vidljivost (visibility) europskih projekata porezne uprave · vidljivost (visibility) europskih...

40 POREZNI VJESNIK 10/2016.

Jurica Piskač

Vidljivost (Visibility) europskih projekata Porezne uprave

Predstavljamo twinning- projekt ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave (CRO TAXIT)«

1. UVODVrlo je važno da svaki sudionik u svakoj fazi provedbe osigura Vidljivost projekta (Vi-

sibility), počevši od poziva na predlaganje, raspisivanja projektnih prijedloga, cijeloga pro-gramiranja i izrade natječajne dokumentacije, početka provedbe projekta i završetka pro-jektnih aktivnosti do zatvaranja projekta. Osiguranje vidljivosti projekta u glavnine projeka-ta EU-a obvezan je i važan dio projektnih aktivnosti, napose otvaranja (Kick-off − Svečanost otvaranja projekta) i zatvaranja projekta (Closing event − Svečanost zatvaranja projekta), ali se o njegovoj primjetnosti mora voditi računa za ukupnog trajanja projekta. Po završetku projekta priča, naravno, ne prestaje, jer učinci i isporuka projekta postaje dijelom ≈bića« ukupnoga ustrojstva te se u primjeni pokazuje kao nešto primjetno i trajno prisutno ∑ kao povećan kapacitet Porezne uprave, unapre�enje poslovnih procesa, primjena u projektu razvijene aplikacije i slično. Vidljivost treba (is)koristiti i radi drugih razloga: promicanja projektnog tima te isticanja angažmana kolegica i kolega u provedbi projekta, s obzirom da su te aktivnosti, u pravilu, značile dodatni angažman uz redovita poslovna zaduženja (pa barem tako dobivaju priznanja za svoj rad), promicanje vlastite ustrojstvene jedinice kao nositelja projekta odgovorna za uspjeh projekta. Time se nikoga ne stavlja u prvi plan. U procesu, ovisno o ulozi i odgovornosti, svatko je dao (i daje) vlastiti doprinos.

Od trenutka poziva na predlaganje projekata, dakle, treba osigurati sudjelovanje i podršku svih pripadajućih i zainteresiranih, počevši od upravljačke razine Porezne upra-ve − višega rukovodstva. Primjetnost projekata počinje zapravo već osiguranjem i stav-ljanjem na raspolaganje odre�ene financijske pomoći EU-a te mogućnošću predlaganja projekata pod okriljem takva fonda.

U nastavku je pregled dosadašnjih aktivnosti, važnijih projekata razvijanja informa-tičkih rješenja, te obveznih sustava razmjene informacija s EU-om. U vrijeme prije pristu-panja EU Služba za informacijski sustav i Odjel za projektiranje, izradu i uvo�enje rješenja (sada Služba za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja) raspisala je i provela najveći broj projekata za uspostavu sustava za razmjenu informacija s EU-om što ih se uspješno primjenjuje već od 1. srpnja 2013. U nastavku slijede općenite informacije o provedbi

Vidljivost (Visibility) europskih projekata Porezne uprave

VIDLJIVOST (VISIBILITY) EUROPSKIH PROJEKATA POREZNE UPRAVE 41

twinning-projekata (ugovora), a naposljetku ukratko predstavljamo novi twinning-projekt Porezne uprave ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave (CRO TAXIT)«, na osnovi Transition Facility (Prijelazni instrument financiranja) programa.

2. EU PROJEKTI POREZNE UPRAVE ∑ POGLED UNATRAGSlužba za razvoj i uvo�enje poslovnih rješenja raspisala je, vodila i/ili sudjelovala u

provedbi projekata vrijednih više od 10 mil. eura. Dosad se pripremalo i uvodilo isključi-vo projekte obveznih (mandatory) sustava u vezi s razmjenom informacija s drugim drža-vama EU-a, a u ovom trenutku završeni su postupci javne nabave i odabir izvo�ača te nam predstoji ugovaranje i početak primjene projekata što će unaprijediti i omogućiti daljnji razvoj nacionalnih aplikacija temeljem programa IPA ili Transition Facility.

Porezna uprava još je korisnik pretpristupnih sredstava prema programu IPA 2013. odnosno projekta IPA 2013 ≈Jačanje kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području obavljanja usluga korisnicima (G2B) temeljem konsolidacije sustava IT«. Pojednostavnje-no rečeno, radi se o ≈zaostatku« iz razdoblja prije pristupanja EU, za što su već prije bila rezervirana sredstva. Natječaj je objavljen, uz nedavno proveden postupak odabira izvo-�ača, ugovor je potpisan i krenule su projektne aktivnosti. Nasuprot prijašnjima natječaj-nim postupcima, nakon pristupanja Hrvatske EU pravila su se promijenila, te se natječaje za ugovore o uslugama ili tehničkoj pomoći (Service Contract − Technical Assistance) provodi prema Zakonu o javnoj nabavi.

Pravi je trenutak za isticanje jednoga uhu ugodna pojma u natječajnoj i projektnoj do-kumentaciji − Sustainability (održivost) projekta i njegova učinka nakon provedbe. EK-u je, naime, vrlo važno na što se troši zajednička sredstva, odnosno da ih se troši namjenski. Rezultate se mora postići u tijeku uvo�enja, a potom slijede učinci na nacionalnoj razini (administraciji) što moraju biti vidljivi, mjerljivi, podložni mogućoj reviziji i slično.

2.2. Uporabljeni programi EU-aCARDS: Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization ∑ Po-

moć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju. Poslužio je kao instrument potpore i proved-be Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Općeniti mu je cilj bio puna integracija Hrvatske u EU i stoga ima jasno pretpristupno usmjerenje. Pravni je temelj uspostave programa CARDS Uredba (EC) 2666/2003 o pomoći Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji. Pomoć je usredoto-čena u prvome redu na izgradnju institucionalnih, zakonodavnih, gospodarskih i socijalnih temelja, sukladno vrijednostima EU-a, te promicanje razvoja tržišnoga gospodarstva.

PHARE: Pologne et Hongrie − Aide á Restructuration Economique (Poljska i Ma�arska ∑ Pomoć za ekonomsku obnovu). Taj program, na osnovi twinninga i tehničke pomoći, osigurava sredstva potpore pri ulaganju i uspostavljanju ustanova u zemljama kandidat-kinjama. Pokrenut je 1989. na osnovi Uredbe Vijeća 3906/1989/EC, kao program pomoći, najprije Poljskoj i Ma�arskoj a potom i drugima tranzicijskim državama srednje i istočne Europe. PHARE se 1997. posve usmjeruje na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije za države kandidatkinje. Hr-vat ska je korisnica toga programa od proračunske 2005. godine. Cilj mu je pripremiti dr-žave kandidatkinje za članstvo u EU, odnosno osposobiti ih za punu primjenu njezine pravne stečevine te iskorištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja. U RH je imao uskladiti sustav PDV-a s pravnom stečevinom Unije, razviti sustav VIES za razmje-nu podataka te prilagoditi administrativne postupke i informacijsku infrastrukturu, radi što bolje komunikacije s članicama EU-a, kontrole prometa robe na zajedničkom tržištu te sprječavanje porezne evazije. Razvijenim informacijskim i administrativnim sustavom


kontrole protoka robe te administrativnom suradnjom članica, smanjuje se poreznu evazi-ju te unaprje�uje sustav naplate poreznih potraživanja.

IPA: Instrument for Pre-accession Assistance − Program pretpristupne pomoći EU-a temeljni cilj kojega je pomoć državama kandidatkinjama i možda budućima u uskla�iva-nju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a te jačanju kapaciteta za provedbu novih zakona i propisa.

2.3. Europski projekti Porezne uprave ∑ izdvojenoJedan je od razloga za isticanje u nastavku navedenih projekata što se u procesu

programiranja za projekte kroz Transition Facility navodi u dokumentaciji pa prema tome i za twinning-projekt ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave (CRO TAXIT)« u Twinning Ficheu, u dijelu Linked activities; a) Directly linked projects i b) Other linked projects, čime ih se dovodi u vezu s prijašnjima manje ili više važnim aktivnostima i provedbama projekata.

