vesna culinovic konstantinovic tragom seoba jednog roda

8/10/2019 Vesna Culinovic Konstantinovic Tragom Seoba Jednog Roda

1/22

Ethnologica Dalmatica Vol. 15. Split. 2006. 43

TTRRAAGGOOMM SSEEOOBBAA JJEEDDNNOOGGAA RROODDAA ((PPookkuuaa j j ddeef f iinniirraann j jaa sseeoobbeenniihh ppuuttoovvaa ii ssmm j jeerroovvaa))

VESNA ULINOVI-KONSTANTINOVI UDK 39:312Galikovo 10 Izvorni znanstveni lanak HR-10291 Prigorje Brdoveko Original scientific paper

Primljeno: 12. 11. 2006.

Praenjem podataka o kretanju i nastanjivanju dijelova rodaulinovi na pojedinim lokalitetima u proteklim stoljeima,nastoje se prikazati smjerovi kojima su u prolosti teklemigracione struje stanovnika dinarskih prostora.

igracijski su procesi na naim podrujima od velike Seobenaroda konstantni, pa je u tome kompleksu i dolazak Slavenana podruje dananjeg nastavanja. Glavni smjerovi kretanja

stanovnitva na naim prostorima, jo prije opasnosti od nadiranjaTuraka, ili su mahom iz istonih strana balkanskog juga premazapadu. S vremenom, i zavisno o povijesnim situacijama, kretalo seiz raznih predjela i prema sjevernim panonskim prostorima.Stjepan Paviiu studijiSeobe i naselja u Lici, koristi brojne spomenike od13. do 18. stoljea u kojima toponomastiki i onomastiki podaci pomau sagledavanju migracijskih procesa u nas. On tvrdi da se prezimena na tom imigacijsk om podruju nisu mijenjala, kao niopena toponomastika, jer je vlast vodila striktnu evidenciju ostanovnitvu. Prezimena su stoga jedan od glavnih pokazatelja oseobama pojedinih rodova odnosno dijelova roda. Pavii navodi dasu na tom podruju prezimena zapisana u 16. i u 17. st., ... odranasve do danas. On nadalje tvrdi da su svoja prezimena sauvali i svidoseljenici oko 1690. koji su uvedeni u popise s kraja 17. st. I onajopeni iz 1712. Vidi se otuda, kae on,da su ih oni imali ve prije

svoga doseljenja (7). Meutim, u Imotskoj i okolnim krajinamadalmatinskoga zalea, do naega se stoljea sauvao obiaj da grane jednoga roda istoga prezimena dobivaju nadimke, pogotovo kad se iz jednoga para praroditelja razvilo vie njih. Ti su nadimci nerijetko svremenom dobivali znaaj prezimena i zamjenjivali su prvotnorodovsko prezime. No, Paviiev zakljuak pokazuje, da ve krajem17. stoljea u naseljenom novom kraju nema nadimaka kojioznaavaju grane roda ili plemena. Ova injenica moe znaiti samodvije stvari. Prvo, da su se u novom stanitu obitelji razvijale od jednoga, tamo doseljenoga, para i da nisu imale mnogo lanova.Drugo, da su doseljenici svoje ranije steene nadimke ve smatrali

M


2/22


svojom obiteljskom oznakom, tj. prezimenom, i kao takve ihiskazivali za upis u evidencije. injenica je da su se u pravilu, uishoditu i u imigracijskom kraju, iz obitelji odvajali i migrirali mladiljudi. Stjecanjem zrelosti slijedea je generacija mladih u novojnaseobini dijelom naputala obitelj i selila dalje u sigurnije krajeve.Radi toga se u doglednom vremenu nije moglo razviti tolikosrodnikih porodica, niti obitelji, koje bi trebalo razlikovati ponadimku. Ipak, dokumenti potvruju i takve, iako rijetke, pojave. Pavii na primjer navodi da je u popisu iz 1605. godine uKrmpotama knez Damjan zaveden kaoPetrovi, a njegov sinovac,tj. mlai roak po mukoj liniji, nosi prezimeKrmpoti (str. 239).1

Nastojei da sagledamo migracijske smjerove i lokalitete na kojimasu se zaustavljale pojedine obitelji ili porodice, i da utvrdimo nainnjihovakretanja, promotrit emo put jednoga manje brojnog roda ulinovia.

Prezime ulinovi nalazimo najprije u Skradinu poetkom 15.stoljea. Tamo se 1433. ili 1436. godine raa kasniji slikar i zet Jurja Dalmatinca Juraj ulinovi. On ima istaknuto mjesto meurenesansnim majstorima slikarima Bogorodica, a gotovo svanjegova djela su u londonskim i talijanskim galerijama(Uvodi;

Prijatelj; Lubina, 38, 539). Njegovo porijeklo naziremo unegraanskom sloju doseljenika u Skradin i okolicu iz koje (iz sela Krkovia) on kao zreo umjetnik 1463. godine uzima uenika za poduku u slikarstvu (Prijatelj, 16).ulinovi umire 6. prosinca 1504.godine ostavivi sina i ker. Onomastika ibenskog podruja biljei,da u 15. stoljeu uSkradinu ivi magister Georgius Chiulinouich pictor dictus Squarzon de Sebenico (Ostoji). U ibeniku je zapisan

1 Takvih primjera ima i do kraja 19. stoljea u istonim dinarskim

krajevima kad su se smirila vea migracijska kretanja, kad se uglavnomustalilo stanovnitvo. Tada je grane rodova trebalo razlikovati ponadimcima, to je npr. tipino za Imotsku krajinu. Primjeri doseljavanja u Liku, i kasnijega raseljavanja (Pavii, 251,258 id.), pokazuju da tu ni brojniji rodovi nisu imali potrebe za stvaranjemnadimaka da bi se razlikovali, jer su u pravilu naseljavali razne lokalitete.Poetnoj grupi migranata putem su se esto pridruivali novi pojedinci i parovi, smatrajui kretanje u grupi najsigurnijim nainom za pronalaenjenovoga stanita. Uz organizirana masovna kretanja prema sigurnijim prostorima u tim nemirnim vremenima, mikomigracije manjeg opsega idometa, kao i povratne migracije bile sutoliko este, da ih je dosta teko pratiti


3/22


Antoniusulinovi, a on bi mogao biti brat ili roak slikara Jurja. Varijacije, kao to je prezime Margareteolinovi u ibeniku 1584.godine zavisile su o slubenom pisaru.2 Ti zapisi dokazuju da uibeniku i Skradinu od 15. pa skoro do polovine 17. stoljea ivinekoliko pripadnika toga roda iji su, oito nedaleki, preci tamodoselili.

