1

Razvoj informacijskih sustava

VELEUČILIŠTE U RIJECIPoslovni odjelStudij Informatike

Miro Frančić, dipl.inž.

2

O predmetu

Fond sati tjedno2 sata predavanja + 3 sata vježbi (1+2) (IV. semestar)

Oblik nastavePredavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe

Način provjere znanjaIzrada projektnog zadatka i obrana. Usmeni ispit.

LiteraturaPavlić M.,: Razvoj informacijskih sustava, Informator, Zagreb, 1996.K. Klarin, K. Klasić: Informacijski sustavi, Bilješke s predavanja, Veleučilište u SplituRadovan M.: Projektiranje informacijskih sustava, Informator, Zagreb, 1989.Grbavac V.: Analiza i implementacija informatičkih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Yourdon P.: Modern Structured Analysis, Yourdon Press/Prentice Hall, N.J.,1989.Martin J., Odell J.J.,: Object oriented methods: A foundation, Prentice Hall PTR, 1998.

3

O predmetu

Sadržaj predavanjaUvod u kolegij. Pojam i definicija informacijskog sustava. Odnos poslovnog sustava i njegovog IS-a. Vrste IS-a. Problemi razvoja IS-a. Informacijska kriza. CASE alati.Uloga korisnika u razvoju informacijskog sustava. Životni ciklus informacijskog sustava. Metodološki aspekti razvoja IS-a. Pristupi razvoju informacijskih sustavaInformacijsko inženjerstvo. Strukturne i objektno orijentirane metode analize i oblikovanja IS-a.UML (Unified Modelling Language)

4

O predmetu

Sadržaj predavanjaProjekt općenito. Projekt razvoja IS-aStrateško planiranje IS-a

Oblikovanje arhitekture informacijskog sustavaDefiniranje zahtjeva korisnika. Tehnike prikupljanja zahtjeva korisnika Analiza i oblikovanje zahtjevaOblikovanje baze podataka i korisničkog sučeljaTestiranje i upravljanje promjenama

5

O predmetu

Sadržaj projektnog zadatkaStudenti izrađuju u grupama informacijski sustav određenog poslovnog područja

6

Sustav

Uređeni poredak međuzavisnih elemenata povezanih u cjelinu po nekom planu za postizanje određenog cilja

Fizički dijeloviUlazi i izlaziProcesiUpravljački postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor)

7

Obilježja sustava

Razlog postojanja (ciljevi)Podsustavi (struktura)Opseg sustava (granice sustava)OkolinaUlaziIzlaziSučeljaOgraničenja (pravila transformacije ulaza u izlaz)

8

Zahtjevi na sustav

Prilagodljiv okoliniOsigurava stabilnost i dugotrajnost

UpravljivŽeljeni izlaz postiže se promjenama ulaznih veličina ili strukture sustava

9

Cilj sustava

Transformacija različitih vrsta ulaza u izlaz

Proces

Ulaz 1

Ulaz 2

Ulaz n

Izlaz 1

Izlaz n

Izlaz 2

Izlaz n

10

Struktura sustava

Složeni sustav sastoji se od elementarnih sustava - podsustavaGranica sustava - obilježje koje definira i opisuje oblik sustavaOkolina (okruženje sustava) - sve izvan granica sustava (podsustava)Sučelja - međusobna djelovanja i veze među podsustavima - nastaju na granicama podsustava

11

Matrica veza

Prikaz veza među elementarnim sustavimaMaksimalan broj veza = n(n-1) (svaki podsustav vezan sa svakim osim sa samim sobom)Minimalan broj veza = n-1Veći broj veza - kruća struktura - sustav manje fleksibilan - slabija funkcionalnostManji broj veza - lakše prilagodljiv promjenama - bolja funkcionalnost

12

Matrica strukture sustava

Prikaz veza među podsustavima i veza podsustava s okruženjemSastoji se od 4 submatrice

Struktura okruženja O - slabo definirana zbog nedovoljnog poznavanja veza s okruženjemVeza između sustava S i okruženja O - matrica stupac -sadrži veze koje izlaze iz sustavaVeza između okruženja O i sustava S - matrica redak -veze koje iz okruženja ulaze u sustavInterna matrica strukture sustava S

13

Matrica strukture sustava

O S1 S2 S3 S4 S5

O x x

S1 x

S2 x x x

S3 x x

S4 x x

S5 x x

14

Podjela sustava

Prema predvidivosti ponašanjaDeterminističkiProbabilistički

Prema povezanosti (interakciji) s okruženjem

OtvoreniZatvoreni

15

Deterministički sustavi

Djeluju tako da se može unaprijed odrediti njihovo ponašanjeDobro poznate veze među dijelovima sustavaNovo stanje znamo temeljem postojećeg stanja i strogo definiranih procesa koji mijenjaju stanje sustava

Npr. Računalni program

16

Probabilistički sustavi

Buduće stanje sustava poznato s određenom vjerojatnošćuPretpostavka novog stanja uključuje određeni stupanj greške

Npr. Sustav zaliha - znamo trenutno stanje. Predviđamo buduće stanje temeljem prosječne potražnje i prosječnog vremena nabave (koristimo iskustvene činjenice, znanja o prošlim događajima)

17

Otvoreni sustavi

Razmjenjuju materiju, energiju i informacije s okolinomCilj im je prilagođavanje okoliniReagiraju na promjene iz okoline mijenjajući unutarnju strukturuNastoje održati ravnotežu unutar svojih granica

18

Zatvoreni sustavi

Odvojeni od okolineNema razmjene s okolinomU konačnosti ovi sustavu se moraju raspasti ili postati neorganiziraniU realnom svijetu postoje samo djelomično zatvoreni sustavi (drugi nestaju)Govorimo o relativno zatvorenim sustavima

Imaju dobro kontrolirane ulaze i izlazeOkolina ne utječe na internu organizaciju

19

Entropija sustava

Mjera neizvjesnosti stanja sustava u budućnostiMjera neorganiziranosti sustavaNeorganiziranost raste s vremenom Cilj je spriječiti porast entropije kroz dovođenje materije i energije iz okolineOtvoreni sustavi zahtijevaju više takvih ulaza da bi zadržali stalni nivo organiziranosti

20

Poslovni sustav

Otvoreni sustav čija se uspješnost mjeri stupnjem prilagodljivosti konkurenciji, zahtjevima tržišta i drugim uvjetima iz okoline

tvornica, banka, brodogradilište, udruga, obrazovna ustanova, osiguravajuće društvo, prijevozničko poduzeće, ...

21

Poslovni sustav

KarakteristikeMisijaCiljeviDruštvena uloga DjelatnostOrganizacijaRukovođenje

KombinacijaMenadžmentaTehnologijeLjudskih resursa

22

Tipovi poslovnih sustavaKarakteristika Tip poslovnog sustavaCiljevi Proizvodni

UslužniNormativni (zakonom definirani)

Funkcija EkonomskiObrazovniDruštveniPolitički

Način rukovođenja DemokratskiAutoritarniTehnokratskiBirokratski

23

Poslovni sustav - informacije

Informacije su resurs poslovnog sustava Preduvjet uspješnog poslovanjaPrimarne informacije

Znanja o ponudi, potražnji, konkurenciji, financijskim tokovima, investicijama itd.Mogu se “kupiti” kao i svaka druga robaIzvor su javne baze podataka, sredstva javnog informiranja, statistički izvori, literatura, ...

24

Poslovni sustav - informacije

Sekundarne informacijeNisu raspoložive na tržištu informacija, ne mogu se kupitiIzvor su simpoziji, sajmovi, sastanci, poslovni partneri, ...

Najvažniji izvor ovih informacija je VLASTITI INFORMACIJSKI SUSTAVsvakog poslovnog (organizacijskog) sustava

25

Podatak - informacija

PodatakSirova činjenicaPredstavlja istinu iz realnog svijetaSam za sebe ima malo ili nikakvo značenje

InformacijaInterpretacija podatkaPodatak obrađen u smislenom kontekstu (pročišćen i organiziran)Subjektivnog značenja u kontekstu primatelja

26

Informacijski sustav

Dio poslovnog sustavaCilj - zadovoljiti informacijske potrebe svih razina poslovnog sustavaOsnovne funkcije IS-a jesu:

PrikupljanjeObradaPohranjivanjeDistribucija

podataka i informacija

27

Odnos poslovnog i informacijskog sustava

IS sadrži znanje o organizaciji koju podržava (know-how)Visoka ovisnost organizacije o IS-uPonašanje uvijek definirano pravilima i ograničenjima postavljenim od strane korisnikaIS sadrži osobine određenog poslovnog sustavaIS razvijen za jedan poslovni sustav ne može biti direktno primjenjen u drugom poslovnom sustavuZahtjevi poslovodstva različitih poslovnih sustava na IS u pravilu se razlikujuPoznavanje ciljeva, strategije, strukture i resursa poslovnog sustava osnovni je preduvjet izgradnje efikasnog IS-a

28

Poslovni sustav

Ciljevi sustava

STRATEGIJAAnaliza Planovi

sustava

TAKTIKAAnaliza Operativniprocesa planovi

OPERATIVA

CILJEVI NADSUSTAVA

MOGUĆNOSTISUSTAVA

SIROVINA PROIZVOD

29

Upravljanje poslovnim sustavom

Proces usuglašavanja sustava i nadsustava(okolina sustava)Sustav ima svoje mogućnosti i ciljeveNadsustav (okolina sustava) ima zahtjeve za robom i/ili uslugama

30

Upravljanje poslovnim sustavom

STRATEGIJA usuglašava zahtjeve i mogućnosti, definira dugoročne ciljeve organizacije i stvara dugoročne planove (priprema za budućnost)

TAKTIKA uspoređuje ciljeve s aktualnim stanjem i stvara planove za ostvarenje tih ciljeva (srednjoročno planiranje)

OPERATIVA realizira taktičke planove kroz poslovne aktivnosti

31

S

PROCES PROIZVODNJE

ANALIZASIROVINA PROCESA PROIZVODA

ANALIZA INFORMACIJAODLUČIVANJE

Tijek informacija

SIROVINE PROIZVOD

SUSTAV

NADSUSTAV

INFO

INFO

OD

LUK

E

32

Obilježja informacija

S

T

O

INFORMACIJE NADSUSTAVA

• OPĆA STRATEGIJA

• PROPISI

• STANDARDI

33

Utjecaj odluka

S

T

O

• VELIKI

• SREDNJI

• MALI

34

Razine planiranjaSTRATEGIJA TAKTIKA OPERATIVA

VREMENSKI INTERVAL PLANIRANJA

VIŠE GODINA (UOBIČAJENO 3-5)

