vijesti iz svijeta · 2018-12-20 · zato „to je on umro od povrede glave. si-woo je zaista imala...

VIJESTI IZ SVIJETA (3/2018) • 1

TreÊe tromjeseËje 2018.SJEVERNA AZIJSKOPACIFI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistiËka misija za mladeæ i odrasle

2 • VIJESTI IZ SVIJETA (3/2018)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaSelena Pleπko

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2018.Za internu uporabu

Vaπa darivanja na djelu

Dio darova trinaeste subote tijekom 2015. godinebio je upotrijebljen da se izgradi πkola Tusgal, jedinaadventistiËka πkola u Mongoliji. Tim darovima omo-guÊeno je da se πkola proπiri i da se otvori knjiænica uUlaanbaatoru. Hvala vam za vaπe darove!


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja Ëitamo o Sjevernoj azijskopacifiËkojdiviziji, koja ukljuËuje Kinu, Japan, Mongoliju, Sjevernu i Ju-ænu Koreju i Tajvan. To podruËje ima viπe od 1,6 milijardiljudi, πto ga Ëini najveÊim crkvenim podruËjem πto se tiËestanovniπtva, ali i najmanjim kad je rijeË o dosegu Radosnevijesti — samo je 3% onih koji se izjaπnjavaju kao krπÊani.Ostalih 97% su budisti, πintoisti, muslimani, πamani, taoistii ateisti.

Sjeverna azijskopacifiËka divizija ima oko 704.000 ËlanovaAdventistiËke crkve. To znaËi da na svakih 2.292 ljudi dolazijedan adventist. Divizija je postavila petogodiπnji cilj poveÊa-nja broja Ëlanova Crkve na najmanje jedan milijun do kraja2020. godine. To je priliËno ambiciozan cilj za podruËje kojeje naraslo do 77.841 Ëlana u vremenu od pet godina (od 2010.do 2015. godine). “Mi joπ uvijek imamo velike prilike za misijuna naπem podruËju. Meutim, te prilike nam neÊe uvijek bitidostupne kao sada”, rekao je tadaπnji predsjednik divizije,Jairyong Lee, iznoseÊi plan krajem 2015. godine za dostizanjejednog milijuna Ëlanova. “Meni valja raditi djela onoga, kojime posla, dok je dan. Dolazi noÊ, kada nitko ne moæe raditi.”(Ivan 9,4)

Projekti za ovo tromjeseËje usmjereni su na pomoÊ u do-stizanju toga cilja od milijun Ëlanova.

Poseban dodatak

Ako æelite na poseban naËin oæiviti i obogatiti svoju su-botnju πkolu, kontaktirajte me putem e-maila kako bih vammogao poslati slike visoke rezolucije koje Êe pratiti ove vijesti.


Moæete ih prikazati putem PowerPoint prezentacije, na svojemraËunalu, ili na mobilnom telefonu dok iznosite vijesti. Tako-er, moæete ih otisnuti kako biste ukrasili prostoriju ili ogla-snu ploËu u crkvi.

Vijesti za ovo tromjeseËje obuhvaÊaju samo djeliÊ uzbud-ljivih iskustava koje smo prikupili iz Sjeverne azijskopacifiË-ke divizije. Ako æelite proËitati joπ koje odliËne iskustvo, po-sjetite sljedeÊu web-stranicu: bit.ly/nsd-archive. Na toj stranicimoæete proËitati sva iskustva iz divizije. Videozapise na engle-skom jeziku moæete pogledati na: bit.ly/missionspotlight.Videozapisi se pripremaju i na srpskom jeziku i moæete ihpreuzeti i pogledati na: http://www.subotnaskola.org/mladi-i-odrasli/adventisticka-misija-video/. Hvala vam πto ohrabru-jete vjernike da budu usmjereni na misiju!

Andrew McChesney, [email protected]

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

MoguÊnosti

Dar trinaeste subote pomoÊi Êe u sljedeÊim projektima:

u Izgradnja crkve u Kini.u Izgradnja prve crkve u Sejongu, u Juænoj Koreji.u Izgradnja internata u Ulaanbaataru, u Mongoliji.u Srediπte za obuku mladih u πirenju Radosne vijesti u cr-

kvi Tokio Setagaya u Japanu.u ©est gradskih zdravstvenih srediπta u Tajvanu.

Viπe: www.AdventistMission.org

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. srpnja 2018.

Opsjednuta s dvadeset duhovaJuæna Koreja

Danas 55-godiπnja Si-Woo Noh [izgovara se: ©i O] je kaodijete patila od kroniËnih glavobolja, dok je æivjela u Daeguu,velikom gradu u Juænoj Koreji.

Zavrπila je fakultet, udala se i ubrzo rodila kÊer. Meutim,æivot joj je bio teæak zbog stalnih glavobolja. LijeËnici nisuznali πto da Ëine. Odlazila je u budistiËke hramove, nadajuÊise da Êe postati redovnica i da Êe na taj naËin doæivjeti olak-πanje, no redovnici bi je uvijek vraÊali kuÊi.

Si-Woo je zatim posjetila πamana, osobu za koju se vje-rovalo da komunicira s dobrim i zlim duhovima. ©aman jojje rekao da je duh djeteta uπao u prostoriju prije nje. Rekaoje da je to bio duh njezinog brata i da ona trpi glavoboljezato πto je on umro od povrede glave.

Si-Woo je zaista imala brata koji je umro, no znala je onjemu vrlo malo jer se to dogodilo prije njezinog roenja. Vra-tivπi se kuÊi, upitala je svoju majku o tom dogaaju. Majkajoj je potvrdila da je brat umro od povrede glave.

Vratila se k πamanu da potraæi savjet u vezi s glavobo-ljama. ©aman joj je rekao da je duh mora opsjesti i da morapostati πamanka, a ako odbije, duh Êe muËiti i njezinu kÊi.

Si-Woo je postala πamanka. Kako bi je duh opsjeo, odnje se zahtijevalo da izgovara stodnevnu molitvu i da ode nahodoËaπÊe na planine na kojima su πaman, njezin suprug iona roeni. Takoer, morala se moliti tri sata svake noÊi idva sata rano ujutro i kupati se u hladnoj vodi kako bi oËi-stila svoje tijelo.

Si-Woo je opsjeo ne jedan, veÊ dvadeset duhova. Otvorilaje svetiπte za duhove i sljedeÊih dvadeset godina provela je


pretkazujuÊi ljudima dogaaje i lijeËeÊi bolesti, a opsjeli suje i duhovi preminulih. Po svemu sudeÊi, bila je uspjeπna usvojem poslu. Kad bi je posjetio netko s bolovima u trbuhuili problemima sa srcem, ona bi mu davala amajlije, molilabi se i izvodila odreene obrede — i simptomi bi nestajali.

Si-Woo je na taj naËin stekla bogatstvo, no nije bila zado-voljna. Njezine glavobolje su nestale, ali stalno je osjeÊalabolove u tijelu, a poËele su se javljati i psihoze (psihiËki po-remeÊaj kada su misli tako nepovezane da osoba gubi dodirsa stvarnoπÊu). Njezin suprug i kÊi su je napustili. U takvompsihiËkom stanju nekoliko puta je pokuπala poËiniti samo-ubojstvo.

A onda je doæivjela prometnu nesreÊu nakon koje je osta-la u bolnici mjesec dana. Ta nesreÊa ju je zbunila. Pitala sekako moæe drugim ljudima pretkazati buduÊnost, a nije mo-gla predvidjeti vlastitu nesreÊu.

“Zaπto me bogovi kojima sluæim dvadeset godina nisu za-πtitili?” razmiπljala je. “Ako me ti bogovi ne mogu zaπtititi,kako im mogu vjerovati?”

Si-Woo se molila da njezina vjera ojaËa, ali niπta se nijedogodilo. Frustrirana, zapalila je svoje svetiπte i rekla da viπene æeli sluæiti bogovima. Duhovi su je napustili.

Bez svojeg svetiliπta Si-Woo se osjeÊala isprazno i upla-πeno. Pitala se postoji li moÊniji bog od njezinih prijaπnjihbogova. Tada se sjetila jedne vjernice iz AdventistiËke crkvekoja joj je svojedobno govorila o Isusu. Nazvala je tu æenuobrativπi joj se za pomoÊ.

Vjernica ju je upoznala s pastorom u mirovini. Dok suzajedno prouËavali Bibliju, Si-Woo je saznala o pravom stanjumrtvih i shvatila da je sve ove godine sluæila Sotoni. Krstilase 2016. godine.

Si-Woo je odluËna u tome da nikada viπe ne dopusti So-toni da ue u njezin æivot. Na nju su posebno utjecale rijeËiiz Evanelja po Luki: “Kad neËisti duh izie iz Ëovjeka, lutabezvodnim mjestima traæeÊi spokoja. Kad ga ne nae, rekne:


‘Vratit Êu se u kuÊu odakle izioh.’” (Luka 11,24) Ona sesvakoga jutra moli i Ëita Bibliju. Po prvi put je iskusila pravimir i radost u svom æivotu.

Kada je Krist istjerao demone iz jednog mladiÊa, rekao je:“Poi kuÊi k svojima pa im javi πto ti je uËinio Gospodin,kako ti se smilovao.” (Marko 5,19) Isto tako i Si-Woo objavljujepo svim adventistiËkim crkvama πirom Juæne Koreje πto jeIsus uËinio za nju. Svi koji Ëuju njezino iskustvo zadivljenisu Boæjim djelovanjem.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Korejci vole kimchi, tradicionalno kuhano jelo pripremlje-no od raznog povrÊa — kimchi od kupusa, rotkvica, kra-stavaca… Postoji oko 250 razliËitih vrsta ovoga jela.

u Umjesto raznih sustava za grijanje u stanovima, u zimskimmjesecima Korejci imaju tople podove koji se nazivaju on-dol. Toplina dolazi pomoÊu cijevi provedenih u podu. Toje stara tehnologija, ali viπe od 90% domaÊinstava u Juæ-noj Koreji koristi je i danas.

u Broj 4 smatra se vrlo nesretnim brojem u Koreji. U diza-lima se moæe primijetiti da je broj 4 zamijenjen slovom F,ili ga uopÊe nema.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


14. srpnja 2018.

Dragi braËni parJuæna Koreja

Dvojica literarnih evanelista i ja iπli smo od vrata dovrata u jednom gradu blizu glavnog grada Juæne Koreje, Se-ula. Dok smo pjeπaËili ulicom, primijetili smo veliko oglaskoji je navjeπÊivao seminar crkve koja je svetkovala nedjelju.OdluËili smo otiÊi i pogledati o Ëemu je rijeË.

Adresa na reklami dovela nas je do doma jednog braËnogpara, gdje su oba supruænika sluæila kao pastori u jednoj odnajveÊih juænokorejskih crkava koje su svetkovale nedjelju.Meutim, kad smo se naπli pred njihovim vratima, mi to ni-smo znali.

“Mi smo iz mjesne nakladniËke kuÊe i ovdje smo da vamponudimo neku literaturu”, rekla sam.