Na prijelazu iz 15. u 16. stoljee, podaci pokazuju da, u vrijemesastavljanja gruntovniceDonje Drenice,na sjeverozapadu opineMostar, u planinskom dijelu Hercegovine ima Muslimanaulinovia. U to vrijeme su zabiljeene dvije porodice nastale od jednih roditelja, i to: dva malodobna sina pok. Hasana i Omer sinSaliha.3 Na tome podru ju je jo 70-tih godina 20. stoljea bilo estobitelji istoga prezimena, to dokazuje njihov kontinuitet od etiristoljea, ali i injenicu da se nisu razgranali u veliki rod ili pleme(Nikanovi). Budui da su mnoga plemena u prolim stoljeimaupravo iz tih bosansko-hercegovakih prostora krenula na zapad, pretpostavljamo da su tu mogle imati ishodite i migracije pojedinihdijelova roda ulinovia. Ipak, razmotrit emo i druge lokalitete nakojima dokumenti dokazuju postojanje stanovnika toga prezimena.

U narodnim pjesmama gotovo da i nema podataka o ulinoviima,

iako se esto spominju junaci s prezimenima koja bi mogla znaitiskraenice toga imena. Meutim, narodna pjesma Junatvo Senjanin Ivana, koju je zapisao fraVrdoljak Imoanin,govori da je senjskivladatelj pozvao tri vojvode mlade - Vlatkovia, udinovia imladoga Sali gospodina da obraneSenj od napada kojima prijeti

2 Radi toga nalazimo isto prezime pisano sa , ali i kao krae uli. Nema poznate veze izmeu prezimenaulinovi i ulumovi, jer jerazliito znaenje osnove prezimena. Naime ulum znai mali topuz, pa

se pogreno pisanje prvoga slova moe uzeti kao pisarska pogreka.Kraenje prezimena uulin, ulina, uli ili uli, te varijantaolin deavalo se davno, pa je esto teko utvrditi tragove i razloge njihovakraenja eventualno od prezimenaulinovi. Prema tome seobe nosilacatih prezimena ne mogu se uvijek koristiti kao pokazatelji migracija rodaulinovia. Stara se srodnost moe naslutiti samo kad se oni nalaze naistome lokalitetu, ili kad postoji predaja da potjeu iz istog podruja kaoulinovii. 3 Postojanje Muslimana ulinovia u emigraci jsk om kraju moe upuivatina to da su oni tu bili starinako stanovnitvo. Kako su oni iznimka, oito je da su promijenili vjeru kako bi sauvali svoj gospodarski i drutvenistatus i standard.


4/22


bihaki kapetan.4 Narodna pjesma ne daje vjerodostojne podatke pokojima bi se mogao utvrditi lokalitet nastavanja nekoga roda. Ali, dasu se ulinovii u 16. i 17. stoljeu nalazili na podrujuSenjskeupanije, koja je sezala do Otoca i Prozora, govore i drugi podaci.

Do polovine 17. stoljea, tonije 1635. godine Lopai, i po njemu Pavii, u popisu posada branitelja Like od Turaka, od 1618. godine,nalaze uskoke ulinovie uLedenicama sjeverno od Senja.ulinovii uLici nisu naznaeni kao stari rod. To znai da su prvaili druga generacija doseljenika u staru Ledeniku utvrdu, iz koje suse po raspadu turske sile, ve u drugoj polovini 17. stoljea, pomalodalje raseljavali. KaoLedeniani, vojnici Senjske kapetanije,krajem 17. stoljea sele uSinac, a poetkom 18. stoljea i u nedalekuvicu. Tu su ostali kroz dva i pol stoljea, pa ih nalazimo idevedesetih godina 20. stoljea.5 ulinovii su se tu razgranali, ali neu brojni rod. ini se da njihov primjer potvruje Paviieve navodeda Ledeniani druge seobe u Liku nisu ... vie vrili u veem skupu,tj. da su brani parovi ili male porodice selile pojedinano. Takvesmo sekundarne seobe i mi ustanovili na prostoru dinarskog zaleaDalmacije (ulinovi-Konstantinovi, 1989). Podaci pokazuju da suna otoakom i drugim likim podrujima useljenici stvarali nove porodice i manje obitelji, ali ih nije bio veliki broj(Pavii, 257). Iz

njih su se oito, kao i do tada, izdvajali novi mladi parovi u potrazi zanovim podnebljem. Radi toga su se rjee stvarale obiteljske zadruge,a ee i tipine su bile manje porodice.6

4 Prezimeudinovi u dokumentima ne postoji. Ova je varijanta moglanastati kao greka kazivaa ili zapisivaa, ili je plod slobodne formulacijenarodnoga pjesnika. 5 Do pred drugi svjetski rat ulinovii su u Sincu ivjeli zadrunimivotom. O tome svjedoi dopisAnke ulinovi upuen 25. 04. 1940.

godine uSinac Opinskom poglavarstvu kao zadrunoj vlasti. Iz toga sevidi da je zadruga ulinovi u Sincu kbr . 235, zapravo izumrla, jer je posljednji kuegospodar ove zadruge stvarno bio pokojni Mateulinovi. Anka je zadruzi na raspolaganje ostavila sav svoj imetak, a sasobom u Senj je uzela da othrani svoju mlau sestru Katicu i polusestruMariju, koje je i opremila za udaju.Kaji je pomogla da 1921. godine ode uAmeriku, a Marija se 1914. godine naSuaku (Trsat) vjenala i odselila uMartijanec kod Varadina. Anka pie: Ostali lanovi ove zadrugenakon smrti zadnjega kuegospodara pok. Mate razili su se po svijetu isada stanuju u Beliu. Kua je izgorjela, a zemlju je ... uzeo u obradu ...ulinovi, eljezniki namjetenik iz Sinca.- Akt je u vlasnitvu autorice. 6 Istraivanja adaptacije useljenikog stanovnitva u pakraku regiju i u


