vijeĆe stranih investitora bih bijela knjiga … knjiga 2015-16.pdf · korporativno pravo, ......

VIJEĆE STRANIH INVESTITORA BIH

BIJELA KNJIGA 2015/16

Poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH

BIJELA KNJIGA 2015/16

Obavještenje o autorskom pravu

Ovim se daje dozvola za korištenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i bez naknade, bez naknade autorskih prava i zvaničnog zahtjeva upućenog Upravnom odboru VSI/SSI, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorska prava VSI/SSI priznaju, uz navođenje datog izvora.

VSI/SSI ne jamči, ne garantuje, niti podnosi žalbu u vezi sa aktuelnošću, tačnošću, pouzdanošću ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument.

VSI/SSI kao ni sponzori ni pod kakvim uslovima ne mogu biti odgovorni za bilo kakvu direktnu, indirektnu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za bilo kakvu naknadu štete koja bi proistekla iz ili u vezi sa korištenjem ovog doku-menta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, čak i ako je obaviješten o mogućnostima takve naknade štete.

3

Bijela knjiga 2015/16

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH - 2015/16 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

VSI/SSI AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

BIJELA KNJIGA IMPLEMENTACIJA PREPORUKA / SARADNJA SA BH VLASTIMA . . . . . . . . . . 11

POGLAVLJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13KORPORATIVNO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

RADNO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

POREZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

DOZVOLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

KONCESIJE I JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

ENERGETSKA EFIKASNOST I NAFTNI DERIVATI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

VLADAVINA PRAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77IZVRŠNI SAŽETAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

ČLANOVI VSI/SSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

ZAHVALE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

LIDERI I ČLANOVI RADNIH GRUPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

REFERENCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

4

VSI/SSI BIH Vijeće/SaVjet Stranih inVeStitora

LISTA SKRAĆENICA BiH Bosna i Hercegovina

BD Brčko Distrikt

CEST Centar za edukaciju sudija i tužilaca

DERK Državna regulatorna komisija za električnu energiju

DSU Direktna strana ulaganja

EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj

EEO šeme Obligacione šeme za energetsku efikasnost

EU Evropska Unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FERK Komisija za energetiku Federacije Bosne i Hercegovine

KM Konvertibilna marka

MMF Međunarodni monetarni fond

MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

PDV Porez na dodanu vrijednost

PEEREA Protokol o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okoline

RERS Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske

RS Republika Srpska

VSI/SSI Vijeće/Savjet stranih investitora

VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

UIO Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj

WB Svjetska Banka

WTO Svjetska trgovinska asocijacija

5Bijela knjiga 2015/16

Zadovoljstvo mi je što imam priliku predstaviti vam 6. izdanje najvažnijeg pisanog dokumenta Vijeća/Savjeta stranih investitora (VSI/SSI), Bijelu knjigu za period 2015/16 godine.

Brojna istraživanja, izvještaji međunarodnih kor-poracija i organizacija pokazuju da generalno, pravna i politička slika Bosne i Hercegovine (BiH) djeluje vrlo nestabilno i utječe na odliv, ali i dola-zak budućih investicija. U tom pravcu, naše aktiv-nosti su u proteklih 10 godina bile fokusirane na zagovaranja i lobiranja za stvaranje boljih uslova za poslovanje stranih i lokalnih investitora. Sama činjenica da je “Bijela knjiga”, naš najvažniji pisani dokument, postala dio reformskih procesa u broj-nim vladinim i nevladinim institucijama, svjedoči o značaju ovog dokumenta. U prilog tome govori i podatak da se naša “Bijela knjiga” kao zvanični dokument nalazila dva puta u parlamentarnoj raspravi, u FBiH i RS-u.

Kontinuiranim aktivnostima na otklanjanju i iden-tifikovanje barijera ključnih za dalji razvoj privrede i poticaj investicija kroz pružanje podrške refor-mama, VSI/SSI se pozicionirao kao legitimni pred-stavnik stranih investitora u BiH i glavni partner i sagovornik predstavnicima vlasti i koordinator zagovaranja i iniciranja promjena za razvoj ekono-mije i privlačenje stranih investicija.

VSI/SSI kroz Bijelu knjigu nastoji da na jednom mjestu ponudi konkretna rješenja zakonskih i pro-ceduralnih prepreka, kako bi ih resorna ministar-stva i druge nadležne institucije mogle poslati u zakonodavnu proceduru i na taj način zajednički doprinijeti da cjelokupni poslovni ambijent u BiH bude što prihvatljiviji i pogodniji za poslovanje.

PREDGOVOR

Što se tiče konkretnog uvažavanja preporuka iz prošlog izdanja Bijele knjige, mogao bih istaći da smo zadovoljni proteklim periodom, te uspjehom ostvarenim na ovom polju. Obje entitetske vlade, ali i sam vrh vlasti, podržao je reforme predložene u Bijeloj knjizi, te su preporuke usvojene u obimu od otprilike 30%.

Vlasti slušaju i konsultuju glas investitora na način da su uključili preporuke iz Bijele knjige u pro-grame rada (na svim nivoima), institucionalno uključili predstavnike investitora u radne grupe koje rade na izradi i izmjeni zakona i propisa od značaja za razvoj privrede.

Zadovoljan sam željom za dijalogom i da se veliki dio preporuka implementira od obje entitetske Vlade. Međutim, ipak smatram da bi implementa-cija mogla i trebala ići brže, hrabrije, uz konkretnije i odlučnije mjere, za što je potrebno postojanje političke volje.

Pored obrađene problematike iz prošlih izdanja, radne grupe članova VSI/SSI u ovom izdanju su obradili i neke nove probleme koji uveliko oteža-vaju poslovanje stranih investitora u BiH. Izdanje Bijele knjige 2015/16 sadrži sedam poglavlja u kojima su obrađene slijedeće oblasti: radno pravo, korporativno pravo, koncesije i javno-privatno partnerstvo, dozvole, vladavina prava, porezi, energetska efikasnost i naftni derivati.

Gledajući sveukupnu socio-ekonomsku situaciju u BiH možemo reći da je protekli period bio u znaku usvajanja i implementacije Reformske agende. Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zapo-slenih u javnom sektoru, strukturalne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog

6


sistema, reforma javne uprave, politike zapošlja-vanja u javnom sektoru, unaprjeđenje poslovne klime i konkurentnosti, reforme socijalnih davanja, restrukturiranje javnih preduzeća, reforme zdrav-stvenog sektora i vladavina prava, samo su neke od tačaka koje su dio Reformske agende, koju bi BiH (država, entiteti i kantoni) trebala slijediti u narednih nekoliko godina kako bi dobila podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjet-ske banke (WB) i Europske unije (EU).

VSI/SSI pozdravlja napore aktuelnih vlada na implementaciji reformi i stvaranju predvidljivog, stabilnog poslovnog ambijenta. Ističem da zaista cijenimo aktivnosti ureda trenutnog premijera FBiH, Fadila Novalića, koji je u tom smislu od početka svog mandata zaista uradio veliki napor da se kroz vladu i parlament usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera na usvajanju preporuka stranih investitora i privrede općenito.

Također saradnja sa vlastima u RS je kontinui-ran proces, a predstavnici Vlade RS-a su također uvijek bili vrlo otvoreni za inicijative VSI/SSI; gdje kroz radne grupe i individualne sastanke sa vladi-nim tijelima ukazujemo i tražimo izmjene pojedi-nih zakonskih odredbi.

Kako bi se povećao obim direktnih stranih ulaga-nja nužno je u cijeloj zemlji uspostaviti koordina-ciju za kreiranje i implementaciju programa eko-

nomskih reformi koje treba da obuhvate i struk-turalne reforme sa ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta i stvaranja uslova za privlačenje stranih investicija.

Usvajanje efikasnih i ekonomičnih zakona koji za cilj imaju uklanjanje regulatornih i legislativnih barijera, te prevashodno: • poreznom reformom koja bi trebala ići u

smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raznih naknada,

• značajnim skraćivanjem rokova i potrebnog vremena za ishodovanje i odobrenje raznih dozvola (od okolinskih do građevinskih),

• donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona od značaja za oblast energetike, poljoprivrede,

• smanjenjem birokracije, a povećanjem njene efikasnosti, te

• olakšavanjem procedura za osnivanje i funk-cioniranje privrednih društava,

značajno će se doprinijeti ekonomskom rastu i privrednom razvoju BiH, te stvoriti prostor za nova ulaganja, otvaranje radnih mjesta i osigurati pravna stabilnost kako za domaće tako i za strane kompanije.

Branimir Muidža Predsjednik VSI/SSI BiH


PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH - 2015/161

BiH se obavezala na provođenje ambicioznih strukturnih reformi. Kao što je već spomenuto, u julu 2015. godine, nakon dugotrajnih razgovora, vlade na državnom i entitetskim nivoima usvojile su novu Reformsku agendu. Ovaj program reformi uključuje šest prioritetnih područja reformi, i to: javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost; poslovna klima i konkurentnost; tržište rada; soci-jalna zaštita i penzije; vladavina prava i dobro upravljanje; te reforma javne uprave. Reformska agenda usklađena je sa ciljevima novog pristupa Evropske unije ekonomskom upravljanju u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana. Vijeće Evropske unije je, u aprilu 2015. godine, donijelo odluku o odmrzavanju dugo zamrznutog Spo-razuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je potpisan 2008. godine, što je stupilo na snagu u junu 2015. godine. Nadalje, u februaru 2015. godine, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, korak koji je naširoko pozdravljen kako od strane EU, tako i od ključnih trgovinskih partnera BiH.

BiH se nalazi u završnoj fazi pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Zemlja se trenutno nalazi u statusu posmatrača u WTO-u, nakon što je 1999. godine podnijela zahtjev za članstvo u ovoj organizaciji, a već 2002. godine dostavila memo-randum kojim su obuhvaćeni svi aspekti njenog trgovinskog i pravnog poretka.

Ipak, poslovanje je i dalje otežano. BiH i dalje loše kotira na raznim međunarodnim rang listama, kako po pitanju konkurentnosti, tako i po pitanju

kvaliteta poslovnog okruženja. Prema izvještaju Doing Business 2016 Svjetske Banke, BiH zauzima 79. mjesto u ukupnom poretku, što predstavlja napredak za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, iako se i dalje nalazi u grupi zemalja sa tvz. “osrednjim” učinkom. Zemlja je najgore rangirana u kategorijama pokretanja poslovnog poduhvata, izdavanja građevinskih dozvola, dostupnosti elek-trične energije, te plaćanja poreznih obaveza.

Korisne informacije za sticanje detaljnijeg uvida u smetnje za poslovanje u BiH, kako ih vide poslovni subjekti, ponuđene su u istraživanju koje pro-vodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetska Banka (WB) pod nazivom “Istraživanje poslovnog okruženja i rezultata preduzeća” (engl. Business Environment and Enterprise Performance Survey - BEEPS). BEEPS, koji se od 1999. godine provodi svake 3 do 4 godine, je istraživanje licem u lice među najvišim rukovodstvom preduzeća kroz niz kvantitativnih i kvalitativnih pitanja o različitim aspektima poslovnog okruženja. Jedan dio ovog istraživanja je i pitanje u kojem se od ispitanika traži da na temelju vlastitog iskustva i viđenja daju ocjenu o ozbiljnosti neke smetnje za poslovanje. Ponuđeni odgovori kreću se u rasponu od “ne predstavlja smetnju”, što se vrednuje sa 0 bodova, do “veoma ozbiljna smetnja”, što se vrednuje sa 4 boda.

U grafikonu su istaknute glavne smetnje, rangi-rane prema njihovoj ozbiljnosti, za neko hipotet-sko “prosječno” preduzeće u BiH.

1 Ovom prilikom VSI/SSI izražava svoju zahvalnost gospodinu Ianu Brownu, šefu EBRD ureda u BiH, na njegovom posebnom doprinosu u izradi ovog dijela .

8


banaka u regiji, čini se da je konkurencija među zajmodavcima ograničena, dok se mala i srednja preduzeća, naročito, bore da dobiju sredstva koja su im potrebna za rast poslovanja. Drugi razlozi koji djeluju destimulirajuće na preduzeća u pogledu podnošenja zahtjeva za bankovna kreditna sred-stva uključuju složene procedure, zahtjeve koji se odnose na instrumente osiguranja, te iznose kre-ditnih sredstava.

Kao ključna smetnja istaknuta je konkurencija koja dolazi od neformalnog sektora. Ovo predstavlja dugogodišnji problem u regiji, a nastojanja da se on riješi bila su, u najboljem slučaju, sporadična. Složena politička struktura je, također, navedena kao bitna smetnja poslovanju u BiH.

Glavni razlog ograničenog pristupa finansiranju u regiji Zapadnog Balkana pretežno je destimuli-rajući nivo kamatnih stopa. Uprkos velikom broju


VSI/SSI AKTIVNOSTI

Osnovano 2006. godine sa ciljem da djeluje kao jedinstven glas stranih investitora u BiH, VSI/SSI danas okuplja više od 50 najvećih međunarodnih i regionalnih kompanija čije investicije premašuju iznos od 9 milijardi KM i koji zapošljavaju više od 14.000 radnika.

Naša misija je promovirati dobre prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja, te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se prevazišle prepreke sa kojima se strani investitori suočavaju, a te pre-preke su zaista brojne. Također, nastojimo kroz naše aktivnosti osim statusa stranih, ali i domaćih investitora, poboljšati i približiti svjetske ekonom-ske trendove.

“Bijela knjiga” kao najvažniji pisani proizvod VSI/SSI do sada se etablirala kao jedina publikacija ovog tipa u BiH. Članovi VSI/SSI aktivnim učešćem u radnim grupama za kreiranje “Bijele knjige”, te zahvaljujući konzultativnim i radnim sastancima sa predstavnicima resornih ministarstava, vladi-nih i nevladinih organizacija, omogućili su da se problemi, stavovi i preporuke stranih investitora u BiH ponovo artikuliraju u novom izdanju Bijele knjige.

Putem implementacije preporuka iz Bijele knjige strani investitori su dobili priliku utjecati na izmjenu vitalnih propisa od značaja za ulaganja, kao što su: Zakon o politici direktnih stranih ula-ganja, Zakonu o radu, Zakonu o registraciji pri-vrednih subjekata, te mnoštvo pravilnika i ostalih važnih akata iz oblasti poreske i fiskalne politike.

Također, ministarstva su se obavezala na siste-matsko rješavanje preporuka, te nam je svako od nadležnih ministarstava redovito dostavljalo nalaze o stanju preporuka po oblastima. Učinci

su zavisno od oblasti veći ili manji, ali svakako da danas imamo zvanične dokumente vladinih službi koji se bave našim preporukama.

Pripremom publikacije “Poslovni barometar” u decembru 2015. godine, VSI/SSI je nastavilo svoje strateško djelovanje u pravcu zagovaranja u ime svojih članova, stranih investitora, sa ciljem sti-canja boljeg uvida u nivo zadovoljstva poslovnim okruženjem BiH, preprekama sa kojima se kompa-nije suočavaju u svom poslovanju, njihovim plano-vima za reinvestiranje i stvaranje više mogućnosti za nova zapošljavanja u BiH. Prikupljene informa-cije koriste se za poboljšanje cjelokupnog poslov-nog okruženja, regulatornog okvira i efikasnost administracije na svim nivoima u cilju privlačenja novih investicija.

VSI/SSI sarađujući i sa drugima, poput stranih ambasada prisutnih u BiH, predstavnika EU dele-gacije u BiH te sličnih poslovnih asocijacija kojima je cilj isti ili sličan kao naš, ulaže sve napore u rasterećenje privrede, a sa ciljem olakšanja poslo-vanja kompanija.

VSI/SSI pokušava učiniti BiH atraktivnom zemljom za buduće ulagače, podsticati reinvestiranje i zapošljavanje.

Tako putem naših kanala komunikacije sa medi-jima; kroz Vijeće za saradnju sa stranim ambasa-dama, te radionicama i edukacijskim seminarima sa kompanijama i institucijama, ukazujemo na neophodnost saradnje svih nas.

Naše članice kroz svoje pozitivne priče i rezultate u BiH mogu vrlo pozitivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske strane ulagače u privlačenju investicija.

10



BIJELA KNJIGA IMPLEMENTACIJA PREPORUKA / SARADNJA SA BH VLASTIMA

Od samog osnivanja VSI/SSI je pokrenulo inicija-tivu za uspostavljanje normativnog i institucional-nog okvira u cilju poboljšanja investicione klime u BiH, te uspostavilo dijalog i saradnju sa vlastima u BiH, u svim oblastima od zajedničkog interesa, kroz proces izrade i usvajanja preporuka koje su sadržane u našoj “Bijeloj knjizi”.

Ova inicijativa je dio šire misije koju VSI/SSI realizira u proteklih 10 godina, zajedno s brojnim drugim partnerima, na izgradnji institucionalnog dijaloga nevladinog i vladinog sektora u BiH. Kao rezultat ovih aktivnosti u proteklih deset godina sklopljen je Memorandum o razumijevanju između VSI/SSI i entitetskih vlada, te uspostavljena bliska sarad-nja sa Vijećem ministara BiH, Parlamentom FBiH te drugim državnim i entitetskim stručnim agenci-jama i institucijama.

Posebno smo ponosni na svakodnevni rast tzv. VSI/SSI mreže koju čine pored državnih i entitet-skih institucija i međunarodne organizacije, strane ambasade u BiH, strane privredne komore, regio-nalni VSI/SSI uredi te druge nevladine organiza-cije i udruženja, čiji su ciljevi isti ili slični našim, a putem koje razmjenjujemo znanja, iskustva i kre-iramo nove ideje.

Platformu za ovaj vid suradnje upravo predstav-lja “Bijela knjiga” koja je rezultat rada i ekspertize naših stručnih timova – radnih grupa koje su u protekloj godini radile na izradi ovog jedinstve-nog dokumenta koji sadrži konkretne preporuke za poboljšanje poslovne i investicione klime u BiH.

Zahvaljujući zalaganju i aktivnostima VSI/SSI-a, vlasti u BiH su prepoznale korist da poslovne aso-cijacije, poput naše, mogu svojim znanjem i neza-visnom ekspertizom dati značajan doprinos pro-cesu donošenja odluka vladama na svim nivoima,

od lokalnog, entitetskog do državnog. Osim toga, VSI/SSI je tokom proteklih 10 godina dao pose-ban doprinos u kreiranju javnih politika jer uživa posebnu vrstu povjerenja među svojim članovima i partnerima, kao i u društvu u cjelini, što nam omogućava da izrazimo zabrinutost naših članica, zastupamo njihove interese i dajemo priliku da učestvuju u odlučivanju o značajnim pitanjima.

Posebno smo zadovoljni željom za dijalogom, i da se znatan dio preporuka iz naše Bijele knjige imple-mentira od obje entitetske Vlade, jer se uglavnom i poklapaju sa proklamiranim ciljevima nedavno usvojene Reformske agende. Ključni ciljevi reformi kao što su npr. vladavina prava, smanjenje pore-znog opterećenja na rad i investicije, stvaranje boljeg poslovnog ambijenta kao i opredjeljenje da dalji rast i prosperitet moraju biti zasnivani na pri-vlačenju investicija, svakako zvuče ohrabrujuće, međutim potrebno je osigurati da zaista i pro-mjene odnosno reforme budu dosta brže i efika-snije, te provedene u skladu sa ciljevima.

VSI/SSI će se kao i do sada truditi da pruži podršku bh. institucijama i međunarodnoj zajednici, u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta. Implemen-tacijom preporuka iz “Bijele knjige” VSI/SSI, a u širem kontekstu realizacijom Reformske agende, sigurno ćemo stvoriti ambijent u kojem će naši građani biti sigurniji, zadovoljniji, a strani investi-tori sami dolaziti i više investirati. Drago nam je da kod bh. vlasti postoji ozbiljno opredjeljenje da se odlučnije krene u promjene, no važno je pritom ne uraditi greške.

U tabeli koja je pred vama prezentiran je dosti-gnuti stepen realizacije preporuka iz prošlog izda-nja Bijele knjige za 2012/13 godinu.

12


Pregled implementacije preporuka iz BK 2012/13


POGLAVLJA

KORPORATIVNO PRAVO

UVODZnačajan napredak ostvaren je u oblasti registra-cije poslovnih subjekata u BiH od posljednjeg izdanja Bijele knjige u 2013. godini, pri čemu nam je izuzetno zadovoljstvo vidjeti da su neke od najznačajnijih preporuka u međuvremenu imple-mentirane, kao što je ukidanje prepreka za strane investicije u medijima; omogućavanje registra-cionom sudu pristup drugim sudskim registrima elektronskim putem, te određena poboljšanja u organizaciji rada registarskih sudova.

Međutim, pored zabilježenog napretka, postu-pak registracije poslovnih subjekata u BiH je i dalje relativno složen i dugotrajan te je praksa sudova (i registarskih sudija u istom sudu) neu-jednačena. Smatramo da je ovo uzrokovano više različitim tumačenjem propisa od strane sudova i njihovom praksom, nego neadekvatnom regula-tivom. Shodno tome, preporuke u vezi sa postup-kom registracije poslovnih subjekata se većinom tiču unapređenja prakse i rada sudova, a manje izmjena u propisima koji uređuju ovaj postupak.

Dalje, uvažavajući činjenicu da pravni okvir pogo-dan za strane investicije podrazumijeva ne samo jednostavnost postupka registracije poslovnih subjekata, već omogućava i slobodno upravljanje i raspolaganje investiranim kapitalom, odlučili smo da u ovom izdanju Bijele knjige obradimo neke od problema sa kojima se strani investitori suočavaju u ovom pogledu. U protekloj godini institucije u

BiH su započele zakonsku reformu u oblasti kor-porativnog prava te usvojile nekoliko vrlo značaj-nih zakona koji uređuju poslovanje, rad i uprav-ljanje privrednim društvima, pri čemu izdvajamo novi Zakon o privrednim društvima u FBiH, novi Zakon o preuzimanju dioničkih društava u FBiH i novi Zakon o stečaju u RS. Međutim, i pored zapo-četih zakonskih reformi u oblasti korporativnog prava smatramo da postoji potreba za detaljnijim i jasnijim propisima koji uređuju poslovanje, rad i upravljanje privrednim društvima kako bi se izbje-gli praktični problemi i nejasnoće u pogledu pri-mjene istih.

Pored registracije i upravljanja privrednih subje-kata, slobodno raspolaganje stranim kapitalom podrazumijeva i brz i jednostavan način okon-čanja investicije i likvidacije privrednih društava. Na taj način se stranim investitorima omogućava brzo i jednostavno kretanje kapitala i njegovo usmjeravanje ka unosnijim i uspješnijim projek-tima. U BiH, a posebno u FBiH, propisi koji uređuju postupak likvidacije privrednih društava su fra-gmentirani, nekompletni i kontradiktorni, a sam postupak dugotrajan, skup i komplikovan. Imajući u vidu navedeno, u ovom izdanju Bijele knjige zna-čajna pažnja je posvećena preporukama kako bi se postupak likvidacije privrednih društava pojed-nostavio i ubrzao.

14


REgISTRACIJA POSLOVNIH SUBJEKATA

NEJASNO DEFINISANI SLUČAJEVI KOJI MOGU DOVESTI DO PREKIDA POSTUPKA UPISA U REGISTAR POSLOVNIH SUBJE-KATA*

FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 27/05, 68/05, 43/09, i 63/14), u članu 55. stav 2. i 3., i Zakon o registraciji poslovnih subjekata RS (“Službeni glasnik RS”, br. 67/13), u članu 13. stav 5. i 6., propisuju da, ukoliko nadležni registarski sud posumnja u postojanje neke činjenice od koje zavisi da li je zahtjev za upis u registar u saglasnosti s tim ili drugim zakonima, a pri čemu je za utvrđivanje te činjenice nadležan drugi sud, postupak registracije će se prekinuti do donošenja pravosnažne odluke drugog suda. Uzimajući u obzir vrijeme potrebno za okonča-nje parničnog postupka, neosnovano prekidanje postupka registracije može prouzrokovati nena-doknadive gubitke i troškove za stranke, te otežati svakodnevne poslovne aktivnosti društva.

FBiH i RS: PREPORUKA

S obzirom da Zakon o registraciji poslovnih subje-kata u FBiH i Zakon o registraciji poslovnih subje-kata RS ne preciziraju od kojih činjenica zavisi prekid postupka za upis u registar, otvoreno pita-nje bi se riješilo preciznim definisanjem razloga uslijed kojih može doći do prekida postupka regi-stracije, a što bi pružilo veću pravnu sigurnost.

PRIMJENA PRINCIPA JAVNOSTI UVIDA U SUDSKI REGISTAR*


U 2016. godini zabilježen je napredak u pogledu dostupnosti podataka iz registra poslovnih subje-kata. Postojanje web stranica koje objedinjavaju podatke o privrednim društvima na nivou svakog entiteta, svakako olakšava pristup potrebnim

informacijama. Nažalost, sistem još uvijek nije u potpunosti ažuriran sa podacima iz cjelokupne BiH, s obzirom na postojanja odvojenih registara poslovnih subjekata, pa je pouzdanost u isti upitna.

U skladu sa principom uvida javnosti u sudski registar, koji se primjenjuje u BiH, podaci iz sud-skog registra su javni. Svaka osoba bez dokazi-vanja pravnog interesa ima pravo izvršiti uvid u navedene podatke. Značajan napredak na ovom planu postignut je uspostavljanjem elektronskog sudskog registra poslovnih subjekata registro-vanih na teritoriji FBiH i BD. Pretraživanje putem ovog elektronskog registra je besplatno i vrši se po nazivu poslovnog subjekta ili po matičnom broju subjekta.

Međutim, elektronski registar i sudski registar još uvijek nisu u potpunosti usklađeni pa se u praksi pouzdani podaci o poslovnim subjektima mogu pribaviti isključivo od nadležnih sudova. Pored toga, izvod iz elektronskog registra poslovnih subjekata ne predstavlja javnu ispravu. Dalje, pri-likom vršenja uvida u spise predmeta kod nad-ležnih sudova, pojedini sudovi zahtjevaju doka-zivanje pravnog interesa (ili navođenje svrhe) za potrebe uvida te dobijanja ovjerenih prepisa ili kopija dokumenata iz spisa, što nije u skladu sa zakonom.


Poboljšanje elektronskog registra bi imalo za cilj da se način pribavljanja podataka o poslovnim subjektima svede u potpunosti na pretragu elek-tronskim putem. Gore navedeni način pretrage i pribavljanja podataka bi uštedio vrijeme i novac koji su neophodni u slučaju pribavljanja poda-taka putem sudskog registra. Elektronski registar poslovnih subjekata bi trebao sadržavati sve bitne podatke poslovnih subjekata, korake neophodne za upis u registar, iznose sudskih taksi te druge korisne informacije. Trebalo bi biti omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva za dobijanje izvoda iz registra i elektronska dostava izvoda koji bi imali snagu javnih isprava.

* Ovo pitanje je obrađeno u izdanju Bijele knjige 2012/2013

15

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | KORPORATIVNO PRAVO

NEPOŠTIVANJE ZAKONSKIH ROKOVA I NEPOTREBNO ODUGOVLAČENJE PO-STUPKA UPISA*


Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH i Zakon o registraciji poslovnih subjekata RS pro-pisuju hitnost i jednoobraznost postupka upisa poslovnih subjekata u registar, kao i njegovu pri-mjenjivost na sve poslovne subjekte osnovane u BiH, bilo od strane domaćih ili stranih pravnih i fizičkih lica. Navedeni zakoni propisuju obavezu nadležnih registarskih sudova u FBiH da izdaju rje-šenje o upisu u roku od 5 dana od dana uredno podnesene prijave, te u roku od 2 dana u slu-čaju RS. Međutim, u praksi se zakonski rokovi ne poštuju, te postupak upisa ili izmjene podatka u registrima traje duže od propisanih rokova.

Jedan od ključnih razloga koji dovodi do odugo-vlačenja postupka registracije ili izmjene poda-taka, jeste princip da predmet dodijeljen jednom registarskom sudiji, u slučaju njegovog dužeg odsustva (uslijed bolesti, odmora, seminara, obuke ili sl.), ne može biti po automatizmu dodi-jeljen drugom sudiji. Predmet se može dodijeliti drugom sudiji tek po pisanom zahtjevu koji pod-nosilac prijave za registraciju podnosi upravi suda, koja potom donosi odluku o tome da li će zahtjevu biti udovoljeno te predmet dodijeljen drugom sudiji. Ovakav postupak samo dodatno odugo-vlači postupak, koji je uslijed odsustva sudije sva-kako u kašnjenju.


Rad suda mora biti organiziran na način da kon-tinuirano vrši djelatnost registracije. U slučaju da registracioni sudija kojem je predmet prvobitno dodijeljen odsustvuje duže od tri dana, potrebno je uvesti mehanizam koji omogućava prosljeđi-vanje po automatizmu njemu dodijeljenog pred-meta drugom sudiji, kako bi se postupak registra-cije okončao u zakonskom roku.

TERMIN KONSULTACIJA SA REGISTAR-SKIM SUDIJAMA*


Trenutno ne postoji mogućnost formalnog zakazi-vanja konsultacija sa registarskim sudijama, a koje

su često najjednostavniji i najbrži način dostavlja-nja pojašnjenja i dodatnih informacija neophod-nih za brzo i efikasano okončanje postupka upisa. Konsultacije sa registarskim sudijama su uobiča-jena praksa u većini sudova. Međutim, dosta regi-starskih sudija ipak ne dozvoljava konsultacije.


Potrebno je uvesti obavezu registarskih odjeljenja svih sudova i sudija u BiH za zakazivanje konsulta-cija na zahtjev stranaka.

POSTUPAK REGISTRACIJE PRIVREDNIH SUBJEKATA KADA JE OSNIVAČ STRANO LICE

RS: OTVORENO PITANJE

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata RS (“Službeni gla-snik RS” br. 15/16), članom 32. stav 1. tačke a), b) i v) propisane su isprave koje se, prilikom osnivanja poslovnog subjekta ili izmjena podataka od zna-čaja za pravni promet, obavezno prilažu. Tačkom v) navedenog člana propisana je obaveza dostav-ljanja Uvjerenja o odobrenom boravku na teritoriji BiH ukoliko je lice ovlašteno za zastupanje strano lice. Imajući u vidu da se odobrenje boravka stra-nim licima za obavljanje poslova na teritoriji BiH izdaje na osnovu radne dozvole, to je praktično nemoguće za strana lica da osnuju društvo na teritoriji RS bez imenovanja domaćeg državljana ili lica sa odobrenim boravkom, kao lica ovlaštenog za zastupanje. Napominjemo da je za izdavanje radne dozvole potrebno da poslodavac pošalje zahtjev nadležnim organima, a kako poslodavac tek treba da bude osnovan od strane stranog lica, tu dolazimo do velike nelogičnosti i komplikacije.

RS: PREPORUKA

Potrebno je brisanje odredbe iz člana 32. stava 1. tačke v) Zakona o registraciji poslovnih subjekata RS kojom se predviđa obavezno podnošenje uvje-renja o odobrenom boravku na teritoriji BiH uko-liko je lice ovlašteno za zastupanje strano lice, u postupku osnivanja privrednih subjekata.

16


NEMOGUĆNOST REGISTRACIJE PO-SLOVNIH JEDINICA/PODRUŽNICA STRA-NIH PRAVNIH LICA


Stranim pravnim licima omogućeno je osnivanje poslovnih jedinica / podružnica u FBiH i RS. Među-tim, iako je osnivanje podružnica stranih pravnih lica u RS već našlo svoju primjenu te su se u praksi podružnice stranih pravnih lica uredno registro-vale, novim izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata RS (“Službeni gla-snik RS” br. 15/16) ova praksa je zakomplikovana uslovom da lice ovlašteno za zastupanje mora imati Uvjerenje o odobrenom boravku u BiH. U FBiH osnivanje podružnica i dalje nije moguće iako postoji zakonski okvir. Naime, Zakon o pri-vrednim društvima (“Službene novine FBiH” br. 81/15) i Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, sadrže odredbe koje omogućavaju stranim pravnim licima osnivanje podružnica na području FBiH. Međutim, u praksi je navedeno neizvodivo uslijed nepostojanja adekvatne tehničke strukture (npr. softverske podrške sistema, obrazaca za pri-javu za registraciju, itd.).


U FBiH je neophodno uvođenje potrebnog softver-skog sistema koji bi omogućio registraciju podruž-nica stranih pravnih lica te usvajanje obrasca za podnošenje prijave za registraciju. U RS je neop-hodno brisanje uslova prethodnog dobijanja Uvje-renja o odobrenom boravku u BiH prilikom regi-stracije poslovnih jedinica od strane stranog lica.

REGISTRACIJA PROMJENA OD ZNAČAJA ZA PRAVNI PROMET NA OSNOVU STATU-TA DRUŠTVA

FBiH: OTVORENO PITANJE

Statut, kao obavezan akt svakog privrednog društva, sadrži sve podatke od značaja za pravni promet i detaljno uređuje rad i poslovanje druš-tva. Sve promjene u društvu moraju biti nave-dene u statutu. Međutim, u praksi registarski sudovi obično zahtjevaju da promjena činjenica od značaja za pravni promet bude, pored statuta, unesena i u osnivački akt društva. Ovo može biti izuzetno problematično u slučaju višečlanih dru-štava u situaciji kada članovi statutom definišu

potrebnu većinu za donošenje pojedinih odluka, dok u ugovoru o osnivanju definišu da se izmjene i dopune ugovora o osnivanju mogu vršiti isključivo na isti način kako je i zaključen, odnosno sagla-snošću svih članova. Dakle, promjena činjenica od značaja za pravni promet koja po statutu zahtjeva određenu većinu, svejedno zahtjeva saglasnost svih članova društva da bi bila unesena u osni-vački akt društva. Pored toga, ovakva praksa regi-starskih sudova izlaže privredne subjekte i nepo-trebnim troškovima s obzirom da osnivački akti i statuti društva moraju biti notarski obrađeni.

FBiH: PREPORUKA

Potrebno je omogućiti privrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet registruju samo na osnovu izmjena i dopuna statuta i uskla-diti praksu registarskih sudova.

LIKVIDACIJA PRIVREDNIH DRUšTAVA

FRAGMENTIRANA, NEKOMPLETNA I KONTRADIKTORNA LEGISLATIVA KOJA UREĐUJE LIKVIDACIONI POSTUPAK


Postupak likvidacije privrednih subjekata uređen je Zakonom o likvidaciji (“Službene novine FBiH” br. 29/03) i Zakonom o privrednim društvima FBiH. Na pitanja koja nisu uređena navedenim zakonima u praksi se primjenjuje Zakon o stečaj-nom postupku FBiH mutatis mutandis, iako pravni osnov takve supsidijarne primjene Zakona o ste-čajnom postupku nije adekvatno uređen. Među-tim, navedeni propisi su često kontradiktorni i pojedina pitanja uređuju na različite načine, što u praksi dovodi do pravne nesigurnosti i neusta-ljene prakse sudova i sudija u vođenju likvidacio-nih postupaka. Na primjer, Zakonom o likvidacio-nom postupku je predviđena obaveza likvidatora da objavi otvaranje likvidacionog postupka u Službenim novinama, dok se Zakonom o privred-nim društvima zahtjeva objava oglasa o otvara-nju likvidacionog postupka u dnevnim novinama, u odgovarajućim vremenskim razmacima. Kao posljedica ove neusklađenosti propisa, pojedini sudovi i sudije arbitrarno procjenjuju da li otvara-nje konkretnog likvidacionog postupka treba biti

17


objavljeno samo u Službenim novinama ili eventu-alno u dnevnim novinama, ili na oba načina. Nada-lje, supsidijarna primjena Zakona o stečajnom postupku na pitanja koja nisu uređena Zakonom o likvidaciji i Zakonom o privrednim društvima često rezultira u nametanju nepotrebnih i neade-kvatnih obaveza likvidatora u postupku likvidacije, što dovodi do produžavanja postupka i povećanja troškova. Na primjer, u praksi se – po uzoru na ste-čajni postupak – zahtjeva zatvaranje svih postoje-ćih računa društva i otvaranje jednog posebnog računa za potrebe likvidacionog postupka, što za sobom povlači troškove zatvaranja i otvaranja računa, kao i obavezu obavještavanja dužnika o promjeni računa. Posljednje u praksi može biti izuzetno problematično u slučaju da društvo ima veliki broj klijenata - dužnika koje treba obavije-stiti, ili ukoliko se radi o klijentima koji su navikli na određenu proceduru plaćanja.

FBiH: PREPORUKA

Usvojiti novi Zakon o likvidaciji FBiH koji će na jedinstven i detaljan način urediti postupak likvidacije, ili staviti van snage odredbe Zakona o privrednim društvima FBiH koje uređuju ovo pitanje ili novi zakon uskladiti sa istim tako da se nadopunjuju.

NEJASAN TRENUTAK OD KOJEG SE LI-KVIDACIONI POSTUPAK SMATRA OTVO-RENIM


U postupku likvidacije društva momenat otva-ranja likvidacionog postupka je bitna stavka iz razloga što zakon predviđa nastajanje određenih obaveza i računanje različitih rokova od istog. Međutim, niti jedan od propisa koji uređuju likvi-dacioni postupak ne definišu kada konkretno se likvidacioni postupak smatra otvorenim: da li je to od momenta donošenja rješenja od strane suda, od momenta upisa zabilješke o otvaranju likvida-cionog postupka u registru privrednih subjekata, od momenta objave rješenja u Službenim novi-nama, ili od nekog drugog momenta.

FBiH: PREPORUKA

Zakonom definisati momenat kada se likvidacioni postupak smatra otvorenim. U slučaju usvajanja prethodne preporuke koja predviđa usvajanje

novog zakona kojim bi se na jedinstven i detaljan način uredio postupak likvidacije, ovo bi se tre-balo učiniti u tom novom zakonu; u suprotnom potrebno je usvojiti izmjene Zakona o likvidaciji kojim bi se definisao momenat od kada se likvida-cioni postupak smatra otvorenim.

ODGOVORNOST RAZRIJEŠENIH ČLANO-VA UPRAVE DRUŠTVA U TOKU LIKVIDA-CIONOG POSTUPKA


Zakon o privrednim društvima FBiH i Zakon o likvi-dacionom postupku FBiH, ne predviđaju obavezu saradnje i pružanja podrške likvidatoru od strane razriješenih članova uprave u slučaju kada je za likvidatora društva imenovana osoba koja nije član uprave društva. Također, pomenuti zakoni ne predviđaju odgovornost razriješene uprave društva za obaveze nastale u toku likvidacionog postupka kao posljedica rada odnosno propusta uprave prije razrješenja ili kao posljedica nedo-stavljanja potpunih informacija ili dokumentacije likvidatoru društva.

