uzvišena znamenitost u vrlinama ibn tejmijje

8/6/2019 Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje

1/82

imm el-Bezzr Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje

1


2/82


2


3/82


3

Uzviena znamenitost

u vrlinama

Ibn Tejmijjeimmhfidh Eb Hafs

Umer ibn Al el-Bezzr

Plav, Sandakdumdel-uhra 1430. hidretske

jun 2009. godne


4/82


4

Izdava:''K e l i m e t u l H a qq''

Plav, Sandakwww.kelimetul-haqq.comwww.kelimetul-haqq.org

[email protected]

Prevod i prelom teksta:Eb Ahmed

Unos teksta:Eb Hafsa

Dizajn korice:Eb Merjem

tampa:''K e l i m e t u l H a qq''

V A N A N A P O M E N A !Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige

ili bilo kojeg njenog dijelabez odobrenja izdavaa je veoma

pohvaljeno i preporuljivo


5/82


5

Rekao je Allhov Poslanik

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine prednepravednim vladarem.''1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doenepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa gavladar ubije.''2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kaeistinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rijeistine nee pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''3

1 hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim''Sunenima''od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu''od Eb Se'da el-Hudrija


6/82


6

K ada bih se trebao z akleti

stojei izm eu ugla Kabe i M ekmi Ibrhm a,

zakleo bih se da svoje oi

nisam spustio ni na ko ga popu t njega,

niti je on v ideo ikoga

uenog kao to je on sm.

Hfidh Edh-Dheheb

(o ejhul-islmu

Ibn Tejmijji)


7/82


7

Sva hvala pripada Allhu. Njega hvalimo, kod Njegautoita traimo i traimo Njegov oprost

''O vi koji vjerujete, bojte se Allha istinskom bogobojaznou i

ne umirite (nikako drugaije), osim kao muslimani!'' 4

''O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i enu njegovu stvorio, i od njih dvoje

mnoge mukarce i ene rasijao. I Allha se bojte s imenom

ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allh,

zaista, stalno nad vama bdi.''5

4 sra li 'Imrn, 102. jet5 sra en-Nis', 1. jet


8/82


8

''O vjernici, bojte se Allha i govorite samo istinu, pa e vas On

za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. Aonaj ko se Allhu i Poslaniku Njegovom bude pokoravao

postii e ono to bude elio.''6

Zaista je najiskreniji govor Allhov govor, najboljauputa je uputa Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, anajgore stvari su uvedene stvari u vjeri. Svaka uvedena stvar uvjeri je novotarija, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda

vodi u vatru.

A potom:Allh je poslao Muhammeda, sallallhu alejhi we

sellem, sa istim i jasnim dnom i razumljivim, sveobuhvatnimeratom koji ovjeka vodi do stepena savrenstva, dovodi ga doAllhovog zadovoljstva i podie njegov status.

A Allhovom pomoi je Allhov Poslanik, sallallhualejhi we sellem, nastojao da povede svoj ummet do denneta,prebivalita mira i bezbjednosti. Tako je on proveo priblinodvadeset i tri godine pozivajui u poruku islma kojom ga jeAllh zaduio. On se suoio sa uasima sa kojima se susreo u imedostavljanja svoje poruke poruke islma u cilju da ostavi svojummet na jasnom putu.

Ako pogledamo u svrhu poruke islma, nalazimo da onamoe biti saeta u isenju i odgoju due, a to se deava znanjemi oboavanjem Allha, kao i jaanjem vez bratstva, da bi se irilapravda izmeu Allhovih robova. Sredstva za injenje toga su

6 sra el-Ahzb, 70. i 71. jet


9/82


9

primjenjivanjem uenja naeg istinoljubivog Poslanika, sallallhu

alejhi we sellem, koje je on sakupio za nas u blagu i biserimasvoga sunneta, svojim dubokim rijeima i onome to zovemoislamskim zakonom (erat ili fiqh).

A ashbi, Allh bio zadovoljan njima, su nakon smrtinaeg asnog Vjerovjesnika, sallallhu alejhi we sellem, uloiliidtihdu vaenju propisa u pogledu odreenih pitanja. Neki supogodili, a drugi nisu dospjeli do tanog propisa. Ovi pokuaji u

idtihdu su se nastavili i razliita miljenja su crpljena u imeuzdizanja rijei Istine i dolaska do najvieg mogueg nivoasavrenstva (a za Allha je svo savrenstvo). Tako je mezhebbilo mnogo, a cilj je bio jedan.

Rezultat svega ovoga je izdavanje hiljada knjiga i zbirkikoje sada pune islamske knjinice, uzdizanje rijei Istine iosposobljavanje ummeta za pridravanje za dn istine, islm.Zbog ovoga su se sve snage svijeta sakupile protiv muslimana, sciljem da ih oslabe. Zato su uenjaci islma ustajali da brane ibranili Allhov dn.

Od ovih uenjaka, koji su uzdigli zastavu Istine idostojanstvo odbrane islma je bio i ejhul-islm Teq ed-Dn IbnTejmijje, sa mnogim hrabrim stavovima koje je zauzeo u svoje

vrijeme i sa svojim bezbrojnim knjigama i fetwama koje sadapune islamske knjinice. Da bi se bolje upoznali sa ovim hrabrimbogobojaznim immom, poznatim kao Ibn Tejmijje, mi itaocupredstavljamo ovu biografiju koja je napisana perom uenjakakoji je vidio ejhul-islma Ibn Tejmijje, ivio i druio se sa njim.On je niko drugi do imm el-Bezzr, a on je ovu svoju knjigunazvao El-Elm el-Alijje f Menqib Ibn Tejmijje (Uzviena


10/82


10

znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje) i on je najkvalificiraniji

(najpozvaniji) da pie o njemu. 7

Nadamo se da e nasuprot tipinoj biografiji, koja jeispunjena smim injenicama i brojkama, ova knjiga sluiti daitaoca iz prve ruke upozna sa srom (ivotopisom) o ljudskojstrani jednog od najveih islamskih linosti koje su ikada ivjele onoga koji moe biti uzet kao primjer u formulisanju nainaivota i voenju svakodnevnih poslova.

7 Ovaj uvod je uzet iz prvog toma Medmul-Fetw, izdanjaDr el-Kutub el-Ilmijje, 1426. hidretske (2005.), koje jeprovjereno (verificirano) od strane Mustafe AbdulQdira At


11/82


11

ZATO SAM NAPISAO OVU KNJIGU?

Kada sam uo za smrt uenjaka i odgajatelja ovogummeta imma, mudtehida, branioca istog erata iPoslanikovog sunneta, ejhul-islma Tequd-Dna Ebl-AbbsaAhmeda ibn AbdulHalm bin AbdusSelm Ibn Tejmijje Allhblagoslovio njegovu duu i osvjetlio njegov qabur 8 neki oduenjaka i oni koji su eljeli dobro muslimanima su mi rekli:

Ti si video ejha, druio se sa njim i upoznao si njega i njegovekarakteristike. Kada bi samo mogao napisati nekoliko rijei u

pogledu onoga to si video, u cilju da se svako od ovog ummetako god naije na te rijei okoristi, jer se milost sputa kada sesjetimo dobrih ljudi.

Pa sam ja odgovorio:Ja sam se druio sa njim samo nekoliko dana i znam samonekoliko od njegovih mnogih vrlina.

Meutim, vidio sam da su oni namjeravali dobro i da jeono to su od mene traili bilo moje prvo i obaveza, jer uenjaktreba biti revnostan da iri i distiribuira ono za ta misli da e bitiod koristi za muslimane. Tako sam ja uloio mali trud opisujuinjegove vrline, koje e inteligentnom itaocu dati ideju o

dostojanstvu i izvrsnosti ovog ovjeka.

8 Njegovo puno ime je: Teq ed-Dn Eb el-Abbs Ahmed ibnihb ed-Dn Eb el-Mehsin AbdulHalm ibn Meddud-Dn Ebel-Berekt AbdusSelm ibn Abdullh ibn Eb el-QsimMuhammed ibn el-Hidr ibn Muhammed ibn el-Hidr ibn Al ibnAbdullh ibn Tejmijje


12/82


12

Knjigu sam podijelio u sekcije (poglavlja), da bi to bilo

vodi onima koji razmiljaju i pod svakim naslovom sam ukljuiosve ega sam se mogao sjetiti, pokrivajui teme kao to su:

- Njegovo roenje i odgoj,- Allhovo usmjeravanje njega ka hajru u itavom

njegovom ivotu,- Njegova revnost i trud u pogledu znanja,- Njegovo stalno sluanje hadtha,- Njegova brojna pisana djela,- Njegova zadivljujua memorija (pamenje) dok bi

izdavao fetwe i drao predavanja,- Njegova iznenaujua strunost u razlilitim vrstama

informacija (podataka),- Njegov ibdet i obazrivost,- Njegov zuhd, posveenost i naputanje dunjluka,- Njegova skromnost, ponizniost, dareljivost i

inteligencija,- Njegova vrstoa, hrabrost i strpljivost i iskuenja koja je

podnio u Allhovo ime,- Allhova zatita njega, uprkos zavisti njegovih

neprijatelja,- Njegova smrt i ogroman broj ljudi koji su mu klanjali

denzu,

- Ljubav prema njemu koju je Allh smjestio u srca ljudi inakon njegovog ivota,- irenje njegovog znanja i knjiga u dalekim krajevima

zemlje,

Pa ja kaem:


13/82


13

NJEGOVO OBRAZOVANJE (ODGOJ)

to se tie njegovog roenja, ono je kao to mi je veinauenjaka prenijela: On je roen u Harranu 9 10. rebul-ewwela661. hidretske godine 10 i ostao je u njemu dok nije napuniosedam godina. Onda ga je njegov otac, Allh mu se smilovao,odveo u Damask ( Allh ga zatitio) i on je tamo bio najboljemogue odgajan. Allh je u njemu ukorijenio najbolje osobine.

Znaci izvrsnosti, posveenosti i otroumnosti su nanjemu bili jasno primjeeni od doba rane mladosti.

Povjerljivi prijatelj koji ga je znao mi je rekao da kada jeejh ( Allh bio zadovoljan njime) bio jo veoma mlad i kada bihodao ka knjinici, na tom njegovom putu bi ga zaustavljao idovkoji je ivio na putu koji je vodio ka knjinici. idov bi ga pitao orazliitim stvarima i bio bi ustrajan sa svojim zapitkivanjem zbogIbn Tejmijjine inteligencije i otroumnosti. Ibn Tejmijje bi muodgovarao tako hitro da je idov postao fasciniran njime. Najzad,kad god bi Ibn Tejmijje naiao na njega, opskrbio bi gainformacijama koje bi ovjeku potvrdile btil(la) na kom je onbio. Ovo se nastavilo dok on nije prihvatio islm i postaomusliman koji praktikuje dn, a to je bilo zbog bereketa koji je

ejh imao uprkos svojoj ranoj mladosti.

Od kako se zamomio, troio je svo svoje vrijeme zauzetu trudu i naporu; upamtio je itavi Qurn kao mladi i nastavio

9 Distrikt na jugoistoku Turske, blizu njene granice sa Sirijom10 to odgovara ponedeljku, 22. januara 1263. godine


14/82


14

je da studira i memorie (napamet ui) hadth, fiqh i arapski

jezik, dok se nije usavrio u svim ovim oblastima islamskogznanja. Ovo je bilo u dodatku na njegovo striktno pridravanjeprisustvovanja halqama (krugovima znanja) i njegovom sluanjuhadtha i athra (predaja). On je sluao mnoge knjige od brojnihuenjaka visokog ranga. 11

to se tie velikih tekstova islma, kakvi su Musnedimma Ahmeda, Sahh el-Buhrije i Muslima, Dmi et-

Tirmidhija, Sunen Eb Dwda es-Sidistnija, en-Nes, IbnMde i ed-Drequtn, njemu su, Allh mu se smilovao, sva tadjela bila itana u cjelosti mnogo puta. Prva knjiga koju je onupamtio u hadthu je bila Humejdijev El-Dem bejn es-Sahhajn.

