uvodni dio - · pdf fileju zavodu za prostorno uređenje sdŽ radi ishođenja...

Urbanistički plan uređenja luke nautičkog turizma SUĆURAJ (UPU 5) _________________________________________________________________________________________________________

1

UVODNI DIO Luka nautičkog turizma, kapaciteta 250 vezova, određena je Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije i Prostornim planom uređenja Općine Sućuraj (“Službeni glasnik Općine Sućuraj”, broj 1/03, 4/08, 6/12 i 3/15.). Prostornim planom uređenja Općine Sućuraj određena je obveza izrade Urbanističkog plana uređenja luke nautičkog turizma Sućuraj. Izrada i donošenje Urbanističkog plana temelji se na članku 75. i 76. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12.), odnosno članku 79. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 1513/13). Procedura izrade Urbanističkog plana uređenja Luke nautičkog turizma Sućuraj započela je na temelju Odluke o izradi donesene u 2012. godine, (Službeni glasnik Općine Sućuraj broj 03/12.). Utvrđen je Konačni prijedlog Urbanističkog plana i upućen 13. svibnja 2013. godine JU Zavodu za prostorno uređenje SDŽ radi ishođenja mišljenja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Procedura donošenja Urbanističkog plana nije okončana. U međuvremenu je proveden postupak o utjecaju zahvata na okoliša i doneseno je Rješenje o prihvatljivosti zahvata „Luke nautičkog turizma Sućuraj“ za okoliš (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Klasa: UP/I 651-03/15-02/26, Urbroj:517-06-2-1-2-15-16, od 16.12.2015.), kojim su predložene mjere zaštite (u privitku). Provedenom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrđeno je da planiran zahvat nema značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Klasa: 612-07/13-59/37, Urbroj:517-07-1-1-2-13-14, od 04.06.2013. Općinsko vijeće Općine Sućuraj na 13. sjednici održanoj 23. rujna 2015. godine, donijelo je Izmjenu i dopunu Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Luke nautičkog turizma Sućuraj - UPU 5 (“Službeni glasnik Općine Sućuraj”, broj 5/15., kojom se nastavlja postupak izrade i donošenja UPU-a sukladno donesenom Odluci. Člankom 188. Zakona o prostornom uređenju o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) propisano je da postupci izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13) dovršit će se po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona, što je i primijenjeno u ovom postupku.


2

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja, odnosno dijela naselja u prostoru Općine Sućuraj

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Zahvat luke nautičkog turizma nalazi se unutar naselja Sućuraj na priobalnom moru južno od državne ceste D116. Sućuraj je smješten na istočnoj isturenoj punti otoka Hvara 3 NM (5 km) udaljen od kopna a 77 km od naselja Hvar. Površina općine zauzima 44,65 km2 a u sastavu općine su tri naselja: Bogomolje, Selca kod Bogomolja i Sućuraj. Stanovnici uglavnom žive od turizma, ribarstva i poljoprivrede. Prema popisu stanovništva 2011. godine u općini Sućuraj je bilo popisano 463 stanovnika a u naselju Sućuraj živi 77% stanovništva općine ili 357 stanovnika . U naselju Sućuraj je bilo 165 kućanstava i 444 stambenih jedinica od čega preko 50% bilo stanova za stalno stanovanje (227 stanova). Sućuraj je relativno dobro povezan s kopnom (luka Drvenik u općini Gradac) stalnim trajektnim linijama koje su ljeti češće. Naselje Sućuraj postoji već više od 2300 godina i kroz svoju povijest je više puta do temelja uništavan i ponovno obnavlja. Prvi poznati stanovnici Sućurja su bili Iliri, a njihova kraljica Teuta imala je u 3. stoljeću p.k. u Sućurju svoj dvorac. Hrvati u 7. i 8. stoljeću naseljavaju Sućuraj. Sućuraj je bio dio Neretvanske kneževine a kasnije dijelom Dalmatinske Hrvatske. Kroz dugu povijest u Sućurju su se mijenjali vladari i države: Iliri, Rimljani, Hrvati, Mlećani, Francuzi, Austrijanci, Talijani. Najstarija, dobro očuvana građevina je stari augustinski (danas franjevački) samostan. Nije poznato vrijeme gradnje ali je zabilježeno da je prvi put obnavljan 1309. godine a posljednji put 1994. godine. Naziv naselja Sućuraj je izveden od naziva crkve sv Jurja koja se spominje u Hvarskom statutu iz 1331. godine (ta crkva je srušena krajem 19. stoljeća kada je na njenim temeljima izgrađena nova crkva). Veliki broj stanovnika dolazi iz primorja u 15. stoljeću bježeći pred Turcima. Iz toga vremena je do danas sačuvana barokna crkva sv Ante iz 1663. godine. Samo djelomično je sačuvana stara venecijanska tvrđava („fortica“) iz 1613. godine. U Sućurju je postavljen spomenik 1655. godine pisan hrvatskom ćirilicom. Geoprometni položaj Sućurja određuje činjenica da se Hvar svojim rtom Sućuraj približio kopnu na samo 2,4 nautičke milje. To Sućurju daje poseban značaj, a planerski sve veći u budućnosti. Povoljni položaj naselja Sućuraj kao centralnog prometnog ulaznog čvorišta koji povezuje otok i sva naselja s kopnom bitno će utjecati na daljnji prostorni razvitak naselja i općine. Dovršetkom autoceste do Ploča i dalje te gradnjom cestovnog tunela od autoceste do Drvenika te nove luke Drvenik znatno će se povećati pomorski promet Dr5venik – Sućuraj. Taj promet će rasti izgradnjom panevropskog transportnog koridora autoceste kroz RBiH (koridor Vc Ploče – Budimpešta). U takovim okolnostima, kada se ostvare navedene pretpostavke, afirmiranim turističkim centrima na otoku Hvaru (Hvar, Stari Grad i Jelsa) će se pristupati prvenstveno iz smjera Sućurja.