MJESECTROMJESEČJEGODINA

SVAKODNEVNO

OPSEG PLANIRANJA CIJELA ORGANIZACIJA GRUPE POSLOVA POJEDINAČNI POSAO

OBILJEŽJA INFORMACIJA

PRILAGOĐENE PROBLEMU•VANJSKE•MANJE AŽURNE•VIŠE PREDVIDIVE

OBJEDINJENEINTERNEPOVIJESNEAŽURNE

PRILAGOĐENE POSLUPRECIZNETRENUTAČNE

PREDVIĐANJE VISOKO SREDNJESUBJEKTIVNE ODLUKE

MALO,PRAĆENJE PRAVILA

STRUKTURIRANOST RADA

MALASVAKI PROBLEM ZASEBAN

PROCEDURALNA(DEFINIRANE PROCEDURE)

VISOKA(PONAVLJAJUĆA)

35

Utjecaj IS-a na poslovni sustav

Operativni - ovisi uspjeh tekućeg poslovanjaPotporni - koristan ali nije kritičan za poslovni uspjeh (ostvaruje uštede, automatizira procedure, omogućava brži protok informacija, ...)Strateški - kritičan za budućnost poslovnog sustavaIzgledni - mogući utjecaj u budućnosti (npr. podrška nekog proizvoda ili usluge koji će se plasirati na tržište - prednost pred konkurencijom)

36

Učinci IS-a

Funkcija poslovnog sustava Učinci IS-a

Procesi osnovne djelatnosti (operativno izvođenje)

Upravljanje (organizacija, praćenje uspješnosti, otklanjanje smetnji)

Odlučivanje - postavljanje poslovnih ciljeva

Povećanje produktivnosti

Povećanje učinkovitosti

Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

37

Povezivanje poslovnog i informacijskog sustava

Strateško planiranjeCoBIT

38

Metode organizacije poslovnog sustava

Klasične (tradicionalne)CentraliziranaŠtabnaLinijskaFunkcionalnaMatričnaProjektnaHibridnaKolegijalnaAmorfna

39

Metode organizacije poslovnog sustava

Suvremene metodeISO 9000 modelBPR (Business Process Reengineering)BSC (Balanced Scorecard)Poslovna izvrsnostUpravljanje putem ciljeva

40

Struktura IS-a

Prati strukturu poslovnog sustavaJednostavni iSloženi poslovni sustavi

Za složeni poslovni sustavNiz informacijskih podsustavaSvaki podsustav podržava elementarni sustav složenog poslovnog sustava

Definira se u fazi planiranja IS-a

41

Komponente IS-aMaterijalno tehnička - HardwareNematerijalna - Software

Sistemski Aplikativni

Ljudski resursi - LifewareKomunikacijska tehnologija - NetwareOrganizacija - Orgware

Usklađuje prethodne komponente

42

Organizacija IS-a - Orgware“Način usklađivanja ljudi i informacijske tehnologije u djelatnoj cjelini kojoj je cilj načinom, oblikom i vremenom primjereno zadovoljavanje informacijskih potreba ljudi u poslovnom sustavu, radi ostvarivanja mogućnosti učinkovitog upravljanja tim sustavom.” (Dr. Panian)

43

Organizacija IS-a - Orgware“Racionalna koordinacija aktivnosti grupe ljudi radi postizanja nekih ciljeva” (Schein)Koordinacija = timski rad

Skup zamisli, pravila i postupaka u skladu s kojima se IS oblikuje, razvija i primjenjuje.

44

Modeli organizacije IS-aCentralizirana organizacija

Upravljanje informacijskim sustavom je koncentrirano na jednom mjestu

Decentralizirana organizacijaInformacijski sustav obavlja sve funkcije na više lokacija (replika poslovanja)

Distribuirana organizacijaNa različitim lokacijama obavljaju se samo određene poslovne funkcije (raspodjela poslova po lokacijama)

45

Centralizirana organizacija IS-aSvi komponente IS-a na jednoj lokaciji (središnje računalo)

Koncentracija HW, SW i ljudskih resursa Karakteristike

Prvi primijenjeni model organizacije IS-aProblemi odnosa korisnika i informatičaraAplikacije razvijane nezavisno međusobno nekompatibilneProblem vršnih opterećenja

46

Centralizirana organizacija IS-a

Workstation

Workstation

Workstation

Printer

Workstation

Workstation

Printer

SREDIŠNJE RAČUNALO

47

Decentralizirana organizacija IS-a

Više nezavisnih samostalnih računala na različitim lokacijama Razvoj i instalacija softvera na više mjestaFormiraju se računski centri na više mjesta

48

Decentralizirana organizacija IS-aKarakteristike

Problemi s koordinacijom – usklađivanjem aktivnostiRedundanca poslova, podataka

Sustav sliči grupi otoka

Neunificiranost procedura – ovisno o instaliranom softveru (razmjena podataka, distribucija rezultata obrade)Problem komunikacije sada i među informatičarima iz različitih sustavaVisoka cijena razvoja

49

Decentralizirana organizacija IS-a

Workstation

Workstation

Printer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Minicomputer

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

50

Distribuirana organizacija IS-aViše samostalnih računala na različitim lokacijama povezanih u mrežuPodaci distribuirani na više računala dostupni iz svake lokacijeRazvoj i instalacija softvera na više mjesta ali koordinirana s jednog mjestaZadovoljen kriterij jedinstvenosti (integralnosti) IS-a

51

Distribuirana organizacija IS-aRazlikuje tri tipa arhitekture (ustrojstva)

ZvjezdastaHibridnaMrežna

52

Zvjezdasta arhitekturaUnapređena centralizirana organizacijaGlavno i satelitska računalaGlavno računalo

Obavlja komunikaciju među satelitskim računalimaUpravlja prometom podatakaOdržava središnju bazu podataka

Satelitska računalaLokalna obrada za krajnjeg korisnikaOdržavanje kopija dijelova središnje bazeKomunikacija s ostalim satelitskim računalima uvijek preko glavnog računala

53

Zvjezdasta arhitektura

Workstation

Workstation

Printer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Minicomputer

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

Mainf rame

54

Hibridna arhitektura

Više zvjezdastih skupinaPostoje dva ili više glavnih računala sa svojim satelitima

55

Hibridna arhitektura

Mainf rame

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Workstation

Workstation

Printer

Minicomputer

Mainf rame

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

56

Mrežna arhitektura

Hijerarhija satelitskih računalaNema glavnog računalaOmogućena direktna komunikacija satelitskih računala

57

Mrežna arhitektura

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Workstation

Workstation

Printer

Minicomputer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

58

Klijentsko poslužiteljska arhitektura (Client - Server)

Aktualna, sve više prisutna u praksiOrijentiranost korisnikuZahtijeva

Vrlo sofisticirani softverRazvijenu mrežuDobro ustrojeno i visoko raspoloživo skladište podatakaKvalitetnu podršku korisniku (Help-desk, informacijski centar)

59

Informacijski centarPosebna organizacijska jedinica unutar distribuiranog IS-aPosljedica razdvajanja razvojnih od operativnih funkcijaZadaci

Savjetodavne usluge korisnikuTehnička potpora korištenju distribuiranih bazaRazvoj vlastitih aplikacija koristeći standardna pomagala (npr. Excel, Access, ...)

Nužan u složenim poslovnim sustavima

60

Vrste informacijskih sustava

Prema načinu realizacijeRačunalom podržani sustavi (kompjuterizirani sustavi)Sustavi ručne obrade informacija (nekompjuterizirani sustavi)

61

Vrste IS-a prema upravljanju

Informacijski sustav Informacije, kada Korisnici Upravljanje

TransakcijskiObrada podataka,Dnevno

Niže poslovodstvo Operativno

Upravljački Zbirne, periodički Srednje poslovodstvo

Taktičko (trendovi)

Za potporu odlučivanju (MIS)

Sintetizirane, “ad hoc”

Više poslovodstvo, uprava

Strateško (“što ako”, …)

62

Vrste informacijskih sustavaPrema namjeni

Sustavi obrade podatakaUnos, obrada i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim događajimaPretraživanje baze podatakaizvješćivanje

Sustavi podrške uredskom poslovanjuPodrška obavljanju administrativnih poslovaPodrška ljudskoj komunikaciji

Sustavi podrške odlučivanjuPrimjena modela odlučivanjaStvaranje informacija potrebnih za odlučivanjePodrška grupi i pojedincu

Ekspertni sustavi (sustavi bazirani na znanju – baza znanja)Podrška stručnjacima i ekspertima

Sustavi podrške specijalnim područjimaPodrška učenjuPodrška znanstvenom i stručnom raduPodrška projektiranju

63

Vrste informacijskih sustava

Prema poslovnim funkcijamaPlaniranje i analiza poslovanjaUpravljanje proizvodnjomNabava i prodajaRačunovodstvo i financijeUpravljanje ljudskim resursimaIstraživanje i razvojBankarstvoOsiguranje........

64

Povijesni prikaz razvoja IS-a

Faza ručne obrade podatakaSporostMale količine podatakaNiska produktivnostNepouzdanost, upitna točnost

Mehanička obrada podatakaBlaise Pascal, (1623 – 1662) konstruktor mehaničkih uređaja (pretećaanalognih računala)Goetfried Leibnitz (1646 -1716) izumitelj mehaničkog računala (preteča digitalnih računalaHenry Mill (1780 – 1848) izumitelj pisaćeg strojaPovećanje produktivnosti, točnosti i količine obrađenih informacija

65

Povijesni prikaz razvoja IS-a

Faza elektromehaničke obrade podatakaHerman Hollerith (druga polovica 19. stoljeća) -koristi bušenu karticu u popisu stanovništvaIzumitelj bušene kartice je Jacquard koji ju koristi za upravljanje tkalačkim stanom) Smatra se početkom automatizacije proizvodnih procesaMasovna obrada velike količine podataka

66

Povijesni prikaz razvoja IS-a

Faza elektroničke obrade podataka1944. godine prvo elektroničko računalo ENIACVelika brzina obrade podatakaPohranjivanje podatakaZanemariv broj grešakaPovezivanje različitih operacija nad podacima -obrada i prijenos podataka, integracija obrade teksta, grafika, slika i zvuka)

67

Slijed uvođenja računalom podržanog IS-a

Vojni sustaviKnjigovodstvo i računovodstvoKadrovska evidencijaProizvodnjaPodrška rukovođenju

68

Kriteriji uvođenja računalom podržanog IS-a

Velika količina podatakaSloženi algoritmiRazvoj tehnologije (HW i SW) - pad cijenaRazvoj komunikacijske tehnologijeInformacijska zrelost ljudskih resursa Organizacijska zrelost

69

RAZVOJ IS-A

70

Razvoj IS-aSustavni pristup realizaciji informacijskog sustava poduzeća s ciljem otklanjanja osnovnih uzroka krize razvoja programske opreme i informacijskih sustava