Rijetko je postojala knjiga iz islamskih nauk, a da on nijenaiao na nju, i Allh mu je darovao sposobnost da brzomemorie i rijetko zaboravlja. Teko da bi on naiao na neto iliuo neto, a da to ne bi ostalo u njegovoj memoriji, bilo ubukvalno ili u znaenju. To je bilo kao da je znanje postalonasuto u njegovo meso, krv i itavo tijelo. On nije prosto uzimaokomade znanja ovdje i ondje. Naprotiv, on je imao kompletnorazumijevanje i shvatanje i bio je meu najistaknutijim ljudima uvrlini i odlikama. Allh ga je zaduio onime to bi prirodno

unitilo bilo kog drugog, vodio ga je do uitka i sree u svimaspektima njegovog ivota i uinio je da posljedice njegovogvo]stva svima budu najjasniji znakovi, do te mjere da se svako samalo inteligencije slae se da je on jedan od onih na koje je

11 Uio je pred preko 200 uenjaka. Pogledaj djelo El-Kewkib ed-Durrijje, 52. str.


15/82


15

Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, mislio kada je

rekao: Zaista na poetku svakog stoljea Allh alje onoga ko e

ovom ummetu oivjeti (obnoviti) stvari njegovog dna, 12

jer je Allh preko njega oivio zakone ove vjere koji sudugo bili zaboravljeni i uinio ga je dokazom nad svim ljudimanjegovog doba, a sva hvala pripada Alahu, Gospodaru svjetova.

12Sahih el-Dami(1874) i Es-Silsila es-Sahha(599)


16/82


16

NJEGOVO OGROMNO ZNANJE,PISANA DJELA I SJAJNA MEMORIJA

to se tie njegovog obilnog znanja, ovo obuhvatanjegovo poznavanje nauka asnog Qurna, njegovu sposobnostda crpi najmanje i najpodrobnije koristi iz njega, njegovopoznavanje izjava uenjaka u objanjavanju njega (tj. Qurana),njegov nain koritenja ovih izjava kao dokaz i sposobnost koju

mu je Allh dao da rijetkim i zadivljujuim biserima (rijeima)izloi njegova uda (Qurna), ljepotu njegovog zakonodavstva,njegova jezika uda i njegovu jasnu ar. U svemu ovome je onbio predvodnik i primjer koji se svako trudio da oponaa.

Ako bi neko uio neke jete asnog Qurna na jednomod njegovih asova (predavanja), on bi nastavio da ih objanjavai njegov as bi se zavrio time. Njegovo predavanje bi trajalodobar dio dana i on ne bi imao odreenu osobu da ui za njegaunaprijed odreene jete za koje bi se on pripremio. Naprotiv,bilo koja osoba koja je prisustvovala njegovom predavanju biprouila ono to je njemu lahko, a Ibn Tejmijje bi onda objasniota god je on prouio. On najee ne bi prestao, izuzev da bi onikoji su prisustvovali znali da bi se on, da nije pomanjkanjavremena, udubio u ono to je objanjavao sa mnogo, mnogo vie

uglova; meutim on bi stao da bi svojim sluaocima dopustio daodmore.

Na primjer, on je predavao tefsr (tumaenje): Reci: Onje Allh, jedan je, 13 koji je zauzeo itav veliki tom. Takoer,

13 sra el-Ihls, 1. jet


17/82


17

njegov tefsr jeta: Milostivi se iznad Ara uzdigao 14 ispunio

je oko trideset i pet tomova, a meni je reeno da je on poeo sasakupljanjem tefsra koji bi zauzeo pedeset tomova, da ga jekompletirao.

A to se tie njegovog poznavanja i pronicljivosti usunnet Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, njegovihizjava, djela, dogaaja iz ivota, bitki, vojski, mudiza (uda) kojamu je Allh dao, njegovo znanje onoga to je vjerodostojno

preneeno od njega nasuprot onoga to nije vjerodostojno, kao iizjava, djela, doivljaja i fetwi ashb,Allh bio zadovoljan njima,njihove borbe u ime ove vjere i vrlin koje su im date u odnosuna ostatak ummeta u svemu ovome je on bio najprecizniji inajstruniji, i bio je najbri u pretraivanju svake informacije kojamu je trebala u pogledu ovoga. On nikada ne bi spomenuohadth ili fetwu koju bi koristio kao dokaz za neto, a da to ne biuputio (uinio referencu) na njegov odgovarajui izvor utekstovima islma, ili ukazao da li je to sahh, hasen itd. ispomenuo ime ashba koji je to prenio, a rijetko je bio pitan opredaji a da nije razjasnio njenu vjerodostojnost.

A od najzauujuih stvari koje su mu se desile je to da je za vrijeme svog prvog iskuenja u Misru bio uhapen izatvoren tako da je bio sprijeen od pristupa svojim knjigama. U

vrijeme tog boravka u zatvoru on je napisao mnoge knjige male i velike i u njima spomenuo veliki broj hadtha, predaja,izjava ashba, imena uenjaka hadtha, autore i njihove radove isve to je pripisao njihovim odgovarajuim izvorima, poimenice.On je, takoer, spomenuo imena knjiga u kojoj se nalazi svaka

14 sra T-H, 5. jet


18/82


18

predaja, kao i gdje ih u tim knjigama nai. Sve ovo je bilo isto iz

njegove memorije jer u to vrijeme nije imao nijednu jedinuknjigu sa sobom da je koristi kao referencu (da se na nju osvrne).Ove knjige su onda izdate i pregledane i hvala Allhu ni jedna

jedina greka nije naena ni u jednoj od njih, niti je ita u njimatrebalo biti promijenjenio. A od ovih knjiga je i knjiga Es-Srimel-Mesll al tim er-Resl15 a ovo je od vriline koju je AllhUzvieni odredio posebno za njega. 16

Allh mu je takoer darovao sposobnost da zna razlike umiljenjima meu uenjacima, njihove izjave, njihov idtihdnarazliite teme, te ta je zabiljeeno od jakih, slabih, prihvaenih iodbaenih miljenja od svakog uenjaka svakoga doba. On jeimao dubok uvid (pronicljivost) u to koje od njihovih miljenja jebilo najispravnije i najblie istini i bio je ak u stanju da pripie(pridoda) svakom uenjaku na kojoj lokaciji je doao do svakogmiljenja. Ovo je bilo do te take da, ako bi bio pitan i o emu odovoga, to je bilo kao da je svaki pojedinani govor AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we sellem, njegovih ashba iuenjaka od prvih od njih pa do poslednjih bio projektovanaslika u njegovom umu, od kojih on uzima ono to eli, a ostavljaono to eli. Ovo je neto sa im se sloio svako ko ga je ikada

15

Prevedeno kao Isukana sablja na psovaa Poslanika, sallallhualejhi we sellem16 Knjiga sadri preko 250 hadtha, 100 predaja, spomen preko 600poznatih linosti iz historije ehlus-sunneta wel demata isakupljene informacije iz preko 40 referenci sve iz njegovememorije, a itava knjiga je napisana kao odgovor jednom jedinomincidentu u kom je Ibn Tejmijje uo kranina kako vrijea (psuje)

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem!


19/82


20/82


20

Er-Redd al en-Nasra, Minhd el-Istiqme, Ibtl el-Hajl

we Nikh el-Muhallal, erh el-Aqde el-Asbahnijje, El-Fetw, Ed-Durr el-Multaqit, Ahkm et-Talq, Er-Risleh, Itiqd el-Firqah en-Ndijeh, Ref el-Melm an el-Eimeh el-Elm, Taqrr Mesil et-Tewhd, El-Istigthe wet-Tewessul, El-Mesil el-Hamwijje, El-Mesil el-Dezrijje iEl-Mesil el-Mufredah i dovoljno je spomenuti ovih nekolikoprimjera njegovih pisanja. U suprotnom, morali bismospomenuti listu od preko 200 naslova, a ovo nije ni vrijeme ni

mjesto za to.

to se tie njegovih fetwi i odgovora koje je dao narazliita pitanja, njih je vie nego to moe biti pobrojano. Bilokako bilo, 17 tomova od njih je sabrano i ureeno u skladu safiqhskim temama u Misru i ovo je dobro poznata i uvena zbirka.18 Takoer, njegovi prijatelji i saradnici su sakupili vie odetrdeset hiljada pitanja na koja je on odgovorio. Bio je rijedaksluaj da se desi da je on pitan o neemu na ta nije odgovoriona brzi i momentalni nain po kome je bio poznat. 19 Ovajodgovor bi onda bio pretvoren u knjigu za koju bi drugimatrebalo mnogo vremena u kome bi probirali (pregledavali) krozmnoge reference, pa ak ni tada i dalje ne bi postigli njegovuvjetinu i efikasnost u odgovaranju. 20

18 Dostupna kao Muhtesar el-Fetw el-Misrijje li Ibn Tejmijje,koje je sakupio Bedrud-Dn el-Hanbel19 Njegov brat Abdullh je rekao: Allh ga je obdario sposobnouda brzo pie i pisao je iz sjeanja, bez prepisivanja. Pogledaj: El-Uqd ed-Durijje, 64. str.20 U El-Bidje wen-Nihje (13/341), Ibn Kehtr navodi da je IbnTejmijje imao samo 19 godina kada je poeo da izdaje fetwe


21/82


21

Rekao mi je pravedni ejh Td ed-Dn Muhammed ibn

Ed-Dewr da je prisustvovao jednom od Ibn Tejmijjinihpredavanja na kojem ga je neki idov upitao o neemu vezanomza qader. idov je svoje pitanje predstavio u obliku poeme(pjesme) koja se sastojala od osam stihova. Kad je Ibn Tejmijjepogledao u nju, razmislio je na momenat i poeo da pieodgovor. Pisao je, a mi smo mislili smo da e izai sa ratrkanim,neorganizovanim odgovorom. Kada je zavrio, njegovi prijateljisu pogledali ono to je napisao i vidjeli da je to bila poema od

184 stiha, proarana (isprekidana) unutar poeme predstavljeneod strane onoga koji je pitao. Njegovo znanje je bilo tako jasnoevidentno u ovoj poemi da, ako bi ovjek elio da objasni samoovu poemu, trebalo bi mu da napie dva velika toma inei to.Ovo je samo jedan primjer njegovih izvanrednih sposobnosti, akako mnogo ovakvih njegovih odgovora i fetwi ostajuneuporedive (besprimjerne)!

to se tie njegovih asova (predavanja), ja nisampropustio ni jedno za vrijeme svog boravka u Damasku. On ne bipripremio nita specifino da prezentira. Naprotiv, on bi sjeo,nakon to bi klanjao dva rekata, zahvalio bi Allhu, donio bisalawt i selm na Allhovog Poslanika (sallallhu alejhi wesellem), na tako sladak i prijatan nain, kakav nikada nisam uoni od kog drugog, a onda bi nastavio da govori. Allh bi mu tada

otvorio znanje, bisere, skrivene koristi, detalje, predaje, vaenjedokaza iz jeta i hadtha, rijei uenjaka i njihovo uporeivanje,kao i sposobnost da ono to je govorio dopuni starom arapskompoezijom (a ponekada bi ak spomenuo ime autora poeme). Usvemu ovome, njegov govor je bio tako umiljat, kao plovearijeka, i pokretao bi se kao to se okean pokree. Od poetkasvog govora do njegovog kraja on bi izgledao kao da je na


22/82


22

drugom svijetu, zatvorenih oiju. Sve ovo je injeno spontano i

on nije pokuavao da govori na odreeni nain da bi to odavaloposeban efekat. Naprotiv, to je bilo neto uzvieno to je bilovidljivo svakome ko je gledao ili sluao i on bi ostao u takvomstanju sve dok ne bi zavrio govor. Vidio sam ga u takvimprilikama; izgledao je kao onaj koji je u prisustvu nekoga koji gapreokupira od bilo ega drugog. Kada bi ovo inio, imao bi takozadivljujue ponaanje, da bi to potreslo naa srca i okupiralonau panju.

I on nikada ne bi spomenuo Allhovog Poslanika,sallallhu alejhi we sellem, a da ne bi donio salawti selam nanjega i tako mi Allha ja nikada nisam video nikoga ko jepotovao Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ili biorevnostan u slijedjenju njega i podravanju onoga sa im je ondoao, od Ibn Tejmijje. Kada god bi naiao na hadth naodreenu temu i bio uvjeren da on nije derogiran nekim drugimtekstom, on bi postupao po njemu, sudio bi i izdavao fetwu uskladu sa njim i ne bi se okrenuo rijeima nijedne druge osobe,bez obzira ko ona bila.

