velibor canić
TRANSCRIPT
HITNA STANJA U PEDIJATRIJSKOJ LABORATORIJSKOJ
DIJAGNOSTICI12.12.2015. Novi Sad
Velibor Canić
• Prepoznavanje ozbiljno bolesnog deteta ipotrebe za brzim ukazivanjem medicinske pomoći,razlikuje ozbiljnog lekara od nekog drugog.
• To je trenutak kada se miran, blag i opušten„Čika doktor“ pretvara u ljutu mašinu zaukazivanje hitne pomoći.
• „Ne izostaviti ništa neophodno i nedodati ništasuvišno“ (Graham Green) u jednom svom romanupreporučuje za ubistvo, ali je ovo svakako podesnoi za lečenje bolesti.
Laboratorijska dijagnostika
KOD “ČIKA DOKTORA”
• Treba imati na umu da beli mantili mogu bitiveoma zastrašujući. Igračke, prijateljsko ophođenje ijednostavno objašnjenje onoga što će se događati, dostadoprinosi da se kod deteta izbegne stvaranje doživotnogstraha od lekara.
• Treba strpljivo objasniti detetu (ukoliko je tomoguće) i roditeljima šta će te uraditi. Treba upozoritiroditelje na moguću reakciju deteta (plač,odbijanje i sl.). Ako su odlučili da radije ne prisustvujuintervenciji ili procesu uzimanja biološkog materijala,treba ih smestiti u čekaonicu koja je dovoljno daleko oddometa glasa.
• Moguće je posleintervencije dete nagraditinekom sitnicom (npr. bedžsa natpisom „Nisam seuplašio“) – sve to može bitiod pomoći u nekim drugimili kasnijim medicinskimpostupcima.
• Udeo dece u ukupnom broju hitnih slučajevaiznosi oko 2% , ali je spektar hitnih stanja vrloširok. Poseban problem u pedijatrijskoj intenzivnojmedicini čini starost deteta, zbog referentnihintervala koji se razlikuju u odnosu na starostdeteta.
• Kod prijema deteta u intenzivnu jedinicu , prvose ispituju vitalne funkcije i vitalni znaci, a nakontoga treba uzeti anamnezu, izmeriti telesnu težinu ivisinu da bi se izračunala telesna površina, kasnijevažna za doziranje lekova.
Laboratorijska dijagnostika
IZAZOVI
• U što kraćem vremenu pravilno uzetimale količine prihvatljivog uzorka
• Biti siguran u tačnost dobijenih rezultata
• Pravilna interpretacija rezultata kada supodaci o detetu nedostupni
• Kada doneti odluku o neizdavanjurezultata
• Odrediti referentne intervale za pojediniuzrast kod dece
• Deca nisu ljudi u malom ili „mali ljudi“
• Specifičnost pojedinih uzrasta:novorođenčad, period dojenja,detinjstvo, mladost
• Zavisnosnost od rasta, brzine razvoja,načina ishrane, specifičnih bolesti
Laboratorijska dijagnostika
ZAŠTO?
Laboratorijska dijagnostika
POTREBNO JE ZNATI
• Referentni intervali specifični za doba razvojaod presudne su važnosti u postavljanjudijagnoze i lečenju deteta
• Zbog nedostatka vlastitih, često se koristereferentni intervali iz svetske literature što nijedobro
• Starost deteta ne može uvek poslužiti kaoosnova za određivanje referentnih intervalazbog:
prevremeni pubertet polno sazrevanje i razvoj prevremeno rođena deca lečenje hormonom rasta
Carlo Brugnara, M.D
Departement of Laboratory Medicine
Children’s Hospital and Harvard
Univerity Boston, MA
Jocelyn M. Hicks, Ph.D
Departement of Laboratory Medicine
Children’s National Medical Center
and George WashingtonUniversity
School of Medicine Washington, DC
Pediatic reference ranges Second edition
Laboratorijska dijagnostika
Laboratorijska dijagnostika
UZORKOVANJE MATERIJALA
• WHO je 2010. godine donela smernice ouzorkovanju krvi (arterijske, venske ikapilarne), koje uključuju novorođenu decu idecu starijeg uzrasta.