71

Razvoj IS-aIS se ne može kupitiKupiti se može hardver, sistemski softver, aplikacijaIS je rezultat procesa razvoja Razvoj IS-a je poduhvat (projekt) koji se sastoji od niza aktivnostiAktivnosti projekta razvoja IS-a u korelaciji su sa životnim i razvojnim ciklusom IS-a

72

Razvoj IS-aOsnova dobre informatizacije je dobro organiziran poslovni sustav

Dobro definirani procesi poslovnog sustavaDobro definirano upravljanje procesima

73

Ciljevi razvoja IS-a

Razviti kvalitetan sustav u planiranom vremenskom roku i u okviru planiranih troškovaPovećati produktivnost razvoja IS-aStandardizirati programsku opremuOsigurati uspješno upravljanje informacijama, posebno s aspekta sigurnosti i zaštite

74

Zahtjevi kvalitete IS-a

Zadovoljava poslovne ciljeve prema zahtjevima korisnikaPouzdanStabilan

75

Čimbenici kvalitete IS-aPristup razvoju (metodika)Tehnička osnovicaProgramska oprema Organizacijski nivo poslovnog sustavaKorisniciInformatičari

76

Problemi razvoja IS-a

Prekoračenje planiranog vremena i budžetaNeispunjenje zahtjeva korisnikaNepouzdanost, nesigurnostSložen u primjeniNeprilagodljiv promjenama poslovnog sustava

77

Problemi razvoja IS-a - statistika20% informacijskih sustava zadovoljava očekivanja40% djelomično ispunjava očekivanja investitora40% smatra se promašajem

“Što su veće investicije u informacijske tehnologije, to je porast produktivnosti manji”

78

Problemi razvoja IS-a - statistika

79

Uzroci neuspjelih projekata razvoja IS-a

Složena okolina koju je teško u potpunosti definirati što ima za posljedicu složeno sučelje s okolinomOpseg i složenost podatakaSložene veze između ulaza i izlaza (nerazumijevanje/nedovoljno poznavanje poslovnih procesa)Komunikacija korisnik - informatičar

80

Informacijska kriza

Nemogućnost pojedinca i poslovnih sustava dazadovoljavaju svoje potrebe za informacijamaučinkovito upravljaju informacijamaračunalom podrže (automatiziraju) svoje poslovne aktivnosti bazirane na informacijama

81

Osnovni uzroci informacijske krizeKoličina informacija

Problem selekcije zbog naglog porastaSloženost i različitost problema koji se informatizirajuZahtjevi za informatizacijom sve složenijih procesa (nestandardizirane aktivnosti poput planiranja i upravljanja) umjesto tradicionalne obrade velikih količina podatakaUpravljanje poslovnim sustavima

Nedostatak nositelja promjenaNedostatak znanja o upravljanuNedostatak spoznaje o potrebi neprekidnog usavršavanja

82

Osnovni uzroci informacijske krize Razvoj programskih proizvoda i informacijskih sustava

Nedovoljna količina Nezadovoljavajuća kvalitetaNedovoljna produktivnost informatičkih centaraPorast zahtjeva korisnikaLoša komunikacija korisnika i informatičara

Nagli razvoj tehničke osnovice (zaostajanje razvoja softvera za hardverom)

83

Moguća rješenjaDr. Krakar:

Ključ problema je u procesu upravljanja promjenama u poslovnom sustavu, te njihovoj prilagodbi mogućnostima novih tehnologija.

84

Upravljanje inovacijamaSposobnost poslovodstva da:

Iskoristi tehnološki razvoj za oblikovanje novog poslovnog pristupa i promišljanjaUspostavi novu poslovnu organizacijuInformatiku stavi u funkciju implementacije nove organizacije i poslovne strategije

85

Upravljanje kvalitetomUvođenje norme ISO 9000Upravljanje razvojem zrelosti procesa (postupka) neprekidnog poboljšanja načina proizvodnje aplikacija

86

Upravljanje preoblikovanjem procesa

Postupak modeliranja poslovnih procesa s ciljem povećanja produktivnosti Proces provesti prije uvođenja novog IS-a (informatizacija neadekvatno organiziranog poslovnog sustava neće polučiti očekivane rezultate)

87

Koncept razvoja IS-a

POSLOVNI SUSTAV(PS)

INFORMACIJSKISUSTAV

(IS)

INFORMATIČKATEHNOLOGIJA

(IT)

Zahtjevi Način realizacije

Zahtjevi Način realizacije

88

Koncept razvoja IS-a

Ciljevi Detaljni Izgradnja+ zahtjevi

Dugoročni plan

vrijeme

ZAŠTO ? ŠTO ? KAKO ?

Poslovnoopravdanje sadržaj izvedba

izraditinabaviti

89

Razvojni ciklus informacijskog sustava

• dio životnog ciklusa informacijskog sustava• vremensko razdoblje između donošenja

formalne odluke o razvoju i formalne isporuke ili formalnog prekida razvoja- razvoj se odvija tijekom razvojnog ciklusa- razvojni ciklus je vremenski ograničen- pokretanje i završetak razvojnog ciklusa rezultat su

formalnih odluka

90

Faze životnog ciklusa IS-a

• Planiranje • Analiza• Oblikovanje • Izrada• Uvođenje• Korištenje i održavanje• Novi razvojni ciklus

91Razvoj informacijskog podsustava - aplikacije

Korištenje

Planiranje informacijskog sustava

Životni ciklus IS-a

Analiza i specifikacija

zahtjeva

Logičko modeliranje

Fizičko modeliranje

Izrada i uvođenje

Korištenje i održavanje

Utvrđivanje izvodljivostiKonceptualno modeliranje

Strateško planiranje IS-a

Planiranje i upravljanje organizacijskim sustavom

• Prepoznavanje problema• Analiza problema• Donošenje odluke o razvojnom poduhvatu (projektu)

92

Planiranje (zašto ?)

• Određivanje poslovnih ciljeva• Definiranje projekata• Utvrđivanje prioriteta• Studija izvedivosti (feasibility study)• Izrada plana rada• Definiranje resursa

→Poslovni cilj, projekti, plan informatizacije, konceptualni model poslovnog sustava na najvišoj razini (Business model), gruba struktura budućeg IS-a

93

Analiza (što, tko, kada, gdje)

• Ustanovljavanje okoline i poslovnih zahtjeva• Opis postojećeg IS-a• Detaljni opis zahtjeva na IS (zahtjevi korisnika)

→ Model poslovnog sustava, prijedlog novog sustava

94

Oblikovanje (kako ?)

• Izrada modela IS (pogled projektanta)• Razrada rješenja (pogled izvođača)

– Fizičko oblikovanje– Dizajn arhitekture sustava, sučelja, baze podataka …

→Tehnička specifikacija sustava

95

Izrada

• Izgradnja baze podataka• Programiranje procesa (funkcija)• Testiranje• Integracija

→Funkcionalni sustav, tehnološki opis (dokumentacija)

96

Uvođenje

• Instaliranje sustava• Edukacija korisnika• Inicijalni unos podataka

→Informacijski sustav u primjeni

97

Korištenje i održavanje

• Intervencije zbog naknadno uočenih grešaka• Manje izmjene zbog poboljšanja performansi ili

prilagodbe načinu uporabe• Proširenja (dogradnje) u skladu s novim zahtjevima

→Informacijski sustav u primjeni (poboljšan)

98

Novi razvojni ciklus

• Kontinuirano preispitivanje sustava• Veće izmjene uslijed promjena u poslovanju

→Novi projekti

99

Poboljšanje IS-aZahvati na postojećem IS-u u cilju poboljšanja nekih od sljedećih svojstava sustava u primjeni

FunkcionalnihTehničkihTehnoloških

Nije dio razvoja već održavanja u fazi korištenja informacijskog sustava

100

Izgradnja IS-aŠiri pojam od razvoja IS-aOsim razvoja obuhvaća planiranje primjene i samu primjenuZahtijeva

Projektiranje informatičke i tehničke struktureProjektiranje nove organizacijske strukturePromjene u poslovnom sustavu

101

Inženjerski pristup razvoju IS-a

102

Metodika

Intelektualni alatPropisuje i određuje moguće načine rješavanja posla koji moraju biti formaliziraniSkup metoda i tehnikaRazrađen “recept” za postizanje cilja

103

Komponente metodike

• Faze i koraci (podfaze)• Zadaci za svaki korak• Projektna dokumentacija• Priručnik za korištenje odabranih metoda,

tehnika i alata• Utvrđen način upravljanja projektom i nadzora

projekta

104

Cilj metodike

• Formalizirati razvoj IS-a• Omogućiti sustavni postupak razvoja• Osigurati nadzor s ciljem ranog uočavanja grešaka• Uspostaviti komunikaciju između sudionika

uključenih u izgradnju IS-a• Formalizirati izvješćivanje o statusu• Isključiti ad hoc rješenja uspostavom razvojne

strategije• Osigurati učešće korisnika radi što potpunije analize

poslovanja

105

Izbor metodike

• Da li je određena metodika najbolji način rješavanja problema?

• Da li izbor metodike ovisi o projektantu, problemu ili i o jednom i drugom?

• Gdje projektiranje počinje, a gdje završava?• Kako mora izgledati izlazni rezultat projektiranja?• Koje aktivnosti treba obaviti tijekom projektiranja?• Da li postoji mogućnost izbora aktivnosti i njihovog

redoslijeda?• Prisutnost u praksi.• Kadrovi koji poznaju metodiku.

106

Neke komercijalne metodikeAD/Cycle (Application Development Cycle) – IBMSDM (Systems Development Method) - IBMBSP (Business System Planning) - IBMCASE*Method – OracleIEM (Information Engineering Methodology) – James Martin AssociatesSA/SD (Structured Analysis / Structured Design) – Yourdon Inc.SSA (Structured System Analysis) – ExxonSSADM (Structured System Analysis and Design Method) - CCTAYourdon/OO (Yourdon /Object Oriented) - Yourdon Inc.RUP (Rational Unified Process)QSP (Quality System Process)

107

Komercijalne metodike - osobineNamijenjene analizi i oblikovanju. Rijetko podupiru sve faze životnog ciklusa.Rjeđe podržane odgovarajućim alatima (CASE) za upravljanje i projektiranje)Preporučene aktivnosti nisu uvijek primjenjive u konkretnom slučajuAlternativa

Koristiti vlastita iskustva ili konzultanata i prilagođavati stvarnim situacijama uz maksimalno poštivanje metodologije gdje god je moguće

Nema najbolje metodike. Bitno je odabrati onu koja će najbolje odgovarati organizaciji u kojoj se primjenjuje.