Na moje iznenaenje, Ëovjek koji je otvorio vrata prepo-znao je adventistiËku nakladniËku kuÊu. Istoga trenutka jeupitao: “Zaπto idete u crkvu subotom?”

U svojem odgovoru povezala sam izvjeπtaj o stvaranju izPostanka, rekavπi kako je Bog stvorio svijet za πest dana, aonda poËinuo sedmoga dana, u subotu, posvetivπi je. Pruæilasam Ëovjeku prvu lekciju Dopisne biblijske πkole i obeÊalada Êu mu donijeti novu lekciju sljedeÊega tjedna.

Dok smo razgovarali, shvatila sam da Ëovjek, koji se pred-stavio kao Ki-Jo Moon [izgovara se: Ki Jo Mon], dosta dobropoznaje Bibliju. Tada sam saznala da sluæi kao pastor veÊtrideset godina, a njegova supruga deset.

Prilikom sljedeÊeg posjeta ovom braËnom paru nisam do-nijela drugu lekciju Dopisne biblijske πkole, veÊ nekoliko knji-ga jedne od osnivaËa AdventistiËke crkve, Ellen G. White. Pri-vlaËan komplet od pet knjiga sadræavao je knjige: Patrijarsi i


proroci, Proroci i kraljevi, Isusov æivot, Djela apostolska i Velikisukob. Komplet knjiga stajao je 300.000 korejskih vona (oko1.700 kuna), ali ja sam rekla da im poklanjam te knjige.

Pastor je pokazivao veliko zanimanje za Knjigu prorokaDaniela i pitao je bih li mu mogla reÊi neπto o tome. Kadsam sljedeÊi put posjetila ovaj braËni par, donijela sam ko-mentare na biblijske knjige Daniela i Otkrivenja.

Neπto kasnije pastor mi je poslao SMS-poruku u kojoj jenapisao: “Izgleda da sam cijeli svoj æivot prouËavao Biblijuvrlo povrπno. Bih li mogao doÊi vidjeti vaπu crkvu?”

»inilo se da je uæivao u crkvenim bogosluæjima; doπao jenekoliko puta, a onda je prestao. Pitala sam se πto se dogo-dilo.

Svaki put kada bih ga nazvala i pitala πto je bilo, davaobi razliËite izgovore — kako ima previπe posla, kako se neosjeÊa dobro i sliËno. Kasnije sam saznala kako mu je su-pruga branila da ide u adventistiËku crkvu. Ucjenjivala ga jerijeËima: “Ti si pastor, srami se! Ne bi smio odlaziti tamo.”Ali ja sam ga i dalje pozivala u crkvu.

Nekih sedam godina nakon naπeg prvog susreta nazvalasam ga i pozvala da prisustvuje nizu zdravstvenih predava-nja koja su se odræavala u jednoj adventistiËkoj crkvi. Semi-nar je ukljuËivao posebne tretmane ËiπÊenja organizma uzpomoÊ raznih svjeæe pripremljenih sokova koje su polazniciseminara mogli konzumirati.

Kad sam rekla pastoru za ove detox tretmane, rekao mije da je bolje da nazovem njegovu suprugu i pozovem je nataj seminar. Stoga sam nazvala njegovu suprugu, koja sesloæila da Êe doÊi na seminar zajedno sa svojim suprugom.To je bio prvi put da je ona pokazivala neko zanimanje zaadventistiËku crkvu.

Nakon kratkog vremena ovaj braËni par je prihvatio pozivda prisustvuje jednom nizu predavanja u crkvi. Gospodin Ki-Jo Moon bio je dirnut iznesenom porukom, ali nije bio sigu-ran æeli li dolaziti u crkvu. Pozvala sam njegovu suprugu i


njega na joπ jedan niz predavanja. Dolazili su svake veËerina predavanja i naposljetku izjavili: “Poistovjetili smo se sovom porukom.”

Osam godina nakon naπeg prvog susreta, u veljaËi 2017.godine, ovaj braËni par krstio se u adventistiËkoj crkvi. RijeËGospodnja i naπa zdravstvena poruka dovode do promjene uæivotima ljudi.

Hee-Sook Kim ima 64 godine i literarna je evanelistica uJuænoj Koreji. SljedeÊega tjedna Ëut Êemo iskustvo ovog pa-stora o njegovu obraÊenju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Juæna Koreja ima 715 adventistiËkih crkava s 247.143vjernika, a ukupno stanovniπtvo iznosi 75.916.000. ToznaËi da na svakih 307 osoba dolazi jedan adventist.

u Viπe od 50% stanovniπtva ne pripada nijednoj organizira-noj religiji, dok se 28% njih izjaπnjava kao krπÊani, a 16%kao budisti.

u Glavni grad Juæne Koreje je Seul, koji sa svojom okolicomima dvadeset i pet milijuna stanovnika, πto ga Ëini tre-Êim najveÊim gradom na svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


21. srpnja

Pokuπaj preobraÊanja adventistaJuæna Koreja

Moje zanimanje za AdventistiËku crkvu poËelo je mnogoprije nego πto je jedna literarna evanelistica pokucala namoja vrata.

Kao pastor najveÊe protestantske crkve, htio sam razum-jeti razliËite religije i usporediti literaturu Prezbiterijanske,MetodistiËke i AdventistiËke crkve. Primijetio sam da je veÊinuadventistiËke literature napisala Ellen G. White. Pitao samse zbog Ëega se u toj crkvi posveÊuje toliko pozornosti æenikoja je davno umrla.

Istodobno, osjeÊao sam kao da mojoj crkvi neπto nedostaje.Pitao sam jednog istaknutog pastora zaπto ne poduËavamovjernike o knjigama proroka Daniela i Otkrivenja. Odgovoriomi je da je to zato πto dovoljno ne razumijemo te knjige.

Dok sam traæio odgovore na svoja pitanja, ukljuËio samse u borbu protiv vjerskih sljedbi. VeÊina krπÊana u JuænojKoreji smatra tri vjerske skupine sljedbama ili sektama —Jehovine svjedoke, adventiste i lokalnu vjersku skupinu kojase zove “Novo nebo i nova zemlja”. Poznajem jednog mladiÊakojeg sam pokuπao odvratiti od odlaska u spomenutu sku-pinu. Otiπao sam u njihovo sjediπte i odræao biblijsko preda-vanje. Zatim sam pokuπao obratiti jednu skupinu Jehovinihsvjedoka. Nakon toga poæelio sam saznati viπe o adventisti-ma kako bih mogao pobiti njihova uËenja.

U to vrijeme na vrata mi je pokucala Hee-Sook Kim, li-terarna evanelistica. Kad se predstavila kao suradnica ad-ventistiËke nakladniËke kuÊe, u sebi sam pomislio: “Æelimsaznati viπe o adventistima, a ti si mi, Boæe, doveo jednu odnjih na vrata.”


Gospoa Kim mi je dala jedan traktat. ObiËno takve stvaribacam u smeÊe, ali sada sam pomislio: “Moæda u tom trak-tatu postoji traËak istine. Ako postoji, æelim to saznati dabih se mogao duhovno povezati s njom i obratiti je.”

Je li to sljedba?

Nakon nekog vremena poæelio sam otiÊi u crkvu gospoeKim, da vidim jesu li adventisti zaista sljedba, kao πto tokaæe moja crkva. Potajno sam odlazio u crkvu nekoliko puta,no moja supruga je meu mojim stvarima pronaπla ad-ventistiËki Ëasopis i doπlo je do sukoba meu nama. Poku-πavao sam naÊi naËin kako da odlazim u adventistiËku cr-kvu a da to ne dovede do svae sa suprugom. Kad me go-spoa Kim pozvala na zdravstvena predavanja koja su se odr-æavala u njezinoj crkvi, smatrao sam da bi ta tema moglazanimati moju suprugu, pa sam predloæio gospoi Kim darazgovara s njom.

Znao sam da supruga ne bi htjela iÊi na bogosluæja, alita zdravstvena predavanja izgledala su kao dobra prilika dase upozna s AdventistiËkom crkvom. Æelio sam da moja su-pruga uvidi da su adventisti prijateljski raspoloæeni, πto semoæe posebno primijetiti prilikom zajedniËkih obroka. U mo-joj crkvi pastori uvijek sjede na Ëelu stola, a vjernici ih slu-æe. U adventistiËkoj crkvi su svi jednaki.

Zdravstveni seminari su malo ublaæili stavove moje su-pruge prema AdventistiËkoj crkvi. Neπto kasnije prisustvovalismo evaneoskim predavanjima o biblijskim knjigama proro-ka Daniela i Otkrivenja.

Pomislio sam: “Ovo je neπto potpuno drugaËije. U mojojcrkvi postoji mnogo izvjeπtaËenosti, a ovdje mi je adventistiË-ki pastor dao topao duhovni obrok.”

Kad je niz predavanja zavrπio, predavaË mi je savjetovaoda razmislim o krπtenju. Meutim, supruga mi je rekla dapriËekam, podsjetivπi me da sam ne samo pastor, veÊ i voaodjela za starije osobe u svojoj crkvi. Posluπao sam suprugu.


Najprije sam odluËio dati ostavku na mjesto predsjednikalokalne crkvene unije, a zatim razmisliti o krπtenju.

Subotu nakon moje odluke da odgodim krπtenje mojasupruga nije mogla prisustvovati bogosluæju jer se razboljela.Toga poslijepodneva jedan vjernik AdventistiËke crkve doπaoje u naπ dom da posjeti moju suprugu. Dok smo razgovarali,osvjedoËio me da se trebam krstiti.

Pogledao sam suprugu i odgovorio: “Ozbiljno razmiπljamo tome, i ako je to Boæja volja, krstit Êu se.” Moja suprugaje pogledala kalendar i rekla: “»etvrti veljaËe djeluje kao dobardatum za krπtenje.”

Nisam mogao vjerovati onome πto Ëujem! Supruga me prijesamo tjedan dana uvjeravala da trebam odustati od krπtenjau AdventistiËkoj crkvi, a sada se i ona æeljela krstiti.

Moj æivot se ispunio radoπÊu nakon naπeg krπtenja u ve-ljaËi 2017. godine. Otada se radujem svakom novom bogo-sluæju subotom. Æelio sam obratiti adventistiËku literarnuevanelisticu, a na kraju je ona obratila mene.

Ki-Jo Moon je punih trideset i sedam godina sluæio kao pa-stor u jednoj crkvi koja je svetkovala nedjelju. SljedeÊeg tjed-na Ëut Êemo iskustvo njegove supruge.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Sa stanovniπtvom od 51 milijun na 100.000 km2 JuænaKoreja ima jednu od najveÊih gustoÊa naseljenosti na svi-jetu, s 500 ljudi/km2. U Sjedinjenim AmeriËkim Dræava-ma je gustoÊa naseljenosti 33 ljudi/km2.

u U Juænoj Koreji se smatra da ste prilikom roenja veÊstari godinu dana.

u SveuËiliπte Sahmyook [izgovara se: ©amjuk] osnovano je1906. godine kao mala πkola pod nazivom SveuËiliπte


Euimyung [izgovara se: Ejmjung]. Osnovali su ga ameriËkiadventistiËki misionari kako bi unaprijedili obrazovanjecrkvenih djelatnika u Koreji. Tijekom povijesti dvaput jemorala biti zatvorena — za vladavine Japana nad Korejomi za Korejskog rata. Danas ovu obrazovnu ustanovu poha-a 5.787 studenata od kojih 86% dolazi iz neadventistiË-kih obitelji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


28. srpnja 2018.

