velibor canić

36
HITNA STANJA U PEDIJATRIJSKOJ LABORATORIJSKOJ DIJAGNOSTICI 12.12.2015. Novi Sad Velibor Canić

Upload: lynhi

Post on 30-Dec-2016

252 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Velibor Canić

HITNA STANJA U PEDIJATRIJSKOJ LABORATORIJSKOJ

DIJAGNOSTICI12.12.2015. Novi Sad

Velibor Canić

Page 2: Velibor Canić

• Prepoznavanje ozbiljno bolesnog deteta ipotrebe za brzim ukazivanjem medicinske pomoći,razlikuje ozbiljnog lekara od nekog drugog.

• To je trenutak kada se miran, blag i opušten„Čika doktor“ pretvara u ljutu mašinu zaukazivanje hitne pomoći.

• „Ne izostaviti ništa neophodno i nedodati ništasuvišno“ (Graham Green) u jednom svom romanupreporučuje za ubistvo, ali je ovo svakako podesnoi za lečenje bolesti.

Laboratorijska dijagnostika

KOD “ČIKA DOKTORA”

Page 3: Velibor Canić

• Treba imati na umu da beli mantili mogu bitiveoma zastrašujući. Igračke, prijateljsko ophođenje ijednostavno objašnjenje onoga što će se događati, dostadoprinosi da se kod deteta izbegne stvaranje doživotnogstraha od lekara.

• Treba strpljivo objasniti detetu (ukoliko je tomoguće) i roditeljima šta će te uraditi. Treba upozoritiroditelje na moguću reakciju deteta (plač,odbijanje i sl.). Ako su odlučili da radije ne prisustvujuintervenciji ili procesu uzimanja biološkog materijala,treba ih smestiti u čekaonicu koja je dovoljno daleko oddometa glasa.

• Moguće je posleintervencije dete nagraditinekom sitnicom (npr. bedžsa natpisom „Nisam seuplašio“) – sve to može bitiod pomoći u nekim drugimili kasnijim medicinskimpostupcima.

Page 4: Velibor Canić

• Udeo dece u ukupnom broju hitnih slučajevaiznosi oko 2% , ali je spektar hitnih stanja vrloširok. Poseban problem u pedijatrijskoj intenzivnojmedicini čini starost deteta, zbog referentnihintervala koji se razlikuju u odnosu na starostdeteta.

• Kod prijema deteta u intenzivnu jedinicu , prvose ispituju vitalne funkcije i vitalni znaci, a nakontoga treba uzeti anamnezu, izmeriti telesnu težinu ivisinu da bi se izračunala telesna površina, kasnijevažna za doziranje lekova.

Page 5: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

IZAZOVI

• U što kraćem vremenu pravilno uzetimale količine prihvatljivog uzorka

• Biti siguran u tačnost dobijenih rezultata

• Pravilna interpretacija rezultata kada supodaci o detetu nedostupni

• Kada doneti odluku o neizdavanjurezultata

• Odrediti referentne intervale za pojediniuzrast kod dece

Page 6: Velibor Canić

• Deca nisu ljudi u malom ili „mali ljudi“

• Specifičnost pojedinih uzrasta:novorođenčad, period dojenja,detinjstvo, mladost

• Zavisnosnost od rasta, brzine razvoja,načina ishrane, specifičnih bolesti

Laboratorijska dijagnostika

ZAŠTO?

Page 7: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

POTREBNO JE ZNATI

• Referentni intervali specifični za doba razvojaod presudne su važnosti u postavljanjudijagnoze i lečenju deteta

• Zbog nedostatka vlastitih, često se koristereferentni intervali iz svetske literature što nijedobro

• Starost deteta ne može uvek poslužiti kaoosnova za određivanje referentnih intervalazbog:

prevremeni pubertet polno sazrevanje i razvoj prevremeno rođena deca lečenje hormonom rasta

Page 8: Velibor Canić

Carlo Brugnara, M.D

Departement of Laboratory Medicine

Children’s Hospital and Harvard

Univerity Boston, MA

Jocelyn M. Hicks, Ph.D

Departement of Laboratory Medicine

Children’s National Medical Center

and George WashingtonUniversity

School of Medicine Washington, DC

Pediatic reference ranges Second edition

Laboratorijska dijagnostika

Page 9: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

UZORKOVANJE MATERIJALA

• WHO je 2010. godine donela smernice ouzorkovanju krvi (arterijske, venske ikapilarne), koje uključuju novorođenu decu idecu starijeg uzrasta.