FBiH: PREPORUKA

Zakonima propisati obavezu saradnje i pružanja neophodne podrške razriješene uprave društva likvidatoru društva sve do okončanja postupka likvidacije. Također, propisati da razriješena uprava društva odgovara za štetu ili obaveze druš-tva ili likvidatora koje nastanu kao posljedica rada odnosno propusta uprave prije razrješenja ili kao posljedica nedostavljanja potpunih informacija ili dokumentacije likvidatoru društva.

USKLAĐIVANJE SA NOVIM ZAKONOM O STEČAJU


U RS je 2016. godine usvojen novi Zakon o ste-čaju (“Sl glasnik RS” br 16/16) kojim je stavljen van snage raniji Zakon o stečajnom postupku. Kako se Zakon o likvidacionom postupku poziva na shodnu primjenu odredaba Zakona o stečajnom postupku, to bi moglo da stvori određene neja-snoće i probleme u primjeni, jer odredbe navede-nog zakona više nisu na snazi.

18


RS: PREPORUKA

Izmijeniti Zakon o likvidaciji RS na način da se u članu 16. predvidi shodna primjena Zakona o ste-čaju RS ili da se predvidi shodna primjena važećih propisa kojima se uređuje stečajni postupak, kako bi se izbjegle sve buduće nejasnoće.

OSTALO

ZASNIVANJE ZALOŽNOG PRAVA NA UDJELIMA U DRUŠTVU SA OGRANIČE-NOM ODGOVORNOŠĆU (D .O .O .)*


Okvirni zakon o zalozima usvojen na nivou BiH uređuje pitanje zasnivanja zaloga. Zakon se prven-stveno odnosi na zaloge na imovini koja se smatra pokretnim stvarima, ali je u praksi i pravnoj teo-riji usvojen stav da se ovaj zakon primjenjuje i na zasnivanje zaloga na udjelima u društvima sa ograničenom odgovornošću. Za zasnivanje (i kasniju pretragu) zaloga u Registru zaloga BiH potrebno je, između ostalog, unošenje 13-cifre-nog poreskog broja založnog dužnika, kao i adrese založnog dužnika u BiH; za strana lica koja nemaju 13-cifreni poreski broj i adresu u BiH nije predvi-đena mogućnost upisa zaloga. Time se faktički onemogućava stranim licima zasnivanje založnog prava na udjelima u društvima sa ograničenom odgovornošću registrovanim u BiH, s obzirom da je upis u Registar zaloga BiH jedan od preduslova za zasnivanje zaloga.

Dalje, s obzirom da registarski sudovi vode eviden-ciju o udjelima u društvima sa ograničenom odgo-vornošću bilo bi logično i praktično kada bi podaci o eventualnim teretima na udjelima u takvim društvima (npr. zalog) također bili upisivani u regi-stre privrednih subjekata. Iako ne postoji zakonski osnov za takav upis, ne postoji ni prepreka, odno-sno zakonska odredba koja bi takav upis zabra-njivala. Međutim, sudovi u praksi obično odbijaju zahtjeve za upis postojanja tereta nad udjelima. Na ovaj način umanjena je pravna sigurnost, jer se potencijalni kupci udjela ne mogu adekvatno informisati uvidom u registre o mogućim teretima na udjelima.

Slični problemi ne postoje u odnosu na zasnivanje i upis zaloga na dionicama/akcijama, budući da

entitetski registri papira/hartija od vrijednosti vrše registraciju zaloga na dionicama/akcijama. Među-tim, problem u odnosu na dionice/akcije je što je trećim licima onemogućeno pribavljanje svih rele-vantnih informacija o zalozima na dionicama/akci-jama (takve informacije može dobiti samo vlasnik dionica/akcija), a što se kosi sa svrhom zaloga koja, između ostalog, podrazumijeva javnost zaloga.


Potrebno je izmijeniti Zakon o zalozima BiH (i pri-padajuće podzakonske akte, prije svega Pravil-nik o zalozima) na način da se uredi mogućnost zaloga nad udjelima u vlasništvu stranih lica, kao i izvršiti odgovarajuće promjene u sistemu Registra zaloga BiH kako bi se praktično omogućio upis takvih zaloga. Dalje, potrebno je izmijeniti entitet-ske zakone o registraciji poslovnih subjekata na način da se izričito propiše postupak registracije zaloga na udjelima, koji bi vodili registarski sudovi. Dopune bi trebale predviđati obavezu založnog dužnika čiji je udio založen da izvrši registraciju zaloga u registarskom sudu, te kaznene odredbe za neispunjavanje ove obaveze.

Potrebno je, također, odgovarajućim entitetskim propisima koji regulišu rad registara hartija od vri-jednosti/vrijednosnih papira predvidjeti moguć-nost uvida u informaciju o zalozima na dionicama / akcijama svim trećim licima, bez bilo kakvih ograničenja kakva trenutno postoje (izvod iz regi-stra koji sadrži ovu informaciju trenutno može dobiti samo dioničar/akcionar koji je založio svoju dionicu/akciju).

NEDOSTACI PLATFORME SOFTVERA RE-GISTRA ZALOGA


Značajan problem za kreditore u BiH predstavljaju vrlo ograničene opcije za pretragu baze podataka Registra zaloga. Registrovana založna prava se mogu pretraživati samo na osnovu: (i) registra-cionog broja založnog prava; (ii) serijskog broja posebne (specifične) imovine, ukoliko predmet zaloge ima ovakav broj; i (iii) poreskog broja (ili JMB-a) dužnika. Međutim, ne postoji mogućnost pretrage Registra zaloga samo na osnovu ključnih riječi, što u velikoj mjeri otežava njegovo korište-nje i provjeru registrovanih založnih prava na imo-vini sa pravom prvenstva.

19


Također, trenutno zbog tehničkih razloga nije moguće registrovati založno pravo u kome bi zalo-godavac bilo strano lice – odnosno, nije moguće unijeti niti jednu drugu državu porijekla zalogo-davca, osim BiH. Pravni sistem u BiH omogućava da strana fizička i pravna lica mogu posjedovati i slobodno raspolagati svojom imovinom u BiH, pa tako i zalagati je na isti način kao i lica iz BiH. Međutim, zbog tehničkih nedostataka platforme softvera Registra zaloga, registracija založnog prava na imovini, u slučajevima kada bi zalogo-davci bili strana lica, nije moguća.

UVOĐENJE MEHANIZMA ZAMJENE PO-TRAŽIVANJA U KAPITAL

FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE

Postojeći Zakon o privrednim društvima u FBiH ne reguliše pitanje mehanizma zamjene potraživanja u kapital (engl. debt to equity swap). Naime, pome-nuti zakon, i to član 130. stav (1) tačka d) predviđa mogućnost povećanja osnovnog kapitala ”pretva-ranjem potraživanja povjerilaca u osnovni kapital dužnika u skladu sa Zakonom o finansijskoj konsoli-daciji privrednih društava u FBiH”. Shodno navede-noj odredbi, pretvaranje potraživanja povjerilaca u osnovni kapital je moguće jedino za dugova-nja nastala zaključno do 30.09.2013. godine i to na osnovu ”doprinosa za zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti, poreza, dugovanja prema zaposlenicima, te isporučene vode, struje, plina i ostalih komunalnih usluga.”, a kako je to predviđeno Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.

U Zakonu o privrednim društvima RS, pitanje zamjene potraživanja u kapital je kod otvore-nog akcionarskog društva regulisano samo u pogledu pretvaranja poreskog duga i zamjenji-vih obveznica u akcije i upisom akcija po osnovu prava imalaca varanata na takav upis (uslovno povećanje). S druge strane, mogućnosti pretva-ranja potraživanja, kao i poreskog duga u akcije/udjele, su predviđene kao takve kod zatvorenog akcionarskog društva, kao i društva sa ograniče-nom odgovornošću. Pri navedenom je povećanje osnovnog kapitala po jednom ili oba navedena osnova moguće u toku godine izvršiti najviše do

polovine osnovnog kapitala društva koji postoji u trenutku donošenja odluke skupštine akcionara/članova društva, odnosno u trenutku pokretanja postupka izmirenja poreskog duga, njegovim pre-tvaranjem u akcije/udjele.

Zakonom o privrednim društvima BD BiH, pitanje zamjene potraživanja povjerilaca u osnovni kapi-tal nije uopšte predviđeno kao mogućnost, te se u skladu sa istim osnovni kapital može povećati ”samo emisijom novih dionica”.

Mehanizam zamjene potraživanja u kapital bi trebao da omogući dodatnu konsolidaciju pri-vrednih društava, a imajući u vidu izraženu neli-kvidnost i veliki broj nagomilanih finansijskih problema privrednih društava u BiH. Naime, uvo-đenjem ovog modela, povjerioci bi imali moguć-nost da svoja potraživanja prema društvu namire zamjenom za kapital društva. Ovaj način izmirenja dugovanja za navedena društva ne bi predstavljao dodatno finansijsko opterećenje, što je od naroči-tog značaja. Stoga mogućnost zamjene dugovanja za kapital društva predstavlja dobro rješenje za izmirenja dugovanja društava i jer između ostalog, društva na ovaj način izmiruju svoja dugovanja, ne narušavajući svoju likvidnost. Ovim putem bi se i povjeriocima dalo diskreciono pravo da pokrenu pomenuti postupak zamjene potraživanja u kapi-tal, čime bi se istim omogućio i efektivan sistem zaštite njihovih interesa.

FBiH, RS i BD: PREPORUKA

U Zakonu o privrednim društvima FBiH, potrebno je uvesti model zamjene potraživanja u kapital, bez ograničavanja navedenog na potraživanja koja se odnose na pomenuta potraživanja predvi-đena Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privred-nih društava u FBiH, dok je u Zakonu o privred-nim društvima BD BiH potrebno izvršiti izmjene i dopune istog s ciljem pružanja dodatnih moguć-nosti povećanja osnovnog kapitala osim onog putem emisije novih dionica. Zakon o privrednim društvima RS je potrebno dopuniti na način da se omogući model zamjene potraživanja za sve oblike privrednih društava. Na ovaj način bi bio postavljen dodatan pravni okvir koji bi omogućio finansijsku konsolidaciju privrednih društava bez ugrožavanja njihove likvidnosti.

20


SHODNA PRIMJENA ODREDBI O DIONIČ-KIM DRUŠTVIMA NA DRUŠTVA SA OGRA-NIČENOM ODGOVORNOŠĆU


FINANSIRANJE KUPOVINE VLASTITIH DIONICA

Postojeći Zakon o privrednim društvima u FBiH u samo jednoj odredbi, u članu 225. reguliše zabranu finansiranja kupovine dionica, zabranju-jući dioničkom društvu da daje i garantuje avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica. Ova zabrana nije eksplicitno predviđena za društva sa ograničenom odgovornošću, ali se shodnom primjenom odredbi ovog Zakona na društva sa ograničenom odgovornošću može zaključiti da se navedena zabrana odnosi i na ovaj oblik društava.

Sličnu situaciju nalazimo i u BD.

U Zakonu o privrednim društvima RS, ovo pitanje je preciznije regulisano za dionička društva i za društva sa ograničenom odgovornošću. Nepre-ciznost regulacije zabrane finansiranja kupovine dionica, naročito u FBiH, stvara pravnu nesigur-nost u pogledu dopuštenosti poduzimanja odre-đenih pravnih poslova, naročito kod preuzimanja/kupovine privrednih društava.

Finansiranje kupovine dionica/udjela potrebno je preciznije regulisati u Zakonu o privrednim druš-tvima FBiH i Zakonu o privrednim društvima BD uz jasnu i preciznu formulaciju da li se zabrana odnosi isključivo na dionička društva ili se shodno primje-njuje i na društva sa ograničenom odgovornošću.

Uz avanse, zajmove i kredite, potrebno je defini-sati i pojam davanja “osiguranja” trećim licima za sticanje dionica/udjela društva. Također, jasna formulacija šta se podrazumijeva pod direktnim, a šta pod indirektnim finansiranjem, dodatno bi doprinijela stvaranju pravne sigurnosti.

FOND REZERVI

U odredbama Zakona o privrednim društvima FBiH, koje propisuju obaveze za dionička druš-tva, navodi se između ostalog i obaveza formira-nja fonda rezervi. Tačnije, dioničko društvo oba-vezno je imati fond rezervi, koji se formira se iz dobiti i drugih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva. Nave-dena odredba kojom se definiše obaveza formira-nja fonda rezervi nije sadržana u dijelu Zakona o privrednim društvima FBiH koji definiše obaveze za društva sa ograničenom odgovornošću. Među-tim, ako uzmemo u obzir odredbu koja kaže, da se odredbe zakona o dioničkom društvu primjenjuju na društvo sa ograničenom odgovornošću, ako posebnim odredbama zakona nije drugačije odre-đeno, možemo zaključiti da obaveza formiranja fonda rezervi postoji i za društva sa ograničenom odgovornošću.

Naveden je slučaj i u Zakonu o privrednim druš-tvima RS, s tim što su zakonske rezerve određene na način da godišnje iznose 5% od ukupne dobiti društva u tekućoj godini i tako sve dok te rezerve zajedno sa rezervama kapitala ne dostignu visinu od najmanje 10 % osnovnog kapitala.


U Zakonu o privrednim društvima FBiH i RS, potrebno je jasno definisati obaveze za razli-čite oblike privrednih društava bez pozivanja na shodnu primjenu odredbi koje propisuju obaveze isključivo za pojedine oblike privrednih društava. Na taj način bi se stvorila pravna sigurnost te one-mogućila različita tumačenja shodne primjene odredbi koje su vezane za jedan oblik privrednih društava na drugi oblik privrednih društava.

21


IZVRŠNI SAŽETAK

OTVORENO PITANJE PREPORUKA INSTITUCIJA

REGISTRACIJA POSLOVNIH SUBJEKATA

FBiH i RSNejasno definisani slučajevi koji mogu dovesti do prekida postupka upisa u registar po-slovnih subjekata

Potrebno je konkretnije definisati u entitetskim zako-nima o registraciji poslovnih subjekata činjenice koje mogu dovesti do prekida postupka registracije.

• Vlada FBiH • Vlada RS • Parlament FBiH • Narodna skupština RS

FBiH i RSPrimjena principa javnosti upisa u sudski registar

Potrebno je da se način pribavljanja podataka o po-slovnim subjektima svede u potpunosti na pretragu elektronskim putem. Omogućiti elektronsko podnoše-nje zahtjeva za dobijanje izvoda iz registra i elektron-sku dostavu izvoda koji bi imali snagu javnih isprava.

• Ministarstvo pravde FBiH • Ministarstvo pravde RS • Nadležni registracijski

sudovi u FBiH i RS

FBiH i RSNepoštivanje zakonskih ro-kova i nepotrebno odugovla-čenje postupka registracije

U slučaju odsustva registracionog sudije kojem je pred-met prvobitno dodijeljen duže od tri dana, potrebno je uvesti mehanizam koji omogućava prosljeđivanje po automatizmu njemu dodijeljenog predmeta drugom sudiji, kako bi se postupak registracije okončao u za-konskom roku.

• Nadležni registracijski sudovi u FBiH i RS

FBiH i RSTermin konsultacija sa regi-stracionim sudijama

Uvesti obavezu registarskih odjeljenja svih sudova i su-dija u BiH za zakazivanje konsultacija na zahtjev stra-naka.

• Nadležni registracijski sudovi u FBiH i RS

RSStrano lice kao osnivač pri-vrednog društva u RS ne može biti ovlašteno za zastu-panje tog privrednog društva bez dostavljanja Uvjerenja o odobrenom boravku na te-ritoriji BiH koje se izdaje na osnovu radne dozvole, što stvara nelogičnosti i kompli-kacije u praksi

Brisati odredbe iz člana 32. stava 1. tačke v) Zakona o registraciji poslovnih subjekata RS kojom se predviđa obavezno podnošenje uvjerenja o odobrenom borav-ku na teritoriji BiH ukoliko je lice ovlašteno za zastupa-nje strano lice, u postupku osnivanja privrednih subje-kata.

• Vlada RS • Narodna skupština RS

FBiH i RSNemogućnost registracije poslovnih jedinica/podruž-nica stranih pravnih lica u praksi

U FBiH potrebno uvesti softverski sistem koji bi omo-gućio registraciju podružnica stranih pravnih lica te usvajanje obrasca za podnošenje prijave za registra-ciju.U RS ukinuti uslov prethodnog dobijanja uvjerenja o odobrenom boravku u BiH prilikom registracije poslov-nih jedinica kada je osnivač strano lice.

• Ministarstvo pravde FBiH • Vlada RS • Narodna skupština RS

FBiHRegistracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva

Potrebno je uskladiti praksu registracijskih sudova u pogledu omogućavanja pri vrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet registruju samo na osnovu izmjena i dopuna statuta.

• Nadležni registracijski sudovi u FBiH

LIKVIDACIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA

FBiHFragmentirana, nekompletna i kontradiktorna legislativa koja uređuje likvidacioni po-stupak

Usvojiti novi Zakon o likvidaciji koji će na jedinstven i detaljan način urediti postupak likvidacije te, ili stavi-ti van snage odredbe Zakona o privrednim društvima koje uređuju ovo pitanje ili, novi zakon uskladiti sa istim tako da se nadopunjuju.

• Vlada FBiH • Parlament FBiH

22

VSI Vijeće stranih inVestitora Bih


FBiHNejasan trenutak od kojeg se likvidacioni postupak smatra otvorenim

U novom ili postojećem Zakonu o likvidaciji definisati momenat kada se likvidacioni postupak smatra otvo-renim.


FBiHOdgovornost razrješenih čla-nova uprave društva u toku likvidacionog postupka

Zakonom propisati obavezu saradnje i pružanja neop-hodne podrške razrješene uprave društva likvidatoru društva sve do okončanja postupka likvidacije, te da razrješena uprava društva odgovara za štetu ili obave-ze društva ili likvidatora koje nastanu kao posljedica rada odnosno propusta uprave.


RSZakon o likvidacionom po-stupku RS još uvijek se poziva na shodnu primjenu odredaba Zakona o stečajnom postupku RS koji je stavljen van snage.

Izmijeniti Zakon o likvidaciji RS na način da se u članu 16. predvidi shodna primjena novog Zakona o stečaju RS ili da se predvidi shodna primjena važećih propisa kojima se uređuje stečajni postupak, kako bi se izbje-gle sve buduće nejasnoće.


OSTALO

FBiH i RSZasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograni-čenom odgovornošću (d.o.o.) i učiniti javno dostupnim in-formacije o zalozima na dio-nicama/akcijama.

• Potrebno je izmijeniti Zakon o zalozima BiH (i pod-zakonske akte - Pravilik o zalozima) na način da se uredi mogućnost registracije zaloga nad udjelima u vlasništvu stranih lica, kao i izvršiti odgovarajuće promjene u sistemu Registra zaloga BiH kako bi se praktično omogućio upis takvih zaloga.

• Izmijeniti entitetske zakone o registraciji poslovnih subjekata na način da se izričito propiše postupak registracije zaloga na udjelima, koji bi vodili regi-starski sudovi.

• Entitetskim propisima koji regulišu rad registara hartija od vrijednosti/vrijednosnih papira predvi-djeti mogućnost uvida u informaciju o zalozima na dionicama / akcijama svim trećim licima, bez bilo kakvih ograničenja.

• Potrebno je otkloniti tehničke nedostatke iz plat-forme softvera Registra zaloga i omogućiti: (i) regi-straciju založnog prava u kome bi strano lice moglo biti zalogodavac; kao i (ii) pretragu podataka na osnovu drugih parametara.

• Ministarstvo pravde FBiH • Ministartvo pravde RS • Vlada FBiH • Vlada RS • Parlament FBiH • Narodna skupština RS

FBiH, RS i BD Uvođenje mehanizma zamje-ne potraživanja u kapital

U Zakonu o privrednim društvima FBiH, potrebno je uvesti model zamjene potraživanja u kapital, bez ogra-ničavanja navedenog na potraživanja koja se odnose na pomenuta potraživanja predviđena Zakonom o fi-nansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH.U Zakonu o privrednim društvima BD BiH potrebno iz-vršiti izmjene i dopune istog s ciljem pružanja dodatnih mogućnosti povećanja osnovnog kapitala osim onog putem emisije novih dionica. Zakon o privrednim društvima RS je potrebno dopuniti na način da se omogući model zamjene potraživanja za sve oblike privrednih društava.

• Vlada FBiH • Vlada RS • Parlament FBiH • Narodna skupština RS • Vlada BD • Skupština BD

FBiH, RS i BDShodna primjena odredbi o dioničkim društvima na druš-tva sa ograničenom odgovor-nošću u pogledu:a. Finansiranje kupovine

vlastitih dionicab. Fonda rezervi

U Zakonu o privrednim društvima FBiH i RS potrebno je jasno definisati obaveze za različite oblike privrednih društava bez pozivanja na shodnu primjenu odredbi koje propisuju obaveze isključivo za pojedine oblike privrednih društava. Na taj način bi se stvorila pravna sigurnost te onemogućila različita tumačenja shodne primjene odredbi koje su vezane za jedan oblik pri-vrednih društava na drugi oblik privrednih društava.


23

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | RADNO PRAVO

RADNO PRAVO

UVODU 2015. i 2016. godini napravljeni su značajni pomaci u radno-pravnom zakonodavstvu usva-janjem novih entitetskih Zakona o radu. Ovo su propisi koji su od izuzetne socijalno-ekonomske osjetljivosti i razumljivo je da je njihovo usvajanje rezultat kompromisa između ekonomsko-soci-jalnih partnera. Neki od ovih kompromisa doveli su do usvajanja zakonskih rješenja koja su nedo-voljno jasna, što je potrebno riješiti u narednom periodu. S druge strane, pojedina pitanja su pojaš-njenja i bolje regulisana, što predstavlja napredak koji treba pozdraviti.

Usvajanje Zakona o radu svakako predstavlja samo prvi korak u reformi radno-pravnog zako-nodavstva. Slijedi usvajanje općih kolektivnih ugovora, a zatim i kolektivnih ugovora za pojedine grane i industrije. Proces pregovora oko njihovog zaključivanja može se iskoristiti kako bi se riješile nejasnoće u usvojenim zakonima i unaprijedilo rješavanje određenih pitanja konsezusom zainte-resovanih strana. U tom smislu, u nastavku teksta navodimo određene oblasti i pitanja koja je neop-hodno riješiti kako bi se unaprijedio radno-pravni zakonski okvir.

Ukoliko BiH želi prvenstveno zadržati postojeće a zatim i privući nove investitore, mora jasno poka-zati da ima stabilan i siguran pravni sistem u koji se investitor može pouzdati i u kojem može efikasno poslovati. Krajnje je nužno imati jasne propise, bez prostora za različita tumačenja.

U narednom periodu nužno je hitno usvojiti kolektivne ugovore, te pojasniti nejasnoće koje sa sobom donose novi Zakoni o radu u entite-tima. Naredni korak je usaglašavanje propisa na nivou države. Investitoru treba olakšati širenje poslovanja na teritoriji cijene države, a postojanje različitih zakona za istu oblast, sigurno nije moti-virajuće, nego predstavlja komplikaciju s kojom se investitori ne žele susretati. Jasno je da su nad-ležnosti Ustavom definisane, ali se u cilju podsti-canja daljeg ulaganja u BiH moraju uložiti maksi-malni napori da zakoni entiteta budu usaglašeni. Investitor želi definisati i sprovesti svoju poslovnu politku, u sklopu iste i kadrovsku politiku, i ne želi imati različite pristupe u entitetima.

Apelujemo na zakonodavnu vlast u BiH na svim nivoima da ozbiljno i profesionalno pristupi dono-šenju propisa, i da u svakom momentu bude svje-sna da je problem nesigurnih i nejasnih propisa samo u prvom koraku problem poslodavca, a u konačnici dugoročni problem države. Naime, u današnje vrijeme je jednostavnije investitorima prenijeti svoj kapital u bilo koji dio svijeta, nego jednoj zemlji sa kompleksnom strukturom i malim tržištem, da privuče investitore, posebno strane. BiH nužno treba strane investitora. Toga zakono-davci moraju biti svjesni, i pripremiti dobar temelj i infrastrukturu za poslovanje.

NAKNADE PLATE RADNICIMA KOJI SU NA BOLOVANJU I REFUNDIRANJE TIH NAKNADA PLATA POSLODAVCIMA IZ FONDOVA ZDRAVSTVENOG OSIGURA-NJA*


Zakoni o zdravstvenom osiguranju entiteta i BD različito regulišu visinu naknade plate koju je poslo-davac obavezan isplaćivati radnicima na bolova-nju, kao i periode u kojima isplate takvih naknada plate padaju na teret poslodavca. Također, razlikuje se primjena navedenih zakona između entiteta i BD, kao i između različitih kantona unutar FBiH, a u vezi s refundiranjem isplaćenih naknada plata za vrijeme bolovanja, koje naknade poslodavcima refundiraju Fondovi zdravstvenog osiguranja.

Tako u FBiH (u većini kantona) i BD, poslodavac je obavezan isplaćivati naknadu plate radnicima na bolovanju za sve vrijeme trajanja bolovanja, pri čemu isplate za bolovanje do 42 dana vrši na svoj teret, dok se za isplaćene naknade preko 42 dana bolovanja može refundirati od relevantnog Fonda zdravstvenog osiguranja. Minimalni iznos te naknade plate je 80% od plate konkretnog radnika. Za bolovanje preko 42 dana, poslodavac također isplaćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se od Fonda nikada ne može refundirati za cjelokupne isplaćene iznose naknada plata, već samo za iznose od 70-80% od prosječne neto plate u FBiH. U BD te iznose utvrđuje Zavod za statistiku po prosječnoj bruto satnici i maksimalna refundacija iznosi 1000 KM, a najniža po minimalnoj bruto satnici u BD.

U RS poslodavci su, također, obavezni isplaćivati naknadu plate radnicima u minimalnom iznosu od

24


70% njihove neto plate za sve vrijeme trajanja bolo-vanja, dok za bolovanje od preko 30 dana poslo-davci se mogu refundirati za te naknade od nadlež-nog Fonda na način da bruto satnicu u RS utvrđuje Zavod za statistiku po prosječnoj bruto satnici. Maksimalna refundacija naknade plate za vrijeme bolovanja koja se refundira poslodavcu iznosi 1000 KM, a najniža po minimalnoj bruto satnici u RS.

Na ovaj način su poslodavci oštećeni jer uglavnom plaćaju veće iznose naknada plata u odnosu na one koji im se refundiraju.


Usaglasiti propise kantona u FBiH, kao i entiteta i BD u ovoj oblasti, a u pogledu visine naknade plate koju je poslodavac obavezan isplaćivati radnicima na bolovanju, perioda u kojima isplate takvih naknada plate padaju na teret poslodavca, te iznosa koji se refundiraju poslodavcima iz Fon-dova zdravstvenog osiguranja na ime naknada plata za vrijeme bolovanja isplaćenih radnicima.

NAKNADE RADNICAMA NA PORODILJ-SKOM ODSUSTVU I REFUNDIRANJE ISTIH NAKNADA POSLODAVCIMA*


Neusaglašeni su propisi FBiH, RS i BD o visini porodiljskih naknada te o obavezama poslodavca da isplaćuje naknadu plate radnicama za vrijeme porodiljskog odsustva. Predmetna neusaglaše-nost je prisutna i između različitih kantona unutar FBiH, na način da svaki kanton ima svoje bitno drugačije propise u vezi s naprijed navedenom tematikom.

U FBiH, Zakon o radu definiše samo pravo rad-nika/ce na naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva, dok se sama porodiljska naknada utvr-đuje kantonalnim propisima. U praksi, poslodavci u gotovo svim kantonima ne isplaćuju nikakve naknade plate radnicama na porodiljskom odsu-stvu, dok se porodiljske naknade koje isplaćuju kantoni veoma razlikuju. Tako, u Sarajevskom kantonu porodilje primaju naknadu u iznosu od 60% prosječne neto plate Kantona Sarajevo koju im isplaćuje Kanton, dok je u Tuzlanskom kan-tonu poslodavac u obavezi da isplaćuje najmanje 90% prosječne plate koju je radnica ostvarivala 6 mjeseci prije porodiljskog odsustva i taj mu

iznos refundira Kanton odnosno 55% prosječne plate Tuzlanskog kantona; s druge strane u Her-cegovačko-neretvanskom kantonu žene porodilje nemaju pravo ni na kakvu porodiljsku naknadu, već jedino pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od 400,00 KM za opremu novorođenčeta.

U BD radnicima za vrijeme porodiljskog odsustva poslodavac isplaćuje 100% plate i uplaćuje sve poreze i doprinose, pri čemu mu relevantni centar za rad refundira neto iznos (plata bez poreza i doprinosa) sredstava po obračunu satnice utvr-đene u BD.

U RS radnicama na porodiljskom odsustvu naknadu plate u visini njihove prosječne plate isplaćuje poslodavac skupa sa porezom i dopri-nosima, dok pravo na refundiranje tih neto iznosa naknada plate (dakle bez poreza i doprinosa) od Fonda dječije zaštite imaju samo poslodavci koji su u periodu od najmanje 12 mjeseci prije konkret-nog porodiljskog odsustva uplaćivali doprinose za dječiju zaštitu na ime svih svojih radnika, kao i za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva.


Neophodno je usaglasiti propise i praksu u vezi s utvrđivanjem visine i isplatama porodiljskih naknada u svim kantonima u FBiH, a zatim te pro-pise ujednačiti s propisima RS i BD, na način da se utvrdi jednaka porodiljska naknada na svim nivo-ima u BiH te na čiji teret i u kojem periodu će se isplaćivati.

RJEŠAVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U FBiH I RS PO PITANJU PRIVREMENOG I POVREMENOG ZAPOŠLJAVANJA*


Posljednjih godina rapidno raste potreba za naj-novijom formom zapošljavanja u vidu privreme-nog agencijskog posla, putem sve većeg broja pri-vatnih agencija za zapošljavanje koje nude ovakve poslove. Ovi poslovi se smatraju od sve većeg značaja za one koji ulaze na tržište rada, te dopri-nose sve većoj potražnji fleksibilnosti rada. Prema podacima međunarodnog udruženja Ciett, koje zastupa interese ovih agencija, 59% svih zaposle-nih kroz ovaj vid zapošljavanja je ispod 30 godina, dok njih 24% nema svršeno srednjoškolsko obra-zovanje. Smatra se da zapošljavanje putem agen-

25


cija koje nude privremene poslove unapređuje kvalifikacije na tržištu rada, što je od izuzetnog značaja za mlade kao i za nekvalifikovanu radnu snagu.


Klasifikacije djelatnosti u FBiH i RS su utvrdile postojanje djelatnosti takvih agencija te ih “uvele” u pravni i privredni prostor BiH. Neophodno je donošenje zakonskog okvira koji će definisati osnivanje i rad ovih agencija, čije postojanje će nesumnjivo pomoći u podizanju stope zaposleno-sti u BiH, kao i u suzbijanju rada na crno. Dakle, potrebno je regulisati tzv. “leasing” radnika, odno-sno ustupanje radnika na određen period.

UGOVOR SA ČLANOVIMA UPRAVE


Prema novim zakonima o radu sa članovima uprave je moguće zaključiti ugovor bez zasni-vanja radnog odnosa. Uvođenje ove novine je za pohvalu, s tim da je nužno uskladiti i poreske propise, kako bi ovo bilo i praktično sprovodivo. U suprotnom, ostaće samo mrtvo slovo na papiru u Zakonu o radu, bez mogućnosti sprovođenja. Naime, poreski zakoni ne poznaju ovakav ugovor, te je trenutno nejasno kako prijaviti i oporezovati ovaj vid primanja. Također, potrebno je reguli-sati boravak stranaca – članova uprave u BiH na osnovu rada bez zasnivanja radnog odnosa. Ovo je posebno bitno za strane investitore koji u pra-vilu nakon investiranja i započinjanja poslovanja u BiH žele u upravi postaviti osobe iz svojih matičnih društva ili grupacije.


Poreskim zakonima definisati obaveze po ugo-vorima sa članovima uprave kojim se ne zasniva radni odnos. Omogućiti članovima uprave – stran-cima boravak u BiH bez zasnivanja radnog odnosa.

STRUČNO I DOPUNSKO USAVRŠAVANJE


Prema novom Zakonu o radu, dosadašnji insti-tut volonterskog rada, zamjenjen je institutom stručnog osposobljavanja. Problem se javlja zbog činjenice da predmetni zakon već poznaje institut dopunskog osposobljavanja i stručnog

osposobljavanja i usavršavanja koji se odnose na osposobljavanje radnika koje poslodavac šalje na posebne obuke za rukovanje sredstvima za rad ili sredstvima zaštite na radu kao i usavršavanje i osposobljavanje u skladu sa potrebama radnog mjesta. Budući da institut stručnog osposoblja-vanja (prijašnji volonterski rad) definiše slučajeve kada lica zaključuju ugovor radi obavljanja pri-pravničkog staža, jasno je da se radi o potpuno drugačijim institutima koji su identično nazvani. Davanjem identičnih naziva različitim institutima, stvara se nepotrebna konfuzija i nemogućnost jasnog razlikovanja ovih instituta.

RS: PREPORUKA

Vratiti stari naziv “volonterski rad” institutu rada radi stručnog osposobljavanja, ili uvesti novi naziv, kako bi se ovaj institut mogao razlikovati od već postojećeg istoimenog instituta.

PREKOVREMENI RAD


Zakonima o radu je različito propisan prekovre-meni rad. Osim toga, previše je strogo definisana mogućnost za prekovremeni rad, tj. ne omogu-ćava prekovremeni rad prema potrebama poslo-davca, naravno poštujući pri tome prava i interese radnika.


Usaglasiti Zakone o radu kako bi se harmonizo-vale i dodatno definisale odredbe kojima se ure-đuje prekovremeni rad.

GODIŠNJI ODMOR


Zakon o radu propisuje obavezno korištenje jednog dijela godišnjeg odmora u trajanju od min. 12 dana. Ovo u praksi znači da radnik mora kori-stiti dvije sedmice i u trećoj još dva radna dana, što je prilično nepraktično prilikom usklađivanja godišnjih odmora između radnika.

Poslodavac mora osigurati kontinuirano i nesme-tano obavljanje poslovnih aktivnosti, i kod većeg broja radnika problematično je kada godišnji odmor zalazi u treću sedmicu.

26


FBiH: PREPORUKA

Izmijeniti odredbu o korištenju godišnjeg odmora, tj. uskladiti sa Zakonom o radu RS, tako da se godišnji odmor u jednom dijelu koristi u trajanju od min. 2 sedmice.

PLATA


Zakoni o radu propisuju da se plata sastoji od osnovnog dijela plate (fiksnog) i dijela plate za radni učinak (dakle varijabilnog, ovisno o učinku), te uvećanja plate.

Obavezno propisivanje dijela plate koji zavisi od radnog učinka u praksi često predstavlja pro-blem. Naime, postoje mnoge situacije u kojima je jako teško mjeriti učinak, posebno na mjesečnom nivou, kako bi se izvršila isplata plate (plata se oba-vezno isplaćuje mjesečno, u suprotnom, to bi bio bonus a ne plata). Nekada je nemoguće mjesečno mjeriti učinak, a nekada teoretski jeste moguće ali bi izazvalo prevelike neopravdane troškove.

Drugi problem je što je ostalo potpuno nejasno šta onda predstavlja najniža plata? Da li je to osnovni dio, ili ukupna plata (osnovni dio plus dio za radni učinak)? Ukoliko bi to bio samo osnovni dio, a dio za radni učinak također obavezno morao posto-jati, to bi značilo povećanje plata u mnogim situ-acijama, dakle povećanje obaveza poslodavaca, što smatramo da Zakon o radu na ovaj način nije smio uvesti.

Ukoliko bi pak najniža plata predstavljala zbir osnovnog dijela plate i dijela za radni učinak, u slu-čaju da radnik ima loš radni učinak, dobio bi samo osnovni dio plate što bi značilo manje od iznosa koji je utvrđen kao najniža plata.


Dio plate za radni učinak je potrebno definisati kao mogućnost, ne obavezu, i eventualno regu-lisati granskim kolektivnim ugovorima ili pravil-nicima o radu. Potrebno je definisati šta najniža plata predstavlja, odnosno pojasniti da osnovna plata ne može biti manja od najniže plate kako bi se izbjegle isplate radnicima koje su ispod zakon-skog minimuma.

OTKAZ UGOVORA O RADU


Razlozi i način davanja otkaza nisu usklađeni u entitetima i BD. Isti također nisu ni dovoljno jasno regulisani. Naime, zakon je nedorečen, npr. neja-sno je šta zakonodavac smatra, i šta će u konačnici sud smatrati “ekonomskim razlogom” koji omogu-ćava otkaz ugovora o radu, ili koja je to situacija kada se smatra da “radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze” (Zakon o radu FBiH i BD). Način kako je regulisana ova oblast nije usklađen sa tržišnom ekonomijom.

Naime, investitor koji ulaže svoja sredstva, želi radnike koji će raditi na način koji mu osigrava najefikasnije i najprofitabilnije poslovanje. Zakon o radu vrlo očito nastoji smanjiti nezaposlenost, što međutim nije problem poslodavaca i ukoliko zakonodavac na ovaj način bude pokušavao rije-šiti problem visoke stope nezaposlenosti, neće je riješiti. Naprotiv, može dovesti do smanjenja ula-ganja i povlačenja investicija. Smatramo boljim rješenjem, za obje strane, da se investitorima osi-gura dobra poslovna klima, mogućnost prijema i zadržavanja potrebnih ljudi, što će onda dovesti do širenja poslovanja i samim tim većeg broja radnih mjesta. Sve ostalo su samo momentalni efekti, koji dugoročno vode smanjenju investicija.

Bitna odredba Zakona o radu RS jeste ona koja koja propisuje da je u slučaju spora pred nadlež-nim organom, uslijed otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, poslodavac dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu. Ovime se u znatno nepovoljan položaj stavljaju poslo-davci, jer u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, po bilo kom osnovu, poslodavci moraju da izdvoje dodatna sredstva i vrijeme kako bi mogli da dokažu osnovanost otkaza ugovora o radu.


Uskladiti odredbe o otkazu u zakonima o radu. Omogućiti otkaz ugovora o radu prema ekonom-skim potrebama poslodavca, bez obzira na starost radnika ili njegove druge osobine. Predvidjeti da je u slučaju sudskih sporova zbog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, teret dokazivanja na tužiocu, što je ujedno i jedno od osnovnih načela parničnih postupaka.