Subota ispunjava prazninuJuæna Koreja

Bog mi je pomagao da godinama osnivam crkve u JuænojKoreji. Propovijedala bih nekoj maloj skupini, ona bi naraslana Ëetrdeset ljudi i postala crkva, a zatim bi me Bog odveona neko drugo mjesto.

Meutim, iako sam radila u Boæjem djelu, osjeÊala samda mojem srcu neπto nedostaje. Radost bi me ispunjavaladok sam propovijedala ili sudjelovala u sastancima za oæiv-ljavanje, ali nakon toga bi me pratila duboka praznina. Stu-dirala sam teologiju i postala pastorica poput mojega supru-ga, ali i dalje sam se osjeÊala prazno.

A onda, jednoga dana, na naπim vratima se pojavila jednaæena, adventistiËka literarna evanelistica. Poklonila nam jeneku literaturu, a moj suprug je potom poËeo pohaati ad-ventistiËku crkvu. U poËetku sam mislila da odlazi u nekudrugu crkvu koja svetkuje nedjelju, pa mi je bilo Ëudno πtoga nema subotom.

Dok sam jednom spremala njegov ured, pronaπla sam nekiletak AdventistiËke crkve i shvatila kamo je odlazio subotom.

Toga dana nisam niπta rekla. SljedeÊeg dana bila je ne-djelja, a ja sam i dalje πutjela.

U ponedjeljak sam rekla svojem suprugu: “Ti si sveÊenik,kako moæeπ iÊi u tu sljedbu?”

“Ne razumijeπ”, odgovorio mi je. “Oni nisu sljedba, oni ima-ju istinu.”

Kad sam Ëula te njegove rijeËi, poËela sam potajno ËitatiadventistiËke knjige koje je moj suprug ostavljao po cijelojkuÊi. Od literarne evanelistice dobili smo nekoliko knjigaEllen G. White.


»itanje tih knjiga vrijealo je moj ponos kao pastorice,tako da sam ih Ëitala kada moj suprug nije bio kod kuÊe.Kada bih Ëula zvuk motora suprugovog automobila isprednaπe kuÊe, brzo bih vraÊala knjige na policu.

Zanimanje je raslo

Moje zanimanje za adventistiËka uËenja je raslo. A ondame ona æena, adventistiËka literarna evanelistica, pozvalada doem na neka zdravstvena predavanja koja su se odr-æavala u adventistiËkoj crkvi. Mislila sam: “Ovo je prilika davidim jesu li adventisti sljedba ili ne.”

Zdravstveni seminar je trajao nekoliko dana. TijekomtreÊeg dana priπla mi je jedna æena, Kineskinja, i pitala me:“Pastorice, ljudi kaæu da je ova crkva sljedba; πto vi mislite?”

Htjela sam odgovoriti: “Da, ovo je sljedba”, no umjestotoga moja usta su izgovorila sljedeÊe rijeËi: “Ne, ovo nije sljed-ba. Ova crkva propovijeda istinu, ukljuËujuÊi i biblijsku su-botu.”

Zaista ne znam zaπto sam to izgovorila.Æena je bila zadivljena. “U tom sluËaju, æelim dolaziti u

vaπu crkvu sa svojom kÊeri.” “Ne, ne, moja crkva je daleko.Doite u ovu crkvu. Ovdje Êe se brinuti za vas.”

Kasnije sam saznala da se ta æena krstila. Ona je bilaprva osoba koju sam dovela u AdventistiËku crkvu, iako ni-sam bila vjernica te crkve!

Nakon niza zdravstvenih predavanja otiπla sam na bo-gosluæje u subotu po prvi put. Æeljela sam naÊi neπto — biloπto — πto bi mi omoguÊilo da izjavim da je ova crkva sljed-ba. Ali nisam mogla niπta pronaÊi. Bila sam iznenaena πtoadventisti pomnjivo slijede Bibliju.

Poruka od Isusa

Æeljela sam se krstiti, ali veÊ sam se bila krstila sa svojimsuprugom, godinama ranije. Molila sam se: “Zaπto da to po-


novno uËinim?” Bog mi je odgovorio: “Ovu odluku trebaπ do-nijeti sama.”

Na kraju sam se odluËila ponovno krstiti jer sam grijeπilane svetkujuÊi subotu.

U to vrijeme je jedan vjernik AdventistiËke crkve posjetionaπ dom jedne subote poslijepodne. Dok smo razgovarali,obratio se mojem suprugu i meni rekavπi da bismo se obojetrebali krstiti. Moj suprug je odgovorio da Êe se moliti Bogupo tom pitanju, no ja nisam vidjela razlog da se viπe za tomolim. Predloæila sam da se krstimo u veljaËi 2017. godine.I krstili smo se!

Moj san je da moje sedmero braÊe i sestara prihvate su-botu. Takoer æelim putovati u mjesta gdje ljudi nisu upoznatis adventnom vijeπÊu i poduËavati ih o suboti. Molimo vas dase molite za nas i naπu Ëeænju da osnivamo adventistiËkecrkve.

Danas se viπe ne osjeÊam prazno. Ono πto mi je nedosta-jalo u æivotu jest istina o suboti. Moje srce je ispunjeno ra-doπÊu u Isusu.

Soon-Ae Byun (64)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Prvi adventistiËki misionar u Koreji bio je Son Heung Cho,Korejac koji se obratio dok je æivio u Japanu 1904. godine.

u Juænokorejska unija konferencija obuhvaÊa IstoËno-sre-diπnju, Srednje-zapadnu, JugoistoËnu, Jugozapadnu i Za-padno-srediπnju konferenciju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


4. kolovoza 2018.

Oprosti mi, OËeJapan

Nisam odgajana kao krπÊanka. Nikad nisam niti razmi-πljala o Bogu, kao ni mnogi drugi ljudi u Japanu, koji broji127 milijuna stanovnika. Meutim, mnogo sam razmiπljala osvojem ocu. Nisam ga voljela.

Moji roditelji su se razveli kad sam bila mala. Æivjela sams majkom, ali sam posjeÊivala oca vikendima. Kad sam ima-la Ëatrnaest godina, otac se razbolio i ja sam se vikendimamorala brinuti o njemu. Nisam æeljela biti njegova medicin-ska sestra. Bilo je vrlo stresno, a ja sam bila mlada i æeljelasam raditi mnogo toga drugog.

Æalila sam se: “Zaπto baπ ja?” Kad god bih vidjela svojegaoca, rekla bih mu da ga mrzim. Mnogo sam plakala. Mislimda je i moj otac takoer plakao. Nakon nekog vremena jeumro.

OdluËila sam se preseliti u Sjedinjene AmeriËke Dræavekako bih studirala animaciju. Prije nego πto sam poËela saπkolovanjem u Los Angelesu, posjetila sam rodbinu u Chi-cagou, vjernike KrπÊanske adventistiËke crkve.

Pozvali su me da odem u adventistiËku crkvu s njima, itamo mi se zaista svidjelo. To je bilo prvi put da sam bila unekoj krπÊanskoj crkvi.

Ali kad sam poËela sa studiranjem, nisam imala vremenaza crkvu. ©est mjeseci roaci su me ispitivali jesam li pro-naπla neku adventistiËku crkvu u Los Angelesu. Na krajusam otiπla u filipinsku adventistiËku crkvu Glendale. Moj planje bio da sluπam propovijed, a zatim odem kuÊi i razgovaramsa svojom majkom preko Skypea. Meutim, crkva je bila punamladih ljudi poput mene i kad sam htjela krenuti kuÊi,


zaustavili su me. RuËali smo, a zatim su me pozvali da za-jedno izaemo tog poslijepodneva.

Moji novi prijatelji nazvali su me i sljedeÊeg dana i htjelida se vidimo. Zvali su svakog dana. Pitala sam se zbog Ëegasu tako ljubazni prema meni. Nakon nekog vremena shvatilasam da Bog pokazuje svoju ljubav preko krπÊana, a oni jepokazuju meni. Æeljela sam saznati viπe o svemu tome. Po-stavljala sam mnoπtvo pitanja o Bogu i Bibliji.

Jedna od mojih prijateljica bila je biblijska djelatnica iprouËavala je Bibliju sa mnom. Voljela sam svoje prijatelje iæeljela sam se krstiti, no nisam mogla zaboraviti kako samse loπe ponaπala prema ocu. Voljela bih da sam mogla zatra-æiti njegov oproπtaj.

Jedne noÊi usnula sam san. Vidjela sam oca koji je leæaona podu. Njegovo lice bilo je vrlo blijedo, kao da je na samrti.Promatrao me je ne izgovorivπi ni rijeË. Bila sam zapanjenatime kako me promatra. Pomislila sam: “Oh, ne, neÊe mi ni-kada oprostiti.”

SljedeÊe noÊi usnula sam isti san. Ponovno sam vidjelaoca kako leæi na podu. Ali sada se nasmijeπio i rekao: “Hvalati.” Pomislila sam da mi je otac oprostio i to je upravo onoπto Bog Ëini za nas. Iako ne Ëinimo uvijek sve na ispravannaËin, Bog nam praπta i voli nas.

Kad je moj otac u snu rekao: “Hvala ti”, po prvi put samosjetila radost spasenja. Teret u mojem srcu je nestao. Znalasam da mi je oproπteno. Kada sam se probudila, pomolilasam se: “Hvala Ti, Boæe, πto mi je Isus oprostio. Sada osje-Êam Isusovu ljubav.”

San je uklonio posljednju prepreku za moje krπtenje. Os-jetivπi Njegovu ljubav preko ljudi u crkvi, shvatila sam daBog moæe oprostiti. “Boga nitko nikada ne vidje. Ako ljubimojedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u namasavrπena.” (1. Ivanova 4,12) Moja rodbina je doπla iz Chicagoada proslavi moje krπtenje, tri mjeseca nakon sna. Bili suiznenaeni, ali sretni mojom odlukom.


Sada imam dvadeset i Ëetiri godine i radim u nevladinojorganizaciji blizu Tokija. OdluËila sam da se ne æelim bavitianimacijama, jer se animacije uglavnom koriste za videoigreu Japanu. Ne æelim stvarati videoigre, nego radim kao djeËjaterapeutkinja uz pomoÊ umjetnosti. Moja organizacija koristiterapiju umjetnoπÊu da pomaæe djeci da prou kroz traumeizazvane prirodnim nepogodama kao πto su tsunamiji ili po-tresi, poput onih koji su pogodili sjeverni Japan 2011. godi-ne.