On je,Allh bio zadovoljan njime, govorio:Svakome treba dokaz za svoje rijei, a njegove rijei nisu sme

po sebi dokaz, izuzev Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu

alejhi we sellem.

Kada bi zavrio svoj as (predavanje), on bi otvorio svojeoi i otiao pomijean sa ljudima, sa razdraganim, uzbuenimlicem kao da ih susree po prvi put i on bi se nekada akizvinjavao nekima od njih za ono to je vidio kao nedostatke u


23/82


23

svom govoru. Svako predavanje koje je on drao u tim danima

zauzelo je mnoge biljeke.

Ono to sam ovdje spomenuo u pogledu njegovihpredavanja je neto veoma dobro poznato, sa im bi se sloiosvako onaj koji im je prisustvovao, a takvih ljudi je mnogo hvala Allhu i oni ne mogu biti pobrojani: uenjaci, zvaninici,uai Qurana, muhaddithi, feqhi, pjesnici i mase muslimana. 21

21 U El-Bidje wen-Nihje (13/283) je Ibn Kethr opisao prvopredavanje koje je Ibn Tejmijje odrao, rekavi: To je bio izuzetnoposjeen as, a beljeke s ovoga asa je zapisao ejh Td ed-Dn el-Fizri zbog mnogih koristi ovog predavanja i velike koristi koju su posjetioci imali od njega. Oni koji su prisustvovali su mu obilno

zahvaljivali zbog njegovog mladog doba, jer je tada imao samo 22 godine. ejh Teq ed-Dn je poeo da poduava 10. sefera uEmewijskoj damiji, sa minbera napravljenog posebno za njega, dabi sa njega objanjavao Qurn. Tako je on poeo i mnogi ljudi bi seokupili da sluaju njega i ono to je on posjedovao od znanja koje jebilo uljepano bogobojaznou, zuhdom i ibdetom. On je postaoveoma dobro poznat putnicima iz svih zemalja i tako je nastavio zavrijeme dugog niza godina.


24/82


24

NJEGOVO POZNAVANJE RAZLIITIH VRSTAINFORMACIJA I PODATAKA

to se tie poznavanja vjerodostojnih i slabih predaja, onje bio poput planine na koju se niko nije mogao popeti. Rijetkoda bi predaja njemu bila spomenuta, a da on nije znao ko ju jerekao, ko ju je prenio, ko ju je spomenuo ili ko ju je zabiljeio, udodatku na poznavanje stanja svakog prenosioca u svjetlu nauke

derha i tadla.

Jedna osoba koja je bila svjedok opisuje da je on jednogdana bio na asu sa muhaddithom koji mu je itao knjiguhadtha. On je itao veoma brzo i ejh ga je ispravio u imenuovjeka u senedu hadtha koji je italac brzo proitao, spominjuida je njegovo ime bilo tako i tako, nasuprot onoga kako jemuhaddith proitao. Oni su pogledali i nali da je bilo upravoonako kako je ejh rekao.

Zato, pogledajte u ovo brzo razumijevanje i detaljnoznanje sa kojim se niko ne moe uporediti, izuzev da im jedarovana ekstremna preciznost!

Ovo je jasno kao dan kada se pogleda u mogunost koje

mu je Allh podario, da uzima poslanike predaje i iz njih crpikoncepte i dokaze za razliite mesele, da razjanjava eljenaznaenja njihovih rijei, objanjava koje predaje specifikuju iograniavaju opte propise, da ukazuje koje su predajederogirane ili derogirajue, da se udubi u uputstva i principevezane za svaku predaju, da objasni na ta svaka predaja ukazujei da ukae koje dodatno znanje pojedincu treba da bi shvatio


25/82


25

svaku (predaju) do te mjere da kada god bi mu bio spomenut

jet ili hadth on bi nastavio da iz njega vadi znaenja ikoncepte koji bi bili oekivani jedino od najzadivljujuihuenjaka, zbog toga kako bi ih potpuno on crpio. On bihipnotisao svakog ko bi se zadesio tu da ga uje.

Jednom je bio upitan o hadithu: Allh je prokleo onogakoji oeni razvedenu enu da bi je uinio dozvoljenom njenom

prvom muu, kao i mua koji je vrati (uzme natrag)22 pa je on

nastavio (produio) elaboriranje i objanjavanje do take da jesve to je rekao zauzelo itav tom. 23

Rijetko je bio sluaj da mu se spomenuo hadth ili propis,a da on nije proveo itav svoj dan objanjavajui ga ako bi toelio, ili da mu je spomenut jet iz Allhove Knjige, a da on nijeproveo itavo sijelo tumaei ga.

to se tie njegovog suprotstavljanja novotarima isljedbenicima strasti, te onoga to je on napisao pobijajuinjihova miljenja, razotkrivajui ih, 24 razdvajajui njihove

22 Zabiljeio ga je imm Ahmed (1/448), et-Tirmidh (1119 i 1120) iIbn Mde (1934, 1935 i 1936), a el-Albn ga je proglasio sahhom uSahh el-Dami(5101) Irw el-Gall(6/308, 309 i 310) i u svojoj

provjeri Miqt el Mesbih(3296)23 Dostupno kao knjiga Iqmet ed-Dell al Butln et-Tahll24 Kao to su mnogi stavovi koje je on zauzeo protiv sufij. On ih jepobio i razotkrio njihove postupke, kao to je njihov ulazak u

vatru, njihov izlazak iz nje nepovrijeeni i tvrdnja da je topokazatelj njihove udotvorne prirode. On je objasnio da, ak kadabi oni uradili to ili letjeli u vazduhu, to ne bi bio dokaz koji bimogao biti upotrijebljen da proglasi njihovo krenje erata


26/82


26

saffove, presijecajui njihovu podrku, odgovarajui na njihove

ejtanske ubhe i njihovo suprotstavljanje istom eratuMuhammeda, sallallhu alejhi we sellem, kao i onoga to mu jeAllh podario od uzviene pronicljivosti, razumijevanja tekstova i

jasne logike koja mu je dozvoljavala da ukloni masku btila ovoje jasno kao dan. Sa svim onim to je on sabrao i napisao, on jerazjasnio Istinu od btila, do te mjere da da su sljedbenici ovogbtila ivi oni ne bi imali drugog izbora osim da se pokorenjegovim rijeima i ispravno uu u sveti dn.

Svako ko ga je sreo ili saznao za ono to je on uiniotrebao bi zahvaljivati Allhu za voenje (usmjeravanje) ovogaimma ka pomaganju i podravanju Istine na ovako jasan i lakorazumljiv nain.

Mnogi poznati i estiti uenjaci koji su poznati po svojojupuenosti u miljenja filozofa su rekli da su oni bili zbunjeniizmeu razliitih miljenja uenjaka usla i da ne bi bili ubijeeniu jedno miljenje u odnosu na drugo, jer ne bi izgledalo daijedno od miljenj sadri i trunku istine. Naprotiv, oni su sva tamiljenja vidjeli kao jednaki izvor konfuzije i zablude,prekomplikovane u dokazima i zakljuivanju iza njih (miljenj) isvaki od njih bi se za sebe bojao od upadanja u konfuziju izabludu zbog ovih miljenja.

ispravnim. tavie, on ih je izazvao, predlaui da on takoer ueu vatru sa njima, pod uslovom da se oni prvo operu sirem i

vrelom vodom. Najzad su oni bili razotkriveni i poraeni i sloili suse sa potpunim pridravanjem Qurna i sunneta. Vidi El-Bidjewen-Nihje(14/36) i Medmul-Fetw(11/456, 457)


27/82


27

Ovo je bilo sve dok ih Allh nije blagoslovio sa otkriem

knjig ovoga imma, Ahmeda ibn Tejmijje, ejhul-islma, ilogikim argumentima koje je on u njima prezentirao. Stoga, sveto im je trebalo bilo je da dou do njegovih pisanja i da ihshvate, da bi vidjeli da su ta pisanja bila u potpunom slaganju saonim to zdrava logika diktira (namee) i ovo bi dovelo dopotpunog nestanka konfuzije i ubhi koje su proistekle iz rijeiovih filozofa.

Ko god eli da provjeri ono to govorim, neka bezpredrasude, zavisti ili zablude pogleda u njegova kratka pisanjana ove teme, kao to su erh el-Aqde el-Asbahnijjei druge.Takoer, ako neko eli da pogleda u njegove due knjige, nekaproita Telhs et-Telbs al Ass et-Taqds, El-Muwfaqa bejnel-Aql wen-Naqlili Minhd el-Istiqme wel-Itidl, jer takomi Allha on u ovim knjigama zrai na nain na koji rasvjetljavaIstinu, vrsto se drei za najjae dokaze i vagajui svoje rijeinajpoverljivijom vagom.

On je, Allh bio zadovoljan njime, napisao dosta oprincipima islma nasuprot njegovim ograncima Pitao sam ga oovome i zahtijevao da napie fiqhsku knjigu u kojoj bi sabrao svasvoja odabrana i preferirana miljenja, kako bi ona bila glavnareferenca za izdavanje fetwi, na to mi je on rekao:

Ogranci dina su lahki za shvatanje i svakome ko slijedi jednogod uenjaka je dozvoljeno da prosto djeluje po njegovoj fetwi,sve dok ne postoji neto to bi prouzrokovalo da on vjeruje da jeta fetwa neispravna. A to se tie principa, vidim da sljedbenici


28/82


28

novotarija i zablude filozofi, btinije, 25 heretici, oni koji vjeruju

da je Allh svugdje, dehrije, 26 qaderije, 27 nusajrije, 28dehmijje,

25 skupina koja se pojavila u 3. hidretskom stoljeu, za vrijemehilfeta el-Memna. Vjerovali su da je Qurn samo komentar

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, da on imaskrivena znaenja koja su poznata samo nekolicini, te da suhomoseksualizam i incest dozvoljeni. Oni koji su naslijedilinjihova vjerovanja su qarmite i ismilijje ranije, a qdijnije i

bahije kasnije. Oni su nanijeli veliku tetu muslimanima, doknisu zbrisani od strane abbasidskog halfe el-Muktefija 300.godine hidretske. Vidi El-Ferq bejn el-Firaq, 382. str.26 Skupina koja je verovala da ne postoji hiretski ivot (ivotposlije smrti), da se ciklus egzistencije (postojanja) ponavlja svakih36 000 godina i govorili su da ih nita ne moe unititi, izuzev

vremena (ed-dehr). Vidi: Tefsr el-Qurn el-Adhm(4/190)27 Oni koji tvrde da rob sm stvara svoja sopstvena djela i da Allhnema kontrolu nad stvorenima. Prvi koji je pozivao u ovo bio jeGajln ed-Dimeq ili Sawsan en-Nasrn. Ova novotarija sepojavila na kraju 1. hidretskog stoljea, a neki od qaderij suporicali Allhovo Znanje o dogaajima prije njihovog deavanja.Meutim, oni su izumrli (icezli), kao to je rekao en-Newew. Vidiel-Lalikijeverh Usl el-Itiqd(1/23 i 3/534 pa nadalje) i erhSahh Muslim(1/153-154)28 Sljedbenici Muhammed ibn Nusajr el-Basrija, roba Ben Numejrakoji je koji je bio porijeklom iz Perzije. Ova sekta je osnovana u 3.

hidretskom stoljeu. Njeni pripadnici vole da ih zovu alewije,pripisujui se Ali ibn Eb Tlibu. Ovo ime su im dali Francuzi za vrijeme svoje kolonijalne okupacije Sirije 1920., da bi ovu sektusakrili od muslimana koji su ih proglasili nevjernicima. Ovi vjerujuda je Al bio Allhova inkarnacija (otjelovljenje), da islamskitekstovi imaju skrivena znaenja i vjeruju u reinkarnaciju (prelazakdue nakon smrti u neko drugo tijelo i njen nastavak ivota naovome svijetu). Nevjernicima su ih proglasili Ibn Tejmijje u


29/82


29

29 poricatelji Allhovih imena i svojstava, oni koji kau da Allh

ima fiziko tijelo, muebbihe, 30 rwindije, 31 kullbije, 32 sulejmije

Medmul-Fetw (35/149), Ibnul-Qajjim u Igthatul-Lahfn(2/247-249) i el-Gazl u Fadih el-Btinijje(37. str.)29 Sljedbenici Dehma ibn Safwna Eb Muhriz as-Samerqand et-Tirmidhija, koji je ubijen 128. hidretske godine. On je svojanovotarska vjerovanja o poricanju Allhovih Svojstava preuzeo od

el-Dada ibn Dirhema i na to dodao da Allh prisiljava Svojerobove na njihova djela, da je mn (vjerovanje) jedino znanje i dadennet i dehennem nisu vjeni. Oni se dalje dijele u osam sekti.