27


IZVRŠNI SAŽETAK


FBiH, RS i BDNaknade plate zaposlenicima koji su na bolovanju i refundi-ranje istih naknada plata po-slodavcima iz Fondova zdrav-stvenog osiguranja.

Usaglasiti propise kantona, entiteta i BD u ovoj obla-sti, a u pogledu visine naknade plate koju je poslo-davac obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolo-vanju, te iznosa koji se refundiraju poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja na ime naknada plata za vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima.

• Vlada FBiH • Vlada RS • Vlada BD • Parlament FBiH • Narodna skupština RS • Skupština BD • Entitetska resorna

ministarstva • Zavodi zdravstvenog

osiguranja

FBiH, RS i BDNaknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i re-fundiranje istih naknada po-slodavcima.

Neophodno je usaglasiti kantonalne, entitetske i propise i praksu BD, na način da se utvrdi jednaka porodiljska naknada na svim nivoima u BiH te na čiji teret i u kojem periodu će se ista isplaćivati.

• Vlada FBiH • Vlada RS • Vlada BD • Parlament FBiH • Narodna skupština RS • Skupština BD • Entitetska resorna

ministarstva • Zavodi zdravstvenog

osiguranja • Centri za socijalni rad

FBiH i RSRješavanje zakonske regu-lative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja preko privatnih agencija za zapošljavanje.

Neophodno je donošenje zakonskog okvira koji će definisati osnivanje i rad privatnih agencija za zapošljavanje, čije postojanje će nesumnjivo po-moći u podizanju stope zaposlenosti u BiH, kao i u suzbijanju rada na crno.


FBiH i RSNeusklađenost poreskih za-kona sa odredbama Zakona o radu koje se odnosi na za-ključivanje ugovora sa člano-vima uprave bez zasnivanja radnog odnosa.

Poreskim zakonima deifnisati obaveze po ugovori-ma sa članovima uprave kojim se ne zasniva radni odnos. Omogućiti članovima uprave – strancima boravak u BiH bez zasnivanja radnog odnosa.

• Ministarstvo finansija FBiH • Vlada FBiH • Parlament FBiH

RSU ZoR RS prijašnji institut volonterskog rada, zamije-njen je institutom stručnog osposobljavanja što dovodi do konfuzije i nemogućnosti jasnog razlikovanja sa insti-tutom dopunskog osposo-bljavanja i stručnog osposo-bljavanja i usavršavanja koji se odnose na osposobljava-nje radnika koje poslodavac šalje na posebne obuke.

Vratiti stari naziv “volonterski rad” institutu rada radi stručnog osposobljavanja, ili uvesti novi naziv, kako bi se ovaj institut mogao razlikovati od već postoje-ćeg istoimenog instituta.


28



FBiH, RS i BDU entitetskim zakonima o radu i Zakonu o radu BD ra-zličito regulisan prekovre-meni rad.

Neophodno je harmonizirati enitetske zakone o radu i Zakon o radu BD u pogledu odredbi koje se odnose na prekovremeni rad.

• Vlada FBiH • Vlada RS • Vlada BD • Parlament FBiH • Narodna skupština RS • Skupština BD

FBiHPropisivanje obaveznog kori-štenja jednog dijela godišnjeg odmora u trajanju od min. 12 dana u ZoR FBiH stvara u praksi problem prilikom usklađivanja godišnjih odmo-ra između radnika.

Izmijeniti odredbu o korištenju godišnjeg odmora, tj. uskladiti sa Zakonom o radu RS, tako da se godišnji odmor u jednom dijelu koristi u trajanju od min. 2 sedmice.

• Parlament FBiH • Vlada FBiH • Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH

FBiH i RS • Obavezno propisivanje di-

jela plate za radni učinak (varijabilnog djela koji za-visi od radnog učinka), u praksi često predstavlja problem. U mnogim situa-cijama je jako teško mjeriti učinak, posebno na mje-sečnom nivou, kako bi se izvršila isplata plate.

• ZoR FBiH nije jasno pre-cizirao što predstavlja najniža plata – da li je to osnovni dio, ili ukupna plata (osnovni dio plus dio za radni učinak).

• Dio plate za radni učinak je potrebno definisati kao mogućnost, ne obavezu, i eventualno isti re-gulisati granskim kolektivnim ugovorima ili pra-vilnicima o radu.

• Potrebno je definisati šta najniža plata pred-stavlja, odnosno pojasniti da osnovna plata ne može biti manja od najniže plate kako bi se izbje-gle isplate radnicima koje su ispod zakonskog minimuma.

• Parlament FBiH • Vlada FBiH • Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH

FBiH, RS i BD:Razlozi i način davanja otkaza nisu usklađeni u entitetima i BD, niti su dovoljno jasno re-gulisani.

Uskladiti odredbe o otkazu u zakonima o radu en-titeta i BD. Omogućiti otkaz ugovora o radu prema ekonomskim potrebama poslodavca, bez obzira na starost radnika ili njegove druge osobine. Predvidjeti da je, u slučaju sudskih sporova zbog ot-kaza ugovora o radu od strane poslodavca, teret do-kazivanja na tužiocu, što je ujedno i jedno od osnov-nih načela parničnih postupaka.

• Parlament FBiH • Vlada FBiH • Narodna skupština RS • Vlada RS • Skupština BD • Vlada BD • Entitetska resorna

ministarstva

29

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | POREZI

POREZI

UVOD Nedosljednost i složenost sistema oporezi vanja, česte izmjene zakonske regulative, nejasni zakoni i nedostatni podzakonski akti, te subjektivnost kontrolnih organa u tumačenju i provedbi zakona i dalje su najznačajniji problemi sa kojima se suoča-vaju investitori u BiH. Kada je u pitanju jednostav-nost plaćanja poreza, BiH se nalazi na 154. po ziciji od ukupno 185 zemalja.2

Nažalost, u odnosu na prošlu Bijelu

knjigu nisu učinjena nikakva poboljšanja u obla-sti poreza. U segmentu primjene međudržavnih Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja i dalje su prisutni problemi. Procedura dobija-nja tumačenja Ministarstva finansija i trezora BiH traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, naročito kod kompleksnijih pitanja, što usporava poslovne aktivnosti i investicije. Porezni inspek-tori prilikom inspekcijskog nadzora koriste isklju-čivo tekst sporazuma, bez uvažavanja detalja iz Modela sporazuma. OECD Model sporazuma čini sastavni dio samog sporazuma i bez njega nije moguće adekvatno tumačiti odredbe sporazuma.

U toku 2015. godine u BiH je izmijenjena većina zakona koji regulišu oporezivanje dohotka i dobiti. Prema FIC barometru česte izmjene zakona i nepredvidiva porezna politika su među ključnim faktorima koji negativno utiču na poslovanje stra-nih kompanija.

Kako bi se olakšalo poslovanje društvima koja obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji cijele BiH, VSI/SSI promoviše potrebu harmonizacije po reznih propisa na nivou države, te smanjenje broja administrativnih procedura za plaćanje poreza i rasterećenje privrede. Nova zakonska rje-šenja ne idu u tom pravcu. Tako je novim Zakonom o porezu na dobit u FBiH ukinuta porezna olakšica za izvoznike, te umanjena pravo na olakšice po osnovu novog investiranja, te propisana dodatna ograničenja u smislu priznavanja troškova koji određuju poreznu osnovicu.

Nadležna ministarstva oba entiteta još uvijek nisu donijela prateće pravilnike, tako da sama primjena

2 “Doing Business 2016” , izvještaj Svjetske banke

i tumačenje pojedinih zakonskih odredbi pred-stavlja problem za većinu poreznih obveznika.

Osim poreza, poslovanje stranih investitora u BiH dodatno komplikuju i opterećuju i mnogobrojne različite naknade i takse, koje se plaćaju različitim nivoima vlasti. Naime, postoji veliki broj pojedi-načnih taksi koje se plaćaju na državnom, enti-tetskom, kantonalnim i opštinskim nivoima, što stvara pro bleme i velike troškove investitorima koji posluju na teritoriji cijele BiH.

Stoga je potrebno harmonizovati i propise o tak-sama, a broj potrebnih plaćanja naknada i taksi revidirati i smanjiti.

U nastavku su navedeni konkretni problemi iz oblasti poreza sa kojima se susreću članice VSI/SSI-a, kao i preporuke.

POREZ NA DOBIT

PRIMJENA MEĐUDRŽAVNIH SPORA-ZUMA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA U BIH*

BiH: OTVORENO PITANJE

Važećim Zakonima o porezu na dobit u BiH pro-pisano je da odredbe međunarodnih Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Spo-

30


razum), koje je zaključila BiH, imaju prednost u odnosu na odredbe zakona. Tekstovi Sporazuma objavljuju se u Službenom glasniku BiH, na zva-ničnim jezicima u upotrebi u BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH je objavilo listu zaključenih Sporazuma, te preuzelo tekst Sporazuma koji je objavljen u Službenom glasniku BiH. Objavljene tekstove Sporazuma Ministarstvo finansija i tre-zora BiH koristi kad daje odgovore po zahtje-vima za tumačenje, kao i poreski organi prilikom inspekcijskog nadzora.

Identifikovano je nekoliko problema u primjeni međunarodnih Sporazuma: • lista Sporazuma na stranici Ministarstva

finansija i trezora BiH nije redovno ažurirana, te nije transparentno objavljeno kada odre-đeni Sporazum više nije u primjeni.

• Sporazumi se potpisuju na jeziku država ugo-vornice i na engleskom jeziku. Većina Spora-zuma u završnim odredbama propisuje da se u slučaju razlika u prevodu i tumačenju, relevantnim smatra Sporazum potpisan na engleskom jeziku. Budući da se tekst Spo-razuma objavljuje u Službenom glasniku, na jezicima koji su u službenoj upotrebi u BiH, često se javljaju razlike u prevodu, što može dovesti do pogrešnog tumačenja i pogrešne primjene odredaba sporazuma u praksi. Konkretni primjeri su tekstovi Sporazuma sa Češkom Republikom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i Republikom Srbijom, gdje je zbog greške u prevodu promijenjen smisao odredbe o načinu oporezivanja.

• Procedura dobijanja tumačenja Ministarstva finansija i trezora BiH traje od nekoliko sed-mica do nekoliko mjeseci, naročito kod kom-pleksnijih pitanja, što usporava poslovne aktivnosti i investicije.

• Porezni inspektori prilikom inspekcijskog nadzora koriste isključivo tekst Sporazuma, bez uvažavanja detalja iz Modela Sporazuma. OECD Model Sporazuma čini sastavni dio samog Sporazuma i bez njega nije moguće adekvatno tumačiti odredbe Sporazuma.

BiH: PREPORUKA • Neophodno je da Ministarstvo finansija i

trezora BiH objavi sve važeće Sporazume, uključujući i sporazume sa zemljama koji su usvojeni, a nisu još uvijek ratifikovani, spora-

zume za koje je proces usvajanja u toku, te sporazume koji više nisu na snazi (uključujući detalje o datumima primjene / prestanka važenja). Svi bilateralni Sporazumi bi trebali biti dostupni svim poreznim obveznicima na svakom jeziku na kojem su potpisani.

• Prilikom tumačenja Sporazuma potrebno je obratiti pažnju na OECD Model Spora-zuma i tumačenja relevantnih odredbi jer se samo na taj način može osigurati adekvatna primjena.

• Potrebno je usvojiti pravilnik ili drugi pravni akt Ministarstva finansija i trezora BiH, koji će definisati postupak podnošenja zahtjeva i potrebnih informacija, kao i postupak dava-nja tumačenja Sporazuma, te uvesti razu-man rok za odgovor.

• Ministarstvo finansija i trezora BiH treba da pripremi priručnik koji objašnjava osnovne principe primjene i tumačenja međunarod-nih sporazuma i OECD smjernica, kako bi korisnici-porezni obveznici bolje razumjeli i lakše primjenjivali međunarodne spora-zume, a što bi dovelo do smanjenja broja zahtjeva za tumačenje koje ministarstvo dobija.

ZAKONOM O POREZU NA DOBIT NIJE JASNO PRECIZIRANO KOJI PRIHODI I RASHODI ULAZE U PO RESKU OSNOVI-CU*


Članom 7. stav. 9. Zakona o porezu na dobit FBiH propisano je da se transakcije koje nisu obavljene u poslovne svrhe s ciljem ostvarivanja dobiti ne priznaju pri izračunavanju porezne osnovice. Budući da Zakon nije precizirao definiciju “tran-sakcije koja nije obavljena u poslovne svrhe” i šta znači “poslovati sa pažnjom dobrog privrednika”, zakonodavac je ostavio prostor za subjektivno tumačenje i sporove između kontrolnih organa i poreznih obveznika, jer za isti trošak koji za pore-znog obveznika ima poslovnu svrhu, kontrolni organi mogu tvrditi da trošak ima karakteristiku vanposlovne potrošnje.

31


FBiH: PREPORUKA

Precizno definisati koje vrste troškova se ne sma-traju poslovnim rashodima u smislu utvrđivanja porezne osnovice.

NEJEDNAKA PRAKSA OPOREZIVANJA POSLOVNIH JEDINICA KOJI IMAJU SJE-DIŠTE U DRUGOM ENTITETU I BD*

RS, FBiH i BD: OTVORENO PITANJE

Zakonom o porezu na dobit RS, koji u primjeni od 01.01.2016. godine propisano je da je obveznik poreza na dobit poslovna jedinica pravnog lica sa sjedištem u FBiH ili BD za dobit koju ostvari na teritoriji RS. Poslovna jedinica je obavezna da podnosi poresku prijavu prema glavnom mjestu poslovanja u RS, za dobit ostvarenu poslovanjem na teritoriji RS. Podnošenje poreskih prijava za poslovne jedinice je komplikovano zbog neusa-glašenosti zakona i različitog poreskog tretmana pojedinih prihoda i rashoda, te obaveze posje-dovanja posebnih računovodstvenih evidencija i sačinjavanja finansijskih izvještaja.

Članom 49. Zakona o porezu na dobit FBiH pro-pisano je da je svaki porezni obveznik dužan u roku od 30 dana po isteku propisanog roka za predaju finansijskih izvještaja, nadležnoj jedinici Porezne uprave podnijeti poreznu prijavu sa pra-tećom dokumentacijom. Poslovne jedinice prav-nih subjekata iz RS, BD i inostranstva dužne su uz poreznu prijavu podnijeti i bilans uspjeha.

Pravni subjekti iz RS, BD ili inostranstva koji poslovnu djelatnost obavljaju preko više poslov-nih jedinica, na različitim dijelovima teritorije FBiH, suočeni su sa problemom sastavljanja bilansa uspjeha i podnošenja poreznog bilansa i porezne prijave nadležnoj jedinici Porezne uprave, za svaku registrovanu poslovnu jedinicu. Bilans uspjeha sačinjava pravno lice zajedno sa ostalim finansijskim izvještajima, a podružnica tj. poslovna jedinica, koja nema svojstvo pravnog lica, kapital i ne nužno imovinu, može eventualno sačiniti pregled prihoda i rashoda, koji se odnose na datu podružnicu.

RS, FBiH i BD: PREPORUKA

Razmotriti mogućnost da se ministri finansija sporazumiju i dogovore da poreski obveznici, koji poslovnu djelatnost obavljaju putem poslovnih

jedinica na teritoriji drugog entiteta ili BD, pod-nose jedinstvenu poresku prijavu, prema sjedištu poreskog obveznika, a da se raspodjela prihoda od plaćenog poreza na dobit vrši po principu učešća dobiti poslovne jedinice u ukupno ostvare-noj dobiti privrednog subjekta. Na ovaj način bi se postigla harmonizacija propisa i poreski tretman poslovnih jedinica na teritoriji BiH, a privrednim subjektima olakšalo poslovanje.


Članom 9. stav (2) Zakona o porezu na dobit FBiH, pravnim subjektima iz RS, BD i inostranstva, a koji registrovanu oporezivu djelatnost obavljaju preko poslovne jedinice u FBiH, ne priznaju se opšti i administrativni troškovi, koji se ne mogu direktno pripisati poslovanju.

Navedena odredba je nejasna, neprecizna i diskri-minirajuća. Naime, poslovna jedinica je organiza-cioni dio privrednog društva, dakle nema svojstvo pravnog lica, ima mjesto poslovanja i zastupnike, a poslove sa trećim licima obavlja u ime i za račun privrednog društva, te je neminovno i normalno da se dio opštih i administrativnih troškova prav-nog lica, pripisuju podružnici tj. poslovnoj jedinici prema utvrđenom ključu raspodjele troškova za određeno mjesto poslovanja.

FBiH: PREPORUKA

Izmijeniti navedeni član zakona i propisati da se dio opštih i administrativnih troškova pravnog lica priznaje kod utvrđivanja porezne osnovice poslovne jedinice tog pravnog lica u FBiH, a uslove i način utvrđivanja dijela istih što detaljnije propi-sati Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH.

ISPLATA DIVIDENDE UKIDA PRAVO NA POREZNO OSLOBAĐANJE PO OSNOVU INVESTICIJE


Članom 36. stav 6. tačka a) Zakona o porezu na dobit FBiH, porezni obveznik gubi pravo na pore-zno oslobađanje ukoliko izvrši isplatu dividende tokom i do treće godine od posljednje godine kori-štenja poreznog poticaja iz ovoga člana iz dobiti koja je oslobođena plaćanja poreza na dobit.

32


Ukoliko porezni obveznik iz sopstvenih sredstava može vršiti investiranje, a uz to ima dovoljno vlastitih sredstava da vrši isplatu dividende, ne vidimo svrhu ovog ograničenja. S druge strane, ovakva odredba može biti ograničenje za novo investiranje.

FBiH : PREPORUKA

Brisati stav 6. i stav 7. iz člana 36. Zakona o porezu na dobit iz razloga što su isti ograničavajući za nove investicije.

RAZLIČITO ENTITETSKO REGULISANJE POREZNOG TRETMANA ISPRAVKE VRI-JEDNOSTI BILANSNE AKTIVE BANAKA (FBiH i RS)


Porezni obveznik koji ima sjedište u jednom enti-tetu, a djelatnost obavlja i u drugom entitetu, usli-jed različitog poreznog tretmana ispravki vrijed-nosti bilansne aktive, izloženi su riziku dvostrukog oporezivanja po osnovu porezno nepriznatih ras-hoda/prihoda po osnovu umanjenja vrijednosti ispravke vrijednosti i rezervisanja.

Prema odredbama člana 32. stav 3. Zakona o porezu na dobit FBiH, finansijskim institucijama:

(1) Priznaju se rashodi po osnovi ispravke vrijed-nosti potraživanja bilansne aktive i rezervisanja za gubitke po izvanbilansnim stavkama, za koje postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti, bez obzira na to procjenjuju li se oni na pojedinač-noj ili skupnoj osnovi, koje su finansijske institucije izvršile u skladu sa računovodstvenim propisima i propisima nadzornih tijela. Prihodi po osnovu umanjenja ispravke vrijednosti i rezervisanja uklju-čuju se u poreznu osnovicu;

(2) Rashodi po osnovu ispravaka vrijednosti potra-živanja bilansne aktive koja se procjenjuje na sku-pnoj osnovi i na bazi iskustva povijesnog troška (latentni gubitci – IBNR) nisu porezno priznat rashod. Prihodi po osnovi umanjenja IBNR isklju-čuju se iz porezne osnovice.

Članom 51. stav 2. Zakona o porezu na dobit RS, finansijskim institucijama, osim osiguravajućim društvima, priznaju se rashodi po osnovu indirek-tnog otpisa plasmana koji su u skladu s internim

aktima finansijske institucije iskazani u bilansu uspjeha u poreskom periodu, a najviše do iznosa koji propisuje Agencija za bankarstvo RS za kate-gorije kredita B, C, D i E.

Navedena odredba u suprotnosti je sa:(1) Odredbama Zakona o računovodstvu i revi-

ziji RS, prema kojem banke vrše klasifikaciju plasmana i u bilansu uspjeha knjiže prihode i rashode vezane za njihov indirektni otpis u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, a ne prema propisima Agencije za bankarstvo RS;

(2) Odlukama Agencije za bankarstvo RS koje propisuju klasifikaciju aktive po kategori-jama A, B, C, D i E, kao i obračun rezervisa-nja shodno tim kategorijama, ali se ovako obračunata rezervisanja ne knjiže kroz bilans stanja i uspjeha, nego služe za obračun ade-kvatnosti kapitala i praćenje kvaliteta aktive banaka u skladu sa propisima i metodologi-jom Agencije za bankarstvo RS.


Usaglasiti propise o poreznom tretmanu ispravki vrijednosti bilansne aktive banaka iz zakona o porezu na dobit na način da se osigura isti pore-zni tretman za usaglašavanja prihoda/rashoda u porezne svrhe i primjena međunarodnih računo-vodstvenih standarda.

TRANSFERNE CIJENE*


Transferne cijene su nastale kao zahtjev poreznih jurisdikcija za zaštitom svojih fiskalnih prihoda tako što će onemogućiti formiranje cijene između povezanih lica pod subjektivnim uslovima koji bi doveli do umanjenja porezne obaveze u određe-noj jurisdikciji. U FBiH i RS su uvedene obaveze po osnovu transfernih cijena što je u skladu sa međunarodnom praksom, međutim ove obaveze ne isključuju posmatranje odnosa između dva lica koja posluju unutar iste porezne jurisdikcije.

Smatramo da ovo uvodi nepotreban trošak izrade Studije o transfernim cijenama za lica koja posluju u istoj jurisdikciji, naročito kad se uzme u obzir da zloupotreba poreznih propisa radi izbjegavanja poreza na dobit može biti predmet prekršaja ili

33


osporavanja odbitka troškova u slučaju kada je takva zloupotreba identifikovana i to neovisno o transfernim cijenama.

Dodatno, u slučaju kada dva povezana lica posluju unutar iste jurisdikcije i ostvaruju dobit, efekti transfernih cijena su u većini slučajevi neu-tralni te “cost-benefit” praćenja ovih transakcija sa aspekta transfernih cijena nije opravdan.

PREPORUKA

Zakonom propisati da se ne utvrđuju transferne cijene među povezanim licima ako oba posluju na teritoriji jedne porezne jurisdikcije i ostvaruju dobit.


Zakon o porezu na dobit FBiH i Zakon o porezu na dobit RS definiraju da će se posebnim pravilnikom odrediti smjernice i upute o tome kako dokumen-tovati i dokazati transferne cijene. RS je uveo pra-vilnik sa manjim brojem članova koji regulišu ovu materiju, dok je sa druge strane FBiH uveo detalj-niji pravilnik koji uvodi mnoge odredbe slične ili identične OECD Vodiču za transferne cijene. Sma-tramo da nije dovoljno definisati ovu materiju pra-vilnicima, već se treba referirati i na međunarodne smjernice, konkretno OECD Vodič za transferne cijene iz razloga što je dokazivanje transfernih cijena veoma kompleksan proces te kao takav treba biti propraćen i adekvatnim smjernicama. Primjenom OECD Vodiča, koji se inače smatra naj-obuhvatnijim dokumentom, smatramo da bi se poreznim inspektorima i poreznim obveznicima olakšao proces testiranja transfernih cijena.

PREPORUKA

Pravilnik o transfernim cijenama treba da se refe-rira na OECD Vodič za transferne cijene kao najo-buhvatniju smjernicu za dokumentovanje i testira-nje transfernih cijena.


Zakon o porezu na dobit FBiH i Zakon o porezu na dobit RS propisuju da porezni obveznik koji uče-stvuje u transakcijama s povezanim licima dužan u trenutku podnošenja svoje porezne prijave posje-dovati dokumentaciju o transfernim cijenama koja sadrži dovoljno informacija i analizu kojom se potvrđuje da su uslovi njegovih transakcija s pove-

zanim licima u skladu s principom “van dohvata ruke”. U praksi ovo znači da bi porezni obveznik bio u obavezi da ima spremnu ili cjelokupnu studiju o transfernim cijenama u trenutku predaje porezne prijave. Zakon ne navodi koji se podaci mogu sma-trati relevantnim za izradu ovakve analize već pre-pušta odredbu pravilnicima. RS pravilnik navodi da se mogu koristiti posljednji uporedivi podaci, dok FBiH pravilnik propisuje korištenje posljednjih dostupnih podataka.

Želimo napomenuti da su finansijski podaci dru-štava koja se testiraju dostupni obično sredinom kalendarske godine za prethodnu godinu. Shodno tome, postavlja se pitanje šta ako ne postoji direk-tna uporedivost između godina te je potrebno ažurirati studiju kad stvarni podaci budu dostupni.

PREPORUKA

Decidnije definisati šta se smatra relevantnim podacima za testiranje transfernih cijena.


Zakon o porezu na dobit FBiH propisuje da pojam povezana lica podrazumijeva bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlo-zima ili željama drugog lica ili ukoliko oba djeluju ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama trećeg lica, bez obzira na to da li su te smjernice, zahtjevi, prijed-lozi ili želje saopšteni.

PREPORUKA

Ovako definiran pojam ostavlja mogućnost subjektivnoj interpretaciji poreznim obvezni-cima kao i poreznim inspektorima u smislu ko se smatra povezanim licem. Predlažemo da se decid-nije definira način utvrđivanja da li je lice djelovalo u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica, odnosno trećeg lica.

34


POREZ NA DOHODAK

NEUSAGLAŠENOST ZAKONA O PORE ZU NA DOHODAK RS I ZAKONA O DOPRINO-SIMA RS


Od 01.09.2015.godine u RS je u primjeni novi Zakon o porezu na dohodak RS, kojim je propi-sano da je dohodak od ličnih primanja dohodak koji fizičko lice ostvari iz radnog odnosa, a doho-dak koji fizičko lice ostvari od nesamostalnog rada za izvršeni posao po nalogu naručioca posla pred-stavlja ostali dohodak.

Zakon o porezu na dohodak RS definiše pojam rezidenta i nerezidenta, te propisuje da dohodak koji ostvari fizičko lice, a koje podliježe plaćanju poreza na dohodak, podliježe i obavezi obračuna doprinosa.

Zakonom o doprinosima RS je propisano da je obveznik doprinosa rezident RS. Rezidentom, u smislu Zakona o doprinosima RS, smatra se fizičko lice, koje u smislu propisa kojima se uređuje oblast socijalnog osiguranja, obavezno osigurano, obavezno osigurano u određenim okolnostima ili dobrovoljno osigurano.

Navedenim zakonima, pojam rezidenta je razli-čito definisan što dovodi do različitog tumačenja obveznika doprinosa. Obveznik doprinosa svih ili pojedinačnih je rezident koje ostvari dohodak i bez obzira na prebivalište i boravište i centar životnih interesa kako je to definisano Zakonom o porezu na dohodak RS.

RS: PREPORUKA

Potrebno je izvršiti usaglašavanje odredbe člana 6. Zakona o porezu na dohodak i člana 5. Zakona o doprinosima. Usaglašavanjem navedenih članova otklonile bi se dileme u oporezivanju, odnosno u definisanju obveznika poreza na dohodak i obve-znika doprinosa i na taj način olakšalo postupanje i obveznicima i nadležnim organima.

KOMPLIKOVANA PROCEDURA PLAĆA-NJA POREZA I DOPRINOSA I NEOPRAV-DANO VELIKI BROJ PLATNIH NALOGA*


Prisutna je kompleksnost procesa uplate javnih prihoda koje je poslodavac, odnosno fizička osoba kao obveznik uplate doprinosa, poreza i naknada, obavezan plaćati prilikom isplate plate. Postoji veliki broj vrsta prihoda i različiti nivoi vlasti koji propisuju obavezu plaćanja javnih prihoda. Poslo-davci moraju plaćati obavezne doprinose, porez na dohodak i naknade za svoje zaposlenike na različite bankovne račune, u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslodavca ili prebivališta zapo-slenika. Veliki broj procedura i različitih platnih naloga zahtijeva vrijeme i proizvodi finansijske troškove.

Ministarstvo finansija FBiH, u saradnji s USAID, ini-ciralo je projekt pojednostavljenja plaćanja javnih prihoda, kojim se broj potrebnih uplatnica sa tre-nutnih 10 smanjuje na 5, sa krajnjim ciljem da se taj broj smanji na samo jednu uplatnicu.

Na taj način će se za poslodavce ukupni troškovi bankovnih provizija kao i utrošak vremena potreb-nog za popunjavanje uplatnica u prosjeku smanjiti za 44%.

FBiH: PREPORUKA

Implementirati jednostavniji način transferisanja javnih prihoda koje poslodavac uplaćuje uz isplatu plate prema krajnjim korisnicima na način da se smanji broj uplatnih naloga, a da se pri tome ni u kom slučaju ne krše ustavne i zakonske odredbe koje utvrđuju pripadnost javnih prihoda i kriterije njihove podjele. Ova aktivnost je sukladna opre-djeljenju Vlade FBiH na stvaranju povoljne klime za domaća i inostrana ulaganja.

Potrebno je da Ministarstvo finansija FBiH donese izmjene i dopune podzakonskih akata kojima će se stvoriti pravni okvir za ispunjenje ovih ciljeva, a USAID će dizajnirati i razviti software za podjelu prihoda sa zbirnih računa na račune krajnjih korisnika.

35


POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

POVRAT PDV-A LICIMA KOJA NEMAJU USPOSTAVLJENO POSLOVANJE U BIH*


Članom 53. Zakona o PDV BiH svaki obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza koji mu je obračunat na promet dobara i usluga izvršenih od strane obve-znika iz BiH ili koji je obračunat na uvezenu robu u BiH.

Prema trenutnoj poreskoj praksi Uprave za indi-rektno/neizravno oporezivanje (UIO) i sudskoj praksi Suda BiH, povrat PDV se odobrava samo “prevoznicima, licima koja izlažu robu na sajmo-vima, avio prevoznicima i slično”. Pomenuta lica su eksplicitno navedena u članu 93. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, dok član 53. Zakona o PDV daje mnogo širu mogućnost primjene povrata PDV u odnosu na Pravilnik o primjeni Zakona o PDV.

Odredbama člana 94. tačka d) Pravilnika o pri-mjeni Zakona o PDV-u propisani su restriktivni uslovi za povrat, koji onemogućavaju potpisiva-nje bilateranlnih sporazuma za uspostavljanje uzajamnosti povrata PDV-a sa državama EU koje traže uzajamnost. Usvajanje izmjena navedenih članova Pravilnika uslov je za prihvatanje principa uzajamnosti, odnosno zaključivanje bilateralnih sporazuma o reciprocitetu povrata PDV-a prije svega sa Hrvatskom i Slovenijom kao i sa Švajcar-skom, Italijom, Slovačkom, Češkom i Mađarskom.

Krajnji efekat izmjene navedenih članova Pravil-nika omogućio bi povrat PDV-a domaćim kom-panijama iz Hrvatske, Slovenije, Švajcarske, Ita-lije, Mađarske, Češke i dr. Benefit bi uživale sve privredne grane, a najveći benefit bi imale bih kompanije iz oblasti izvoza, međunarodnog tran-sporta, telekomunikacija i sl.

Većinska poslovna zajednica BiH je pismeno podr-žala predlog za izmjenu sporne norme (podršku su dali VTK, Komora FBiH, Komora RS, Udruženje poslodavaca FBiH, Udruženje prevoznika RS, a izmjenu Pravilnika je predložila i ekspertna grupa, koja je u okviru Twinning projekta radila na pri-jedlogu harmonizacije domaćih propisa iz oblasti indirektnih poreza sa propisima EU.

BiH: PREPORUKA

S obzirom da se PDV u BiH ne primjenjuje prema institucionalnom, nego prema funkcionalnom principu, prilikom rješavanja po zahtjevima za povrat PDV obveznicima koji nemaju uspostav-ljeno poslovanje u BiH potrebno je da UIO član 93. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV posmatra u kontekstu samog člana 53. Zakona o PDV u smislu da ovo pravo ne primjenjuje samo na obveznike iz inostranstva koji obavljaju određenu djelatnost (institucionalni princip), nego na sve obveznike iz inostranstva, pod ostalim uslovima propisanim Zakonom o PDV i podzakonskim aktima.

Preporučuje se Upravnom odboru UIO da izvrši izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u na način da u članu 94. izbriše tačku d).

IZDAVANJE MIŠLJENJA OD STRANE UIO BIH*


Članom 50. Zakona o postupku indirektnog opo-rezivanja BiH i članom 4. Uputstva o uslovima i postupku davanja mišljenja definisan je vremenski okvir u kome se može podnijeti zahtjev za izdava-nje mišljenja, odnosno da se isti ne može podnijeti u slučaju kada je određena radnja već preduzeta, tj. PDV prijava podnesena. Ovim se poreskim obve-znicima uskraćuje mišljenje, odnosno stav UIO BiH oko rješavanja određenih dilema, u momentu nji-hovog nastanka jer su neke radnje već započete. Mišljenja i stavovi ne objavljuju se na web stranici UIO BiH, a često se stavovi različitih službi /sektora UIO, o istom PDV problemu, razlikuju što stvara dilemu i dovodi u zabludu poreske obveznike. Također, nije propisana mogućnost ulaganja žalbe u slučaju kada UIO smatra da porezni obveznik ne ispunjava uslove za izdavanje mišljenja, pa umje-sto pravno obavezujućeg mišljenja donese akt u kome obveznika samo obavještava o zakonskim odredbama. Isto tako, pravo žalbe nije propisano ni u slučajevima kada UIO izda mišljenje za koje obveznik smatra da nije zasnovano na zakonu.

BiH: PREPORUKA

Član 50. Zakona o postupku indirektnog opore-zivanja i član 4. Uputstva o uslovima i po stupku davanja mišljenja treba izmjeniti na način da se mišljenje može tražiti u svim sluča jevima do

36


momenta početka postupka kontrole, bilo pot-pune ili djelimične. Data mišljenja, sa rezimiranim tekstom prethodno postavljenog pitanja, trebalo bi ob javljivati na web stranici UIO BiH, s tim da se ne objavljuju podaci o obvezniku kome je mišlje-nje dato. Na ovaj način bi se ostvarila jedna od funkcija UIO BiH čiji rad treba da bude transpa-rentan, a to bi omogućilo bolju infor misanost poreskih obveznika i dosljednu pri mjenu pore-skih zakona. Potrebno je detaljno propisati uslove za izdavanje obvezujućeg mišljenja UIO, čime bi se umanjila mogućnost proizvoljnog tumačenja ispunjenosti uslova za davanje istog, te donijeti izmjene i dopune Zakona o postupku indirektnog oporezivanja kojima će se propisati pravo na ula-ganje žalbe i pokretanja upravnog spora, ukoliko dato mišljenje nije zasnovano na zakonu.

PROBLEM DVOSTRUKOG OPOREZIVA-NJA


Zakon o PDV u BiH nije usklađen s Direktivom Vijeća o zajedničkom sistemu PDV (propis EU), iako je članom 23. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja propisano da će PDV u BiH biti u skladu sa standardima EU. Princip mjesta oporezi-vanja usluga u EU je izmjenjen već godinama. Radi neusklađenosti Zakona o PDV obveznici u BiH i obveznici u inostranstvu se susreću s problemom dvostrukog oporezivanja. Dvostruko oporezivanje stranih obveznika dodatno otežava i to što UIO ne odobrava povrat PDV stranim obveznicima, osim ukoliko isti nisu “prevoznici, lica koja izlažu robu na sajmovima, avio prevoznici i slično”, pa to dvo-struko oporezivanje ima stvarne efekte koji BiH obveznicima otežavaju poslovanje jer isti za pro-pisanu stopu BiH PDV postaju skuplji.

BiH: PREPORUKA

Potrebno je što prije donijeti novi zakon o PDV u BiH koji je biti u skladu s EU propisima kako ne bi dolazilo do dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja.

PROBLEM NEMOGUĆNOSTI ISPRAVKE POGREŠNO OBRAČUNATOG IZLAZNOG PDV


U praksi se dešava da PDV obveznik s područja jednog regionalnog centra obračuna PDV na tran-sakciju koju smatra prometom koji podliježe pla-ćanju PDV, dok za istu transakciju nadležni regi-onalni centar UIO u kontroli takvu transakciju ne tretira predmetom oporezivanja u smislu Zakona o PDV. Prema poreskoj praksi UIO, obveznik koji je obračunao PDV na transakciju koja se ne smatra prometom u smislu Zakona o PDV ne može isko-ristiti mogućnost ispravke greške u korist kupca.

BiH: PREPORUKA

S obzirom da PDV u lancu poreskih obveznika, prema načelima sistema PDV, mora biti neutralan, UIO bi trebala obveznicima omogućiti ispravku pogrešno obračunatog PDV, ukoliko se greška ispravi u korist kupca u smislu člana 55. stav (11) Zakona o PDV te propisati detaljnu proceduru za takvu ispravku.

PDV TRETMAN OTKUPA SUMNJIVIH I SPORNIH POTRAŽIVANJA


UIO smatra otkup sumnjivih i spornih potraživanja prometom finansijske usluge koja nije oslobođena od plaćanja PDV te da je, lice koje je dužno obraču-nati PDV, lice koje vrši otkup tih potraživanja.

Prema presudi Suda EU C-93/10, privredni subjekt koji na vlastiti rizik kupi sporna potraživanja po cijeni nižoj od njihove nominalne vrijednosti, time nije pružio uslugu uz naknadu u smislu Direktive o zajedničkom sistemu PDV i ne vrši privrednu dje-latnost koja spada u obim njene primjene, kada razlika između nominalne vrijednosti tih potraži-vanja i njihove kupovne cijene odražava stvarnu ekonomsku vrijednost potraživanja u vrijeme nji-hovog ustupanja.

BiH: PREPORUKA

UIO bi trebala prihvatiti pravno shvatanje Suda EU barem u onom dijelu u kome se propis EU i propis BiH ne razlikuju. Definicija poreskog obveznika i privredne djelatnosti su u Direktivi o zajedničkom sistemu PDV (propis EU) i Zakonu o PDV (propis

37


BiH) vrlo slične. Prema tome, poreski tretman bi u BiH mogao biti isti kao u EU da je prihvaćeno pravno shvatanje Suda EU.

ZAKON O AKCIZAMA

UKIDANJE OBAVEZE PLAĆANJE AKCIZE UNAPRIJED*


Prema Zakonu o akcizama, član 23. stav 5. porezni obveznik dužan je platiti akcizu za duhanske pro-izvode u trenutku preuzimanja akciznih markica. Plaćanje akciza unaprijed otežava poslovanje duhanskih kompanija u BiH te negativno utiče na njihovu likvidnost. Naime, avansnim plaćanjem zamrzavaju se obrtna sredstva, jer se povrat ulo-ženog novca čeka i do dva mjeseca nakon što je državi plaćena akciza i pripadajući PDV.