5/22


U 17. su stoljeu povijesne, ponajvie ratne, situacije u masimigranata doLike donijele mozaik prezimena iji su nosioci veinom bili mladi ljudi. Samo su mladi mogli biti borci i radno sposobni.Samo mladi ljudi, koji su doli kao parovi, mogli su u novome seliturazvijati svoje mlade porodice i obitelji. Da su valovi takvih kretanja bili karakeristika i toga doba, dokazuje osim ostaloga i pismo don Ivana ulinoviakojim on kao Curato di Morlacchi nuovi sudditi1686. godine izvjetava splitskog nadbiskupa o novonadolimMorlacima na podrujuSplitske nadbiskupije (Jaov, 148). Istegodine rukopis Statuta bratovtine Blaene Divice Marije odSvetoga Luzarja iz Novigrada kod Zadra , meu bratimima navodiPetra, Martina, Nikolu i Juru ulinovi. Njihovi potomci se u 20.stoljeu vie ne prezivajuulinovi negoulina (Finka, 171-2). Tainjenica zorno dokazuje da su se u povijesnom vremenu prezimenamijenjala, odnosno administrativno definirala, prema tadanjeminternom obiaju oslovljavanja.

Poetak 18. stoljea jo pokazuje da se kretanja iz istonih krajevanastavljaju. Tragovi naseljavanja istoprezimenjaka nalaze se naraznim lokalitetima. UDicmu su ulinovii godine 1709., a uVojniu kod Trilja iste su godine zabiljeeni Grgur (pok. Vuke), Ivan i Mate (oba pok. imuna) istoga roda, sa 5, 4 i3 lana porodice

(Soldo, 1989, 110, 126). Te godine katastar zaPostinje kod Mua evidentira iCvitana ulinovi-a (Soldo, 1995, 71). Mate Zulinovich zapisan je npr. 1711. godine kao stanovnikPrapatnice (Omai,141). Na zemljopisnoj karti iz 1714. godine, na kojoj je ucrtanaGrimanijeva granica izmeu Osmanskog carstva i Venecije, naobronku brda sjeveroistono odKnina zavedena je GradinaCulinouich.Taj podatak, uz ostale, ukazuje na to da suulinovii spadali u drutveni red ratnika, boraca protiv Turaka. Radi toganalazimo njihove tragove na raznim graninim podrujima. Svijest otome da su njihovi preci bili uskoci zadrala se do naih dana.Podatke o dijelovima toga roda nalazimo od 1725. godine uBiorinama i u Glavini kod Imotskoga (Zuji, 66). Katastar zaGlavinu biljei jednoga Kovaa s nadimkom ulinovi, a uzNikolu

Dalmatinsku Zagoru pokazala su da se taj proces zavrava brakovima 2. i 3.generacije doseljenih sa starosjediocima tek nakon 50 do 100 godinazajednikog ivota. U brakovima sa drugim doseljenicima nema velikihobitelji. Raseljavanje branih jezgri uzrokovalo je atomizaciju obitelji, avlasti su preferirale dolazak mladih parova. U to vrijeme se nadimciuvruju kao prezimena (ulinovi-Konstantinovi, cit. dj.).


6/22


Cuglien (Kuljen) zabiljeeno je detto Chiulinovich. Uz drugoga,Jakova Kuljena nema zapisa o nadimku. To moe znaiti da je ve bio naputen, ili je Jakov bio stariji potomak i nosilac nasljedne loze. Nadimak Kova oito je nastao prema zanimanju, a nadjaao je prvotno prezimeulinovi, jer je to zanimanje bilo rjee, i u naroducijenjeno. PrezimeKuljen po znaenju rijei moglo bi proizlaziti izstarog prezimena. Prema izgovaranju i skraivaju, moglo je odulin,uljen doi do Kuljen, pa i od oznakekoljen(o), koljenovi(?) posebno ako se odnosilo na najstarijeg sina ili po nekoj pozitivnojosobini znaajnog potomka. Zavedeno je takoer da u BiorinamaPaval Chiulinovich ima zemlje, ali zapis Poisano uz njegovo ime,govori da je bio porijeklom izPoljica, gdje je on i zaveden u Katalog poljikih plemia. Tu je osim njega uNovim Selima zaveden samo jedan Tavni reeni uli (Katelan, 95).7 Predaja kae da su preci iteljaBiorina a meu njima iulii,doselili krajem 17. stoljea iz zapadne Hercegovine (Gudelj,157).8 Oito je da suulinovii u tom kraju opstali due vrijeme, jerse uz prezimena nalaze i njihove skraene varijante. Takva varijanta je npr.uli (od 1725. godine), pa iulin (u 20. stoljeu), iako se usamim tim rodovima izgubila svijest o meusobnoj rodovskoj vezi, jer ulinovia danas uPoljicima vie nema. Uoljivo je, meutim,

da se uImotskoj krajini esto gubilo prvotno prezime i preuzimalonadimke za prezimena u administrativnim zapisima.9

7 U Imotskoj se krajini nadimci jo uvijek stalno upotrebljavaju. K. Zuji(str.66, 87, 89) navodi da je uz prezime Znaor u Podbablju 1726. godinezabiljeeno i dvojno prezime ulinovi. To bi moglo biti prezime zeta koji je preuzeo obitelj, kako se to dogaalo npr. u Meimurju i u sjevernomHrvatskom zagorju. I u notarskim spisima uGlavini je zaveden NikolaCuglien detto Culinouich . To dokazuje da se tada razumjelo znaenje tih

prezimena, kao i to da su se terminiKuljen i ul(in) mogli smatratisinonimima, jer su nadimci uvijek davani po nekoj znaajki osobe. 8 Istih godina od 1730. do 1742.ulii iz okoliceMostara sele u seloVukovi kodTeslia i kodBukog Blata. 9 U popisima stanovnitva biskupa fra Pave Dragievia 1741-1743. poetkom 18. stoljea u 17 duvanjskih sela nema nikoga sa prezimenomulinovi niti uli. Meutim, u popisu biskupa Bogdanovia 1768. godineod 28 sela te upe, u seluLuka je jedanavlinovi,a u seluBukova gora je jedanuli (Joli; P. Dom. Mandi). Neka se prezimena ne mogu pratiti, jer nije mogue ustanoviti vezu sastarijim, kao ni s mlaim dokumentima. Tako npr. Ivi, Kneevi ili druga prezimena nastala od patronima ili zanimanja, mogu nastati na raznim