3

Poboljšanjem prometnih veza, uvođenje suvremenih trajekata, proširenje luke u Sućurju i gradnja nove luke u Drveniku te rekonstrukcija otočke države ceste D116, kao i uspostavljanjem trajektnih linija za Pelješac i Korčulu, Sućuraj će ostvariti jači gospodarski razvitak. Da se uloga Sućurja ne bi ogleda samo u njegovoj tranzitnoj ulozi, koja nije beznačajna, temeljna zadaće je predložiti rješenje za organizaciju vrlo važnog prometno turističkog sadržaja: luke nautičkog turizma, što bi uz poboljšanje stare luke otvorene za javni promet, uređenje plaža i drugih ugostiteljsko turističkih sadržaja pridonijelo općem razvitku mjesta i općine. Jedan od temeljnih zadatka urbanističkog plana je određivanje i razgraničavanje površina javnih i drugih namjena, odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta korištenja luke nautičkog turizma, javnih i drugih površina, prometne, odnosno ulične i komunalne mreže sa smjernicama za oblikovanje, uređenje i zaštitu prostora. Urbanistički plan obuhvaća područje buduće luke nautičkog turizma koje se formira na obalnom dijelu naselja i to južna vanjska obala prema Pelješkom kanalu. Sjevernu granicu luke nautičkog turizma čini trasa državne ceste D 116 a istočnu budući plato luke otvorene za javni promet Sućuraj (županijski značaj).

1.1.2. Prostorno razvojne značajke Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja luke nautičkog turizma Sućuraj UPU 5 (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan) utvrđena je Prostornim planom uređenja Općine Sućuraj (Službeni glasnik općine Sućuraj, broj 1/03, 4/08 i 6/12.) Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja luke nautičkog turizma Sućuraj UPU 5 („Službeni glasnik općine Sućuraj, broj “, broj 03/12.). Važeći dokumenti prostornog uređenja šireg područja s kojim ovaj Urbanistički plan uređenja mora biti usklađen je Prostorni plan uređenja Općine Sućuraj. Područje obuhvata Urbanističkog plana određeno je sukladno Prostornom planu uređenja općine Sućuraj i ucrtano u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000. Prirodne odlike šireg područja luke nautičkog turizma (slikovita uvale, šljunčana dijelom, a dijelom kamena obala, položaj na otoku i dr.) daju mogućnost daljnjeg razvitka naselja. Osnovno obilježje području daje istureni položaj naselja Sućuraj na punti otoka s lukom otvorene za javni promet te posebno trasa državne ceste koja dijeli područje luke nautičkog turizma od naselja. Područje vrlo izloženo vjetrovima iz jugoistočnog kvadranta. Priobalno mora, gdje je položena luka nautičkog turizma, ima relativno zadovoljavajuće dubine za gradnju luke nautičkog turizma.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost Područje obuhvata Urbanističkog plana je uglavnom rubno opremljeno prometnom i drugom komunalnom infrastrukturom. Buduća luka nautičkog turizma graniči s državnom cestom D 116 kroz koju je položena ili će se položiti druga komunalna infrastruktura. Kako se luka nautičkog turizma nalazi unutar naselja Sućuraj, svi novi priključci komunalne infrastrukture za potrebe luke nautičkog turizma će se izvesti na naseljsku mrežu.


4

Promet Od državne ceste (D 116 Vira-Hvar-Stari Grad – Sućuraj) koja ide sredinom otoka, moguće je izvesti kolni ulaz u luku nautičkog turizma Telekomunikacije Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom nije izgrađena distributivna telekomunikacijska kanalizacija. Elektroopskrba Za opskrbu područja električnom energijom potrebno je u trasi glavne ulice (državna cesta izvan obuhvata Urbanističkog plana) postaviti 20 kV kabel koji će povezati buduće transformatorske stanice (unutar luke nautičkog turizma i unutar luke otvorene za javni promet) radi opskrbe toga područja. Vodoopskrba Izgradnja luke nautičkog turizma mora se uskladiti sa dinamikom rješavanja vodoopskrbe općine Sućuraj a što će se konstatirati u suradnji s nadležnim javnim isporučiteljima usluga javne vodoopskrbe (Hvarski vodovod doo Jelsa). Odvodnja Planira se priključenje svih sadržaja luke nautičkog turizma na javnu kanalizaciju naselja Sućuraj, odnosno na budući kolektor u glavnoj ulici. U tu svrhu potrebno je izgraditi mrežu za odvodnju fekalnih otpadnih voda na koju će se priključiti i pročišćene tehnološke vode iz servisnog dijela (manipulativne površine luke nautičkog turizma) te putem crpne stanice upuštati u glavni kolektor javne kanalizacije. Na fekalnu kanalizaciju priključit će se pumpa za pražnjenje otpadnih voda (pump out) iz plovila uz prethodno pročišćavanje voda do razine gradskih otpadnih voda. Odvodnja oborinskih voda sa novih površina luke nautičkog turizma koje su vodonepropusne a mogu biti zagađene (otvorena parkirališta, ulice, otvorene površine servisnog dijela luke nautičkog turizma, manipulativne površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do separatora i taložnika prije upuštanja u more.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

U obuhvatu urbanističkog plana uređenja nema zaštićenih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja Prostorni plan uređenja općine Sućuraj (“Službeni glasnik općine Sućuraj”, broj 1/03, 4/08, 6/12 i 3/15.) Prostornim planom uređenja općine Sućuraj planirana je luka nautičkog turizma u Sućurju kapaciteta 250 vezova i za koju je obvezno donošenje Urbanističkog plana uređenja. Urbanistički plan uređenja luke nautičkog turizma izrađuje se za kapaciteta do 250 vezova sa pratećim sadržajima na kopnenom dijelu u skladu s kategorijom luke nautičkog turizma i posebnim propisima. Prostornim planom je određen orijentacijski obuhvat luke a točan obuhvat luke nautičkog turizma će se odrediti na temelju vjetrovalne klime i drugih istraživanja radi odabira najpovoljnijeg maritimnog rješenja luke. Obuhvat urbanističkog plana će se uskladiti s granicom susjedne luke otvorene za javni promet. Urbanističkim planom luke nautičkog turizma odredit će se pomorski sadržaji i sadržaji na kopnu (mogući sadržaji u


5

skladu s kategorijom luke: recepcija, sanitarni čvor, servisi, klub, ugostiteljski i drugi sadržaji) u skladu s kategorijom luke.