Vidi erh Usl el-Itiqd(1/30-31)30 Oni koji u potvrivanju Allhovih Svojstava idu u krajnost do temjere da oni Allha poistovjeuju sa Njegovim stvorenjima i oni suod ekstremnih iija. Oni koji su bili poznati po ovome su biliDwd el-Dewrb i Him ibn el-Hakem er-Rafid. Neki odnovotara optuuju ehlus-sunnet da su oni muebbihe, a oni su istiod ovoga. Vidi e-ahrastnijev El-Milel wen-Nihel (1/103 panadalje) i el-Earijev Meqlt el-Islmijjn (221., 491., 518., 521. i564. str.)31 Sljedbenici el-Qsim ibn Rwanda. Vjeruju da je AllhovPoslanik, sallallhu alejhi we sellem, odredio el-Abbsa ibnAbdulMuttaliba za svog nasljednika i da su se svi muslimaniodmetnuli od islma spreavajui da el-Abbs postane voa. Onidalje vjeruju da pravo na vlast pripada samo onima koji su potomci

el-Abbsa i da e Mehd biti od njegove porodice32 Oni su bili sljedbenici Abdullha ibn Sed ibn Kullb el-Qattnael-Misrija, jednog od filozof koji je ivio u vrijeme el-Memna iumro 240. hidretske godine. On je, na osnovu logike, Allhupotvrivao sedam Svojstava: Znanja, Moi, Volje, ivota, Sluha,Vida i Govora, negirajui ostala Njegova Svojstva. Jedan odnjegovih sljedbenika je bio Ebul-Hasan el-Ear, koji je kasnijenapustio ova vjerovanja i prihvatio vjerovanja Ahmed ibn Hanbela,


30/82


30

i druge novotarske skupine (grupe) prave nered sa svojim

zabludama i jasno mi je da je njihova namjera u ovome da uniteitav erat Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, kojidominira nad svim vjerama, i da je veina njih odvukla ljude u

ubhe u pogledu principa vjere. Zbog ovoga ja rijetko vidim da seneko okrene od Qurna i sunneta ka njihovim miljenjima a dane postane heretik i ne zapadne u ubhu u svom dnu ivjerovanju. Vidjevi sve ovo, postalo mi je jasno da svako ko god

je u stanju da odbije njihove ubhe i potvore, mora da usmjeri

sve svoje napore u njihovom razotkrivanju i odgovaranju nanjihova lana vjerovanja, u odbrani istog dna i uzvienog,vjerodostojnog sunneta. I nikada nisam ikoga ko je za sebe tvrdioda je uen video da pie u pogledu ove teme, a da on zapravonije pomogao unitavanju temelja islma svojim rijeima. Ovo je

dok earije dananjih dana slie kullbijama prolosti. Vidi Lisnel-Mizn(3/290)

Napomena izdavaa:Oni koji se pripisuju islmu i muslimanimana prostorima Balkana, Male Azije i ire (Bonjaci, Albanci, Turci imnogi drugi), a koji se zaodjevaju u odijelo hanefij, ustvari supripadnici ovog istog zabludjelog vjerovanja, tj. vjeruju da Allhima samo sedam (ili osam) Svojstava, negirajui ono to je On SmSebi pripisao, kako je Sm Sebe opisao u Svojoj Knjizi ili u sunnetuSvog Poslanika, Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem.

Sebe nazivaju hanefijama (u fiqhu), a ustvari slijede samonovotarije koje su se uvukle u hanefijski mezheb, od kojih je ist iEb Hanfe i hanefijski mezheb, kao to krani slijede iskrivljenIndil.Sebe nazivaju earijama (u aqdi), a zapravo slijede ono od ega sepokajao i svoje pokajanje od toga obznanio isti taj Ebul-Hasan el-Ear na koga se pozivaju, slijedei tako ustvari ono na emu supripadnici sekte kullbije


31/82


31

zbog njihove averzije (mrnje) prema jasnoj Istini, njihovog

okretanja od onoga to su asni vjerovjesnici donijeli odGospodara svjetova i njihovog slijeenja puta filozofa ukoritenju njihove termionologije i njihovog nazivanja njihmudrostima i logikom, dok su oni u stvarnosti glupost izabluda. Oni se dre toga i okreu od svega drugog, dok to

potpuno ne preovlada njihovim umovima i ne zbuni ih, da vienisu u stanju da razdvoje izmeu Istine i neistine. Allh je previedobar prema svojim robovima da im ne bi dao razume koji

prihvataju Istinu, a odbacuju btil. Meutim, manjak upute ivelika koliina strasti prouzrokuju da ovjek padne u zabludu.

Allh Uzvieni je uinio um skalom (vagom) kojom rob razdvajabtil od Istine. On nije slao vjerovjesnike, osim razumnim ljudimai niko nije zaduen bilo kakvim obavezama, osim oni sa razumomi logikom, da bi zastao i rekao: Ovo se suprotstavlja onome tosu asni vjerovjesnici prenijeli od Allha, ovo je btil koji svakorazuman vidi. A kome Allh ne da svjetla taj svjetla nee niimati. Stoga, ovo je razlog zato sam ja usmjerio svu svoju panjuna pisanje o principima dna i ovo je razlog koji je prouzrokovaoda ja sakupim sve njihove izjave i odgovorim njima onime imeme Allh obdario od tekstualnih i logikih dokaza.

Ja kaem da je on, u svemu to je napisao, razjasnioIstinu od btila i Allh mu je pomogao da na njihove novotarije,

zabludjela miljenja, obmane i strasti odgovori tekstualnimdokazima i na logian nain. On je ovo uradio do te take da jena svaku njihovu pojedinanu ubhu odgovorio sa takvom

jasnoom da bi je svako sa zdravim razumom shvatio i sloio sesa njenom ispravnou. Stoga, hvaljen neka je Allh koji nas jeblagoslovio mogunou da ga vidimo i da se sa njim druimo,

jer ga je Allh uinio dokazom protiv ljudi njegovog doba, od


32/82


32

kojih je veina bila zauzeta dunjalukim strastima na raun stvari

hireta, we l hawle we l quwwete ill billh. Meutim, Allh,Moni i Snani, je garantovao ouvanje ovoga dna sve do krajavremena i uinio ga dominantnim nad svim drugim vjerama. Paneka je hvala Allhu, Gospodaru svjetova.


33/82


33

NJEGOV IBDET

to se tie njegovog ibdeta, on nije ( Allh biozadovoljan njime) bio poput ostalih, jer bi on proveo svo svojevrijeme zauzet u njemu (tj. u ibdetu). On ne bi dozvolio da gaita, porodica ili imetak, odvrati od Allha.

U noima bi se on izdvojio od svakoga, osamljujui se sa

svojim Gospodarom, strikno se posveujui uenju asnogQurna i ponavljanjem razliitih vrsta dnevnog i nonog dhikra.

Kada bi se no zavrila, on bi se pridruio ljudima nasabah-namzu, klanjajui dobrovoljni namaz prije nego to bi ihsreo. Kada bi poeo klanjati namz, tvoje bi srce poeljelo dapoleti sa svoga mjesta samo zbog naina na koji bi on uiniopoetni tekbr. Kada bi poeo sa namzom, njegovi udovi bi setresli, pokreui ga tada lijevo i desno. Kada bi uio, on bi oduiosvoje uenje, kao to je vjerodostojno preneeno u vezi uenjaAllhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Njegov ruk,sedda i njegovo ustajanje sa njih bili su od najpotpuniji odonoga to je ikada preneeno u pogledu obaveznog namza. Onbi prilino skratio svoje sjedenje na prvom teehhudu, aizgovorio bi prvi teslm (predavanje selma) naglas do te mjere

da bi svi prisutni uli.

Kada bi zavrio svoj namz, on i oni koji su bili prisutni bihvalili Allha onim to je preneeno: Allhumme Entes-Selmuwe Minkes-Selm, Tebrekte, ja Dhel-Delli wel-Ikrm (O

Allhu, Ti si Spas i od Tebe je spas, Slavljen neka si Ti, o VlasnieSlave i Dostojanstva), a onda bi se on okrenuo prema


34/82


34

dematu, ponovio preneeni tahll (rijei L ilhe illAllh),

kao i 33 tesbha (rijei SubhnAllh), tahmda (rijeiElhamdullillh) i tekbra (rijei Allhu Ekber) i upotpuniostotinu sa tahllom, kao to je preneeno, a demat bi uiniokao to i on. Onda bi on dovio Allhu za sebe i za muslimanerazliitim preneenim dovama, a najee bi dovio rijeima:O Allhu, pomozi nas, a ne pomozi ikoga nad nama. Planiraj zanas, a ne protiv nas. Uputi nas i olakaj nam uputu. O Allhu,uini nas zahvalnim Tebi, onima koji se na Tebe oslanjaju i koji se

Tebe sjeaju, pokornim Tebi, koji vole Tebe, koji se Tebe boje i predanim Tebi. Gospodaru na, prihvati nae pokajanje, operinae grijehe i odri nae rijei vrstim. Uputi naa srca i otklonisvaku zlobu (pakost) iz naih prsa.

I on bi poeo i zavrio ovu dovu salawtom na AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we sellem, a onda bi se odao dhikru.

A ja sam saznao da je njegova navika bila da niko ne bipriao sa njim nakon sabah-namza, izuzev ako je bilo netokrajnje neophodno. On bi ostao u stanju spominjanja Allha,sluajui sebe. Ponekad bi pustio one koji sjede do njega da ujunjegov dhikr, sve vrijeme trajno okreui svoj pogled premanebu. Ostao bi u takvom stanju sve dok sunce ne bi izalo, avrijeme u kojem je namz zabranjen prolo.

Za vrijeme svog boravka u Damasku, ja sam proveo diodana i veinu noi sa njim. On bi me privukao sebi, postavljajuime da sjednem pored njega. uo sam to bi on uio i ponavljao ividio da je on iznova i iznova ponavljao el-Ftihu i da bi svosvoje vrijeme izmeu sabah-namza i izlaska Sunca proveo ineitako. Zato sam se pitao zato je on uio posebno ovu sru


35/82


35

Qurna mimo drugih. Najzad mi je postalo jasno a Allh

najbolje zna da je njegova namjera u takvom postupanju bilada kombinuje (usaglasi) uenjem izmeu onoga to je preneenou hadthima i onoga to su uenjaci raspravljali u pogledu togada li bi preneeni dhikrovi trebali imati prednost nad uenjemQurna ili obrnuto. Zato on je video da bi u ponavljanju el-Ftihe mogao da usaglasi izmeu oba miljenja i da pobere(ponje) koristi oba postupka, a ovo je bilo od njegove snage ulogici i dubine u pronicljivosti.

Nakon toga bi on klanjao duh-namz, a ako bi elio dana drugom mjestu slua hadth, pourio bi na to mjestio sa kimgod bi se tada zadesio.

Bila je rijetkost da ga razumna osoba vidi a da ne doe ipoljubi njegove ake. ak i najzauzetiji poslovni ljudi bidopjeaili, ostavivi ono to su radili, pozdravili ga i trailinjegov bereket. 33 Uz sve ovo, on bi svakome od njih davaonjihov dio panje, pozdravljanja itd.