Molim se da moja majka prihvati Isusa. Takoer, molimse za svoju crkvu u Tokiju. Crkva Setagaya obuËava mladejapanske adventiste poput mene da πire Radosnu vijest πiromJapana.

Dio darova trinaeste subote ovog tromjeseËja bit Êe upo-trijebljen da se proπire aktivnosti i rad s mladim ljudima.

Pogledajte kratku videosnimku u kojoj 24-godiπnja HoritaRisa iznosi svoje iskustvo: bit.ly/forgive-me-father

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Japan je arhipelag na istoËnom rubu Azije. Sastoji se odËetiriju glavnih otoka: Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyu-shu. Osim glavnih otoka, ima joπ oko Ëetiri tisuÊe otoËiÊa.

u Tri tektonske ploËe sudaraju se i taru blizu Japana iza-zivajuÊi potrese. Japan svake godine pogodi viπe od tisuÊupotresa. Japan takoer ima dvjesto vulkana, od kojih jeπezdeset aktivno.

u ©intoizam je religija koja je u Japanu najzastupljenija.Prakticira je oko 80% stanovniπtva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


11. kolovoza 2018.

Isus je upecao ribaraJapan

Moje srce bilo je ispunjeno radoπÊu kad se Sadayuki, 48-godiπnji ribar, krstio na japanskom otoku Tsushima [izgovarase: Cuπima]. Radio je kao ribar od svoje petnaeste godine, asada ga je upecao Isus.

Prvi put sam vidio Sadayukija kad me na parkingu su-permarketa traæio cigaretu. Moja supruga i ja æivimo s na-πim dvjema kÊerima na otoku Tsushima, na kome æivi 30.000ljudi, a nalazi se u blizini granice s Juænom Korejom. Mismo pioniri svjetske misije KrπÊanske adventistiËke crkve,vjernici laici koji volontiraju najmanje godinu dana kako biosnovali crkvu u mjestima u kojima nema adventista. Kadasmo stigli na otok prije sedam godina, bili smo jedini adven-tisti.

Sadayuki je kucnuo po naπem automobilu, uplaπivπi mo-je dvije kÊeri, i rekao: “Imate li cigaretu?” Istog trenutka samodgovorio: “Æao mi je, stvarno nemam cigarete.”

To je naËin na koji obiËno odgovaram na takva pitanja.Meutim, nepoznati Ëovjek je izgledao tuæno i bespomoÊno.Kad se malo udaljio od automobila, rekao sam kÊerima dabismo se trebali pomoliti za tog Ëovjeka. Nakon molitve sampomislio: ©to ako ovom Ëovjeku dam neki adventistiËki trak-tat? Meutim, nisam imao nijedan traktat u automobilu jersam nekoliko dana ranije sve podijelio. Ponovno sam se pomo-lio Bogu da mi pomogne da uËinim neπto za ovog Ëovjeka.

Kada sam otvorio oËi nakon molitve, primijetio sam jedantraktat na podu automobila. Nekako se bio podvukao podsjediπte. Bio je izguævan i prljav od nogu moje djece, ali Ëitljiv.Osim toga nisam imao niπta drugo πto bih mu mogao dati.


Zgrabio sam kÊeri za ruke i potrËali smo prema Ëovjeku. Kadsmo ga stigli, na pamet mi je pao jedan biblijski redak. Tosu bile rijeËi apostola Petra kojima se obratio prosjaku. “Sre-bra i zlata nema u mene, ali πto imam — to ti dajem (…)”(Djela 3,6)

Obratio sam se Ëovjeku: “Æao mi je, nemam cigaretu davam dam, ali imam ovo.” Pitao sam se hoÊe li Ëovjek prihvatititaj izguævani, uprljani letak. Primio ga je bez oklijevanja iodmah poËeo Ëitati. Zatim mi se zahvalio i rekao: “Da vambudem iskren, pripremao sam se da odem u obliænju crkvuda vidim moæe li mi neπto promijeniti æivot. Meutim, vi stedoπli do mene prije nego πto sam otiπao tamo.”

Kad sam Ëuo ove njegove rijeËi, bio sam iznenaen. Iz-gledalo mi je kao da je Bog ugovorio naπ susret. Pozvao samËovjeka da prouËava Bibliju sa mnom svakog dana i pitao gaæeli li neπto pojesti. Ponudio sam mu i obrok kod nas svakogdana.

»ovjek se predstavio i radosno pristao da doe u naπ domna biblijska prouËavanja. Sadayuki se pojavio sljedeÊeg danai poËeli smo prouËavati Bibliju, πto je trajalo sljedeÊa tri mje-seca. Saznao sam da je imao problem s depresijom i alkoho-lizmom, da je dvaput pokuπao izvrπiti samoubojstvo predo-zirajuÊi se tabletama. LijeËnici su mu oba puta na ËudesannaËin spasili æivot.

Rekao sam mu da Bog ne bi dopustio da umre a da prijetoga nije upoznao Isusovu ljubav. Sadayuki se krstio 2015.godine, postavπi na taj naËin drugi od troje ljudi koji su pri-hvatili Isusa i krstili se od trenutka kad se moja obitelj pre-selila na ovaj otok.

On viπe ne pije i sanja o tome da osnuje program kojimbi pomagao alkoholiËarima da se oslobode alkoholizma.

Ponekad moja supruga i ja osjetimo obeshrabrenost zbogvelikih poteπkoÊa s kojima se suoËavamo dok πirimo Rado-snu vijest meu stanovniπtvom koje slijedi budistiËke i πinto-istiËke obiËaje.


Sadayuki i njegovo nasmijano lice podsjeÊa me na to daboæanski putovi nisu isti kao naπi i da nas On vodi k ljudimakoji traæe istinu.

39-godiπnji Kurihara Kimiyoshi, meu prijateljima poznatkao Kimi, jedan je od 2.500 pionira globalne misije KrπÊanskeadventistiËke crkve, koji su osnovali viπe od 11.000 novih cr-kava od 1990. godine. Kimi nikada nije planirao postati pionirglobalne misije. On ima pilotsku dozvolu i æelio je biti misio-nar koji Êe letjeti, no Bog je imao drugaËije planove. Ipak, onse i dalje igra s avionima. Pogledajte kako se igra s papirna-tim avionom u svojoj uËionici na web-stranici: bit.ly/praying-for-students1.

ProËitajte druga dva Kimijeva iskustva u djeËjim vijestimaiz svijeta za ovo tromjeseËje, ili na web-stranici: bit.ly/child-rensmission).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Japanska kuhinja se uglavnom sastoji od riæe, ribe, povrÊai malo mesa. Zbog unosa male koliËine masti, ta prehranaje vrlo zdrava, πto objaπnjava zaπto Japanci prosjeËno æiveduæe od drugih ljudi na Zemlji.

u Sumo hrvanje je japanski nacionalni sport. Da bi pobijediou ovom sportu, hrvaË mora prisiliti protivnika da izae izringa ili da dodirne pod bilo kojim dijelom tijela osim ta-banom.

u KrπÊanstvo je prvi put doπlo u Japan 1549. godine posred-stvom isusovaca. Danas u Japanu ima 1 do 2,3% krπÊana.

u U Japanu postoji 97 crkava i 15.151 vjernik. Japan broji125.310.000 stanovnika, πto znaËi da na svakih 8.270 lju-di dolazi jedan adventist.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. kolovoza 2018.

Majka stotinamaJapan

Mayumi Nagano je jedna od najutjecajnijih æena u Adven-tistiËkoj crkvi u Japanu. Ona nije oduvijek bila takva. Prijenego πto je krenula u prvi razred osnovne πkole, dvaput jegotovo umrla.

Danas 58-godiπnjakinja, Mayumi je odgojena u domu ocaalkoholiËara i majke koja je bila psihiËka bolesnica. Nitkonije pazio na nju. Dvaput je prolila vrelu vodu po sebi izvelike posude koja je stajala na πtednjaku. Prvi put se todogodilo kad je imala tri godine, a zatim s pet godina. Vrelavoda se oba puta prolila po njezinom malom tijelu, ostavlja-juÊi joj trajne oæiljke na koæi od opeklina.

“Bog je dvaput spasio moj æivot”, kaæe Mayumi. Kad jeimala devet godina, njezina majka je nestala i nikada je viπenisu pronaπli.

Prvi traËak nade u neπto lijepo pojavio se kad je Mayumibila u πestom razredu osnovne πkole. Neki Amerikanac sedoselio u njihovo susjedstvo. Uspostavivπi kontakt s Mayu-mi, pouËavao ju je engleski, kao i da Ëita Bibliju. Nije moglavjerovati svojim uπima kad je proËitala zlatno pravilo: “Sve,dakle, πto æelite da ljudi vama Ëine, Ëinite i vi njima. To je,doista, Zakon i Proroci.” (Matej 7,12)

“Kada sam Ëula te rijeËi, shvatila sam da sam pronaπlanaËin da krenem dalje u svojem æivotu. Nisam mogla promi-jeniti svoju proπlost; moja koæa puna oæiljaka nikada neÊebiti kao prije. Tada sam shvatila da mogu drugoj djeci pru-æiti ljubav koju sam toliko oËekivala od svojih roditelja.”

Tada se u njoj poËela razvijati zamisao o tome da Êe sebrinuti o drugoj djeci.


Meutim, proπlo je nekoliko teπkih godina u njezinu æivo-tu. Udala se kad je imala dvadeset i jednu godinu, a razveladeset godina kasnije. Postala je alkoholiËarka i teπka ovis-nica o duhanu. Pokuπala je poËiniti samoubojstvo. A ondase ponovno udala s trideset i osam godina i poËela graditinovi æivot. Bila je uæasnuta onim πto je vidjela kada je poËe-la raditi u dnevnom boravku za djecu. Dnevni boravak jeimao stroga pravila, a oËajni roditelji pokuπavali su ih zaobiÊi.

Preokret je nastao kad je dnevni boravak odbio primitijednogodiπnje novoroenËe koje je imalo temperaturu. Majkaje bila oËajna, jer se morala vratiti na posao i nije imalaslobodnoga vremena. SljedeÊega jutra majka se vratila i zate-kla djevojËicu potpuno zdravu. Mayumi nije mogla povjerovatikako se djevojËica tako brzo oporavila. Pronaπla je odgovorkada je djevojËici mijenjala pelene. Majka je bila stavila dje-vojËici ËepiÊ s lijekom da bi se snizila temperatura.

Pomislila sam: Ne bi trebalo biti tako. Ubrzo sam otpoËelasvoj privatni posao s dnevnim boravkom za djecu u kojemuÊe djeca i njihovi roditelji imati sve pogodnosti. Primat Êudjecu bez ikakvih uvjeta, Ëak i one s temperaturom.

Dnevni boravak koji se nalazio u Mayuminu domu bio jeotvoren dvadeset i Ëetiri sata dnevno, tijekom cijele godine.Petsto obitelji je poslalo svoje molbe za dobivanje jednog oddeset mjesta u dnevnom boravku. To je bilo pedeset putaviπe zainteresiranih roditelja nego πto je bilo mjesta. Ako bidijete imalo temperaturu, ona bi slala dadilju u dom togadjeteta, da se druga djeca ne bi zarazila.