Proizvođači ostalih akciznih roba ne plaćaju akcize unaprijed, već neposredno pred potroš-nju. U Zakonu ne postoji jasan ili naveden razlog za poseban tretman duhanskih proizvoda. Akcize, po svojoj suštini, su porez na potrošnju te u tom smislu niti ne mogu biti naplaćivane mnogo prije nego što će se prodaja/potrošnja desiti.

BiH: PREPORUKA

Upravni odbor UIO trebao bi pokrenuti procedure za usvajanje amandmana na Zakon o akcizama prema kojem će se akciza na duhanske prera-đevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje. Na temelju prosjeka od oko dva mje-seca od momenta preuzimanja akciznih markica do momenta prometovanja duhanskim prera-đevinama, predlažemo da se kao rok za plaćanje akcize na duhanske prerađevine propiše period od 60 dana od dana preuzimanja akciznih mar-kica ili da ta obaveza nastaje u trenutku napu-štanja akciznog skladišta. Izmjenom postojećeg člana 23. Zakona o akcizama, državni proračun ne bi bio ugrožen niti u jednom aspektu, a sigur-nost naplate akciza garantirao bi mehanizam bankovne garancije koju bi kompanije predočile Upravi za indirektno/neizravno oporezivanje. Tra-žene izmjene Zakona pridonijele bi učinkovitijem poslovanju svih duhanskih kompanija u BiH koje, kao veliki poreski obveznici, značajno pridonose dugoročnoj stabilnosti državnog proračuna.

USPORAVANJE DINAMIKE RASTA AKCI-ZA NA DUHANSKE PROIZVODE


Zakon o akcizama nametnuo je iznimno agresivnu dinamiku rasta akciznog opterećenja na duhanske proizvode, pa je od 2009. do 2015. godine porez na cigarete utrostručen. Takva ubrzana dinamika rasta poreskog opterećenja na duhanske proi-zvode nije pratila kupovna moć potrošača, te usa-glašenost sa akciznim okruženjem u regiji što je rezultiralo višestrukim negativnim efektima: • procenat državnih prihoda od akciza na ciga-

rete bilježi tendenciju pada; • prihodi duhanskih kompanija i svih koji se

nalaze u legalnom lancu (od uzgajivača duhana do trgovaca duhanskim proizvo-dima) u snažnom su padu rizikujući zatvara-nje radnih mjesta ili povlačenje operacija iz BiH;

• ilegalno tržište je eksplodiralo; prema inter-nim procjenama u BiH je u 2014 g. prodato 1.920.000 kg ilegalnog rezanog duhana od čega se može napravi 96 miliona ilegalnih paklica. Zbog ovog crnog tržišta država gubi 200 miliona KM na ime akciza i PDV-a, što je nagli porast u odnosu na inicijalnu studiju koju je Agencija za istraživanje javnog mnije-nja Ipsos provela krajem 2013. godine kada je taj gubitak za državu iznosio 69,2 miliona KM.

BiH: PREPORUKA

Upravni odbor UIO trebao bi pokrenuti revidiranje Zakona o akcizama na cigarete, član 21., u što je moguće skorijem roku. Predlažemo izradu akci-znog modela, utemeljenog na dobrim praksama zemalja EU i regiona, koji bi doveo do uspostav-ljanja nove dinamike rasta primjerene standardu, kupovnoj moći te trenutnoj situaciji u zemlji.

UKLANJANJE CIJENE SA AKCIZNE MAR-KICE NA DUHANSKIM PROIZVODIMA


Prema članu 25. Zakona o akcizama, stav 5. duhanski proizvodi se moraju označavati akciznim markicama na kojim je navedena maloprodajna cijena.

38


Brojne evropske i susjedne zemlje ne prakticiraju navođenje cijena na akciznim markicama. Cijena navedena na akciznoj markici dovodi do toga da je tržište preplavljeno cigaretama sa “pogrešnom cijenom” jer zakon dozvoljava da se cijena promi-jeni (uz plaćenu pripadajuću akcizu) bez obzira što na akciznoj markici stoji cijena prije poskupljenja.

BiH: PREPORUKA

Upravni odbor UIO bi trebao pokrenuti procedure za izmjene Zakona o akcizama, član 25. stav 5. prema kojem će duhanski proizvodi biti označeni kontrolnim akciznim markicama, a cijene će biti objavljivane u Službenom glasniku.

Prednosti: izbjegavanje zabune s novim cijenama proizvoda sa starim akciznim markicama; malo-prodajne cijene objavljene u Službenom glasniku takođe garantiraju obaveznost, a vraćaju povjere-nje u poreznu ispravnost duhanskog sektora.

Ova izmjena Zakona poboljšala bi proces admini-striranja akciznih proizvoda, te osigurala legisla-tivnu usklađenost sa zemalja EU i susjedstva.

UVOĐENJE PUTARINE NA LOŽ ULJE


Promet lož uljem nije dozvoljen u FBiH, dok je u RS, prema posljednjim izmjenama zakonskih pro-pisa, ostavljena mogućnost prometa lož uljem na benzinskim stanicama iz posebnih rezervoara i točionih aparata. Glavni problem predstavlja činjenica da se lož ulje ne koristi isključivo namjen-ski kao sredstvo za zagrijavanje prostora ili kao pogonsko gorivo u industriji i dr., već sve učestalije kao pogonsko gorivo za automobile. Iz navedenog proizilazi da se lož ulje koristi suprotno namjeni, odnosno evidentna je zloubotreba lož ulja. U prilog navedenom ide važeći Zakon o akcizama koji ne predviđa plaćanje putarina na lož ulje, koja iznosi 0,25 KM. Naime, Zakonom o akcizama na lož-ulje plaća se akciza u visini od 0,30 KM po litru, ali se na njega ne plaća putarina za puteve od 0,15 KM i putarina za izgradnju autoputeva od 0,10 KM po litru. Putarina je namjenska trošarina koja ima za cilj obezbjeđivanje sredstava za izgradnju puteva i auto puteva, te se, kao takva, sa računa javnih pri-hoda UIO BIH odobrava entitetskim JP Putevi i JP Autoputevi. Za razliku od lož ulja, na dizel goriva se obračunava i akciza i putarina u ukupnom iznosu od 0,55 KM. Iz navedenog proizilazi da je lož ulje

samo po osnovu dažbina jeftinije za 0,25 KM od dizel goriva, te ne čudi sve veća zloupotreba ovog derivata u nenamjenske svrhe. Nadalje, s obzirom da putarina ulazi u osnovicu za PDV, javni prihodi su na ovaj način “zakinuti” za 0,295 KM po litri pro-datog lož ulja koje je iskorišteno za pogon motor-nih vozila. Uz pretpostavke koje su gore navedene, lako je pretpostaviti da je šteta po budžet RS viša od 40 miliona maraka godišnje.

BiH: PREPORUKA

U cilju spriječavanja dalje zloubotrebe lož ulja u nenamjenske svrhe neophodno je podhitno usvo-jiti izmjene Zakona o akcizama u pogledu lož ulja.

Izmjenama Zakona o akcizama potrebno je izjed-načiti opterećenja na lož ulje i dizel, na način da se ili povećaju akcize na lož ulje za 0,25 KM ili da se propiše obaveza plaćanja putarine na lož ulje u iznosu od 0,25 KM.

Ovo je urađeno u svim zemljama regiona i u EU, počevši od Srbije, preko Hrvatske itd.

POVRAT AKCIZE ZA PLAĆANJE LOŽ ULJA


Član 31. Zakona o akcizama BiH u tački 1) predviđa da fizička i pravna lica koja koriste lož-ulje za zagri-javanje stambenih i poslovnih objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju imaju pravo na povrat akcize na plaćanje za lož ulje.

U prehrambenoj industriji, naročito u mljekarskoj, oko 95% lož ulja koristi se za proizvodnju industrij-ske pare koja se koristi u daljem procesu reproduk-cije i prerade mliijeka, kao i proizvodnje mliječnih proizvoda, a samo oko 5% ukupne potrošnje lož ulja koristi se za zagrijavanje prostorija. Iz ovog bi se moglo zaključiti da je omogućen povrat akcize za ono lož ulje koje ide u tzv. krajnju potrošnju, a nije omogućeno pravo povrata akcize plaćene na lož ulje koje se koristi u reprodukciji. Proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH troše lož-ulje u reprodukciji i proizvodnji gotovih proizvoda koji nisu akcizni proizvodi u BiH.

BiH: PREPORUKA

Smatramo da bi član 31. Zakona o akcizama BiH trebalo izmjeniti kako bi se proizvođačima iz pre-hrambene industirije omogućilo pravo povrata akcize plaćene na lož ulje koje se koristi u repro-

39


dukciji, posebno ako uzmemo činjenicu da nije praksa u modernim ekonomijama da reprodukcija bude opterećena posebnim porezima, taksama, akcizama i sl.

POVRAT AKCIZE NA ETIL-ALKOHOL U PROIZVODNJI MLIJEKA


Pretpostavljamo da prilikom donošenja Zakona o akcizama BiH predlagač Zakona nije imao infor-macije da se etil alkohol koristi u mljekarskoj industriji, odnosno u primarnoj poljoprivredi, kao repromaterijal za ispitivanje kakvoće mlijeka. U skladu sa članom 30. Zakona od plaćanja akciza oslobođeni su akcizni proizvodi, između ostalog, tačka g) “na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkohol-nih pića, registriranom za proizvodnju u skladu s članom 13. ovog zakona”.

Nadalje, u skladu sa članom 31. Zakona o akci-zama BiH, tačka 2) omogućen je povrat plaćene akcize na medicinski alkohol “preduzetnicima i pravnim licima koja koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etil alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sred-stava za čišćenje i pranje, kozmetičkih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne plaća akciza imaju pravo na povrat uplaćenog iznosa akcize”.

Sama činjenica da da 1 litar etil alkohola košta nešto više od 1.00 KM, a da je akciza na ovaj pro-izvod do sada bila 15.00 KM (15 puta više), te da korištenje etil alkohola niti u jednoj fazi nije u vezi sa bilo kojim akciznim proizvodom, poluproizvo-dom ili sirovinom, nego se isključivo radi o preradi sirovog mlijeka i proizvodnji mliječnih proizvoda, govori sama za sebe. Smatramo da nije logično da se povrat akcize može izvršiti u slučajevima kad se etil alkohol koristi kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za čišćenje i pranje, te kozmetičkih pro-izvoda, a da se u istom momentu ne može izvršiti povrat akcize za etil alkohol koji se koristi u mlje-karstvu za ispitivanje kiselosti mlijeka, te da pla-ćena akciza za etil alkohol učestvuje u cijeni košta-nja nabavke sirovog mlijeka za preradu i direktno utječe na cijenu mlijeka i mliječnih proizvoda kao gotovog proizvoda, a koji nisu akcizni proizvodi.

BiH: PREPORUKA

U skladu sa navedenim, predlažemo da se prilikom razmatranja izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH razmotre i predlože izmjene i dopune člana 31. Zakona u smislu da se proizvođačima iz prehram-bene industrije odnosno prerađivačima mlijeka u BiH omogući povrat akcize na etil alkohol.

40


SMANJENJE PARAFISKALNIH NAMETA3

FBiH: OTVORENA PITANJA

Ključni cilj ka boljem poslovnom okruženju je smanjenje parafiskalnih nameta. Tu se prije svega misli na namete koji se odnose na takse i naknade. To nisu takse i naknade koje se plaćaju za određene usluge, dozvole ili licence. Po svojoj prirodi to su zapravo porezi koji se prikupljaju od velikog broja, a ako ne i svih firmi, ali se jednostavno zovu takse ili na-knade. Tokom zadnjih godina njihov broj je povećan. Oni značajno doprinose troškovima poslovanja privatnim firmama i sprečavaju priliv stranih investicija. USAID-ov FAR projekat je analizirao plaćanje taksi i naknada na svim nivoima vlasti i odabrao jedan broj parafiskalnih nameta koje je moguće smanjiti ili u potpunosti ukinuti. Sljedeće takse i naknade predstavljaju najveće opterećenje za sve poslovne subjekte u BiH:

PREPORUKA OBRAZLOŽENJE

Ukidanje “Opće vodne nakna-de”

Ova naknada se naplaćuje svim poslodavcima i iznosi 0,5% troškova neto plata svih uposlenih. Ovo nije taksa niti naknada za određene usluge, ovo je dodatni porez na poslove i na zapošljavanje.

Ukidanje “Posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća”

Ova naknada naplaćuje se u iznosu od 0,5% ukupnih troškova neto plata svih uposle-nih. Ova naknada također predstavlja porez na poslove i na zapošljavanje.

Ukidanje “Naknada za opće korisne funkcije šuma”

Ove naknade se kreću u rasponu od 0,015% do 0,1% ukupnog prihoda firme. U ovom slučaju se ne uzima u obzir da li firma ostvaruje profit ili gubitak i vrste poslovne aktiv-nosti. Ove naknade više utiču na kompanije koje imaju niže marže, ali svoje poslovanje zasnivaju na relativno visokim prihodima nego na kompanije koje imaju visoke marže.

Ukidanje “Članarine turistič-kim zajednicama”

Pokrenute su pravne radnje na Ustavnom sudu za ukidanje primjene ove obaveze, ali u praksi naknada se još uvijek prikuplja od kompanija koje se ne bave turizmom i koje se ne bave djelatnostima povezanim sa turizmom. Ova obaveza se također zasniva na ukupnom prihodu i ne uzima u obzir da li kompanija ostvaruje dobit ili gubitak.

KLJUČNA PORUKA: Takse i naknade trebaju postojati za određene usluge, licence, parkiranje i slično.Kompanijama i obrtima treba biti jasno šta trebaju platiti, kako i kada. Primjena ovih preporuka će poboljšati poslovno okruženje i značajno doprinjeti pro-vedbi Reformske agende.

3 Ova preporuka dolazi od strane USAID FAR projekta - Projekta reforme fiskalnog sektora, koji je komplemen-taran i u skladu sa Reformskom agendom EU za BiH koja zahtjeva smanjenje parafiskalnih nameta koji predstav-ljaju prepreku za poslovanje i ekonomski razvoj .

41



POREZ NA DOBIT

BiHPrimjena međudržavnih spo-razuma o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja u BiH

Učiniti dostupnim sve informacije o Sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se primje-njuju, sporazumima koji su usvojeni, a nisu još uvijek ratifikovani, sporazumima za koje je proces usvajanja u toku, te sporazumima koji više nisu na snazi, uključu-jući datum primjene / prestanka važenja. Svi bilateral-ni sporazumi bi trebali biti javno dostupni i na jeziku na kojem su potpisani.

• Ministarstvo finansija i trezora BiH

FBiHZakon nije jasno precizirao koji prihodi i rashodi ulaze u poresku osnovicu

Precizno definisati koje vrste troškova se ne smatraju poslovnim rashodima u smislu utvrđivanja porezne osnovice.

• Ministarstvo finansija FBiH

• Poreska uprava FBiH

RS, FBiH i BDNejednaka praksa oporezi-vanja poslovnih jedinica koji imaju sjedište u drugom en-titetu i BD

• Razmotriti mogućnost da se ministri finansija dogo-vore da poreski obveznici, koji poslovnu djelatnost obavljaju putem poslovnih jedinica na teritoriji dru-gog entiteta ili BD, podnose jedinstvenu poresku prijavu, prema sjedištu poreskog obveznika, a da se raspodjela prihoda od plaćenog poreza na dobit vrši po principu učešća dobiti poslovne jedinice u ukupno ostvarenoj dobiti privrednog subjekta.

• U Zakonu o porezu na dobit FBiH izmijeniti član 9. stav 2. i propisati da se dio opštih i administrativ-nih troškova pravnog lica priznaje kod utvrđivanja porezne osnovice poslovne jedinice tog pravnog lica u FBiH, a uslove i način utvrđivanja dijela istih što detaljnije propisati Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit FBiH.


• Ministarstvo finansija RS • Direkcija za finansije DB

FBiHIsplata dividende ukida pravo na porezno oslobađanje po osnovu investicije

U članu 36. Zakonu o porezu na dobit FBiH ukinuti stav 6. i stav 7. jer isti predstavljaju ograničenje za nove investicije.


FBiH i RSRazličito entitetsko reguli-sanje poreznog tretmana ispravke vrijednosti bilansne aktive banaka

Usaglasiti entitetske zakone o porezu na dobit u se-gmentu koji reguliše porezni tretman ispravki vrijed-nosti bilansne aktive banaka, na način da se osigura isti porezni tretman za usaglašavanja prihoda/rasho-da u porezne svrhe i primjena međunarodnih računo-vodstvenih standarda.



FBiH i RSTransferne cijene

• Zakonom propisati da se ne utvrđuju transferne ci-jene među povezanim licima, ako oba posluju na te-ritoriji iste porezne jurisdikcije i oba ostvaruju dobit.

• Pravilnik o transfernim cijenama treba da se referi-ra na OECD Vodič za transferne cijene kao najobu-hvatniju smjernicu za dokumentovanje i testiranje transfernih cijena.

• Pojasniti šta podrazumijeva postojanje dokumen-tacije o transfernim cijenama, te definisati šta se smatra relevantnim podacima za testiranje tran-sfernih cijena, odnosno precizno definisati pojam povezanih lica sa poreskim obveznikom.



IZVRŠNI SAŽETAK

42



POREZ NA DOHODAK

RSNeusaglašenost Zakona o porezu na dohodak RS i Za-kona o doprinosima RS

Usaglasiti odredbe Zakona o porezu na dohodak RS i Zakona o doprinosima RS kako bi se otklonile dileme u oporezivanju, odnosno u definisanju obveznika po-reza na dohodak i obveznika doprinosa.

• Ministarstvo finansija RS

FBiHKomplikovana procedura plaćanja poreza i doprinosa i neopravdano veliki broj plat-nih naloga

Pojednostaviti proces uplate javnih prihoda, jer dosa-dašnji način uplate obaveznih doprinosa, poreza na dohodak i naknade za uposlenike na različite bankovne račune u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslodav-ca ili prebivališta zaposlenika je vremenski zahtjevno i izuzetno mnogo košta.


• Poreska uprava FBiH

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

BiHPovrat PDV-a licima koja ne-maju uspostavljeno poslo-vanje u BiH i povrat PDV-a iz inostranstva

Član 94. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV tumačiti u kontekstu člana 53. Zakona o PDV, tj. pod uslovima propisanim Zakonom o PDV i podzakonskim aktima pravo da ostvaruju svi obveznici iz inostranstva, koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH, a ne samo oni koji obavljaju određenu djelatnost-prevoznici i sl. (institucionalni princip).Objaviti spisak zemalja iz kojih je moguć povrat PDV-a.Preporučuje se Upravnom odboru UIO da izvrši izmje-nu Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u na način da u članu 94. izbriše tačku d) .

• Uprava za inidrektno oporezivanje BiH

BiHIzdavanje mišljenja od strane UIO BiH

• Izmijeniti proceduru davanja mišljenja UIO na način da se mišljenje može tražiti u svim slučaje-vima, do momenta početka postupka potpune ili djelimične kontrole, te iste objavljivati na zvanič-noj stranici UIO.

• Donijeti izmjene i dopune Zakona o postupku indi-rektnog oporezivanja kojima će se propisati pravo na ulaganje žalbe i pokretanja upravnog spora, ukoliko dato mišljenje nije zasnovano na zakonu.

• Uprava za indirektno oporezivanje BiH

BiHZakon o PDV u BiH nije uskla-đen s propisima EU o zajed-ničkom sistemu PDV

Donijeti novi zakon o PDV u BiH koji će biti u skladu s EU propisima kako ne bi dolazilo do dvostrukog opo-rezivanja ili neoporezivanja.


BiHPrema praksi UIO, obveznik koji je obračunao PDV na transakciju koja se ne smatra prometom u smislu Zakona o PDV ne može iskoristiti mo-gućnost ispravke greške u korist kupca.

Da bi se očuvala neutralanost sistema PDV, UIO treba omogućiti ispravku pogrešno obračunatog PDV, ukoli-ko se greška ispravi u korist kupca u smislu člana 55. stav (11) Zakona o PDV te propisati detaljnu proceduru za takvu ispravku.


43



BiHOtkup sumnjivih i spornih po-traživanja UIO smatra prome-tom finansijske usluge koja nije oslobođena od plaćanja PDV

UIO bi trebala prihvatiti pravno shvatanje Suda EU po kome se ne smatra da je došlo do oporezivog prometa usluga kada privredni subjekt kupi sporna potraživa-nja po cijeni nižoj od njihove nominalne vrijednosti, ako razlika između nominalne vrijednosti tih potraži-vanja i njihove kupovne cijene odražava stvarnu eko-nomsku vrijednost potraživanja u vrijeme njihovog ustupanja.


ZAKON O AKCIZAMA

BiHIzmjena člana 23. Zakona o akcizama - plaćanje akciza unaprijed

Pokrenuti procedure za usvajanje amandmana na Zakon o akcizama prema kojem će se akciza na du-hanske prerađevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje.

• Upravni odbor UIO • Ministarstvo financija BiH • Ministarstvo finansija RS • Ministarstvo finansija

FBiH

BiHIzmjene člana 21. Zakona o akcizama – usporavanje dina-mike rasta akciznog optere-ćenja na duhanske proizvode

Pokrenuti izrade akciznog modela koja će uspostaviti novu dinamiku rasta primjerenu standardu, kupovnoj moći te trenutnoj situaciji u zemlji.

• Upravni odbor UIO • Ministarstvo financije BiH • Ministarstvo finansija RS • Ministarstvo finansija

FBiH

BiHIzmjena člana 25. Zakona o akcizama – obilježavanje ak-ciznih marikica

Izmjena člana 25. stav 5. prema kojem cijena neće biti istaknuta na akciznoj markici, već objavljena u Službe-nom glasniku BiH.


FBiH

BiHIzmjene Zakona o akcizama – izjednačiti opterećenja na lož ulje i dizel gorivo

Usvojiti izmjene članova Zakona o akcizama na način da se ili povećaju akcize na lož ulje za 0,25 KM ili da se propiše obaveza plaćanja putarine na lož ulje u iznosu od 0,25 KM.


FBiH

BiHIzmjene Zakona o akcizama - povrat akcize za plaćanje lož ulja

Izmjeniti član 31. Zakona o akcizama BiH tkako bi se proizvođačima iz prehrambene industirije omogućilo pravo povrata akcize plaćene na lož ulje koje se koristi u reprodukciji, posebno ako uzmemo činjenicu da nije praksa u modernim ekonomijama da reprodukcija bude opterećena posebnim porezima, taksama, akci-zama i sl.


FBiH

BiHIzmjene člana 31. Zakona o akcizama - povrat akcize na etil alkohol u proizvodnji mli-jeka

Prilikom razmatranja izmjena i dopuna Zakona o ak-cizama BiH razmotriti i predložiti izmjene i dopune člana 31. Zakona u smislu da se proizvođačima iz pre-hrambene industrije odnosno prerađivačima mlijeka u BiH omogući povrat akcize na etil alkohol.


FBiH

44


DOZVOLE

gRAĐEVINSKE DOZVOLE

UVODU skladu sa izvještajem Svjetske banke “Doing Business 2016”, BiH se nalazi na 171. mjestu po jed-nostavnosti postupka i brzini dobivanja građevin-skih dozvola, dok je u vrijeme izdavanja posljed-njeg izdanja “Bijele knjige 2012/2013”, ista zauzi-mala 163. mjesto. Dakle, BiH je u pogledu jedno-stavnosti i brzine dobivanja građevinskih dozvola pogoršala svoj rezultat za 8 mjesta. Razlozi za ovo su prije svega nedovoljan napredak BiH u izmjeni zakonskih propisa koji regulišu ovu oblast, te isto-vremeni progres drugih zemalja u ovoj oblasti. Također, zakonske izmjene koje su izvršene u ovoj oblasti u proteklih par godina, nisu na adekvatan način propraćene u praksi, naročito u pogledu efi-kasnosti i brzine izdavanja građevinskih dozvola.

Jednako prisutan problem u FBiH jeste što je oblast dobivanja dozvola regulisana istovremeno i entitetskim i kantonalnim propisima, a čime se dodatno usložnjavaju procedure za investitore, jer se iskustvo stečeno pri provođenju procedure u jednoj jedinici lokalne samouprave ne može pri-mijeniti na proceduru u drugoj.

Potrebno je istaći da je trenutno važeći Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH usvojen još 2006. godine. Od tada je izmjenjan pet puta, pri čemu nije usklađen sa zakonskim rješenjima iz iste oblasti na nivou kan-tona, niti je ikada sačinjen prečišćeni tekst istog. S tim u vezi, treba imati u vidu da FBiH nema pro-storni plan, te se oslanja na Prostorni plan Soci-jalističke Republike BiH (1981 – 2000) koji nudi prevaziđena planska rješenje (obzirom na razdo-blje iz kojeg potiče), te nije adekvatan da adresira potrebe koje se javljaju u praksi, između ostalog, potrebe energetskih infrastrukturnih projekata i energetske infrastrukture. Naime, postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije poput biomase i tehnologije u upotrebi nisu bile poznate ili su bila manje poznata, zbog čega nisu predviđena pro-storno-planskim dokumentima. Shodno tome, u formalnopravnom smislu, potrebno je prije svega usvojiti novi Zakon o prostornom planiranju i kori-štenju zemljišta na nivou FBiH kao i donijeti novi

prostorni plan FBiH koji će uzeti u obzir i novija elektroenergetska postrojenja, te sa istim hori-zontalno i vertikalno uskladiti zakonska rješenja na kantonalnom nivou vlasti, a sve u cilju ujedna-čenog i sistematičnijeg uređenja ove oblasti.

U odnosu na protekli period, ni u RS-u nisu napravljeni značajniji pomaci u ovoj oblasti. Na snazi je i dalje Zakon o uređenju prostora i gra-đenju iz 2013. godine, koji ne sadrži suštinske promjene u odnosu na prethodni zakon. Suština problema u RS-u se najviše ogleda u nepotpuno-sti planova predviđenih ovim zakonom, s obzirom da tek na osnovu njih investitori mogu dobiti loka-cijske uslove u optimalnim rokovima. Međutim, potrebno je naglasiti da je važeći Prostorni plan RS adekvatno adresirao velike energetske infrastruk-turne objekte, te se može zaključiti da je u tom smislu značajno uređeniji u poređenju sa FBiH.

Analizirajući preporuke iz prethodne “Bijele knjige”, može se zaključiti da je još uvijek evidentan problem nedorečenih i neusaglašenih procedura, netransparentnosti postupka i neefikasnog admi-nistrativnog kadra, zbog kojih se investitorima ne pruža adekvatna i pravovremena podrška.

NEEFIKASNA OBRADA ZAHTJEVA*


Neefikasna obrada zahtjeva se u FBiH prven-stveno ogleda u rješenjima i postupcima koji su zavisni od teritorijalnog uređenja FBiH. Investitori za projekte od značaja za FBiH, zahtjeve za gra-đenje podnose Ministarstvu prostornog uređenja FBiH, koje iste potom dostavlja nadležnim orga-nima na kantonalnom i općinskom nivou, u cilju pribavljanja njihovih mišljenja i saglasnosti. Nave-dena procedura, u slučajevima kada kantonalni i općinski nivoi vlasti ne stave određene rezerve, traje i po nekoliko mjeseci, zbog čega je postu-pak dobivanja neophodnih saglasnosti za objekte veoma neefikasan i spor.

45

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | DOZVOLE

Neefikasna obrada zahtjeva u RS se naročito ogleda u odnosu na ulaganje u telekomunikaci-onu infrastrukturu. Potrebno je istaći da važeći Zakon o prostornom uređenju RS ne obuhvata telekomunikacioni sektor i ne definiše linijsku infrastrukturu i mobilnu mrežu, te shodno tome u općinama ne postoji jasna procedura za dobi-vanje dozvola u ovom segmentu, uslijed čega vremenski period dobivanja istih varira od općine do općine. U pojedinim općinama je potrebno 15 dana, a u drugim i do godinu dana za obradu svih dokumenta potrebnih za dobivanje dozvola. Tako-đer, dodatni problem predstavlja nepredviđenost instalacije bazne stanice mobilne telefonije pro-stornim planom, urbanističkim ili regulacionim planom.


Definisati jedinstven obrazac na temelju kojeg bi niži nivoi vlasti davali svoje mišljenje o grad-nji objekta isključivo kao pozitivno ili negativno, te samo u slučaju negativnog mišljenja, u istom davali i odgovarajuća objašnjenja. Na ovaj način bi se izbjegle nejasnoće i proizvoljna tumačenja mišljenja datih od strane nižih organa vlasti, te ne bi više postojao osnov za traženje dodatnih sagla-snosti ili dopuna zahtjeva od investitora.


Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje dozvola je i dalje prisutan. Dužina tra-janja postupka se razlikuje od organa do organa. Tako npr. u manjim općinama gdje se bilježi manji priliv zahtjeva za izdavanje dozvola, službenici su spremniji pružiti podršku investitorima, dok se u većini razvijenijih općina, prvenstveno zbog pre-opterećenosti i većeg priliva zahtjeva za izdavanje dozvola, na iste čeka duži vremenski period.

Sporosti obrade zahtjeva doprinosi i naprijed navedeno teritorijalno uređenje FBiH. Dakle, kada društvo podnese zahtjev za građenje Ministarstvu prostornog uređenja FBiH, ono ne postupa po tom zahtjevu već usmjeri društvo na kantonalni i općinski nivo u smislu dobivanja mišljenja, sagla-snosti i slično, te ta procedura traje i po nekoliko mjeseci. Tako da je sam postupak dobivanja urba-nističke saglasnosti za objekt veoma neefikasan i spor.


Nephodno je obezbijediti stručan, obrazovan i odgovoran kadar. U cilju poboljšanja efikasno-sti bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze, koje bi omogućile bržu i lakšu obradu svih zahtjeva.

TRAŽENA DOKUMENTACIJA ZA URBANI-STIČKU I GRAĐEVINSKU SAGLASNOST JE PREOBIMNA*


Prilikom zahtjeva za izdavanje građevinske sagla-snosti, podnosioci su dužni dostaviti brojne sagla-snosti (infrastrukturna, komunalna, telekomu-nikaciona, zavod za zaštitu spomenika, lokalni elektroprijenosnik, elektroenergetska saglasnost, itd.) koje u većini slučajeva vrijede samo godinu dana od dana izdavanja. Za svaki naredni objekat koji se gradi unutar industrijskog kruga, moraju se ponovo tražiti iste saglasnosti, iako je već ranije navedeno da npr. na predviđenom lokalitetu nema objekata koji su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, niti dalekovodne ni telekomu-nikacione infrastrukture. U oba entiteta je prisutno dupliranje traženih saglasnosti u istom postupku (vodna saglasnost – vodna dozvola; protivpožarna saglasnost – protivpožarna dozvola) što dovodi po značajnog povećanja obima posla i dugotrajnosti cjelokupnog procesa.


Obavezati nadležna društva, kao vlasnike odgo-varajuće infrastrukture, da vode ažurne evidencije o istima, te da u odgovarajućem roku obavijeste nadležno kantonalno, odnosno entitetsko mini-starstvo prostornog uređenja o svim promjenama na predmetnoj infrastrukturi. Predvidjeti da se nova saglasnost pribavlja isključivo ukoliko dođe do promjena u katastru instalacija od perioda izdavanja posljednje dobivene saglasnosti.

Nadalje, izdavanjem jedinstvene saglasnosti za prateću infrastrukturu u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva od strane svih relevan-tnih subjekata, bar na godišnjem nivou, riješio bi se problem dugotrajnih procedura. Saglasnost bi obuhvatila lokalitet industrijskog kruga na kojem se gradi objekat.

46


Smanjenje obima i izbjegavanje dupliranja traže-nih saglasnosti u istom postupku se može postići tako što će se usklađenost sa izdatim saglasno-stima kontrolisati kroz postupak tehničkog pri-jema objekta. U slučaju eventualnih odstupanja od datih saglasnosti, nadležni organ mora biti obaviješten.

NEPOVEZANOST I NEDOREČENOST SARADNJE DRŽAVNIH/FEDERALNIH ORGANA UPRAVE SA DRŽAVNIM/JAVNIM PREDUZEĆIMA, ČIJA SE SAGLASNOST TRAŽI PRI DOBIVANJU GRAĐEVINSKE DOZVOLE*


Komunalna preduzeća (elektroprivreda, komu-nalno poduzeće, operateri telekomunikacija, rud-nici, željeznice) koja daju saglasnost za prateću infrastrukturu prilikom dobivanja građevinske dozvole, nemaju plan svojih instalacija, što ima za posljedicu koliziju između instalacija određe-nih komunalnih preduzeća, a čime se dodatno produžava period izdavanja potvrda/uvjerenja ili rezultira u nemogućnosti uspostavljanja određe-nih instalacija.

Naime, važećim Zakonom o prostornom plani-ranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH je pro-pisano da općinske službe nadležne za poslove prostornog planiranja i korištenja zemljišta priku-pljaju podatke o građenju od investitora, pravnih lica i drugih organizacija, sa obavezom daljeg pro-sljeđivanja kantonalnom, tj. federalnom ministar-stvu radi donošenja izvještaja o provođenju plan-skih dokumenta na području kantona. Međutim, nisu propisane sankcije u slučaju nepostupanja u skladu sa naprijed navedenim zahtjevom općine, kao što je to slučaj u RS.

Nadalje, osnovni problem u ovoj oblasti na nivou RS jeste neusklađenost katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka o zemljištu što umnogome usporava, a nekad i onemogućava rješavanje osnovne pretpostavke za izdavanje građevinske dozvole – rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na predmetnom zemljištu. Poseban problem je zemljište koje se u zemljišno-knjižnoj evidenciji vodi kao državna svojina, a posjed u katastarskoj evidenciji je upisan ponekad i u korist fizičkih lica.


Najbolje rješenje bi bilo da entitetske vlasti budu nadležne za vođenje i ažuriranje centralne baze podataka o planovima odgovarajućih infrastruk-tura, a da niži nivoi vlasti, imaju obavezu dostav-ljanja i osvježenja tih podataka kako bi centralna baza reflektirala promjene na terenu, sa moguć-nošću traženja neophodnih podataka od entitet-skih vlasti prilikom rješavanja zahtjeva.

Trebalo bi precizirati obavezu naprijed navede-nim licima da periodično (npr. svako tromjesečje, polugodišnje ili godišnje) dostavljaju podatke, a ne samo po zahtjevu nadležnih organa i da se preciziraju novčane kazne za neblagovremeno dostavljanje podataka, kao što je to riješeno Zako-nom o uređenju prostora i građenju RS, koji pro-pisuje novčanu kaznu u rasponu od 5.000 KM do 30.000 KM za pravno lice kao investitora ukoliko ne postupi po zahtjevu općinskog organa uprave i ne dostavi potrebne podatke i dokumentaciju.

U odnosu na tekući problem u RS, predlaže se ubrzanje procesa usklađivanja katastarske i zemljišno-knjižne evidencije i rješavanja problema državne svojine.

NEPRECIZNOST KOD PLAĆANJA NAKNA-DE ZA POGODNOST KORIŠTENJA GRA-ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U FBiH I RS*


Nije precizirano na koji način se određuje naknada za pogodnost korištenja građevinskog zemljišta u FBiH, koji su objektivni kriteriji, te za koga nastaje obaveza plaćanja naknade. Također, ne pravi se razlika između lica koja namjeravaju graditi na građevinskom zemljištu u državnom vlasništvu i građevinskom zemljištu u privatnom vlasništvu. Dalje, nisu predviđeni slučajevi oslobađanja od plaćanja naknade, te nije jasno ni kako ni pod kojim uslovima investitor ima pravo na umanje-nje rente za iznos rente plaćene prilikom izgradnje prethodnog objekta na mjestu na kojem se gradi novi, u smislu da li se naknada plaća samo jednom i to prilikom prvobitne izgradnje ili prilikom svake izgradnje, kao i kada se plaća naknada. Entitetska zakonska regulativa ne pruža odgovore na napri-jed definisana pitanja i probleme.

47



Uskladiti odredbe relevantnih zakona u formalno-pravnom i materijalno-pravnom smislu na nivou FBiH i RS, kantona i općina sa jasnim precizira-njem kada, kako i za koga nastaje obaveza pla-ćanja rente, kao i slučajeve oslobađanja od ove naknade.


Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta FBiH nije definisana oblast telekomuni-kacijske infrastrukture, te shodno tome ne postoji jasna procedura pribavljanja dozvola u ovom segmentu, a i dalje je prisutan problem da je u pojedinim općinama potrebno 30-ak dana, a u drugim i do godinu dana za obradu svih dokume-nata potrebnih za dobivanje dozvola za građenje objekata. Potrebno je detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture, koji će obuhvatiti sektor telekomunikacija, a naročito dio koji se odnosi na objekte za koje nije potrebno odobrenje za građenje.

Također, procedura pribavljanja dozvola u RS nije jasna niti jednostavna. Naime, u postupku izda-vanja odobrenja za građenje objekata od javnog interesa kao dokaz o vlasništvu nad zemljištem može se smatrati odluka Vlade koja se donosi na osnovu Zakona o eksproprijaciji. Član 83. pome-nutog zakona može se povezati sa izgradnjom telekomunikacionih objekata – linijske infra-strukture. Stoga, ukoliko se nametne potreba rješavanja imovinsko–pravnih odnosa nepotpu-nom eksproprijacijom nekretnina kroz koje pro-laze kablovi telekomunikacijskih mreža odlukom općinskog organa, u skladu sa navedenom odred-bom, kao dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima trebala bi se prihvatiti Odluka Vlade RS o utvrđivanju općeg interesa za eksproprijaciju nekretnina. Navedena odredba bi bila dostatna za provedbu rješenja u zemljišnim knjigama, umjesto dosadašnjeg rješenja koje se ogleda o provedbi rješenja Republičke uprave za geodetske i imovin-sko-pravne poslove o nepotpunoj eksproprijaciji u zemljišnim knjigama. Naime, predmetna odredba je nedorečena i podložna različitim tumačenjima, stoga bi se predmetno pitanje trebalo dodatno istražiti i adekvatno adresirati.


Potrebno je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta FBiH i Zakonom o uređenju prostora i građenja RS detaljnije definisati pojam linijske infrastrukture koji će obuhvatiti sektor telekomunikacija.

Linijska infrastruktura bi se trebala definirati na sljedeći način: linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna željeznička infrastruktura, elektroenergetski vod, naftovod, produktvod, gasovod, objekt visinskog prevoza, linijska infra-struktura elektronskih komunikacija, vodovodna, kanalizaciona, telekomunikaciona infrastruktura i slično, koji može biti nadzemni ili podzemni, čija je izgradnja predviđena odgovarajućim planskim dokumentom.