Ako bi vidio kakvo zlo na ulici, on bi radio na tome da gaukloni, 34 a ako bi uo da se denza klanja, pourio bi da jeklanja ili bi se izvinio za njeno proputanje. Ponekad bi otiao do

33 Ovo je bilo u smislu traenja bereketa njegovog prisustva,druenja i znanja, a ne da je on bio izvor bereketa (blagoslova)34 On i jedan broj njegovih prijatelja su jednom otili da uniteneke krme. Oni su slomili njihove posude, prosuli njihovo vino iukorili one koji su pili, a bili su brojni. Takoer je on jedne prilikeunitio stub u damiji u Damasku od koga su ljudi traili bereket.Pogledaj El-Bidje wen-Nihje, (13/34) i (14/122 i 123)


36/82


36

groba umrloga, nakon to je zavrio sluanje hadtha, i klanjao

nad njim.

Nakon toga bi se vratio u svoju damiju gdje bi ostaodajui fetwe ljudima ili ispunjavajui njihove potrebe dok nijebilo vrijeme za klanjanje podne-namza u dematu. I ostatakdana bi on proveo na ovaj nain.

Njegovi asovi (predavanja) su bili otvoreni za opu

publiku (javnost): za stare, mlade, bogate, siromane, slobodne,robove, mukarce i ene. On je privlaio svakoga ko bi proaopored njega i svako bi imao utisak da se Ibn Tejmijje premanjemu ophodi bolje nego to je postupao prema ikome drugomprisutnom.

Onda bi on klanjao akam-namz i propratio gaklanjanjem onoliko dobrovoljnih namaza koliko je Allhomoguio. Onda bih mu ja ili neko drugi itao njegova pisanja, aon bi nas okoristio razliitim poentama (takama) i biljekama(napomenama). Mi bismo ovako inili sve dok ne bismo klanjali

jaciju-namz, nakon ega bismo nastavljali kao i prije njegovogklanjanja, udubljujui se u razliita polja znanja. Ovako bismoinili dok vei dio noi ne bi proao. Za sve ovo vrijeme nou idanju Ibn Tejmijje bi konstantno spominjao Allha, spominjao

Njegovu jednou i traio Njegov oprost.

I on bi konstantno podizao svoj pogled ka nebu i ne biprestao da ovo ini kao da je tamo vidio neto to je dralonjegov pogled prikovanim. Ovako bi inio sve vrijeme dok sam jabio sa njim.


37/82


37

SubhanAllh! Kako su kratki bili ovi dani! Da su oni samo

bili dui! Tako mi Allha, do ovoga dana nikada u mome ivotunije bilo vrijeme koje mi je bilo drae nego li vrijeme koje samproveo sa njim! I nikada nisam vien u boljem stanju nego tosam bio u to vrijeme, a ovo je bilo ni zbog kog drugog razloganego zbog bereketa ejha,Allh bio zadovoljan njime.

Svake nedjelje on bi posjetio bolesnoga, posebno one ubolnici, i ja sam od vie nego jedne osobe u iju povjerljivost ne

sumnjam obavijeten da je ejh proveo itav svoj ivot na nainkome sam ja bio svjedok i gore opisao. Pa koji ibdet i kojidihd je bolji od toga?


38/82


38

NJEGOVA OPREZNOST (OBAZRIVOST)

On je, Allh bio zadovoljan njime, bio primjer vrhuncaopreznosti (obazrivosti), jer je Allh uinio da on provede itavivot u stanju opreznosti. Nikada se nije mijeao sa ljudima saciljem kupovanja, prodavanja, transakcije, biznisa (posla),partnerstva (udruivanja), poljoprivrede ili vlasnitva, niti jevodio rauna i o kakvom imetku, niti je ikada prihvatio poklon ili

ponudu od vladara, namjesnika ili poslovnog ovjeka, niti jetedio ita od svog novca. Naprotiv, jedina stvar koju je proizveoza vrijeme svoga ivota i jedina stvar koju je ostavio u naslijeenakon svoje smrti bilo je znanje. On je ovo uinio slijedei vouvjerovjesnik i peat poslanik Muhammeda, neka je salawt iselm na njega, njegovu porodicu i njegove ashbe, koji je rekao:Uenjaci su nasljednici vjerovjesnik, a vjerovjesnici iza sebe

nisu ostavili ni dinara ni dirhema u naslijee. Naprotiv, oni su u

naslijee ostavili znanje, pa ko god uzme od toga ostvario je

veliku korist. 35

I podsticao je pametne ljude oko sebe na najprijatniji isaeti nain da odaberu njihov put i da slijede njihove stope,iako je uzimanje lakeg puta bilo dozvoljeno. A pametan je onajkoji je voen do ostvarivanja najboljeg.

Pa pogledaj kako je Allh ovog imma vodio da izbjegavasve, izuzev ono to mu je bilo potrebno za ivot. On je bio obuzet

35 Dio dueg hadtha koji je zabiljeio Eb Dwd (3641 i 3642), et-Tirmidh (2682), Ibn Mde (223) i Ibn Hibbn (88), a el-Albn ga

je proglasio sahhom u Sahh et-Tergb we Terhb(70)


39/82


39

svojom ljubavlju prema Allhu i kao rezultat toga mu je

darovana sva vrlina (dobrota) i odlike, nasuprot uenjacimadunjluka koji su ga odabrali (dunjaluk), teili njemu i jurili zanjim. Kada su oni odabrali njegove uitke, zatvorili su sebi putupute i kao rezultat zapali u suprotno njoj (uputi). Oni tumarajuu stanju konfuzije ba kao oni koji tumaraju u tmini, ne znajuita jedu niti oblae. Oni ak ne znaju ni ta oekuju ostvariti odsvojih zlih i poniavajuih ciljeva. Oni se takmie za njih, zavide

jedan drugome zbog njih, pune svoja tijela njima, a sve drugo

isputaju iz svojih srca. Oni se naporno trude o svom spoljanjemizgledu, dok su njihova srca crna i iskvarena. Oni nikada nisuzadovoljni, dok ne postanu neprijatelji onima koji odbacuju imrze ovakav nain ivota.

Kada su oni vidjeli ovoga imma i uenjaka hireta kako naputa njihove navike sakupljanja ukrasa ovoga svijeta,izbjegavajui sumnjivo a odbacujui nepotrebne dozvoljenestvari uvidjeli su da ih je ovaj ispoljeni manir razotkrio iobrukao. Zato su oni postali krajnje ljubomorni to je on ispoljioovakva duhovna svojstva, dok oni nisu imali nita osim ejtnskihsvojstava, i kovali su zavjeru da mu natete gdje god budu mogli,zaboravljajui da su oni bili lisice, dok je on bio lav. Tako ga jeAllh od njih zatitio u vie od jednog dogaaja, kao to to Onuvijek ini sa Svojim voljenim robovima. On ga je titio u toku

njegovog ivota, a nakon njegove smrti je njegovo znanje rairiodo najudaljenijih predjela Zemlje.


40/82


40

NJEGOV ZUHD (ODRICANJE OD DUNJLUKA)

to se tie njegovog zuhda od dunjluka i njegovihuitaka, Allh je ovo uinio trajnom osobinom u njegovom ivotuod vremena njegove mladosti. Povjerljivi prijatelj mi je prenio da

je njegov uitelj (ejh) koji je Ibn Tejmijju poduavao Qurnurekao:Njegov otac mi je rekao, dok jer on bio jo mladi: Volio bih da

mu ti obea da u mu ja, ako ne prestane sa uenjem i praktikovanjem Qurna, dati 40 dirhema svakog mjeseca, pami je dao 40 dirhema i rekao mi: Daj mu ih. On je mlad i moese razveseliti, a njegov ar za hifdhanjem (uenjem napamet) iuenjem Qurana porasti. I reci mu da e dobijati isto svakogmjeseca. Ali, Ibn Tejmijje je odbio da to prihvati, rekavi: O

ejh, ja sam obeao Allhu da neu uzimati nikakvo plaanje zaQuran i nikada ih nije prihvatio. Pomislio sam da se ovo nikadane bi moglo desiti, izuzev od strane mladia koga Allh uva.

Ovaj uitelj (ejh) je rekao istinu, jer je Allhova zatita ipanja ono to mu je donijelo svo dobro u ovome ivotu odpoetka do kraja. Svako ko ga je ikada sreo posebno oni koji suse sa njim druili dui period vremena slau se da nikada nisuvidjeli jednakog njemu u njegovom zuhdu prema dunjluku, do

te mjere da je postao poznat po ovome, a ovo postalo poznato usrcu svakoga, u daljini i blizu, ko je uo za njegove osobine.Zapravo, ako biste prosjenog ovjeka koji ivi ovdje i koji nijebio suvie blizak ejhu pitali:Ko je u naem vremenu ispoljio najvei zuhd, najjae odbacionepotrebne stvari ovoga svijeta i bio najeljnija u tenji zahiretom?


41/82


41

on bi vam rekao:

Nikada nisam uo ni za koga poput Ibn Tejmijje ( Allh mu sesmilovao)!

On nije postao poznat po ovome izuzev zbog svojeupornosti u postupanju tako. Koliko smo mnogo uenjaka vidjelikoji su zadovoljni sa tako malim komadom dunjluka kao to jeto on bio? Njega niko nije uo da trai divnu enu, oaravajuurobinju ili dobro sagraenu kuu, ili pokorne robove, luksuzne

bate ili jaku jahau ivotinju, mehkanu i elegantnu odjeu ilipoziciju vostva, niti je ikada tedio dinar ili dirhem, niti se ikadatrudio da postigne neto dozvoljeno, a nepotrebno. Sve ovo jeuprkos injenici da su kraljevi, namjesnici i dobro poznatiposlovni ljudi, svi bili pod njegovom komandom, pokorninjegovim rijeima, voljni da mu se priblie onoliko koliko su bili ustanju, otvoreno ga hvalei, svaki spreman da preuzme brigu onjegovim finansijskim potrebama.

Pa gdje je on u poreenju sa nekima koji sebe pripisujuznanju, dok nisu od njegovih ljudi oni koje je ejtn zaglupio upokoravanje njemu rijeju i djelom? Zar ne vidite da su onipogledali u svoje i njegove karakteristike, svoje vrline i njegovevrline, u svoju zavist u nadmetanju za dunjlukom i njegovopotpuno neobaziranje na njega, njihovu urbu da od njega

(dunjluka) sakupe to su vie mogli i njegovu urbu da pobjegneod njega, njihovo sluenje vladarima i zadovoljstvo prisustvompred njihovim vratima u poreenju sa pokornou vladaranjemu, njegovim nemanjem straha od njihove vlasti i moi,lahkoom kojom bi on govorio Istinu njima i snagom kojom bi imse on obraao? Zaista, tako mi Allha! Meutim, oni su sebeobrijali svoje vjere, a ne svojih dlaka, a ljubav prema dunjluku


42/82


42

je preuzela njihove snove i oni su pokradeni svog razuma, a ne

svojih imetaka, do te mjere da su se oni okrenuli od onih koji biim doli da ga trae od njih, i prijateljuju samo sa onima koji impomau da dobiju jo njega (dunjluka).


43/82


43

NJEGOVA SKROMNOST I PONIZNOST

Svojim krajnjim naputanjem i odbacivanjem dunjluka isvojim posjedovanjem samo male koliine na koju bi se desilo danaie, on, Allh bio zadovoljan njime, nikada ne bi poniavao ninajmanje stvari, niti bi bio zbunjen i opinjen najvrednijimstvarima da ih d za sadaqu. On bi uvijek davao sadaqu do temjere da, ako ne bi naao nita da d, on bi skinuo komad onoga

to je nosio da bi ga dao siromanom. Ponekad bi uzeo jednu ilidvije vekne hljeba od ve oskudne opskrbe koju je imao i sakrioih u svom rukavu pa bi, kada bismo mi izali sa njim da sluamohadth, pourio da ih d nekom siromahu, kada je mislio da mine gledamo. U drugom sluaju, ako bi siromah doao njemu istajao sa njim neko vrijeme, on bi ga sjeo i dao mu veinu svojehrane.