7/22


Pomjeranja stanovnitva na krae relacije prema moru dokumentiranasu u drugoj polovini 17., u 18. i do 19. stoljea. Vlasti, a posebnoVenecija, uglavnom su ih razmjetale u manje naseljene lokalitete, ukojima su zabiljeena razna prezimena. Migracije su takoer ile izkopna i na otoke. Tako su na primjer u maticama selaPranica naBrau od 1620. godine do kraja 18. stoljea zabiljeeniulinovii koji imaju pridjevke, ali je to prezime, kao iZulinovich, i kaonadimak dodavano npr. Markovi-ima (dicto ili sive ulinovi)(Jutroni, 108, 180). Od 1668. do 1821. godine ulinovii izZagvozda povremeno naseljavajuPostira, Supetar i Sumartin naBrau. NaHvaru je godine 1672. zabiljeenGreg ulj, koji je 1684. premjeten naVis, ali je od godine 1673. u dokumentima zaveden i BariaZulich,takoer sa samo tri lana kuanstva.10

Od sedamdesetih godina 17. stoljeaulinovii su se ve iseljavalikao ulii. Dali se to skraenje prezimena dogaalo ve uishodinom kraju nije mogue striktno utvrditi po raznimnepreciznim evidencijskim dokumentima. Na primjer godine 1743.Stanje dua u Krivodolu biljei kue Josipa, Petra i Viktorauli-a, a godine 1768. u tim kuama su: Ivan sa 8 lanova,Petar sa 15 i Nikola sa 27 ukuana, to je rijetko velik broj lanovaobitelji (Vego,231, 236) .

Za razliku od Like, u primorskim krajevima, kamo se sputajuuglavnom iz Imotske krajine, prezimenu uli se nastavljajudodavati nadimci koji postaju prezimena. Tako je uKonavlima, uselu Pridvorje uz ostale, godine 1673. zabiljeen Toma Ivanauli i Kralj . To drugo prezime, od tridesetih godina 18. stoljea, poprima funkciju glavnog prezimena, pa u istome selu 1831. godineive: Ivan Nikolin Kraljev-uli, te Lucija ud. Ivana Kralj nekouli, a uz nju je i Jakov Skvialo kasnije Kralj. Ivan Nikolin je

mjestima, urazno vrijeme i za obitelji koje nemaju nikakve meusobneveze. 10 Godine 1725. U Katastruibenskog notarskog arhiva zaveden je i Matteo Zulich s 8 lanova obitelji. To prezime je skraenje navedenogZulinouich-a, ali se i uTrogirskom katastiku iz 1711. godine nalaze LukaZulichu seluNisko (106),Petar Zulich, zatimimunCiulich u Brtanovu (111) i MateoZulich u Dugobabama (122) (Omai). Razliito poetnoslovo prezimena smatramo nainom pisanja ili krivim itanjem neitkogrukopisa administratora. Mnogi navedeni kuedomaini imaju po 4 lanafamilije. Srdano zahvaljujem gosp. MilanuGliboti, predsjedniku Maticehrvatske za Imotski, na podacima koji su mi mnogo koristili.


8/22


ponovno zaveden 1848. godine (a takoer i 1880.), ali sada kao Kralj neko uli.Promjena prezimena je oita i kod Ivana sinaod Jakova, koji je u to doba zapisan kaoKralj neko Skvialo.Ovdje je oito da oca vie nije bilo ili je kao ostario brigu o obitelji predao mlaemu. No mladima vie nije odgovaralo prezime dobiveno po nekoj karakteristici starijih lanova (piskavom glasu ili neemudrugome), a dobro se jo pamtilo staro obiteljsko prezime, pa su senjemu i vratili. Jo dokaza nalazimo npr. u podacima zaStjepana Mihova koji je takoer vratio staro prezime umjesto formaliziranognadimka koji je morao biti i administrativna oznaka obitelji kroz duevrijeme. On je zapisan kaouli neko Kovai.Kraj 19. stoljea svakako se pokazuje kao vrijeme u kojem se vrila stabilizacijaosobnih i obiteljskih imena(Kapetani-Vekari).

U prezimenuulinovi je arapska osnoval, koja ukazuje na davnekontakte s tim jezikom, odnosno etnikom, koji su prethodiliraseljavanju mnogih naroda. Ta rije znai pokriva za konje, a timeoznaava i zanimanje nosioca kao konjanika. Mnogo je rjeavarijacija toga prezimena Kulin, Kuljen, ali je iz iste grupe, jeroznaavakonja pepeljaste boje(Klai). Terminule u nas openitooznaava ovna predvodnika, a u Viniu na primjer,ule je predvodnik makara u kojima je i lik ovna. Prema tome, prezime bi

ukazivalo na davno bavljenje stoarstvom. Lingvistika podrobnijaanaliza korijena rijei i oblika prezimena problem je koji tek predstojirijeiti.

U prolim burnim vremenima, kad su ambicije raznih drava zavladanjem nad junoeuropskim i balkanskim prostorima stvorile kaosu ivotu narodana tome podruju, premjetanja i traenja za ivot pogodnijega kraja bila je nunost. U isto vrijeme kad su u ranimdesetljeima 18. stoljeaulinovii bili na zapadnom rubu Imotskekrajine, u priobalju i na otocima, 1737. godine nalazimo ih i uSubotici (Sekuli, 265). Franjevci su uvijek bili na elu masemigranata, pa su i uBakoj bili duobrinici doljaka. Meutim, zavrijeme ratova (1475-1486.) nisu bila prekinuta kretanja, pa se ve od prvih desetljea 15. stoljea novi itelji iz Dalmacije i Bosnenaseljavaju u Baku.11 No pripadnici plemenaulia (da li od

11 Ustanovljeno je da se Bunjevci nisu naselili u Bakoj u isto doba, nit i sukrenuli s istog tla svoga starog zaviaja(Sekuli, 43). To vrijedi i zaulinovie, kao i za druge migrante od vremena kralja igmunda (1387-1437.) na dalje.