Izvod iz PPUO Sućuraj, karta 4. Građevinska područja

1.1.6 Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja Na području obuhvata planira se izgradnja luke nautičkog turizma. Temeljni preduvjet za gradnju luke jest osiguranje potrebnih istraživanja radi složenih radova u moru te dogradnja potrebne infrastrukture u cilju odgovarajućeg priključenja luke na te sustave ali i potrebu zaštite okoliša, prvenstveno mora od zagađenja.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja Urbanistički plan obuhvaća manji kopneni dio i dio akvatorija ukupne površine oko 10,00 ha Luka je smještena uz morsku luku otvorenu za javni promet Sućuraj i planirana je maksimalnog kapaciteta 250 vezova te ima državni značaj. Dugoročni razvitak općine Sućuraj bazira se na globalnim ciljevima politike razvitka Hrvatskih otoka kao i mjera ekonomske politike koje će se na razini države donositi, koji moraju zasnovani na komparativnim prednostima koje proizlaze iz raspoloživih prirodnih i stvorenih resursa, te na potrebi osiguranja boljih uvjeta života stanovništva. Temeljni cilj razvitka otoka je osiguranje radnih mjesta u cilju povratka na otoka i zadržavanje otočana, kroz osiguranje radnih mjesta i povećanje dinamičnosti otočkog gospodarstva. Osnovni cilj izrade Urbanističkog plana je unapređenje prometne i druge infrastrukture, kao i planiranje neizgrađenih dijelova i stvaranja naselja sa pravilinim i ujednačenim urbanističkim elementima.


6

2.1.1. Demografski razvoj Na području obuhvata Urbanističkog plana planirano je uređenje luke posebne namjene – luke nautičkog turizma, maksimalnog kapaciteta 250 vezova s pratećim sadržajima sukladno kategoriji luke i posebnim propisima. Demografski razvoj je ovisan o gospodarskim kretanjima na otoku. Ukoliko postoji mogućnost zapošljavanja, bilo direktno u turizmu ili drugim djelatnostima koje se razvijaju na temelju turizma mogu se očekivati povoljnija demografska kretanja. Prostorna struktura područja, načelno je određena važećim prostornim planovima šireg područja. Prostor je u cjelini predviđen za gospodarski sadržaj kojim se može pridonijeti većem zapošljavanju stanovnika Sućurja, bilo direktno u luku nautičkog turizma ili indirektno u djelatnostima koje će se razviti radi blizine luke nautičkog turizma.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Prostorna struktura područja, načelno je određena važećim prostornim planovima šireg područja. Prostor je predviđen za mješovitu namjenu – pretežito stambenu. Unutar ove zone omogućava se gradnja luke nautičkog turizma te javnih i društvenih sadržaja koji mogu služiti luci nautičkog turizma ili stanovnicima Sućurja.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura Od državne ceste (D 116 Vira-Hvar-Stari Grad – Sućuraj) koja ide sredinom otoka, moguće je izvesti kolni ulaz u luke nautičkog turizma. Uz državnu cestu potrebno je izvesti pješački pločnik s pripadajućim pojasom zelenila. Također je potrebno osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta unutar luke nautičkog turizma i uz javne i društvene sadržaje koji su smješteni uz luku nautičkog turizma. Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom uređenja nije izgrađena distributivna telekomunikacijska kanalizacija sa odgovarajućim šahtama u glavnoj ulici (državna cesta D116). Svaka značajnija izgradnja na području općine Sućuraj uvjetuje prethodnu izgradnju trafostanice 110(35)/10(20) kV „Bogomolje“ kao čvrste pojne točke za ovo područje. Za opskrbu područja električnom energijom potrebno je u trasi glavne ulice (državna cesta izvan obuhvata Urbanističkog plana) postaviti 20 kV kabel koji će povezati buduće transformatorske stanice (unutar luke nautičkog turizma i unutar luke otvorene za javni promet) radi opskrbe toga područja. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Sućuraj određuje priključenje zona i građevina na javnu vodovodnu mrežu, koja je priključena na regionalni vodovod VODOVOD MAKARSKO PRIMORJE - Hvarski ogranak. Utvrđena je osnova vodoopskrbnog sustava u općini Sućuraj koju čine magistralni vod Sućuraj - Bogomolje i dalje prema Jelsi, i niz vodosprema. Izgradnja luke nautičkog turizma mora se uskladiti sa dinamikom rješavanja vodoopskrbe općine Sućuraj a što će se konstatirati u suradnji s nadležnim javnim isporučiteljima usluga javne vodoopskrbe (Hvarski vodovod doo Jelsa).


7

Problem ostaje samo u brzini realizacije izgradnje, odnosno mogućnosti da se razvoj otoka prati paralelno razvojem vodoopskrbnog sustava. Planira se priključenje svih sadržaja luke nautičkog turizma na javnu kanalizaciju naselja Sućuraj, odnosno na budući kolektor u glavnoj ulici. U tu svrhu potrebno je izgraditi mrežu za odvodnju fekalnih otpadnih voda na koju će se priključiti i pročišćene tehnološke vode iz servisnog dijela (manipulativne površine luke nautičkog turizma) te putem crpne stanice upuštati u glavni kolektor javne kanalizacije. Na fekalnu kanalizaciju priključit će se pumpa za pražnjenje otpadnih voda iz plovila uz prethodno pročišćavanje voda do razine gradskih otpadnih voda. Odvodnja oborinskih voda sa površina koje su vodonepropusne a mogu biti zagađene (otvorena parkirališta, ulice, otvorene površine servisnog dijela luke nautičkog turizma, manipulativne površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do separatora i taložnika prije upuštanja u more.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti dijela naselja Izgradnjom i uređenjem područja nužno će se izmijeniti krajobraz i izgled naselja Sućuraj ali i pridonijeti stvaranju nove slike naselja primjerene položaju i značaju ove „ulazne točke“ na istočnom dijelu otoka Hvara. Zaštitu mora treba osigurati odgovarajućim mjerama koje će se propisati u postupku procjene utjecaja na okoliš. U mjeri u kojoj je to moguće, treba osigurati zelene površine.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja Ciljevi Urbanističkog plana obuhvaćaju: - Uspostava nove regulacije obale i funkciju luke - Omogućiti skladnu cjelinu ove luke nautičkog turizma s lukom otvorenom za javni promet