• Možda je jedno od rešenja kod dece - POCT(mali volumen krvi, manje stresno ijednostavnije uzorkovanje, brzi rezultati)
• Za potrebe analitičkog dela najčešće se uzima50 mikrolitara uzorka.
• Uzorak uzima isključivo obučeni laboratorijski tehničar
• Venepunkcija a. vakum sistem b. špric c. bebi sistem(butterflay)
• Kapilarna punkcija a. peta b. prst
Laboratorijska dijagnostika
UZORKOVANJE MATERIJALA
Laboratorijska dijagnostika
VENEPUNKCIJA
• Mesto izvođenja: antekubitalno područije, dlan,skalp vene
• Venepunkcija može dovesti do:
- hemoragije
- infekcije
- venske tromboze
- refleksnog arteriospazma
- gangrene ekstremiteta
- srčanog zastoja
• Mesto venepunkcije korišćenjem " butterflay"-bebi sistema
- antekubitalno (starija deca)
- vene dorzalnog dela šake (neonatusi, odojčad)
- ručni zglob
- skalp
- gležanj (srednji deo)
Laboratorijska dijagnostika
KAPILARNA PUNKCIJA
• Kod novorođenčadi i odojčadi se vrši iz pete
uzorkovanje se vrši sa unutršnjeg ili spoljašnjeg delapete
ne sme se vršiti punkcija iz centralnog dela pete iliispod Ahilove tetive
uzima se mala količina kapilarne krvi
• Kapilarna punkcija iz prsta vrši se kod dece starijeod jedne godine.
dubina uboda je do 2 mm
nikada se ne vrši iz malog prsta
ne sme se cediti jer može da dođe do hemolize ilažnih vrednosti za određene parametre (K, CA,glukoza...)
Laboratorijska dijagnostika
ANALITIČKE INTERFERENCIJE
• Povećana koncentracija bilirubina, lipida i fetalnoghemoglobina (neonatalna hipebilirubinemija)
• Dodatak lipida parenteralnoj ishrani, uzrok su pojavelipemičnih i zamućenih seruma
• Smanjenje uticaja lipemije postiže se ponovnimtestiranjem uzorka nakon ultracentifugiranja ilirazređenja uzorka
• Specifično kod dece mogu da se jave dve ili višeinterferencije
• Uzorak može biti i ikterični i lipemičan, a dahemoliza, ikterija i lipemija u kapilarnim uzorcimaostanu neprimećeni
Laboratorijska dijagnostika
VRLO HITNE ANALIZE
Glukoza
Hemoglobin ili hematokrit
Leukocti
Trombociti
Na i K
Jonizovani kalcijum
• Rezultati ispitivanja bitni su u prvim minutimanakon hitnog prijema, a koriste nam da bipotvrdili ili odbacili sumnju u određeno stanjekoje je dovelo do hitnosti i koje može daugrozi život.
Laboratorijska dijagnostika
HITNE ANALIZE
KKS+DKS
Koagulogram
Elektroliti
Analiza likvora
Toksikološke analize
Koncentracije leka
• Rezultati hitnih analiza očekuju se unutarjednog sata od uzimanja uzorka, a bitni suza radnu dijagnostiku, specifičnu terapiju,praćenje i trijažu bolesnog deteta.
Opšta biohemija
CRP
Urin
• Ova kategorija pomaže u postavljanju tačnedijagnoze, nakon što je dete i njegova boleststabilizovana, a rezultati mogu da se čekaju iduže od jednog sata.
Laboratorijska dijagnostika
RELATIVNO HITNE ANALIZE
• Sepsa: KKS, ABS, CRP, Prokalcitonin, Glukozai Laktati
• Šok: KKS, ABS, Elektroliti, Urea, Kreatinin,Glukoza, AST, Laktat, Koagulogram, Pregledmokraće, Arterijsko i vensko zasićenje krvikiseonikom.
