vjesnik213.191.137.190/dokumenti/vv/2016/vatrogasni_vjesnik_11...dišnji plan rada hvz-a za 2017....

Vatrogasni vjesnik

GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 15. rujna 2014. 9/ 2014. GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 23. prosinca 2016. 11-12 / 2016.

TEMA BROJAVelikani Hrvatske vatrogasne zajednice kroz povijest

140. Skupština Hrvatske vatrogasne zajednice

Sretan Božić i nova 2017.

godina!

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

sadržaj

AKTUALNOSTI

4 140. sjednica Skupštine Hrvatske vatro-gasne zajednice

4 Promocija izdanja i svečano proglašenje pobjednika kupa Hrvatske vatrogasne zajednice

5 Sjednica Predsjedništva HVZ-a

6 Sjednica Operativno-tehničkog stožera HVZ-a

ŽUPANIJSKE VIJESTI

48 VZŽ Dubrovačko-neretvanske dobila vrijedan sustav za nadzor i motrenje požara

68 120. obljetnica DVD Otok

TEMA BROJA

36 Velikani Hrvatske vatrogasne zajednice kroz povijest

VJEŽBE

15 Vježba spašavanja pri zrakoplovnoj nesreći 17 Licenciranje vatrogasnih timova s potražnim psima

19 Sanacija istjecanja amonijaka

STRUKA I PRAKSA

21 Predstavljen novi model vozila za gašenje požara u urbanim sredinama

31 Gašenje požara vrućim aerosolima

15

POŽARI INTERVENCIJE

10 Novi požar u Drava Internacionalu

12 Pad motornog zmaja u Dubini

14 Sve brojniji požari u stanovima

PSIHOLOGIJA

34 Donošenje odluka u novoj godini

36

ZRAčNE SNAGE

41 Veliki doprinos u gašenju požara u Izraelu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Nina Francetić, glavna urednicaBerislav Hengl (predsjednik Odbora za informativno - promidžbenu i nakladničku aktivnost)Siniša Jembrih (intervencije, struka i praksa)Željko Popović (vatrogasna operativa, osposobljavanje, struka i praksa)Vedran Runjić (vatrogasna povijest u Hrvatskoj i svijetu)Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu, struka i praksa)Neven Szabo (osposobljavanje, struka i praksa)Igor Župančić (struka i praksa)

LEKTURA I REDAKTURANina Francetić, prof.GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Čolak, dipl. ing.

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORI

Naslovna stranicaVježba u Zračnoj luci Rijeka (Vanda Radetić-Tomić)

Zadnja stranicaVatrogasna intervencija(Hrvoje Mamić)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

Boris Rogić (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)Nikša Ivančević (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska) Ksenija Begović (Karlovačka)Damir Sikinger (Koprivničko-križevačka) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)Vanda Radetić-Tomić (Primorsko-goranska)Đuro Gajdek (Sisačko-moslavačka) Darko Dukić (Šibensko-kninska)Franjo Talan (Varaždinska) Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Mateja Fras (Virovitičko-podravska)Damir Marenić (Zagrebačka)

Uredništvo nije odgovorno za iznesene informacije autora

Poštovanje vatrogaskinje i vatrogasci,

u godini u kojoj smo obilježili 140. obljetnicu djelovanja Hrvat-ske vatrogasne zajednice, naši vatrogasci, do-brovoljni i profe-sionalni odradili su sve zadatke koji su stavljeni pred njih.

Snaga hrvatskog vatrogastva pokazana je širem građanstvu na svečanom mimohodu povodom obilježavanja visoke obljetnice HVZ-a u svibnju u Zagrebu, a svoju spret-nost i znanje natjecateljske ekipe su odmje-rile na državnim natjecanjima u Puli. Svoju operativnost vatrogasci svakodnevno doka-zuju brojnim uspješnim intervencijama.

Čestitam svim hrvatskim vatrogascima na rezultatima koje postižu u svakodnevnom radu i siguran sam da će i u idućoj godini obavljati svoje dužnosti na visokom nivou, u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske.

Želim vam Čestit Božić i uspješnu novu 2017. godinu.

Ante Sanader, dipl. ing. Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vatro

gasn

o pov

ećalo

2 VATROGASNI VJESNIK studeni / prosinac 2016.

Aktivnosti u 2016.

Piše: Željko Popović, dipl. ing.