Dok se Mayumi brinula o drugoj djeci, imala je problemesa svojom. Imala je dvije kÊeri, a mlaa je odbijala iÊi u Ëetvrtirazred osnovne πkole. KÊi se æalila da su je nastavnici udræavnoj πkoli nazivali glupom i kaænjavali je udarajuÊi je poramenu ili ruci. Na satu glazbenog odgoja uËitelj ju je jednomudario malim bubnjem po glavi.

Mayumi je traæila neku drugu πkolu za svoju kÊer i pro-naπla je adventistiËku πkolu u blizini svojega doma. “Adven-


tistiËka πkola je bila kao raj u usporedbi s dræavnom πkolom.UËitelji su bili vrlo ljubazni.”

Njezina kÊi se brzo privikla na novu πkolu i nekolikogodina kasnije se krstila. Ubrzo su se njezin suprug, Mayu-mi i druga kÊi takoer krstili.

Nakon svojega krπtenja Mayumi se poËela mijenjati. Naj-prije je smrπavila. Bila je sretna promjenama u svojem æivo-tu. Njezini prijatelji, roditelji, Ëak i djeca iz bivπeg dnevnogboravka pitali su je πto se to dogodilo s njom. Mayumi bi imodgovarala da se promjena odigrala kad je upoznala Isusa.Zbog njezinog utjecaja oko tridesetero djece iz njezinog dnev-nog boravka, sada tinejdæera i mladih ljudi, danas se obra-zuju u adventistiËkim πkolama.

“Savjetovala sam svojoj nekadaπnjoj djeci iz vrtiÊa da po-haaju adventistiËke πkole mnogo godina nakon πto sam sebrinula o njima. Mnogi meu njima su prihvatili savjet.”

Tijekom proteklih Ëetiriju godina, Ëetrdeset petero njezinedjece iz dnevnog boravka i njihovih roditelja se krstilo. To jeviπe krπtenja nego πto su mnogi pastori u Japanu ikada imali.

Danas Mayumi i njezino osoblje vode veliki centar djeËjegdnevnog boravka za pedesetero djece koja uglavnom potjeËuiz nekrπÊanskih obitelji. Ona namjerava otvoriti centar novogæivotnog stila za djecu s psihiËkim poteπkoÊama, poput hi-perakrivne djece (ADHD) i Aspergerova sindroma.

Kako moæemo upotrijebiti svoj utjecaj? Molimo se za nje-ænost i smjelost poput Mayumijine, kojom zadobiva ljude zaKrista.

Pogledajte kratak videozapis o Mayumi na web-stranici:bit.ly/mother-to-hundreds.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u U starom Japanu bio je obiËaj da æene boje svoje zube ucrno, jer su se bijeli zubi smatrali ruænima. Taj obiËaj sezadræao sve do 1800. godine.

u U Japanu postoje tri adventistiËke medicinske πkole kojeu svom nazivu imaju rijeË “saniku”. RijeË “saniku” sloæenaje od dviju rijeËi — “san” (πto znaËi “tri”) i “iku” (πto zna-Ëi “njegovati”). To znaËi “uËiniti ljude cijelima” u tjelesnom,duπevnom i duhovnom smislu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


25. kolovoza 2018.

Iskustvo na adventistiËkomsveuËiliπtu

Japan

Yasuki Aoki, koji danas ima Ëetrdeset i dvije godine, nik-ada ranije nije upoznao nekog krπÊanina ili otvorio Biblijuprije nego πto se upisao na jedino sveuËiliπte KrπÊanske ad-ventistiËke crkve u Japanu. Kad su ga njegovi roditelji upi-sali u πkolu, on Ëak nije niti znao da je SveuËiliπte SanikuGakuin krπÊanska ustanova. Aoki je znao jedino da æeli na-uËiti engleski, a sveuËiliπte je imalo dobar ugled.

Osamnaestogodiπnji Aoki bio je vrlo iznenaen kad jepreko zvuËnika, prve veËeri svojeg boravka u ovoj internat-skoj πkoli, Ëuo poziv za veËernje bogosluæje. Svi su bili pozvanida se okupe u prostoriji za sastanke.

Aoki je pratio druge uËenike do prostorije. Nikada ranijenije vidio Bibliju ili pjesmaricu u svojem æivotu. Uznemirenoje sluπao dok su drugi uËenici pjevali i otvarali svoje Biblije.

“Svi su znali pjesmu, osim mene. Svi su znali pronaÊibiblijske retke, osim mene. Niπta nisam razumio.”

Kad je bogosluæje zavrπilo, Aoki je bio spreman spakiratise i krenuti kuÊi, ali tada se sjetio da su njegovi roditeljiunaprijed uplatili πkolarinu za dvije godine. OdluËio je ostatii izdræati do kraja.

“To je bio moj prvi susret s krπÊanstvom”, kaæe Aoki.Mnogi Japanci, poput Aokija, nikada se nisu susreli s ne-

kim krπÊaninom. Samo 1% od 127 milijuna stanovnika Ja-pana smatra se krπÊanima, od kojih je 15.151 vjernik Krπ-Êanske adventistiËke crkve. Japan je dræava u kojoj su ljudipreteæito budistiËke vjeroispovijesti.

Aoki nije bio budist kad je doπao na koledæ. On se uopÊenije zanimao za duhovne predmete. Meutim, njegovi πkolski


prijatelji i profesori bili su ljubazni, objaπnjavajuÊi mu malo-pomalo naËela krπÊanstva.

“Zbog njihovog prijateljstva moji dojmovi o krπÊanstvu bilisu pozitivni”, kaæe Aoki.

Zavolio je odlaske u crkvu i razgovore sa svojim novimprijateljima. PoËeo se druæiti s jednom djevojkom adventis-ticom, ali nije vidio razlog da bude krπten.

Nakon dvije godine dobio je dozvolu da moæe poduËavatiengleski, odluËivπi da æeli predavati na adventistiËkom sve-uËiliπtu. Znao je da prvo mora postati krπÊanin, a to je znaËiloda treba prouËavati Bibliju.

Aoki je upisao teologiju. Nije æelio postati pastor, æelio jesamo dobro upoznati biblijska uËenja tako da bi mogao ra-diti na adventistiËkom sveuËiliπtu. Kad je ispunio zamolbuza studij teologije, kapelan sa sveuËiliπta ga je pozvao da doeu njegov ured.

“O Ëemu razmiπljaπ? Kakvi su tvoji planovi za buduÊnost?Æeliπ li postati krπÊanin?” upitao ga je kapelan.

“Moæda Êu postati krπÊanin nekada u buduÊnosti, ali nesada”, odgovorio je Aoki. Kapelan ga je paæljivo promatrao, azatim je rekao: “Ako Êeπ se krstiti jednoga dana, bolje ti jeda to uËiniπ sada. Zaπto to odgaati? Nitko ne zna πto mubuduÊnost donosi. Bolje ti je da se krstiπ sada!”

Aoki i on su o tome razgovarali nekoliko sati. Aoki je shva-Êao kapelanov stav. Na kraju je rekao: “Molim vas, dajte mijoπ malo vremena da razmislim.”

Kapelan se nije htio tek tako predati. Rekao je: “Kad sevratiπ sljedeÊeg tjedna, morat Êeπ donijeti odluku o danu svo-jega krπtenja.”

Aoki je nazvao svoju djevojku adventisticu, koja je preda-vala u jednoj osnovnoj πkoli u drugom gradu, i objasnio jojo Ëemu je rijeË. Pitao ju je kada bi mogla doÊi i biti s njim,jer bi tada zakazao svoje krπtenje. Imala je samo jedan slo-bodan dan u nekoliko sljedeÊih mjeseci, tako da je Aoki od-luËio da to bude dan njegovog krπtenja.


Danas Aoki ima Ëetrdeset i dvije godine i sluæi kao pred-sjednik Japanske unije konferencija. On je takoer pastor je-dine adventistiËke crkve mladih u dræavi, tokijske Setagayacrkve, koja obuËava mlade ljude da budu vjesnici Radosnevijesti. Dio darova trinaeste subote ovog tromjeseËja bit Êeupotrijebljen da se proπiri djelovanje ove crkve mladih.

Aoki smatra da je neπto najosnovnije po Ëemu se mladiJapanci mogu upoznati s krπÊanstvom pokazivanje Kristoveljubavi — isto ono naËelo koje je njega privuklo dok je biona fakultetu.

“Nije me Biblija nauËila o Boæjoj ljubavi, veÊ moji prijate-lji i profesori koji su mi kroz svoje rijeËi i djela pokazivaliπto znaËi ljubav.”

(Pogledajte kratak videozapis u kojemu Aoki govori o svomiskustvu na sljedeÊoj web-stranici: bit.ly/stranded-atadventist-college)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Japanska unija konferencija ukljuËuje IstoËnu i Zapadnujapansku konferenciju i Okinawu.

u U Japanu postoji devedeset i sedam mjesnih crkava i15.151 vjernik. Japan broji 125.310.000 stanovnika, πtoznaËi da na svakih 8.270 ljudi dolazi jedan adventist.

u Stopa pismenosti u Japanu iznosi gotovo 100%.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. rujna

UËenik osmog razredaobraÊa cijelu crkvu

Mongolija

Bumchin Erdenebat, uËenik osmog razreda, æelio je iÊi ucrkvu kad se njegova obitelj doselila u planinski grad u se-oskom dijelu Mongolije. Ali u tom gradu nije postojala ad-ventistiËka crkva. VeÊina od deset tisuÊa stanovnika bili subudisti, poput njegovih roditelja. Naπao je krπÊansku crkvukoja se okupljala nedjeljom u domu njegove nove profesoriceiz matematike.

Bumchin se bojao otiÊi u dom svoje profesorice iz mate-matike. “Bio sam loπ iz matematike, tako da sam se bojaootiÊi u crkvu”, kaæe Bumchin.

U Mongoliji nema mnogo ljudi koji su Ëuli za KrπÊanskuadventistiËku crkvu, ali Bumchin je dobro poznavao crkvu.

On je odlazio na bogosluæja u adventistiËku crkvu u svo-jem rodnom mjestu, na poziv nekog roaka, vjernika mjesneadventistiËke crkve. Bio je s pastorom na adventistiËkoj kon-ferenciji za mlade u Ulaanbaatoru. Bumchin je na konferen-ciji shvatio da su Mongoliji prijeko potrebni misionari i raz-miπljao je kako bi æelio postati misionar.

Svakog jutra je odlazio na obliænji breæuljak, nadomaksvojeg novog doma, i tamo se molio Bogu i pjevao krπÊanskepjesme.

“Boæe, molim Te, upotrijebi me!” molio se.Jednoga jutra, nakon molitve, odluËio je otiÊi u crkvu.

OsjeÊao se malo Ëudno kad je uπao u prostoriju i vidio da jejedino dijete meu dvadesetak odraslih osoba. Ali ubrzo jezaboravio na neugodu dok se pokuπavao udubiti u razgovors ostalima. Ljudi su razgovarali o tome da Êe morati zatvorititu crkvu.