Javno dostupni podaci i transparentni natječajni postupci, odabir izvo�ača i ugovara-nje te naposljetku provedba projekta uz ispunjenje ukupnih zadanih učinaka vrlo su važni za sve sudionike u postupku. Od samoga otvaranja (Kick-off − Svečanost otvaranja) do zatvaranja projekta (Closing Event − Svečanost zatvaranja) informacije o projektu dostupne su široj javnosti jer ih se prati u javnima medijima.

CARDS 2004 Twinning-projekt ≈Jačanje poreznog sustava na području PDV-a radi pri preme razvoja info-sustava VIES me�usobne povezanosti«

Twinning-partner: Republika Austrija

Trajanje projekta: 21 mjesec

Početak projekta: siječanj 2006.

Završetak projekta: rujan 2007.

Proračun: 1,3 mil. eura

Cilj je projekta bio jačanje i osuvremenjivanje PURH-a radi cjelovita uskla�enja s prav-nom stečevinom EU-a. Provedba je ojačala administrativne kapacitete Porezne uprave RH za primjenu (novih) zakonskih odredba i postupaka na području PDV-a, te pripremu uvo-�enja informacijskog sustava me�usobne povezanosti sustava razmjene podataka VIES.

PHARE 2005 Twinning-projekt ≈Učinkovito upravljanje sustavom VIES i poslovna podrška«


Trajanje projekta: 18 mjeseci

Početak projekta: prosinac 2007.

Završetak projekta: lipanj 2009.

Proračun: milijun eura

Cilj projekta bio je pomoći Poreznoj upravi u stvaranju uvjeta za uvo�enje i učinko-vito upravljanje sustavom razmjene informacija o PDV-u (VIES) uz prilagodbu nacionalnog info-sustava o PDV-u, što obuhvaća uspostavljanje informatičke povezanosti sa zajednič-kom mrežom EU-a (mreža CCN/CSI), jačanje administrativnih kapaciteta kako bi se osi-guralo uspješno upravljanje novim sustavom te učinkovitu administrativnu suradnju s članicama EU-a i nadležnim tijelima EK-a. Cilj je bio podržati Hrvatsku u ispunjavanju pretpristupnih uvjeta u vezi s Poglavljem 16 (Porezi) pravne stečevine Zajednice, osobito s prihvaćanjem i integracijom standarda EU-a i postupaka u pogledu usluga i dobara u Zajednici sukladno sustavu razmjene informacija o PDV-u (VIES) prema zahtjevima EU-a.


PHARE 2005 Ugovor o uslugama ≈Obvezan razvoj sustava VIES ∑ razvoj softwarea«

Ugovorni partner: IBM Hrvatska d.o.o.


Početak projekta: prosinac 2007.



Cilj je bio oblikovanje i razvoj sustava za razmjenu podataka o PDV-u, prometu do-bara i usluga me�u članicama EU-a (VIES ∑ VAT Information Exchange System) što će omo gućiti pravodobnu i točnu razmjenu podataka s članicama EU-a.

PHARE 2006 Twinning-projekt ≈Jačanje i unapre�enje informacijske tehnologije hrvatske Porezne uprave radi udovoljavanja standardima EU-a na području PDV-a«



Početak projekta: lipanj 2009.

Završetak projekta: studeni 2010.

Proračun: milijun eura

Opći cilj projekta bio je udovoljiti obvezama u odnosu na Poglavlje 16 (Porezi) prav-ne stečevine Zajednice kako bi se uspješno primijenilo prenesene zakone. Cilj projekta je jačanje institucionalnog kapaciteta Porezne uprave kako bi se omogućilo efikasno uprav-ljanje VIES i VES informacijskim sustavima. Osobit je cilj uspostava funkcionalnog VIES i VoeS (PDV na e-usluge) sustava. Svrha učinkovitih sustava VIES i VoeS uspješna je komunikacija s ostalim državama članicama EU-a.

PHARE 2006 Ugovor o uslugama ≈Razvoj poboljšanih funkcija VIES-a i razvoj VoeS-a«

Ugovorni partner: IBM Hrvatska d.o.o.


Početak projekta: lipanj 2009.

Završetak projekta: studeni 2010.


Nakon uspostavljanja sustava VIES i uspješne provjere, uslijedio je razvoj i ugradnja naprednih funkcija sustava (tzv. VIES 2) te razvoj sustava VoeS (razmjena podataka o PDV-u na e-usluge), prema novima tehničkim specifikacijama EU-a.

Cilj je bio unapre�enje sustava VIES te razvoj sustava VES za obradu podataka radi omogućivanja razmjene važnih podataka s info-sustavima članica EU-a. Opseg projekta obuhvaća analizu trenutačnog stanja Porezne uprave na području IT-a, odre�ivanje pra-vaca daljnjeg razvoja, odre�ivanje i razvoj sučelja nacionalnog sustava PDV-a i VIES-a 2 te oblikovanje i uvo�enje VIES-a 2.

Tijekom izvedbe projekta unaprije�eni su ili razvijeni sljedeći nacionalni sustavi IT-a:

• VIES Enhancements (Unaprije�en sustav VIES)

− Promjene ili unaprje�enja u obliku uvo�enja novih poruka VIES, prelazak na mjesečne zbirne prijave, analiza rizika (otkrivanje prijevara), izvješćivanje, kvaliteta podataka…

• VoeS ∑ VAT on e-services (PDV na e-usluge)

• VAT Refund (Povrat PDV-a) ∑ sustav povrata PDV-a plaćena u drugoj članici EU-a.


IPA 2008 Twinning-light projekt ≈Jačanje administrativnih kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području razmjene informacija u vezi s oporezivanjem dohotka od štednje isplaćena u obliku kamata«

Twinning-partner: Republika Francuska

Trajanje projekta: šest mjeseci

Početak projekta: studeni 2010.


Proračun: 190.000,00 eura

Svrha je bila izgradnja administrativnih kapaciteta na području razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju kroz uspostavu jedinstvene prakse država članica u borbi protiv porezne prijevare, stvaranje preduvjeta za ispunjavanje obvezne razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju propisana u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ (Savings Directive).

IPA 2008 FPP RAC Okvirni ugovor ≈Razvoj informacijskog sustava za razmjenu informacija o dohotku od štednje u obliku isplaćenih kamata«

Ugovorni partner: ASTEC d.o.o.


Početak projekta: srpanj 2012.

Završetak projekta: siječanj 2013.


Opći cilj projekta bio je jačanje kapaciteta hrvatske Porezne uprave u području me-�unarodne razmjene informacija prihvaćanjem i primjenom standarda EU-a i prakse u vezi s Direktivom o štednji (Savings Directive). Osobit je cilj projekta bio razvijati nova infor-matička rješenja za učinkovitu razmjenu informacija o dohotku od štednje u obliku ispla-ćenih kamata. Razvijena je aplikacija SIDEIS (Saving Income Data Exchange System) za primanje podataka u isplatitelja (financijskih ustanova) i pripremu podataka za slanje drugim članicama EU-a. Aplikacija služi i za prihvat podataka drugih članica.

IPA 2010 FFRAC Twinning-projekt ≈Podrška jačanju kapaciteta hrvatske Porezne uprave u daljnjem razvoju sustava za razmjenu informacija«

Ugovorni partner: Republika Austrija


Početak projekta: siječanj 2014.

Završetak projekta: srpanj 2014.


Ovaj projekt osigurao je daljnju pomoć u informatizaciji Porezne uprave u pogledu razvoja i uvo�enja sustava za razmjenu informacija sa članicama EU-a, imajući u vidu njezine obveze u osiguravanju pune operativne provedbe i učinkovitosti sustava za raz-mjenu informacija s EU-om, te bolju administrativnu suradnju s članicama − DG TAXUD-om i komunikaciju s drugima važnim sudionicima.