108

Suvremene metodike

Izgradnja IS-a s vrha (TOP-DOWN)Odvojenost poslovnih zahtjeva od tehničkih specifikacijaUsklađenost analize podataka i procesaFazni i inkrementalni pristupMetodološka usklađenost arhitekture i aplikacijaStandardna dokumentacija na računaluUključenje korisnika

109

Sistemsko (sustavsko) inženjerstvo (System engineering)

• Skup formaliziranih metoda , ideja, i postupaka orijentiranih na projektiranje, izgradnju i razvoj organizacijskih sustava s posebnom pažnjom na informacijskoj i procesnoj komponenti uz poštivanje komponenti upravljanja i nadzora

110

Programsko inženjerstvo(Software engineering)

Sustavni pristup razvoju, korištenju i održavanju programskih proizvodaObuhvaća sve aspekte izrade programske opreme

Poslovi za oblikovanje i razvoj programske opremePrimjena prikladnih alata i tehnika tijekom cijelog procesa razvojaAnaliza i specifikacija postupaka za programiranjeIzrada programaPisanje dokumentacijeTestiranjeMjerenje ….

111

Programsko inženjerstvo(Software engineering)

Programska oprema (software)Programi, programski jezici, operativni sustavi, …..Dio računalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzijaPripadajuća dokumentacija

AplikacijaProgram za određenu namjenuRješenje poslovnog područja

Informacijska tehnologijaOprema ili tehnika korištena za upravljanje informacijamaObuhvaća računalnu (hardver, softver) i telekomunikacijsku tehnologiju

112

Programsko inženjerstvo(software engineering)

Strukturirano programiranjeProceduralni jezici (kraj ’60-ih)

Strukturirani dizajnHijerarhijska struktura programske opreme (moduli) (kraj ’70-ih)

Strukturirana analizaOdvajanje logičkog od fizičkog opisa informacijskog sustava (početak ’80-ih)

Objektni pristupSustav se promatra preko objekata koji se opisuju strukturom i ponašanjem (’90 - )

113

Informacijsko inženjerstvo (Information engineering)

Sustavna primjena prikladnog skupa metoda, tehnika i alata u procesu razvoja informacijskih sustava (metodika)Metoda

Smišljen i organiziran skup pravila i postupaka za postizanje određenog ciljaPreskriptivna (propisuje)Najčešće usmjerena jednoj vrsti aktivnostiDefinira primjenu tehnika i njihovog povezivanja

TehnikaSkup precizno određenih procedura za provođenje standardne zadaćeDefinira način provođenja određenog postupka i dokumentiranja rezultataNačin na koji se provodi određena aktivnost razvojnog procesa

Alat (tool)Sredstvo, pomagalo koje se koristi pri razvoju IS-a

114

Pristup razvoju IS-a Korištenje suvremenih metoda, tehnika i alata u svim fazama razvojnog ciklusaProjektni pristupUključivanje krajnjih korisnikaPosebnu pažnju posvetiti ranim fazama razvojnog ciklusa

115

Korištenje suvremenih metoda Cilj je povećati produktivnost

Uvođenjem jezika treće generacije (Fortran, COBOL, PL1, ...) šezdesetih godina povećana je produktivnost programera Sljedeće povećanje produktivnosti rezultat je primjene tehnika strukturnog programiranja, sistemske analize i dizajna sedamdesetih godinaJezici četvrte generacije povećavaju produktivnost programskih sustavaCASE alati koji povećavaju produktivnost svih sudionika razvoja IS-a

116

Projektni pristup Razvoj informacijskih sustava je multidisciplinarna aktivnost u kojoj sudjeluju stručnjaci različitih profila (informatičari i korisnici)Klasična organizacija prema funkcionalnim cjelinama nije primjerena za kvalitetan razvoj IS-a

117

Modeli procesa razvoja IS-aPodjela prema razvojnom ciklusu

Fazni (vodopadni - engl. Waterfall)Inkrementalni (iterativni)

Podjela prema prilagodljivosti IS-a promjenama u fazi primjene

StrukturniSituacijski

118

Fazni pristup razvoju IS-aSvaka faza razvojnog ciklusa prolazi se samo jednom i potpuno dovršavaNa kraju svake faze verificiraju se izlazne specifikacije u odnosu na ulazne i provodi se validacija (vrednovanje) rezultata od strane korisnika (npr. logički model podsustava)U slučaju nezadovoljavanja kriterija provjere faza se ponavlja

119

Fazni pristup razvoju IS-aKonceptualno modeliranjeLogičko modeliranjeFizičko modeliranjeIzradaPrimjena

120

Fazni pristup razvoju IS-a

Primjena

Izrada

Fizičko modeliranje

Logičko modeliranje

Konceptualno modeliranje

121

Fazni pristup razvoju IS-a

Primjena

Izrada

Fizičko modeliranje

Logičko modeliranje

Konceptualno modeliranje

122

Inkrementalni pristup razvoju IS-aDogradnja (poboljšanje) razvijenog segmentaPojedine faze razvojnog ciklusa izvode se više putaRezultat ponovnog prolaza kroz neku fazu razvojnog ciklusa je nova verzija inkrementaU svakoj fazi razvojnog ciklusa pojedinog inkrementa provodi se vrednovanje

123

Inkrementalni pristup razvoju IS-a

Primjena

Izrada

Fizičko modeliranje

Logičko modeliranje

Konceptualno modeliranje

1

1

1

3

3

3

2

2

2

1

1

2

2

3

3

124

Fazni pristup - nedostaciTijekom projekta stječu se spoznaje koje nije moguće ugraditi jer nije moguć povratak na prethodnu fazuZahtijeva “zamrzavanje stanja” što u praksi nije mogućeSvaka faza je projekt za sebe - greške prethodnog projekta provlače se kroz daljnje fazeKorisnik do kraja ne vidi rezultate koji rade (vidi samo modele) pa je nepovjerljiv

125

Inkrementalni pristup - nedostaciProvjera je moguća samo za postojane, zaokružene funkcionalne cjeline popraćene svom dokumentacijomPrimijenjeni inkrement je samo prototip dijela budućeg sustava što ne zadovoljava korisnika

126

Kombinirani pristupNakon konceptualnog i logičkog modeliranja primijeniti inkrementalni pristupU fazi konceptualnog modeliranja definiraju se podsustavi od kojih svaki ima svoj razvojni ciklusOsnova ovog pristupa su

Idejni projektIzvedbeni projekti

127

Kombinirani pristup

Primjena

Izrada

Fizičko modeliranje

Logičko modeliranje

Konceptualno modeliranje

1

1

1

3

3

3

2

2

2

128

Strukturni pristupUsmjeren analizi i oblikovanju strukture sustavaPreduvjet je stabilnost strukture sustavaPromjena strukture informacijskog sustava zahtijeva pokretanje novog razvojnog ciklusa

129

Situacijski pristupPristup razvoju IS-a ovisno o informacijskoj razini poduzećaOrganizacijski razvoj poduzeća ovisi o tehnološkoj razini IS-a ali i obrnutoU nekim fazama informatika prethodi promjenama u organizaciji (uvođenje računala izaziva tehnološke promjene koje zahtijevaju organizacijske promjene)Obrnuto, IS sporo reagira na promjene nastale pod utjecajem okruženja

130

Nolanov modelDefiniranje informacijskih razina poduzeća obzirom na način korištenja informacijske tehnologije Nastao na temelju promatranja ponašanja više od 200 poduzeća kod uvođenja informacijskog sustavaPrepoznaje 6 faza razvojaSvaka faza nužno slijedi iz prethodneFaze razvoja moguće je planirati, koordinirati i njima upravljatiOpisuje idealan slučaj u kojem se poduzeće razvija bez vanjskih utjecaja (npr. promjena tehničke osnovice - nova generacija računala)

131

Informacijska razina poduzeća (Nolanova podjela na faze)

FAZA KARAKTERISTIKE1. Faza rane primjene(Uvođenje)

•Izolirane aplikacije po poslovnim područjima•Planiranje i kontrola podataka slabo•Slabi interes korisnika

2. Faza zaraze i pridobivanja korisnika(Proširenje)

•Nagli porast broja aplikacija•70% - 80% vremena troši se na održavanje•Površan interes korisnika•Vrlo slaba kontrola podataka•Loša dokumentiranost•Uvođenje osobnih računala

3. Faza odvajanja funkcija(Upravljanje)

• Odvajanje logičke razine projektiranja od fizičke•Shvaćanje da su informacije resurs poslovanja te potrebe dugoročnog planiranja•Uključivanje višeg rukovodstva u planiranje i razvoj IS-a•Srednjoročno planiranje IS-a•Neprihvaćanje odgovornosti za podatke od strane korisnika

132

Informacijska razina poduzeća (Nolanova podjela na faze)

FAZA KARAKTERISTIKE4. Faza objedinjavanja(Povezivanje)

•Objedinjavanje modela podataka•Objedinjavanje aplikacija•Korisnici preuzimaju odgovornost za podatke•Korisnici postaju svjesni korisnosti računala i ulaze u timove za razvoj IS-a

5. Faza upravljanja podacima(Sređivanje)

•Formalno definiranje odgovornosti za podatke i informacije•Uspostavljanje funkcije administratora podataka•Korištenje jezika upita (korisnici direktno pretražuju bazu podataka)•Pretvaranje klasičnog računskog centra u informacijski centar•Organizacijska integracija aplikacija

6. Faza zrelosti(Upravljanje)

•Rješavanje zahtjeva korisnika u prihvatljivom vremenu•Informacijski sustav odražava strukturu poslovnog sustava•Strateško planiranje informacijskog sustava je sastavni dio općeg planiranja•Informacijski centar u funkciji pružanja usluga krajnjim korisnicima

133

RUP - Rational Unified Process

134

Povijest

• Rational Unified Process (RUP) je objektno orijentirana metodika razvoja informacijskih sustava

• Autori su Grady Booch, Ivar Jacobson i James Rumbaugh

135

Pristup• Iterativni razvoj• Upravljanje zahtjevima,• Arhitektura zasnovana na komponentama,• Vizualno modeliranje (UML),• Provjera kvalitete,• Kontrola promjena

136

Područje primjene

• Razne vrste informacijskih sustava • Različite veličine projektnih timova i načina

organizacije projekta• Postoje smjernice i okvir kojeg je moguće

prilagođavati

137

Faze razvoja - vremenska dimenzija projekta• Inicijacija (Inception Phase),

• Konstrukcija (Construction Phase),• Tranzicija (Transition Phase).

• Elaboracija (Elaboration Phase),

Izvor: RUP 2000, Overview)

138

CASE ALATI

139

CASE (Computer AidedSoftware/System Engineering)

Skup pomagala kojima se projektira i izgrađuje ISJedan od čimbenika razvoja IS-a

Poslovni sustavMetodologija razvoja IS-aProjektant IS-aCASE alat

140

CASE (Computer Aided SoftwareEngineering)

ALLFusion ERwin Data Modeler (Computer Associates)ALLFusion Process Modeler (Computer Associates)ALLFusion Component Modeler (Computer Associates)MagicDraw UML (No Magic, Inc.)EasyCASE Professional (Visible Systems Corporation)Rational Rose (Rational Software Corporation - IBM)……..