Meni je reeno od strane asnog ejha Zejnud-Dna Alel-Wsitija, koji je sa ejhom boravio dugo vremena:Obino bismo dobijali hranu na poetku dana, a ona sesastojala od komada hljeba koji je teio oko pola irakog ratla. 36On bi slomio komad svojom rukom i od toga bismo zajedno jeli.On bi podigao svoje ruke sa hljeba prije mene i ne bi uklanjaoostatak komada ispred mene dok se ja ne bih zasitio. Ja ne bih

bio u potrebi za vie hrane sve do noi i vidio sam da je ovo bilood bereketa ejha. Onda bismo ostali do posljednjeg dijela noi,nakon to je on zavrio sve svoje dnevne zadatke pomaganjaljudima i tada bi nam bila data veera. On bi pojeo par komada

36Ratl je jedinica mjere za teinu koja je otprilike jednaka jednojfunti teine (0,45 kg)


44/82


44

sa mnom i pustio mene da zavrim ostatak. Ja bih traio od njega

da jede jo, a on bi odbio, do te mjere da bi meni bilo nelagodnozbog toga kako je on malo jeo. Ovo je bila naa praksa za veinuvremena koje sam boravio sa njim i nikada nisam vidio sebeispunjenijeg i zadovoljnijeg nego to sam bio u to vrijeme.Takoer, nikada nisam ivio u veoj skromnosti nego to samivio u to vrijeme.

A mnogi ljudi opisuju njegovu zabrinutost za siromane i

potrebne po kojoj je on bio poznat, kao i po briziza uenjacimakoji su bili u potrebi i njegovim naporima da im pomogne.Zapravo, on je predstavljao ruku koja pomae svakoj osobi kojoj

je bio u stanju da pomogne ili uini kakvo dobro.

to se tie njegove poniznosti, ja nikada nisam vidio nitiuo za nekoga u njegovom vremenu da je njemu ravan u ovome.On je bio skruen (ponizan) sa starim i mladim, potovanim iomalovaenim, bogobojaznim bogatim i sitromanim. On bipoastio (uvaio) bogobojazne siromahe, ophodio se premanjima sa respektom i govorio bi im slaim rijeima nego to subile rijei koje je upuivao bogatima. On bi ih ak sluio svojimrukama, nosei njihove line stvari, da bi se pribliio svomeGospodaru.

On se nikada ne bi pojavio umoran pred nekim ko jedoao da mu postavi pitanje. Naprotiv, on bi onoga koji pitadoekao razdraganim licem i stajao sa njim dok on nije bio onajkoji kree da ode bila ta osoba stara ili mlada, ovjek ili ena,slobodan ovjek ili rob, uenjak ili laik, graanin ili beduin. On ihnikada ne bi posramio, uinio da se osjete nelagodno ili ihpourivao. Naprotiv, on bi im odgovarao, uvjeravao se da su


45/82


45

shvatili njegov odgovor i razjanjavao ono to je ispravno od

onoga to je neispravno, sve sa mehkoom i jednostavnou.

Bio je ponizan (skruen) sa ljudima, bilo da su oni biliprisutni ili odsutni, bilo da je on stajao ili sjedio i bilo da je hodaoulicom ili sjedio u skupu (sijelu).

Bio je krajnje dareljiv i ponizan (skruen) sa mnom zavrijeme mog boravka s njim, do te mjere da mi se on ak ne bi ni

obraao po imenu! Umjesto toga, on bi mi davao najboljenadimke. Naroito je bio plemenit i postupao prema meni savelikim uvaavanjem pred mojim prijateljima, tako da mi ne bidopustio da sjedim, osim pored njega, bio skup dug ili kratak,

javan ili privatan. Uvijek bi bio uz mene za vrijeme mog itanjaSahhul-Buhr, iako sam ja namjeravao da je proitamprivatno, zbog toga kako sam ja malo mislio o sebi da bih je itaopred ljudima i zbog toga to sam elio da iskoristim slobodnovrijeme iz straha da bi uitelj (ejh) koji bi je itao sa mnommorao da ode, jer je on bio jedan od rijetkih prenosilacaSahhul-Buhr, a koji ju je uo od drugov Eb el-Waqt es-Sedzija. 37 Pa kada je ejh uo za ovo, on me je natjerao da jeitam pred velikom grupom ljudi mukaraca, ena i djece irekao: Ovo nikada ne bi trebalo da se ini, izuzev na nain kojie koristiti muslimanima i on je svo svoje vrijeme proveo sa

37 On je bio Eb el-Waqt AbdulEwwel ibn Is ibn uajb es-Sedz.Bio je jedan od estih prenosilaca hadtha, njegov sened je bio jak,njegov ivot je bio dug i on je sreo stare i mlade. Umro je uBagddu 552 hidretske godine. Vidi adhart edh-Dheheb(4/166) El-Kun wel-Alqb (1/65) i Ibn Nuqtahov Et-Takjd(2/163)


46/82


46

mnom, tako da sam ja postigao ono to sam elio, i vie, na

samo dvadeset sastanaka (druenja).

Mi smo se sretali svaki dan, izuzev petka, i on bi bio samnom na svakom koraku puta, prisustvujui medlisima(sijelima) sa svojom sopstvenom kopijom u ruci, koja je bila odoriginalnog rukopisa el-Hfidh ibn Nsira i koristio je da biprovjeravao moga uitelja, jer je ejhova kopija bila preciznija.

Njegovi divni maniri su bila dalja manifestacija njegovesnane poniznosti, tako da, kada bismo naputali njegovu kuuda bi itali, on bi sm nosio nae knjige i nikome drugom ne bidozvolio da ih nosi. Ja sam mu se izvinjavao za ovo iz straha odizgledanja posjedovanja loih manira. On bi onda rekao:Kada bih ih trebao nositi na svojoj glavi, moja glava ne bizasluivala noenje neega to sadri rijei Allhovog Poslanika,sallallhu alejhi we sellem!

Kada bih ja itao skupu, on bi sjeo pod stolicomizbjegavajui centar sijela. Ovo bi uinilo da ja budem krajnjestidljiv zbog sjedenja sa njim i bio bih zapanjen zbog njegoveduboke poniznosti (skromnosti) i naina na koji me je uvaavao,naina koji nisam zasluivao, te kako bi me on uzdizao predsvakim. Da nije bilo injenice da sam ja itao rijei Allhovog

Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i smatranja njihovesvetosti i asti ne bi postojao razlog da on postupa na ovajnain.

Ovaj stepen poniznosti i plemenitosti je bila njegovanavika sa svima koji bi doli u kontakt sa njim ili se druili s njim,tako da bi svako ko ga je sreo kasnije opisivao njegovu ogromnu


47/82


47

skromnost kao to sam i ja (opisao), pa i vie. Pa slavljen neka je

Onaj Koji mu je ovo dao, i neka ga On nagradi za sve dobro kojeje on uinio.


48/82


48

NJEGOV FIZIKI IZGLED 38 I OBLAENJE

Bio je umjeren u svom izgledu i oblaenju. Ne bi oblaioekstravagantnu odjeu koja bi privlaila panju ili inila daizgleda posebno. Naprotiv, njegovo oblaenje i izgled bi bili bakao i oblaenje i izgled obinih ljudi i on nije oblaio jednuposebnu (odreenu) vrstu odjee nautrb druge. On bi oblaiota god je bilo dostupno i jeo bi sve ta god bi mu bilo uinjeno

dostupnim, a bedhdhah (jednostavan, prost izgled) mna jebila vidljiva na njemu. 39

On nikada nije vien da se istie svojim turbanom,svojom odjeom, svojim nainom hodanja, nainom na koji bistajao ili sjedio i nikada se ne bi oblaio za nekoga koga je sretaoili koji ga je posjeivao iz druge zemlje.

A ono to me je zapanjilo je to da sam, mnogo prije negosam ga ak i upoznao, ja sanjao san u kome smo on i ja sjedeli i

jeli neku hranu na odreen nain. Kada smo se konano sreli, ja

38 U djelu Sijer Elm en-Nubel (17/504), edh-Dheheb je rekao:Njegova koa je bila bijela, njegova kosa i brada su bile tamne icrne i on je ima tanke brkove. Njegova kosa je dosezala do dna

njegovih uiju, a njegove oi su izgledale kao dva jezika koji govore.Bio je srednje visine i imao je iroka ramena. Imao je jak glas,elokventni jezik i itao bi (uio) prvo na brz i grub (otar) nain, azavravao bi mehkim i elegantnim tonom.39 Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je rekao:Bedhdhah (jednostavan, prost izgled) je od mna. Hadth suzabiljeili Ibn Mde (4118) i Eb Dwd (4161), a el-Albn ga jeproglasio sahhom u Es-Silsile es-Sahha(341)


49/82


49

sam ga vidio kako jede onu istu hranu na potpuno isti nain kako

sam ja i vidio u snu. On me je pozvao da sjednem i zajedno smojeli, upravo onako kako sam to vidio u snu.

I mnogi ljudi su mi rekli da on nikada nije vien niti jeuven da trai hranu ruak ili veeru bez obzira koliko dugo jeostajao zaokupljen nekom stvari vezanom za znanje i djelo.Naprotiv, njemu bi ponekada bila data hrana koju bi on ostaviodugo vremena prije nego bi joj se ak okrenuo, a ako bi od nje

jeo, jeo bi samo male djelove.

Naprotiv, sva njegova briga i razgovor bila je u traenjuhireta i onome to bi ga moglo pribliiti Allhu Uzvienom.

Ovo je upravo nain na koji se on i oblaio. Nikada ganisu uli da trai odreenu vrstu odjee. Naprotiv, njegovaporodica bi mu donijela neto odjee kad god bi saznali da je onu potrebi za promjenom odjee koju je nosio. On bi moda ak inosio jedan par (komplet) odjee na sebi toliko dugo da bi onpostao prljav, a da on ni od koga ne bi traio da mu ih opere, anjegova porodica je bila ta koja je pitala da li mu je trebalo taoprati. Njegov brat koji je bio onaj koji je brinuo o njegovimdunjlukim potrebama mi je rekao:Ovakav je on bio u pogledu svoje hrane, pia, odijevanja i svega

drugom to mu je trebalo od dunjlukih stvari.

I nikada nisam vidio nikoga ko je uvaavao i potovaoejha vie nego ovaj njegov brat. On je sjedio u njegovom


50/82


50

prisustvu kao da je ptica bila na njegovoj glavi 40 i potovao bi ga

kao to ovjek potuje vladara. Mi smo bili zaueni na ovo irekli mu:ovjeka obino njegova ovjekova ne tretira kao to bi stranacto radio. Oni (porodica) najee postupaju prema njemu namanje formalan nain, a mi vidimo tebe kao da si njegovstudent, sa svim potovanjem i uvaavanjem kojima postupa sanjim.

Pa bi nam on rekao:Ja od njega vidim stvari koje niko drugi ne vidi, pa mi je obavezada postupam prema njemu kao to vidite.

Kada smo ga mi pitali ta je to to on od njega vidi, on biodbio da odgovorio jer je znao koliko bi ejh to mrzio.

40 Eb Bekr ibn el-Anber je rekao: Postoje dva tumaenja terminasjedenje kao da su im ptice bile na glavama: Prvo je da su onisjedili krajnje mirni i da bi spustili svoje poglede, a ptice ne slijeuizuzev na ono to je mirno. Za ovjeka koji je miran i blag se kae dabi i ptice mogle da slete na njegovu glavu zbog njegove smirenosti.to se tie drugog znaenja, ono je u vezi naina na koji je Sulejmnibn Dwd (alejhimus-selm) rekao vjetru: Nosi nas i rekao bi

pticama: Natkrilite nas (napravite nam hlad). Pa bi vjetar nosionjega i njegove drugove, a ptice bi im pruale hlad. Njegovi drugovibi spustili svoje poglede iz strahopotovanja prema njemu, ostali bipotpuno mirni i ne bi rekli ni rije dok im on ne bi postavio pitanje.Tako se ljudima, ako su mirni, kae da su oni kao uenjaci koji sjedekao da imaju ptice na svojim glavama, uporeujui ih sa drugovimaSulejmna, alejhis-selm. Vidi El-Dami li Ahlq er-Rw weAdb es-Smi(1/192)


51/82


51

NJEGOVI KERMETI (UDA) 41I NEVJEROVATNO PREDVIANJE

Mnogi povjerljivi pojedinci su mi prenijeli razliita udakoja su oni od njega vidjeli, a ja u ovdje spomenuti neke od njih,zapoinjui sa dva kojima sam lino bio svjedok.