“Ovo je posljednje okupljanje u naπoj crkvi. Zaπto da na-stavljamo dalje s tako malo ljudi?” rekao je jedan od pri-sutnih. Vjernici crkve bili su obeshrabreni πto su mnogi lju-di prestali dolaziti na bogosluæja nedjeljom.

Bumchin je tada ustao i iz svoje Biblije proËitao redak:“Tako, braÊo moja ljubljena, budite postojani, nepokolebljivi,i obilujte svagda u djelu Gospodnjem znajuÊi da trud vaπnije neplodan u Gospodinu.” (1. KorinÊanima 15,58) Nakontoga je odræao biblijsku pouku o tome kako krπÊani ne trebajugubiti nadu. Vjernici crkve su paæljivo sluπali dok je djeËakgovorio, a kad je zavrπio izlaganje, bili su ohrabreni, odluËiv-πi da Êe to biti njihov novi poËetak.

Nekoliko dana kasnije nekoliko vjernika crkve pridruæilose Bumchinu na obliænjem breæuljku na molitvi.

Bumchin je u meuvremenu stupio u vezu s pastoromadventistiËke crkve iz svojeg rodnog grada i zamolio ga dadoe i obrati se vjernicima te crkve. Pastor se sloæio s prijed-logom, pod uvjetom da mu Bumchin pomaæe.

Njih dvojica su u sljedeÊih πest mjeseci jednom mjeseËnodræala predavanja o adventistiËkim vjerovanjima.

“Nisam pokuπavao uvjeravati vjernike da postanu adven-tisti, samo sam im se pridruæio u pjevanju i proslavljanjuBoga.”

Vremenom je izmijenio svoju jutarnju molitvu s breæulj-ka, traæeÊi od Boga da obrati te ljude. Broj vjernika je na-rastao na dvadeset i sedmero jer su neki Bumchinovi πkol-ski prijatelji poËeli dolaziti u crkvu.

Pred kraj godine svih dvadeset i sedmero vjernika je ot-putovalo u crkvu adventistiËkog pastora u Bumchinovu rod-nom gradu na posebno boæiÊno bogosluæje.

Kad su se vratili u svoje malo mjesto, anonimno su gla-sali, odluËivπi da njihova crkva postane adventistiËka. To jebio prvi put da je cijela skupina vjernika preπla u adventis-tiËku crkvu u dvadesetsedmogodiπnjoj povijesti adventistiËkecrkve u Mongoliji!


Do trenutka kad se Bumchin preselio u Ulaanbaator kaoodrasla osoba, nova crkva je narasla na Ëetrdeset Ëlanova.Bumchin, koji danas ima dvadeset i sedam godina, nijeprestao osnivati nove crkve. On je pionir globalne misije ivoa jedine izviaËke crkve mladih u Mongoliji, koju su on injegova supruga osnovali i otvorili 2012. godine u svojem do-mu, tradicionalnoj mongolskoj jurti. AdventistiËka crkva Khu-tul ima oko πezdeset Ëlanova, od kojih je Ëetrdeset i peteroizviaËa.

KrπÊanska adventistiËka crkva je sluæbeno priznata u Mon-goliji od dræavnih vlasti u oæujku 2017., a prvih deset krπte-nika bilo je primljeno u Ëlanstvo crkve krπtenjem u lipnju2017. godine.

Bumchinova profesorica iz matematike i dalje predaje ma-tematiku, ali sada æivi u Ulaanbaatoru i predaje u πkoli Tus-gal, jedinoj adventistiËkoj πkoli u Mongoliji, koja je primilapomoÊ od darova trinaeste subote 2015. godine.

Kada smo Bumchinu postavili pitanje πto Êe raditi dalje,rekao je: “Æelim osnivati crkve diljem Mongolije.”

(Pogledajte videozapis o Bumchinu kako pjeva krπÊanskupjesmu koju je najËeπÊe pjevao na molitvama na breæuljku naweb-stranici: bit.ly/eighth-grader-converts-church)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Tradicionalna mongolska kuÊa poznata je pod nazivom ger,a u svijetu je bolje poznata pod ruskim nazivom jurta. Toje okrugli prenosivi πator prekriven filcem; materijali odkojih je jurta napravljena su vrlo lagani zbog lakπeg pre-noπenja.

u Mongolija je poznata kao “zemlja konjanika”, i konji broj-Ëano nadmaπuju broj stanovnika. Konji se koriste kao pri-jevozno sredstvo, kao i za mlijeko i meso.


u Rad adventista u Mongoliji otpoËeli su ruski misionari1926. godine.

u Prva adventistiËka knjiga koja je tiskana na mongolskomjeziku sastojala se od himni, a umnoæena je u ruskoj na-kladniËkoj kuÊi u gradu Harbinu. Kasnije su se tiskali imali traktati.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


8. rujna 2018.

Najbolji posao na svijetuMongolija

KrπÊanska adventistiËka crkva je nova ustanova u postko-munistiËkoj Mongoliji. Prvi misionari bili su jedan braËni parkoji je 1991. godine doπao u ovu dræavu od tri milijuna ljudi.Crkva danas broji 2.177 vjernika, mahom mladih ljudi. VeÊinavjernika su prvi koji su bili krπteni u svojim obiteljima. Ovo jedovelo do nekoliko izazova, ukljuËujuÊi i zadræavanje vjernika,kao πto Êemo vidjeti u iskustvu 28-godiπnjeg pionira globalnemisije Mandakha Bolda. On je bio krπten kao tinejdæer, no na-pustio je crkvu sedam godina kasnije. Ovo je njegovo isku-stvo.

Bio sam vrlo teæak Ëovjek i Ëesto sam osuivao druge lju-de. Ako bi netko napravio neku pogreπku u mojoj nazoËno-sti, odmah bih mu dao do znanja da je pogrijeπio. Æelio samda ta osoba bude kaænjena. Smatrao sam da nas Bog istotako voli kaænjavati.

Odrastao sam nesretan i na kraju sam odluËio napustiticrkvu, smatrajuÊi da je vjera u Boga besmislena. Neπto umeni nije bilo u redu; prestao sam odlaziti u crkvu, prestaosam svetkovati subotu i davati desetinu.

Moja supruga je bila tuæna i molila se za mene. U nekommalom djeliÊu svojega uma æivio sam u strahu od Boæje ka-zne jer, kako sam razmiπljao, blagoslivljao me sedam godina,a sada Êe me kaænjavati zato πto sam Mu okrenuo lea.

Proπlo je godinu dana, a niπta se nije dogodilo. Umjestoda me kazni, Bog me je volio i blagoslivljao joπ viπe negoranije. Dobio sam dobro plaÊen posao na nekom mongolskomtelevizijskom kanalu. To me je iznenadilo. Moje misli su se


vratile Bogu i pitao sam se: Koja je svrha æivota ako samozaraujem novac i troπim, zatim opet zaraujem, pa opet tro-πim? Jedina osoba koja u svemu tome profitira je vlasniktelevizijskog kanala, koji se sve viπe i viπe bogati. Koji posaobi za mene bio najbolji?

ZakljuËio sam da bi bilo najbolje da budem misionar.Ponovno sam posvetio svoje srce Bogu i molio se: “Ako æeliπda budem misionar, spreman sam.”

Nakon nekoliko mjeseci voe AdventistiËke crkve u Mon-goliji ponudile su mi posao pionira globalne misije. Trebaosam voditi umiruÊu kuÊnu crkvu na prvom katu jedne zgra-de i predavati engleski u obliænjoj dræavnoj πkoli. Moja su-pruga je trebala voditi djeËju subotnju πkolu i pouËavati ki-neski jezik. Molio sam se nekih tjedan dana, a zatim daootkaz na svojem poslu.

Radim kao misionar tek πest mjeseci, i to mi se doistasvia. Ne postoji niπta uzbudljivije nego vidjeti kako se æivotimijenjaju pod utjecajem boæanske sile.

Prve subote se u crkvi, u subotnjoj πkoli, pojavio jedanbivπi vjernik koji nije dolazio u crkvu tri godine. Nismo sepoznavali. Pokuπao sam uspostaviti prijateljstvo s njim, oh-rabrivπi ga da ponovno doe u crkvu i sljedeÊe subote. Dje-lovao je kao da nije sretan pozivom. To sam saznao tijekomtjedna, kad me nazvao i pitao moæemo li razgovarati.

Otiπao sam na njegovo radno mjesto i saznao da varasvoju suprugu. Priznao je svoju prijevaru supruzi i traæio raz-vod. Pitao me πto da uËini.

Pitao sam ga πto bi æelio uËiniti. Nije znao πto da mi od-govori. Podijelio sam s njim biblijski redak koji kaæe da raz-vod nije dozvoljen osim zbog preljuba. Rekao sam mu da traæiod Boga oprost i da prestane varati svoju æenu. “Reci svojojsupruzi istinu, reci joj da se æeliπ promijeniti, biti joj vjerani biti Gospodnji Ëovjek.”

Pomolili smo se zajedno i ja sam otiπao.Tjedan dana kasnije Ëovjek mi je rekao da je prekinuo


aferu s drugom æenom i da se æeli ponovno posvetiti Bogu.Takoer, rekao je istinu svojoj supruzi i ona mu je oprostila.Danas taj Ëovjek dolazi u crkvu svake subote i jedan je odaktivnijih vjernika.

Drugo Ëudo odigralo se s jednim onesposobljenim Ëo-vjekom koji prima mjeseËnu socijalnu pomoÊ 160.000 mon-golskih togroga (oko 400 kuna).

Jedne subote zamolio sam ga da dâ svoju desetinu i daÊe ga Gospodin blagosloviti. »ovjek je odbio moj poziv. Neπtokasnije nazvao me telefonom i razgovarali smo o njegovomæivotu i zdravlju. Rekao mi je da Êe mu tog mjeseca biti is-plaÊen iznos socijalne pomoÊi za dva mjeseca odjednom. Joπjednom sam ga pozvao da dâ desetinu i iskuπa Boga, kakopiπe u Bibliji: “Donesite Ëitavu desetinu u riznicu da u mojojkuÊi bude hrane. Tada me iskuπajte — govori Jahve nad Voj-skama — neÊu li vam otvoriti ustave nebeske i neÊu li izlitina vas punom mjerom blagoslov.” (Malahija 3,10)

SljedeÊe subote Ëovjek je doπao u crkvu i dao svoju dese-tinu Bogu po prvi put. Tjedan dana kasnije nazvao me i uz-bueno rekao: “Proπle subote sam dao desetinu, a danas samdobio pismo od socijalne sluæbe u kojemu me obavjeπtavajuda je iznos socijalne pomoÊi poveÊan za 50%!”

InaËe ne reagiram emotivno, ali tada sam bio toliko sretanπto sam mogao vidjeti kako Bog djeluje i mijenja æivote. Nemogu to iskazati rijeËima. Æelim da svi saznaju za Boæju lju-bav. Zbog toga sam misionar. Biti misionar je najbolji posaona svijetu!