Posebni ili izvanredni događa-ji, kao što su poplave, kata-strofalni požari ili migracij-

ska kriza, obilježavali su djelovanje vatrogasnog sustava proteklih go-dina. Ove godine taj poseban doga-đaj bila je proslava 140. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice, koja je osnovana je 5. lipnja 1876. godi-ne pod nazivom Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica.

Od početka djelovanja Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica bri-nula se o strukovnom napretku, organiziranom djelovanju i infor-miranosti vatrogasnih organizacija. Dokaz tome je izdavanje Obučevnika za dobrovoljne vatrogasce već 1882. godine te organiziranje prvog tečaj za do-brovoljne vatrogasce 1891. godine. Tomu dodajemo izlaženje Vatrogasnog vjesnika od 1896. godine.

Kao nacionalna organizacija vodila je hrvatsko va-trogastvo u različitim društvenim uređenjima šest država i u prijelomnim trenucima bila značajan domoljubni činitelj. Tome svjedoči prijavak Mirka Kolarića biskupu Josipu Jurju Strossmayeru 1877. godine (prvi prijavak na hrvatskom jeziku) te raskid veza Vatrogasno saveza Hrvatske s Vatrogasnim sa-vezom Jugoslavije 1937. godine, nekoliko godina prije nego što su to učinile državne i slične instituci-je. Raskid je potaknuo ondašnji predsjednik Stanko Žagar.

Od osnivanja pa sve do 1994. godine, Hrvatska vatrogasna zajednica bila je nacionalno tijelo od-govorno državi za sustav vatrogastva i provedbu vatrogasne djelatnosti. Spomenimo samo pripremu vatrogasnog sustava za ratno stanje 1991. godine, koordinaciju za vrijeme rata, prikupljanje humani-tarne pomoći te organizaciju obnove vatrogastva na ratom stradalim područjima.

Od povijesti svakako je važnija budućnost bilo koje organizacije pa tako i vatrogasne. No, bez po-gleda unazad, analize stanja, priznanja određenih pogrešaka te uzimanja u obzir pozitivnih iskustava iz država Europske unije zasigurno nećemo uspo-staviti moderan, učinkovit i racionalan vatrogasni sustav primjeren našim specifičnostima.

Ipak, najvažnija je činjenica da su sve to vrijeme, dobrovoljni i profesionalni vatrogasci intervenira-li na bezbroj požara, poplava, prometnih nesreća i drugih nezgoda ne pitajući da li je Božić, nedjelja, noć. Svojom hrabrošću, požrtvovnošću i stručno-šću spasili su mnoge živote, kuće, šume i drugu imovinu.

Tako je i danas, možemo slobodno reći da nema izvanrednog događaja na koji ne interveniraju va-

trogasne postrojbe. Zbog toga nam „tepaju“ da smo najoperativnija snaga sustava civilne zaštite.

Svake godine, pa tako i ove, ocje-nu vatrogasnog sustava mediji i javnost pa i sami vatrogasci daju na temelju protupožarne ljetne sezone koja se provodi na temelju Progra-ma aktivnosti u provedbi posebni mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Jedan od razloga uspješnosti provedbe nave-denog Programa je svakako činje-nica da se njegova provedba finan-cira sa sve tri razine vlasti (lokalne,

područne i državne), no važniji razlog uspješnosti je zavidna intervencijska spremnost dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi.

Da bi provedba vatrogasne djelatnosti bila učinko-vita i da bi vatrogasni sustav funkcionirao sve bo-lje, iz godine u godinu valja kontinuirano provoditi niz aktivnosti. Jedna od važnijih je osposobljavanje, tako da je ove godine veliki broj dobrovoljnih vatro-gasaca (oko 7.000) osposobljen za jedno od zvanja, dok je u Vatrogasnoj školi HVZ-a 40 vatrogasaca i 47 vatrogasnih tehničara pete generacije uspješno završilo prekvalifikaciju, a u šestu generaciju upisa-no 97 novih polaznika.