Jednom se izmeu nekih uvaenih uenjaka i mene

desila rasprava na neka pitanja o kojima smo nadugakoraspravljali. Tako smo odluili da prekinemo nau diskusiju iodemo do ejha da nam on d odluujuu rije. Uvidjeli smo da

je sm ejh doao kod nas i kada smo ga namjeravali upitati oonome o emu smo raspravljali, on se udubio u svako pitanjeprije nego to smo mi ak i mogli govoriti. On je iznio svaki odnaih stavova u pogledu onoga o emu smo raspravljali,spomenuo miljenja uenjaka o njima, a onda objasnio kojamiljenja su najvie podrana dokazima, dok nije doao dokonanog pitanja o kom smo htjeli da ga pitamo i rekao nam onoto smo se i smi nadali da nauimo pitajui ga. Na to smo ja imoji prijatelji ostali bez rijei, okirani zbog onoga to smoupravo od njega nauili, kao i zbog toga to ga je Allh uinioobavijetenim o onome o emu smo mi razmiljali.

41 Deavanje kermet (ud) ewlijama je stvarnost na kojoj su sesloili (postigli idm) uenjaci ehlus-sunneta, a potvrena je iQurnom i vjerodostojnim sunnetom. Na primjer, u Qurnupostoji pria o Ashbul-Kehf, dok sunnet sadri prie opozdravljanju Imrna bin Husajna od strane melek. Za vieprimjera pogledaj Ibn Tejmijjino djelo El-Furqn bejn Ewlij er-Rahmn we Ewlij e-ejtn


52/82


52

A ako sam, u toku dan koje sam proveo sa njim, poelio

da istraim odreeno pitanje, ja bih tek pomislio na njega (napitanje) i naao ga kako mi ga objanjava i donosi odgovor izrazliitih uglova.

Plemeniti ueni ejh Ahmed ibn el-Harm mi je rekao daje jednom putovao za Damask. Rekao mi je:pa se desilo da, kada sam stigao, nisam imao opskrbe nitinovca sa sobom, a nisam poznavao nikoga u gradu. Tako sam

poeo da hodam ulicama Damaska kao izgubljena osoba.Odjednom sam ugledao ejha kako uurbano koraa ka meni.Poselamio me je, nasmijao mi se u lice, u moju aku staviovreicu sa nekoliko dirhema i rekao mi: Potroi ovo sada i

prestani da brine o onome o emu razmilja, jer te Allh nikadanee napustiti. On je onda otiao, kao da je doao samo da bimeni ovo rekao. Na to sam ja dovio za njega i bio vrlo sreanzbog ovoga. Potom sam pitao neke ljude: Ko je onaj ovjek?Oni su rekli: Ne zna ga?! On je Ibn Tejmijje! Prolo je veomadugo vremena od kako ga nismo vidjeli da hoda ovim putem.Najbolji dio moje posjete Damasku je bio ovaj sluaj kada sam gasreo, jer je Allh onaj koji ini da se putevi ukrste (susretnu). Nikodrugi mi nije bio potreban ni zbog ega za vrijeme mog ostatkaboravka u Damasku, jer me je Allh opskrbio odakle se nisamnadao. Kasnije sam se odluio da ga opet posjetim, a on me je

uvaio (poastio) i pitao me kako sam, a ja bih zahvaljivao Allhuu odgovoru njemu.

A rekao mi je ejh Teq ed-Dn Abdullh ibn Ahmed ibnSed:Putovao sam ka Misru kada je ejh ivio tamo i postao samveoma bolestan one noi kada sam stigao. Tako sam proveo no


53/82


53

u nekom regionu zemlje i bio okiran da odjednom ujem nekoga

da me zove po mom imenu i nadimku. Odgovorio sam slabimglasom, ustao u sjedei poloaj i vidio grupu ejhovih drugovakako ulaze kod mene, od kojih sam neke prethodno sreo uDamasku. Pitao sam ih: Kako ste znali da ja dolazim u Misr, kadsam ja tek stigao? Oni su odgovorili: ejh nas je obavijestio dadolazi i da si bolestan, i rekao nam je da pourimo da tesmjestimo negdje udobno, i mi nismo vidjeli nikoga drugoga dastie, niti nam ita govori. Tako sam ja znao da je ovo bilo od

kermeta ejha, Allh bio zadovoljan njime.

On mi je takoer rekao:Jako sam se razbolio u Damasku, tako da nisam ak mogao daustanem u sjedei poloaj. Odjednom sam osjetio kako ejh sjedi

pored moje glave, a bio sam veoma slab, sa groznicom itemperaturom. On je dovio za mene i rekao: Sada ti je olakano(izlijeen si). Odmah poto me je napustio, ja sam momentalnoosloboen sveg bola i bolesti koju sam trpio.

On je takoe rekao:Nabasao sam na neku poeziju napisanu od strane jednoga koji

je zastranio sa istine i napadao ejha. Razlog zbog koje je ovajnapisao ovu poeziju je bio da je neko njemu pripisao poeziju irijei koje su kazivale da je on bio rafidija i odnio ove rijei do

qadije i bilo je odlueno da se njegovo stanje obznani narodu.ovjek je pogreno mislio da je ejh (tj. Ibn Tejmijje) bio taj koji jenapisao ove rijei i time ga poveo qadiji, i ovo je razlog zato jeon napisao tu poeziju napadajui ejha. Tako sam ja zadrao ovu

poeziju kod sebe i ponekad bih recitovao neto od nje. Naiaosam na mnoge stvari u njoj koje mi se nisu sviale i trajno sambio zabrinut zbog onoga to sm itao i da nije bilo Allhovog


54/82


54

blagoslova meni, bio bih ophrvan njome. Pitao sam sebe zato je

ova poetija tako utjecala na mene i nisam mogao nai nita vienego da su mi se svidjele neke od njenih rijei. Zato sam jaobeao Allhu da vie neu gubiti vrijeme itajui je, pa mi jemalo je laknulo i odahnuo sam. Meutim, i dalje sam kod sebeimao ovu poziju. Zato sam je uzeo, spalio je i rasuo pepeo, da odnje nita ne bi ostalo. Traio sam oprost od Allha i odjednomsam bio potpuno izlijeen od sve brige koju sam osjeao kadasam itao tu poeziju. Allh je to zamijenio rastereenjem. Ja sam

od tada u stanju dobra i rahatluka i vidim da je to bio jedan odkermeta ejha koji mu je dat od strane Allha.

On mi je takoer rekao da je ejh Ibn Imd ed-Dn el-Muqr el-Mutriz rekao:Posjetio sam ejha jednom kada sam imao neto novca samnom. Poselamio sam ga, on je odgovorio i poelio midobrodolicu a onda me je napustio ne pitajui me imam li novcasa mnom. Nakon par dana, potroio sam sav svoj novac. Kada jeas bio zavren i mi klanjali za njim, on me nije pustio da odem.Sjeo me je i, nakon to su svi otili, stavio je vreicu novca u moju

aku, rekavi: Sada ti nema novca. Pomozi se ovime. Bio samzaprepaten na ovo i znao sam da ga je Allh na neki nainobavijestio o mojoj situaciji i kada sam imao neto novca i kadasam ostao bez njega.

Ja sam takoer od povjerljivog pojedinca obavijeten:Kada se mongolska invazija pribliavala Damasku, njegovistanovnici su postali prestravljeni i neki od njih su mu doli i odnjega traili da dovi za muslimane, pa se on okrenuo Allhu, aonda rekao: Radujte se, jer e vam Allh dati pobjedu za tridana, do te mjere da ete njihove glave vidjeti nagomilane jednu


55/82


55

na drugoj. Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, im su tri

dana prola, mi smo vidjeli njihove glave nagomilane jednu nadrugoj u centru Damaska, ba kao to je on i rekao.

Plemenitiejh Uthmn ibn Ahmed ibn Is en-Nasskh, Allh mu se smilovao, mi je rekao da bi ejh (tj. Ibn Tejmijje)svake nedjelje posjeivao bolesne u bolnici u Damasku i da je tobila njegova konstantna navika. Jednom je doao do mladogovjeka, dovio je za njega i on je ubrzo bio izlijeen. Mladi je

doao do ejha elei da ga poselami, i kada ga je video, ejh muse nasmijao, privukao ga sebi, dao mu neto novca i rekao mu:Allh te je izlijeio. Zato Mu obeaj da e se brzo vratiti u svojudomovinu. Zar ti prilii da napusti svoju enu i etiri kerke bezonoga koji brine o njima, dok ti sjedi ovdje?

ovjek je poljubio njegovu aku i rekao:ejh, inim tewbu Allhu na tvojoj ruci.

Kasnije je mladi rekao:Bio sam zaprepaten o onome to je on znao o meni, poto samih ja zaista ostavio bez imalo opskrbe, a niko u Damasku nijeznao za moju situaciju.

Jedan kome vjerujem mi je rekao da su neke qadije bilena svom putu za Misr da bi preuzeli pozicije tamo i da je jedanod njih rekao:

im stignem u Misr, izdau naredbu da taj i taj (od uvaenihuenjaka) bude ubijen.Svi su bili saglasni da je ovaj uenjak bio astan i

bogobojazan. Meutim, srce ovoga ovjeka je sadralo tolikumrnju i neprijateljstvo prema njemu da ga je to odvelo do eljeda ga vidi mrtvog. Svako ko ga je uo da ovo kae zabrinuo se dae on zaista izvesti ovu svoju prijetnju da ubije ovog pravednog


56/82


56

ovjeka. Uplaili su se da e ovjek koji je elio da bude qadija da

e biti zaveden od strane ejtana i od strane svojih sopstvenihstrasti, to e prouzrokovati da prolije svetu muslimansku krv,bojali su se velikog zla koje bi proistjeklo iz ovakvoga djela. Takosu oni otili do Ibn Tejmijje i rekli mu sve kako se i desilo. On jerekao:Allh mu nee dozvoliti da sprovede ono to eli i on ak neeiv ni dospjeti do Misra.

Qadija je pred sobom imao veoma kratak dio puta da bi

stigao do Misra, kada je od jednom pokoen smru. Tako je onumro prije nego to je stigao u Misr, ba kao to je Allh objaviona jeziku ejha,Allh bio zadovoljan njime.

A kermeta ejha,Allh bio zadovoljan njime, je mnogo,a ovo nije mjesto za spominjanje vie njih. Ali od njegovihnajoiglednijih i dobro poznatih kermeta je to da niko nikadanije bio poznat da ga mrzi ili da ga napada, a da nije pogoenbrojnim katastrofama, veinom u svom dnu, a ovo je netoveoma poznato, to ne zahtijeva mnogo spomena.


57/82


57

NJEGOVA VELIKODUNOST (DARELJIVOST)

On je,Allh bio zadovoljan njime, bio prirodno dareljivaosoba i nije morao da se mijenja da bi takav postao. Ja samprethodno spomenuo da on nikada nije uvao (tedio) nimalonovca. Naprotiv, on bi dijelio sve to je mogao i nikada se ne biokrenuo od nekoga ko bi doao da od njega trai neto to je onposjedovao, bio to dirhem ili dinar, neka odjea, knjige, ili slino.

Zapravo, nekada bi mu priao ovjek koji je bio u potrebi ondakada on nije imao nita sa sobom da mu udijeli i, zato to nijeelio da ga vrati praznih ruku, on bi skinuo neto to je nosio i todao njemu. Ovo je neto to je svako znao o njemu.

Rekao mi je ejh Teq ed-Dn Abdullh ibn Ahmed ibnSed:Sjedio sam sa ejhul-islmom ibn Tejmijjom jednoga dana idoao je ovjek i poselamio ga. ejh je vidio da je ovaj bio u

potrebi za neim da omota svoju glavu. Pa je ejh, a da to ovjeknije ni traio, skinuo svoj turban, presjekao ga na polovinu,obmotao svoju glavu jednom polovinom, a drugu polovinu daoovom ovjeku.