• Opekotine: KKS, Urea, Kreatinin, Elektroliti,Glukoza.
• Akutni apendicitis: Leukociti, Neutrofilnigranulociti, CRP
Laboratorijska dijagnostika
ANALIZE I STANJA
• Infekcije se dokazuju nalazom promenjenog broja leukocita idiferencijalnom krvnom slikom. Glavni uzrok mijeloične reakcije u krvi(skretanje u levo) jeste bakterijska infekcija , dok je leukemoidna reakcija(>25000 Le/µl), (jače skretanje u levo) izraz teške sistemske infekcije (sepsa) .Kod novorođene dece kod sepse se može javiti i leukopenija.
Interpretacija diferencijalne krvne slike
Neutrofilija Bakterijska infekcija (neutrofilna faza borbe)
Terapija steroidima ili kateholaminima
Hipoksija i nekroza tkiva
Reumatske bolesti
Eozinofilija Faza izlečenja od upale
Atopija
Mezenhimopatije
Parazitoza
Bazofilija Infekcije
Tireotoksikoza
Mijeloproliferativne bolesti
Monocitoza Faza ozdravljenja od upale
hronićno-bakterijska infekcija (endokarditis,
tuberkuloza)
Ulcerozni kolitis
Laboratorijska dijagnostika
POKAZATELJI INFEKCIJE
• Sedimentacija eritrocita javlja se nakon nastupaakutne bakterijske infekcije sa latentnim periodom od 24do 48 sati , a u proseku traje 100 do 150 sati. Kod virusneinfekcije porast sedimentacije je jedva prisutan. Visokavrednost se javlja i kod hroničnih bakterijskih infekcija,kao i kod autoimunih bolesti. Na njeno ubrzanje utičeanemija i disproteinemija , a smanjuje je poliglobulija isrpasta anemija.
Laboratorijska dijagnostika
POKAZATELJI INFEKCIJE
• C- reaktivni protein (CRP) – predstavlja proteinakutne faze, čija je sinteza u jetri indukovana delovanjemcitohina. Do porasta dolazi izmedju 5 i 7 sata. Zbogsklonosti naglom padu (poluvek 2 do 4 sata) služi zaprocenu terapijskog učinka
• Koncentracija CRP nije pouzdan pokazatelj zadiferencijalnu dijagnozu virusne i bakterijaske infekcije.Ipak svaki porast koncentracije iznad 5 mg/L smatra seznakom verovatne bakterijske infekcije.
Laboratorijska dijagnostika
POKAZATELJI INFEKCIJE
• Interleukini (IL) – Pripadaju grupi citohina ikao takvi se pojavljaju u početku zapaljenskogprocesa.IL-6 i IL-8 prvi su pokazatelji infekcije koji sudostupni u laboratoriskoj dijagnostici. Ogledalo suaktivnosti makrofaga i zbog toga u ispitivanjimaimaju prediktivnu vrednost.
• Za ranu dijagnozu sepse radi se u nešto manjemobimu određivanje koncentracije prokalcitonina.
Laboratorijska dijagnostika
POKAZATELJI INFEKCIJE
a) Cerebralni uzroci kod dece su: traume, posleEpi napada i akutnog meningoencefalitisa
b) Ekstracerebralni uzroci: trovanje lekovima,alkoholom, dijabetična i hipoglikemiska koma.
Laboratorijska dijagnostika
KOMA
• Koma je posledica teškog poremećaja funkcijevitalnih organa (centralni nervni sistem, srce,pluća, bubrezi, endokrini poremećaji) izazvanirazličitim noksama kao što su: traume, trovanja,infekcije, poremećaji cirkulacije, metabolizma,tumori i dr..
Osnovna laboratorijska dijagnostika uključuje:
• Pokazatelje inflamacije, KS, elektroliti, glukoza u krvi,“anijonski prozor ” (Na, hloridi, bikarbonati).