• Možda je jedno od rešenja kod dece - POCT(mali volumen krvi, manje stresno ijednostavnije uzorkovanje, brzi rezultati)

• Za potrebe analitičkog dela najčešće se uzima50 mikrolitara uzorka.

Page 10: Velibor Canić

• Uzorak uzima isključivo obučeni laboratorijski tehničar

• Venepunkcija a. vakum sistem b. špric c. bebi sistem(butterflay)

• Kapilarna punkcija a. peta b. prst

Laboratorijska dijagnostika

UZORKOVANJE MATERIJALA

Page 11: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

VENEPUNKCIJA

• Mesto izvođenja: antekubitalno područije, dlan,skalp vene

• Venepunkcija može dovesti do:

- hemoragije

- infekcije

- venske tromboze

- refleksnog arteriospazma

- gangrene ekstremiteta

- srčanog zastoja

• Mesto venepunkcije korišćenjem " butterflay"-bebi sistema

- antekubitalno (starija deca)

- vene dorzalnog dela šake (neonatusi, odojčad)

- ručni zglob

- skalp

- gležanj (srednji deo)

Page 12: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

KAPILARNA PUNKCIJA

• Kod novorođenčadi i odojčadi se vrši iz pete

uzorkovanje se vrši sa unutršnjeg ili spoljašnjeg delapete

ne sme se vršiti punkcija iz centralnog dela pete iliispod Ahilove tetive

uzima se mala količina kapilarne krvi

• Kapilarna punkcija iz prsta vrši se kod dece starijeod jedne godine.

dubina uboda je do 2 mm

nikada se ne vrši iz malog prsta

ne sme se cediti jer može da dođe do hemolize ilažnih vrednosti za određene parametre (K, CA,glukoza...)

Page 13: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

ANALITIČKE INTERFERENCIJE

• Povećana koncentracija bilirubina, lipida i fetalnoghemoglobina (neonatalna hipebilirubinemija)

• Dodatak lipida parenteralnoj ishrani, uzrok su pojavelipemičnih i zamućenih seruma

• Smanjenje uticaja lipemije postiže se ponovnimtestiranjem uzorka nakon ultracentifugiranja ilirazređenja uzorka

• Specifično kod dece mogu da se jave dve ili višeinterferencije

• Uzorak može biti i ikterični i lipemičan, a dahemoliza, ikterija i lipemija u kapilarnim uzorcimaostanu neprimećeni

Page 14: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

VRLO HITNE ANALIZE

Glukoza

Hemoglobin ili hematokrit

Leukocti

Trombociti

Na i K

Jonizovani kalcijum

• Rezultati ispitivanja bitni su u prvim minutimanakon hitnog prijema, a koriste nam da bipotvrdili ili odbacili sumnju u određeno stanjekoje je dovelo do hitnosti i koje može daugrozi život.

Page 15: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

HITNE ANALIZE

KKS+DKS

Koagulogram

Elektroliti

Analiza likvora

Toksikološke analize

Koncentracije leka

• Rezultati hitnih analiza očekuju se unutarjednog sata od uzimanja uzorka, a bitni suza radnu dijagnostiku, specifičnu terapiju,praćenje i trijažu bolesnog deteta.

Page 16: Velibor Canić

Opšta biohemija

CRP

Urin

• Ova kategorija pomaže u postavljanju tačnedijagnoze, nakon što je dete i njegova boleststabilizovana, a rezultati mogu da se čekaju iduže od jednog sata.

Laboratorijska dijagnostika

RELATIVNO HITNE ANALIZE

Page 17: Velibor Canić

• Sepsa: KKS, ABS, CRP, Prokalcitonin, Glukozai Laktati

• Šok: KKS, ABS, Elektroliti, Urea, Kreatinin,Glukoza, AST, Laktat, Koagulogram, Pregledmokraće, Arterijsko i vensko zasićenje krvikiseonikom.