Pogledajte kratak videozapis na kojemu Mandakh iznosisvoje iskustvo na web-stranici: bit.ly/worlds-best-job


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Velika pustinja Gobi zauzima veÊi dio juæne Mongolije, noumjesto pjeπËanih dina, rijeË je o neplodnoj, kamenitojpustinji s temperaturom koja se kreÊe od -40 °C zimi do+40 °C ljeti.

u Mongolska misija je smjeπtena u glavnom gradu Mongo-lije, Ulaanbaataru. Sastoji se od πest crkava i ima 2.177Ëlanova.

u Mongolija ima oko 3.095.000 stanovnika, tako da na sva-kih 1.422 ljudi dolazi jedan adventist.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


15. rujna 2018.

“Ne æelim predavati”Mongolija

Danaπnje misijsko iskustvo dolazi nam od Tserenpil Otgon-tuya Ogie, Ëetrdesetogodiπnje ravnateljice jedine adventistiËkeπkole u Mongoliji.

Kad sam trebala izabrati podruËje koje Êu studirati naSveuËiliπtu u Mongoliji, odmah sam pomislila: Ne æelim bitiprofesorica. Moja majka je bila odgajateljica u vrtiÊu, a janisam imala strpljenja za buËnu djecu.

U crkvi me pastor zamolio da budem uËiteljica u djeËjojsubotnjoj πkoli. Odbila sam ga, rekavπi da ne volim djecu.Ohrabrivao me i pokazivao neke biblijske tekstove. PriËe sume zanimale, no kada bih Ëula neπto o djeci, rekla bih daim ne æelim predavati.

Udala sam se za sveuËiliπnog profesora, dobili smo dijetei ubrzo smo se preselili u manji grad u Mongoliji da radimokao misionari. Suprug me pitao πto æelim raditi u ovommalom gradu. “Ne znam, ali ne æelim predavati.”

Nakon satova na sveuËiliπtu, suprug bi pozivao studenteu naπ dom, a ja bih spremala neπto jednostavno i zdravo zajelo. U Mongoliji je meso glavni sastojak svakog obroka, astudenti su bili iznenaeni kad bi na naπem stolu ugledalihranu pripremljenu od æitarica, povrÊa i voÊa. Iznenaeni,pitali bi me zaπto ne jedem meso. Uvidjela sam da ih podu-Ëavam o biblijskoj zdravstvenoj poruci.

U isto vrijeme sprijateljila sam se s nekim majkama ususjedstvu, i kada bi nas posjetile, njihovoj djeci bih priËalaneke biblijske dogaaje. Smatrala sam da ne æelim predava-ti, a shvatila sam da zapravo sve vrijeme predajem.


Moj suprug je osnovao crkvu u naπem malom mjestu, aonda je dobio poziv da usavrπi svoje obrazovanje na Adven-tistiËkom sveuËiliπtu na Filipinima. Ja sam se molila i raz-miπljala πto Êu raditi na Filipinima.

Kad je jednom prilikom jedan prijatelj doπao u naπ novidom, postavio mi je pitanje o kojemu sam zaista dugo raz-miπljala: ©to æelim raditi sljedeÊe dvije i pol godine dok mojsuprug ne zavrπi svoj studij?

“Moæda Êu studirati raËunovodstvo ili se πkolovati za me-dicinsku sestru“, rekla sam. “Pomolimo se zajedno, a Bog Êeti otkriti svoje planove”, predloæio mi je.

Pogledala sam program studija za medicinsku sestru ividjela da program traje pet godina. Zatim sam otiπla na odjelza raËunovodstvo i saznala da traje Ëetiri godine. Razmiπlja-juÊi o tome da upiπem raËunovodstvo, u tom trenutku samproπla pored odjela za obrazovanje.

»ovjek koji je radio na tom odjelu poËeo je razgovarati samnom. Odmah smo uspostavili ugodan razgovor, a posebnokad je rekao da je bio u Mongoliji. On je bio prva osobakoju sam upoznala na Filipinima a da je bila u Mongoliji.Bila sam nestrpljiva da razgovaram s njim. Nakon nekolikominuta rekao mi je da bih trebala upisati program za obra-zovanje.

“Moæda...” rekla sam, jer nisam æeljela bezosjeÊajno reÊine zato πto je Ëovjek u razgovoru sa mnom bio vrlo ljubazan.

“BuduÊi da imate kÊer, zaπto ne biste probali s osnovnimobrazovanjem?” Razgovarali smo i hodali do sveuËiliπne pro-storije u kojoj je dræao svoja predavanja, ali mi je prije negoπto je uπao predloæio da pogledam vrtiÊ koji vodi sveuËiliπte.

Bila sam iznenaena onim πto sam tamo vidjela. Djecasu djelovala mirno i sretno. Odgajateljica je djelovala zado-voljno.

Saznala sam da program traje Ëetiri godine, ali da mogudiplomirati za tri godine jer sam iπla u gimnaziju u Mongolijii stekla opÊe znanje.


Te veËeri suprug i ja smo dugo razgovarali. AdventistiËkacrkva u Mongoliji nije imala niti πkolu, a nije bilo niti adven-tistiËkih profesora. Nisam bila sigurna πto da radim.

“Moæda je Boæji plan za tebe da postaneπ profesorica”, re-kao mi je suprug. “Hmm, moæda”, odgovorila sam, shvaÊaju-Êi da je moja odbojnost prema poduËavanju nestala.

Diplomirala sam za dvije i pol godine, kao i moj suprug.Kad smo se vratili u Mongoliju, pomogla sam da se osnujeprva adventistiËka πkola. Prije nekoliko godina postala samravnateljica te πkole.

Danas volim djecu i poduËavanje. Ova πkola danas broji124 uËenika, koji veÊinom potjeËu iz neadventistiËkih obite-lji. Oni ovdje mogu dobiti obrazovanje od vrtiÊa do dvanaes-tog razreda (Ëetvrta godina srednje πkole).

Hvala vam πto ste svojim darovima trinaeste subote 2015.godine pomogli da proπirimo πkolske uËionice. Broj upisanihuËenika iz godine u godinu se poveÊava. Sada planiramo os-novati internatsku πkolu za uËenike od devetog do dvanaes-tog razreda. Darovi trinaeste subote ovog tromjeseËja bit Êeupotrijebljeni za izgradnju te internatske πkole.

Kad se sada osvrnem, zaista mogu proslavljati Boga.Ponekad mi netko kaæe: “Zar ti nisi rekla da nikada ne æeliπpredavati? Kako to da si sad profesorica?” Ja im na to odgo-vorim: “Nikada ne znate πto vam donosi buduÊnost. SamoBog to zna. Ako smo strpljivi i posluπni, Bog planira naπeæivote.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Meu stanovnicima Mongolije starijima od petnaest go-dina 53% su budisti, dok se njih 39% ne opredjeljuje πtose tiËe religije. KrπÊani Ëine svega 2,1% stanovniπtva.

u Mongolija je kontinentalna zemlja koja se nalazi izmeuRusije i Kine. Gotovo polovina stanovniπtva æivi u glav-


nom gradu, Ulaanbaataru, a ostatak stanovniπtva su no-madi.

u Mongolija je planinska zemlja s prosjeËnom nadmorskomvisinom od 1.580 metara, πto je Ëini jednom od najviπihzemalja na svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. rujna 2018.

Drugi æivotKina

Peter je proveo prve dvadeset i Ëetiri godine svojega æivotaiduÊi za jednim ciljem — da postane profesor matematike ka-ko bi se na taj naËin mogao brinuti za svoje siromaπne ro-ditelje u jednom selu u Kini.

A onda se javio problem sa zdravljem i to je poremetilosve njegove planove. U jednom trenutku Peter je zapravo iz-gubio sve.

“Da nije doπlo do neËeg takvog, nikada ne bih doπao doBoga. To je naËin na koji me Bog doveo do sebe i do istine”,kaæe Peter.

Nakon πto je zavrπio fakultet, Peter je trebao dobiti posaoprofesora matematike u srednjoj πkoli. Æivot koji je tada vo-dio ispunjavao je njegove misli. Imao je nadu i materijalnusigurnost. Ali prije nego πto je mogao dobiti posao, morao jebiti podvrgnut zdravstvenom pregledu propisanom od stranenadleænog ministarstva obrazovanja.

“Na fakultetu sam Ëesto igrao koπarku i nogomet. Sma-trao sam da neÊe biti nikakvog problema i da Êu proÊi zdrav-stveni pregled.”

Kad su stigli rezultati tog pregleda, svi zainteresirani zamjesto profesora u πkoli mogli su saznati da dvije osobe nisuproπle pregled — Peter i joπ jedan mlai Ëovjek.

Peter je i dalje vjerovao u svoje dobro zdravlje pa je podrugi put otiπao na zdravstveni pregled. Ovog puta bolnicaje izvijestila da samo jedan mladiÊ nije proπao, a to je bioPeter. LijeËnik je rekao Peteru da ima ozbiljan problem s je-trom, koji se ne moæe izlijeËiti. Fakultet je diskvalificirao Pe-tera s posla profesora matematike.


“U tom trenutku izgubio sam sve. Godinama sam vrlonaporno radio da bih se uzdigao iznad siromaπtva svojihroditelja. Djelovalo je kao da sam konaËno dosegao cilj. Me-utim, sve je iπËezlo u jednom trenutku. OsjeÊao sam se takobespomoÊno.”

Te veËeri Peter je stajao na mostu gledajuÊi u mraËnonebo i ponavljao: “Laotian”, πto na kineskom jeziku znaËi “Vi-πa silo”.

“Viπa silo, nisi dobra prema meni!” gorko je plakao,razmiπljajuÊi da skoËi s mosta i izvrπi samoubojstvo.

Na nagovaranje svojih roditelja Peter je otiπao u seoskubolnicu i zapoËeo svoje lijeËenje. Uvjeti u bolnici bili su skro-mni. Zbog novËanih nemoguÊnosti obitelj ga nije mogla po-slati u neku bolje opremljenu bolnicu u gradu. Nakon tridana Peterova majka je otiπla u crkvu, zamolivπi pastora dase moli za njezinog sina. Ponekad je odlazila na bogosluæjanedjeljom. Obuzeta svojim problemima, nije primijetila da jeu crkvu doπla i u subotu, jer je adventistiËka crkva dijelilaprostor s crkvom koja svetkuje nedjelju. Na ulazu u crkvuzapazila ju je neka starija vjernica, upitavπi je zbog Ëega dje-luje tako iscrpljeno i tuæno. Otvorivπi svoje srce nepoznatojosobi, Peterova majka je ispriËala sve πto ju je tiπtalo.

Starija vjernica je odgovorila: “Nemojte se brinuti, vjeruj-te u Boga, a On Êe pomoÊi vaπem sinu.” Kasnije toga danastarija gospoa je posjetila Petera u njegovoj bolesniËkoj so-bi, davπi mu savjet: “MladiÊu, imaj povjerenja u Boga, On Êete spasiti.”

Peter je teπko mogao prihvatiti ovaj savjet, jer su ga uËi-telji u πkoli od prvog razreda uËili da Bog ne postoji.