U pogledu detaljnije regulacije objekata za koje nije potrebno odobrenje za građenje, trebalo bi uzeti u obzir ponuđena rješenja u Zakonu o ure-đenju prostora i građenja RS, koji detaljno regu-liše navedeno pitanje, te ih analogno primijeniti u FBiH.

NAČIN ODABIRA KOMISIJE ZA TEHNIČKI PRIJEM OBJEKTA


Usklađivanje Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, iz razloga što u FBiH ne postoji mogućnost odabira tehničke komisije od strane podnosioca zahtjeva niti isti ima pravo na pravni lijek.

FBiH: PREPORUKA

U FBiH bi trebalo implementirati obavezu dostav-ljanja liste ovlaštenih pravnih ili fizičkih lica za tehničkih pregled na osnovu javnog konkursa sa mogućnošću izbora od strane podnosioca zahtjeva. Prijedlog ima za cilj povećanje efikasno-sti i olakšanje evaluacije.

48


OKOLINSKE (EKOLOšKE) DOZVOLE

UVODOkolinskom dozvolom se propisuju mjere i aktiv-nosti koje se mogu primjeniti u proizvodnom procesu, a koje su usmjerene na sprečavanje nastanka zagađivanja na izvoru i na unapređenje upravljanja prirodnim resursima.

Situacija u BiH u pogledu praktičnih aspekta izdavanja okolinskih dozvola je više nego kompli-kovana, naročito uzimajući u obzir da zakonske odredbe i propisani standardi često se ne primje-njuju u praksi, te kantonalni i entitetski zakoni o zaštiti okoliša nisu ujednačeni, procedure o pro-duženju dozvole nakon što iste isteknu nisu razvi-jene niti uspostavljene, različitost u postupanju koja varira od kantona do kantona i slično.

Treba imati u vidu da se kontinuiranim unapre-đenjima i ulaganjima stranih investitora, moder-nizacijom i automatizacijom procesa grade nova postrojenja ili pogoni, ili se vrše znatne izmjene u radu postojećih postrojenja s ciljem smanjenja negativnog uticaja na okoliš poštujući principe održivog razvoja.

Integrisanim pristupom se podržava i omogu-ćava održiv socijalni i privredni razvoj, poboljšava se kvaliteta življenja stanovništva u općinama, podiže svijet razumijevanja i poštovanja prirode, što nije od životne važnosti samo za okolinu, već i za dugoročni uspjeh unutrašnjeg tržišta.

TRANSPARENTNOST JAVNIH RASPRA-VA*


Javne rasprave su netransparentne, zahtjevi se sporo obrađuju, dužina trajanja postupka ovisi o teritorijalnom uređenju BiH i sama procedura dobivanja okolinske dozvole od trenutka predaje zahtjeva do izdavanja dozvole traje jako dugo, po nekoliko mjeseci, što za posljedicu ima tehničke i finansijske reperkusije za investitore.

FBiH: PREPORUKA

U cilju ostvarivanja transparentnosti i otklanjanja navedenih nedostataka potrebno je da nadležno ministarstvo, prije svega, omogući preuzimanje

dokumenata elektronskim putem, kao i slanje primjedbi i sugestija ovlaštenim osobama putem e-mail adresa.

Dalje, ključno je da se poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti svede na najkraći mogući rok, sa najdužim trajanjem 10 do 15 dana (uzimajući u obzir predviđena rješenja u RS-u).

Također, bilo bi preporučljivo da Vlada FBiH u što kraćem roku izmjeni važeći pravilnik o izda-vanju dozvola, sa jasnim definisanjem područja primjene integrisane okolinske dozvole kao i mogućnosti razmatranja e-dozvola (elektronskih dozvola) kao i jasno definisanje procedure za pro-duženje postojeće okolinske dozvole.

U pogledu okolinske dozvole, potrebno je skratiti proceduru izdavanja iste kao i izdavanja saglasno-sti državnih institucija (npr. Ministarstva okoliša i turizma FBiH), jer je ista uslov za urbanističku i građevinsku dozvolu, pri čemu se usporava inve-sticioni ciklus.

Naposljetku, u pogledu vodne dozvole, potrebno je produžiti rok dovođenja određenih parametara u propisane granice zbog znatnih investicijskih ulaganja, oslanjajući se na Uredbu o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (“Službene novine FBiH”, br. 04/12) kojom se propisuje da u roku od 5 godina kvalitet svih parametara mora biti u skladu sa maksimalnim dozvoljenim granicama propisa-nih Uredbom Vlade FBiH.

POTEŠKOĆE PRILIKOM SNIMANJA NULTOG STANJA*


Detaljna analiza postojećeg stanja jeste osnov za svako istraživanje okoliša, te je stoga neophodno detaljno upoznavanje nultog stanja životne sre-dine koje može poslužiti za realno preslikavanje svi budućih odnosa kako bi se donijeli ispravni zaključci u pogledu negativnih posljedica i potreb-nih mjera zaštite.

S tim u vezi neophodno je izraditi Studiju zagađe-nosti u nultom stanju koja obrađuje stanje okoliša na datoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvanti-tativne i kvalitativne karakteristike svih otpad-nih tokova (otpad, buka, emisije u zrak, otpadne vode) uz prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije.

49


Međutim, poteškoće se javljaju prilikom realizacije istog, kao što su: nedostatak podataka o imisi-jama na određenim područjima (općina, kanton), problem postojanja više emitera (pravnih subje-kata) i nedostatak informacija o njihovom uticaju na lokaciju, nepostojanje podataka o udjelu poje-dinačnih emitera na ukupnu emisiju na datoj loka-ciji, nepostojanje emisionih stanica za snimanje kvaliteta zraka za naseljena područja.

FBiH: PREPORUKA

Plan aktivnosti operatera se ne može predati bez naprijed navedene Studije o zagađenosti u nultom stanju, te je neophodno da nadležno Ministarstvo okoliša i turizma FBiH preko nadležnih kantonal-nih i lokalnih vlasti poduzme nužne mjere za otkla-njanje navedenih prepreka, a posebno urgirati na izradi registra zagađivača za predmetne lokacije.

APLICIRANJE NA JAVNI KONKURS FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA*


Iz konkursa Fonda za zaštitu okoliša FBiH vidljivo je da je podnosiocima zahtjeva za prijavu na javni konkurs, dozvoljeno konkurisati samo sa jednim projektom. Međutim, nejasno je iz čega proizlazi ovakva zabrana, s obzirom da ista nije propisana Pravilnikom o postupku objavljivanja konkursa i o odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH (“Službene novine FBiH” br. 73/10), Pravilnikom o mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu sredstava Fonda, odnosno programa, projekata i sličnih aktivnosti (“Služ-bene novine FBiH” br. 73/10), Pravilnikom o uslo-vima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH (“Službene novine FBiH” br. 75/10), ni Pravilnikom o uslovima i načinu dodjele zajmova, ili pozajmica i drugih sredstava Fonda (“Službene novine FBiH” br. 75/10), kao ni Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku objavljivanja konkursa i o odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu oko-liša FBiH (“Službene novine FBiH” br. 17/15).

FBiH: PREPORUKA

Smatramo da podnosiocima zahtjeva koji ulažu veća sredstva u Fond za zaštitu okoliša FBiH treba omogućiti apliciranje na jedan program sa više projekata.

UKINUTI NAKNADE ZA OPERATERE KOD KOJIH SU EMISIJE UNUTAR GRANIČNIH VRIJEDNOSTI*


Naknada za zagađivače zraka se plaća bez obzira na činjenicu da li su emisije unutar ili izvan gra-ničnih vrijednosti. U Uredbi o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH” br. 66/11,107/14) obveznici plaćanja su samo oni koji su i obveznici ishodovanja dozvole, a koji ispunjavaju i kriterije ranije propisane. Nije ukinuto plaćanje ukoliko su emisije ispod graničnih vrijednosti. U zemljama EU, operateri plaćaju naknade samo za prekogra-nične vrijednosti emisija, odnosno samo za koli-činu emitovanih polutanata koja prelazi graničnu (dozvoljenu) vrijednost propisanu okolinskom dozvolom.

FBiH: PREPORUKA

Dopuniti Uredbu o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (“Služ-bene novine FBiH” br. 66/11, 107/14), na način da se operatori oslobode plaćanja naknade kada se ustanovi da su emisije unutar graničnih vrijed-nosti, to jest uskladiti Uredbu sa EU zakonskom regulativom.

DEFINISATI GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA POSTOJEĆA POSTROJENJA*


U pravilnicima koji regulišu predmetnu materiju, nisu definirane granične vrijednosti za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija, a rok za postu-pno smanjenje emisija i za usaglašavanje posto-jećih postrojenja sa najboljim raspoloživim tehni-kama je veoma kratak.

Naime, Pravilnik o graničnim vrijednostima emi-sije zagađujućih materija u zrak (“Službene novine FBiH” br. 12/05) predviđa određene rokove za usa-glašavanje postojećih postrojenja, što od izdava-nja posljednje “Bijele knjige” nije učinjeno.

S druge strane, 2013. godine je donesen novi Pra-vilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine

50


FBiH” br. 3/13), koji zamjenjuje Pravilnik o granič-nim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje iz 2005. godine. U tom pogledu, pro-pisano je da operator postojećeg velikog postro-jenja za sagorijevanje i/ili gasne turbine može ispuniti obavezu smanjivanja SO2, NOx i čvrstih čestica kroz primjenu graničnih vrijednosti emi-sije propisanih Pravilnikom ili izradom Programa za smanjivanje emisija zagađujućih materija u zrak ili kombinacijom ova dva pristupa. Naravno, ovi propisani načini ispunjenja obaveza se odnose na obaveze propisane novim pravilnikom.

FBiH: PREPORUKA

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (“Službene novine FBiH” br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vrijedno-stima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine FBiH” br. 3/13) treba definisati granične vrijednosti za postojeća postrojenja. Također, u okolinskim dozvolama dati granične vrijednosti za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto blaže u odnosu na granične vrijedno-sti definirane u Pravilnicima koje važe za nova postrojenja, ili za postrojenja koja su usaglašena sa najboljim raspoloživim tehnikama. Potrebno je definirati realne rokove za implementaciju proje-kata iz oblasti zaštite okoliša.

JASNO DEFINIRATI NIVO KISIKA U OT-PADNIM PLINOVIMA*


U relevantnim pravilnicima nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za svođe-nje parametara na Nm3 – zbog nedostatka ovog podatka ne mogu se jednoznačno odrediti kon-centracije polutanata u dimnim plinovima.

FBiH: PREPORUKA

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (“Službene novine FBiH” br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vrijedno-stima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine FBiH” br. 3/13) treba jasno defi-nirati nivo kisika u otpadnim plinovima.

JASNO DEFINIRATI NOSIOCA IZRADE PROGRAMA MONITORINGA OTPADNIH VODA*


Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (“Službene novine FBiH” br. 4/12) definirani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih voda, ali ne i specifični parametri, npr. u slučaju proizvodnje gvožđa i čelika. Uredbom nije jasno definirano ni ko će vršiti izradu Programa monitoringa otpadnih voda, niti su definirane stavke Programa monito-ringa, iz kojih bi se također moglo vidjeti ko je ovla-šten da vrši izradu Plana monitoringa.

FBiH: PREPORUKA

Potrebno je jasno definirati čija je obaveza izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Također je potrebno jasno definisati stavke Programa monitoringa otpadnih voda sa naglaskom na definisanje specifičnih parametara koji se moraju pratiti za ispuštene otpadne vode iz specifičnih tehnoloških procesa i postrojenja.

NEUSKLAĐENOST RADA NADLEŽNIH IN-STITUCIJA*


Veliki problem predstavlja neusklađenost rada nadležnih vladinih institucija. Naprimjer, okolinska dozvola koju izda nadležno ministarstvo u FBiH se ne dostavlja po službenoj dužnosti ostalim vla-dinim institucijama kao što su Agencija za vode i Fond za zaštitu okoliša, te mjere naložene okolin-skom dozvolom kao i rokovi za realizaciju nalože-nih mjera nisu usklađene sa vodnim aktima.

FBiH: PREPORUKA

Povećati kooperativnost nadležnih vladinih insti-tucija i uvesti sistem dostavljanja okolinskih dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim relevantnim vladinim institucijama.

51


UVOĐENJE KOREKTIVNIH PODSTICAJ-NIH KOEFICIJENATA ZA SLUČAJ IMPLE-MENTACIJE PROJEKATA ZA SMANJENJE NEKONTROLISANIH EMISIJA


U cilju prikupljanja sredstava, te ulaganja tih sredstava u projekte i programe zaštite okoliša i energetske efikasnosti, koja sredstva se inače ne bi mogla osigurati iz drugih izvora, formira-njem Fonda za zaštitu okoliša FBiH uspostavljen je temeljni mehanizam za realizaciju navedenog. Sredstva za finansiranje projekata, programa i drugih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša Fonda, kako je definisano članom 18. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša FBiH (“Službene novine FBiH”, br: 33/03), propisane su da se ostvaruju iz naknada.

Jedinična naknada i korektivni koeficijent te način obračunavanja i plaćanja propisani su: Pravilni-kom o načinu obračunavanja i plaćanja, te roko-vima obračunavanja i plaćanja naknada za zaga-đivače zraka (“Službene novine FBiH” br. 79/11); Uredbom o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH” br. 66/11); te Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o vrstama naknada i kriterijma za obračun naknada za zagađivače zraka (“Služ-bene novine FBiH” br. 107/14).

Uredba propisuje korektivne podsticajne faktore za obračun emisija iz kontrolisanih izvora u cilju stimulisanja operatera (zagađivača) da smanje-njem emisija i opterećenja okoliša, smanji i troš-kove koji proizlaze iz plaćanja ove naknade, odno-sno smanji troškove za sanaciju uzrokovane zaga-đenjem zraka.

Proglašenjem Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o vrstama naknada i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH”, br. 107/14) u članu 3. koji glasi:

“Za asfaltne baze i nekontrolisane emisije iz pro-cesa suhe destilacije uglja u koksnim pećima pri-mjenjuje se emisioni faktor, odnosno masa emi-tovanih zagađujućih materija određuje se prema masi proizvedenog proizvoda, tako da za asfal-tne baze iznosi 0,01% čvrstih čestica (prašine) u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju, a za nekontrolisane emisije koksara iznosi 0,035% čvr-stih čestica (prašine) u odnosu na ukupnu godiš-nju proizvodnju koksa.”, kao i članu 4.

U članu 6. stavu 3. iza riječi “iz asfaltnih baza” dodaju se riječi “i koksara (za nekontrolisane emi-sije)” to jest u Uredbi o vrstama naknada i krite-rijima za obračun naknada za zagađivače zraka član 6. sada glasi: “Izuzetno od stava 1. alineja 3. ovog člana, visina godišnje naknade za jednu tonu čvrstih čestica (prašine) iz asfaltnih baza i koksara iznosi 2350 KM/t.”

Dalje, nekontrolisane emisije sa koksne baterije se stavljaju u još gori položaj od nekontrolisanih emi-sija asfaltnih baza (emisioni faktor 0,01% za asfal-tne baze i 0,035% za koksare). Izmjenom Uredbe, operater (zagađivač) u ovom slučaju koksare, se destimulišu u cilju smanjenja budućih investicija za značajno smanjenje nekontrolisanih emisija time što im je veličina naknade direktno vezana za godišnji nivo proizvodnje.

Projekti definisani najboljim raspoloživim tehni-kama (BAT-ovima) za ova postrojenja su projekti koji zahtijevaju velika investiciona ulaganja. Svaki pojedinačan projekat je vrijednosti investicije preko 10 miliona eura.

FBiH: PREPORUKA

Neophodno je uvesti korektivne podsticajne koe-ficijente za slučaj implementacije projekata za smanjenje nekontrolisanih emisija sa koksne bate-rije. Prilikom definisanja korektivnih podsticajnih koeficijenata potrebno je uzeti u obzir ukupno smanjenje emisija sa koksne baterije kao i vrijed-nost investicionih ulaganja.

PRAVILNIK O AMBALAŽNOM OTPADU


Komplikovan način izvještavanja i obračunavanja naknada za ambalažni otpad predstavlja jedan od tekućih problema. Operatoru se stavlja na teret obaveza izvještavanja o količini uvezene ambalaže po vrstama za svaki uvoz robe iz drugih zemalja kao i o količinama proizvedene ambalaže. Pored obaveze izvještavanja o količini uvezene i proi-zvedene ambalaže operatoru se stavlja na teret i obaveza kontrole dobavljača po pitanju plaćanja naknade za ambalažni otpad.

FBiH: PREPORUKA

Prilikom pripreme novih / revidiranih podzakon-skih akata potrebno je definisati da se obračun i plaćanje naknada vrši zajedno sa obračunom i

52


plaćanjem svih ostalih taksi prilikom uvoza (cari-njenja) robe odnosno prilikom stavljanja proi-zvedene ambalaže na tržište od strane domaćih proizvođača.

PRAVILNIK O ELEKTRIČNOM I ELEK-TRONSKOM OTPADU


Potrebno je istaći da je način izvještavanja i obračunavanja naknada za električni i elektron-ski otpad jako komplikovan. Naime, operatoru se stavlja na teret obaveza izvještavanja o koli-čini uvezene električne i elektronske opreme po vrstama iz drugih zemalja, kao i o količinama proizvedene električne opreme od strane doma-ćih proizvođača. Pored obaveze izvještavanja o količini uvezene i proizvedene električne opreme operatoru se stavlja na teret i obaveza kontrole dobavljača po pitanju plaćanja naknade za elek-trični otpad.

FBiH: PREPORUKA

Prilikom pripreme novih / revidiranih podzakon-skih akata potrebno je definisati da se obračun i plaćanje naknade vrši zajedno sa obračunom i plaćanjem svih ostalih taksi prilikom uvoza (cari-njenja) robe odnosno prilikom stavljanja proi-zvedene ambalaže na tržište od strane domaćih proizvođača.

ZAKLJUČAK: Neophodno je povećati koope-rativnost nadležnih vladinih institucija i uvesti sistem dostavljanja okolinskih dozvola i rješe-nja po službenoj dužnosti ostalim relevantnim vladinim institucijama, te detaljno regulisati emisione faktore kao i naknade za nekontroli-sane emisije čvrstih čestica (prašine) sa koksne baterije.

DOZVOLE IZ OBLASTI ELEKTROENERgETSKOg SEKTORA

GASTržište gasa u BiH je u tek u ranoj fazi razvoja, što znači da BiH još uvijek nema liberalizovano i regu-lisano tržište gasa. BiH nema domaću proizvodnju gasa, te za potrebe domaće potražnje uvozi gas.

FBiH je počela provoditi propise za organizaciju i liberalizaciju tržišta gasa u cjelini, a najnoviji razvoj u tom sektoru jeste planirano usvajanje novog Zakona o gasu koji bi trebao regulisati sektor gasa detaljnije. Još uvijek je nejasno da li će novi zakon zaista biti usvojen i kada.

Tržište gasa u RS uglavnom je regulisano Zakonom o gasu RS (“Službeni glasnik RS” br. 86/07 i 121/12) kojim se uređuje organizacija i djelovanje, kao i obavljanje poslovnih djelatnosti u sektoru prirod-nog gasa na području RS. Obzirom da je Regula-torna komisija za energetiku RS (RERS) tijelo nad-ležno za regulaciju oblasti gasa u vezi poslovanja u RS-u, propisi doneseni od strane RERS su također od važnosti.


Trenutna regulativa u oblasti gasa je sadržana u Uredbi o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede (“Službene novine FBiH” br. 83/07). Iako je predmetnom Uredbom predviđeno izdavanje dozvola za snabdijevanje gasom tarifnih kupaca, u praksi takvu dozvolu nije moguće dobiti.

FBiH: PREPORUKA

Neophodno je da Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, na osnovu spomenute Uredbe donese odgovarajući pravilnik, kojim bi detaljnije bili propisani uslovi za izdavanje dozvola za snab-dijevanje gasom tarifnih kupaca. Osim toga, neop-hodno je što hitnije usvojiti Zakon o gasu u FBiH, koji se već duže vrijeme nalazi u parlamentarnoj proceduri, kako bi društva mogla ishodovati dozvolu i za obavljanje drugih djelatnosti u oblasti gasne privrede, na način kako je to regulisano u RS.

Prije donošenja pravilnika kojim bi detaljnije bili propisani uvjeti za izdavanje dozvola za snabdije-vanje gasom tarifnih kupaca predlažemo izmjene člana 34. Uredbe o organizaciji i regulaciji sektora

53


gasne privrede. Razlog za predloženu izmjenu pro-izlazi iz činjenice da u FBiH postoje kompanije koje bi mogle da se svrstaju u red povlaštenih kupaca u odnosu na zahtjev iz člana 34, stav 1. Međutim, s obzirom na nerealne uslove postavljenje ovom odredbom, iste su onemogućene. Npr. nije realan uslov u pogledu godišnje potrošnje obzirom da u BiH nema takvog potrošača, te propisani nivo potrošnje u aktuelnoj situaciji približan je potroš-nji u cijeloj BiH. Prema članu 29. Uredbe povlašteni kupac ima pravo na slobodan izbor snabdjevača gasom, što uključuje i pravo promjene snabdje-vača. Molimo Vas da imate u vidu da je inicijativa za dobivanje statusa povlaštenog kupca u skladu sa Prednacrtom Zakona o gasu u FBiH.

Važeći član 34 . Uredbe glasi:

Povlašteni kupac je: • kupac koji troši gas za proizvodnju električne ener-

gije, nezavisno o iznosu godišnje potrošnje i u gra-nicama količine gasa namjenjene takvoj upotrebi,

• krajnji kupac koji je u prethodnoj kalendarskoj go-dini trošio više od 150 miliona m3 gasa.

Ugovori o snabdijevanju gasom s povlaštenim kupcem u sistemu druge države dopušteni su pod uslovima da je kupac povlašten u FBiH i u toj drugoj državi.Ugovori o snabdijevanju gasom s snabdjevačem gasa u sastavu druge države dopušteni su pod uslovima da je povlašteni kupac povlašten u FBiH i u toj drugoj dr-žavi. Odredbe st. 2. i 3. ovog člana odgovarajuće se primje-njuju i na odnose između dva entiteta.

Prijedlog za izmjenu člana 34 . Uredbe je:

Povlašteni kupac je: • kupac koji troši gas za proizvodnju električne ener-

gije, nezavisno o iznosu godišnje potrošnje i u gra-nicama količine gasa namijenjene takvoj upotrebi,

• krajnji kupac koji je u prethodnoj kalendarskoj go-dini trošio više od 20 miliona m3 gasa.

Ugovori o snabdijevanju gasom s povlaštenim kupcem u sistemu druge države dopušteni su pod uslovima da je kupac povlašten u FBiH i u toj drugoj državi.Ugovori o snabdijevanju gasom s snabdjevačem gasa u sastavu druge države dopušteni su pod uslovima da je povlašteni kupac povlašten u FBiH i u toj drugoj dr-žavi.


Trenutno društva koja su registrovana u FBiH ne mogu zahtijevati izdavanje dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti u oblasti gasne privrede od strane RERS. Pravilnik o izdavanju dozvola

RERS-a (“Službeni glasnik RS” br. 39/10 i 65/13) u suštini ne postavlja takvo ograničenje, ali u praksi RERS ne izdaje dozvole društvima iz FBiH. Takva društva su, u suštini, u potpunosti onemogućena da se bave aktivnostima u oblasti gasne privrede, a pogotovo djelatnošću trgovine gasom, i to na teritoriji cijele BiH.

RS: PREPORUKA

Neophodno je dozvoliti društvima iz FBiH da traže izdavanje dozvola od strane RERS-a.

ELEKTRIČNA ENERGIJALiberalizacija tržišta električne energije u BiH počela je 1. januara 2015. godine. Time su kraj-nji potrošači dobili priliku da sami odlučuju od koga i pod kojim uvjetima će nabavljati električnu energiju.

Otvaranje tržišta električne energije odvijalo se postepeno, a cilj otvaranja je bio stvaranje, odr-žavanje i razvoj konkurentnih odnosa između učesnika na tržištu električne energije. Prema članu 4.1. i članu 8. Zakona o prijenosu, regula-toru i operatoru sistema električne energije u BiH (“Službeni glasnik BiH”, br: 7/02, 13/03, 76/9 i 1/11) tržište električnom energijom u BiH je jedinstveni ekonomski prostor i utemeljeno je na slobodnom i ravnopravnom pristupu elektroprijenosnoj mreži, na načelima reguliranog pristupa i odgovarajućim direktivama EU.

Otvaranje tržišta električne energije u BiH provo-dilo se dinamikom prema kojoj su status kvalifici-ranog kupca mogli steći: • svi kupci sa godišnjom potrošnjom elek-

trične energije većom od 10 GWh od 1. janu-ara 2007. godine;

• svi kupci sa godišnjom potrošnjom većom od 1 GWh od 1. januara 2008. godine;

• svi kupci osim kupaca iz kategorije potrošnje domaćinstva od 1. januara 2009. godine;

• svi kupci električne energije od 1. januara 2015. godine.

Svaki poslovni subjekt registrovan u FBiH, koji obavlja ili želi obavljati djelatnost proizvodnje, prijenosa, distribucije, snabdijevanja ili trgovine električnom energijom, dužan je imati odnosno pribaviti odgovarajuću dozvolu od Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK). Postupak

54


se provodi u skladu sa Pravilnikom za izdavanje dozvola (“Službene novine FBiH” br. 43/14).

Istovremeno, svako pravno lice registrovano u RS, koje obavlja ili želi obavljati djelatnost proizvodnje, distribucije, snabdijevanja i trgovine električnom energijom, dužno je imati ili pribaviti odgovara-juću dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti od strane RERS-a. Postupak se provodi u skladu sa Pravilnikom i izdavanju dozvola (“Službeni glasnik RS” br. 39/10 i 65/13).

Pravno lice koje želi obavljati ili obavlja djelat-nost međunarodne trgovine električnom energi-jom i međunarodne trgovine za vlastite potrebe, mora posjedovati odgovarajuću licencu izdatu od Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Postupak se provodi u skladu sa Pravilnikom o licencama (“Službeni glasnik BiH” br. 87/12 i 98/15). U vezi sa naprijed navedenim postupcima, postoji nekoliko otvorenih pitanja koje je u cilju efikasnosti u narednom periodu neophodno riješiti.


Značajan dio postavljenih uslova za izdavanje dozvola nije u skladu sa stvarnim stanjem u praksi, te određene dokaze o ispunjenju uslova, propisane naprijed navedenim pravilnicima za izdavanje dozvola/licenci nije moguće dostaviti, s obzirom da tržište električnom energijom u praksi još nije otvoreno na način kako to pravilnici o izda-vanju dozvola predviđaju.

Posljedica istog jeste stvaranje pravnih dilema kod podnosioca zahtjeva prilikom pripreme doku-mentacije, te dostavljanje velikog broja izjava o neispunjavanju uslova propisanih pravilnicima o licencama.


Općenito smatramo da postoji realna potreba da se naprijed navedeni pravilnici za izdavanje dozvola za obavljanje elektroprivrednih/energet-skih djelatnosti, izmjene i usklade sa faktičkim sta-njem na tržištu. Ovo naročito u odnosu na uslove i kriterije postavljene u istim.

55



GRAĐEVINSKE DOZVOLE

FBiH i RSNeefikasna obrada zahtjeva se ogleda i u rješenjima i po-stupcima koji su zavisni od te-ritorijalnog uređenja entiteta.Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i RS za iz-davanje dozvola ostaje još uvijek prisutan. Postupanje prema investitorima razliku-je se od općtine do općine.

Definisati jedinstven obrazac na kojem će niže instance, općina i kanton, dati svoje mišljenje (pozitivno ili negativ-no) o gradnji predmetnog objekta kako bi se izbjegle ne-jasnoće tumačenja njihovog mišljenja na nivou entiteta.Važno je imati stručan obrazovan i odgovoran kadar. U cilju poboljšanja bilo bi dobro oformiti i povezane elek-tronske baze koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih potrebnih zahtjeva.

• Općine u FBiH i RS

FBiH i RSDokumentacija za urbani-stičku i građevinsku sagla-snost je preobimna.

Obavezati nadležna društva, kao vlasnike odgovaraju-će infrastrukture, da vode ažurne evidencije.Izdavanjem jedinstvene saglasnosti za prateću infra-strukturu u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva od strane svih relevantnih subjekata, bar na godišnjem nivou, riješio bi se problem dugotrajnih procedura. Saglasnost bi obuhvatila lokalitet indu-strijskog kruga na kojem se gradi objekat.

• Općine u FBiH i RS • Ministarstvo prostor-

nog uređenja FBiH • Ministarstvo za pro-

storno uređenje, građe-vinarstvo i ekologiju RS

FBiH i RSNepovezanost i nedostatak saradnje državnih / federal-nih organa uprave sa držav-nim / javnim preduzećima čija se suglasnost traži pri dobijanju građevinske do-zvole.

Odrediti da entitetske vlasti budu nadležne za vođenje i ažuriranje centralne baze podataka o planovima od-govarajućih infrastruktura, a da niži nivoi vlasti, imaju obavezu dostavljanja i ažuriranja tih podataka kako bi centralna baza reflektirala promjene na terenu, sa mogućnošću traženja neophodnih podataka od enti-tetskih vlasti prilikom rješavanja zahtjeva.

• Nadležni državni i fede-ralni organi uprave

• Javna preduzeća u FBiH i RS

FBiH i RSNepreciznost kod plaćanja naknade za pogodnost ko-rištenja građevinskog ze-mljišta u FBiH i RS

Uskladiti odredbe relevantnih zakona u formalno-pravno i materijalno pravnom smislu na nivou FBiH i RS, kantona i općina sa jasnim preciziranjem kada, kako i za koga nastaje obaveza plaćanja rente, kao i slučajeve oslobađanja od ove naknade.

• Ministarstvo prostor-nog uređenja FBiH

• Ministarstvo za pro-storno uređenje, građe-vinarstvo i ekologiju RS

FBiH i RSZakonom o prostornom pla-niranju i korištenju zemljišta FBiH nije definisana oblast telekomunikacijske infra-strukture, te shodno tome ne postoji jasna procedura pribavljanja dozvola

Potrebno je Zakonom o prostornom planiranju i korište-nju zemljišta FBiH i Zakonom o uređenju prostora i gra-đenja RS detaljnije definisati pojam linijske infrastrukture koji će obuhvatiti sektor telekomunikacija.


• Ministarstvo za pro-storno uređenje, građe-vinarstvo i ekologiju RS


FBiH U FBiH ne postoji moguć-nost odabira tehničke ko-misije od strane podnosi-oca zahtjeva niti isti ima pravo na pravni lijek

U FBiH bi trebalo implementirati obavezu dostavljanja liste ovlaštenih pravnih ili fizičkih lica za tehnički pre-gled na osnovu javnog konkursa sa mogućnošću izbo-ra od strane podnosioca zahtjeva. Prijedlog ima za cilj povećanje efikasnosti i olakšanje evaluacije.


IZVRŠNI SAŽETAK

56



OKOLINSKE (EKOLOŠKE) DOZVOLE

FBiH Javne rasprave su netran-sparentne, zahtjevi se sporo obrađuju, dužina trajanja postupka ovisi o teritorijal-nom uređenju BiH i sama procedura dobivanja okolin-ske dozvole od trenutka pre-daje do izdavanja dozvole traje jako dugo.

Potrebno je da nadležno ministarstvo omogući preu-zimanje dokumenata elektronskim putem, kao i slanje primjedbi i sugestija ovlaštenim osobama putem e-mail adresa. Poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti svesti na naj-kraći mogući rok, sa najdužim trajanjem 10 do 15 danaIzmjeniti važeći pravilnik o izdavanju dozvola, sa jasnim definisanjem područja primjene integrisane okolinske dozvole, mogućnosti razmatranja e-dozvola kao i jasno definisanje procedure za produženje postojeće okolinske dozvole.

• Vlada FBiH • Ministarstvo okoliša i

turizma FBiH.

FBiH Teškoće prilikom realiza-cije Studije zagađenosti u nultom stanju za određena područja zbog nedostatka podataka o imisijama na određenim područjima

S obzirom da se plan aktivnosti operatera ne može predati bez Studije o zagađenosti u nultom stanju, nadležno Ministarstvo okoliša i turizma FBiH bi treba-lo poduzeti mjere za otklanjanje navedenih prepreka.

• Ministarstvo okoliša i turizma FBiH

FBiH Aplikant koji se prijavlju-je na javni konkurs koji je objavio Fond za zaštitu okoliša FBiH na jedan pro-gram može konkurisati samo jednim projektom.

Za aplikante koji ulažu veća sredstva u Fond treba omogućiti da mogu aplicirati sa više projekata na jed-nom programu.

• Fond za zaštitu okoliša

FBiH Ukinuti naknade za ope-ratere kod kojih su emisije unutar graničnih vrijedno-sti

Dopuniti Uredbu o vrstama naknada i kriterijima za obra-čun naknada za zagađivače zraka (“Službene novine FBiH” br. 66/11, 107/14), na način da se operatori oslo-bode plaćanja naknade kada se ustanovi da su emisije unutar graničnih vrijednosti, to jest uskladiti Uredbu sa EU zakonskom regulativom.

• Vlada FBiH

FBiH U pravilnicima nisu defini-rane granične vrijednosti za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim teh-nikama i graničnim vrijed-nostima emisija

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađu-jućih materija u zrak (“Službene novine FBiH” br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine FBiH” br. 3/13) treba definisati granične vrijednosti za postojeća postrojenja. U okolinskim dozvolama dati granične vrijednosti za pe-riod prilagođavanja, koje moraju biti nešto blaže u odno-su na granične vrijednosti definirane u Pravilnicima koje važe za nova postrojenja, ili za postrojenja koja su usagla-šena sa najboljim raspoloživim tehnikama.


57



FBiH U relevantnim pravilnici-ma nije definiran nivo kisi-ka u otpadnim plinovima koji služi za svođenje pa-rametara na Nm3 – zbog nedostatka ovog podatka ne mogu se jednoznačno odrediti koncentracije po-lutanata u dimnim plinovi-ma

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zaga-đujućih materija u zrak (“Službene novine FBiH” br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene no-vine FBiH” br. 3/13) treba jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovima.


FBiH Uredbom o uslovima ispu-štanja otpadnih voda u pri-rodne recipijente i sisteme javne kanalizacije defini-sani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih voda, ali ne i specifični parametri, niti ko će vršiti izradu Pro-grama, kao ni stavke Pro-grama monitoringa

Potrebno je jasno definirati čija je obaveza izrada Pro-grama monitoringa otpadnih voda (da li ovlaštene la-boratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Također, potrebno je jasno definirati stavke Programa monito-ringa otpadnih voda sa naglaskom na definiranje spe-cifičnih parametara koji se moraju pratiti za ispuštene otpadne vode iz specifičnih tehnoloških procesa i po-strojenja.

• Vlada FBiH

FBiH Neusklađenost rada nad-ležnih institucija - izdata dokumentacija npr. okolin-ska dozvola se ne dostavlja po službenoj dužnosti osta-lim vladinim institucijama, nego je operater dužan da dostavi ovaj dokument

Uvesti sistem dostavljanja dozvola i rješenja po služ-benoj dužnosti ostalim vladinim institucijama.


FBiH Uvođenje korektivnih pod-sticajnih koeficijenata za slučaj implementacije pro-jekata za smanjenje nekon-trolisanih emisija

Neophodno je uvesti korektivne podsticajne koefici-jente za slučaj implementacije projekata za smanjenje nekontrolisanih emisija sa koksne baterije. Prilikom definisanja korektivnih podsticajnih koeficijenata po-trebno je uzeti u obzir ukupno smanjenje emisija sa koksne baterije kao i vrijednost investicionih ulaganja.


FBiH Komplikovan način izvje-štavanja i obračunavanja naknada za ambalažni, električni i elektronski otpad

Prilikom pripreme novih / revidiranih podzakonskih akata potrebno je definisati da se obračun i plaćanje naknada vrši zajedno sa obračunom i plaćanjem svih ostalih taksi prilikom uvoza (carinjenja) robe odnosno prilikom stavljanja proizvedene ambalaže na tržište od strane domaćih proizvođača.


58



DOZVOLE IZ OBLASTI ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

FBiH Trenutna regulativa u oblasti gasa je sadržana u Uredbi o organizaciji i regulaciji sek-tora gasne privrede (“Služ-bene novine FBiH” br. 83/07). Iako je predmetnom Ured-bom predviđeno izdavanje dozvola za snabdijevanje gasom tarifnih kupaca, u praksi takvu dozvolu nije moguće dobiti.

Neophodno je da nadležno ministarstvo, na osnovu spo-menute Uredbe donese odgovarajući pravilnik, kojim bi detaljnije bili propisani uslovi za izdavanje dozvola za snabdijevanje gasom tarifnih kupaca. Osim toga, neop-hodno je što hitnije usvojiti Zakon o gasu u FBiH.

• Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH

RSTrenutno društva koja su registrovana u FBiH ne mogu zahtjevati izdavanje dozvole za obavljanje ener-getskih djelatnosti u obla-sti gasne privrede od stra-ne RERS. Pravilnik o izdava-nju dozvola RERS-u suštini ne postavlja takvo ograni-čenje, ali u praksi RERS ne izdaje dozvole društvima iz FBiH.

Neophodno je dozvoliti društvima iz FBiH da traže izda-vanje dozvola od RERS.

• Regulatorna komisija za energetiku RS – RERS

FBiH i RSDio postavljenih uslova za izdavanje dozvola za obav-ljanje djelatnosti međuna-rodne trgovine električnom energijom i međunarodne trgovine za vlastite potrebe nije u skladu sa stvarnim stanjem u praksi, te odre-đene dokaze o ispunjenju uslova, propisane pravilni-cima za izdavanje dozvola/licenci nije moguće dosta-viti, s obzirom da tržište električnom energijom u praksi još nije otvoreno na način kako to pravilnici o izdavanju dozvola predvi-đaju.

Općenito smatramo da postoji realna potreba da se na-prijed navedeni pravilnici za izdavanje dozvola za obav-ljanje elektroprivrednih / energetskih djelatnosti, izmije-ne i usklade sa faktičkim stanjem na tržištu. Ovo naročito u odnosu na uslove i kriterije postavljene u istim.