Unaprije�eni su poslovni procesi, uspostavljen učinkovitiji sustav nadzora i upravlja-nja, dana je podrška u provo�enju testova uskla�enosti i prelasku u produkciju te utvr�i-vanju obveza važnih sudionika putem revizije Sporazuma SLA (Service Level Agreement). Obuka provedbu projekata povećala je razinu operativnih vještina nužnih za uspješno uvo�enje i uporabu sustava za razmjenu informacija s EU-a.


***

Kako se osigurava vidljivost navedenih projekata? U samoj provedbi projekti su poči-njali i završavali obveznom ≈ceremonijom« službenog otvaranja i zatvaranja projekta (primjenjivo za twinning-projekte) radi podizanja svijesti javnosti o projektima što ih se financira iz fondova EU-a te predstavljanjem projekta (projektnog tima i projektnih aktiv-nosti) i rezultata projekta razvoja sustava/aplikacija (ugovora o uslugama) kao uobičaje-ne poslovne prakse u provedbi. Predstavljanje projekta, svakako, pospješuje uključenost članova projektnog tima te osigurava podršku višeg rukovodstva za trajanja provedbe projekta što će utjecati na kvalitetu isporuka.

Za trajanja projekta, interna vidljivost projekta osigurana je putem web-alata za surad-nju, portala SharePoint Porezne uprave. To je, naravno, ovisilo o internom ustroju pro jekta, potrebama projektnog tima, uostalom i sklonostima pojedinih voditelja. Projekti u nadlež-nosti Službe za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja sustavno su vo�eni uz primje-nu navedena alata, pa po završetku projekata portali postaju repozitorij dokumenata na-stalih za trajanja svakoga projekta, za daljnju uporabu te, napokon, za moguće promjene, po nalogu nadležnih nacionalnih tijela ili nadležnih tijela EU-a.

Što od informacija o provedenim ili aktualnim projektima imamo na službenim web--stranicama Porezne uprave? Donekle sustavno praćeno i objavljeno, postoje stranice ≈Projekti« na poveznici http://www.porezna-uprava.hr/HR_projekti/Stranice/Projekti.aspx gdje su navedeni projekti s osnovnim informacijama.

Na vidljivost projekta uvelike utječe samo djelovanje sustava/aplikacija u produkciji, što su ≈konkretni« rezultati uspješno provedenih projekata. Imamo aplikacije čiji korisni-ci su isključivo službenici Porezne uprave, ali su namijenjene (i) vanjskim korisnicima ∑ obveznicima, te su primjetne i zato što su objavljene na internetskim stranicama Porezne uprave na prikladnim web-mjestima u navigaciji net-preglednicima.

Sustavi EU-a ∑ označuje sustave (aplikacije) razvijene u projektima PHARE i IPA te održavanja sustava razmjene informacija EU-a.

Svi su obvezni sustavi razvijeni sukladno funkcionalnima i tehničkim specifikacijama EK-a (DG-TAXUD), usuglašenima i odobrenima u odborima u kojima sudjeluju predstav-nici članica (Odbor SCAC ∑ Standing Committee for Administrative Cooperation i Pododbor SCIT − Standing Committee for Administrative Cooperation ∑ IT). U konačna su rješenja ugra�eni i funkcionalni zahtjevi korisnika, radi odre�enih osobitosti nacionalnog sustava, zakonodavnih odredba i potreba korisnika.

• VIES − Osnovni sustav za razmjenu informacija s EU-om, − Korisnici su sustava službenici Porezne uprave: Služba za me�unarodnu raz-

mjenu informacija kao glavni korisnik i nadležno tijelo (Competent Authority) ispred Porezne uprave u komunikaciji i administrativnoj suradnji članica EU-a (uloga Ureda za vezu − CLO Central Liaison Office); kontakt-osobe na razini područnih ureda Porezne uprave; inspektori i drugi.

− Neizravno, korisnici su učinkovita sustava VIES i obveznici u postupku provje-re valjanosti stranih PDV IB-a putem portala EU-a,

− Vidljivost sustava ∑ web-stranica Porezne uprave na poveznici http://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/Provjera-valjanosti-stranih-PDV-ID-broje-va.aspx (putanja u internetskom pregledniku: Naslovnica > PDV > Provjera valjanosti stranih PDV ID brojeva).

• VAT Refund (Povrat PDV-a) − Hrvatski obveznici nakon pristupanja EU zahtjeve za povrat PDV-a iz drugih

država članica podnose putem elektroničkoga HR-portala Porezne uprave, od-


nosno sustava za povrat PDV-a na osnovi Direktive Vijeća 2008/9/EC ugra�ene u Zakon o PDV-u (NN 73/13).

− Namijenjen je svima obveznicima u RH upisanima u registar obveznika PDV-a koji žele podnijeti zahtjev za povrat PDV-a iz druge članice EU-a. Zahtjev mogu podnijeti obveznik ili njegov opunomoćenik.

− Korisnici su aplikacije službenici Porezne uprave u Područnom uredu Zagreb − Služba za utvr�ivanje poreza i doprinosa, odnosno Odjel za strane obveznike

za odobravanje zahtjeva za povrat − Vidljivost sustava ∑ web-stranica Porezne uprave na poveznici http://www.

porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/Povrat-pdv-a-EU.aspx (putanja u internet-skom pregledniku: Naslovnica > PDV > Sustav povrata PDV-a iz EU ∑ VAT refund). Dostupne su podstranice s općim informacijama, informacijama kako postati korisnik, dostupne su korisne poveznice na važne izvore informacija u EU, Priručnik za krajnje korisnike sustava za povrat PDV-a, FAQ ∑ česta pitanja, tehničke specifikacije za razvoj web-servisa podnositelja zahtjeva i druge infor-macije. Osobito web-mjesto opisuje postupak registracije (Kako postati koris-nik?) gdje su dostupne sve informacije, dokumentacija i obrasci.

• VoeS (PDV na e-usluge) − Servis/usluga nije javno izložena, od usluge se uskoro odustaje na razini EU-a,

ukupne trenutne i buduće funkcionalnosti ≈preuzima« sustav M1SS. U VoeS-u nemamo registriranih korisnika.

• M1SS/MOSS (Mini One-Stop-Shop) − Dostupan obveznicima koji obavljaju telekomunikacijske usluge, usluge radio-

i TV-emitiranja te elektronički obavljene usluge neobveznicima u članicama EU-a u kojima nemaju sjedište te omogućuje obračun PDV-a putem portala države članice registracije, odnosno države u kojoj su registrirani za taj postu-pak. Cilj je sustava pravilna i jednostavna primjena PDV-a na elektroničke is-poruke udaljenih usluga. Porezno tijelo u državi članici u kojoj je obveznikov poslovni nastan primit će prijavu i uplatu PDV-a za isporuke u druge članice EU-a te će biti odgovorno za proslje�ivanje podataka i sredstava.

− Korisnici su poslovni subjekti sa sjedištem ili SPJ-om u EU (Union Sheme) te za korisnike izvan EU-a (Non-Union Sheme). Trenutno imamo 25 korisnika, i to samo u union-shemi. Korisnici su aplikacije u djelokrugu rada i službenici Po-rezne uprave u Područnom uredu Zagreb, Služba za utvr�ivanje poreza i do-prinosa − Odjel za strane obveznike.

− U ovom je trenutku portal HR Porezne uprave u većim razmjerima korisnik informacija i primitka informacija o uplaćenim sredstvima nego što je registri-ranih korisnika, pa i država primatelja informacije, šalje informacije drugim članicama te proslje�uje sredstva.

− Vidljivost sustava ∑ web-stranica Porezne uprave na poveznici http://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/TelekomunikacijskeRadijskeUslugeTelevi-zijskoEmitiranje.aspx (putanja u web-pregledniku: Naslovna > PDV > Poseb-ni postupak oporezivanja PDV-a MOSS). Dostupne su podstranice s općim in-formacijama, uz prikaz pravnih akata i dostupnosti informacija iz drugih izvo-ra − Priručnik za registraciju korisnika i druge informacije. Posebno web-mje-sto opisuje postupak registracije (Kako postati korisnik?).