9/22


ulinovia?), porijeklom izSinjske krajine kojoj su pripadale i Biorine, bili su hrabri braniteljiSinja, pa ih je opjevao i Kai.12 Godine 1763. Matica umrlih biljei da je u Karakaici kod Sinja sa50 godina umro Ioannes filius qm GeorgiiCulinovich , alias

Libregnak . Znaajno je da 1709. godine u katastarskoj evidencijiKarakaice nemaulinovia(Soldo, 71). Na osnovu te injenice, sobzirom da je prezimeulinovi bilo koriteno, pretpostavljamo dasu roditelji pokojnog Ivana doselili u to dananje predgrae Sinjagdje je on ivio i umro. Na poetku 20. stoljea u Karakaici su bilesamo dvije obitelji, koje su u 19. stoljeu izgubile prezime ulinovi.Moda prezimeLibrenjak, zabiljeeno 1907. godine u Lovreu kodImotskog, upuuje na povratnu migraciju (Zuji, 91)?13 Ostat e tajnada li prezime potjee od notarskog zanimanja, tj. odlibar - knjiga, iliod trgovakog zanimanja tj.librica - mjera.

Ostali podaci vode nas uGlamo, u upuLivno, gdje je krajem 18.stoljea ivio Marcus Culinovich.U kui je bilo dvoje odraslih i jedno dijete (Mandi, 1962, 145). Ta samaka porodicamononuklearne strukture takoer dokazuje da je novo useljena i da tuzapoinje razvitak svoje mlade obitelji.

U 20. stoljeu u Dupovcima, zaseoku selaSutina u Rakitnom, ivi

osam porodica staroga rodaMarkota. Meu njihovim nadimcima jedan je i ulinovi (Petri, 482)! Prezime ulinovi u funkcijinadimka upuuje na branu vezu u kojoj zet dolazi u kuusvoje ene.esta je praksa bila da okolina prienjenog zeta naziva po prezimenutasta, ali kad on preuzima ulogu domaina onda dolazi do izraaja injegovo prezime. No uovom sluaju, bez dodatnih informacija, moese samo nagaati razlog upotrebe toga nadimka. Jedino je sigurno, da je jedan ulinovi tamo ivio.

Stari dokumenti uKruevu i Drinovcima u Hercegovininavode prezimenaule, uli i ulina (Mandi, 145). U nas je od davninaobiaj skraivanja prezimena. Proirivanje prezimena, dodavanjem

12 Kai-Mioi, Pisma kapetana oliti vojvode Jure ulia i njegovihsinova Petra i Filipa silenih vitezova, str. 228. 13 Podatke o Librenjacima u Karakaici zahvaljujem pokojnom fra Bernardinu Librenjaku iz Franjevakog samostana u Sinju, koje mi je dao1985. godine. Jedna od obitelji je ve izumrla. Svoje staro, vezaboravljeno prezime fra Bernardin je otkrio u Matici umrlih Sinjske upeiz 1750-1790. godine.


10/22


nastavkai, kao i mijenjanje pojedinih slova u imenu,dogaalo senajee u administrativnom popisivanju stanovnika.14 Tako je prezime uli postalo dominantno i rasprostranjeno, pa ih i usplitskim predgraima od 1716. godine (Boi-Buani) anagrafi biljee kroz cijelo 18. pa i do kraja 19. stoljea. Te obitelji u novimmjestima od 19. stoljea nisu vie vezane s ulinoviima od kojih suse davno izdvojili.

ulinovia je do druge polovine 20. stoljea bilo uGolubiu kodKnina, a komilukulini dio je selaLukar kod Oklaja u okoliciDrnia. Tamonji upnik upeGospe od atrnje, prema predajismatrao je da su doseliliod Drinovaca u Hercegovini.

Tragovi kretanja dijelova roda ulinovia nalazili su se i na putu odSarajeva prema Trnovu i aerodromu Butmir. Na tamonjemlokalitetu Rajski dol, na ulinovia okuci, do polovine 20.stoljea stajala je ploa s natpisomkapetanu ulinoviu. Smatrase, da je seloKazaginac u Bukom blatu, u duvanjskom kraju,izvoriteula, ulina i ulinovia. Da se meu ulinoviima jouvijek vide antropoloke slinosti (nos, crte lica) osvjedoila sam se i1987. godine susrevi u zagrebakoj ambulanti mladog ulinovia izzaseokaDonja Orahova kod Kotor Varoi u Bosni. Preuzimao je

lijeniku dozvolu za rad na visokogradnji u Zagrebu. Pojedinanemigracije iz staroga kraja, nastavljaju se, ali su u naem vremenu u pravilu usmjerene na urbane centre. Danas najvieulinovia ima uZagrebu, gdje moemo utvrditi i pripadnike mnogih drugih rodovakoji su imali uea u starijim migracijama. Od polovine 20. stoljeamigranti se i suvremenim prometalima kreu na mnogo veeudaljenosti nego to su to dozvoljavale prilike u pr olosti, kad seodlazilo na novo selite sa nekoliko zaustavljanja.15 Radi toga i

14

Na narod u svakodnevnom govoru skrauje prezimena. esto ihzavrava na a, ili o, pa se i ti oblici s vremenom legaliziraju. 15 Prema popisu stanovnitva iz 1929. i 1930. godineS. Pavii biljei Ledeniane ulinovie i to u:Ledenicama 3 porodice,Sincu -9, vici-1, Kostajnici -1, u Petrinji 9, Sisku 2, Bjelovaru -1, Brodu -3,upanji -1 i u Valpovu -2. Nakon 40 godina, u popisu iz 1971. godine Leksik prezimena biljei ulinovie uBeliu (Valpovo), Budainki (Sl.Brod),Budinini, Mokricama i Nebojanu (Petrinja), uCigleni (Bjelovar),u Duici, Martnskoj Vesi i u Selima kod Siska, te u samomSisku, takoer uKlenovniku (Ivanec), uKostajnici, Ledenicama, u Majurcu i Velikom Potoecu (Krievci), uOsijeku, pa uSincu i vici, te u samomOtocu. Zatim se nalaze uakovcu, Rijeci, u Slavonskoj Poegi, Splitu,


11/22


jesmo u prolosti mogli pratiti faze zastoja u kretanjima. Neki su parovi u fazama mirovanja na jednome mjestu ostajali po viedesetljea, ili za neke migrante cijeli njihov ivotni vijek. Brojni podaci u popisima i matinim knjigama (Stanju dua) kroz prolastoljea dokazuju esto i konstantno izdvajanje pojedinaca i tekoenjenih sinova iz rodnoga doma. To je u daljoj prolosti zavisilo o politikim prilikama koje su utjecale i na gospodarske prilike. Nakonseoba iz sigurnosnih razloga, tipinih za ratne situacije, sporadina sekasnija kretanja u mirnijim periodima nastavljaju u potrazi za boljimuvjetima ivota.