• Opekotine: KKS, Urea, Kreatinin, Elektroliti,Glukoza.

• Akutni apendicitis: Leukociti, Neutrofilnigranulociti, CRP

Laboratorijska dijagnostika

ANALIZE I STANJA

Page 18: Velibor Canić

• Infekcije se dokazuju nalazom promenjenog broja leukocita idiferencijalnom krvnom slikom. Glavni uzrok mijeloične reakcije u krvi(skretanje u levo) jeste bakterijska infekcija , dok je leukemoidna reakcija(>25000 Le/µl), (jače skretanje u levo) izraz teške sistemske infekcije (sepsa) .Kod novorođene dece kod sepse se može javiti i leukopenija.

Interpretacija diferencijalne krvne slike

Neutrofilija Bakterijska infekcija (neutrofilna faza borbe)

Terapija steroidima ili kateholaminima

Hipoksija i nekroza tkiva

Reumatske bolesti

Eozinofilija Faza izlečenja od upale

Atopija

Mezenhimopatije

Parazitoza

Bazofilija Infekcije

Tireotoksikoza

Mijeloproliferativne bolesti

Monocitoza Faza ozdravljenja od upale

hronićno-bakterijska infekcija (endokarditis,

tuberkuloza)

Ulcerozni kolitis

Laboratorijska dijagnostika

POKAZATELJI INFEKCIJE

Page 19: Velibor Canić

• Sedimentacija eritrocita javlja se nakon nastupaakutne bakterijske infekcije sa latentnim periodom od 24do 48 sati , a u proseku traje 100 do 150 sati. Kod virusneinfekcije porast sedimentacije je jedva prisutan. Visokavrednost se javlja i kod hroničnih bakterijskih infekcija,kao i kod autoimunih bolesti. Na njeno ubrzanje utičeanemija i disproteinemija , a smanjuje je poliglobulija isrpasta anemija.

Laboratorijska dijagnostika

POKAZATELJI INFEKCIJE

Page 20: Velibor Canić

• C- reaktivni protein (CRP) – predstavlja proteinakutne faze, čija je sinteza u jetri indukovana delovanjemcitohina. Do porasta dolazi izmedju 5 i 7 sata. Zbogsklonosti naglom padu (poluvek 2 do 4 sata) služi zaprocenu terapijskog učinka

• Koncentracija CRP nije pouzdan pokazatelj zadiferencijalnu dijagnozu virusne i bakterijaske infekcije.Ipak svaki porast koncentracije iznad 5 mg/L smatra seznakom verovatne bakterijske infekcije.

Laboratorijska dijagnostika

POKAZATELJI INFEKCIJE

Page 21: Velibor Canić

• Interleukini (IL) – Pripadaju grupi citohina ikao takvi se pojavljaju u početku zapaljenskogprocesa.IL-6 i IL-8 prvi su pokazatelji infekcije koji sudostupni u laboratoriskoj dijagnostici. Ogledalo suaktivnosti makrofaga i zbog toga u ispitivanjimaimaju prediktivnu vrednost.

• Za ranu dijagnozu sepse radi se u nešto manjemobimu određivanje koncentracije prokalcitonina.

Laboratorijska dijagnostika

POKAZATELJI INFEKCIJE

Page 22: Velibor Canić

a) Cerebralni uzroci kod dece su: traume, posleEpi napada i akutnog meningoencefalitisa

b) Ekstracerebralni uzroci: trovanje lekovima,alkoholom, dijabetična i hipoglikemiska koma.

Laboratorijska dijagnostika

KOMA

• Koma je posledica teškog poremećaja funkcijevitalnih organa (centralni nervni sistem, srce,pluća, bubrezi, endokrini poremećaji) izazvanirazličitim noksama kao što su: traume, trovanja,infekcije, poremećaji cirkulacije, metabolizma,tumori i dr..

Page 23: Velibor Canić

Osnovna laboratorijska dijagnostika uključuje:

• Pokazatelje inflamacije, KS, elektroliti, glukoza u krvi,“anijonski prozor ” (Na, hloridi, bikarbonati).