141

Karakteristike CASE alata

Ugrađene metode i tehnike (metodika)Posjeduju jaku grafiku za prikaz modelaSadrže riznicu(repozitorij) podataka o informacijskom sustavu

Baza podataka informacijskog sustava

142

Meta model riznice

TIP ENTITETA

JE VRSTA ENTITETA

PRIPADAENTITETU

TIP VEZE

SUDJELUJEPOGLED

ATRIBUT

DOMENA

OPISUJE VEZU NAD

STRUKTURA

VRSTA VEZE

VRIJEDNOST

0,1

0,M

1,11,1

1,M

1,,M

1,M

0,M

1,1

1,M

PRIPADA1,M 1,M

1,M

SPADA

1,1

1,M

OPISUJEENTITET1,M 1,M

1,M

PRIPADA VEZI

1,M

1,M

POPRIMA

1,M

1,M

143

Zašto CASE alati?Povećanje produktivnosti projektanataBolja kvaliteta projektnog rješenjaStandardizacija rada projektnog timaIntegracija pojedinačnih rezultata rada svakog člana tima korištenjem zajedničkog repozitorijaUgrađene najnovije verzije metoda i tehnika -prate razvoj metoda projektiranjaDokumentiranje sustava

144

Podjela CASE alata?

CASE toolkitAutomatizacija jedne ili više faza životnog ciklusa IS-a (planiranje, analiza, oblikovanje, implementacija).

CASE workbenchPodržava cijeli životni ciklus (model organizacije IS-a, razvoj, implementacija)

145

CASE workbench - komponente

Upper CASE (gornji)Podrška planiranju razvoja

Middle CASE (srednji)Podrška analizi i oblikovanju

Lower CASE (donji)Podrška izradi

146

Upper CASE

Vodi informacije o funkcionalnosti i uvjetima poslovanja poduzećaZa prikaz strukture koristi se dijagram dekompozicijeOdređuje se model sustava na globalnoj razini

Osnovni entitetiER model na razini klasa podataka

Definiraju se informacijski podsustaviDefinira se plan projekta informatizacije

147

Middle CASE

Automatizacija detaljnih specifikacija potreba i oblikovanje prijedloga novog sustavaKoristi rezultate prethodne faze (Upper)Dekompozicija procesa do detalja koji omogućavaju fizičku implementacijuDijagram toka podatakaDetaljni ER dijagramMatrica poslovne tehnologije

Odnos procesa i podataka

148

Lower CASE

Rezultati prethodnih faza (modeli) transformiraju se u skup specifikacija za:

Definiranje strukture baze podataka (prema odabranom SUBP)Generiranje programskog kodaGeneriranje programske dokumentacije

Skraćuje vrijeme programiranjaOlakšava testiranje kroz podršku razvoja prototipaOlakšava održavanje

Mijenjaju se opisi i nanovo generiraju moduli i programi

149

Generatori aplikacija

nisu CASE alati osim ako:Opis sustava pohranjuju za ponovno korištenjeU modeliranju podataka kreću od ER modela ili relacijskog modelaPosjeduju rječnik podataka (riznica, repozitorij)Imaju bazu znanja za oblikovanje programa

150

Integrirani CASE (ICASE)

Uz prethodno, sadrži i podršku povratnog inženjerstva

Rekonstrukcija logičkih modela informacijskog sustava iz pohranjenog programskog koda (model proces) i baze podataka (model podataka)

Nema široku primjenu

151

Integrirani CASE (ICASE)

Strateškoplaniranje Analiza Logičko

modeliranjeFizičko

modeliranje Izgradnja Uvođenje iodržavanje

Povratniinženjering

Integrrirani CASE (ICASE)

CASE potpunog životnog ciklusa

Upper CASE Middle CASE Lower CASE

Generator aplikacija

152

Uporaba CASE alata

CASE ne pomaže ako ne znamo projektiratiOdabrati CASE koji najbolje odgovara problemuPomaže profesionalcima ali ne priučenim informatičarimaKoristiti CASE kad smo spremni sve učiniti i bez njega

153

Koristi primjene CASE alata

Najčešće se koriste samo neke komponente Uspješno korištenje ovisi o:

Nivou standardizacije poslovnog sustava (svih segmenata poslovanja - ISO standardi)Veličini poslovnog sustavaIskustvu projektanata i analitičaraRealnom planiranju

154

Ocjena CASE alata

DokumentacijaKomunikacijaUgrađena znanjaIntegracijaProduktivnostKvaliteta

155

Dokumentacija

Model podatakaModel procesaPovezivanje modela podataka i procesaPrikaz načina implementacije modelaAžuriranje modela podataka i procesa

CASE treba osigurati automatizaciju prethodnih procesa te provjeru i očuvanje integriteta modela IS-a

156

Komunikacija

Povezivanje rezultata rada svih sudionika u projektuRazmjena informacijaIskustva iz organizacije projekta vrlo često rezultiraju prijedlogom nove organizacije

157

Ugrađena znanja (Knowledge base)

Pomažu pri definiranju i jednoznačnom formulranju strukture sustavaŠto je više znanja o procesima razvoja IS-a ugrađeno to je bolji CASEUgrađena znanja određene metode

158

Produktivnost

Automatizacija postupaka koji ubrzavaju razvoj IS-a:

Formiranje matricaProjektiranje logičke sheme baze podatakaPodešavanje performansi logičke strukture baze podatakaDistribucija baze podatakaFizičko projektiranje baze podatakaPlaniranje i praćenje projekta

159

Kvaliteta

Mogućnost formalne provjere rječnika podatakaUtvrđivanje nekonzistentnosti i upozorenje projektantu

160

Organizacija i upravljanje projektom

161

ProjektPovezani skup aktivnosti za postizanje unaprijed određenih ciljeva Aktivnosti su ograničene vremenom trajanja i utroškom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijska sredstva)

162

Opseg projekta

Definira se u fazi planiranja projektaOdređuje što je zadatak projekta odnosno što su izlazni rezultati projekta

163

Faze projekta

Skup aktivnosti unutar projekta s kojima se postiže unaprijed određen i mjerljiv napredakMehanizam za praćenje napredka projektaZavršetak faze određuju kontrolne točke (Milestones)

164

Resursi

KadroviOpremaProstorFinancijska sredstva (budžet)

165

Organizacija projekta

Projektni timoviPrivremeni organizacijski oblikvoditelj projektnog timaČlanovi tima su kadrovi iz različitih funkcionalnih cjelina (organizacijskih dijelova) poslovnog sustava

Sponzor projekta – pokroviteljJamstvo osiguranja svih potrebnih resursa

166

Upravljanje projektom(Project management)

PlaniranjeUsmjeravanjeKoordinacijaMotiviranjeNadzor i kontrola

svih resursa projekta s ciljem izgradnje sustava odgovarajuće kvalitete, na vrijeme i uz utrošak minimalnih sredstava

167

Procesi upravljanja projektom

Određivanje ciljeva projektaOdređivanje strukture projekta (dijelova)Određivanje tijeka projektaOdređivanje potrebnih resursa i njihove raspoloživostiUsklađivanje tijeka projekta i raspoloživosti resursaUpravljanje napredovanjem projekta

168

Određivanje ciljeva projekta

Proces kojim se definira izlazni proizvod sa svrhom definiranja područja zahvaćenog projektom Preduvjet za nedvosmisleno utvrđivanje kriterija završetka projekta ili neke faze projekta

169

Određivanje strukture projekta

Funkcionalno raščlanjivanje projekta na podprojekte (prvi nivo)Rezultat podprojekta mora biti funkcionalno cjeloviti dio strukture izlaznog proizvoda

170

Određivanje tijeka projekta (scheduling)

Određivanje aktivnosti - drugi nivo dekompozicijeProcjena trajanja pojedine aktivnostiOdređivanje zavisnosti među aktivnostimaRaspoređivanje vremenskih faza koje završavaju s aktivnošću provjere rezultataIzrada vremenskog rasporeda odvijanja aktivnosti (sekvencijalno i paralelno izvođenje aktivnosti) - mrežno planiranje

171

Određivanje potrebnih resursa Utvrđivanje potrebnih resursa za svaku aktivnostUtvrđivanje raspoloživosti resursa

Radni kalendarPlanovi zauzetosti

Raspoređivanje resursa da se zadovolje potrebe i ne prekorače ograničenja raspoloživosti

172

Usklađivanje tijeka projekta i potrebnih resursa

Ovisi o pristupu planiranjuPlaniranje vođeno rokovima i trajanjem aktivnostiPlaniranje vođeno raspoloživošću resursa

173

Planiranje vođeno rokovima i trajanjem aktivnosti

Češći pristupKoristi se kod vremenski kritičnih projekataVremensko usklađivanje vrši se nakon pridruživanja resursa i utvrđivanja njihove raspoloživostiU slučaju ograničenja raspoloživosti resursa na određeno vremensko razdoblje, početak aktivnosti fiksira se na kraj tog razdobljaNa mrežnom dijagramu može prouzrokovati vremenski period bez aktivnosti ili preklapanje aktivnosti

174

Planiranje vođeno raspoloživošću resursa

Upotreba resursa je ograničenaUzimaju se u obzir vodeći (najveće učešće) i kritični resursi (vremenski ograničeni)Najprije se utvrđuje raspoloživost resursa, a potom se usklađuje vremenski tijek na mrežnom dijagramu

175

Upravljanje napredovanjem projekta

Određivanje postupka izvještavanjaOrganiziranje redovitih kontrolnih sastanakaPraćenje realizacije i usporedba s planom te donošenje odluka o reviziji planaPredmet upravljanja jesu:

Opseg projektaVrijemeLjudski resursiTroškoviKvalitetaKomunikacija

176

Projekt izgradnje IS-a

177

Integralni (jedinstveni) IS (IIS)Cilj svakog projekta izgradnje informacijskog sustavaOmogućava jedinstveno upravljanje podacima poduzeća bez obzira na arhitekturu informacijskog sustavaGradi se u okviru osnovnog koncepta čime se uklanjaju razlike među podsustavima koje proizlaze iz specifičnosti poslovanjaZahtijeva standardizaciju šifarskih sustava i strukture prijenosa podataka između podsustava

178

Osnovne faze izgradnje IS-aPlaniranje

Provodi se u poslovnom sustavuModelira se poslovni sustav

IzvedbaProvodi se u informacijskom sustavuRealizira se informacijski sustav

179

Osnovne faze izgradnje IS-a

Ciljevi poslovanja

Organizacijaposlovanja

Poslovni procesi

Klase podataka

Osnovnaarhitektura IS-a

Baza podataka

Nova organizacijaposlovanja

Aplikacije iprocedure

Procjena učinaka

Poslovni sustav Informacijski sustav

Model strukture IS-a

PLANIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA IZVEDBA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