Uz osposobljenost, najvažniji preduvjet uspješno-sti vatrogasne intervencije je opremljenost vatro-gasnih postrojbi koja je na zavidnoj razini jer va-trogasni sustav u Republici Hrvatskoj raspolaže s 3.723 vatrogasna vozila. No, da bismo „sutra“ imali vatrogasaca koji će s njima upravljati i gasiti požare te intervenirati na ostalim izvanrednim događaji-ma, potrebno je stalno ulagati u vatrogasnu mladež. Zbog toga Hrvatska vatrogasna zajednica zajedno s vatrogasnim zajednicama na područnoj i lokalnoj razini provodi niz aktivnosti vezanih za vatrogasnu mladež od kojih je najznačajniji Kamp vatrogasne mladeži u kojemu je ove godine boravilo 1340 pri-padnika vatrogasne mladeži i voditelja. Od aktivno-sti vezanih za vatrogasnu mladež još valja izdvojiti Kup Hrvatske vatrogasne zajednice i Državno na-tjecanje na kojemu su dva natjecateljska odjeljenja DVD-a Bedekovčina i jedno DVD-a Novi Marof ostvarili pravo sudjelovanja na Međunarodnom na-tjecanju u Austriji iduće godine.

Državno natjecanje i Kup Hrvatske vatrogasne zajednice održano je i za odrasle. Na odlično or-ganiziranom natjecanju u Puli, pravo nastupa na Međunarodnom natjecanju u Austriji ostvarila su natjecateljska odjeljenja iz DVD-a Razljev, Andri-lovec, Paukovec, Turnašica, Mladost Kaštel Sućurac (2 desetine), Spačva Vinkovci, Biškupec, Kašina,

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vatrogasno povećalo

3VATROGASNI VJESNIK studeni / prosinac 2016.

Ribnica, Desno Trebarjevo, JVP Ivanić Grad i JVP Varaždin.

U promidžbenoj i izdavačkoj djelatnosti izdva-jamo Monografiju 140 godina Hrvatske vatroga-sne zajednice i izložbu Crna šuma, autora Dami-ra Hoyke, koju je u 13 gradova pogledalo više od 40.000 posjetitelja.

U okviru međunarodne suradnje, predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice su, kao i proteklih godina, sudjelovali u radu odbora za šumske poža-re, opasne tvari, osposobljavanje, natjecanje, mla-dež i povijest.

Isto tako, vrlo važna je i informatizacija vatro-gasnog sustava. Ove godine glavna zadaća bila je priprema implementacije informatičke aplikacije „Upravljanje vatrogasnim intervencijama“ i prila-godba VATROnet-a. Osim navedenih, izrađeno je još nekoliko programskih rješenja (“Praćenje va-trogasnih vozila i vatrogasaca na intervencijama”, “Uzbunjivanje vatrogasaca”, “Interaktivna baza opa-snih tvari”) koja se, po mišljenju stručnih odbora, vrlo malo koriste. Zbog toga smo se kandidirali za EU-projekt: Ulaganje u informatičke resurse vatro-gasnih organizacija u Republici Hrvatskoj, vrijed-nog oko 5,5 milijuna kuna, u okviru kojeg ćemo u naredne tri godine provesti potrebnu edukaciju za vatrogasne zapovjednike i informatičke operatere za korištenje svih postojećih vatrogasnih informa-tičkih alata.

Krajem godine otpočele su aktivnosti oko izrade Strategije nacionalne sigurnosti. Uz aktivno sudje-lovanje, naša namjera je u tom dokumentu primje-reno pozicionirati vatrogastvo kako bi slijedom toga mogli predlagati i tražiti izmijene propisa (Strategi-ja zaštite od požara, Zakon o vatrogastvu, Zakon o sustavu civilne zaštite, Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske) o kojima sam pisao u prošlom broju, a koji u velikoj mjeri uređuju djelo-vanje i određuju razvoj vatrogasnog sustava.

Optimizam u pogledu promjena temeljim na činje-nici da je Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara, na svojoj sjednici, koja je održana prije nekoliko dana, donio odluku da sve pravilni-ke iz Zakona o vatrogastvu, koje predlaže Hrvatska vatrogasna zajednica, razmotri na narednoj sjednici u siječnju 2017. Osobno smatram, a što sam pred-lagao i prije nekoliko godina, da je to jedini mogući način da se donesu dugo očekivani pravilnici. Dakle da na relaciji HVZ (predlagatelj) – DUZS (državno tijelo za vatrogastvo) – MUP (državno tijelo čiji mi-nistar donosi pravilnike) raspravimo o prijedlozima i pripremimo pravilnike ministru na donošenje.

Na kraju, iskrena čestitka svim vatrogaskinjama i vatrogascima na svemu učinjenom tijekom 2016. godine.