U tom trenutku pred Peterom su stajala dva puta: daostane u bolnici, troπi novac i time dodatno oteæava æivot svo-jih roditelja i na kraju umre; ili da vjeruje Bogu.

“Nisam æelio dodatno oteæavati æivot svojim roditeljima.OdluËio sam da Êu vjerovati u Boga. Izabrao sam da radijevjerujem Bogu nego lijeËnicima.”


Toga poslijepodneva Peter je shvatio da, Ëim Bog postoji,On moæe donijeti iscjeljenje i da Êe on napustiti bolnicu. Od-bacio je molbu svoje majke da ponese lijek iz bolnice. “Mivjerujemo u Boga. Ostavimo to ovdje”, rekao je.

Starija vjernica rekla je Peteru za postojanje ljeËiliπta podvodstvom KrπÊanske adventistiËke crkve u jednom drugomselu. Peter je odluËio otiÊi tamo. Osoblje sanatorija toplo gaje pozdravilo prilikom dolaska.

“Kada sam bio bolestan i bez nade, trebalo mi je ohra-brenje i utjeha, a svi su me napustili. Ali kad sam doπao uovo divno ljeËiliπte, svi zaposleni molili su se na koljenimasa mnom i za mene. Kad su se molili, traæili su od Bogamoje iscjeljenje. Oni su me prihvatili i voljeli.”

Peter nikada u svojem æivotu nije iskusio takvu ljubav,osjetivπi da je ona bila viπe od ljudske. Bila je boæanska. Os-tao je u ljeËiliπtu dva mjeseca, moleÊi se, prouËavajuÊi Bib-liju i prisvajajuÊi zdrav æivotni stil. “Jednostavno sam zabo-ravio da sam uopÊe bio bolestan. Bio sam vrlo sretan.”

Nakon dva mjeseca traæio je od voditelja ljeËiliπtaa odo-brenje da se ponovno podvrgne medicinskom testu. Rezultatisu ga iznenadili, kao i njegovog lijeËnika. Dobio je potvrduda je potpuno zdrav. LijeËnik nije mogao shvatiti kako ga jeslabi lijek koji mu je bio prepisan mogao izlijeËiti. Ali PeterËak nije niti uzimao taj lijek, veÊ se s povjerenjem osloniona Boga.

Petar se u meuvremenu krstio s cijelom svojom obitelji.Danas je Peter Ëetrdesetogodiπnjak, biblijski radnik u Boæ-jem djelu u Kini. “BuduÊi da mi je Bog darovao drugi æivot,posvetio sam ga Njemu.”

Hvala vam za misijske darove koji omoguÊuju πirenje Ra-dosne vijesti u Kini!


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u U Kini æivi viπe krπÊana nego u Italiji. Kina je na putu dapostane najveÊe srediπte krπÊanstva na svijetu.

u Trenutno stanovniπtvo Kine iznosi 1,387 milijardi ljudi.Dakle, to je 18,47% svjetskog stanovniπtva.

u Prema krπÊanskoj tradiciji, krπÊanstvo je u Kinu doπlo ra-dom apostola Tome, no prvi povijesni autentiËni dokazigovore da krπÊanstvo u Kini datira od sredine sedmog sto-ljeÊa.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


27. rujna 2018.

Program trinaeste subote

PoËetna pjesma: “Subota je sedmi dan”, pjesmarica Krπ-Êanske himne, br. 68

Dobrodoπlica: Voditelj subotnje πkole

Molitva:

Program:

Dar: Zamolite djecu da pjevaju pjesmu “Isus me voli” nakineskom jeziku dok se prilaæe dar (potraæite vijesti iz svijetaza djecu ili preuzmite s web-stranice: bit.ly/childrensmission)

Zavrπna pjesma: “Kristu dajem srce svoje”, pjesmaricaKrπÊanske himne, br. 248

Zavrπna molitva:

Sudionici: ©ripovjedaË i govornik, koji Êe predstaviti mi-sijsko iskustvo.

Napomena: Sudionici ne moraju napamet uËiti svoje dije-love, veÊ biti dovoljno upoznati s gradivom tako da ne morajusve Ëitati. Uvjeæbajte cjelokupni program tako da se sudioniciosjeÊaju sigurno i da po potrebi naglase ono πto smatraju va-ænim.


Subota je vaænija od bicikala

PripovjedaË: Ovog tromjeseËja upoznali smo ljude iz Ju-æne Koreje, Japana, Mongolije i Kine, dræava koje se nalazeu Sjevernoj azijskopacifiËkoj diviziji. Danas Êemo upoznati je-dnog Ëovjeka iz Tajvana.

Govornik: Bruπenje i poliranje metalnih dijelova bicikalane donosi veliku plaÊu u tvorniËkoj radionici u srediπnjemdijelu Tajvana, no tvornica ima veliku prednost — ne radi sesubotom.

Jin Rong Gao i njegova supruga pridruæili su se πesna-estoËlanom timu u radionici kada su se preselili u grad Shih-kang nekoliko godina ranije.

Ovaj braËni par je napustio svoje prethodne poslove zatoπto nisu mogli dobiti slobodnu subotu. Na sadaπnjem poslumogu zajedno zaraditi 15.000 tajvanskih dolara (oko 3.000kuna). “Nije bilo mnogo posla, ali bili smo sretni”, kaæe JinRong. “Imali smo slobodnu subotu.”

Nakon nekoliko mjeseci poËeo je razmiπljati o svojem bratui Ëetiri sestre, kao i o drugim Ëlanovima obitelji, koji su sesusretali s problemom slobodne subote na svojim poslovima.Pitao je svojeg πefa da zaposli njegovu rodbinu, ali on je odbiorekavπi da nema dovoljno posla.

Jin Rong je bio uporan, da bi na kraju sedmero Ëlanovanjegove obitelji bilo zaposleno.

Jin je jedva sastavljao kraj s krajem zbog male plaÊesljedeÊe tri godine i razmiπljao je o tome da nae neki noviposao. No bojao se da Êe ga drugdje prisiljavati na rad su-botom, tako da je ostao. “Viπe sam æelio odræati svoju vjerunego imati veÊu plaÊu.”

Bog je vidio Jinove potrebe, jer je odjednom bila poveÊanapotraænja za biciklima. Jin i njegova supruga poËeli su zara-ivati 70.000 tajvanskih dolara (oko 15.000 kuna). Jin je isto-dobno bio promaknut u nadzornika radionice. Bio je zahva-lan za dodatni novac, ali bojao se da Êe morati raditi subo-


tom kako bi ispunio sve obveze. Njegovi strahovi su se obis-tinili kad je πef radionice objavio da svih πesnaestero zapo-slenih radnika moraju raditi subotom. Jin je odmah izjavioda on to ne moæe uËiniti.

©ef je odgovorio: “Sve ovisi o tebi. Ako æeliπ dræati subo-tu, izgubit Êeπ posao.”

Te veËeri Jin nije mogao zaspati. Ne samo πto je njegovposao bio doveden u pitanje, veÊ i posao njegove supruge isedmero roaka. U molitvi se obratio Bogu. Ujutro je svihsedmero otiπlo u crkvu.

“OdluËili smo da Êemo radije odræati svoju vjeru nego po-πto-poto iÊi na posao”, kaæe Jin.

©ef je bio ljutit. Skoro polovina njegovih zaposlenika biloje u crkvi umjesto u radionici da sklapaju bicikle zbog nekehitne narudæbe. Nevoljko je rekao i ostalim zaposlenima dauzmu slobodan dan, rekavπi im da Êe morati doÊi na posaokad zae sunce u subotu i da Êe raditi u nedjelju. Rekao imje da obavijeste Jina i ostale o novom rasporedu rada.

Radnici adventisti su rado prihvatili da rade po novomrasporedu.

Proπla su tri dana prije nego πto je πef doπao u radionicu.Doπao je do Jina i upitao: “Æeliπ li zaraivati viπe?”

Jin je bio iznenaen. “Zar niste rekli da Êu izgubiti svojposao ako izaberem da sluæim Bogu i idem u crkvu subotom?”

©ef je rekao da je potraænja za biciklima porasla, tako daje odluËio otvoriti joπ jednu radionicu. Jin bi bio postavljenna mjesto πefa te druge radionice. To bi znaËilo da Êe moÊiodluËivati i o zapoπljavanju novih radnika, kao i o njihovojobuci, πto bi dovelo do velike poviπice. Jedini problem bio biobavezan rad subotom.

Novi posao je nudio obeÊavajuÊu moguÊnost. Ali Jin sesjetio rijeËi iz Biblije: “Prepusti Jahvi putove svoje, u njegase uzdaj i on Êe sve voditi.” (Psalam 37,5)

OdluËio je posvetiti svoj æivot Gospodinu i odbiti πefovuponudu.


Ne æeleÊi izgubiti tako dobrog, marljivog radnika, πef jenajavio trajne promjene radnog vremena. Radionica bi bilazatvorena od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u su-botu, a bila bi otvorena nedjeljom.

“Nitko ne radi subotom, Ëak ni πef”, kaæe Jin.Jinove kolege su zadivljene njegovom Ëvrstom vjerom i

Ëetvero njih se s vremenom krstilo.Iako je ponekad umoran zbog rada vikendom, zahvalan

je Bogu πto mu omoguÊuje da odræi svoju vjeru. “Zahvalansam Bogu πto je ispunio naπe molitve, omoguÊivπi nam daæivimo u miru.”

PripovjedaË: Ljudi πirom Tajvana i ostatka Sjeverne azij-skopacifiËke divizije mole se da odræe svoju vjeru, kao i zapomoÊ u πirenju Radosne vijesti da Isus uskoro dolazi! Pri-loæimo velikoduπno dar trinaeste subote kako bi joπ mnogiljudi mogli Ëuti za radosnu vijest.

(Prilaganje darova uz pratnju instrumentalne glazbe.)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti trinaeste subote

u Zdravstveni centar u Lahoreu, u Pakistanu.u Zdravstveni centar u Kambodæi.u ©kola za uËenje jezika u Laosu.u AdventistiËka meunarodna πkola u Nakhon Ratchasimi,

u Tajlandu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

.


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ............................................... 3

Juæna KorejaOpsjednuta s dvadeset duhova ............................................ 5

Dragi braËni par ................................................................... 8

Pokuπaj preobraÊanja adventista ....................................... 11

Subota ispunjava prazninu ................................................ 15

JapanOprosti mi, OËe .................................................................. 18

Isus je upecao ribara ......................................................... 21

Majka stotinama ................................................................. 24

Iskustvo na adventistiËkom sveuËiliπtu ............................. 28

MongolijaUËenik osmog razreda obraÊa cijelu crkvu ....................... 31

Najbolji posao na svijetu .................................................... 35

“Ne æelim predavati” ........................................................... 39

KinaDrugi æivot .......................................................................... 43

Program trinaeste subote .................................................... 47


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

vijesti iz svijeta · 2018-12-20 · zato „to je on umro od povrede glave. si-woo je zaista imala...

Documents