• SIDEIS − Aplikacija SIDEIS služi za prikupljanje informacija/podataka o dohotku od kama-

ta na štednju što su ih rezidentima drugih članica EU-a (uključivši druge države sukladno Direktivi Vijeća 2003/48/EZ i OPZ-u) platili HR isplatitelji (banke i


ostale ustanove ), slanje prikupljenih podataka drugim članicama EU-a (i drugim državama sukladno Direktivi Vijeća 2003/48/EZ i OPZ-u) te primanje podataka iz drugih članica EU-a. Podatke se dostavlja jednom godišnje, a rok je za prvo, inicijalno prikupljanje podataka do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu, a slanje podataka drugim članicama EU-a (uključivši druge države sukladno Direk-tivi Vijeća 2003/48/EZ i OPZ-u) najkasnije do kraja lipnja tekuće godine.

− Korisnici su banke i ostali isplatitelji. Za banke je predvi�ena registracija, pri-java u sustav i učitavanje datoteke XML, dok ostali isplatitelji primjenjuju po-jednostavnjen postupak učitavanjem datoteke XLSX preko weba.

− Vidljivost sustava ∑ internetska stranica Porezne uprave na poveznici http://www.porezna-uprava.hr/Dostava_podataka_o_isplacenim_kamatama_na_sted-nju/Stranice/default.aspx (putanja u net-pregledniku: Naslovnica > DOSTAVA PODATAKA O ISPLAĆENIM KAMATAMA NA ŠTEDNJU). Dostupne su osnov-ne informacije s prikazom pravnih akata što odre�uju obvezu, dok se na po-sebnu web-mjestu ≈Aplikacija SIDEIS« navodi dodatne korisne informacije s opisanim postupkom registracije, obrascem za registraciju, tehničkim uputama za banke i informacijama za ostale isplatitelje.

3. TRANSITION FACILITY I TWINNING-PROJEKT ≈NADZOR RAZVOJA APLIKACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA POREZNE UPRAVE (CRO TAXIT)«Prijelazni instrument (Transition Facility) privremen je i namijenjen novim članicama

EU-a u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje na-cionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakono-davstva EU-a.

U programu Transition Facility, prijelaznom instrumentu financiranja iz sredstava Europske unije, u Poreznoj upravi predvi�a se više projekata u dvjema skupinama proje-kata ≈Nove aplikacije informacijskog sustava Porezne uprave − New Croatian Tax Admi-nistration (CTA) Information System Applications« te ≈Povezani sustav upravljanja ljud-skim resursima Porezne uprave − CTA Human Resources Management (HRM) Connected System« u ukupnoj svoti 4.305.000,00 eura.

Za skupinu projekata Transition Facility ≈Nove aplikacije informacijskog sustava Po-rezne uprave« predvi�ene su tri komponente: Twinning (Savjetovanje), Supply (Nabava) i Service (Tehnička pomoć) u ukupnoj svoti 3.300.000,00 eura.

Nove aplikacije info-sustava Porezne uprave povećat će učinkovitost službenika, omo-gućiti postizanje većeg stupnja objektivnosti i transparentnosti rada, raspoloživost podrob-nih informacija u realnom vremenu o obveznicima na svim razinama, učinkovitost otkri-vanja poreznih prijevara, ≈minimizirati« izravan doticaj s obveznicima, kakvoću obavlja-nja javnih usluga kroz e-usluge i rangiranje razine rizika svakog obveznika. Cilj je tih projekata, općenito, osigurati primjenu pravne stečevine EU-a u području oporezivanja nadogradnjom IT-a i kontrolnih funkcija Porezne uprave radi razvoja novih i/ili nadograd-nje postojećih aplikacija info-sustava stvaranjem novih funkcionalnosti i nadogradnjom postojećih e-usluga za obveznike.

3.1. Općenito o twinning-instrumentu i provedbi projekata

3.1.1. Twinning-instrument

Twinning je instrument administrativne suradnje javnih uprava članica EU-a (Member State ∑ MS) i javnih uprava država korisnica (Beneficiary Country ∑ BC), radi pomoći i


prenošenja znanja u primjeni i provedbi pravne stečevine EU-a ∑ Union Acquis. Izvorno je osmišljen 1998. kao pomoć tadašnjim državama kandidatkinjama. Temelji se na raz-mjeni znanja i iskustava stručnjaka iz javnog sektora. Od 1. srpnja 2013. Hrvatska je istodobno korisnik pretpristupnih fondova IPA i instrumenata kohezijske politike.

Twinning-projekte financira se sredstvima EU-a, i temelje se na angažmanu Dugoroč-nog savjetnika za Twinning (Resident Twinning Advisor ∑ RTA), stalno zaposlena službe-nika države članice koji za trajanja twinning-projekta boravi i radi u državi korisnici, najdulje 36 mjeseci. Temelje se na osobitim ciljevima EU-a što ih utvr�uju javne uprave korisnice i javne uprave države članice ili članica, s obzirom da je moguće osnivanje konzorcija javnih uprava dviju članica, kako bi se provelo twinning-projekt.

Dvije vrste projekata, twinning i twinning light, razlikuju se po sljedećim obilježjima, jer twinning ima:

• proračun projekta iznad 250.000,00 eura• dugoročnog savjetnika RTA koji boravi u državi korisnici• mogućnost stvaranja konzorcija članica EU-a• radni plan• razdoblje provedbe projekta najmanje 12 mjeseci.

Sudionici su u organizaciji i provedbi twinninga:• država članica EU-a (Member State ∑ MS)• država korisnica (Beneficiary Country ∑ BC)• Europska komisija.

Sudionici i njihove uloge u twinningu:• država članica EU-a − voditelj projekta (Member State Project Leader −MS PL), visoki državni službe-

nik u državi članici koji može dati institucionalnu potporu projektu te osigurati uspješnu provedbu,

− dugoročni savjetnik (Resident Twinning Advisor − RTA), državni službenik ustanove u članici kojeg se ≈premješta« na rad u ustanovi zemlje korisnice za trajanja projekta. S voditeljima projekta na obje strane, RTA je okosnicom twinning-projekta, a o njegovoj stručnosti, prilagodbi i predanosti ovisi uspjeh projekta,

− kratkoročni stručnjaci (Short Term Experts − STE) izravno sudjeluju u proved-bi projektnih aktivnosti te u suradnji s korisničkom ustanovom utječu na obve-za tan uspjeh projekta,

− Nacionalna kontakt-točka za twinning (NCP) središnja je točka komunikacije EK-a i države članice te nacionalnih kontakt-točaka ostalih država korisnica i članica EU-a.

• država korisnica − Korisnička ustanova i njezini stručnjaci, − voditelj projekta (Beneficiary Country Project Leader − BC PL) najčešće je dr-

žavni službenik koji položajem u administraciji može osigurati poželjnu poli-tičku potporu provedbi projekta (u Poreznoj upravi, u pravilu, službenik na položaju pomoćnika ravnatelja),

− suradnik dugoročnog savjetnika za twinning (RTA Counterpart) službenik je koji, sukladno nadležnosti, sudjeluje u projektu i u načelu dnevno, ili po po-trebi, sura�uje s RTA-om u provedbi projekta,

− stručnjaci korisničke ustanove suradnici su kratkoročnih stručnjaka u projektu,


− Nacionalna kontakt-točka za twinning (NCP) središnja je točka komunikacije EK-a i korisnice te nacionalnih kontakt-točaka ostalih korisnica i članica EU-a te usmje-ruje informacije korisničkim ustanovama i daje podršku u svim fazama projekta, uskla�uje sve aktivnosti i pomaže korisničkim ustanovama u provedbi procedu-ralnih, financijskih i tehničkih odredba Priručnika (Twinning Manual),

− Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) nadležno je provedbeno tijelo koje u provedbi projekata ima ulogu ugovornog tijela i potpisnik je ugovora s ustanovom države članice.