• AST, ALT, kreatinin, ureja
• Laktat, amonijak, određivanje ABS
Fakutativna laboratorijska dijagnostika uključuje:• Određivanje vrste aminokoselina i organskih kiselinau mokraći
• Ketonska tela u mokraći
• Likvor: laktat i piruvat (istovremeno određivanje userumu)
• Toksikološko ispitivanje: seruma, mokraće i likvora.
Laboratorijska dijagnostika
KOMA
Laboratorijska dijagnostika
HIPERGLIKEMIJA i HIPOGLIKEMIJA
• Hiperglikemija: glukoza, ureja, elektroliti,holesterol, trigliceridi, HbA1c , C- peptid u serumu,gasovi u krvi, KS, osmolarnost, antitela naLangerhansova ostrvca i insulin.
U mokraći treba proveriti nalaz glukoze i ketonskihtela.
• Hipoglikemija – su češće kod novorođenedece i odojenčadi zbog smanjenih zaliha glukoze.Samo retko je potrebno metaboličko ispitivanje saodredjivanjem gasova u krvi, amonijaka, laktata,piruvata, insulina, ketonskih tela, kortizola.
• Određivanje koncentracije elektrolita u serumu• Analiza gasova• Koncentracija glukoze u krvi• Toksikološke analize
Indikacije za lumbalnu punkciju treba postaviti vrlooprezno pri sumnji na povišeni intrakranijalnipritisak.
Ostali parametri koji vode ka dijagnozi su:specifična težina mokraće, Na u serumu, dnevniprofil kortizola i koncentracija ACTH i THS userumu.
Laboratorijska dijagnostika
KONVULZIJE
• Za poremećaj funkcije jetre koji zahtevajuhitno zbrinjavanje primarno su odgovornifulminantni hepatitis, Reyeov sindrom iintoksikacija paracetamolom.
• Upravo u periodu odojčeta brojni suporemećaji metabolizma koji mogu uzrokovatioštećenje jetre i jetrenu isuficijenciju, sve dojetrene kome (npr. manjak α1 antitripsina,galaktozemija, netolerancija fruktoze, Wilsonovabolest).
Laboratorijska dijagnostika
BOLESTI JETRE
• Žutica se karakteriše povećanomkoncentracijom bilirubina i to kaonekonjugovana hiperbilirubinemija (naglopovećanje koncentracije bilirubina zbog hemolize,poremećaja transporta, poremećaja konjugacije)ili konjugovana hiperbilirubinemija(poremećaj interahepatičnog transporta kodhepatitisa ili transporta unutar žučnih puteva kodholestaze).ALP je pokazatelj holestaze i upućuje nahepatobilijarnu bolest
Laboratorijska dijagnostika
BOLESTI JETRE
• U okviru primarne dijagnostikeakutnog abdomena potrebno je odrediti:KS, elektrolite, albumine, pokazateljeinflamacije i glukozu u krvi.
• Posttraumatski ili kada nije umogućnosti da se jasnije utvrdi razlognastanka akutnog abdomena trebadopunski uraditi ispitivanja vezana zaprocenu jetrine, pankreasne ili bubrežnefunkcije.
Laboratorijska dijagnostika
AKUTNI ABDOMEN
• U pedijatrijskoj intenzivnoj medicini češće su akutne prerenalne iirenalne isuficijencije. Razlikovanje ova dva oblika uglavnom se vršiprema kliničkim pokazateljima, a laboratorijska ispitivanja koja pomažuu postavljanju dijagnoze su: osolarnost mokraće, koncentracija Na umokraći i frakcionisana ekskrecija Na (FE Na)
Laboratorijska dijagnostika
BUBREŢNE BOLESTI
Prerenalni i renalni razlozi prestanka rada bubrega
Osmolalnost mokraće FE Na Koncentracija Na u mokraći Spec. težina
Prerenalni >500 mOsml/l <1% <20 mmol/l >1,018
Renalni <300 mOsml/l >2% >20 mmol/l <1,018
Najčešći uzrok anemije kod dece je smanjenje gvoždja, krvarenje iliinfekcija. Postupna laboratorijska dijagnostika se odvija u tri nivoa:
I. Prvi stepen :oHb, KKS, diferencijalna KSoBroj retikulocita, gvoždje, feritin, transferin, CRP
II. Drugi stepen :oPokazatelji hemmolize (LD, haptoglobin, bilirubin, urobilinogen u mokraći)oIsključiti okultno krvarenje u stolici i mokraćioMorfologija eritrocita (krvni razmaz)oElektroforeza hemoglobina, osmotska rezistencija eritrocita
III. Treći stepen:oEritropoetin kod bubrežne isuficijencijeoVitamin B12 i folna kiselina kod sindroma malapsorpcijeoEritrocitni enzimi kod membranopatije
Laboratorijska dijagnostika
Hematološke bolesti- ANEMIJA
Vrlo je važno obratiti pažnju referentnim intervalima koji zavise od starostideteta posebno kod novorođenčadi. Potrebno je isključiti jetrene lezije imanjak vitamina K.