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Gradnja luke nautičkog turizma i luke otvorene za javni promet značajno će se naglasiti prometna funkcija ove istočne točke otoka Hvara koja je do sada bila zanemarena. Izgradnjom autoceste te buduće gradnje tunela od autoceste do nove luke otvorena za javni promet u Drveniku, očekuje se bitne preobrazba istočnog dijela otoka Hvara i općine Sućuraj. U tom smislu gradnja luke nautičkog turizma može pridonijeti transformaciji i demografskoj revitalizaciji općine pa u konačnici i prostornoj transformaciji naselja. Pozitivni učinci mogu se očekivati na očuvanje krajobraznih vrijednosti i zaštiti kulturno povijesne cjeline naselja Sućuraj. Stvaranjem nove strukture ne ugrožavaju se posebne prirodne i krajobrazne vrijednosti područja već se oblikuje nova i primjerena urbana struktura.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Na području obuhvata tek treba stvoriti novu strukturu s planiranim kapacitetima tako da se, uz rekonstrukciju državne ceste i luke otvorena za javni prormet, očekuje dogradnja komunalnih i infrastrukturnih sustava naselja.


8

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije i Prostornim planom uređenja općine Sućuraj u Sućurju je planirana luka nautičkog turizma najvećeg kapaciteta 250 vezova. Zakonom je određeno da nova luka nautičkog turizma može zauzeti najviše 10,0 ha

mora. Pregledna situacija luke nautičkog turizma Program gradnje i uređenja prostora obuhvaća luku nautičkog turizma sa sadržajima koje određuju posebni propisi.

Planirana gradnja i uređenje


9

Luka nautičkog turizma Sućuraj je mješovitog tipa i predviđena je za privez plovila dužine do 15 m. Sa vanjske strane glavnog lukobrana predviđeni su ljetni vezovi za brodove dužine do 50 m. Na ljetnom vezu plovila su vezana uzdužno. Sa vanjske strane sekundarnog lukobrana predviđen je privez plovila koja čekaju na dizanje i daljnji transport. U korijenu sekundarnog lukobrana planiran je bazen za travel lift. Na zapadnoj strani potrebna je zaštita luke gradnjom manjeg lukobrana. U tom smislu je potrebno osigurati odgovarajući akvatorij dovoljno zaštićen radi sigurnog priveza plovila. Unutar luke se uređuje unutrašnja obala, bazen travel lifta te gatovi za privez plovila.. Na kopnenoj površini luke nautičkog turizma treba predvidjeti različite sadržaje i to: - površina za vozila u kretanju i mirovanju, osiguranje parkirališnih mjesta za automobile

invalidnih osoba. - površine za privremeno odlaganje i raspremanje plovila bez mogućnosti održavanja

plovila. Ostali sadržaji luke nautičkog turizma obuhvaćaju sanitarne čvorove i praonice, recepciju, čekaonice, skladišta i drugo. Prikupljanje otpadnih (fekalnih) voda iz plovila predviđeno je na korijenu sekundarnog lukobrana (pump out) sa priključkom na javnu kanalizaciju u najbližoj točki. Planirani elementi građevine potrebnih za funkcionalnost rada luke nautičkog turizma su:

- glavni i sekundarni lukobran koji treba biti polupropusne konstrukcije, - gatovi na pontonima, - izgrađena unutrašnja obala, - bazen trevel lifta, - oprema gatova i obale; - sidreni sustav plovila, - manipulativne površine, - sustav odvodnje .

3.2. Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora u obuhvatu Urbanističkog plana proizlazi iz namjene utvrđene Prostornim planom uređenja općine Sućuraj, kojim je određeno da se na području obuhvata planira površina luke nautičkog turizma – marina kapaciteta najviše 250 vezova. Ovim urbanističkim planom uređenja je izvršeno daljnje razgraničenje površina, određena je detaljnija podjela prema namjeni, obzirom na mikrolokaciju i veličine pojedinih sadržaja te njihove uvjete korištenja prostora. Osnovna namjena površina usklađena je s izrađenim idejnim rješenjem luke nautičkog turizma i luke otvorene za javni promet, studijom vjetrovalne klime a što je sve izrađeno za potrebe provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš. Urbanistički plan obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke nautičkog turizma – marina Sućuraj (LN) sa pratećim sadržajima. Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom nije predviđeno stanovanje. Površina luke nautičkog turizma - marina razgraničena je na slijedeće:


10

- kopneni dio luke nautičkog turizma (LN) - morski dio luke nautičkog turizma (akvatorij) (LN) - ostale površine - trafostanice (TS)

Kopneni dio luke nautičkog turizma formira se oblikovanjem nove obale od glavne ulice (Državna cesta D116) i na istoku graniči s budućom kopnenom površinom luke za javni promet Sućuraj i zauzima oko 2,0 ha Paralelno s obalom postavljen je vanjski lukobran približne dužine 370 m. Manji lukobran formiran je na zapadnom dijelu luke nautičkog turizma čime je akvatorij luke nautičkog turizma zaštićen od dominirajućih vjetrova. Akvatorij luke nautičkog turizma je određen obalnom crtom luke nautičkog turizma i granicom obuhvata Urbanističkog plana u moru i obuhvaća oko 8,0 ha. U akvatoriju luke nautičkog turizma moraju se riješiti svi sadržaji podgradnje (obala, gatovi, sidrenje pontona i dr.). Unutar obuhvata Urbanističkog plana određena je površina za transformatorsku stanicu 10/0,4 kV. Urbanističkim planom je određena i druga trafostanica 10/0,4 kV na istočnom rubu luke nautičkog turizma. Planirane površine su prikazane u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000. Eventualne promjene namjene površina unutar prostora luke nautičkog turizma koje mogu nastati na temelju detaljnije razrade ili boljeg tehničkog rješenja ne smatraju se izmjenama Urbanističkog plana.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina Tablica 1. Iskaz planirane namjene površina

Namjena površina Površina (ha)

kopno akvatorij

1. KOPNENI DIO LUKE NAUTIČKOG TURIZMA (LN) 1,97

2. AKVATORIJ (morski dio luke nautičkog turizma) LN 8,00

3. TRAFOSTANICA (TS) 0,013

UKUPNO 10,00

Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Urbanističkog plana u mjerilu 1:1.000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih podloga ili mjerenja stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.