Seobeulinovia u prolosti pokazatelj su puteva i smjerova kojimasu se kretali i drugi migranti. Da li je ishodite veine migranata, pa iulinovia, u bosansko-hercegovakim predjelima u kojima smo imnali podatke, nije sigurno. To bi trebalo istraiti etnolokimkomparativnim metodama i drugim starijim dokumentima koji namanisu bili jo dostupni. No sigurno je ipak, da se veina iseljenikakretala u grupama, ali postepeno s jednoga mjesta na drugo, te da senije moglo ii na velike udaljenosti u jednome potezu. Takoer jeoito, da su se iz mase migranata putem izdvajale pojedine brane jezgre i naseljavale ad hoc, ili su potivali selita odreena od vlasti.Frekvencija tih migracija ovisila je o navedenim razlozima, koji su

bili izvan njihove moi utjecaja. Stariji smjerovi kretanja velikomveinom su bili od istoka prema zapadu, kroz dinarska planinska podruja. Te su smjerove koristile mnoge generaci je. Tako je npr.uoeno da se na podruje Plitvica, ali i u smjeru sjevera, ilo preko prijevoja gdje je danas seloSelite (Drenik). Grupe migranatasastojale su se preteno od ljudi i ena koji su potjecali iz raznihrodova. Podaci pokazuju da su esto stariji lanovi obitelji ostajali, aodlazili su samo mladi, pa ih je veina bila iz iste ue regije. Toj poetnoj masi uz put su se pridruivale nove manje grupe parova ili pojedinaca, kojih se dio u novim, mirnijim podrujima postepenoodvajao.

Dio ulinovia je bio u grupi koja je naseljavalaLiku. Oni su se tuzadrali vie od dva stoljea i nisu mijenjali prezime. U tom su periodu neki od njih promijenili mjesto boravka i selili u druga likanaselja koja su pruala mogunosti boljega ivljenja. IzLike je dio

te u Varadinu, Vrbanji (upanja) i uZagrebu (116). Osim u nabrojenimmjestimaulinovia ima u uritu (Vrbovec),Kvartama (Perui), uLetovanikom Vrhu (Sisak), pa naRijecii takoer uZagrebu (119).


12/22


13/22


1714. godine govori da jei to morala biti granina kota na smjeru puteva kojima su se migranti izBosne kretali prema sjeveru. Tu sudijelom skretali na zapad u smjeruDonji Lapac Biha, oito uzdolinuUne, pa krozSelite, da privremeno ili stalno nastane sela okoPlitvikih jezera. ini se stoga, da se osim kod Sinja migracioni putrazdvaja jo iznad Plitvica, gdje skree u Liku i usjevernom smjeru,da bi se jo sjevernije premaSavi opet ravao prema podrujimaSlavonije i Vojvodine. Kretanja na tim sjevernim prostorimaPanonije od 19. stoljea nisu vie brojnija strujanja, ve disperzna pomijeranja, koja biljee slubeni akti.

Migracijske procese, barem kad se sagledavaju kroz dostupnedokumente u protekla tri stoljea, alegorijski bi mogli prikazati kaoizlijetanje atoma iz mnotva matinih jezgri, a ne iz jedne. Njihovoslijevanje u kompaktnije, ali rodovski raznorodne struje, teklo jenajvie od istoka prema zapadu, pa se iz tih smjerova skretalo nasjever i to u dinarskomzaleu Splita, kod Sinja i u Primorju kodSenja. U Lici je, zbog funkcije Vojne krajine, zastoj bio dui, a na jugoistonom hrvatskom graninom podruju, kao i na zapadnom bosanskom potezu, zbog znanih povijesnih (ratnih) situacija nije bilomnogo lokacija za nastanjivanje. Kretalo se stoga lepezasto na jug iveinom nasjeverozapad.

Mikromigracije su bile stoljetna pojava. Manje grupe slijedile su prethodne iseljenike u nevelikom vremenskom slijedu, dok se joznalo kamo su krenuli, jer su se i u tim vremenima kroz meusobnokomuniciranje prenosile vijesti. Na to ukazuju mnogi raspoloivi podaci o vremenu i mjestu boravka. (karta) Oito je, da su u 18.stoljeu kretanja stanovnitva bila uestalija, nakon to je (1699)sklopljen Karlovaki mir.

Podatke o sjeditimaulinovia koristili smo kao indikatore trasekretanja, koje su u tome dugom periodu vremena zavisile ne samo o povijesnim prilikama nego i o geografskim uvjetima, kao i osigurnosti i prohodnosti planinskih prostora. Potomci useljenika u panonske krajeve sauvali su do 20. stoljea svijest o svome porijekluiz Dalmacije, jer su u proteklim stoljeima najdulje ostajali uDalmaciji, odnosno u dinarskom zaleu kao dijelu Dalmacije.16 Oni

16 U maarskom graduSzentendre jo ivi desetak porodica koje suhrvatskoga porijekla. U popisu stanovnika, u crkvenim maticama, oituju sedva vala naseljavanja dokraja 18. stoljea. Oba puta doseljenici nose


14/22


su radi toga zaboravili svoje prvotno ishodino podruje u kojima ih biljee dokumenti. Pripadnicirodova koji su kroz posljednja stoljeaiseljavali izLike smatraju se Lianima, iako je jo kod rijetkih prisutna svijest o njihovom davnom dalmatinskom porijeklu, odnosnosaznanje da su u te krajeve doli iz Dalmacije. Kod starijihulinovia sauvalase predaja da su potomciuskoka koji su kaotakvi doseljavali u senjsko podruje i u Liku. Pratei lokacije nakojima su ivjeli, dobivamo utisak da nisu dolazili sa veimmigracionim masama. To je moda bio nain kretanja u ranimseobama u 15. i 16. stoljeu.17 U kasnijim vremenima ima dokaza dasu brojnija bila postepena pomjeranja manjih grupa sastavljenih od pripadnika raznih rodova iz jednoga, ili i susjednih naselja.