Laboratorijska dijagnostika
Hematološke bolesti- POREMEĆAJI KOAGULACIJE
Tabela laboratorijskih ispitivanja poremećaja koagulacije
Rutinski Fakultativno
Broj trombocita Produkti razgradnje fibrina
Pv D-dimeri
APTV Vreme krvarenja
Fibrogen Pojedinačni faktori
Antitrombin III
Laboratorijska dijagnostika
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
• Najčešći pokazatelj toka srčane ishemije jeenzim kreatin-kinaza (CK), ali je njegovaspecifičnost relativno niska. Aktivnost ukupneCK je povišena posle operacije, nakonkardiopulmonalne reanimacije ili mišićne traume.Osetljiviji indikator kod bolesti srca je izoenzimCK-MB, i ako njegova specifičnost nije dovoljna.
• Danas se češće koriste srčani proteini kao štosu mioglobin i troponin. Kod dece kod kojih se uakutnom stanju javlja izražena cijanoza trebaodrediti gasove u krvi, hemoglobin i gvožđe.
•BNP (brain natriuretic peptide)
Laboratorijska dijagnostika
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
• Arterijska hipertenzija – razlog nastanka koddece u 90% slučajeva jesu bubrežne parenhimskebolesti, vaskularne (aortna stenoza, stenozabubrežnih arterija), endokrinološke i dr.
• Potrebno je uraditi ispitivanja vezana zabubrežne bolesti, hipertireozu (TSH, T3, fT4),neuroblastom, NSE, LDH , feritin, kodfeofromocitoma (homovanilična i vanilmendeličnakiselina) i bolesti nadbubrežne žlezde (dnevniprofil kortizola, ACTH, glukoza u krvi, aldosteron,gasovi u krvi, elektroliti).
Laboratorijska dijagnostika
PLUĆNE BOLESTI
• Pri analizi gasova u arterijskoj ili kapilarnojkrvi određuju se pH, pO2 i pCO2 direktnimmerenjem, dok se primenom Henderson-Haselbachove jednačine izračunavaju standardnakoncentracija bikarbonata i manjak baza.
• Na temelju tih razlika razlikuju se acidoza ialkaloza u krvi i određuju njihovi metabolički ilirespiratorni uzroci , što uključuju i poznavanjekliničke slike i stepen u kojoj oni učestvuju ukompenzaciji poremećaja acido-baze ravnoteže.
• Izolovano smanjenje pO2 označava parcijalnurespiratornu insuficijenciju . Ukoliko se u istovreme pojavi hiperkapnija , tada govorimo oglobalnoj respiratornoj isuficijenciji.
Laboratorijska dijagnostika
PLUĆNE BOLESTI
Alergijske bolesti – etiološko razjašnjenjeanafilaktičke bolesti ili asmatičnih poremećaja,najčešće se ne sprovodi u sklopu intenzivnoglečenja.
Načelno, osnovni dokaz nalazi se u eozinofilijiu krvi, povećanoj koncentraciji ukupnoga IgE ipovećanoj koncentraciji specifičnog IgE titra.
Sumnje na alergiju se može potvrditi kožnimprobama, oralnim ili inhalatornim provokacionimtestovima.