Svim vatrogaskinjama i vatrogascima i njihovim obiteljima želim čestit Božić, te sretnu i uspješnu novu 2017. godinu.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktua

lnosti


140. sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice

Promocija izdanja i svečano proglašenje pobjednika kupa Hrvatske vatrogasne zajednice

Sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice održa-

na je u srijedu 21. prosinca 2016. godine u Kongresnom centru Princess, Jastrebarsko, s počet-kom u 10 sati.

Predsjednik Ante Sanader otvorio je 140. redovitu sjednicu Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice i pozdravio sve nazoč-ne članove Skupštine HVZ-a, a posebno glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, počasne predsjednike Teodora Frickog i Franju Gregurića, te po-časnog načelnika HVZ-a Vinka Poštu, načelnicu Učilišta vatro-gastva, zaštite i spašavanja Ljerku Kopričanec-Matijevac, izaslanika Ministra obrane i predstavnika Središta za međunarodne vojne operacije pukovnika Selimovića i natporučnicu Hačko, zamjenika gradonačelnika Grada Jastrebar-skog S. Bučara i sve ostale uzva-nike.

Načelnik Željko Popović je pre-zentirao Izvješće o radu HVZ za 2015. godinu i podnio izvješće o završnom računu HVZ-a za 2015. godinu. U izvješću je dan pregled

planiranih prihoda i rashoda za 2015. godinu prema izvorima fi-nanciranja.

Predsjednik Nadzornog odbora Stjepan Koški podnio je izvješće Nadzornog odbora za 2015. go-dinu. Nadzorni odbor je izvršio pregled financijskog i drugog poslovanja Hrvatske vatrogasne zajednice te nisu pronađene nika-kve nepravilnosti u radu.

Na 140. redovitoj sjednici Skup-štine Hrvatske vatrogasne zajed-nie usvojeni su sljedeći dokumen-

ti: izvješće o radu HVZ-a za 2015. godinu. izvješće o financijskom poslovanju - završni račun HVZ za 2015. godinu i Nadzornog od-bora HVZ-a za 2015. godinu, go-dišnji plan rada HVZ-a za 2017. godinu, Financijski plan HVZ-a za 2017. godinu - Plana prihoda i rashoda HVZ-a za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu te Mjerila o korištenju sredstava premije osiguranja za 2017. go-dinu.

Nakon 140. sjednice Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice, na kojoj su se pred-

sjednik Ante Sanader i načelnik Željko Popović osvrnuli na događanja u hrvatskom vatrogastvu u godini na izmaku održana je promocija izdanja i svečano proglašenje pobjednika kupa HVZ-a. Promociji su nazočili zamjenik gradonačelnika grada Jastrebarskog Stipe Bučar, izaslanik grado-načelnika Grada Zagreba Zlatko Križanić, poča-sni predsjednik HVZ-a Teodor Fricki, počasni načelnik HVZ-a Vinko Pošta, ravnateljica Uči-lišta vatrogastva, zaštite i spašavanja Ljerka Ko-pričanec-Matijevac te predstavnici Ministarstva obrane pukovnik Selimović i nadnarednica Hačko.

Promocija izdanja bila je prilika za predstavlja-nje brojnih promidžbenih aktivnosti koje je Hrvat-ska vatrogasna zajednica provela u 2016. godini. U svibnju je mimohodom vatrogasaca i svečanom

Skupštinom obilježena 140. obljetnica djelovanja Zajednice. Organizirane su promidžbeno-preven-tivne kampanje “Roštiljajmo odgovorno” u suradnji s Konzumom, “Obitelj na more, a pas na ulicu?” pod sloganom “Ugasimo neodgovornost” s Udrugom “Prijatelji životinja” te kampanja putem jumbo pla-

Martina Karačić

Članovi Skupštine HVZ-a

N. Francetić, D. Hoyka, A. Novak i V. Runjić

Usvojena izvješća o radu i financijskom poslovanju

Predstavljena Monografija HvZ-a

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti


Petnaestu po redu sjednicu Predsjedništva Hr-vatske vatrogasne zajednice u Požegi u utorak

13. prosinca 2016. godine otvorio je i njenim radom rukovodio zamjenik predsjednika Hrvatske vatro-gasne zajednice Stjepan Ptiček. Predsjedavajući je pozdravio sve nazočne članove, a posebno Ferdi-nanda Trohu, zamjenika župana za društvene dje-latnosti, domaćine Željka Petrovića, predsjednika VZŽ Požeško-slavonske, županijskog zapovjednika Josipa Ugrina i njegovog zamjenika Marka Ašenbre-nera.