• Regulatorna komisi-ja za energetiku RS – RERS

• Regulatorna komi-sija za energiju FBiH - FERK

59

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | KONCESIJE I JAVNOPRIVATNO PARTNERSTVO

okvir, uključujući oblasti koncesija i JPP. Pored gore navedenog, uporedo sa transparentnim i efikasnim pravnim okvirom, potrebno je izgraditi i odgovarajuće kapacitete u javnom sektoru za provedbu jednog takvog okvira. Uzimajući u obzir trenutno stanje, jasno je da trenutni kapaciteti ne odgovaraju stvarnim potrebama za provođenje postojećih koncepata i procesa.

KoncesijeKoncesija kao pravni pojam predstavlja pravo koje koncedent (vlada) dodjeljuje u cilju osigura-nja izgradnje infrastrukture i/ili pružanja usluga, eksploatacije prirodnih resursa, u rokovima i pod uvjetima o kojima se koncedent i koncesionar (poslovni subjekt) dogovore. Jedan od osnovnih uslova obično je plaćanje koncesione naknade od strane koncesionara, a koja može biti utvrđena u fiksnom ili varijabilnom iznosu. Po svom obliku, koncesione djelatnosti najčešće se dijele na: • iskorištavanje prirodnih bogatstava i drugih

dobara za koje je zakonom utvrđeno da su od javnog interesa,

• obavljanje neke privredne djelatnosti od javnog interesa za državu, te

• korištenje objekata i postrojenja od javnog interesa.

U formalno-pravnom smislu, koncesija podra-zumijeva donošenje odluke o dodjeli koncesije u zakonom propisanom postupku, te zaključenje ugovora o koncesiji kojim se jasno uređuju među-sobni odnosi, odnosno prava i obaveze koncesio-nara i koncedenta, pri čemu su osnovni elementi takvog ugovora također propisani zakonom.

U nastavku su navedeni zakoni koji uređuju oblast koncesija u BiH na državnom, entitetskom i kanto-nalnom nivou:

KONCESIJE I JAVNO-PRI-VATNO PARTNERSTVO

UVODU državama uređenim na principima tržišne eko-nomije, koncesije i javno-privatno partnerstvo (JPP), kao ekonomski i pravni instituti, danas predstavljaju najčešće instrumente razvoja infra-strukture i unaprjeđenja javnih usluga. Umjesto nekadašnjeg ekonomskog modela razvoja koji je podrazumijevao odlučujuću ulogu države u plani-ranju i izvođenju javnih radova, odnosno pružanju usluga od javnog značaja, danas je u većini eko-nomski razvijenih država značajno, pa čak i domi-nantno, učešće privatnog sektora kroz ova dva modela realizacije kapitalnih projekata. Dosadaš-nje iskustvo je pokazalo brojne prednosti ovakvog pristupa, među kojima su najznačajnije fleksibil-nost u planiranju, efikasnost u izvođenju radova, veća dostupnost kapitala, te veća ukupna ekono-mičnost radi operativnijih praksi upravljanja pro-jektom i uvođenja novih znanja i tehnologija.

Prelazak iz modela planske ekonomije, kojom upravlja državni aparat, u model tržišne ekono-mije jedno je od općih obilježja razvoja BiH, kao države u tranziciji, u proteklih dvadeset godina. Ova tranzicija posebno je vidljiva upravo u oblasti izgradnje javne infrastrukture, sa kojom se pojam koncesije i JPP najčešće povezuje. U tom smislu, koncesija i JPP se u pravnom sistemu BiH efek-tivno po prvi put i pojavljuju tek u ovom periodu.

S ekonomskog stajališta, ulaganje u infrastruk-turu, posebno u oblastima saobraćaja, komunika-cija, energetike i vodoprivrede predstavlja jedan od osnovnih uslova za jačanje pozicije BiH u kon-tekstu evropskih integracija. Međutim, za uspješno ulaganje u navedene privredne oblasti, posebno u smislu privlačenja stranih investitora, neophodno je imati transparentan i efektivan pravni okvir. Nažalost, složenost razvojnog konteksta, kao i političke i teritorijalne organizacije BiH, najčešće za posljedicu ima nejasan i neujednačen pravni

60


BiH / FBiH / RS / Kanton Referenca

BiH Službeni glasnik BiH, broj 32/02 i 56/04

FBiH Službene novine FBiH, broj 40/02 i 61/06

RS Službeni glasnik RS, broj 59/13

Kanton Sarajevo Službene novine KS, broj 27/11 i 15/13

Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK, broj 5/03, 12/13 i 5/14

Tuzlanski kanton Službene novine TK, broj 5/04, 7/05, 6/11, 1/13 i 11/14

Srednjobosanski kanton Službene novine SBK, broj 8/09, 6/13 i 9/15

Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK, broj 10/03, 7/09 i 19/13

Bosansko-podrinjski kanton Goražde Službene novine BPKG, broj 5/03 i 11/15

Hercegovačko-neretvanski kanton Službene novine HNK, broj 1/13

Posavski kanton Narodne novine ŽP, broj 6/14

Kanton 10 Narodne novine HBŽ, broj 2/06 i 4/06

Zapadnohercegovački kanton Narodne novine ŽZH, broj 13/13

Gore navedeni zakoni su, u pravilu, upotpunjeni Dokumentom o politici dodjele koncesija, kojim je predviđena dinamika dodjele koncesija u entitetima.

Zakonsko regulisanje oblasti koncesija u BiH efek-tivno je započelo već 1996. godine, a prvi formalni okvir uspostavljen je 2002. godine, donošenjem zakona o koncesijama na entitetskom i državnom nivou. Na samom početku regulisanja pitanja iz oblasti koncesija, propisi na državnom i entitet-skom nivou predviđali su gotovo identična rješe-nja. Takozvani izvorni zakoni o koncesijama bili su gotovo identični. Time je unatoč složenoj politič-koj, teritorijalnoj i administrativnoj strukturi BiH bio stvoren harmoniziran sistem koncesija na teri-toriji BiH.

Međutim, izmjenama entitetskih zakona, što podrazumijeva i usvajanje novog Zakona o konce-sijama u RS, prvobitno stvorena harmonizacija u oblasti koncesija je narušena. Pored toga, entitet-ski propisi o koncesijama nisu usklađeni sa propi-sima i direktivama EU.

Pored navedenog, postojanje različitih zakona u oblasti koncesija rezultira pravnom nesigurno-šću, te predstavlja ozbiljnu prepreku za realizaciju projekata u očima potencijalnih investitora. Nave-deno je posebno izraženo u FBiH i kantonima, s obzirom da su pored zakona o koncesijama na nivou entiteta u primjeni i kantonalni zakoni o koncesijama koji uređuju istu oblast a koji pri tom

nisu usklađeni. Takvo stanje ima za posljedicu manji broj aktivnosti vezanih za oblast koncesija u FBiH u odnosu na RS.

Rezultat takvog stanja jeste birokratizacija dodjele koncesija, koja omogućava zloupotrebu. Ovakvo stanje stvorilo je uslove za korupciju u postupku dodjele koncesija, čime se dodatno usložnjava i komplicira ionako složeni postupak dodjele kon-cesija. Posljedica svega navedenog jeste odusta-janje velikog broja potencijalnih stranih investitora od ulaganja u BiH.

Javno-privatno partnerstvoZakoni o JPP usvojeni su u devet od deset kantona (osim Kantona 10), BD, BiH i RS. FBiH planira pri-premiti Zakon o JPP u toku 2016. godine, u skladu sa Reformskom agendom.

Iako na prvi pogled sam kvantitet zakona o JPP može biti obeshrabrujući, u suštini se ipak radi o vrlo sličnim propisima kojima se utvrđuju osnove modela JPP. S druge strane, sama činjenica da je do danas registrovano jako malo ugovora JPP (jedan ili dva u BD), upućuje na neusaglašenost postojeće legislative o JPP sa ostatkom prav-nog okvira kao i samog konteksta u BiH, naro-čito na lokalnom nivou. Postojeće zakone o JPP je potrebno usaglasiti sa nizom zakona u BiH/FBiH/RS/kantonima, ali i sa dobrom praksom EU, prvenstveno sa Evropskom poveljom o lokalnoj upravi i samoupravi, te Zakonom o javnim nabav-

61


kama BiH, Zakonom o stvarnim pravima FBiH/RS i Zakonom o privrednim društvima FBiH/RS. Nada-lje, postojeći zakoni o JPP nedovoljno jasno utvr-đuju relaciju (sličnosti i razlike) između JPP i kon-cesije, odnosno čak i pospješuju pogrešno razu-mjevanje, a time i primjenu oba modela u praksi. Prema Zakonu o JPP u RS (“Službeni glasnik RS”, brojevi 59/09 i 63/11) pravni osnov JPP može biti koncesija. U takvom slučaju se JPP treba prove-sti u skladu sa odredbama relevantnog zakona o koncesijama.

Do trenutka pisanja ovog izdanja, jedino je Zeničko-dobojski kanton u procesu usvajanja novog Zakona o JPP i uspostave institucionalne strukture u cilju omogućavanja njegove praktične primjene.

Imajući u vidu nedostatke pravnog okvira JPP, projekti koji evociraju na JPP uglavnom se nastoje razvijati preko odredbi zakona o koncesijama i ostalih relevantnih zakona.

U tabeli u nastavku navedene su reference za kan-tonalne zakone o JPP:

Kanton Referenca

Unsko-sanski Službeni glasnik USK br. 19/2012

Posavski Narodne novine Županije Posavske br. 04/2013

Tuzlanski Službene novine Tuzlanskog kantona br. 14/12

Zeničko-dobojski Službene novine Zeničko-dobojskog kantona br. 5/13

Bosansko-podrinjski Službene novine BPK br. 05/13

Srednjobosanski Službene novine SBK br. 13/13

Zapadnohercegovački Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke br. 14/2013

Sarajevski Službene novine Kantona Sarajevo br. 27/2011

Hercegovačko-neretvanski Službene novine HNŽ br.02/2013

Kanton 10 Nema zakona

62


KONCESIJE

UVOD Na nivou države BiH na snazi je krovni Zakon o koncesijama (“Službeni glasnik BiH”, broj 32/02 i 56/04) kojim se određuju: nadležnosti za dodjelu koncesija, institucionalna struktura, te način for-miranja i nadležnosti komisije za koncesije. Ista zakonska rješenja postoje i na entitetskom nivou.

Zakon o koncesijama na državnom nivou predviđa i donošenje potrebnih podzakonskih akata koji će služiti pravilnoj provedbi zakona (npr. Pravilnik o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju pro-cedure dodjele koncesije, Dokument o politici dodjele koncesija u BiH i sl.).

Kada je u pitanju entitetski nivo, na istom se tako-đer obrazuju komisije za dodjelu koncesija koje rade po entitetskim zakonima za dodjelu konce-sija. U FBiH, pored entitetskih komisija, postoje i kantonalne komisije obrazovane prema kantonal-nim zakonima o koncesijama.

O posljedicama do kojih dovodi ovako složena struktura u oblasti koncesija, najbolje govori činje-nica da u FBiH nije potpisan niti jedan veći ugovor za dodjelu koncesije još od 2002. godine. S druge strane, na kantonalnom nivou postoji oko 300 pot-pisanih ugovora, od kojih je većina daleko od reali-zacije uzme li se u obzir složena struktura i previše birokratiziran sistem dodjele koncesija. Postoje slučajevi u praksi gdje unatoč okončanoj proce-duri i postupku za dodjelu koncesija, nikada nije došlo do potpisivanja ugovora sa koncesionarom.

U međuvremenu, s obzirom na prvobitne nedo-statke Zakona o koncesijama FBiH, većina kan-tona u FBiH usvojila je praktično nove zakone o koncesijama, koji pitanja dodjele ali i vrste i pred-meta koncesija, uređuju na drugačiji način. Logi-čan zaključak prosječnog investitora bio bi da je Zakon o koncesijama FBiH naprosto zaboravljen, a da se istovremeno primjenjuje devet kantonalnih, međusobno neusklađenih zakona o koncesijama. Jasno je da ovakvo stanje može samo odvratiti potencijalne investitore od ulaganja u FBiH, pogo-tovo kada se ima u vidu relativno mali potencijal naše države u odnosu na susjedne, bolje uređene države.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je, u praksi nikad primijenjen, Zakon o koncesijama

FBiH u međuvremenu potpuno zastario, kako u ekonomskom, tako i u pravnom smislu. Poten-cijalni investitori uopće nisu u mogućnosti pri-baviti koncesiju od FBiH za veliki broj resursa, čija eksploatacija predstavlja aktuelan i veoma unosan trend u ostatku svijeta. Primjera radi, Zakon o koncesijama FBiH uopće ne poznaje sun-čevu energiju i energiju vjetra kao energente, iako se radi o već etabliranim ekološki prihvatljivim izvorima energije, koji predstavljaju značajan izvor prihoda za sve države u našem regionu, upravo po osnovu dodijeljenih koncesija. Jedan broj kantona u FBiH je ovaj problem pokušao premostiti uvo-đenjem ovih energenata u svoje zakone o konce-sijama, ali uprkos tome do danas nije izgrađeno niti jedno postrojenje ovog tipa, što samo po sebi govori dovoljno. Međutim, aktuelni Zakon o kon-cesijama FBiH zastario je i u pravnom smislu, obzi-rom da je obavljanje djelatnosti od javnog interesa ili značaja od strane privatnog koncesionara prak-tično postalo pravilo, a nakon 15.01.2014. godine i donošenja novog seta Direktiva EU i obaveza za sve države članice. Važno je istaći i da se dodjela koncesija u državama EU provodi po pravilima javnih nabavki, umjesto ranijih posebnih proce-dura, čime se konkretizuju načela transparentno-sti i jednakog tretmana u dodjeli koncesija. Uko-liko se ima na umu deklarativna volja Vlade i Par-lamenta FBiH, jasno je da se aktuelni pravni okvir u oblasti koncesija mora hitno uskladiti sa propi-sima i praksom EU, od kojih je u ovom trenutku veoma daleko.

PROPISIVANJE ROKOVA ZA POSTU-PANJE ORGANA I PRIMJENA NAČELA TRANSPARENTNOSTI

BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO PITANJE

Zakonima o koncesijama nisu utvrđeni rokovi za provođenje procedura prilikom dodjele kon-cesija. Međutim, postoje naznake da će se prili-kom izmjena/dopuna, odnosno donošenja novih zakona iz ove oblasti, akcenat staviti na načela pra-vovremenosti i efikasnosti. Dodatni problem pred-stavlja i činjenica da zakon na nivou FBiH i zakoni na nivou kantona, daju preveliku slobodu i auto-nomnost radu Komisije za dodjelu koncesija bez značajnog uvida javnosti i stranaka u rad komisije. Postupak dodjele koncesije nejasno je definisan, što se posebno odnosi na rokove za postupanje

63


od strane tijela nadležnih za dodjelu koncesije, a što u praksi dovodi do toga da investitor uopće ne može predvidjeti vrijeme potrebno za okončanje pojedinog projekta kao i svoje troškove.

Posebno je problematična dodjela koncesije temeljem samoinicijativne ponude i to iz više razloga, pri čemu je na prvom mjestu činjenica da ova procedura uopće ne omogućava prednost bržeg i ekonomičnijeg postupka, s obzirom da se i u takvom slučaju provodi procedura praktično identična proceduri javnog tendera, pri čemu investitor snosi sve troškove koje bi inače snosio koncedent, bez ikakvog uticaja na visinu tih troš-kova, te garancija da će koncesija zaista biti i dodi-jeljena. Ovo je posebno važno, imajući u vidu da su u praksi većina koncesija dodijeljene temeljem samoinicijativne ponude, pri čemu je koncedent svoje troškove faktički prenio u potpunosti na koncesionara. S druge strane, u slučajevima kada koncedent i koncesionar uspiju ugovoriti uslove koncesije, uslijed nedostatka adekvatnog prav-nog okvira, element transparentnosti potpuno izostaje.

BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA

Neophodno je zakonom utvrditi i propisati jasne i precizne rokove za postupanje svakog organa u postupku dodjele koncesije, kako bi investi-tor razumno mogao procijeniti dužinu trajanja postupka dodjele koncesije, te uspostaviti meha-nizam za kontrolu poštivanja rokova u praksi.

Postupak dodjele koncesija mora biti transparen-tan, kako bi sve zainteresovane strane u postupku imale uvid u način rada i odlučivanja Komisije za dodjelu koncesija.

Ukoliko dođe do izmjena/dopuna Zakona o kon-cesijama na nivou BiH, kojim će se definisati pita-nja rokova i transparentnosti u radu Komisije za dodjelu koncesija, biti će neophodno izvršiti har-monizaciju zakona na entitetskim i kantonalnim nivoima.

PRAVNA ZAŠTITA U POSTUPKU DODJE-LE KONCESIJE

BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO PITANJE

Bitan nedostatak u postupku dodjele koncesija jeste nepostojanje drugostepenog odlučivanja u upravnom postupku dodjele koncesija, odnosno,

činjenica da se protiv odluka Komisije za dodjelu koncesija ne može izjaviti žalba, osim u slučaje-vima kada se utvrdi neka nova činjenica koja bi uticala na donošenje drugačije odluke, da je bila poznata u vrijeme donošenja odluke i ako zain-teresovana strana nije bila u mogućnosti da se iz opravdanih razloga izjasni o odluci komisije.

U svim drugim slučajevima, drugostepenost se može ostvariti podnošenjem tužbe za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom (tj. Vrhov-nim sudom FBiH, odnosno kantonalnim sudo-vima). Gore navedena rješenja su neadekvatna i teško isplativa, ako uzmemo u obzir vrijeme traja-nja upravnog spora i štete koje mogu nastupiti za investitora i koncesionara.

Otvoreno pitanje se ogleda u nepostojanju ade-kvatne pravne zaštite za investitora, odnosno koncesionara, s obzirom na to da mu je na raspo-laganju samo sudska zaštita, kao i svim ostalim pravnim ili fizičkim licima, koja je nažalost spora i neadekvatna. Pored gore navedenog, imajući u vidu da konačnu odluku o dodjeli koncesije donosi Vlada FBiH, ne postoji adekvatno sredstvo upravno-pravne zaštite, jer takve odluke ne podli-ježu redovnom upravnom nadzoru.

BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA

Neophodno je uvesti drugostepenost u odlučiva-nju, odnosno, stvarnu drugostepenu nadležnost kako bi se iskoristilo postojanje zajedničke komi-sije koja bi imala ulogu objektivnog i korektivnog faktora u svim spornim slučajevima. Drugoste-peno odlučivanje bi se trebalo urediti na način da komisija za dodjelu koncesija koja djeluje na nivou BiH bude definisana kao stvarno nadležni drugo-stepeni organ za odluke koje donose entitetske komisije za dodjelu koncesija, dok bi komisija za dodjelu koncesija koja djeluje na nivou FBiH, bila stvarno nadležni drugostepeni organ za odluke koje donose kantonalne komisije za dodjelu koncesija.

Na ovaj način bi se izbjeglo pokretanje upravnih sporova i nepotrebno odugovlačenje postupaka dodjele koncesija, uz jasno definisanje zakonskih rokova za rješavanje u drugom stepenu.

Važno je ukazati i na nepostojanje registra poten-cijalnih predmeta koncesije, koji bi omogućio potencijalnim investitorima uvid u otvorene mogućnosti ulaganja, kao i rokove za realiza-

64


ciju, zatim nepostojanje adekvatne katastarske i zemljišno-knjižne evidencije kao i registra posto-jećih instalacija, što praktično onemogućava ade-kvatno projektovanje. Tu je i problem preklapa-nja nadležnosti u energetskim projektima, usljed čega je koncesionar dužan da pribavi niz dozvola i saglasnosti identičnog sadržaja od različitih tijela, uz poseban akcenat na preklapajuću ulogu javnih preduzeća iz oblasti prijenosa i distribucije elek-trične energije sa nadležnošću RERS i FERK.

JAVNOPRIVATNO PARTNERSTVOJPP predstavlja najčešći model dodjele prava vršenja djelatnosti od javnog interesa u svim razvi-jenijim državama. Kao pravni pojam, JPP podrazu-mijeva zaključenje ugovora između javnog, odno-sno državnog organa i privatnog partnera, kojim se poslovni i pravni odnos uređuju na jednakopra-van način, uz podjelu dobiti i rizika poslovanja u određenom procentu. U tom smislu, JPP omogu-ćava učešće državnog i javnog kapitala u različitim omjerima, najčešće kroz osnivanje posebnog pri-vrednog društva. Ovo je ujedno jedna od glavnih distinkcija između klasičnog koncesionog odnosa i JPP.

Zakonski okvir koji bi regulisao JPP u BiH do sada je uspostavljen samo djelimično. Naime, usvojen je samo Zakon o JPP u RS (“Službeni glasnik RS” brojevi 59/09 i 63/11), u svim kantonima u FBiH (osim Kantona 10), te u BD. Međutim, odgovarajući zakoni na nivou BiH i FBiH još uvijek nisu usvojeni, uprkos najavama i nacrtima na kojima se radi već nekoliko godina.

Ova problematika je od iznimnog značaja za cijelu državu, a posebno za FBiH, uzimajući u obzir činje-nicu da su svi veliki projekti na polju energetike, a koje Vlada FBiH planira realizovati u saradnji sa stranim partnerima, koncipirani upravo na modelu JPP. Jasno da su dalji pregovori na ovom planu bez ikakvog zakonskog uporišta prije dono-šenja Zakona o JPP FBiH, te da efektivna realiza-cija navedenih projekata ovisi o tome.

Prilikom izrade nacrta Zakona o JPP BiH/FBiH, mora se imati u vidu postojeći zakonski okvir koji već reguliše oblast koncesija, te se ova dva seta

zakona moraju uskladiti, upravo iz razloga bliske veze ova dva pravna modaliteta. Pored toga, moraju se imati u vidu i izmjene na nivou direktiva EU, koje od početka 2014. godine propisuju oba-vezu raspisivanja javnih tendera za sve značajnije radove od javnog interesa po bilo kojem od dva navedena modela i to u skladu sa propisima i pra-vilima javnih nabavki.

Ovdje je potrebno napraviti poseban osvrt i na pri-mjenu relativno novog Zakona o stvarnim pravima FBiH i to u dijelu koji reguliše mogućnost sticanja prava vlasništva na nekretninama od strane stra-nog pravnog lica, predviđenu odredbama člana 15. Zakona o stvarnim pravima FBiH. U praksi se pitanje postojanja reciprociteta u sticanju prava vlasništva na nekretninama nejednako tumači, uz veoma pasivnu ulogu Ministarstva pravde FBiH, kao jedinog ovlaštenog organa za tumačenje postojanja takvog reciprociteta. Shodno tome, strano pravno lice, kao investitor može se naći u situaciji da nije u mogućnosti unijeti nepokretnu imovinu u osnivački kapital namjenskog privred-nog društva, ukoliko bi to bilo predviđeno tende-rom za JPP, bez ikakvog valjanog pravnog razloga ili ograničenja.

DONOŠENJE ZAKONA O JPP-U

BiH i FBiH: OTVORENO PITANJE

Nivo BiH i FBiH su jedini nivoi vlasti u BiH na kojima još uvijek ne postoji zakon koji reguliše JPP. Prili-kom donošenja Zakona o JPP BiH/FBiH, posebnu pažnju potrebno je posvetiti usaglašavanju cje-lokupne postojeće zakonske regulative iz oblasti JPP sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i Zako-nom o stvarnim pravima FBiH. Uz to, svrsishodno i poželjno je da se predmetna zakonska regulativa usaglasi i sa Zakonom o lokalnoj upravi i samou-pravi FBiH, te Zakonom o privrednim društvima FBiH.

BiH i FBiH: PREPORUKA

Neophodno je usvojiti zakone koji regulišu oblast JPP-a na nivou FBiH i BiH.

65


MOGUĆNOST POSTAVLJANJA PITANJA U SVRHU RAZJAŠNJENJA NEJASNOĆA U POSTUPCIMA DODJELE KONCESIJA I DODJELE UGOVORA O JPP-u

BiH, FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Zakoni o koncesijama na nivoima BiH, FBiH i RS ne predviđaju mogućnost obraćanja zainteresovanih investitora nadležnim organima u cilju razjašnje-nja nejasnoća iz poziva/tendera i cjelokupnog postupka dodjele koncesije. Ni Zakon o JPP-u RS ne predviđa takvu mogućnost u postupku dodjele ugovora o JPP.

BiH, FBiH i RS: PREPORUKA

Neophodno je uspostaviti odgovarajuću proce-duru i način obraćanja i podnošenja pismenih i, gdje je god moguće, usmenih zahtjeva za objaš-njenjem i dodatnim informacijama u propisima koji regulišu koncesije na nivou BiH, FBiH i RS, kao i u Zakonu o JPP RS. O istom je potrebno voditi računa i pri izradi zakona o JPP na nivou BiH i FBiH.

DEFINISANJE POJMA KONCESIONARA*

BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE

U relevantnim pozitivno-pravnim propisima BiH, pojam koncesionora je definisan na način da je u samom začetku napravljena diskriminacija, u smislu da se kao koncesionar može pojaviti samo i isključivo pravno lice, registrovano pri nadležnim organima sukladno zakonima BiH/FBiH/RS. Ova-kvom definicijom pojma koncesionara, onemo-gućeno je da se kao koncesionari pojave fizičke osobe ili zajednica fizičkih i pravnih osoba.

Zakoni o koncesijama BiH i FBiH naznačavaju da regulišu pitanja dodjele koncesija “domaćim i stranim pravnim licima” (član 1. Zakona o konce-sijama BiH i član 1. Zakona o koncesijama FBiH). Međutim, zakoni BiH i FBiH u definiciji koncesio-nara (član 3. Zakona o koncesijama BiH i član 4. Zakona o koncesijama FBiH) naglašavaju da je to “pravno lice osnovano u skladu sa zakonima BiH/FBiH u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica”.

Zakoni o koncesijama FBiH i BiH nemaju precizne odredbe o načinu na koji se ova pitanja rješavaju u praksi. Pored navedenog, u praksi su česte situa-cije da se koncesija dodijeli stranom pravnom licu,

koje je onda u obavezi da osnuje domaće pravno lice koje će koncesiju “preuzeti” i izvršavati potpi-sani ugovor o koncesiji. S druge strane, Zakon o koncesijama RS (član 5. i član 39.) potpunije regu-liše ovu oblast, ali ne predviđa mogućnost da fizička lica ili zajednica fizičkih i pravnih lica budu određeni kao koncesionari.

Praktične negativne posljedice se svode na mogućnosti otežavanja položaja stranog pravnog lica kome je dodijeljena koncesija i mnogih prak-tičnih nedoumica, pogotovo: • kod mogućeg aneksiranja već potpisanog

ugovora (aneksiranje inicijalnih ugovora o koncesijama je vrlo često u praksi jer su obično inicijalni ugovori vrlo okvirni te ih je kasnije potrebno dodatno precizirati),

• u postupku “prijenosa” koncesija sa stra-nog pravnog lica na domaće pravno lice u njegovom vlasništvu (kada je obavezan da osnuje domaće pravno lice, u kom trenutku se domaće pravno lice može smatrati konce-sionarom, itd).

BiH, RS i FBiH: PREPORUKA

U BiH i FBiH je potrebno preciznije definisati vre-menski rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele koncesije/potpisivanja ugovora o konce-siji, treba da osnuje domaće pravno lice i preciznije definisati pojam “koncesionar”. Primjer dobrog rješenja je moguće naći u Zakonu o koncesijama RS (član 5. i član 39.).

U definiciju pojma koncesionara potrebno je uključiti i mogućnost pojave fizičke osobe kao koncesionara, odnosno zajednice fizičkih i/ili prav-nih osoba kao koncesionara.

Također, potrebno je razraditi mogućnost da strano pravno lice bude koncesionar, ali bez oba-veze osnivanja “domaćeg” pravnog lica koje bi u njegovo ime izvršavalo obaveze iz dodijeljenog ugovora o koncesiji, te u zakonima o koncesijama koji su doneseni na nivou BiH, FBiH i RS propisati mogućnost osnivanja poslovne jedinice/podruž-nice stranog pravnog lica koja bi izvršavala ugovor o koncesiji zaključen sa stranim licem.

66


PROCEDURA DODJELE KONCESIJE

BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE

Procedura dodjele koncesije, a pogotovo dio koji se odnosi na javni poziv/tender, nije potpuno i precizno definisana na nivou BiH i FBiH. Ovo se posebno odnosi na dio postupka od odobre-nja javnog poziva do same dodjele koncesije (čl. 21. do 25. Zakona o koncesijama BiH i čl. 24. do 28. Zakona o koncesijama FBiH). Gore navedeno ostavlja mogućnost nastanka velikog broja prak-tičnih problema nakon odobrenja javnog poziva do trenutka dodjele koncesije tačno određenom licu.

Pored navedenog, zakoni o koncesijama, (u okviru odredbi čl. 21. do 25. Zakona o koncesijama BiH, člana 12. do 24. Zakona o koncesijama RS i člana 24. do 28. Zakona o koncesijama FBiH) moraju u proceduralnom dijelu biti usklađeni i sa postoje-ćim Zakonom o javnim nabavkama, s obzirom na to da se ugovorom o dodjeli koncesije ostvaruje finansijski interes kroz izgradnju infrastrukture i/ili pružanja usluga eksploatacije prirodnih resursa.

S druge strane, koncedent najčešće uslovljava dodjelu koncesije prvorazrednim sredstvima osi-guranja, poput bankovnih garancija u visokim novčanim iznosima.

BiH, RS i FBiH: PREPORUKA

Potrebno je definisati svaki korak procesa dodjele koncesije i obaveze svih strana u ovom procesu u BiH i FBiH (dokumentacija koja se predaje, kome se predaje, ko odlučuje, u kom roku, itd.).

Neophodno je uskladiti zakone o koncesijama sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

ZAKLJUČAK: Zbog nedostatka pravnog okvira za koncesije i JPP ili zbog obima potrebnih izmjena postojećih zakona o koncesijama i JPP, realno je očekivati da neće biti poboljšanja u dinamici skla-panja novih koncesionih i JPP ugovora u BiH. Uko-liko se značajno ne ubrzaju ovi reformski procesi, ne samo donošenje zakona, već i podzakonskih akata te institucionalnih kapaciteta za provođenje ovih zakona, investiranje u BiH će dodatno regre-sirati i bit će ograničeno na primarne (direktne) modele investiranja, npr. kupovina zemljišta.

67



KONCESIJE

BiH, FBiH i KantoniZakonima o koncesijama nisu utvrđeni rokovi za provođenje procedura prilikom dodjele koncesija

Zakonom utvrditi i propisati jasne i precizne rokove za postupanje organa u postupku dodjele koncesije u svakoj pojedinačnoj fazi postupka.

• Parlamentarna skupština BiH

• Parlament FBiH • Kantonalne skupštine

BiH, FBiH i KantoniNepostojanje adekvatne dru-gostepenosti u upravnom po-stupku za dodjelu koncesija

Zakonom definisati drugostepenost u odlučivanju, tj. stvarnu drugostepenu nadležnost, npr. Komisije za koncesije.


• Parlament FBiH • Kantonalne skupštine

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

BiH i FBiH Na nivoima BiH i FBiH ne po-stoji zakon koji reguliše JPP

Usvojiti zakone koji regulišu oblast JPP na nivou FBiH i BiH.

• Parlamentarna skupšina BiH

• Parlament FBiH

BiH, FBiH i RSZakoni o koncesijama ne predviđaju mogućnost obra-ćanja investitora nadležnim organima u cilju razjašnjenja nejasnoća. Zakon o JPP RS ne predviđa takvu mogućnost u postupku dodjele ugovora o JPP

Uspostaviti proceduru i način podnošenja zahtjeva za pojašnjenje u propisima koji regulišu koncesije na nivou BiH, FBiH i RS kao i u Zakonu o JPP RS.


• Parlament FBiH • Narodna skupština RS

BiH, FBiH i RSDiskriminacija u definisanju pojma koncesionara, u smislu da se kao koncesionar može pojaviti samo i isključivo prav-no lice.

Preciznije definisati rok u kome (strano) pravno lice treba osnovati domaće pravno lice.U definiciju pojma koncesionara uključiti i fizičke osobe, odnosno zajednice fizičkih i/ili pravnih osoba te detaljnije definisati mogućnost da strano pravno lice bude koncesionar, bez obaveze osnivanja “do-maćeg” pravnog lica.

• Parlamentarna skupština BiH;

• Parlament FBiH; • Narodna skupština RS.

BiH, FBiH i RSProcedura dodjele koncesije nije potpuno i precizno de-finisana na nivou BiH i FBiH. Zakoni o koncesijama, moraju u proceduralnom dijelu biti usklađeni sa postojećim Za-konom o javnim nabavkama BiH.

Definisati svaki korak procesa dodjele koncesije i obaveze svih strana u ovom procesu u BiH i FBiH.Uskladiti zakone o koncesijama sa Zakonom o jav-nim nabavkama BiH.

• Parlamentarna skupština BiH;

• Parlament FBiH • Narodna skupština RS.

IZVRŠNI SAŽETAK

68


ENERGETSKA EFIKASNOST I NAFTNI DERIVATI

ENERgETSKA EFIKASNOST

UVODBiH je potpisnica niza međunarodnih ugovora iz kojih proizlaze obaveze vezane za politike i regu-latorne reforme u sektoru energetike. Kao potpi-snica ovih sporazuma, BiH je preuzela niz obaveza, među kojima je i modernizacija zakonodavstva iz oblasti energetske efikasnosti. Pod moderniza-cijom, u ovom kontekstu, generalno smatramo usvajanje nove legislative usaglašene sa relevan-tnim direktivama EU (tj. Direktiva 2006/32/EZ, Direktiva 2010/30/EU i 2010/31/EU), što je obaveza po međunarodnim sporazumima i ugovorima koje je BiH potpisala, i to: SSP, Energetske povelje (eng. Energy Charter Treaty) i Ugovora o osnivanju ener-getske zajednice JIE.

Pored navedenog, Protokol o energetskoj efi-kasnosti i pripadajućim problemima okoline (PEEREA) koji je donesen u okviru Energetske povelje (i koji je BiH ratificirala 2001. godine, zahtjeva od BiH da u energetskim projektima obezbijedi ekonomski i energetski efikasan način minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš.

Imajući u vidu značaj modernog sistema ener-getske efikasnosti za, prije svega, BiH ali i strane investitore, a u skladu sa trenutnim zakonodavnim reformama koje se provode, u nastavku teksta su identifikovani generalni nedostaci koji se odnose na ovu oblast u BiH, a na koje ukazuju članice VSI/SSI.

NEPOSTOJANJE PRAVNOG OKVIRA ZA IMPLEMENTIRANJE MJERA POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U SKLADU SA EU STANDARDIMA*


Iako je posljednji izvještaj o provođenju PEEREA u BiH identificirao kao osnovne probleme i nedosta-tak sveukupne energetske politike na državnom i entitetskim nivoima, finansiranje energetski efika-snih politika, te kao posljedicu toga nepostojanje

pravnog okvira koji bi na adekvatan način imple-mentirao mjere povećanja energetske efikasnosti u skladu sa EU standardima.

U međuvremenu ova oblast je u BiH doživjela određeni napredak, tačnije, RS je usvojila ener-getsku politiku i strategiju, te donijela Zakon o energetskoj efikasnosti i Akcioni plan, dok je FBiH nažalost odložila donošenje Zakona o energetskoj efikasnosti, što onemogućava donošenje i akcio-nog plana za energetsku efikasnost.


Prije svega, BiH mora usvojiti Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost i akcioni plan za energetsku efikasnost u FBiH, kojim bi se formulirali ciljevi za politike na državnom i federalnom nivou. Dalje, potrebno je prilagoditi zakonodavni i podza-konski okvir kako bi se osiguralo da ciljeve postav-ljene akcionim planovima možemo sprovesti. Sva-kako jako bitan segment u ovom procesu je usvojiti mehanizme finansiranja mjera energetske efikasno-sti. Jedan od mehanizama koji se na međunarod-nom planu pokazao kao jako uspješan za poticanje privrede zemalja koje ih implementiraju su Obliga-cione šeme za energetsku efikasnost (EEO šeme). U zemljama EU 34% od ukupnih ušteda energije nastalih primjenom mjera energetske efikasno-sti postignuto je zahvaljujući mehanizmima EEO šema. Kroz EEO šeme, u velikom obimu se finansi-raju mjere energetske efikasnosti, putem domaćih sredstava finansiranja koja ne zavise od donacija ili kredita. Ovim se postižu dalekosežni efekti u smislu stvaranja radnih mjesta u građevinskom sektoru (kompanije koje implementiraju radove), industrij-skom sektoru (kompanije koje proizvode potrebnu opremu i materijale) i uslužnom sektoru (kompanije koje nadziru kvalitet usluga, izdaju različite građe-vinske certifikate, marketing i slično). Mehanizam obligacionih šema energetske efikasnosti može pomoći da se unaprijedi privreda BiH i iz tog razloga se ona smatra razvojnim mehanizmom.

Kako bi se obezbijedilo funkcionisanje, potrebno je stvoriti neophodno pravno, regulatorno i insti-tucionalno okruženje putem: • donošenja zakona o energetskoj efikasnosti

u FBiH, donošenja sekundarne legislative (podzakonskih akata) iz oblasti energetske efikasnosti, a u skladu sa prethodno navede-nim direktivama EU, te

69

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | ENERgETSKA EFIKASNOST I NAFTNI DERIVATI

• iniciranja donošenja podsticajnih mjera za realizaciju projekata koji su vezani za ener-getsku efikasnost, posebno sistema EEO šema koje su propisane članom 7. Direktive 2012/27/EU. Na koncu, pored navedenog neophodno je i:

Poticati efikasno kori-štenje energije u stam-benom sektoru/sekto-ru zgradarstva:

Fokusirati se na stambeni sektor, koji troši do 52% ukupne energije u BiH. EEO šeme mogu biti pokretač za provedbu mjera energetske efikasnosti u stambenom sektoru, koji trenutno ima ograničenu finansijsku potporu u BiH. Na ovaj način bi se doprinijelo poboljšanju energetske efikasnosti zgradarstva u cijeloj zemlji.

Smanjiti račune za energiju kod ugroženih kupaca:

Pružiti podršku ugroženim kupcima da implementiraju mjere energetske efikasnosti, koje će im kontinuirano pružati olakšice tako što će njihovi računi za energiju biti manji. Ovaj pristup je dugoročan i ne zahtjeva opterećenje državnog budžeta a obezbijediti će prijeko potrebne olakšice za ugrožene kupce.