3.4. Prometna i ulična mreža Prometna i ulična mreža planirane luke nautičkog turizma vezana je na glavnu ulicu (državna cesta D 116) koja povezuje luku za javni promet sa naseljem i povezuje sve jedinice lokalne samouprave uzduž otoka Hvara kao osnovna komunikacija otoka. Na glavnoj ulici planirano je propisno križanje za ulaz u luke nautičkog turizma (sa lijevim i desnim kolnicima za


11

skretanje), pristup parkiralištima luke nautičkog turizma i manipulativnim površinama luke nautičkog turizma. Kolna prometnica unutar luke nautičkog turizma ima širinu kolnika 5,5 m. Planirana prometna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.1. „Promet“ u mjerilu 1:1000. Na obalnom dijelu luke nautičkog turizma planirana je obalna komunikacija koja se koristi za promet pješaka i pristup pojedinim dijelovima luke nautičkog turizma, posebno gatovima i obali te služi i kao površina za privez plovila. Ostale pješačke površine uređuju se uz planirane zgrade Posebno su označene površine za manipulaciju plovilima na suhom (dizanje plovila iz mora putem travel lifta te otvorene površine na kojima se smještaju plovila). Na tim površinama može se ograničiti kretanje pješaka iz sigurnosnih razloga. U grafičkom prikazu prometa (kartografski prikaz broj 2.1 u mjerilu 1:1000) date su orijentacijske kote nivelete ulica i otvorenih pješačkih i manipulativnih površina luke nautičkog turizma a koje će se detaljno utvrditi u tehničkoj dokumentaciji sukladno točnim podacima o terenu i ostaloj izgrađenoj infrastrukturi luke nautičkog turizma. U profilu ulice je potrebno osigurati međusobno usklađeno vođenje ostale infrastrukture (voda, TK kanalizacija, javna rasvjeta i energetski kabel). Kolni pristupi pojedinim sadržajima i građevinama te kopnenom dijelu luke nautičkog turizma se moraju projektirati na način da omoguće kretanje vatrogasnih vozila prema posebnim propisima. Promet u mirovanju parkiralištima unutar luke nautičkog turizma minimalnog kapaciteta 140 PM na otvorenom parkiralištu. Parkirališta unutar luke nautičkog turizma vezana su na internu pristupnu prometnicu preko koje je ostvaren kolni pristup. Omogućava se natkrivanje parkirališta i postavljanje solarnih kolektora na tim nadstrešnicama. Idejnim projektom će se odrediti točan broj parkirališnih mjesta u skladu s mogućnostima i organizacijom luke nautičkog turizma. Mreža pješačkih ulica je organizirana na način da omogući kretanje unutar područja sa slobodnim pristupom obali. Urbanističkim planom nije predviđeno uređenje trgova.

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža Urbanističkim planom je prikazana komunalna infrastrukturna mreža s planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je manja promjena trasa vodova i položaja planiranih građevina i uređaja u skladu s tehničko-tehnološkim rješenjem luke nautičkog turizma, što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana. Telekomunikacijska mreža Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom planirana je gradnja TK mreže sa telekomunikacijskim čvorištem. Planira se gradnja telefonske centrale za što je potrebno osigurati prostor površine od 15 – 20 m2 sa posebnim ulazom, vodom i sanitarnim čvorom te s nesmetanim prilazom kabela. Priključni vodovi mogu se postavljati u skladu s tehničko-tehnološkim rješenjem luke nautičkog turizma. Uz pristupnu ulicu luke nautičkog turizma je osiguran koridor za postavljanje novih telekomunikacijskih instalacija. TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, obuhvaća postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim ili planiranim građevinama. Bazne stanice i njihovi antenski sustavi


12

moraju se postaviti na način da ničim ne narušavaju oblikovne vrijednostima građevina i da nemaju nepovoljnog utjecaja na okoliš. Elektroopskrba Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.2 „Telekomunikacije i elektroenergetika“ u mjerilu 1:1000. U trasi glavne ulice (izvan obuhvata Urbanističkog plana) planira se postavljenje kabela 20 kV koji povezuje planirane transformatorske stanice (unutar luke nautičkog turizma i unutar luke otvorene za javni promet). Uvažavajući postojeće stanje elektroenergetske mreže te planirano uređenje područja, planiraju se novi elektroenergetski objekti: - TS 10(20)/0,4 kV, snage 1000 kVA ili veće snage kao kabelska tipska TS. Ove

transformatorske stanice namijenjene su za transformaciju i razdiobu električne energije, primjenjuje se u distributivnim mrežama kao prolazna ili čvorna stanica, za kabelski priključak sa SN i NN strane;

- osnovna nisko naponska mreža planirana je podzemno (tip kabela PP00-A 4x150 mm2) Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata potrebno je slijedeće: - točan položaj TS 10(20)/0,4 kV odredit će se idejnim projektom; - ukoliko se tipska kabelska transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV (s mogućnošću

instalirane snage 1000 kVA) gradi na zasebnoj građevnoj čestici tada je njena optimalna veličina 60 m2 uz osiguranje kolnog prilaza autodizalice na široj strani parcele, odnosno transformatorske stanice;

- minimalna udaljenost kabelske transformatorske stanice od susjedne parcele, odnosno puta iznosi 1,0 m

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m.

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnica, odnosno ispod otvorenih površina luke nautičkog turizma. U ulici, odnosno površini u kojoj se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija.

Smještaj elektroenergetskih objekata je moguće izmijeniti u skladu sa stvarnim potrebama i takve promjene se ne smatraju izmjenom Urbanističkog plana. Broj i veličina transformatorskih 10(20)/0,4 kV stanica ne može se smatrati konačnim te se ostavlja mogućnost izmjene lokacija i mogućeg povećanja broj transformatorskih stanica iz razloga nedostatka potrebnih podataka o specifičnostima konzuma na pojedinim lokacijama, a koji su nužni za planiranje elektroenergetskih objekata. Sve navedene promjene iz ove točke odredit će se idejnim projektom. Dozvoljava se gradnja transformatorske stanice uz osnivanje prava građenja bez formiranja zasebne građevne čestice. U slučaju potrebe izgradnje transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV unutar postojećih ili planiranih građevina potrebno je osnovati pravo služnosti u korist izgradnje i održavanja transformatorske stanice. Ukoliko se tipska transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV (s mogućnošću instalirane snage od 1000 kVA) gradi na zasebnoj građevnoj čestici, minimalna udaljenost takve transformatorske stanice od susjedne parcele, odnosno puta, iznosi 1,0 m, a optimalna veličina građevne čestice je 60 m2 uz osiguranje mogućnosti pristupa autodizalice široj strani transformatorske stanice s tim da je moguća promjena smještaja transformatorske stanice i veličina građevne čestice a takove promjene se ne smatraju izmjenom Urbanističkog plana uređenja.