Moe biti da neki kojima fali razumijevanja ovo vide kao

djelo koje predstavlja rasipanje novca od strane ejha ili da je tobila vrsta rtve koja je oduzela od njegove ljudskosti, a ovonipoto nije sluaj. On nije posjedovao nita osim svoje odjee iuvidio je da bi mu, ako bi skinuo ita osim svoga turbana, tonatetilo i ne bi bilo ni u ijem interesu, a tada nije posjedovaonikakvu drugu odjeu koja mu nije bila potrebna i koju je mogaoudijeliti. Stoga je pourio da otkine komad onoga to mu nije u


58/82


58

potpunosti trebalo i zavrio je istovremeno okoritavajui svoga

brata muslimana dijelom toga, a i sebe ostatkom toga. Ovo jenajbolji i najpametniji nain postupanja u ovakvim situacijama iovo je dareljivost po kojoj je postao poznat.

A to se tie oblika milostinje koja bi mogla predstavljatiumanjivanje u ljudskosti, to nema nikave veze sa ovim to sedesilo. Naprotiv, ovo je od njegove duboke poniznosti,negledanja na sebe velikim, i ne elei da uzdigne sebe pred

onim prisutnim, a to je hvale dostojno svojstvo koje je potrebnoi vjerski i logiki.

A slian primjer se prenosi od voe ovjeanstva inajboljega od ljudi u maniru, ljudskosti, intelektu i znanju,Muhammeda Mustafe, sallallhu alejhi we sellem. Prenosi se da

je jednom doao u mesdid nosei crni ogrta sa bijelim ivicamadok je grupa muslimana bila prisutna, pa ga je jedan od njih vidioi rekao: Allhov Poslanie, daj mi taj ogrta, a on, sallallhualejhi we sellem, nikada nije odbio niiji zahtjev. Tako je on izsvoje velikodunosti skinuo ogrta i dao ga ovjeku. Ljudi suonda poeli da kritikuju ovjeka zbog onoga to je uradio, jer jeAllhovom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem, trebalo to to

je nosio, a bilo je poznato da on nikada ne odbija zahtjev. ovjekim se izvinio i rekao: Ja ga nisam traio da bih ga nosio.

Naprotiv, ja elim da budem umotan u njega kada umrem, aprenosilac predaje kae da se on drao toga dok nije umro, i bioukopan u njemu. 42

42 hadth biljee el-Buhr (5810) i Ibn Mde (3555)


59/82


59

Hadh je dobro poznat i preneen je od strane mnogih

povjerljivih prenosilaca i on je od najjaih dokaza za ono to smorekli. On je iao iznad i nakon velikodunosti i poniznosti, kreisvoj ego i ispoljavajui divne manire. Povjerljivi prijatelj mi jerekao da je ejh jednom hodao ulicama, a jedan siromah ga jepozvao. On je znao da je ovaj u potrebi, a nije imao nita da mud. Skinuo je neto od odjee koju je nosio i dao mu, rekavi:Ovo je sve to imam i ao mi je da nemam nita vie da ti dam.

Ovo je drugi primjer njegovog neposjedovanja mnogomimo onoga to bi ga pribliilo Allhu i primjer njegoveplemenitosti u dijeljenju svega to je imao, bez obzira koliko tobilo malo, a ovo je od najjasnijih manifestacija iskrenosti premaAllhu. Zato, slavljen neka je Onaj Koji vodi onoga koga On hoeka onome to On hoe.

Povjerljivi prijatelj mi je takoe rekao da ejh, Allh biozadovoljan njime, nikada ne bi vratio nikoga ko bi mu traioneto to je napisao. Naprotiv, on bi ga pustio da ide i da smodabere ono to eli. Jedne prilike mu je doao ovjek i traiomu knjigu koja bi mu koristila. ejh mu je rekao da ue unjegovu knjinicu i da odabere ta eli. ovjek je u njoj vidioskupi mushaf meu ejhovim knjigama, uzeo ga i otiao. Neki odprisutnih su ejha kritikovali zbog ovoga, na to je on rekao:

Zar mi prilii da ga sprijeim od neega to je traio? Pustite ga,jer bi mogao da se okoristi od toga.

A ejh je, Allh bio zadovoljan njime, uvijek bio grubprema onima koji bi sprijeili nekoga od knjige znanja nakon to

ju je traio, govorei:Znanje ne bi smjelo biti zadravano od onoga koji ga trai.


60/82


60

A od njegove plemenitosti je bilo i to da on nijednom

nije sa eljom pogledao ka poziciji vostva ili vlasti (autoriteta).

Ovi primjeri njegove plemenitosti su dovoljni za onogakoji eli da ide njegovim stopama.


61/82


61

NJEGOVA SNAGA I HRABROST

On je, Allh bio zadovoljan njime, bio od najhrabrijihljudi i imao je najjae srce. Ja nikada nisam vidio ikoga ko je staovre nego to je on stao, niti ikoga ko je bio vie fokusiran(usredsreen) na dihd protiv neprijatelja nego to je on bio.On bi vodio dihd na Allhovom putu svojim srcem, jezikom irukom i ne bi se, umjesto Allha, bojao prijekora onih koji

prekorijevaju. Mnogi ljudi su mi rekli da ako bi ejh, Allh biozadovoljan njime, bio u rovovima sa muslimanima, on bi bio onajkoji bi ih drao vrstim i stabilnim. Ako bi on vidio neke odboraca kako se kolebaju, posru ili kako pokazuju znakekukaviluka on je bio onaj koji bi ih hrabrio, odravao ih vrstim,podizao njihov moral i davao im radosne vijesti, obeavao impobjedu, uspjeh i ratni plijen i podsjeao bi ih na vrline dihda imudhida i da Allh sputa smirenost na njih.

Ako bi se popeo na konja, on bi ga kontrolisao savjetinom i preciznou, hitajui u sredite neprijatelja sakrajnjom hrabrou i junatvom. Sjeo bi na svoga konja poputnajvreg viteza i uzviknuo bi tekbr, koji bi neprijatelju vienakodio nego to bi mu nakodio napad i krstario bi oko njihpoput ovjeka koji se ne boji smrti.

Prenosi se da je vien za vrijeme osvajanja mjestaAqqah, 43 kako ispoljava hrabrost koju ovjek ne bi mogao ni da

43 Grad na sjeverozapadu Palestine, takoe poznat i kao Akra, ukome se odigrala jedna od najvanijih bitaka protiv krstaa 680.godine hidretske (1291). Uenjaci svih pokreta i kola miljenja su


62/82


62

pone opisivati, a to je bio razlog da su muslimani zavrili bitku

osvajajui grad zbog njegovih djela, savjeta i otrog opaanja.

A kada je sultan Gzn 44 preuzeo Damask, kralj krana je od njega primio veliku sumu imetka da bi mu dao vlast danapadne muslimane Damaska. Kada je ejh ovo uo,momentalno je ustao i podstakao enju muslimana zaehdetom (pogibijom) i obeao im pobjedu, utemeljenje,bezbjednost i nestanak njihovih strahova. Tako je grupa vo

drutva izala sa Ibn Tejmijjom da susretne sultna Gzna. Kadaih je on video, rekao je:Ko su ovi ljudi?

Reeno mu je:To su voe Damaska.

Na to im je on dozvolio da uu i oni su sjeli ispred njega.ejh je bio prvi koji je uao, a im ga je Gzn vidio momentalno

je u svom srcu osjetio duboku ljubav prema njemu i sjeo ga blizusebe.

Prva stvar koju je ejh pomenuo bilo je pitanje izdajnikevladavine krstakog kralja nad muslimanima i davanje njemutako velike sume imetka. On je podsjetio Gzna na svetostmuslimanske krvi i ukorio ga. Gzn mu je odgovorio sapokornou i ovo je postalo razlog da je krv muslimanasauvana, a njihove ene i djeca zatieni. Povjerljivi prijatelj me

uestvovali u ovoj bici i ona se esto od strane historiara spominjekao znak upeatljivog kraja krstaa, jer je ona dovela doprotjeravanja krstaa iz ma. ejhul-islm Ibn Tejmijje je imao 28godina kada se borio u ovoj bici44 Mahmd Gzn, najistaknutiji od vladara mongolske dinastije uIrnu 1295 1304. On je najpoznatiji po konverziji (prevoenju)svoje drave u islm i po svojim ratovoma protiv Misra i Sirije


63/82


63

je obavjestio da je ejh Wedh ed-Din ibn el-Mend,Allh mu

se smilovao, rekao:Bio sam sa ejhom na ovom skupu i on je podsjetio sultanarijeima Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,na pravdu i govorei bi podizao svoj glas, do te mjere da je sultnbio na svojim koljenima. On je nastavio, pribliavajui mu se i

pribliavajui za vrijeme svog govora, da su njegova koljenaskoro dotakla sultnova, sa sultanovom potpunom obzirnou

prema njemu sve vrijeme, sluajui svaku rije i nikada se ne

okreui od njega. Zbog ogromne ljubavi i respekta koji je Allhsmjestio u sultnovo srce prema Ibn Tejmijji, on je prisutneupitao:Ko je ovaj ovjek? Nikada nisam vidio nikoga poput njega, nitisrce vrsto poput njegovog, niti su na mene djelovale ijedne rijeikoje sam uo kao to su to utjecale ove, niti sam ikada bio ovako

predan ikome kao to sam to njemu.Bilo mu je reeno ko je on i obavijeten je o njegovom znanju idjelima, a ejh je prevodiocu rekao da Gznu kae:Ti tvrdi da si musliman i da ima qadije, uenjake, pozivae nanamz od onoga to nam je reeno a i pored toga si nasnapao. Tvoj otac i djed su bili nevjernici, ali nisu uradili ono to siti uradio! Mi smo imali ugovor koji smo odrali, a ti si svoj ugovor

prekrio. Obeao si, a pronevjerio si svoje obeanje.Sultn mu je rekao:

Ako eli, ja u te uiniti vladarom zemlje tvojih oeva, Harrana,i moe se preseliti u nju.Ibn Tejmijje mu je odgovorio:Tako mi Allha, nikada neu napustiti zemlju u koju je Ibrhm,alejhis-selm , uinio hidru i zasmijeniti je za drugi dom.Tako je on napustio ovaj sastanak sa dostojanstvom i imao jeiskren nijjet kada je sebe stavio na liniju, da bi sauvao krv


64/82


64

musliman i Allh mu je dao ono to je traio. Ovo je, takoer,

bio razlog da mnogi muslimanski zarobljenici budu osloboeni izruku Mongol i da se vrate svojim porodicama. Sve ovo je odnjegovog velikog ispoljavanja hrabrosti i vrstine.

On bi uvijek govorio:Ni jedan ovjek se ne boji drugoga mimo Allha, osim da imabolesno srce. ovjek se alio immu Ahmed ibn Hanbelu na svojstrah od vladara, pa mu je Ahmed rekao: Da si zdrav, ne bi se

bojao nikoga, u znaenju da je njegov strah bio rezultatnjegovog srca koje je bilo lieno zdravlja.

Reeno mi je da je, kada je ejh bio pozvan da se sretnesa sultnom Nsir Muhammedom, 45 sultn njemu rekao:uo sam da ti se ljudi pokoravaju i da ti trai poziciju vlasti.

ejh nije bio uplaen ovime i rekao mu je vrstim srcem iglasno:Ja to rekao? Tako mi Allha, tvoja kraljevina i kraljevinaMongol za mene ne vrijede nita!,

pa se sultn na ove rijei nasmjeio i odgovorio mu, izljubavi i respektu koje je Allh smjestio u njegovo srce:Tako mi Allha, ti si iskren ovjek, a onaj koji mi je to o tebirekao je laov,

a ljubav prema Ibn Tejmijji je zauvijek bila ukorijenjena

u njegovom srcu. Da nije bilo ove ljubavi, on bi ga ubio jo iranije zbog razliitih lai koje su mu o njemu reene od strane

45 El-Melik en-Nsir ed-Dn Muhammed ibn Qalwn, memlukivladar Egipta za vrijeme Ibn Tejmijje. Njegova vojska je mariralaod Misra do Sirije 1303. da bi odbila mongolsku invaziju, a to jerezultiralo porazom Mongola u Siriji

uzvišena znamenitost u vrlinama ibn tejmijje

Documents