• Europska komisija s nadležnim tijelima.

Twinning-ciklus ∑ sažeto:• priprema projektnog sažetka (Project Fiche)• dostava projektnoga sažetka nacionalnim kontakt-točkama (NCP-ima) − rok je za dostavu ponuda osam tjedana.• primanje ponuda država članica (ponudu daje tijelo administracije ili mandatno tijelo)• vrednovanje primljenih ponuda u Evaluacijskom odboru i odabir najbolje ponude• priprema nacrta ugovora − rok je za dostavu prvoga nacrta ugovora šest tjedana, − rok je za slanje ugovora na mišljenje Upravljačkom odboru (Steering Committee − Commission Headquarters) četiri mjeseca

• odobravanje i potpisivanje twinning-ugovora• uvo�enje ugovora/projekta• nadzor/revizija.

3.1.2. Provedba twinning-projekataProvedba twinning-projekta počinje na dan dolaska dugoročnog savjetnika (Resident

Twinning Advisor − RTA).

Pravno trajanje ugovora (execution period) sastoji se od vremena nužnog za provedbu, plus tri mjeseca za izvješćivanje. Početak je pravnog trajanja (legal duration) od dana izdavanja obavijesti o potpisu ugovora (Notification Letter).

RTA, dakle, dolazi u državu korisnicu unutar jednog mjeseca nakon datuma izdavanja obavijesti o potpisu ugovora, i to označuje početak provedbenih aktivnosti − svečano otvaranje projekta (Kick-off Event).

U pogledu nadzora ispunjenja ugovora, održava se sastanke Upravljačkog odbora projekta (Project Steering Committee Meetings) uza sudjelovanje voditelja projekta, RTA i suradnika RTA (RTA Counterpart), SAFU-a te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU). Na sastanku se raspravlja o napretku projekta, postignutome učinku, možebitnim rizicima i teškoćama u provedbi projekta. Razmatra se i raspravlja o tromje-sečnom izvješću i drugim pitanjima.

Izvješćivanje je obvezno svaka tri mjeseca (Quarterly Reports) te po završetku projek-ta sastavljanjem Završnog izviješća (Final Report). Rok je za predaju tromjesečnih izvješ-ća o predmetu izvješćivanja po isteku toga razdoblja, dok je za završno izvješće rok svr-šetak projekta, unutar pravnog trajanja ugovora.

***

Za osiguranje uspješnosti twinning-projekta važan je cijeli slijed čimbenika me�u kojima se ističe spomenuta uloga RTA-a kao osnove projekta, oko kojeg se ≈sve vrti«. Jedna mu je od glavnih zadaća ≈skrbiti« o projektu, tijeku aktivnosti i izbjegavanju mo-gućih teškoća. Važno je, dakle, kvalitetno upravljati provedbom ugovora (upravljanje projektom), odrediti i izraditi podroban i provediv plan rada za ispunjenje jasnih ciljeva,


pri čemu je vrlo važna ≈politička potpora«, potpora višeg rukovodstva uvo�enju promjena, kvalitetna potpora obiju strana za osiguranje dostupnosti stručnjaka…, a iznad svega se ističe uspostavljeno i ≈održavano« partnerstvo ugovornih strana, javnih uprava korisnice i države članice što će trajati i nakon provedbe projekta u obliku doticaja i suradnje struč-njaka ovisno o području interesa. EK to ističe osobito snažno.

Treba imati na umu i činjenicu kako se ovdje ne radi o projektima države korisnice ili članice EU-a, nego o projektima EU-a te je EK-u osobito važno osigurati vidljivosti (pri-mjetnosti) projekata, isticati izvore financiranja, postići uspjeh u provedbi projekata, dobru suradnju partnera te stvoriti partnerski odnos kakav će trajati dugo nakon uvo�enja (za-vršetka) projekata.

3.2. Kako sve počinje?U pogledu iskorištenja sredstava EU-a za Prijelazni instrument ∑ Transition Facility

proces je pokrenut u listopadu 2012. slanjem dopisa Sektora za europske poslove i me�u-narodnu razmjenu informacija svima sektorima Središnjeg ureda i Područnom uredu Zagreb na analizu prioriteta i potreba za financiranje iz programa EU-a, radi daljnjeg jačanja insti-tucionalne sposobnosti Porezne uprave i iskazivanja zanimanja za prijavu projekata.

Može se reći kako tim dopisom postaje primjetan novi izvor sredstava i budućih pro-jekata prema navedenu programu.

Obaviješteni smo o početku procesa prijave za iskorištenje sredstava EU-a Prijelazni instrument ∑ Transition Facility za financiranje projekata, odnosno pomoći što će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon pristupanja EU. Financijsku pomoć iz toga Prijelaznog instru-menta odre�uje Pristupni ugovor RH i Unije u ukupnoj vrijednosti 29 mil. eura. Prijelazni instrument i uvjete iskorištenja odre�uje čl. 30. Pristupnog ugovora, a temeljna mu je svrha buduća stalnost provo�enja aktivnosti nužnih radi jačanja i razvoja institucionalnih i administrativnih sposobnosti, nezaobilaznih i važnih za provedbu pravne stečevine Unije, nakon pristupanja RH u punopravno članstvo.

Prema Pristupnom ugovoru, za financiranje su prihvatljiva upravo područja što pri-donose razvoju i uspostavi administracije kakva će moći pravodobno odgovoriti na za-htjeve i prilagodbe nužne nakon pristupanja EU.

Istaknuto je, tako�er, kako će se aktivnosti iz Prijelaznog instrumenta moći provoditi na osnovi ugovora o nabavi usluga, twinning-ugovora te ugovora o nabavi robe u ograni-čenu opsegu, a program Prijelaznog instrumenta predvi�en je za predlaganje većih proje-kata (svote iznad milijun eura).

Najavljen je i najvažniji preduvjet za iskorištenje toga Prijelaznog instrumenta − da će se cjelovitu pripremu programa provesti u tri faze; 1. izrada analize prioriteta za finan-ciranje u svim sektorima Središnjeg ureda Porezne uprave i Područnog ureda Zagreb; 2. dostava informacija o prioritetima važnima za financiranje iz toga programa; 3. popunja-vanje tablice obrasca prioriteta s predloženim projektima i kratkim opisom teškoća i po-treba, opisom i opsegom predložena projekta te slanje informacija Središnjem uredu Po-rezne uprave − Služba za europske poslove odnosno Jedinica za provedbu projekata iz programa i fondova EU-a ∑ JPP.

3.2.1. Jedinica za provedbu projekata Porezne uprave ∑ JPP

Poslovi pripreme i provedbe projekta što ih se financira iz programa EU u nadležnosti su negdašnjeg Sektora za europske poslove i me�unarodnu razmjenu informacija od 2006, odnosno od osnutka Službe za me�unarodnu suradnju i europske integracije. U tome je sektoru ustrojena i Jedinica za provedbu projekata (JPP) Porezne uprave, u nadležnosti koje je priprema i praćenje provedbe projekata. Od siječnja 2015. na snazi je nova Odluka


ravnatelja Porezne uprave o ustrojavanju JPP-a s voditeljicom iz Sektora za normativnu djelatnost i me�unarodnu suradnju − Služba za europske poslove i me�unarodnu surad-nju (uskla�enje s aktualnim ustrojem Porezne uprave).