180

Aktivnosti projekta izgradnje IS-a Strateško planiranje IS-a

Određivanje opsega IS-aOdređivanje arhitekture(podsustava) IS-a Određivanje prioriteta Određivanje načina realizacije softverskog rješenja (kupovina, vlastiti razvoj)

Utvrđivanje zahtjeva na ISUtvrditi koju funkcionalnost mora podržati aplikativni softverDefiniranje hardvera i sistemskog softvera

181

Aktivnosti projekta izgradnje IS-a

Oblikovanje (dizajn)Definiranje kako će IS zadovoljiti traženu funkcionalnost

Izrada rješenja (konstrukcija)Aplikativni softverKomunikacijeKorisničko sučelje

TestiranjeProvjera svih komponenti IS-a

182

Aktivnosti projekta izgradnje IS-aInstalacija

Priprema svih komponenti IS-a u radnoj okoliniUvođenje u primjenu

Omogućavanje korištenje IS-a na radnim mjestima korisnika

ObukaUčenje korisnika za korištenje IS-a

OdržavanjeOsiguranje kontinuiranog korištenja IS-aNadopune i poboljšanja svih komponenti IS-a

183

Tijek izgradnje IS-aUpravljanje poslovnim

sustavom

Odluka o izgradnji IS-a

Strateško planiranje

Studija izvodljivosti

Osnovna arhitekturaIS-a

Analiza funkcijaposlovnog sustava

Oblikovanje IS-a

Izvedba programskepodrške,

komunikacija,korisničkog sučelja

Izrada korisničkedokumentacije

Uvođenje novog IS-a

Praćenje korištenja

Prilagođavanje Održavanje

Planovirazvoja

Izabranastrategija

Matrica poslovne tehnologije

Redosljied prioriteta razvoja

Model podatakaModel procesa

Redovno korištenje

Programidokumentacija

resursi

Uočene potrebe i

zahtjevi Redovni postupci

Prije

dloz

i

Poslovni ciljevi

Programi, ekranske slike

184

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

IZGRADNJAINFORMACIJSKOG

SUSTAVA0

FUNKCIONALNOMODELIRANJE

1

INFORMACIJSKOMODELIRANJE

2

APLIKATIVNOMODELIRANJE

3IMPLEMENTACIJA

4

FUNKCIONALNADEKOMPOZICIJADEFINIRANJEZAHTJEVA KORISNIKATEHNIČKI PREDUVJETI

DEFINIREANJEDETALJNIH ZAHTJEVAIUZRADA MODELAPODATAKAIZRADA MODELAPROCESA

DEFINIRANJEFIZIČKOG DIZAJNAGENERIRANJE BAZEPODATAKAIZRADA APLIKACIJE

UVOĐENJETESTIRANJEODRŽAVANJE

185

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

FUNKCIONALNOMODELIRANJE

1

FUNKCIONALNADEKOMPOZICIJA

1.1

DEFINIRANJEZAHTJEVAKORISNIKA

1.2

TEHNIČKIPREDUVJETI

1.3

DEFINIRANJEGRANICA SUSTAVDEFINIRANJE STABLAAKTIVNOSTIVERIFIKACIJA STABLAAKTIVNOSTI

DEFINIRANJEZAHTJEVA NA OSNOVIDOKUMENATADEFINIRANJEZAHTJEVA PUTEMINTERVJUADEFINIRANJEMATRICA ODNOSAANALIZA ZAHTJEVAKORISNIKA

DEFINIRANJEARHITEKTURESUSTAVADEFINIRANJEKADROVSKIHPOTREBAPLAN REALIZACIJE

186

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

INFORMACIJSKOMODELIRANJE

2

DEFINIRANJEDETALJNIHZAHTJEVA

2.1

IZRADA MODELAPODATAKA

2.2

KREIRANJEATRIBUTA

2.3

DEFINRANJEPOSLOVNIH

PRAVILA2.4

IZRADA DETALJNOGSTABLA AKTIVNOSTIIZRADA DIJAGRAMADEKOMPOZICIJEIZRADA DETALJNEMATRICE ODNOSAIZRADA DIJAGRAMATOKA PODATAKAPROVJERA DETALJNIHZAHTJEVA

IDENTIFIKACIJAKANDIDATA ZAENTITETEIDENTIFIKACIJA VEZAIZRADA MODELAPROVJERA MODELA

IDENTIFIKACIJAATRIBUTADEFINIRANJEKLJUČEVAOPIS ATRIBUTANORMALIZACIJA

DEFINIRANJEKARDINALNOSTI VEZADEFINIRANJEREFERENCIJALNIHINTEGRITETADEFINIRANJEDOMENA

187

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

APLIKATIVNOMODELIRANJE

3

DEFINIRANJEFIZIČKOGDIZAJNA

3.1

DEFINIRANJESHEME BAZEPODATAKA

3.2

IZRADAAPLIKACIJA

3.3

ODABIR SUBPDEFINIRANJE TABLICADEFINIRANJEINDEKSADEFINIRANJE NAČINAUPRAVLJANJAPODACIMA

KREIRANJE TABELAKREIRANJE INDEKSAGENERIRANJEPOSLOVNIH PRAVILAVERIFIKACIJA DIZAJNABAZE PODATAKA

DEFINIRANJE MENU-ADEFINIRANJE FORMIDEFINIRANJE UPITADEFINIRANJEIZVJEŠTAJA

188

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

IMPLEMENTACIJAIS-A

4

UVOĐENJE4.1

TESTIRANJE4.2

ODRŽAVANJE IKORIŠTENJE

4.3

PROCJENAVRIJEDNOSTISOFTVERAIZMJENE U TOKUUVOĐENJAIZRADA KORISNIČKIHUPUTSTAVAPROVOĐENJE OBUKE

TESTIRANJE MODULATESTIRANJEPODSUSTAVAINTEGRALNI TESTKORISNIČČKI TEST

PRAĆENJE RADASOFTVERAISPRAVLJANJEGREŠAKAPOBOLJŠANJA IDODAVANJE NOVIHFUNKCIJAPROMJENAHARDVERA ISOFTVERAPOMOĆ KORISNIKU

189

Podjela projekta izgradnje IS-aIdejni projekt

Strateško planiranjeStudija izvodljivostiIzrada konceptualnog modela

Glavni projektiIzrada logičkog i fizičkog modela podsustava

Izvedbeni projektiIzrada i primjena podsustava

190

Strateško planiranje IS-a(Idejni projekt)

191

Objekti strateškog planiranja IS-a

ProcesiPoslovni procesi

PodaciStvari o kojima želimo voditi zapise

Organizacija poslovanja (tehnologija rada)

192

Glavni ciljevi strateškog planiranja IS-a

Izraditi opću arhitekturu IS-aBudući IS gradi se na ciljevima i strukturi poslovnog sustava. Opću arhitekturu poslovnog sustava prikazujemo pomoću poslovnih PROCESA i PODATAKA. Grupe procesa čine informacijske podsustave, a grupe podataka baze podataka.

Odrediti prioriteteNajviše rukovodstvo određuje prioritete (redoslijed) razvoja i uvođenja pojedinih podsustava

Uvesti jedinstvenu metodiku u proces izgradnje IS-a

193

Sporedni ciljevi strateškog planiranja IS-a

Uključiti najviše rukovodstvoPreduvjet za uspješnu realizaciju projektaJedinstveni upravljački IS ne može se izgraditi anagažiranjem samo informatičaraIzgradnja IS-a je sve više poslovni, a ne samo tehnički projekt

Prihvatiti podatke kao RESURSRukovodstvo mora podatke prihvatiti kao RESURS neophodan za odvijanje poslovnih procesaPodacima treba upravljati kao i s ljudima, financijama

Povećati ulogu IS-aUloga (važnost) IS-a u poslovnom sustavu u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti IS-aOdvijanje poslovnih procesa postaje sve ovisnije o IS-u

194

Rezultati strateškog planiranja IS-a

Opći model poslovnog sustava (model poslovanja) koji opisuje:

Procese PodatkeCiljeveKritične pretpostavkeKljučne čimbenike uspješnostiZahtjeve poslovodstva prema IS-u....

195

Rezultati strateškog planiranja IS-a

Informacijski podsustavi (granice, veze)Grupe informacijski povezanih poslovnih procesaVažne funkcije poslovnog sustava (prodaja, nabava, poslovanje sa stanovništvom, …)Na nivou strateškog planiranja bavimo se funkcijama relevantnim za najviše rukovodstvo (ne i npr. rukovanje podacima, pohranjivanje podataka i sl.)

Arhitektura podatakaPrikazuje osnovna pravila i ideje za izgradnju budućih baza podatakaBazira se na konceptu ENTITETA i njihovih veza

196

Rezultati strateškog planiranja IS-a

Prioriteti izgradnje podsustavaKao posljedica raznih ograničenja (kadrovi, novac) paralelni razvoj svih podsustava nije uvijek mogućpa je nužno utvrditi prioritetPrioritete utvrđuje najviše rukovodstvo (najčešće koncenzusom) uvažavajući važnost pojedinih poslovnih funkcija

Način upravljanja izgradnjom IS-aPodjela planskih, kontrolnih i izvedbenih funkcija

197

Organizacija projekta strateškog planiranja IS-a

Sponzor projekta – najviši rukovodilacIzražava i širi značaj projektaIzražava interes za tijek projekta i konačne rezultate

Projektni timTaktički rukovodioci koji izvješćuju više rukovodstvo

Maksimalno trajanje 3 mjeseca

198

Metodike za strateško planiranje IS-a

199

Podjela metodika strateškog planiranja IS-a

Prema redoslijedu analize tri osnovna elementa informacijskog sustava

Orijentirane procesima Orijentirane podacima Orijentirane događajima

Izbor metodike često je određen znanjima i iskustvom projektanta ili raspoloživim CASE alatom

200

Neke metodike

BSP (Business Systems Planning)Rockart-ova analiza (Metoda kritičnih faktora uspjeha)Earl-ov modelA. Cassidy modelSPIS (Strateško planiranje IS-a)Information Engineering (IE)SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method)MIRIS (Metodika za razvoj IS-a)CASE*Method

201

BSP (Business Systems Planning)

Definirao IBM za razvoj svog IS-aPostala komercijalni standard 70’tih godinaStrukturiranaOpćenita (ne ovisi o tehnologiji na kojoj će se izgraditi budući IS)Relativno kratko traje (prihvatljiva rukovodećem kadru)Isključivo namijenjena strateškom planiranju