Nije nam ovdje namjera utvrditi etniku strukturu migranata. No,treba istai da su ulinoviiikavcii da se nalaze na istim podrujimana kojima se prostiruBunjevci. Iz zapadneBosne i zapadnih dijelovaHercegovine oni nastavajuDalmaciju i njezinozalee, Primorje (posebno okolicu Senja) iLiku, te Podunavlje (Suboticu i dr.)(Sek uli, 20 i d.).

MeuGospianima kao Bunjevce Pavii navodi samouline (210),no injenica je da su iulinovii postepeno putovali tim istim

trasama iz istog ishodinog kraja.18

Mario Petri je ustanovio da tajsloj sadri u osnovi veoma staro etniko jezgro. Smatrao je da su bunjevaki rodovi do sadasauvani u ovom dijelu Bosne, tj. na

sobom sjeanje da su prekoLike, pored Zagreba stigli do tamo.Odravaju jo neke godinje obiaje od kojih je, do pred kraj 20. stoljea, o proljetnom solsticiju obiajdodola za prizivanje kie , paljenje vatri i sl.Sebe nazivajuDalmatin brat, povremeno se okupljaju, a za crkvene blagdane u procesijama nose svoju zastavu sa tim svojim imenom. Svijest o

dalmatinskoj pradomovini jo je jaka, iako se hrvatski jezik ve jako gubi. 17 U ranim popisima stanovnitva, koje su slubeni popisivai predavaligeneralnim providurima za Dalmaciju (v. Arhiv u Zadru), redovno je mali broj istih prezimena u jednom lokalitetu, a veliki je broj prezimena iz raznihrodova. Evidentirano je vrlo mnogo malih nuklearnih porodica (uglavnom brani par s djecom), a samo rijetke starosjedilake obitelji su bile brojnije. 18 S. Pavii utvruje da su Bunjevci tokavsko-ikavskoga govora potekli s podruja Dinare, Promine i Svilaje, te da su senjihovi dijelovi poelisputati ... uveoj mjeri ve u 15. st. Prije Turaka (254). U to doba suroditelji Jurja ulinovia ve bili u Skradinu. Osim toga u navedenimemigracijsk im regijama nali smo i kasnija sjedita ulinovia, to ukazujei na njihova kasnija premjetanja.


15/22


prostoru okoLivna, staroga Duvna (danas Tomislavgrada), okoKupresa i Rame, te da pripadaju u stvari, iroj grupi hrvatskogikavskog stanovnitva. To stanovnitvo se veim dijelom i sadanalazi na irokom pr ostoru Zagorske Dalmacije i drugimnavedenim krajevima.19

Pokuali smo po dostupnim podacima otkriti smjerove kretanjakojima su prolazili migranti traei sigurniju postojbinu. Podaci olokacijama koje su nastavali pripadnici rodaulinovi bili su nam putokaz za dokumentiranje smjerova njihova kretanja. Utvrivanjefaza njihova mijenjanja ivotnoga prostora, po podacima olokalitetima i vremenu boravka u njima, osvijetlilo je i smjerovestarih migracija dinarskoga stanovnitva uope, jer ulinovii nisumijenjali svoja boravita sami, ve zajedno s vie ili manje brojnomgrupom migranata iz svoga polazita. Motivirali su ih na to istirazlozi kao i sve druge uglavnom rat na tim prostorima iokupacijski sistem uprave, koji je stoljeima ugroavao stanovnitvoi prisiljavao ga da se uz borbu za prehranjivanje i s time za preivljavanje, bori i s orujem sa stvarnim neprijateljem njihoveslobode. Vjerujem stoga, da e ovaj skromni pokuaj koristiti i za budua prouavanja ovih problema.

Literatura

BOI-BUANI, DANICA. 1974. Prilog poznavanjustanovnitva Splita u 18. stoljeu, uGraa i prilozi za povijest Dalmacije. 8. str. 155-232. Split. Popisi izanagrafa 1716-1725, za Dobri i Luac. str. 216.

ULINOVI-KONSTANTINOVI, VESNA. 1983.Promjene seoske porodice i obiajnog ponaanja prisklapanju braka (na primjeru regije Pakrac), uSociologijasela. 82. str. 183-197. Zagreb.

ULINOVI-KONSTANTINOVI, VESNA. 1983.Razvoj sela,porodice i drutvenog ivota Grabii kodVrlike, u Kai. 15. str. 45-68. Split.

19 Zahvalna sam pokojnom dr. Mariu Petriu, velikom poznavaocu iistraivau stanovnitva planinskih prostora Bosne i Hercegovine, kao i

dinarskih podruja Hrvatske, na veoma korisnim savjetima.


16/22


ULINOVI-KONSTANTINOVI, VESNA. 1989.ivot i socijalna kultura stoarskog stanovnitva podDinarom, u Zbornik za narodni ivot i obiaje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (dalje ZbNO JAZU).51. str. 109-182. Zagreb.

ULINOVI-KONSTANTINOVI, VESNA. 1989.Migracioni procesi i socio-kulturna adaptacija, uGlasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (daljeGlZMBH ). N.S. 43/44. str. 27-38. Sarajevo.

FINKA, BOIDAR. 1958. Novigradska madrikula skuleBlaene Divice Marije od Svetoga Luzarja iz 17. stoljea,u Starine JAZU.48. str. 171- 172. Zagreb.

GUDELJ, PETAR. 1991. Moja Imota. str. 156-157.Zagreb.

JAOV, MARKO. 1983. Spisi Tajnog vatikanskog arhivaXVI i XVIII veka, u Zbornik za istoriju, jezik i knjievnostsrpskog naroda. XXII. str. 148. Beograd: Srpskaakademija nauka i umetnosti (dalje SANU).

JOLI, ROBERT. 2002. Duvno kroz stoljea. str. 226 i d..Tomislavgrad-Zagreb.

JUTRONI, ANDRO. 1950. Naselja i porijeklostanovnitva na otoku Brau. JAZU. str. 108-180 i d.Zagreb.