Poslovi su u djelokrugu rada JPP-a: programiranje ∑ pisanje projektnih dokumenata u suradnji sa stručnjacima iz pojedinih područja; Priprema natječajne dokumentacije; vredno-vanje ∑ sudjelovanje u svim procjenama odnosno vrednovanju različitih aspekata pripreme, ugovaranja i provo�enja projekata te njihove održivosti i praćenje provedbe projekata; iz-vješćivanje ∑ mjesečna i polugodišnja izvješća, ad hoc izvješća i analiza, izvješćivanja o nepravilnostima; financijsko praćenje projekata ∑ planiranje sredstava državnog proračuna nužnih za financiranje i sufinanciranje projekata u suradnji sa Središnjom agencijom za fi-nanciranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) i Službom za računovodstvo; upravljanje JPP-om sukladno smjernicama iz Priručnika ∑ izrada opisa poslova za djelatnike JPP-a, priprema Godišnjeg radnog plana, izrada analiza opterećenosti, vo�enje plana i regi-stra treninga, izrada Izjave o jamstvu, analiza rizika; revizija projekata ∑ sudjelovanje u revizijama projekata EK-a, Državne revizije, unutarnje revizije Ministarstva financija te re-vizije SAFU-a; Suradnja i uskla�ivanje sa Središnjim JPP-om u Ministarstvu financija (vodi-teljica programa), Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU), SAFU-om i izaslanstvom EU-a u Zagrebu te suradnja s drugim sektorima u Poreznoj upravi.

3.2.2. Uloga Službe za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja

Uloga i aktivnosti Službe za razvoj i primjenu poslovnih rješenja u tadašnjem Sektoru za informacijski sustav (sada Sektor za razvoj aplikativnih rješenja i informacijskog susta-va) odnosile su se na savjetodavne usluge i pomoć u razradi dokumentacije. S obzirom na dotadašnje iskustvo u programiranju, raspisivanju projekata i provedbi projekata, na-pose u pisanju projektne dokumentacije na engleskom jeziku i slično, Služba za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja počela je raspisivanje dokumentacije, prema primljenim informacijama te poslovnim zahtjevima predlagatelja projekata (Područni ured Zagreb, Ispostava Maksimir, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, financije i pravne po-slove i dr.). Poslovna analiza i definiranje zahtjeva odvijalo se na razini/relaciji JPP-a i predlagatelja projekata, a kolege iz Službe za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja uvršćivali su te zaključke i zahtjeve u dokumentaciju projekata.

Vrlo brzo nakon početne faze programiranja projekata, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, financije i pravne poslove posve je preuzeo aktivnosti raspisivanja dokumen-tacije za projekte u vlastitoj nadležnosti, a Službi za razvoj i primjenu poslovnih rješenja preostala je razrada dokumentacije za tri predložena projekta, od kojih je jedan i twinning-projekt ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave (CRO TAXIT)«.

3.2.3. Nastavak aktivnosti

Uzimajući u obzir da je procedura za predlaganje i programiranje projekata sukladno programu Transition Facility formalno počela u listopadu 2012, a natječajna dokumenta-cija za twinning-projekt proslije�ena članicama EU-a u veljači 2015, očito je u tome raz-doblju bilo više faza, iteracija, uskla�ivanja i promjena zahtjeva i inačica dokumentacije. U tijeku procesa, u drugoj fazi programiranja projekata Prijelaznog instrumenta ∑ Transi-tion Facility u veljači 2013. formalno je zahtijevan odabir službenika Porezne uprave iz nadležnih (obuhvaćenih) sektora Središnjeg ureda i Područnog ureda Zagreb kao predla-gatelja, kako bi se što jasnije odredilo potrebe i korist od razvoja aplikacija info-sustava Porezne uprave, što poticajno utječe na bolju internu primjetnost postupka raspisivanja, podiže svijest o nužnosti većeg angažmana službenika stručnih za odre�ena područja. Pojačan angažman bio je nužan prije treće faze programiranja projekata, završne pripreme


projektne dokumentacije kao osnove za objavu natječajne dokumentacije. U trećoj fazi, potkraj 2013, mijenja se ≈pravila«, osobito u vezi s predlošcima (prijevodima) dokumen-tacije s engleskoga na hrvatski jezik. Opis poslova za servisnu komponentu (Technical Assistance −Tehnička pomoć) ubuduće se moralo dostavljati na hrvatskom jeziku, iz čega se može steći dojam o utrošenu naporu i vremenu, dotad i poslije. Treba naglasiti i tre-nutni status drugih dviju komponenta u skupini projekata Transition Facility: Service//Tehnical Assistance (Tehnička pomoć). Natječajna dokumentacija objavljena je u prosin-cu 2015, odluka o odabiru ponuditelja (izvo�ača) u lipnju 2016, za Supply (Nabava) tek u ožujku 2016, dok je odluka o odabiru ponuditelja (isporučitelja) donesena u lipnju 2016.

3.3. Twinning-projekt ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave (CRO TAXIT)«

3.3.1. Ukratko o procesu programiranja projekta

Ovdje je važno istaknuti kako se stvari doga�aju u vremenu i prostoru, pa imajući na umu kako predlaganje projekata EU-a razumijeva srednjoročno ili dugoročno planiranje ciljeva, te onih što ih valja uvrstiti u već postavljene, aktualne i buduće projekte financi-rane iz državnog proračuna (nacionalne projekte), naravno kako je vrlo važna aktivnost, suradnja i informiranost svih sudionika u procesu, jer će se, u protivnom ciljevi preklapa-ti s drugim projektima Porezne uprave. Tada možemo ≈vidjeti« neuskla�enost ≈politika«, odluke, zahtjeve, postavljanje prioriteta kojima je cilj kratkoročni ili srednjoročni razvoj u odre�enom području kroz redovno financiranje i time ugrožavanje projekata EU-a u procesu raspisivanja natječajne dokumentacije uz nužno mijenjanje opisa posla, prilagod-bu proračuna i slično te odugovlačenje procesa pripreme natječajne dokumentacije i od-ga�anje početka provedbe projekta, do mogućnosti da nadležna tijela EK-a odbiju projekt što bi onemogućilo iskorištenje financijskih sredstava EU-a.

U procesu raspisivanja natječajne dokumentacije Twinning Fiche (TW Fiche) za projekt je bilo više iteracija, kako u Poreznoj upravi tako i odnosu na SAFU. Do kolovoza 2014. radna inačica TW Fichea u visokoj fazi izrade predana je na postupanje SAFU. Uslijedili su komentari te dva sastanka Porezne uprave i SAFU-a radi pojašnjenja komentara, u rujnu i listopadu. Porezna uprava u studenom je poslala u SAFU završnu inačicu TW Fichea te su uslijedili dodatni komentari i zahtjevi za pojašnjenje na koje je Porezna uprava odgovorila.

U nastavku opisujemo ključne točke u provedbi natječaja i daljnjih aktivnosti do za-ključenja twinning-ugovora:

• TW Fiche pušten ju optjecaj u članicama EU-a u drugoj polovici siječnja 2015.• Rok za ponude članica EU-a 2. travnja 2015.• Vrednovanje projekta, travanj 2015: − održan je prvi sastanak Evaluacijskog odbora, − na drugi sastanak toga Odbora dolaze predstavnici ponu�ača i predaju ponudu,

kada se može postavljati pitanja ponu�aču ili zahtijevati pojašnjenja, − na trećem sastanku Odbora formalno se odabire ponu�ača.• SAFU u svibnju 2015. službeno izvješćuje partnere u projektu TW Fiche o odabiru

ponude• Pokreće se postupak pripreme nacrta twinning-ugovora − u lipnju 2015. održan je pripremni sastanak twinning-partnera i SAFU-a te su

predstavljene osnovne informacije i smjernice za pripremu nacrta ugovora, − prva inačica nacrta ugovora predana SAFU u srpnju 2015. te slijede komentari

i nove inačice dokumenta u više iteracija,


− SAFU u rujnu 2015. prima zahtjev za dodatnu stručnu procjenu − Obor procje-njuje projekt, formalno priprema izvješće i dostavlja ga SAFU,

− u rujnu 2015. izmijenjen je Nacrt twinning-ugovora i imenovan novi BCPL (Beneficiary Country Project Leader − voditelj projekta države korisnice),

− SAFU sredinom rujna 2015. šalje završnu inačicu nacrta ugovora (i proračun) Poreznoj upravi na ovjeru,

− ovjerena inačica ugovora i proračuna vraćena SAFU na daljnje postupanje, − SAFU 18. rujna 2015. izvješćuje voditelje projekata da je završna inačica pre-

dana Upravljačkom odboru u sjedištu Komisije (Steering Committee − Commi-ssion Headquarters).