202

BSP (Business Systems Planning)Proces planiranja s kojim se postiže usklađenost ciljeva poslovnog sustava i ciljeva informacijskog sustavaAnaliza poslovnog sustava s ciljem strateškog planiranja IS-a

misija ciljevi strategija

IS ciljevi IS arhitektura IS metoda rada

PROCES STRATEŠKOGPLANIRANJA

BSP

Poslovna strategija IS strategija

203

Ciljevi BSP projekta

Razumjeti poslovni sustav i njegove informacijske potrebeRazumjeti postojeću informatičku podrškuRazviti IS strategiju usklađenu sa strategijom poslovnog sustavaDobiti suglasnost rukovodstva za nastavak rada na projektima informacijskih podsustava prema definiranim prioritetima

204

Principi BSP metodologije

Analiza odozgo (Top- down)Izgradnja odozdo (Bottom-up)Definicija IS-a na temelju poslovnih procesaJedinstven sustav podataka

205

Pristup planiranju

Poslovni ciljeviModeliranje započinje s određivanjem poslovnih ciljeva kako bi budući IS podržavao takve ciljeve

Poslovni procesi, Poslovni podaci Određivanje procesa koji se odvijaju na rukovodstvu relevantnim objektimaOsnova za određivanje entiteta i veza među entitetima

Arhitektura IS-aGrupiranjem poslovnih procesa po kriteriju zajedničkih podataka definiraju se podsustavi, određuju prioriteti i plan razvoja

206

Pregled aktivnosti BSP projektaP R E U Z IM A N J E O B V E Z A

P R IP R E M A S T U D IJ E

P O Č E T A K S T U D IJ E

D E F IN IC IJ A P R O C E S A

D E F IN IC IJ A P O D A T A K A

D E F IN IC IJ AA R H IT E K T U R E IS - A

A N A L IZ A P O S T O J E Ć E GIS - A

IN T E R V J U I SR U K O V O D S T V O M

N A L A Z I I Z A K L J U Č C I

U T V R Đ IV A N J EP R IO R IT E T A

R E V IZ IJ A U P R A V L J A N J AIS -O M

P R E P O R U K E IP R IJ E D L O G P L A N A

Z A V R Š N O IZ V J E Š Ć E

207

Vremenski tijek aktivnosti - Ganttogramaktivnosti

ID Task Name Start End DurationMar 2004

3.213.281 2d17.3.200416.3.2004Preuzimanje obveza2 5d26.3.200422.3.2004Priprema studije3 1d16.3.200416.3.2004Početak studije4 20d21.4.200425.3.2004Definicija procesa5 10d14.5.20043.5.2004Definicija podataka6 7d25.5.200417.5.2004Definicija IS arhitekture7 8d27.4.200416.4.2004Analiza postojećeg IS-a8 5d14.5.200410.5.2004Intervjui s

rukovodiocima9 4d20.5.200417.5.2004Nalazi i zaključci

10 3d24.5.200420.5.2004Prioriteti11 10d11.5.200428.4.2004Revizija ISM12 3d27.5.200425.5.2004Preporuke13 5d7.6.20041.6.2004Priprema izvješća14 1d10.6.200410.6.2004Prezentacija za

rukovodstvo

Apr 20044.4 4.114.18

May 20044.25 5.2 5.9 5.16 5.23

Jun 2004

5.30 6.6

208

Preuzimanje obveza

Najviši rukovoditeljiOpseg projektaCiljevi projektaPoslovni razloziIzbor timaIzbor vođe timaŠkolovanjeOsiguranje resursa

209

BSP tim

SPONZOR

VOĐATIMA

Predstavnikposl. funkc.

TEHNIČKAPOTPORA

BSPKONZULTANT

.......Predstavnikposl. funkc.

Predstavnikposl. funkc.

Predstavnikposl. funkc.

210

Priprema za projekt BSP

ProstorPregled ciljevaNacrt završnog izvješćaIzbor podatakaIzrada plana projektaIzbor rukovoditelja za intervjueDefiniranje načina praćenja projektaNačin dokumentiranjaTehnička podrška

211

Početak projekta - kick-off meeting

Upoznavanje tima s gledištima sponzora (govor sponzora)

Trendovi okruženjaStrateški ciljevi poslovanjaKritične aktivnosti za uspjehKljučna mjerenja za ocjenu uspješnostiPravci razvoja poslovanjaGlavni problemi i ograničenjaOčekivani rezultati studije

Pregled podataka o poslovanju - korisniciPregled podataka o postojećem IS-u (direktor informatičke podrške)

212

Određivanje procesa poslovnog sustava

ProcesSkup logički povezanih aktivnosti i odluka neophodnih za upravljanje resursima poslovnog sustavaSredstvo za razumijevanje funkcioniranja poslovnog sustavaOsnova za definiranje strukture IS-aNeosjetljiv na organizacijske promjene

Rezultat ove aktivnostiPopis procesa i opisa svakog pojedinačnoIzrada matrice PROCES/ORGANIZACIJA

213

Određivanje klasa podataka

Klasa podatakaSkup logički povezanih podataka koji opisuju jedan dio poslovnog pojmaRezervni dio, narudžba, proizvod, usluga

Rezultat ove aktivnostiOpis klasa podatakaIzrada matrice PROCESI/KLASE PODATAKA

214

Analiza postojeće informatičke podrške

Podrška procesima (izrada matrica)Organizacija/aplikacijaProcesi/aplikacije

Podrška klasama podatakaKlase podataka/aplikacijeKlase podataka / datoteke (tabele)

Kratki opis aplikacijaOcjena postojeće podrške IS-a

215

Intervjui s rukovoditeljima

ZaštoVerifikacija rada timaOdgovornost, ciljevi, kritični faktoriPrikupljanje informacija s vrhaProblemi u poslovanjuMoguća rješenja i efekti

Kako10 – 20 najviših rukovoditelja2-4 sataPriprema, izvođenje, rezime i analiza

216

Nalazi i zaključci (analiza intervjua)

CiljeviUgraditi stanovišta rukovoditeljaOsnova za preporuke i plan daljeg radaIdentifikacija prioriteta u realizaciji IS-aIzvor za opis funkcija podsustava

KakoIzrada tabela za analizu problemaDefiniranje kategorija problemaSortiranje po kategorijama i učestalosti

Formuliranje nalaza i zaključaka

217

Definiranje arhitekture IS-a

Faza u kojoj se prelazi s analize postojećeg sustava na sintezu budućeg sustavaModel koji povezuje i opisuje procese i klase podatakaOdređuju se podsustavi na temelju matrice procesi/klaseOpisuju se funkcije podsustava

218

Primjer arhitekture IS-a

PRODAJA

ODRŽAVANJE

PROIZVODNJA

RZVOJ

KADROVI

PROCESI

KLASEPODATAKA

KUPAC

POSTROJENJE

NACRTI

GOTOV PROIZVOD

MA

RK

ETIN

G

PREV

ENTI

VA

IZL.

KO

NTR

OLA

OB

RAČ

UN

PLAĆ

A

219

Utvrđivanje prioriteta

KriterijiKorist od uvođenja podsustavaUtjecaj podsustava na poslovanjeUspjeh izgradnjeZahtjevi

Za svaki kriterij definira se maksimalan broj bodovaPodsustavima se dodjeljuje za svaki kriterij broj bodova prema objektivnom interesu poslovnog sustava

220

Klase podataka

221

Poslovni entiteti

Nešto što je od trajnog interesa za poduzećeNešto o čemu možemo spremiti podatkeNešto što možemo jednoznačno identificirati

222

Poslovni entiteti

Nešto čime poslovni sustav upravljaOsnova za definiranje zahtjeva poslovnog sustava za informacijamaOsnova za definiranje informacijske arhitekturePrepoznavanje entiteta i njihovo opisivanje vrijedan su rezultat strateškog planiranja kao osnova za naredne aktivnosti

223

Klase podataka

Logičko grupiranje podataka o entitetimaPodaci neophodni za obavljanje poslovnih aktivnosti i donošenje odlukaNe predstavljaju poseban format (npr. izvještaj ili ekranski prikaz) trenutnog načina korištenja podatakaOvakvo grupiranje podataka omogućava identificiranje informacijske arhitekture za duži period

224

Klase podataka

Identificiramo ih s ciljem:Određivanja zahtjeva pojedinih procesa za podacimaOdređivanja potrebnih podataka koji sada nisu raspoloživi ili su nedovoljni za poslovno korištenjeKao podlogu za definiranje politike upravljanja podacima (tko je odgovoran za podatke tj. za integritet podataka)

225

Definicija klasa podataka

Identificirati i opisati poslovne entiteteOdrediti korištenje i kreiranje podataka za svaki procesIdentificirati klase podatakaOpisati klase podataka

226

Identificiranje poslovnih entiteta

Osoba: radnik, kupac, dobavljačProstor: trgovina, skladište, tvornicaStvar: stroj, dio, proizvodKoncept: posao, zakon, organizacijska

jedinicaDogađaj: narudžba dobavljaču,

isporuka, narudžba kupca,

227

Kreiranje i korištenje podatakaIdentificirati koji podaci moraju biti raspoloživi za svaki poslovni proces i koje podatke kreira pojedini procesSamo jedan proces kreira podatke (integritet podataka)Rezultat je tablica analize korištenja

ANALIZA KORIŠTENJA PODATAKA

POTREBNI PODACI PROCES KREIRANI PODACI

Podaci o radnikuPosloviUvjeti

Upravljanje ljudskim potencijalima Status radnika

228

Kreiranje i korištenje podataka

Najprije identifikacija koje podatke trebamo, a zatim pridruživanje entitetu

Omogućava pojašnjavanje poslovnih entiteta -nedostatak nekog entiteta ili nekonzistentnost je lako uočljivaKompletiranjem analize korištenja uspostavljene su sve veze između procesa i podataka o entitetima

229

Identificiranje klasa podataka

Veze između podataka i procesa direktno vode k identifikaciji klasaJednu klasu čine podaci o entitetu koje kreira određeni procesAko više procesa kreira podatke o entitetu, definira se više klasa podataka za jedan entitet

230

Identificiranje klasa podataka

Entitet RADNIKKlasa Proces

Opis radnika - Zapošljavanje radnikaKompetencija - Određivanje kompetencijaStatus radnika - Praćenje osoblja

231

Definiranje arhitekture IS-a

232

Informacijska arhitektura

Model koji opisuje i povezuje poslovne procese i klase podataka unutar poslovnog sustavaDijagram koji prikazuje podsustave i njihove veze

233

Informacijska arhitektura

Pruža kompletnu sliku potreba za podacimaPodaci se u nekim podsustavima stvaraju, a neki ih samo koriste što implicira slijed izvedbeMora biti definirana tako da koristi određene klase podataka i podržava definirane procese poslovanjaIS mora biti u prvom redu u funkciji ključnih procesa poslovanjaIS pruža poslovnim procesima informacije, a poslovni procesi procesi kreiraju i održavaju podatke

234

Tehnika matričnih dijagrama

Matrice kao sredstva zornog prikaza poslovne tehnologijeCilj

Provjera cjelovitosti, ispravnosti i logike modela informacijskog sustavaUpravljanje proširenjem postojećeg informacijskog sustava