Otvoriti nova radna mjesta u industriji energetske efikasno-sti:

EEO šeme akumuliraju značajna novčana sredstva za provedbu mjera energetske efikasnosti. Uz adekvatno planiranje i odabir pravih mjera energetske efikasnosti, može se obezbijediti značajan poticaj za lokalnu industriju, kako kompanija koje se bave proizvodnjom materijala i opreme, tako i kompanija koje pružaju usluge njihove ugradnje.

Povećati energetsku sigurnost:

Smanjenjem potrošnje energije kroz implementaciju mjera energetske efikasnosti (naročito smanjenjem potrošnje uvoznih goriva kao što je nafta i zemni gas) značajno doprinosi ener-getskoj sigurnosti zemlje.

Smanjenje emisija štetnih /stakleničkih gasova:

Sve mjere energetske efikasnosti smanjuju potrošnje energije, a istovremeno smanjuju emi-sije štetnih gasova. Ovo se posebno odnosi na sektor zgradarstva u BiH, koji za zagrijavanje koristi velike količine uglja i drveta.

Razviti i implementi-rati programe u vezi sa energetskom efika-snošću:

Implementirati usvojene politike Sarađivati na regionalnom i međunarodnom nivou u ovoj oblasti.

NAFTNI DERIVATI

UVODOblast naftnih derivata na području FBiH prvi put je regulisana 2014. godine donošenjem Zakona o naftnim derivatima FBiH i pratećih podzakonskih akata, kojim se reguliše oblast naftnih derivata na području ovog entiteta.

Na državnom nivou, oblast naftnih derivata regu-lisana je Odlukom o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH.

Imajući u vidu značaj oblasti naftnih derivata i trenutno stanje zakonodavstva u ovoj oblasti tj. pravnu nesigurnost stranih investitora, potrebno je pod hitno provesti zakonodavne reforme kako bi se državni i entitetski propisi (FBiH) uskladili sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Prilagođavanje energetskog zakonodavstva aktu-elnim svjetskim tržišnim trendovima je od velikog značaja za ostvarenje prava učesnika na tržištu BiH da kroz poboljšanje svojih proizvoda i usluga ostvare bolju konkurentnost i bolju ekonomsku poziciju. Poboljšanje ekonomske pozicije privred-nih subjekata direktno utiče na prosperitet lokalne društvene zajednice, te se iskreno nadamo odgo-varajućim izmjenama energetskog zakonodavstva počev od Odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH. U nastavku teksta identifikovani su generalni nedostaci koji se odnose na naftnu oblast u BiH, a na koje ukazuju članice VSI/SSI.

70


NEUSKLAĐENOST ZAKONSKE REGU-LATIVE NA ENTITESKOM I DRŽAVNOM NIVOUKljučni fokus je na izmjeni pojedinih odredaba iz sljedeće legislative:

Odluka o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH (Odluka o kvaliteti)

(“Službeni glasnik BiH”, br. 27/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08, 71/09, 58/10 i 73/10)

Zakon o naftnim derivatima FBiH (Zakon) (“Službene novine FBiH”, br. 52/14)

Pravilnik o utvrđivanju kvaliteta tečnih naftnih goriva FBiH (Pravilnik o kvaliteti)

(“Službene novine FBiH”, br. 107/14, 69/15 i 3/‚16)

Pravilnik o izdavanju dozvola za rad (licenci) za obavljanje energetskih djelatnosti iz sektora naftne privrede FBiH (Pravilnik o izdavanju dozvola za rad)

(“Službene novine FBiH”, br. 15/16),

Odluka o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg BiH (Odluka o preferencijalnom tretmanu)

(“Službeni glasnik BiH”, br. 103/14)

Standardi BAS EN 228 i BAS EN 590 (Standard)


Označavanje naftnih derivata na tržištu FBiH regu-lisano je navedenim aktima. Međutim, niti jednim od gore navedenih akata nije određeno, niti je odredivo, koji od propisa ima prioritet u primjeni, a zbog razlika između propisanih oznaka, primjena svih propisa istovremeno nije moguća.

Odluka u članu 5a) propisuje oznake za tečna naftna goriva, odnosno zahtjeva da “način ozna-čavanja tečnih naftnih goriva mora biti usklađen s nazivima propisanim standardom”, dok Pravilnik o kvaliteti, za razliku od Odluke propisuje obave-zne oznake koje moraju biti istaknute na svakom pumpnom automatu. Naime, Pravilnik o kvaliteti je napravio razliku u pogledu označavanja pum-pnih aparata obligatornim uvođenjem dodat-nih oznaka vezano za sadržaj sumpora u gorivu “ppm” (50 ppm ili 10 ppm), što je u u suprotnosti odnosno različito od onoga propisanog Odlukom, Zakonom i Standardom koji propisuju oznaku za dizel goriva bez oznake sadržaja sumpora u gorivu (oznaka glasi: DIZEL BAS EN 590).

Obzirom da u prelaznim i završnim odredbama Pravilnika o kvaliteti nije definisano da li će Pravil-nik ili Odluka imati jaču pravnu snagu, stupanje na snagu Zakona i Pravilnika o kvaliteti rezultovalo je problemima u primjeni i praksi, s obzirom na to da su ovu odredbu različito tumačili federalni inspek-tori i energetski subjekti. Neusklađenost odredbi zakonske regulative na entitetskom i državnom

nivou otvara mogućnost samovoljnog tumačenja zakona od strane inspekcijskih organa, što može rezultovati finansijskim teretima za energetske subjekte, i to usljed kolidirajućeg zakondavstva.


U svrhu otklanjanja opisanih kolizija zakonodav-stvenih akata, nadležni organi na državnom nivou trebaju prije svega usvojiti novu Odluku o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH, koja će pratiti među-narodne standarde, aktuelne tržišne trendove, razvoj petrohemijske i naftne djelatnosti. Nakon uređenja ove oblasti na državnom nivou, biće neophodno da se zakonodavstva entiteta usklade sa odredbama Odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva, sve u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta BiH. Neophodno je da Odluka o kvaliteti omogući: • uvoz/promet/ označavanje naftnih derivata

veće oktanske vrijednosti/ visoko kvalitetnog goriva

• uvoz/promet/ označavanje aditiviranih naf-tnih derivata

• promet širom paletom naftnih derivata • označavanje naftnih derivata, pored obave-

zne oznake propisane standardom, i komer-cijalnim nazivom.

71


OZNAČAVANJE NAFTNIH DERIVATA


Odredbe Odluke o kvaliteti i Pravilnika o kvaliteti propisuju oznake za tečna naftna goriva koja ne prate aktuelne tržišne trendove i razvoj petrohe-mijske i naftne djelatnosti, na način da je ovim aktima u cjelosti onemogućeno distinktivno označavanje goriva višeg kvalitetnog nivoa odno-sno aditiviranih tečnih naftnih derivata (benzina i dizela).

Problem za energetske subjekte prvenstveno predstavlja zastarjela Odluka o kvaliteti, iz koje je moguće interpretirati da je oznaka goriva i njegovo trgovačko ime/žig ista stvar. Zbog izjednačavanja pojma oznake i imena na tržištu je situacija takva da se goriva različitih kvalitetnih nivoa prodaju pod istim imenom (Dizel 4 i Dizel 5).

Naime, član 5a) Odluke o kvaliteti restriktivno propisuje oznake za tečne naftne derivate, uslijed čega je nemoguće energetskim subjektima da na svojim benzinskim stanicama istovremeno pla-siraju naftne derivate veće oktanske vrijednosti, benzine i dizele sa aditivima i benzine i dizele bez aditiva, jer za iste moraju koristiti istu oznaku, što u praksi onemogućava plasiranje oba proizvoda.

Na Obrascima za promjenu cijena naftnih derivata (OPC), koja se dostavljaju Ministarstvu trgovine FBiH, ne može se predložiti različita cijena za istu oznaku naftnog derivata, a trgovački naziv naftnih derivata se ne smije koristiti kao indikator distin-ktivnosti proizvoda. Na ovaj način se inostrani energetski subjekti primoravaju da svoj bolji i kvalitetniji derivat veće oktanske vrijednosti i adi-

tivirani proizvod plasiraju na tržište kao proizvod standardne kvalitete, čime se potrošači dovode u zabludu, a energetskim subjektima koji žele plasi-rati derivate veće oktanske vrijednosti i aditivirana goriva na tržište, oduzima se mogućnost nuđenja šire palete proizvoda, dok se poboljšan kvalitet njihovog proizvoda naprosto ne priznaje pred lokalnim zakonima.

U praksi zapadnoevropskih zemalja kreira-nje goriva višeg kvalitetnog nivoa je poželjno, posebno kako su uglavnom u pitanju ekološki prihvatljivije vrste. Strani investitori se uglavnom orjentišu prema proizvodnji kvalitetnijih goriva i na ovaj im se način zatvaraju vrata jer oni moraju da se vraćaju nazad i proizvode vrste goriva koje možda više i ne proizvode u matičnim državama da bi se prilagodili (sniženim) standardima.

Važeće zakondavstvo ograničava privredna druš-tva na prodaju proizvoda čije oznake su propisane aktima, ignorišući u cijelosti segment kvalitete proizvoda. Stavljanjem akcenta na oznaku, odno-sno naziv goriva, umjesto na kvalitet goriva, ogra-ničava se razvoj i konkurentnost učesnika na trži-štu naftnih derivata.


Prije svega neophodno je donijeti/ usvojiti novu Odluku o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH na državnom nivou, u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta BiH, koja će pratiti međunarodne stan-darde i neće sadržavati ograničavajuće odredbe, sa kojom se trebaju uskladiti propisi na entitet-skom nivou.

72


IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O NAFTNIM DERIVATIMA FBiH


Zabrana aditiviranja naftnih derivata

Stupanjem na snagu i početkom primjene Zakona, došlo je i do niza problema sa kojima se suočavaju energetski subjekti u FBiH u oblasti prometa naftnim derivatima. Naime, zbog re-striktivnih i/ili nedorečenih odredbi ovog Zakona strani investitori su stavljeni u nepovoljniji/neravnopravniji položaj u ovom entitetu u odnosu na konkurenciju, kao i u odnosu na promet-nike naftnim derivatima u drugom entitetu RS, što u konačnici uzrokuje pravnu nesigurnost. Najveći problem stranim investitorima predstavlja odredba člana 32. stav 4. Zakona kojom se zabranjuje korištenje sredstava za poboljšanje parametara goriva. Naime, odredba je nedovoljno jasna, odnosno ne pravi neophodnu razliku između nekon-trolisanog manipulisanja gorivom od strane uvoznika i/ili energetskih subjekata - učesnika u maloprodaji i veleprodaji naftnih derivata i kontrolisanog aditiranja goriva u samom proizvod-nom procesu. Potrebno je izmjeniti odredbe tako da se napravi jasna razlika između kontroli-sane proizvodnje naftnih derivata višeg kvalitetnog nivoa i nekontrolisane manipulacije ovom materijom. Uvođenjem ove zabrane najveću štetu imaju potrošači, kojima je uskraćena prilika da kupuju kvalitetnije gorivo i gorivo sa poboljšanim performansama (snaga motora, očuvanje motora, smanjenje potrošnje, čišćenje motora i brojni druge preformanse mogu biti poboljšane aditi-ranjem goriva), o čemu postoji i garancija kvaliteta rafinerije u kojem je proizvedeno i svi ostali prateći certifikati.Zakonska regulativa u oblasti naftnih derivata RS ne sadrži ovu ograničavajuću odredbu, tako da energetski subjekti koji posluju na teritoriji susjednog entiteta nemaju ovaj problem.

Taksa za uspostavu naftnih rezervi

Drugi veoma bitan problem koji je Zakon prouzrokovao je propisivanje plaćanje takse na naf-tne derivate u iznosu od 0,01 KM/lit naftnih derivata. U tom smislu, Zakon u članu 30. propisuje da, u slučaju kada je obveznik takse prodavac naftnih derivata na malo, istu mora iskazati na fiskalnom računu kao dodatak maloprodajnoj cijeni koju je formirao sa svim uključenim indi-rektnim porezima (carina, akciza, putarina za ceste i auto ceste, porez na dodanu vrijednost), čime je izbjegnuta mogućnost da se taksa uključi u osnovicu za obračun PDV-a. Međutim, i pored navedene zakonske odredbe energetski subjekti su u postupku kontrole izvršene od strane UIO BiH bili kažnjavani na način da su na iznos obračunate i uplaćene takse morali dodatno platiti iznos PDV-a.Obračun dodatne obaveze za PDV na osnovu takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, koji su inspektori izvršili u postupku PDV kontrole energetskih subjekata, u suprotnosti je sa nače-lom zakonitosti i unosi pravnu nesigurnost u poslovanje poreskih obveznika koji svoje poslo-vanje zasnivaju na pozitivnim zakonima i drugim pravnim aktima. Ovakvim postupanjem su direktno opterećeni troškovi poslovanja svih stranih investitora jer plaćeni iznosi po nalogu UIO nije naplaćen od kupaca.

Trgovanje LPG-m Definicija termina “Trgovina LPG-em” iz čl.2 Zakona o naftnim derivatima referira samo na trgovinu LPG-em u bocama. Neophodno je razjasniti kako se ima tretirati trgovina na veliko LPG-em koji se ne prodaje u bocama.Prema trenutnim zakonskim rješenjima, uslov za ishodovanje licence za trgovinu LPG-om iz-daje se ukoliko energetski subjekt ima bilo u vlasništvu bilo u zakupu kapacitet od 150 m3 (u jednom ili u više skladišta) za trgovinu LPG-em, te mora imati u vlasništvu barem jednu cisternu za prevoz LPG-a.Prijevoz derivata mogu obavljati samo prijevoznici licencirani u FBiH (čija osnovna djelatnost mora biti transport naftnih derivata).

73


Kontrolne kuće i moni-tornig derivata

Zakon definiše praćenje kontrole kvalitete i količinu naftnih derivata - monitoring. Zakonom je izričito zabranjen izbor akreditovanih kontrolnih kuća od strane energetskog subjekta, čime je isključena svaka kompetitivnost između kontrolnih kuća. Dodatno, Zakon nije definisao naknadu za usluge monitoringa od strane inspekcijskog tijela, niti granične vrijednosti naknada po uzorku, te imajući u vidu činjenicu da energetski subjekti ne mogu uticati na izbor inspekcijskih tijela, to je ostavljena mogućnost inspekcijskim tijelima da samovoljno utvrđuju nesrazmjerno visoke naknade za svoje usluge. Naime, cijene monito-ringa su nametnute od strane kontrolnih kuća na osnovu zaključenog zabranjenog sporazu-ma po Zakonu o konkurenciji. Ukoliko uzorkovanje svakako vrši akreditirano inspekcijsko tijelo, apsolutno je neprihvatlji-vo da zakonodavac oduzima mogućnost energetskim subjektima da za vršenje monitorniga izaberu ono inspekcijsko tijelo koje se u tenderskoj proceduri ispostavi kao ekonomski najpo-voljniji ugovorni partner. Isto tako, sadašnji način provođenja monitoringa podruzumjeva da arbitražni uzorak čuva in-spekcijsko tijelo, a isti je plombiran jednostrano, tj. od strane tog inspekcijskog tijela. Prema Standardu neophodno bi bilo omogućiti i subjektu nadzora da na arbitražni uzorak stavlja i svoju plombu, čime bi se postigla puna zaštita integriteta, transparentnosti i sigurnosti u reprezentativnost istog. Stoga je neophodno omogućiti obostrano plombiranje.Kada je riječ o uzorkovanju goriva, Zakon je ovo pitanje regulisao pozivajući se na Odluku o kvaliteti i Program monitoringa, što ga čini izuzetno složenim i nejasnim. Zakon ne definiše “broj uzoraka”, niti definiše decidno na koji način se utvrđuje broj uzoraka za kontrolu uskla-đenosti kvaliteta. Stoga je neophodno da predmetne odredbe Zakona budu jasnije i preci-znije. Jednostavnost i preciznost se može jedino postići izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva na državnom niovu, jer bi na taj način bile otklonjene određene nelogičnosti kod određivanja broja uzoraka naftnih derivata.Problem predstavljaju i nesrazmjerno česta i obimna uzorkovanja uz nemogućnost prigovora na propisani broj uzorkovanja iz Programa Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.Obim uzorkovanja treba da se određuje prema transparentnim kriterijima.

FBiH i BiH: PREPORUKAPotrebno je hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o naftnim derivatima FBiH. sa posebnim osvrtom na sljedeće: • neophodno je dopuniti član 32. Zakona novim stavom 5. tako da isti glasi: “dozvoljen je uvoz i stavljanje u promet

aditiviranih naftnih derivata u kontrolisanim uslovima i naftnih derivata veće oktanske vrijednosti”; • neophodno je hitno dopuniti član 30. Zakona novim stavom, tj. dodatno naznačiti da li je taksa za uspostavu naftnih

rezervi oporeziva ili ne, pri tome vodeći računa o važećim entitetskim i državnim zakonima; • arbitražni uzorak koji se čuva u skladištima sa kontrolisanim uslovima inspekcijskih tijela mora biti zaštićen na način

obostranog plombiranja tj. plombama inspekcijskog tijela i distributera tečnih naftnih goriva; • potrebno je izvršiti izmjene i dopune člana 2. i 11. Zakona na takav način da se izostave odredbe koje bi zahtijevale

od energetskih subjekata koji se bave trgovinom LPG-a, da imaju u vlasništvu ili zakupu propisane skladišne kapaci-tete i da imaju u vlasništvu vlastitu cisternu za prevoz LPG-a;

• neophodno je dopuniti samu definiciju termina “trgovina LPG-em” na način da definiše da li ista obuhvata i veletr-govinu ovim derivatom koja se ne vrši u bocama.

Također, hitnim izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva na državnom niovu, bile bi otklonjene određene nelogičnosti kod određivanja broja uzoraka naftnih derivata. Imajući u vidu značaj oblasti prometovanja naftnih dertivata prije svega za BiH ali i za strane investitore, nadamo se da ćete u obradi ove inicijative podržati naše prijedloge i doprinijeti da se uslovi poslovanja na području BiH za sve promet-nike naftnih derivata u velikoj mjeri izjednače, što je garancija funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

74


JAVNE NABAVKE (TENDERI) GORIVA S PREFERENCIJALNIM TRETMANOM DOMAĆE PONUDE


Pravni okvir: Odluka o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg (“Službeni glasnik BiH”, broj 103/14 od 30.12.2014. godine) pri javnim nabavkama

Posljedice Odluke: • nemogućnost ravnopravnog učešća u tenderima za energetske subjekte koji ne nabavljaju robu iz rafinerije domaćeg proizvođača;

• kršenje principa slobodnog kretanja robe i usluga suprotno SSP-u, međunarodnim standar-dima slobodne trgovine, te WTO pravu;

• nesrazmjerno povoljniji tretman domaćeg (nacionalnog) proizvoda odnosno proizvođača u odnosu na uvezeni proizvod iz inostranstva;

• putem akta državnog tijela neposredno se vrši podjela tržišta, odnosno jasno se u daleko povoljniji položaj dovodi jedan izvor opskrbe a suprotno Zakonu o konkurenciji BiH;

• diskriminacija energetskih subjekata koji zapošljavaju lokalno stanovništvo, definicija pre-ferencijalnog tretmana je u kontradikciji sa svrhom zaštite domaće radne snage, stavljaju-ći u znatno povoljniji položaj određeno poduzeće ili određeni proizvod, izrazito se nepo-voljno utiče na trgovinu između BiH, zemalja EU i drugih zemalja u okruženju;

• ograničavanje konkurencije u javnim nabavkama može imati samo negativne finansijske posljedice po ugovorne organe.

BiH: PREPORUKAPotrebno je ukinuti primjenu preferencijalnog tretmana u odnosu na inostrane zemlje, jer je u suprotnosti sa preuzetim međunarodnim obavezama BiH i pokušati pratiti svjetske standarde slobode kretanja roba i zabranjenog favoriziranja odre-đenog proizvoda/proizvođača i omogućavanja plasiranja na tržište robe minimalno propisanog kvaliteta evro 5 i višeg.

IZMJENA PRAVILNIKA


Pravilnik o izdavanju dozvola za rad

Pravilnikom o izdavanju dozvola za rad FERK propisuje postupak za izdavanje dozvola, krite-rije, uslove, dokumente za izdavanje i drugo. Osnov za usvajanje ovog Pravilnika je sam Zakon o naftnim derivatima. Pravilnik sadrži niz odredbi koje se podhitno trebaju izmjeniti, s obzirom na to da kreiraju po-litiku energetskih subjekata. Međutim, kako je Zakon o naftnim derivatima pravni osnov za usvajanje i donošenje Pravilnika, potrebno je najprije usvojiti izmjene Zakona u konkretnim odredbama kako je prethodno istaknuto.

Pravilnik o dostavlja-nju podataka iz naf-tnog sektora

Pravilnikom o dostavljanju podataka iz naftnog sektora definisana je obaveza energetskog subjekta o vođenju evidencije o mjesečnim i godišnjim prometovanim količinama po svim mogućim kriterijumima i kroz definisane tabele koje čine sastavni dio Pravilnika.Niti jednim članom ovog Pravilnika nije definisano da dati podaci imaju status “Poslovne tajne”, što isti i predstavljaju, niti je propisan način čuvanja od strane organa kojima se dostavljaju, kao ni odgovornost u slučaju odavanja podataka. Tabele su dosta konfuzne i nejasne po pita-nju određenih zahtjeva, posebno prometa i nabavke robe po derivatima (Prilog 1. i 3.), odnosno plasman krajnjim potrošačima (Prilog 2. i 4.) ili distributerima po zemlji porijekla (Prilog 2).Posebno ističemo da je neophodno interno povezivanje institucija kojima su podaci potrebni kako bi se izbjeglo dostavljanje različitih izvještaja različitim institucijama (npr. Ministarstvu trgovine FBiH, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH). Novim Pravilnikom je defini-sano da se podaci (osim podataka o Taksi za uspostavu rezervi) dostavaljaju samo Ministar-stvu energije, rudarstva i industrije FBiH, dok postoji i dalje obaveza dostavljanja slične formu izvještaja i Ministarstvu trgovine FBiH.Također, izvještaji o plaćenoj taksi se dostavljaju, pored Ministarstva energije, rudarstva i in-dustrije FBiH i Poreznoj Upravi FBiH, kao i privrednom društvu Operator - terminali FBiH.

FBiH: PREPORUKAMišljenja smo da državni organi trebaju biti u sprezi kada je protok informacija u pitanju i obavezno dodjeliti ovakvim podacima status Poslovne tajne. U cilju prevencije ovakvih nepravilnosti, mnogo veći učinak imale bi javne rasprave održane prije donošenja ovakvih pravilnika, na kojim bi energetski subjekti mogli dati konkretnije i primjenljivije pri-mjere načina dostavljanja podataka iz naftnog sektora, kao i kada je u pitanju sadržaj i forma priloga samog Pravilnika.

75


IZVRŠNI SAŽETAK


ENERGETSKA EFIKASNOST

BiH i FBiHNedostatak sveukupne ener-getske politike na federalnom i državnom nivou

Usvojiti nacionalni akcioni plan za EE i akcioni plan za EE u FBiH kojim bi se formirali ciljevi za politike na državnom i federalnom nivou, te stvoriti neophodne uslove sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i to: • donošenjem Zakona o energetskoj efikasnosti u

FBiH, • usvajanjem sekundarne legislative iz oblasti EE, • donošenjem podsticajnih mjera za projekte koji

su vezani za EE.

• Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH

• Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije FBiH

NAFTNI DERIVATI

BiH i FBiHNeusklađenost zakonodav-stva na entitetskom i držav-nom nivou

• Usvojiti novu Odluku o kvaliteti tečnih naftnih go-riva BiH, koja će pratiti međunarodne standarde, aktuelne tržišne trendove, razvoj petrohemijske i naftne djelatnosti.

• Uskladiti entitetske propise sa novom Odlukom o kvaliteti tečnih naftnih goriva BiH.



• Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS

BiH i FBiHNeusklađenost oznaka naftnih derivata

• Omogućiti označavanje naftnih derivata, na način da pored obavezne oznake propisane standardom, naftni derivat može imati i komer-cijalni naziv.

• Uskladiti oznake propisane u Odluci o kvaliteti, Zakonu i Pravilnicima o kvaliteti.



• Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS

FBiHNeophodno usvojiti Izmjene i dopune Zakona o naftnim de-rivatima u FBiH

• Omogućiti uvoz i stavljanje u promet naftnih de-rivata veće oktanske vrijednosti/ visoko kvalitet-nog goriva.

• Omogućiti uvoz i stavljanje u promet aditiviranih naftnih derivata.

• Regulisati pitanje takse za upostavu naftnih re-zervi, da li je taksa oporeziva ili ne.

• Regulisati pitanje monitoringa. • Izmijeniti definiciju termina “trgovina LPG-em” te

ukinuti uslove za ishodovanje licence za trgova-nje LPG-em uvjetima koji su suvišni (vlasništvo nad cisternom, najam/vlasništvo skladišta).


• Federalno ministarstvo finansija

• Porezna uprava FBiH • Uprava za indirektno

oporezivanje

76



BiHNeophodno usvojiti izmjene Odluke o obaveznom prefe-rencijalnom tretmanu doma-ćeg prilikom javnih nabavki

Neophodno je ukinuti preferencijalni tretman ponu-đača iz BIH i ponuđača iz zemalja članica CEFTA-e u odnosu na ostale inostrane ponuđače iz očiglednih razloga diskriminacije na tržištu i razloga sto ponu-đači iz zemalja članica ne mogu dobiti preferencijalni tretman po tumačenju agencije za javne nabavke.

• Vijeće ministara BIH

FBiHPotrebno izmjeniti Pravilnik o dostavljanju podataka

• Neophodno je jasno definisati zahtjevane podat-ke, formu obrazaca u kojima se dostavljaju po-daci, kao i rad institucija za koje je predviđeno da im se dostavljaju izvještaji.

• Prilikom zahtjeva za dostavu podataka, voditi se kriterijima stvarne potrebe za informacijama na strani nadležnih ministarstava, s obzirom da se dostava povjerljivih poslovnih informacija mora svesti na nužni, objektivno neophodni minimum. Dodjeliti svim podacima koji se dostavljaju mini-starstvima status “poslovne tajne”, s obzirom na činjenicu da isti to i predstavljaju.



77

Bijela knjiga 2015/16 POgLAVLJA | VLADAVINA PRAVA

VLADAVINA PRAVA

UVODPodjela države na različite političke jedinice rezul-tirala je i podjelom sudskog sistema, tj. postoja-njem ukupno četiri sudska sistema – sistem na nivou BiH, dva u entitetima i sistem u BD. Na razini BiH postoji Ustavni sud BiH, čije nadležnosti su definisane u samom tekstu Ustava BiH, kao i Sud BiH koji je nadležan samo u određenim oblastima. Konkretno, sudstvo u BiH se sastoji od redovnih specijalizovanih sudova, te je regulisano kako na državnom, tako i na entitetskom nivou i to: Zako-nom o Sudu BiH, Zakonom o sudovima u FBiH, te Zakonom o sudovima RS.

Postoje, također, podzakonski propisi koji dodatno regulišu ovu oblast. Pravosudni sistem u BiH je u periodu od 2000.godine naovamo bio predmet brojnih reformi koje su kulminirale u peri-odu od 2002. godine do 2006. godine usvajanjem niza novih procesnih i materijalnih zakona (zakona o sudovima, zakona o parničnom postupku, izvrš-nom postupku, zakona o stečaju, itd.). Vijeće mini-stara BiH je u 2008. godini definisalo tri glavna stuba reforme u oblasti vladavine prava i to: pra-vosuđe, veći pristup pravdi i podrška ekonom-skom rastu, a što je u skladu sa zahtjevima koji se postavljaju pred BiH u procesu pristupanja EU. U ovom procesu naročito će biti zahtjevano ispunje-nje konkretnih preduslova u oblasti sudstva, kao što su jačanje pravosudnih institucija i vladavina prava. Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-nju (SSP) u članu 78. nalaže da će “strane u među-sobnoj saradnji u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova pridavati posebnu važnost učvršćiva-nju vladavine zakona i jačanju institucija na svim nivoima”. S tim u vezi 2015. godine, usvajanjem Reformske agende za BiH za period 2015 - 2018 godina ponovno je stavljen akcent na potrebu pro-vođenja daljnjih reformi u oblasti vladavine prava. U okviru realizacije naprijed navedene Reformske agende u narednom periodu se očekuje donoše-nje nove strategije reforme sudova i generalno jačanja vladavine prava, a naročito jačanje neza-visnosti sudstva i unaprjeđivanje njegove efika-snosti i institucionalnih kapaciteta, jednakost u postupanju, itd.

Imajući u vidu značaj efikasnog pravosuđa kao garanta pravne sigurnosti za strane investitore, a u skladu sa trenutnim reformama koje se pro-vode, u nastavku teksta su identifikovani određeni nedostaci koji se odnose na sudstvo u BiH, a na koje ukazuju članice VSI/SSI.

SPECIJALIZACIJA SUDOVA I SUDIJA ( U PRIVREDNIM PREDMETIMA)*


Usvajanje sve brojnijih zakona u različitim obla-stima, te njihova kompleksnost, sugeriše sve veću potrebu za specijalizacijom sudija u određenim pravnim oblastima. S tim u vezi, pitanje specijali-zacije sudova i sudija je usko vezano za organiza-ciju i strukturu sudova, njihovu nadležnost, kao i za edukaciju i usavršavanje sudija.

Međutim, u praksi nedostatak kapaciteta utiče na dodjelu predmeta na takav način da sudije rješa-vaju predmete različite prirode, što ih sprječava da steknu adekvatnu specijalizaciju i odgovarajući nivo edukacije u određenoj oblasti.

Štaviše, određeni predmeti zahtjevaju poznavanje koncepta koji nadmašuju pravnu sferu i za koje je potrebna dodatna obuka za optimalno rješavanje predmeta (npr. kada se radi o privrednim sporo-vima koji zahtjevaju poznavanje određenih eko-nomskih koncepta ili stanja na tržištu, ili u pred-metima koji se tiču prava konkurencije, i sl.).

Drugim riječima, unaprjeđenje poslovnog okruže-nja pogodnog za investicije nije moguće u potpu-nosti ostvariti ako investitori, kojima je potrebno efikasno rješavanje sporova s obzirom na same poslovne aktivnosti i nerijetko velike vrijednosti privrednih sporova, nemaju dovoljno pouzdanja da će njihov predmet riješiti sudije, koji su putem specijalizacije postigli odgovarajući stepen struč-nosti za njegovo rješavanje, na efikasan i kvalite-tan način.

Dalje, dodjeljivanje predmeta pojedinim sudijama se vrši automatski u skladu sa članom 8. Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (“Službeni glasnik BiH” br. 4/16) koji

78


između ostalog propisuje da se predmeti dodje-ljuju prema specijalizaciji sudija po principu ujed-načene slučajne dodjele predmeta, a na osnovu unaprijed određenih parametara koje određuje predsjednik suda odlukom o raspoređivanju pred-meta, ali pravilnik ne propisuje na osnovu kojih informacija se utvrđuju ovi parametri (npr. isku-stvo u određenoj vrsti predmeta, edukacije itd.), a što je neophodno kako bi se osigurala pravilna automatska dodjela predmeta sudijama odgova-rajuće specijalizacije.

FBiH i RS : PREPORUKA

Kada je riječ o privrednim predmetima, poželjno je povećati kapacitete, odnosno broj sudija u opštin-skim sudovima sa formiranim privrednim odjelje-njima, kao i okružnim privrednim sudovima kako bi se ubrzalo postupanje po tužbama i okončanje privrednih sporova.

S obzirom na veliku složenost privrednih pred-meta, potreban je veći stepen specijalizacije sudija, kako bi bili u mogućnosti da bolje identi-fikuju određene pravne specifičnosti navedenih predmeta. S tim u vezi, neophodno je osigurati i ekonomski orijentisano usavršavanje sudija, koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje tržišta u BiH, specijalizaciju iz pojedinih oblasti privred-nog prava (npr. intelektualnog vlasništva, prava konkurencije, odgovornosti članova privrednih društava za obaveze društva) te moderne tržišne ekonomije, a posebno zajedničkog tržišta EU na čije članstvo BiH pretendira.

Poželjno je, također, uzeti u obzir Preporuke Vijeća Evrope, tj. Konzultativnog vijeća evropskih sudija, sadržane u Mišljenju br. 15 o specijalizaciji sudija od 13. novembra 2012. godine (engl. Opinion (2012) No. 15 of the Consultative Council of European Judges on the Specialisation of Judges (Paris, 5-6 November 2012). To može biti posebno relevantno za BiH (kao državu članicu Vijeća Europe), budući da su preporuke rezultat brojnih nacionalnih isku-stava o pravosudnoj specijalizaciji, generalno, te sadrže komparativni pregled općeprihvaćenih trendova o specijalizaciji i unutrašnjoj pravosud-noj organizaciji svih ostalih država članica, uklju-čujući i zemlje EU. Pored mišljenja o prednostima i opisa vrsta specijalizacije, navedene preporuke opisuju i okvirne granice u kojima specijalizacija sudova i sudija treba biti uspostavljena. Tako npr. u tačkama 41. i 42. navedenog mišljenja se prepo-ručuje uspostavljanje ili specijaliziranih sudova ili

posebnih specijaliziranih odjeljenja unutar sudova opće nadležnosti, a što je u suštini ispoštovano u FBiH i RS, uspostavljanjem privrednih odjeljenja općinskih sudova u FBiH, odnosno uspostavom okružnih privrednih sudova u RS. Međutim, u pogledu specijalizacije samih sudija, tačkom 44. istog mišljenja se preporučuje da se dostizanje potrebne specijalizacije sudija može ostvariti ili imenovanjem sudija iz reda pravnika koji su speci-jalizirani za određenu oblast prava, ili educiranjem postojećih sudija u pojedinim oblastima prava ili oblastima koje nisu pravne (npr. ekonomija) prije njihovog imenovanja u odjeljenja specijalizirane nadležnosti ili specijalizirane sudove.

Dalje, uvažavajući da među već imenovanim sudi-jama privrednih odjeljenja općinskih sudova u FBiH i okružnih privrednih sudova postoje sudije koje imaju specijalizirana znanja iz pojedinih obla-sti privrednog prava, stečena kroz prethodno pro-fesionalno iskustvo i edukaciju, potrebno je osi-gurati da se predmeti koji se odnose na određene oblasti dodjeljuju u rad sudijama koje imaju takva specijalistička znanja. Ovo se u okviru postojećih kapaciteta sudova može osigurati tako što će se jasno definirati okviri na osnovu kojih predsjed-nici sudova donose odluke o raspodjeli predmeta kojima se definiraju parametri za automatsku dodjelu predmeta sudijama u okviru sistema za automatsko upravljanje predmetima, pri čemu prije svega kao osnovne kriterije treba definirati prijašnje profesionalno iskustva sudija i edukacije koje su pohađali.

Jedan od načina na koji bi se ova preporuka mogla realizirati, je tako da Centar za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) Visokog Sudskog i Tužilač-kog Vijeća BiH (VSTV) sačini program edukacija koje je svaki sudija privrednih odjeljenja općin-skih sudova obavezan pohađati, sa fokusom na pojedine grane privrednog prava (npr. opće pravo privrednih društava, pravo banaka i finansijskih institucija, pravo osiguravajućih društava, pravo intelektualne svojine, konkurencije itd.) i to razli-čitih nivoa specijalizacije (npr. osnovni, srednji, napredni i sl.) uz učestvovanje stručnjaka iz svake od tih oblasti. O takvim edukacijama se može voditi evidencija, te se predmeti mogu dodjeljivati u rad sudijama na osnovu edukacija koje su prošli, kao i prema nivou edukacije koju su dostigli. Pro-gram pohađanja edukacija za svakog pojedinog sudiju bi trebao pripremati CEST, na osnovu dosa-dašnjeg iskustva pojedinog sudije, potreba suda

79


iskazanih od strane predsjednika suda, odnosno predsjednika privrednih odjeljenja. S druge strane, trebalo bi regulirati da je učestvovanje sudija na takvim edukacijama obavezno, a ne da odlazak sudija na edukacije ovisi o diskrecionoj odluci predsjednika suda.

SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU*


Ustav BiH u članu II/3 e) propisuje pravo na pra-vično suđenje, odnosno pravo na pravično saslu-šanje u građanskim i krivičnim stvarima. Jedan od ključnih elemenata prava na pravično suđenje jeste pravo na donošenje odluke, odnosno okon-čanje postupka u razumnom roku. Upravo ovaj element, odnosno pravo na suđenje u razumnom roku, jeste tema svih tema kada je u pitanju pra-vosudni sistem u BiH. Naime, u praksi se svakod-nevno susrećemo sa neefikasnošću pravosuđa, dugim sudskim procesima, kao i sa neizvršava-njem sudskih odluka, iako u BiH postoji čitav niz pravnih akata koji za cilj imaju osiguranje prava na suđenje u razumnom roku. Tako, Zakoni o parnič-nom postupku (ZPP) RS i FBiH propisuju dužnost suda da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku, te da postupak provede u razumnom roku, bez odugovlačenja i sa što manje troškova. Nadalje, važeći ZPP predviđaju da sud po zaprimljenim tužbama postupa efikasno i pravovremeno, pa je tako primjera radi, u članu 69. ZPP određeno da se tužba sa prilozima dostav-lja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu, ili pak u članu 75. stav 4. se navodi da će se pripremno roči-šte održati, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnoše-nje odgovora na tužbu. Iako na prvi pogled izgleda da postoje mehanizmi kontrole trajanja postupka i ostvarenja prava na suđenje u razumnom roku, svakodnevno smo svjedoci nepoštovanja ovih odredbi, što je posebno izraženo npr. kod radno-pravnih sporova koji se vode godinama, pa čak i kod vođenja izvršnog postupka, iako sami ZPP izri-čito navode da je izvršni postupak po prirodi hitan. Ovakva situacija u praksi, te svakodnevno polemi-sanje o sporosti pravosuđa rezultirala je naporima da se bolje uredi način vođenja postupka, a sve u svrhu povećanja efikasnosti. Napori na reformi pravosuđa u BIH rezultirali su i usvajanjem Pra-

vilnika o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u BiH, Pra-vilnika o orijentacionim mjerilima za rad sudija i stručnih saradnika u sudovima u BiH, Akcionog plana VSTV BiH za period 2014. – 2018. godine, Strateškog plana VSTV BiH za period 2014–2018. godine. Svi ovi akti predviđaju instrumente koji bi trebalo da dovedu do zakonitog, pravilnog i bla-govremenog rješavanja sudskih predmeta kako bi se kršenje prava stranaka na suđenje u razumnom roku svelo na najmanju moguću mjeru. Nažalost, u svim ovim dokumentima su izostavljene kon-kretne mjere sankcionisanja u slučaju nerazumnog trajanja postupka. Teorija je upozoravala, a praksa potvrdila da se bez konkretnih mjera ne mogu napraviti efikasna poboljšanja u cilju skraćivanja neopravdano dugih sudskih postupaka. Stoga, svi dosadašnji propisi, strategije i akcioni planovi na tu temu, zapravo, samo ostaju mrtvo slovo na papiru.