− pozitivno mišljenje (Steering Committee Opinion) i odobrenje projekta primlje-no je 17. studenoga 2015.

− usuglašena je završna inačica, potpisan twinning-ugovor te počinje provedba projekta.

3.3.2. Osnovne informacije o projektuProject purpose (Twinning Fiche): Recommendations for further development of CTA

IT system, including e-services for taxpayers, produced and supervision of development of new CTA IT system applications performed.

Projekt obuhvaća analizu trenutnog stanja, analizu sustava i izradu preporuka za razvoj predvi�enih aplikacija te nadzor ispunjenja Ugovora o uslugama (Service) tijekom cijelog procesa razvoja i uvo�enja do obuke i isporuke. Očita je, dakle, poveznica s budu-ćim povezanim projektom iz tzv. servisne komponente Tehničke pomoći, razvojem apli-kacija u projektu ≈Tehnička pomoć razvoju aplikacija informacijskog sustava PUH-a«.

Twinning-broj: HR 14 IB FI 01


Početak: 10/2016.

Trajanje: 21 mjeseci

3.3.2.1. Rezultati projekta1. Preporuke za razvoj aplikacija Porezne uprave (aplikacije za upravljanje dokumen-

tima, službe za prekršajni postupak, analizu rizika, jedinstvene baze podataka obveznika, proširena modula za izdavanje poreznih potvrda s novim potvrdama, baze podataka obveznika PDV-a ∑ rezidenata i nerezidenata, proširena modula porezno-knjigovodstvene kartice, te za ovrhu)

2. Nadzor razvoja aplikacije za upravljanje dokumentima3. Nadzor razvoja aplikacije za Službe za prekršajni postupak4. Nadzor razvoja aplikacije za analizu rizika5. Nadzor razvoja aplikacije jedinstvene baze podataka poreznih obveznika6. Nadzor razvoja proširenja modula za izdavanje poreznih potvrda novim potvrdama7. Nadzor razvoja aplikacije baze podataka obveznika PDV-a ∑ rezidenata i nerezi-

denata8. Nadzor razvoja modula porezno-knjigovodstvene kartice9. Nadzor razvoja aplikacije za ovrhu.

Analiza sustava, trenutnog stanja i izrada preporuka odnose se na u nastavku sažeto opisane funkcionalnosti pojedinih aplikacija (iz Ugovora). U projektu se mora snimiti, postojeće stanje, odrediti poslovne zahtjeve prema danim smjernicama i opisu planiranih funkcionalnosti, izraditi preporuke i funkcionalne specifikacije zahtjeva, i naposljetku nad zirati aktivnosti sukladno povezanu projektu razvoja aplikacija ≈Tehnička pomoć pri razvoju aplikacija informacijskog sustava PURH-a«.


• Razvoj aplikacije za upravljanje dokumentima ∑ nova aplikacija za uredsko poslo-vanje osigurat će standardne usluge elektroničkoga uredskog poslovanja: stvaranje, upravljanje i arhiviranje, praćenje cijeloga ≈životnog« tijeka dokumenta, od na-stanka pojedinoga dokumenta do izlučenja dokumenta iz arhive i uništenja te sadrži ukupne standardne funkcionalnosti sustava za uredsko poslovanje i uprav-ljanje dokumentima. Takvo rješenje provodi se na razini cijele Porezne uprave (u svim područnim uredima, ispostavama, službama, odjelima). Provest će se i ana-lizu projekta i dati preporuke za dodatnu nadogradnju aplikacije za upravljanje dokumentima u osobitim područjima i poslovnim procesima Porezne uprave.

• Razvoj aplikacije za službe prekršajnog postupka ∑ razvijeno rješenje omogućit će službenicima u službama za prekršajni postupak: otvaranje, upravljanje, pregled i praćenje dokumenata na pojedinačnoj razini, uz uspostavljanje zajedničkog regi-stra Porezne uprave što će utjecati na učinkovitije uskla�ivanje i smanjenje ne-funkcionalnog rada u službama za prekršajni postupak.

• Razvoj aplikacije za analizu rizika (pravne osobe veliki obveznici te fizičke osobe) ∑ novi sustav za analizu rizika razvijen je u ≈Projektu modernizacije Porezne uprave − Sustav za upravljanje rizicima ispunjavanja poreznih obveza« (Compli-ance Risk Management System − RAMP CRMS). Aplikaciju što će je se unaprije-diti sukladno komponenti tri ovoga projekta, točnije aplikaciju za analizu rizika, nadogradit će se na RAMP CRMS u osobitim područjima.

• Razvoj aplikacije jedinstvene baze podataka o obveznicima ∑ izrada i proširenje sa-dašnjega Registra obveznika (RPO) u ISPU treba omogućiti poreznim službenicima pristup podrobnim informacijama u realnu vremenu (npr. pristup podacima o obvez-niku na svakoj razini), što će povećati učinkovitost u upravljanju podacima o obvez-niku. Aplikacija jedinstvene baze podataka o obveznicima treba omogućiti jedinstven uvid u podatke preko razvijena korisničkog portalskog sučelja za navigaciju prema ostalim funkcionalnostima i povezivanje s ostalima razvijenim aplikacijama.

• Razvoj proširenja modula za izdavanje poreznih potvrda novim potvrdama ∑ modul za porezne potvrde razvit će se sukladno projektu IPA 2013 ≈Jačanje kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području usluga korisnicima (G2B) kroz konsolidaciju informatičkoga sustava što obveznicima omogućuje pribavljanje poreznih potvrda elektronički, radi pojednostavnjenja i ubrzanja procesa rada porez nih službenika. Trenutno se sve porezne potvrde izdaje uz primjenu aplikacije ISPU-a u ispostavama Porezne uprave. Modul razvijen u projektu IPA 2013 G2B omogućit će obvezniku dostavu zahtjeva za porezne potvrde elektronički, dok će projekt proširiti mogućno-sti uvo�enjem novih vrsta potvrda sukladno zakonu i pravilniku. Nadogra�ena aplikacija kroz proširen modul za izdavanje poreznih potvrda dodatno će unaprije-diti dvosmjernu komunikaciju te svesti na minimum izravan doticaj s obveznikom i poreznim službenicima preusmjerenje na ostale visoko prioritetne poslove.

• Razvoj aplikacije baze podataka obveznika PDV-a (rezidenata i nerezidenata) treba omogućiti razvoj aplikacije baze podataka za upravljanje sadržajima u vezi s PDV-om. Baza podataka obveznika PDV-a treba obuhvatiti: povezivanje podata-ka o inozemnim obveznicima koji su obavljali isporuke u RH i zahtijevali povrat putem sustava za povrat PDV-a (VAT Refund System); podatke o diplomatskima i konzularnim predstavništvima te posebnima misijama, odnosno predstavništvima me�unarodnih organizacija i njihovu osoblju ili članovima obitelji, sa sjedištem u RH, koji su zahtijevali povrat PDV-a; podatke o računima priloženima zahtjevu za povrat poreza (Obrazac P-DIP).


• Razvoj modula porezno knjigovodstvene kartice, osuvremenjivanje i proširenje aplikacije za potrebe referenata u Poreznoj upravi uvo�enjem novoga vizualnog identiteta na portalskoj tehnološkoj platformi (jedinstven portal ugradit će se su-klad no projektu IPA 2013 G2B) i prošireno novim funkcijama.

• Razvoj aplikacije za ovrhu ∑ aplikacija ovršnog postupka u postupku ovrhe na pokretninama informatizirana je samo u vezi s izdavanjem rješenja o ovrsi plje-nidbom pokretnina, dok zapisnici o pljenidbi pokretnina i oglasi o prodaji nisu. Nova aplikacija za stečajeve i likvidaciju treba omogućiti izradu akata (prijedloga), tj. prijavu tražbine u stečajnom postupku i likvidacijskom postupku te otvaranje ili dodjelu urudžbenog broja pripadajućoj klasi predmeta.