Koriste se različite matrice u različitim fazama izgradnje informacijskog sustava

235

Matrica veza

Interna matrica veza unutar jednog sustavaReci i stupci predstavljaju različite elemente sustavaU presjeku redka i stupca označava se postojanje / nepostajanje veze među elementima i značenje te veze

236

Postupak definiranja arhitekture IS-a

Kreiranje matrice procesi / klaseOdređivanje logičkih grupa procesaRaspored slijeda klasa u matriciOdređivanje toka podataka među grupamaFormiranje dijagrama arhitekture

237

Matrica procesi / klase podatakaK1 K2 K3 K4 K5 K6 K7 K8 K9 K10 K11 K12

P1 U C U

P2 U U C U U

P3 C U U

P4 U U U U C

P5 C C U

P6 U C

P7 C U U

P8 U U C C

P9 U C U C U

C = CREATE U = USE

238

Matrica procesi / klase podataka

Jedna klasa podataka kreira se samo u jednom procesuJednu klasu podataka može koristiti više procesaJedan proces može kreirati više klasa podatakaNe mogu postojati procesi koji nemaju vezu ni s jednom klasom podatakaProces koji ne generira ni jednu klasu podataka radi za okruženjePosebno analizirati procese koji ne koriste nijednu klasu podataka

239

Dijagonalizacija matrice procesi / klase podataka

Cilj je da oznake C budu što bliže dijagonaliProcese poredati u redoslijedu životnog ciklusa osnovnog resursaKlase podataka poredati da najprije dođe klasa koju stvara prvi proces, zatim klasa koju stvara drugi proces itd.Veze procesa i klasa moraju ostati nepromijenjeneProcesi se grupiraju u podsustave temeljem iskustva projektanta i poznavanja poslovne tehnologije

240

Grupe procesa

Upravljanje poslovanjemUsmjeravanje poslaPlaniranje posla

Procesi glavnih proizvoda i uslugaPromocija proizvoda i uslugaProdaja i pružanje usluge korisnicima

241

Grupe procesa

Upravljanje ljudima i aktivnostimaUpravljanje osobljemKontrola i upravljanje procesima

Podrška poslovanjuUpravljanje informacijskim sustavomUpravljanje financijamaUpravljanje imovinom

242

Poredak procesa

Redoslijed procesaProcesi upravljanja poslovanjemProcesi koji se odnose na glavni proizvod ili uslugu Procesi upravljanja ljudima i aktivnostimaProcesi podrške poslovanju

243

Matrica procesi / klase podatakaK3 K12 K2 K10 K11 K1 K4 K5 K6 K7 K8 K9

P1 C U U

P4 U C U U U

P3 C U U

P8 C C U U

P5 U C C

P7 C U U

P2 U U U C U

P6 U C

P9 U U C U C

C = CREATE U = USE

244

Dijagonalizirana matricaK3 K12 K2 K11 K10 K7 K9 K1 K5 K6 K4 K8

P1 C U U

P4 U C U U U

P3 C U U

P8 C C U U

P5 U C C

P7 U C U

P2 U U U C U

P6 U C

P9 U U U C C

C = CREATE U = USE

245

Određivanje osnovne arhitekture

Određivanje informacijskih podsustava (grupa srodnih procesa)Kriteriji

Jaka unutarnja povezanost podsustava (procesa podsustava)Slaba vanjska povezanost podsustava (procesa podsustava)

Na dijagonaliziranoj matrici odrediti submatricetako da broj popunjenih polja izvan submatricabude što manji

246

Vanjska povezanost podsustava

Povezanost podacimaJedinu vezu među procesima različitih podsustava čine podaciProcesi različitih podsustava koriste ista spremišta ili se podaci generirni u jednom procesu direktno prenose drugom procesuNajslabija i najpoželjnija veza

Povezanost upravljanjemJedan proces drugom prenosi kontrolne (upravljačke) podatke (indikatore)Jači oblik povezivanja, manje poželjanProces na koji drugi procesi utječu upravljački razlažemo na više potprocesa (podsustava)

247

Vanjska povezanost

Povezanost sadržajemJedan proces (iz jednog podsustava) postavlja podatke ili kontrolne indikatore procesu drugog podsustavaPrijenos podataka je direktno ugrađivanje u neki proces koji tog trenutka nije aktivanUtječe na kasnije izvođenje procesa iako ga ne aktiviraDijagram strukture procesa ne omogućava definiranje ovog oblika povezanosti - nije dozvoljeno

248

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Funkcionalna kohezijaAktivnosti koje proces obavlja čine logičnu i zaokruženu cjelinu koja se dade jednostavno opisatiNajviši i najpoželjnij oblik kohezije procesaVisok stupanj kohezije procesa znači nizak stupanj povezanosti s drugim procesima

Sekvencijalna (slijedna) kohezijaAktivnosti procesa obavljaju se slijedno jedna iza drugeProces se dade jednostavno dekomponirati međutim to nije uvijek nužnoPoželjan oblik kohezije, posebno na višim razinama prikaza

249

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Komunikacijska kohezijaAktivnosti koje proces obavlja koriste iste ulazne tokove ili spremišta podataka ili generiraju iste izlazne tokove podatakaČesto prihvatljivaImplicira povezanost upravljanjem takvog modula s modulom koji ga aktiviraDekompozicijom takvog procesa može se povećati stupanj kohezije i smanjiti stupanj povezanosti

250

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Proceduralna kohezijaAktivnosti procesa izvode se nekim redom ali obavljaju različite vrste operacijaNe tvore logičnu i zaokruženu cjelinuKohezija je slaba Dekompozicija procesa ne rješava problem slabe kohezijeIzvršiti preoblikovanje procesa na višim razinama dekompozicije (preraspodjela aktivnosti između procesa)

251

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Temporalna (vremenska) kohezijaAktivnosti povezane samo vremenom izvođenjaAktivnosti su nezavisne i izvode se paralelno kao preduvjet izvođenja nekih drugih procesa (npr. Neke pripremne radnje)Kohezija je slabaPreraspodjela aktivnosti procesima kojima stvarno pripadaju

252

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Logička kohezijaNiz aktivnosti istoga tipaProces čini jedan “univerzalni” modulNpr. učitavanje podataka za sve procese ili ispis svih rezultataSlaba kohezijaIzbjegavati

253

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

Koincidentna kohezijaSlučajno grupiranjeNema opravdanja za takvo oblikovanje aktivnosti u jednu cjelinuZapravo nema kohezije procesaAktivnosti treba preraspodijeliti nekim drugim procesima

254

Arhitektura IS-aK3 K12 K2 K6 K4 K8 K11 K10 K7 K9 K1 K5

P8

P5

P1

P4 PODSUSTAV 1

P3

P7

P2

P6

P9

PODSUSTAV 2

PODSUSTAV 3

PODSUSTAV 4

255

Određivanje optimalne strukture IS-a

Analiza sklonosti ili afinitetaMetoda informacijskog inženjering J. MartinaPrimarno prilagođena izradi modela podataka ali se primjenjuje i u analizi sklonosti procesa

Mjera kvalitete strukture IS-a (prof. J. Brumec)Temelji se na informacijskoj funkciji elementa matrice poslovne tehnologije

256

Analiza sklonosti

Među entitetimaPromatraju se entiteti i sklonost (sličnost) između njihMjera sličnosti je broj procesa koji ih koristeRezultat je model podataka odnosno baze podataka u procesu fizičke implementacije

Među procesimaPromatraju se procesi i sklonost (sličnost) među procesimaMjera sličnosti je broj entiteta koje procesi koristeRezultat je model procesa i poslovni, odnosno informacijski podsustavi

257

Mjera kvalitete strukture IS-aZa svaki element matrice definira se vrijednost informacijske funkcije tog elementa kao umnožak sljedećih parametara informacijske veze između procesa i entiteta

Značaj informacijske veze - neophodna, važna, dopunska informacijaJakost informacijske veze - opisuje aktivnosti koje proces obavlja nad entitetom (kreira, čita, mijenja, briše)Frekvencija – učetalost aktivnosti procesa nad entitetom

Vrijednost funkcije = 0 za prazna polja

258

Vrijednosti parametara informacijske veze

Značaj informacijske veze0,4 - proces treba entitet za dopunsku informaciju0,7 - proces treba entitet kao važnu informaciju1 – proces treba entitet za neophodnu informaciju

Jakost informacijske veze0,4 ako proces samo čita entitet0,7 ako proces ažurira entitet1 ako proces kreira i briše entitet

Frekvencija 0,2 za izuzetno rijetke aktivnosti (godišnje)0,4 za rijetke aktivnosti (mjesečno)0,6 za relativno česte aktivnosti (tjedno)0,8 za česte aktivnosti (dnevno)1 za izuzetno česte aktivnosti (više puta dnevno)

259

Mjera kvalitete strukture IS-a

= Razlika između informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija svih njegovih podsustava

Informacijska funkcija sustava je zbroj svih informacijskih funkcija elemenata matriceInformacijska funkcija podsustava je zbroj svih informacijskih funkcija elemenata submatrice koja definira podsustav

260

Mjera kvalitete strukture IS-a

Dobro strukturiran sustav mora imati što manju informacijsku funkcijuTo znači mali broj popunjenih polja izvan submatrica (vanjska povezanost), a velika popunjenost unutar submatrica (unutarnja kohezija)Smanjenje vrijednosti informacijske funkcije može se postići spajanjem podsustava no metoda pretpostavlja određivanje minimalnog broja podsustava

261

Mjera kvalitete strukture IS-a

Ograničenja pri grupiranju procesa u podsustaveProcesi se međusobno razlikujuProcese u početnoj matrici poslovne tehnologije grupirati neovisno o redoslijedu odvijanja poslaIsključiti slučaj samo jednog podsustava (sustav = podsustavu)Dva podsustava nemaju smisla u praksi pa se isključujuIsključiti podsustav koji sadrži samo jedan procesIsti proces ne može se grupirati u više podsustavaBroj podsustava između 3 i 11

262

Određivanje optimalne strukture IS-a

Sačiniti početnu matricu poslovne tehnologijeOdrediti vrijednost informacijske funkcije svakog elementa matricePermutacijom redaka i stupaca postaviti najveće vrijednosti informacijske funkcije što bliže dijagonali

Premjestiti na prvo mjesto stupac za koji je informacijska funkcijska elementa u prvom retku najvećaPostupak ponoviti za drugi i redom za ostale redkeIzračunati informacijsku funkciju sustava

263

Određivanje optimalne strukture IS-a

Izračunati informacijsku funkciju sustavaFormirati podsustave grupiranjem procesaIzračunati informacijsku funkciju svakog podsustavaIzračunati mjeru kvalitete strukture sustava