KAI-MIOI, ANDRIJA. 1892. Razgovor ugodninaroda Slovinskog. str.228. Zagreb: izd. Stjepan Kugli.

KAPETANI, NIKO VEKARI, NENAD. 1999.Stanovnitvo Konavala. 1. str. 145, 371. Dubrovnik:HAZU.

KAPETANI, NIK O VEKARI, NENAD. 1999.Stanovnitvo Konavala. 2. str. 187-194. Dubrovnik:HAZU.

KATELAN, don STIPE. 1940.Povijesni ulomci iz biveSlobodne opine Poljica. str. 95. Split. KLAI, BRATOLJUB. 1978. Rjenik stranih rijei. A-.

str. 249 i 765. s.v.l i kulin, kula sve od turske osnove.Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske

Leksik prezimena Socijalistike republike Hrvatske.1976. Zagreb: Matica Hrvatska (dalje MH).

LUBINA, fra PETAR . 1995. Marijanska Hrvatska,Gospina svetita meu Hrvatima.str. 38 i 539. Split.


17/22


MANDI, P. DOMINICUS O. F. M.. 1962.Chroaticatholici Bosnae et Hercegovinae.str. 145 Vizitacijavikara fra Marijana Bogdanovia g. 1768. (Glamo) ad 8 i10. Chicago Roma.

MANDI, NIKOLA. 1999. Podrijetlo i razvoj puanstvau Kruevu kod Mostara.str. 86-87. Mostar.

NIKANOVI, MIROSLAV. 1983. Porijeklostanovnitva Drenice, uGlZMBH. Etnologija. N.S..38.str. 1-61 (36). Sarajevo.

OMAI, VJEKO. 1974. Katastik trogirskog dijelaNove steevine iz 1711. godine, uGraa i pril ozi za povijest Dalmacije.8. str. 106,111, 122, 141. Split.

OSTOJI, IVAN. 1989/1990. Onomastika ibenskogakraja. (III). u Kai. 21-22. str. 263-340 (282-3). Split.

PAVII, STJEPAN. 1962. Seobe i naselja u Lici.ZbNO JAZU. 41. str. 7, 121-127, 180, 194, 210,245,256-7, 283. Zagreb.

PETRI, MARIO. 1961. Porijeklo stanovnitvaLivanjskog polja, uGlZMBH, Etnologija.str. 31-90.Sarajevo

PETRI, MARIO. 1970. Etnika prolost stanovnitva na podruju Litice u zapadnoj Hercegovini, uGlZMBH.Etnologija. N.S. 24/25. str. 9-95. Sarajevo

PETRI, MARIO. 1983. Povr i Rakitno, Prilozi za prouavanje naselja i porijeklo stanovnitva Hercegovine,u ZbNO JAZU . 49. str. 453-482. Zagreb.

PRIJATELJ, KRUNO. S.a. Juraj ulinovi.Odjel zalikovne umjetnosti JAZU. Zagreb.

SEKULI, ANTE. 1986. Narodni ivot i obiaji bakih Bunjevaca. ZbNO JAZU. 50.str. 44, 62, 262, 265 i d.Zagreb.

SOLDO, JOSIP. 1989. Etnike promjene i migracijestanovnitva u Sinjskoj krajini krajem 17. i poetkom 18.stoljea, u Zbornik Cetinske krajine.4. str. 110, 126 i d.Sinj

SOLDO, JOSIP. 1995. Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeu. I. str. 71 i d. Sinj.

UVODI, A. 1933. Juraj ulinovi.Split. VEGO, MARKO. 1981. Historija Brotnja od najstarijih

vremena do 1878. godine.Stanje dua fra Pavla


18/22


Dragievia u Krivodolu. God. 1743. i 1768. str. 231, 236.itluk.

Fra VRDOLJAK, IMOANIN. S.a.Snopi narodnih pjesama. Rukopis Odbora za narodni ivot i obiajeHAZU. Sign. M.H.199. str. 141. pj. 41

ZUJI, KRUNOSLAV. 1995. Prezimena i porodininadimci u Imotskoj Krajini, u Imotski zbornik . 3. str. 45-133. Matica Hrvatska Imotski.

Izvori

Dravni arhiv u Zadru. Mape Grimani N. 21. Disegni erubriche dei villaggi del territorio ex Veneto d Imoschi, formati nell anno 1725.

Dravni arhiv Zadar. Libro VII degli Atti dei Nati dellaParochia dei Borghi Luciaz-Manus in Spalato. 1869-1875.

Matica umrlih upe Sinj. 1750-1790. Povjesni arhiv Dubrovnik. Hektorovia arhiv. sv. 32/5.

1672. Povjesni arhiv Dubrovnik. Arhiv Arneri. I-4/3. br.112.

1673. Stato delle Anime della Parrocchia di S. Pietro ne due

Borghi Luciaz e Manus, li 28. Aprile 1776. Split Povjesni arhiv Split. Knjiga vjenanih upe Sv. Petar.

Split. Od 1. I. 1828. do 21. X. 1857.


19/22


20/22


Slika 2.Iz zbirke ONO HAZU, sign. M.M. 199 fra Vrdoljak Imoanin, Snopi narodnih pjesama (udinovi = ulinovi,lokalitet Senj)


21/22


Slika 3. Smjerovi kretanja, lokaliteti i vrijeme obitavanja pojedinihdijelova roda ulinovia


22/22

FOLLOWING THE MIGRATIONS OF ONE TRIBE(Summary)

The Author research historical data of the migrations andidentification of changing habitats of the members of the tribeCulinovic as en example of the migratory movements in the widerregion of Croatia, over time. The results identify Western Bosnian-Herzegovina areas as the original locations from which they startedtheir traceable migration. The oldest documentary evidence ofCulinovic family dates from Juraj (Georgius) Culinovic renownRenaissance painter born in Dalmatia (Croatia) 1433 or 1436 A.D.The research established that all migrant movements consist fromsmall groups of migrants of diferent tribe names which movedthrough Dinara hinterland toward Lika and than toward Panonian plains, and diverted in several directions.The analyse of shortening of Culinovic name, its changes in the past,and usage of nicknames are also done.

vesna culinovic konstantinovic tragom seoba jednog roda

Documents