13

Elektroenergetski rasplet unutar luke nautičkog turizma omogućava opskrbu planiranih sadržaja i građevina te mogućnost priključka plovila na elektroenergetsku mrežu na svakom vezu. Na kraju glavnog lukobrana obvezno je lučko svijetlo. Rasvjeta ulica i površina unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja napaja se iz planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta novih stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i njihovi međusobni razmaci odredit će se u idejnom projektu javne rasvjete. Omogućava se postavljanje solarnih kolektora na stupove javne rasvjete ili na nadstrešnicama nad parkiralištem. Moguća su odstupanja u pogledu rješenja trasa zbog, u međuvremenu, nastalih tehnoloških inovacija i dostignuća i neće se smatrati izmjenama Urbanističkog plana. Vodoopskrba Rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3 „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda“ u mjerilu 1:1000. Izgradnja luke nautičkog turizma mora se uskladiti sa dinamikom rješavanja vodoopskrbe općine Sućuraj a što će se konstatirati u suradnji s nadležnim javnim isporučiteljima usluga javne vodoopskrbe (Hvarski vodovod doo Jelsa). Unutar područja obuhvata opskrba vodom je riješena priključkom cijevi na budući cjevovod u glavnoj cesti. Omogućava se gradnja novih vodova vodoopskrbe ili izmještanje cjevodovoda ukoliko njihov položaj ograničava uređenje prostora luke nautičkog turizma. Omogućava se priključak plovila na vodoopskrbnu mrežu na svakom vezu putem priključnih ormarića. Planirana je gradnja sustava hidrantske protupožarne mreže s naznakom mogućeg položaja dijela protupožarnih hidranata unutar luke nautičkog turizma. Položaj hidranata će se uskladiti s rješenjem nove izgradnje unutar planiranih prostornih jedinica. Nadzemni hidranti se priključuju na vodoopskrbnu mrežu. Odvodnja Rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3 „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda“ u mjerilu 1:1000. Planira se priključenje svih sadržaja luke nautičkog turizma na javnu kanalizaciju naselja Sućuraj, odnosno na budući kolektor u glavnoj ulici. U tu svrhu potrebno je izgraditi mrežu za odvodnju fekalnih otpadnih voda na koju će se priključiti i pročišćene tehnološke vode iz servisnog dijela (manipulativne površine luke nautičkog turizma) te putem crpne stanice upuštati u glavni kolektor javne kanalizacije. Na fekalnu kanalizaciju priključit će se pumpa za pražnjenje otpadnih voda iz plovila uz prethodno pročišćavanje voda do razine gradskih otpadnih voda. Područje se mora opremiti sa:

- hvatačima ulja masti u kuhinjama i - uređajem za pročišćavanje u praonicama i servisnom dijelu

a prije priključenja otpadnih voda na javni kanalizacijski sustav. Odvodnja oborinskih voda sa površina koje su vodonepropusne a mogu biti zagađene (otvorena parkirališta, ulice, otvorene površine servisnog dijela luke nautičkog turizma, manipulativne površine i druge površine) se vode putem slivnika i linijskih rešetki do separatora i taložnika prije upuštanja u more. U servisnom dijelu luke nautičkog turizma obvezan je separator teških metala, prije upuštanja voda u more ili fekalnu kanalizaciju. Sa ostalih površina oborinske vode se upuštaju u more.


14

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti Na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je gradnja nove luke nautičkog turizma i pratećih sadržaja. Za realizaciju planiranih sadržaja luke nautičkog turizma unutar obuhvata Urbanističkog plana, obvezna je istovremena realizacija objekata infrastrukture i sustava odvodnje radi osiguranja propisane zaštite voda i mora u skladu s ovim odredbama. Prostorne jedinice, odnosno građevne čestice za gradnju sadržaja luke nautičkog turizma, prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. KOPNENI DIO LUKE NAUTIČKOG TURIZMA (LN) Kopneni dio luke nautičkog turizma a sastoji se od nasutog/izgrađenog platoa luke, izgrađene obale te vanjskih lukobrana. Približna kopnenog dijela luke nautičkog turizma je 2,0 ha. Planira se gradnja centralnih sadržaja (uprava, recepcija i sl.), ostalih pratećih sadržaja luke nautičkog turizma (sanitarni čvorovi, praonice, skladišta, charter agencije i dr.), te poslovnih i uslužnih sadržaja (trgovine, servisi, javni uslužni, ugostiteljski i drugi sadržaji). Centralni sadržaji smješteni su uz kolni ulaz u luku nautičkog turizma dok su ostali sadržaji smješteni na središnjem, istočnom i zapadnom dijelu luke nautičkog turizma. Sve zgrade unutar luke nautičkog turizma su prizemne sa ili bez krova i najveće visine 5,0 m. Najveći koeficijent izgrađenosti kopnenog dijela luke nautičkog turizma iznosi kig=0,14 i najveći koeficijent iskoristivosti iznosi kis=0,14. Tlocrtne bruto površine zgrada centralnih (1) i ostalih pratećih sadržaja (2) unutar luke nautičkog turizma orijentacijski iznose oko 1.400 m2, odnosno po pojedinim građevinama može se rasporediti kako slijedi: - centralni sadržaji (recepcija, uprava luke nautičkog turizma i sl.) oko 200 m2

- prateći sadržaji u središnjem dijelu luke nautičkog turizma - prateći sadržaji na istočnom dijelu luke nautičkog turizma (praonice, sanitarni čvor,

tuševi, spremišta, charter agencije i sl.) oko 400 m2 - prateći sadržaji na zapadnom dijelu luke nautičkog turizma vezani uz manji servis plovila