Nacrt ugovora odre�uje sve glavne sudionike u projektu, a u okosnicu projektnog tima imenuje se voditelje dijelova projekta.

U tekstu dokumenta izostavlja se odre�ene informacije o projektu, jer će se ≈više saz-nati« u tijeku provedbe projekta na početku projektnih aktivnosti ∑ Svečano otvaranje (Visibility Event ∑ Kick-off).

4. VISIBILITY − PRIMJETNOST PROJEKTAOsiguranje vidljivosti i promicanje projekta kao Unijinog obveza je obiju strana, a u

tim aktivnostima RTA ima središnju ulogu. Zadužen je, kako EK zahtijeva u propisima i preporukama, za sudjelovanje te uspostavu kvalitetnih odnosa svakoga sudionika u pro-vedbi, kako bi se uvo�enjem postiglo zadane ciljeve projekta, te osiguralo dugoročnu suradnju stručnjaka dviju administracija i nakon završetka projekta. Ključ je na partnerstvu dviju država i administracija, kako bi se učinak ≈osjetilo« i u budućem radu i suradnji.

Kako je već rečeno, vidljivost projekta postiže se na razne načine, a formalno na te-melju Visibility eventa na početku i svršetku uvo�enja projekta (Kick-off event ∑ Svečanost otvaranja projekta, te Closing event ∑ Svečanost zatvaranja projekta).

Prema projektnom se planu te aktivnosti predvi�a kao ≈nultu« komponentu ∑ Project Visibiliy. Obje su aktivnosti gotovo jednake, sukladno proceduri i zahtjevima doga�aja − razlikuju se samo u sadržaju. Kick-off se odnosi na predstavljanje projekta, aktivnosti i ci-ljeva, predstavlja se projektni tim, očekivanja i slično. Closing event više se usmjeruje na rezultate projekta i ciljeve, važnost održavanja uspostavljenih odnosa i poticanja suradnje po svršetku projekta. Oba se doga�aja organizira u državi korisnici projekta, te u njemu sudjeluju svi glavni sudionici, članovi projektnog tima i uzvanici iz vlastite i drugih admi-nistracija. Kao govornike se poziva predstavnike važnih tijela, Predstavništva EK-a u RH, veleposlanstva članice twinning-partnera, javne uprave države članice twinning-partnera, visoke predstavnike javne uprave u RH, korisnike projekta, voditelje projekta i dr.

Sukladno Priručniku EK-a (Communication and Visibility Manual − http://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/communication_and_visibility_manual_en_0.pdf), te na os-novi predložaka propisanih obrazaca što ih se može naći na službenim stranicama EK-a − https://ec.europa.eu/europeaid/funding/communication-and-visibility-manual-eu-exter-nal-actions_en − obvezno se izdaje sljedeće dokumente na engleskomu i hrvatskom jeziku:

• Invitation ∑ Pozivnica na doga�aj• Agenda ∑ Dnevni red (raspored) doga�aja• Leaflet − Letak• Project ID Card ∑ Informacija o projektu• Press release ∑ Priopćenje za medije

Od pripremnih dokumenata radi se listu uzvanika, uskla�uje prezentacije voditelja projekta, priprema tekst za moderatora doga�aja, korisne informacije za simultanog pre-


voditelja i slično. Važno je da se doga�aju odazovu i mediji, kako bi se pratilo doga�aj i širu javnost upoznalo s aktivnostima javne uprave korisnice te promicalo sudionike s obzirom na izvor financiranja sredstava iz fondova EU-a. Prema prijašnjim iskustvima, zbivanja su, napose prije pristupanja Hrvatske EU, mediji pratili aktivnije nego danas, pa stoga veću važnost dobiva uloga glasnogovornika javne uprave korisnice koji moraju biti na razini važnosti doga�aja.

Na mjestu zbivanja ističe se službeno znakovlje države korisnice i članice EU-a te službena obilježja: državne zastave i logo EU-a. U samoj dvorani može se postaviti plaka-te projekta i drugo službeno znakovlje EU-a i EK-a.

Obvezno se ističe izvor financiranja, odnosno da se radi o projektu EU-a:

Osim službene vidljivosti projekta, održavanje svečanosti otvaranja i zatvaranja pro-jekta, osigurava njegovu primjetnost za cijeloga trajanja uvo�enja projekta. Poduzima se odre�ene aktivnosti, rabi se alate komunikacije i suradnje, odnosno učinkovitosti vo�enja projekta, te daje pravodobne informacije svima sudionicima. Na raspolaganju su internet-ske i web-stranice, SharePoint portali, društvene mreže i slično.

Za projekte Porezne uprave uvelike se iskorišćuje SharePoint portal Porezne uprave kao interni alat za suradnju što može biti dostupan i vanjskim partnerima. Tako je i za ovaj twinning-projekt ≈Nadzor razvoja aplikacija informacijskog sustava Porezne uprave


(CRO TAXIT)« već u ovoj fazi (provedba još nije počela) ugovaranja, kreiran takav portal, što će poslužit kao svojevrstan alat za upravljanje projektom, kao zbirka dokumenata projekta, organizaciju i evidenciju sastanaka, radionica itd., a po završetku kao repozito-rij za projekte dokumentacija i isporuka projekta.

4.1. DodatakKljuč uspjeha su komunikacija i informacija. Jedan od glavnih čimbenika uspješna

obavljanja pojedinačnih poslovnih zadataka na svim razinama organizacije i, općenito, uspješna odvijanja poslovnih aktivnosti ukupne organizacije je komunikacija, ako postoji. Komunikacije nikad dosta, čini se kako je to osnovna potreba kakvoj je teško udovoljiti, a informacija je ≈hrana« što mora biti kvalitetna i stalno posluživana u izobilju. Apetitima se udovoljuje na različite načine pa, osim dijeljenja informacija u neposrednim doticajima kolega, službenih i neslužbenih, Porezna uprava ima više kanala unutarnje (interne) i vanj-ske (eksterne) komunikacije. Osim svakodnevna poslovnog i službenog načina komunika-cije telefonom, mail-om, kroz redovne i izvanredne sastanke, kolegije, službeno interno dopisivanje u sustavu urudžbiranja i slično, službenici Porezne uprave mogu se informirati kao korisnici web-servisa, službenih internetskih i intranetskih stranica te alata za suradnju uz primjenu SharePoint portala Porezne uprave. Komunikacijom su i brošure, leci, objave vijesti, upute, poslovni planovi, promemorije, izvješća, zapisnici sa sastanaka, statistička izvješća…, pa i temeljni dokumenti poput Poslovne strategije Porezne uprave i drugih takvih ili sličnih dokumenata. Sve to, i više od toga, sadrži ono najvažnije − informaciju. Bitno je samo kako je učiniti dostupnom i korisnom ciljnim skupinama u poreznoj službi i izvan nje.

Internom se komunikacijom razmjenjuje ključne i korisne informacije, iskustva, pravi-la ponašanja, upute i slično što pospješuje odlučivanje na upravljačkoj razini te ispunjavanje svakodnevnih poslovnih obveza i zadaća na operativnoj razini, što je osobito važno radi čestih i velikih promjena ustrojstva jer svaka promjena, svako novo ≈pravilo ponašanja« što utječe na poslovne procese i na njihove provoditelje mora se nužno kvalitetno ≈iskomuni-cirati« na svim razinama, jer se tako, napokon, stvara osjećaj suradnje i pripadnosti.

Ništa manjom nije ni vanjska komunikacija, namijenjena obveznicima i korisnicima usluga Porezne uprave, prema kojoj izvješćujemo o njihovim pravima i obvezama, uz isticanje kako će lakše i brže ispuniti obveze, zahvaljujući poboljšanju usluga javne služ-be. Tako, naposljetku, ističemo dostignuća Porezne uprave u raznim područjima te utje-čemo na pozitivnu percepciju službe u javnosti.

vidljivost (visibility) europskih projekata porezne uprave · vidljivost (visibility) europskih...

Documents