U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potrebno je donijeti konkretan paket mjera koje će, s jedne strane, uvesti jasno definisane mjere sankcioni-sanja u slučaju povrede prava na suđenje u razu-mnom roku, a s druge strane, rasteretiti sudije kako bi se sporovi razrješavali brže i efikasnije. Jedna od mogućih mjera jeste uvođenje instituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Istina, ovaj institut se već uveliko primjenjuje u odlukama Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je u značajnom broju svojih odluka utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku i odredio da se stranci kojoj je povrijeđeno ovo pravo isplati odgovarajuća novčana naknada.

Međutim, stava smo da bi zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku trebalo ugraditi u zakonodavstva entiteta i BD na sličan način kako su to učinile susjedne države. Tako je ovaj institut u Crnoj Gori, kroz poseban Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, uveden još 2007. godine. Na isti način je postupila i Republika Srbija koja je 7. maja 2015. godine usvojila pose-ban Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku – ovaj zakon je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2016. godine. Republika Hrvatska je ovaj institut uvela 2013. godine u okviru Zakona o sudovima.

Uvođenjem ovog instituta, bilo kroz poseban zakon na nivou entiteta i BD Brčko, ili u okviru postojećih zakona o sudovima, značajno bi se ubr-

80


zalo odlučivanje o zaštiti prava stranaka na suđe-nje u razumnom roku i rasteretio Ustavni sud BiH.

Slično kao u zakonskim rješenjima susjednih država, ovaj institut bi trebalo da ima sljedeće bitne komponente: • organ koji odlučuje o zahtjevu za zaštitu

prava na suđenje u razumnom roku - po uzoru na pravo Srbije i Hrvatske bi trebalo da bude predsjednik suda u kojem je nastala povreda prava;

• rok u kojem je predsjednik suda dužan da odluči o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku - smatramo da ovaj rok ne bi trebalo da bude duži od 60 dana (ovako je predviđeno i u pravima Srbije i Hrvatske);

• postupak u slučaju osnovanosti zahtjeva - na ovom mjestu bi valjalo razmotriti razna pitanja od definisanja roka u kojem bi sud trebalo da riješi predmet u kojem je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, do oduzimanja predmeta postupaju-ćem sudiji i dodjeljivanja predmeta drugom sudiji, i sl.

• naknadu u slučaju osnovanosti zahtjeva - prilikom određivanja ove naknade svakako bi na prvom mjestu trebalo uzeti u obzir bogatu praksu Ustavnog suda BiH. Također, valjalo bi razmotriti i zakonodavna rješenja iz susjednih država. Tako npr. ova naknada u Hrvatskoj ne može biti veća od 35.000 kuna (cca. EUR 4.540), dok se u Srbiji kreće u ras-ponu od EUR 300 do EUR 3.000, a u Crnoj Gori u rasponu od EUR 300 do EUR 5.000

Pored navedenog, svrsishodno bi bilo i povećanje nadležnosti VSTV, u pogledu nadzora nad zako-nitošću i efikasnošću sudija u vođenju postupka, time što bi se između ostalog propisale sankcije za sudije za prekoračenje zakonskih rokova za postupanje u predmetima (npr. rok za zakazivanje pripremnog ročišta u parničnim predmetima, i sl.). S druge strane, trebalo bi povećati stepen odgo-vornosti predsjednika sudova u pogledu nadzora nad radom sudija i administrativnog osoblja, a naročito u pogledu nadzora nad efikasnosti u rje-šavanju predmeta.

U vezi sa realizacijom prava na pravično suđenje VSTV je donio program rješavanja zaostalih pred-meta, međutim takvo rješenje je donijelo samo parcijalne rezultate, jer su njime obuhvaćeni poje-dini predmeti koji su identificirani kao stari i zaostali predmeti, ali ne predstavlja sistemsko rješenje pro-blema ažurnosti sudova u rješavanju predmeta.

Postupak bi se znatno ubrzao i kada bi se tehnički poslovi u cijelosti prenijeli na administrativno oso-blje. Nema razloga da sudije nadziru obavljanje tehničkih poslova, kao što je utvrđivanje termina rasprava, provjeravanje adresa, službeno pribav-ljanje podataka i dokumenata, prosljeđivanje pod-nesaka među strankama, opominjanje stranaka na propuštene dužnosti. Ovi poslovi i spadaju u zadu-ženja administrativnog osoblja, te smo mišljenja da npr. nije neophodno da sudija mora davati naredbu za prosljeđivanje svih podnesaka među strankama, jer u praksi se često susrećemo sa situacijama u kojima se podnesci stranaka koji nisu predmet prethodnog ispitivanja suda (od ovog bi bile izuzete npr. tužbe, prijedlozi za izvršenje, i sl.) dostavljaju kasno, čak i na samim ročištima, jer sudija nije imao mogućnost da zbog velikog broja predmeta povuče predmet u evidenciju i da naredbu za njegovo slanje. S druge strane, ako je to zbog neovisnosti i poštivanja njihove diskrecione odluke o upravljanju predmetima nemoguće, smatramo da bi se moglo uvesti pravilo da se sa svakim podneskom primlje-nim u spis predmeta, stvara obaveza pisarni da taj predmet dostavi sudiji u rad, a ne da se dostavlja tek nakon što sudija odredi evidenciju predmeta, tj. datum njegove dostave sudiji. Na ovaj način, sudije bi morale promptno reagovati na svaki dostavljeni podnesak, i davati odgovarajuće naredbe.

Također, vrijedilo bi razmotriti mogućnost da se u sudovima zaposli veći broj stručnih saradnika koji bi, u zakonskim okvirima i pod nadzorom sudije, pomagali sudijama u vođenju sudskih postupaka (pripremanjem nacrta odluka, istraživanjem sudske prakse i propisa, i sl.). Zapošljavanje stručnih sarad-nika je svakako ekonomski racionalnije od zapošlja-vanja dodatnih sudija – bruto plate stručnih sarad-nika su neuporedivo niže u odnosu na plate sudija.

Na kraju, u FBiH bi trebalo po uzoru na RS, iz nadležnosti opštinskih sudova izdvojiti sporove između preduzetnika, trgovaca, privrednih dru-štava i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost, za koje bi bili nadležni privredni sudovi.

81


ARBITRAŽA Poznato je da je stabilan, predvidljiv arbitražni režim, kao dio šireg okvira vladavine prava, jedan od glavnih faktora koji potiče strana ulaganja. Naime složeni privredni sporovi zahtjevaju pouz-dan i fleksibilan mehanizam rješavanja sporova koji reflektira autonomiju volja stranaka, te osigu-rava stručnost arbitara, povjerljivost postupaka i olakšava priznanje odluka u slučaju potrebe nji-hovog prinudnog izvršenja kroz izvršne postupke pred nacionalnim sudovima. Ovo proizlazi iz toga što strani ulagači nerijetko nemaju povjerenja u nacionalne sudove, te preferiraju alternativno rje-šavanje sporova, a u tom smislu jasno reguliran i predvidiv arbitražni režim vide kao način smanje-nja rizika za svoje investicije kao jednog od načina osiguranja sistema adekvatne pravne zaštite.

Unatoč činjenici da je reforma arbitražnog sistema još od većeg značaja za zemlje u tranziciji, relevan-tne pravne reforme u BiH do danas nisu bile usmje-rene na detaljnije regulisanje arbitražnog postupka. Postojeća zakonodavna regulativa daje vrlo širok i generalni okvir za arbitražu uređujući samo nje-gove glavne aspekte. Arbitražni postupak je regu-lisan kao posebni postupak u okviru entitetskih ZPP, a odredbe o arbitraži se svode na 19 članova

koji regulišu formalnu valjanost ugovora o arbi-traži, sastav arbitražnog tribunala, izuzeće arbitara, sudjelovanje suda u abitražnom postupku, odre-đene proceduralne aspekte te donošenje i poni-štenje presude. U tom smislu BiH spada među 8% zemalja koje arbitražni postupak regulišu u okviru ZPP ili nekog drugog odgovarajućeg zakona, a koji kao takav nije adekvatno reguliran.

Kao posljedica nedostatka odgovarajućeg zako-nodavnog okvira u obliku jednog koherentnog pravnog akta o arbitražnom postupku značajan broj pitanja nije regulisan ili je nedovoljno regu-lisan što vodi ka postojanju pravnih praznina i prostora za nedosljedne interpretacije. Istovre-meno se službeni komentari zakona o parničnom postupku izuzetno rijetko referiraju na navedene probleme, a opšte pristupan je i nedostatak prakse u vezi sa arbitražnim postupcima u BiH, te je nemoguće predvidjeti sa sigurnošću kako bi se određene pravne situacije tretirale u praksi.

Kao primjer navedenom ovdje ističemo samo neka od spornih pitanja koja se odnose na arbi-tražni postupak, a koja su uslijed nejasne regu-lacije podložna različitim interpretacijama i kao takva doprinose pravnoj nesigurnosti investitora.

82


FBiH i RS: OTVORENA PITANJA

Pitanje arbitrabilnosti predmeta spora

Pitanje arbitrabilnosti predmeta spora se reguliše shodnom primjenom odgovarajućih odre-daba i načela parničnog postupka što može dovesti do pogrešnih i nedosljednih tumačenja. Ilustrativni primjer navedenog jeste primjena odredaba kojima se reguliše isključiva mjesna nadležnost suda koja bi dosljednom primjenom dovela do zaključka o stvarnoj nenadležnosti arbitražnog tribunala da rješava pravna pitanja koja su stavljena u isključivu mjesnu nadležnost određenih nacionalnih sudova. Naime, suprotno navedenom svrha odredaba o isključivoj mje-snoj nadležnosti jeste utvrđivanje mjesne nadležnosti među sudovima određene zemlje, a ne utvrđivanje pitanja arbitrabilnosti određene pravne stvari pred arbitražom.

Imenovanje arbitara Shodno entitetskim ZPP stranka može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za poništenje ugo-vora o arbitraži ako se: (i) arbitar ne imenuje na vrijeme, (ii) imenovani arbitri ne mogu do-govoriti o imenovanju predsjednika, (iii) stranke ne mogu dogovoriti o arbitru kojeg trebaju zajednički postaviti, (iv) imenovani arbitar ne može ili neće da obavlja dužnosti arbitra. Posto-jeća regulativa je izuzetno restriktivna i suprotna kako odredbama United Nation Commision on International Trade Law (UNCITRAL) Model zakona o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži (engl. UNCITRAL Model Law on International Commercial Arbitration) tako i uporednim rješe-njima uopće. UNCITRAL Model zakona u tom smislu predviđa da će u predmetnim situacijama nadležni sud poduzeti potrebne mjere, osim ukoliko sam ugovor o arbitraži ne predviđa drugu proceduru imenovanja, te ne zauzima radikalan stav shodno kojem se razlogom za prestanak važenja ugovora o arbitraži smatra postojanje određenih prepreka u proceduri imenovanja arbitara.

Izbor mjerodavnog prava

Odredbama entitetskih ZPP je regulisano da, u slučaju nedostatka sporazuma stranaka o mjerodavnom pravu, arbitri mogu odlučiti koje pravo će primijeniti. Međutim, iz same odred-be je nejasno da li su arbitri ovlašteni da odluče o primjenjivom materijalnom i/ili procesnom pravu. Relevantni zakoni o parničnom postupku ne prave razliku između domaće i međuna-rodne arbitraže, te je bez jasnih smjernica upitno da li bi arbitražni tribunal trebao primjeniti odredbe međunarodnog privatnog prava radi utvrđivanja mjerodavnog prava u međunarod-nim sporovima, te ukoliko bi, da li bi imao primijeniti odredbe međunarodnog privatnog prava BiH, ili pak pravila o rješavanju sukoba zakona koje on smatra primjenjivim kao što je to pred-viđeno odredbama UNCITRAL Model zakona.

Mjere osiguranja Interesantan aspekt arbitraže u BiH jeste i određivanje mjere osiguranja u arbitražnom po-stupku. Naime, shodno ZPP ukoliko je mjera osiguranja određena prije podnošenja tužbe, predlagač osiguranja je obavezan pokrenuti parnični postupak u zakonskom roku. Pritom ne postoje smjernice niti primjeri iz prakse kako bi se predmetno pitanje tretiralo u slučaju postojanja arbitražnog sporazuma i postojanja saglasnosti volja strana da predmetni spor riješe putem arbitraže. Nadalje, prijedlog za određivanje mjere osiguranja može biti podne-sen i zajedno sa tužbom ili u toku parničnog postupka. Odredbe entitetskih ZPP koje regulišu arbitražni postupak izričito ne navode ovlaštenje arbitražnog tribunala na određivanje mjera osiguranja. Iako, formalno ne postoji prepreka za analognu primjernu odredaba ZPP koje re-gulišu mjeru osiguranja na sam arbitražni postupak, uzimajući u obzir restriktivnu regulaciju mjere osiguranja u našem sistemu, izvjesno je da bi se izostanak izričite regulacije ovlaštenja arbitražnog tribunala za određivanje mjera osiguranja mogao tumačiti da su sudovi isključivo nadležni za određivanje mjera osiguranja.

FBiH: PREPORUKAImajući u vidu naprijed navedeno neophodno je izmijeniti zakonodavni okvir kako bi se stvorio stabilan i predvidljiv arbitražni sistem, u koji će strani investitori imati povjerenje. U tom smislu predlažemo izmjenu odredaba ZPP kojima bi se ova materija preciznije regulisala ili usvajanje posebnog zakona o arbitraži u skladu sa odredbama UNCITRAL Model zakona uz prilagođavanje našem pravnom sistemu u mjeri u kojoj je to neophodno ili adekvatno.

83


NEUSKLAĐENOST KATASTRA I ZEMLJIŠ-NIH KNJIGAU FBiH, vođenje zemljišnih knjiga u koje se upi-suju stvarna prava na nekretninama je u nadlež-nosti zemljišno-knjižnih ureda koji su sastavni dio sudova, dok se katastarski podaci (u koji se upi-suju podaci o posjednicima) vode kod nadležnih

opštinskih uprava za katastar i premjer nekret-nina. U RS zemljišne knjige i katastarski podaci se vode kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a Zakonom o pre-mjeru i katastru je regulisana uspostava katastra nepokretnosti koja će objediniti podatke katastra i zemljišne knjige.


Nesklađenost poda-taka

Podaci o nekretninama koji se vode u zemljišnim knjigama i katastru su često neusklađeni, kako u pogledu identifikacije nekretnina, tj. oznaka parcela (k.č.) po starom i novom premje-ru, tako i u pogledu površina i opisa nekretnina. Neusklađenost podataka zemljišnih knjiga i katastra otežava realizaciju investicionih projekata, jer je radi pribavljanja urbanističke, gra-đevinske, upotrebne dozvole i konačnog uplanjenja u katastar i uknjižbe u zemljišnu knjigu neophodno ove podatke uskladiti, a što iziskuje dosta vremena. Od 2012. godine u FBiH i RS se provodi Projekat registracije nekretnina finansiran od strane Svjetske banke, čiji je zadatak usklađivanje katastarskih podataka i podataka iz zemljišnih knjiga. Očekujemo da se realizacija ovog projekta ubrza jer je prema posljednjem izvještaju do kraja 2015. godine usklađivanje izvršeno u 82 od 528 katastarskih opština.

Nepostojanje zemljiš-nih knjiga

Za određene geografske predjele BiH nisu uspostavljene zemljišne knjige, a s obzirom da se stvarna prava na nekretninama stiču upisom u zemljišne knjige, sticanje i prenos stvarnih prava na nekretninama za koje nisu uspostavljene zemljišne knjige je onemogućeno, što ta-kođer ugrožava pravnu sigurnost, jer nije moguće utvrditi stvarno stanje u pogledu vlasništva i postojanja tereta na takvim nekretninama, niti je takve nekretnine moguće prometovati na pravno valjan način.

Vođenje evidencija o nekretninama kod ra-zličitih organa

U FBiH, vođenje katastra je u nadležnosti upravnih organa pri opštinama dok je vođenje ze-mljišne knjige u nadležnosti sudova, ali smatramo da bi bilo cjelishodno da se katastarski i zemljišno-knjižni podaci vode u jedinstvenom registru čime će se osigurati jedinstvenost i dosljednost registracije svih promjena u pogledu nekretnina, a kako je to već urađeno u RS.

FBiH i RS: PREPORUKASmatramo da je neophodno ubrzati provođenje Projekta registracije nekretnina kako bi se u što kraćem roku uskladili podaci zemljišnih knjiga sa podacima katastra. Neophodno je započeti uspostavu zemljišnih knjiga za sva područja za koje one nisu uspostavljene.

84


IZVRŠNI POSTUPAK

Odredbe Zakona o izvršnom postupku RS, odnosno FBiH, kao i institucionalne osnove često usporavaju provođenje izvršenja. Iako postojeći Zakoni o izvršnom postupku ističu da je izvršni postupak hitan, i da pravni lijekovi izjavljeni protiv rješenja o izvršenju ne odlažu izvršenje, u postupcima izvršenja na nekretninama i pokretnoj imovini izvršenika, svjedoci smo suprotnom postupanju sudova. Naime, sudovi skoro uvijek čekaju da rješenja o izvršenju postanu pravo-snažna, prije nego li počnu s provođenjem drugih procesnih radnji kao što su pljenidba i procjena pokretnih stvari, te procjena i prodaja nepokretnih stvari.


NEPOTREBNO OD-LAGANJE IZVRŠNIH RADNJI U IZVRŠNOM POSTUPKU

Ovakva sudska praksa, vodi ka pravnoj nesigurnosti tražioca izvršenja, a često i oštećenju povjerioca jer se izvršenicima na ovaj način daje mogućnost da svoju imovinu otuđe ili da s njom raspolažu na drugi način koji sprečava naplatu potraživanja tražioca izvršenika. Ovaj problem je naročito izražen kod izvršenja na pokretnim stvarima, gdje tražilac izvršenja stiče sudsko založno pravo na zaplijenjenim pokretnim stvarima od trenutka njihovog popisa od strane sudskog izvršioca. S obzirom da uslijed ovakve nepravilne primjene Zakona o izvršnom postupku, kao i sporosti sudova u pogledu odlučivanju po izjavljenim pravnim lijekovima pro-tiv rješenja o izvršenju, između donošenja rješenja o izvršenju i popisa i procjene pokretnih stvari može proći više godina, u kojima je izvršenik slobodan da raspolaže stvarima na kojima je predloženo izvršenje, tj. da iste otuđi, čime se u suštini onemogućava, odnosno otežava naplata potraživanja tražioca izvršenja iz pokretne imovine izvršenika.

RAD SUDSKIH IZVRŠI-LACA

Zakonima o izvršnim postupcima FBiH i RS, sudskim izvršiocima su povjerena značajna ovla-štenja, kao što su npr. pljenidba, procjena i prodaja pokretnih stvari, predaja i ispražnjenje nepokretnosti, itd. Međutim, u praksi se pojavljuju različiti problemi u vezi sa radom sudskih izvršilaca, a poseb-no kod pljenidbe i procjene pokretnih stvari, jer sudski izvršioci najčešće nisu osposobljeni da izvrše procjenu zaplijenjenih stvari, ili da uopće izvrše identifikaciju stvari koje trebaju za-plijeniti, te se često i neopravdano traži angažovanje sudskih vještaka koji vrše identifikaciju pokretnih stvari koje su predmet pljenidbe, kao i njihovu procjenu. Na ovaj način se nepotreb-no uvećavaju troškovi, a trajanje postupka produžava. Ovo je posebno izraženo kod izvršenja na industrijskoj opremi i vozilima, kad u pravilu sudski izvršioci traže angažovanje sudskih vještaka. Dalje, rad sudskih izvršioca je često veoma neefikasan, jer pojedine radnje provode sa zna-čajnim odlaganjem ili često odustaju od njihovog provođenja u slučaju protivljenja od stra-ne izvršenika. Također, problem je i u broju sudskih izvršitelja, jer broj sudskih izvršitelja ne odgovara potrebama pravosudnog sistema, a naročito kad se uzme u obzir broj predmeta koji zahtjevaju njihov angažman. U RS Zakon o izvršnom postupku dozvoljava angažovanje ugovornih izvršitelja, sa istim ovlaštenjima koje imaju sudski izvršitelji, ali samo u postupcima koji su pokrenuti u vezi sa naplatom komunalnih potraživanja, tako da je upitna svrsishodnost takvog rješenja jer se na taj način nije ubrzalo postupanje sudskih izvršioca u vezi sa naplatom potraživanja u privrednim izvršenjima.

FBiH i RS: PREPRORUKE U Zakonima o izvršnom postupku odredbe koje se odnose na procjenu i pljenidbu pokretnih stvari potrebno je izmijeni-ti tako da se uredi da se odmah nakon donošenja rješenja o izvršenju vrši popis i pljenidba pokretnih stvari, bez obzira na eventualno izjavljene pravne lijekove. Potrebno je osigurati edukaciju i specijalizaciju sudskih izvršitelja, kako bi se oni osposobili da samostalno vrše pljenid-bu i procjenu pokretnih stvari. U FBiH je potrebno donijeti pravilnik kojim će se implementirati odredba člana 46.a) Zakona o sudovima, kojim je re-gulirano da sudski izvršilac mora imati položen stručni ispit. Takvim pravilnikom je potrebno regulirati program za po-laganje ispita koji će obuhvatiti pravna, tehnička i ekonomska znanja, način imenovanja, nadležnost za organizovanje i polaganje ispita. Također, u Zakonu o sudovima RS potrebno je unijeti sličnu odredbu i donijeti slične podzakonske provedbene propise. Uvesti institut privatnih izvršitelja koji će biti stimulirani i osposobljeni da brzo i efikasno provode izvršne postupke u skladu sa odlukama sudova u izvršnim postupcima, ili značajno povećati broj sudskih izvršitelja.

85


JAVNO OBJAVLJIVANJE IZVORA PRAVA I SUDSKE PRAKSE

BiH, FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Službena glasila BiH, RS, FBiH i kantona u FBiH nisu slobodno javno dostupna, već isključivo na osnovu plaćanja određene novčane naknade, a što je u suprotnosti sa praksom zemalja članica EU. U FBiH je ovaj problem posebno izražen u vezi sa službenim glasilima kantona, jer svaki kanton ima različitog izdavača službenih glasila, a niti u jednom kantonu izuzev u Kantonu Sara-jevo objavljena glasila nisu dostupna na internetu odmah po njihovom objavljivanju. Na ovaj način je znatno otežan, odnosno skoro onemogućen pristup zvaničnim relevantnim izvorima prava, što kreira pravnu nesigurnost jer se privredni subjekti u nemogućnosti pristupa istim često oslanjaju na zakone i propise objavljene na neslužben način, što u praksi često dovodi do parcijalne primjene propisa, budući da takvi neslužbeni izvori često ne sadrže i relevantne izmjene i dopune zakona i propisa, odnosno sadrže razlike (greške) u odnosu na njihove službeno objavljene tekstove.

Pristup bazi sudskih odluka Centra za sudsku dokumentaciju, tj. koja sadržava relevantne odluke sudova u vezi sa interpretacijom i primje-nom pravnih instituta također nije slobodan, a njeno pretraživanje je često otežano zbog loše indeksacije pojmova za pretragu, odnosno nepot-puno ili pogrešno unesenih pojmova za pretraži-vanje u samoj bazi.

BiH, FBiH i RS: PREPORUKA

Nadležne državne institucije tj. VSTV BiH, odno-sno nadležna državna, entitetska i kantonalna ministarstva bi trebala kreirati elektronsku bazu/online propisa, gdje bi na jednom mjestu bili sadr-žani i dostupni svi zakoni i propisi u tekstu u kojem su objavljeni u službenim glasilima, kao i indeks važećih propisa i propisa stavljenih van snage.

Smatramo da bi dosadašnju praksu naplaćivanja pristupa službenim glasilima trebalo ukinuti, a sva službena glasila učiniti dostupnim putem inter-neta danom njihovog objavljivanja u klasičnom printanom obliku.

Mišljenja smo da se ova preporuka može realizirati kroz projekat reforme javne uprave i uspostave e-vlade na državnom nivou, kao i na nivoima entiteta i kantona, na način uvezivanja službenih glasila na nivoima kantona, entiteta i države sa sistemom e-vlade, čime bi se omogućilo da se na jednom mjestu skupljaju svi zakoni i propisi, a s druge strane bi se korisnicima omogućio slobo-dan pristup istim putem interneta.

Postojeću bazu sudskih odluka Centra za sudsku dokumentaciju je potrebno unaprijediti tako da se kroz nju omogući lakše i sigurnije pretraživanje relevantne sudske prakse, te istu učiniti slobod-nom svim licima bez plaćanja ikakve novčane naknade.

86


IZVRŠNI SAŽETAK


FBiH i RSSpecijalizacija sudova i sudija (u privrednim predmetima)

• Potrebno je povećati broj sudija u privrednim odjeljenjima općinskih sudova u FBiH, odnosno okružnim privrednim sudovima RS, kako bi se ubrzalo postupanje po tužbama i okončanje pri-vrednih sporova.

• Potrebno je osigurati veći stepen specijalizacije sudija privrednih odjeljenja općinskih sudova u FBiH i okružnih privrednih sudova u RS. S tim u vezi, neophodno je osigurati i ekonomski orjen-tisano usavršavanje sudija, koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje tržišta i relevantnih zako-na i propisa u BiH.

• Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH - VSTV

• Centar za edukaciju sudija i tužilaca - CEST FBiH i RS

FBiH i RSSuđenje u razumnom roku

• U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potrebno je donijeti konkretan paket mjera, kao što su mjere sankcionisanja u slučaju povrede prava suđenja u razumnom roku, uvođenje instituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, uvo-đenje pravosudne inspekcije, koja bi vršila nad-zor nad zakonitošću i efikasnosti sudija, tehničke poslove kao što je utvrđivanje termina rasprava, provjeravanje adresa, itd. prenijeti na admini-strativno osoblje, a zaposliti veći broj sudija kako bi se ubrzao sudski postupak.


• nadležni pravosudni orga-ni BiH, FBiH i RS

FBiH i RSNeadekvatna regulacija arbi-tražnog postupka

• Izmjena odredaba ZPP kojima bi se ova materija preciznije regulisala ili usvajanje posebnog zako-na o arbitraži u skladu sa odredbama UNCITRAL Model zakona uz prilagođavanje našem prav-nom sistemu u mjeri u kojoj je to neophodno ili adekvatno.

• Parlament FBiH • Narodna skupština RS

FBiH i RSNeusklađenost katastra i ze-mljišnih knjigaNepostojanje zemljišnih knjiga

• Neophodno je ubrzati usklađivanje podataka katastra i zemljišnih knjiga koje se provodi po Projektu registracije nekretnina u BiH, te započe-ti uspostavu zemljišnih knjiga za sva područja za koje one nisu uspostavljene.

• U FBiH je potrebno osigurati da se svi registri ne-kretnina, tj. zemljišna knjiga i katastara vode kod jednog organa.

• Općinski sudovi u FBiH • Federalna uprava za geo-

detske i imovinsko-pravne poslove

• Republička uprava za geo-detske i imovinsko-pravne poslove RS

87



FBiH i RSNepotrebno odlaganje izvrš-nih radnji u izvršnom postup-ku

• U Zakonima o izvršnom postupku FBiH i RS odredbe koje se odnose na procjenu i pljenidbu pokretnih stvari potrebno je izmjeniti tako da se uredi da se odmah nakon donošenja rješenja o izvršenju vrši popis i pljenidba pokretnih stva-ri, bez obzira na eventualno izjavljene pravne lijekove.

• Osigurati edukaciju i specijalizaciju sudskih izvr-šitelja, kako bi se oni osposobili da samostalno vrše pljenidbu i procjenu pokretnih stvari.

• U FBiH donijeti podzakonski propis kojim će se regulirati polaganje stručnog ispita za sudske izvršioce.

• U RS izmijeniti Zakon o sudovima i regulirati da sudski izvršioci moraju polagati stručni ispit, te donijeti podzakonski propis kojim će biti reguli-rano polaganje stručnog ispita.

• Uvesti privatne izvršitelje koji će biti stimulirani i osposobljeni da brzo i efikasno provode izvršne postupke u skladu sa odlukama sudova u izvrš-nim postupcima, ili značajno povećati broj sud-skih izvršitelja.


BiH, FBiH i RSJavno objavljivanje izvora prava i sudske prakse

• Kreiranje slobodno dostupne elektronske baze koja će sadržavati sve zakone i propise u tek-stu u kojem su objavljeni u službenim glasilima, bez obzira na nivo vlasti, a koja će biti javno dostupna.

• Predlažemo da se praksa naplaćivanja pristupa službenim glasilima ukine, a sva službena glasila učine dostupnim putem interneta danom njiho-vog objavljivanja u klasičnom printanom obliku.

• Bazu sudskih odluka Centra za sudsku dokumen-taciju unaprijediti tako da se kroz nju omogući lakše i sigurnije pretraživanje relevantne sudske prakse, te pristup istoj učiniti slobodnim svim li-cima bez plaćanja ikakve novčane naknade.


• Centar za edukaciju sudija i tužilaca - CEST FBiH i RS

• Vijeće ministara BiH • Ured koordinatora za re-

formu javne uprav • Vlada FBiH • Vlada RS • Kantonalne vlade

88



ČLANOVI VSI/SSI

90



ZAHVALE

Bijela knjiga 2015/16 je pripremljena zajedničkim zalaganjem brojnih članica VSI/SSI. Kao najvažniji produkt VSI/SSI, zaslugu za njen nastanak kao i svaki dalji razvoj nose isključivo članice/kompanije, koje ovim putem pokušavaju problematiku investitora iskomunicirati sa nadležnim institucijama, a sve sa ciljem poboljša-nja poslovnog okruženja u BiH. Zahvaljujući našim kompanijama, te pojedinačnom angažmanu njihovih predstavnika, nastalo je ovo izdanje Bijele knjige i date su konkretne preporuke za prevazilaženje pojedinih prepreka sa kojima se suočavaju strani investitori u svom poslovanju u BiH. Ovim putem, ured VSI/SSI u BiH, želi odati priznanje navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos u pripremi ovog izdanja Bijele knjige 2015/16 i angažmanu na poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH:

• ADDIKO • AL JAZEERA BALKANS • ARCEROL MITTAL ZENICA • BLICNET • BOSNA BANK INTERNATIONAL • CMS - REICH-ROHRWIG HAINZ • COCA - COLA HBC B-H • COMSAR ENERGY RS • DELOITTE • DIMITRIJEVIĆ & PARTNERS • ECO ENERGY • EFT GROUP / RUDNIK LIGNITA STANARI • ELNOS BL • EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

- EBRD • FABRIKA CEMENTA LUKAVAC • FABRIKA KREČA CARMEUSE • G - PETROL (GAZPROM) • HEIDELBERG CEMENT GROUP / TVORNICA

CEMENTA KAKANJ • HETA • HOLDINA • IMO JUNIOR • ILLA GROUP • IMPERIAL TOBACCO BH • JAPAN TOBACCO INTERNATIONAL - JTI • KARANOVIC & NIKOLIC • KRUPA KABINE

• M:TEL • MARBO • MARIĆ & Co. • MCCANN SARAJEVO • MEGGLE MLJEKARA BIHAĆ • MESSER BH GAS • NATRON-HAYAT • NSOFT • PHILIP MORRIS BH • PHOENIX PHARMA • POSAO.BA / KOLEKTIV • PRICEWATERHOUSECOOPERS • PROCREDIT BANK • RAIFFEISEN BANK BH • ROBERT BOSCH - PREDSTAVNIŠTVO U BIH • SARAJEVSKI KISELJAK • SENSO SAN • SHP CELEX GROUP • SISECAM SODA LUKAVAC • SKF • SPARKASSE BANK • SRE INVESTMENT • TELEMACH • UNICREDIT BANK • VOLKSWAGEN • WOLF THEISS • XELLA BH

92


Ured VSI/SSI, kao i članice kompanije, žele Izraziti posebnu zahvalnost šefu ureda EBRD-a u BiH, gospodinu Ianu Brownu, na specijalnom doprinosu pri izradi poglavlja “Pregled poslovne klime u BiH – 2015/16”.

Zahvalu upućujemo i osoblju USAID FAR projekta, USAID EIA projekta i USAID/Sida Gold projekta na dopri-nosu i preporukama iz oblasti parafiskalnih nameta, koncesija, javno-privatnog partnerstva, energetske efikasnosti i dozvola.

Također, zahvalnost upućujemo i kolegama sa Projekta zapošljavanja mladih – YEP, koji se implementira uz podršku Vlade Švajcarske na posebnom doprinosu u izradi poglavlja “Radno pravo”, kao i kolegama iz VSTV na posebnom doprinosu pri izradi sekcije “Vladavina prava” Bijele knjige.

Na kraju, veliku zahvalnost izražavamo predstavnicima izvršne vlasti na svim nivoima u BiH, Vijeću Mini-stara BiH, Vladi FBiH i Vladi RS na kontinuiranoj saradnji i podršci, te uvažavanju i implementaciji preporuka iz Bijele knjige.


LIDERI I ČLANOVI RADNIH GRUPA

KORPORATIVNO PRAVO1. Naida Čustović – Wolf Theiss (tim lider)2. Nermina Hadžiosmanović – PricewaterhouseCoopers 3. Bojana Bošnjak-London – Marić & Co.4. Haris Jašarević – Deloitte 5. Stevan Dimitrijević – Advokatska kancelarija Dimitrijević&Partners

RADNO PRAVO1. Emina Sarač – Raiffeisen Bank BiH (tim lider)2. Azra Uzunović – Heidelberg Cement Group / TCK3. Davorin Marinković – Advokatska kancelarija Dimitrijević&Partners4. Dina Kazazić – Messer BH Gas5. Haris Jašarević – Deloitte 6. Mevlida Bećirović – G-Petrol (GAZPROM) 7. Narcisa Kasumović – SISECAM Soda Lukavac8. Nermina Hadžiosmanović – PricewaterhouseCoopers9. Nizama Čengić – ProCredit Bank10. Senada Merdžanović - Coca Cola HBC B-H11. Dina Duraković – DBM Legal d.o.o.12. Vladimir Markuš, Advokat

POREZI1. Mubera Brković – PricewaterhouseCoopers (tim lider)2. Mirsa Tuce – Arcelor Mittal Zenica3. Azra Sivro – Arcelor Mittal Zenica4. Mehrudin Čehić – Arcelor Mittal Zenica5. Alen Kišić – ProCredit Bank6. Azijada Hadžihasanović – SISECAM Soda Lukavac7. Džana Suljević – Imperial Tobacco BH 8. Emir Ibišević – Deloitte 9. Ilinka Gavrilović – m:tel10. Marica Đogić – UniCredit Bank11. Samir Hadžić – Deloitte

94


12. Sandra Kasalo Fazlić – Japan Tobacco International (JTI)13. Srđan Pešević – G-Petrol (GAZPROM)14. Zehra Obralija – Heidelberg Cement Group / TCK15. Admir Čengić – Finit Consulting d.o.o

DOZVOLE1. Samra Hadžović – Wolf Theiss (tim lider)2. Emina Zahirović – Wolf Theiss3. Aida Ibrulj – SISECAM Soda Lukavac 4. Azra Sivro – Arcelor Mittal Zenica5. Nataša Laketa – m:tel6. Sead Ćatić – Fabrika Cementa Lukavac7. Sead Kovačević – Heidelberg Cement Group / TCK

KONCESIJE I JPP1. Haris Jašarević – Deloitte (tim lider)2. Benko Fatušić – Fabrika Cementa Lukavac3. Sead Kovačević – Heidelberg Cement Group / TCK4. Slaven Dizdar – Marić & Co.5. Šemsa Alić – USAID-Sida GOLD Project 6. Almedina Šuvalija - USAID-Sida GOLD Project

ENERGETSKA EFIKASNOST I NAFTNI DERIVATI1. Davorin Marinković – Advokatska kancelarija Dimitrijević&Partners (tim lider)2. Benko Fatušić – Fabrika Cementa Lukavac3. Sead Kovačević – Heidelberg Cement Group / TCK4. Mevlida Bećirević – G-Petrol (GAZPROM) (tim lider)5. Ferida Ćupina-Šan – HOLDIna6. Miljana Sladojević – G-Petrol (GAZPROM)7. Mak Kamenica – USAID Energy Investment Activity - EIA Project

VLADAVINA PRAVA1. Jasmin Šarić – Wolf Theiss (tim lider)2. Stevan Dimitrijević – Advokatska kancelarija Dimitrijević&Partners


REFERENCE

Centralna banka BiH www .cbbh .ba

Vijeće ministara BiH www .vijeceministara .gov .ba

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH www .mvteo .gov .ba

Direkcija za ekonomsko planiranje www .dep .gov .ba

VSTV - Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH www .hjpc .ba

Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo – UNCITRAL www .uncitral .org

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD www .oecd .org/countries/bosniaandherzegovina

Izvještaj Svjetske banke “Doing Business Report 2016” www .doingbusiness .org

EBRD Tranzicijski izvještaj za 2015/16 godinu 2015 .tr-ebrd .com/en/countries/

Reformska agenda za BiH za period 2015-2018 www .fbihvlada .gov .ba/pdf/Reformska%20agenda .pdf

Delegacija Evropske unije u BiH www .eubih .eu

http://www.vijeceministara.gov.ba

http://www.mvteo.gov.ba

http://www.dep.gov.ba

http://www.hjpc.ba

http://www.uncitral.org/

http://www.doingbusiness.org

http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/Reformska agenda.pdf

IMPRESSUMBijela knjiga 2015/16

Izdavač: Vijeće/Savjet stranih investitora - VSI/SSI BiH

Uredništvo: Sanja Miovčić Tea Kajan

Dizajn: Triptih d.o.o.

Tiraž: 1000 kom

Vijeće/Savjet stranih investitora - VSI/SSI BiH

UNITIC Business Centar Fra Anđela Zvizdovića 1/11B, 71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 295 880 Fax: +387 295 889

Email: [email protected] www.fic.ba

Improving the Business Environment in BiH

mailto:[email protected]

http://www.fic.ba

vijeĆe stranih investitora bih bijela knjiga … knjiga 2015-16.pdf · korporativno pravo, ......

Documents