(dizanje plovila, spremišta i sl.) oko 300 m2 Tlocrtne bruto površine zgrada poslovnih i uslužnih sadržaja (3) unutar luke nautičkog turizma orijentacijski iznose 1.300 m2. Poslovni i uslužni sadržaju smještenu su sjeveroistočno uz glavnu ulicu (cestu prema luci otvorenom za javni promet. Na istočnom dijelu luke nautičkog turizma planira se pristupna ulica, otvorena parkirališta i zelene površine. Parkirališta se mogu natkriti ili zasjeniti sadnjom drveća. Moguće je postavljanje solarnih fotonaponskih ćelija nad parkiralištem kao i na krovu zgrada luke nautičkog turizma. Na istočnom i središnjem dijelu luke nautičkog turizma potrebno je urediti oko 2.300 m2 zelenih površina i oko 140 PM na otvorenom parkiralištu. U daljnjoj tehničkoj dokumentaciji za ishođenje akta za građenje će se odrediti površina i oblik uređenih zelenih površina te oblik, površina i broj parkirališnih mjesta u skladu s mogućnostima i organizacijom luke nautičkog turizma. Na krajnjem istočnom dijelu uz parkiralište je omogućena gradnja još jedne trafostanice, ukoliko se za to javi potreba.. Na zapadnom dijelu luke nautičkog turizma planira se prostor za manipulaciju plavilima prije odvoženja u servisnu bazu izvan obuhvata luke nautičkog turizma (u planiranu poslovnu zonu Sućurja). Izvan zapadnog malog lukobrana postavljen je bazen travel lifta za izvlačenje plovila iz mora na kopno. Dimenzije travel lifta će se odrediti u skladu s tipom i


15

karakteristikama travel lifta. Plovila se mogu privezati s vanjsku stranu malog lukobrana dok čekaju manipulaciju, odnosno dizanje iz mora i odvoženje na kopno. Za potrebe odvoženja plovila na kopno omogućava se otvaranje ograde luke nautičkog turizma e prema glavnoj ulici uz kontrolu prometa na toj ulici za vrijeme odvoženja plovila preko ulice. Površina prostora za manipulaciju plovila mora omogućiti kretanje vučnih vozila i travel lifta s plovilima. Potrebno osigurati prikupljanje i tretman otpadnih voda (koje mogu biti zagađene) a prije njihovog upuštanja u javnu kanalizaciju ili more. Daljnjom tehničkom dokumentacijom za luku nautičkog turizma je moguće predvidjeti manju izmjenu obalne linije luke nautičkog turizma radi boljeg prilagođavanja vjetrovalnoj klimi i/ili tehnologiji izvedbe a što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana. Radi odvojenog prikupljanja otpada planiran je smještaj najmanje tri komunalna otoka (na istočnom, središnjem i zapadnom kopnenom dijelu luke nautičkog turizma). Točan položaj komunalnih otoka odredit će se idejnim projektom luke nautičkog turizma. AKVATORIJ LUKE NAUTIČKOG TURIZMA (LN) Akvatorij luke nautičkog turizma obuhvaća površinu od oko 8,0 ha. U akvatoriju, koji definira izgrađena obala i planirani lukobrani, postavljeni su gatovi (pontoni) za privez plovila. Glavni i sekundarni lukobran trebaju se izvesti kao polupropusne konstrukcije. Gatovi se formiraju od pontona i mogu biti opremljeni sa stabilizatorima (fingers) radi lakšeg priveza plovila. Stabilizatori na gatovima smanjuju broj vezova (njihova dimenzija iznosi oko 0,75 x 10 m). Ukupno je postavljeno 5 gatova unutar akvatorija luke s tim da je moguće postavljanje kraćeg pontona na zapadnom dijelu luke nautičkog turizma radi bolje zaštite luke od valova. Omogućava se izmjena položaja gatova unutar akvatorija luke nautičkog turizma ali bez povećanja broja vezova. Pontoni se mogu opremati priključnim ormarićima za priključak plovila na elektroenergetsku mrežu i vodovod. Mogući su i drugi priključci. Pontoni predstavljaju dobro ekološko rješenje, pošto ne ograničavaju cirkulaciju mora unutar luke. Vezivanje plovila planirano je unutar akvatorija definiranog vanjskim lukobranima i izgrađenom obalom. Omogućuje se vezivanje plovila i uz vanjsku stranu lukobrana (ljetni vez). Vanjski lukobrani trebaju osigurati zaštitu luke nautičkog turizma od svih dominirajućih vjetrova. Na zapadnoj i istočnoj strani luke izvodi se utvrđena zaštitna obala (školjera), radi zaštite od djelovanja valova. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti Na području obuhvata Urbanističkog plana nije predviđena gradnja građevine za smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina Na području obuhvata Urbanističkog plana nije predviđeno postojanje niti gradnja zasebnih stambenih građevina ili gradnja stanova u sklopu građevina druge namjene.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Na području obuhvata Urbanističkog plana ne nalaze se prirodne vrijednosti zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Područje se uređuje na način da planirani zahvati pridonose slici naselja i unapređenju krajobraza.


16

Područje obuhvata Urbanističkog plana sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske, prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15), odnosno tu se nalaze područja HR1000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac kao međunarodno važno područje za ptice (tzv. SPA područje). Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže i smjernice zaštite obuhvaćaju slijedeće:

Naziv područja, šifra

NKS

NATURA šifra

Naziv staništa

Ciljevi očuvanja

Smjernice za mjere zaštite za područje ekološke mreže

HR1000036 Srednje dalmatinski otoci i Pelješac

Međunarodno važna područja za ptice

Sredozemni galeb Leganj Jarebica kamenjarka Ušara Zmijar Sivi sokol Voljić maslinar Eja strnjarica

- Regulirati lov i sprječavati krivolov - Osigurati poticaje za tradicionalno

poljodjelstvo i stočarstvo - Pažljivo provoditi turističko rekreativne

aktivnosti - Pažljivo planirati izgradnju visokih

objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)

- Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe Provedenom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrđeno je da planirani zahvati nemaju značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Na području obuhvata Urbanističkog plana nema nepokretnih kulturnih dobara koji su zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Radi istraživanja mogućih hidroarheoloških lokaliteta propisuje se da na ovom do sada neistraženom području provedu pokusna arheološka sondiranja, kako bi se mogle odrediti granice eventualne zaštite lokaliteta.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš More II kategorije obuhvaća cijeli akvatorij unutar obuhvata Urbanističkog plana. Planirani zahvati u moru ne smiju poremetiti uvjete izmjene mora. Vanjski lukobran potrebno je projektirati na način koji će omogućiti nesmetano strujanje i cirkulaciju mora. Rješenjem svih otvorenih površina i građevina treba omogućiti kretanje osoba smanjene pokretljivosti, dakle bez arhitektonskih barijera. U slučaju da na pojedinim pravcima nije moguće rješenje bez arhitektonskih barijera, tada je obvezno osigurati alternativni pristup području. Nepovoljni utjecaji na okoliš mogu se očekivati od oborinskih voda s prometnih površina, onečišćenja mora s plovila i uslijed slabe izmjene mora u uvali te rada u servisnom dijelu luke nautičkog turizma. U cilju zaštite zraka i zaštite od buke planira se ozelenjivanje rubnog područja luke nautičkog turizma i uređenje drvoreda, gdje je to moguće, te obavljanje servisa plovila izvan luke nautičkog turizma. Planirane gatove potrebno je izgraditi na način da se ne poremete uvjeti izmjene mora u uvali i da se omogućuje nesmetano strujanje mora. Prilikom izvođenja planiranih radova na obali i u moru obvezno je, planom deponiranja materijala onemogućiti, odnosno spriječiti urušavanje materijala u more pod bilo kakvim uvjetima i u količinama koje će smanjiti dubinu mora. Tijekom korištenja luke nautičkog turizma i svih njenih dijelova obvezno je redovno održavanje kvalitete morskog dna redovnim čišćenjem mulja i otpada. Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava otpadne vode svih građevina (i s plovila), s područja obuhvata Urbanističkog plana, obvezno je priključiti na javni sustav odvodnje. Sve


17

otpadne vode, prije upuštanja u javnu kanalizaciju je potrebno pročistiti do razine komunalnih naseljskih otpadnih voda. Oborinske vode s javno prometnih kolnih površina prije upuštanja u teren/more tretirati kroz separator i taložnicu. Ostale mjere zaštite okoliša odredit će u postupku procjene utjecaja na okoliš. Mjere zaštite od požara Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku a posebno: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“, broj 35/94.,142/03.), - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“, broj 08/06.), - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u

slučaju požara (NN29/2013) - Uredske zgrade projektirati prema austrijskoj normi TRVB N 115/00, odnosno američkim

smjernicama NFPA 101, Izdanje 2015,. - Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106 ili

OIB-Smjernice 2.2 Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011.

- Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim standardom TRVB N 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara, sli američkim smjernicama NFPA 101, Izdanje 2015,

- Poslovne građevine projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101, Izdanje 2015,

- Izlazne putove iz objekata projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101,Izdanje 2015,

- Marine projektirati sukladno američkim smjernicama NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards

Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vodootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojima je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama. Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja PU Splitsko dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta. U slučaju da će se u planiranim građevinama stavljati u promet, koristiti ili skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka. POSTUPANJE S OTPADOM Na području obuhvaćenom Urbanističkim planom predviđa se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na pretovarnu stanicu, odnosno općinsko odlagalište komunalnog otpada.


18

Potrebno je, već na mjestu nastanka otpada, vršiti primarnu selekciju otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati unutar komunalnog otoka na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne i urbane vrijednosti luke nautičkog turizma. Omogućava se uređenje najmanje tri komunalna otoka unutra luke nautičkog turizma i to na istočnom dijelu (uz otvoreno parkiralište, u središnjem dijelu i na zapadnom dijelu luke nautičkog turizma). Točan položaj komunalnih otoka odredit će se Idejnim projektom luke nautičkog turizma. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Planirani zahvat luke nautičkog turizma Sućuraj koji se realizira na temelju Urbanističkog plana uređenja u postupku procjene utjecaja na okoliš prihvatljivi su okoliš, a prema Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Klasa: UP/I 651-03/15-02/26, Urbroj:517-06-2-1-2-15-16, od 16.12.2015.) uz primjenu zakonom propisanih i sjedećih mjera zaštite:

− U okviru izrade Glavnog projekta izraditi elaborat u kojem će biti prikazan način na koji su u Glavni projekt ugrađene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša iz Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš;

− Za nasipavanje koristiti kameni materijal bez sadržaja zemlje kako bi se spriječilo zamućivanja mora;

− Pomorske građevine (lukobran, gatovi) izvoditi na način da se omogući cirkulacija te izmjena vodene mase unutar akvatorija luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma;

− Sve armiranobetonske elemente koji se mogu izvesti na kopnu izvan mjesta zahvata ugraditi kao gotove elemente. Prilikom betoniranja u moru, oplate postaviti tako da se spriječi istjecanje betona u more;

− Izgradnjom osigurati prihvat sanitarnih otpadnih voda s plovila i objekata na kopnu te ispuštanje u sustav javne odvodnje;

− Izgradnjom osigurati pročišćavanje onečišćenih oborinskih voda s prometnica i parkirališta prije ispuštanja u more preko odgovarajućeg separatora ulja i masti;

− Izgradnjom osigurati pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda nastalih na pralištu plovila na fizikalno-kemijskom uređaju za pročišćavanje te ispuštanje u sustav javne odvodnje;

− Izgradnjom osigurati prihvat kaljužnih voda s plovila u luci nautičkog turizma, te osigurati odvoz putem ovlaštene osobe;

− Ugraditi separatore masti i ulja na svim prometnim površinama; − Ostale negradive površine urediti prema projektu krajobraznog uređenja; − Provesti probna arheološka istraživanja; − Vanjsku rasvjetu izvesti unutar minimalno potrebnih okvira za funkcionalno korištenje

luka uz korištenje ekološki prihvatljive rasvjete; − Izgradnjom i uređenjem prostora osigurati sprečavanje širenja buke iznad dopuštenih

razina; − Osigurati privremeno skladištenje otpada u odgovarajućim spremnicima prema

vrstama i kategorijama otpada.

uvodni dio - · pdf fileju zavodu za prostorno uređenje sdŽ radi ishođenja...

Documents