• AST, ALT, kreatinin, ureja

• Laktat, amonijak, određivanje ABS

Fakutativna laboratorijska dijagnostika uključuje:• Određivanje vrste aminokoselina i organskih kiselinau mokraći

• Ketonska tela u mokraći

• Likvor: laktat i piruvat (istovremeno određivanje userumu)

• Toksikološko ispitivanje: seruma, mokraće i likvora.

Laboratorijska dijagnostika

KOMA

Page 24: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

HIPERGLIKEMIJA i HIPOGLIKEMIJA

• Hiperglikemija: glukoza, ureja, elektroliti,holesterol, trigliceridi, HbA1c , C- peptid u serumu,gasovi u krvi, KS, osmolarnost, antitela naLangerhansova ostrvca i insulin.

U mokraći treba proveriti nalaz glukoze i ketonskihtela.

• Hipoglikemija – su češće kod novorođenedece i odojenčadi zbog smanjenih zaliha glukoze.Samo retko je potrebno metaboličko ispitivanje saodredjivanjem gasova u krvi, amonijaka, laktata,piruvata, insulina, ketonskih tela, kortizola.

Page 25: Velibor Canić

• Određivanje koncentracije elektrolita u serumu• Analiza gasova• Koncentracija glukoze u krvi• Toksikološke analize

Indikacije za lumbalnu punkciju treba postaviti vrlooprezno pri sumnji na povišeni intrakranijalnipritisak.

Ostali parametri koji vode ka dijagnozi su:specifična težina mokraće, Na u serumu, dnevniprofil kortizola i koncentracija ACTH i THS userumu.

Laboratorijska dijagnostika

KONVULZIJE

Page 26: Velibor Canić

• Za poremećaj funkcije jetre koji zahtevajuhitno zbrinjavanje primarno su odgovornifulminantni hepatitis, Reyeov sindrom iintoksikacija paracetamolom.

• Upravo u periodu odojčeta brojni suporemećaji metabolizma koji mogu uzrokovatioštećenje jetre i jetrenu isuficijenciju, sve dojetrene kome (npr. manjak α1 antitripsina,galaktozemija, netolerancija fruktoze, Wilsonovabolest).

Laboratorijska dijagnostika

BOLESTI JETRE

Page 27: Velibor Canić

• Žutica se karakteriše povećanomkoncentracijom bilirubina i to kaonekonjugovana hiperbilirubinemija (naglopovećanje koncentracije bilirubina zbog hemolize,poremećaja transporta, poremećaja konjugacije)ili konjugovana hiperbilirubinemija(poremećaj interahepatičnog transporta kodhepatitisa ili transporta unutar žučnih puteva kodholestaze).ALP je pokazatelj holestaze i upućuje nahepatobilijarnu bolest

Laboratorijska dijagnostika

BOLESTI JETRE

Page 28: Velibor Canić

• U okviru primarne dijagnostikeakutnog abdomena potrebno je odrediti:KS, elektrolite, albumine, pokazateljeinflamacije i glukozu u krvi.

• Posttraumatski ili kada nije umogućnosti da se jasnije utvrdi razlognastanka akutnog abdomena trebadopunski uraditi ispitivanja vezana zaprocenu jetrine, pankreasne ili bubrežnefunkcije.

Laboratorijska dijagnostika

AKUTNI ABDOMEN

Page 29: Velibor Canić

• U pedijatrijskoj intenzivnoj medicini češće su akutne prerenalne iirenalne isuficijencije. Razlikovanje ova dva oblika uglavnom se vršiprema kliničkim pokazateljima, a laboratorijska ispitivanja koja pomažuu postavljanju dijagnoze su: osolarnost mokraće, koncentracija Na umokraći i frakcionisana ekskrecija Na (FE Na)

Laboratorijska dijagnostika

BUBREŢNE BOLESTI

Prerenalni i renalni razlozi prestanka rada bubrega

Osmolalnost mokraće FE Na Koncentracija Na u mokraći Spec. težina

Prerenalni >500 mOsml/l <1% <20 mmol/l >1,018

Renalni <300 mOsml/l >2% >20 mmol/l <1,018

Page 30: Velibor Canić

Najčešći uzrok anemije kod dece je smanjenje gvoždja, krvarenje iliinfekcija. Postupna laboratorijska dijagnostika se odvija u tri nivoa:

I. Prvi stepen :oHb, KKS, diferencijalna KSoBroj retikulocita, gvoždje, feritin, transferin, CRP

II. Drugi stepen :oPokazatelji hemmolize (LD, haptoglobin, bilirubin, urobilinogen u mokraći)oIsključiti okultno krvarenje u stolici i mokraćioMorfologija eritrocita (krvni razmaz)oElektroforeza hemoglobina, osmotska rezistencija eritrocita

III. Treći stepen:oEritropoetin kod bubrežne isuficijencijeoVitamin B12 i folna kiselina kod sindroma malapsorpcijeoEritrocitni enzimi kod membranopatije

Laboratorijska dijagnostika

Hematološke bolesti- ANEMIJA

Page 31: Velibor Canić

Vrlo je važno obratiti pažnju referentnim intervalima koji zavise od starostideteta posebno kod novorođenčadi. Potrebno je isključiti jetrene lezije imanjak vitamina K.

Laboratorijska dijagnostika

Hematološke bolesti- POREMEĆAJI KOAGULACIJE

Tabela laboratorijskih ispitivanja poremećaja koagulacije

Rutinski Fakultativno

Broj trombocita Produkti razgradnje fibrina

Pv D-dimeri

APTV Vreme krvarenja

Fibrogen Pojedinačni faktori

Antitrombin III

Page 32: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

• Najčešći pokazatelj toka srčane ishemije jeenzim kreatin-kinaza (CK), ali je njegovaspecifičnost relativno niska. Aktivnost ukupneCK je povišena posle operacije, nakonkardiopulmonalne reanimacije ili mišićne traume.Osetljiviji indikator kod bolesti srca je izoenzimCK-MB, i ako njegova specifičnost nije dovoljna.

• Danas se češće koriste srčani proteini kao štosu mioglobin i troponin. Kod dece kod kojih se uakutnom stanju javlja izražena cijanoza trebaodrediti gasove u krvi, hemoglobin i gvožđe.

•BNP (brain natriuretic peptide)

Page 33: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

• Arterijska hipertenzija – razlog nastanka koddece u 90% slučajeva jesu bubrežne parenhimskebolesti, vaskularne (aortna stenoza, stenozabubrežnih arterija), endokrinološke i dr.

• Potrebno je uraditi ispitivanja vezana zabubrežne bolesti, hipertireozu (TSH, T3, fT4),neuroblastom, NSE, LDH , feritin, kodfeofromocitoma (homovanilična i vanilmendeličnakiselina) i bolesti nadbubrežne žlezde (dnevniprofil kortizola, ACTH, glukoza u krvi, aldosteron,gasovi u krvi, elektroliti).

Page 34: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

PLUĆNE BOLESTI

• Pri analizi gasova u arterijskoj ili kapilarnojkrvi određuju se pH, pO2 i pCO2 direktnimmerenjem, dok se primenom Henderson-Haselbachove jednačine izračunavaju standardnakoncentracija bikarbonata i manjak baza.

• Na temelju tih razlika razlikuju se acidoza ialkaloza u krvi i određuju njihovi metabolički ilirespiratorni uzroci , što uključuju i poznavanjekliničke slike i stepen u kojoj oni učestvuju ukompenzaciji poremećaja acido-baze ravnoteže.

• Izolovano smanjenje pO2 označava parcijalnurespiratornu insuficijenciju . Ukoliko se u istovreme pojavi hiperkapnija , tada govorimo oglobalnoj respiratornoj isuficijenciji.

Page 35: Velibor Canić

Laboratorijska dijagnostika

PLUĆNE BOLESTI

Alergijske bolesti – etiološko razjašnjenjeanafilaktičke bolesti ili asmatičnih poremećaja,najčešće se ne sprovodi u sklopu intenzivnoglečenja.

Načelno, osnovni dokaz nalazi se u eozinofilijiu krvi, povećanoj koncentraciji ukupnoga IgE ipovećanoj koncentraciji specifičnog IgE titra.

Sumnje na alergiju se može potvrditi kožnimprobama, oralnim ili inhalatornim provokacionimtestovima.

Page 36: Velibor Canić