Gospodin Ferdinand Troha, zamjenik župana za društvene djelatnosti, pozdravio je prisutne u ime župana Požeško-slavonske županije Alojza Tomaše-vića. U svom govoru je istaknuo da je vatrogastvo značajan nositelj društvenog života u županiji i daje mu se podrška u svakom pogledu. -Vatrogasci su odgovorni za puno toga dobroga pa im se u to ime zahvaljujem- poručio je Troha.

Domaćin Željko Petrović je predstavio vatrogasnu zajedni-cu županije kroz kratku prezen-taciju upoznajući prisutne sa stanjem u vatrogastvu, brojem i pripremljenošću dobrovoljnih vatrogasnih društava, te opera-tivnom spremnošću za sve vrste ugroza.

Na sjednici je usvojen prijed-log Financijskog plana Hrvatske vatrogasne zajednice za 2017. godinu, Plan prihoda i rashoda

za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, Operativni program rada za 2017. godinu s financij-skim pokazateljima i projekcijama za 2018. i 2019. godinu i Izmjene i dopune Plana nabave za 2016. godinu.

Raspravljano je i o prijedlogu Plana nabave za 2017. godinu koji će se usvojiti na narednoj sjednici. Prijedlog Mjerila o korištenju sredstva premija osi-guranja za 2017. godinu šalje se Skupštini Hrvatske vatrogasne zajednice na usvajanje uz neznatne teh-ničke korekcije u odnosu na prethodnu godinu. Do-dijeljeno je zvanje „počasni viši vatrogasni časnik“ članu DVD-a Slunj, te zlatna medalja članu DVD-a Polača. Usvojena je i Odluka o dopuni odluke o cjeniku priručnika i drugih materijala obrazovnog sadržaja koje izdaje Hrvatska vatrogasna zajednica, a utvrđuje cijenu Monografije Hrvatske vatrogasne zajednice u iznosu od 115,00 kuna bez PDV-a.

Usvojeni planovi za 2017. godinu

Detalj sa sjednice Predsjedništva HVZ-a

kata “Budite savjesni. Spriječite požar” financirana iz EU projekta Holistic.

Kao iznimno značajan projekt za promociju vatrogastva i iskorak u protupožarnoj preventivi, nave-dena je izložba fotografija „Crna šuma“ koja je nastala u suradnji s poznatim hrvatskim fotogra-fom Damirom Hoykom i koja je u ovoj godini izložena u brojnim hrvatskim muzejima i galerijama. Izložbu je pogledalo oko 40 000 ljudi. Autor izložbe Damir Hoyka je rekao da je iznimno ponosan na izložbu kojom je poslana jasna poruka o potrebi angažmana svih nas na očuvanju prirode.

Predstavljeno je i novo izdanje Mo-nografije Hrvatske vatrogasne zajed-nice tiskane u povodu 140. obljetnice Zajednice, u kojoj je dan pregled naj-bitnijih događanju u povijesti krovne vatrogasne organizacije. Autor Antun Novak osvrnuo se na uvjete u kojima je monografija nastala te zahvalio vod-stvu Hrvatske vatrogasne zajednice što je prepoznalo vrijednost ovog projekta. Autor Vedran Runjić naglasio je da je monografija posvećena svim genera-cijama vatrogasaca koji su radili na iz-gradnji vatrogasnog sustava u Republi-ci Hrvatskoj.

Na kraju promocije, svečano su pro-glašeni pobjednici kupa Hrvatske va-

trogasne zajednice za 2016. godinu.Naslovnica Monografije 140 godina

Hrvatske vatrogasne zajednice

15. SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Vedran Runjić

Martina Karačić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktua

lnosti


U ponedjeljak, 12. prosinca 2016. go-

dine u Lukaču je održana 14. sjednica Operativno-tehničkog stožera Hrvat-ske vatrogasne zajednice.

OdlukeUsvojen je Prijedlog Fi-

nancijskog plana Hrvatske vatrogasne zajednice za 2017. godinu – Plan priho-da i rashoda za 2017. go-dinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, Prijedlog Operativ-nog programa rada za 2017. godi-nu s financijskim pokazateljima i projekcijama za 2018. i 2019. go-dinu. Prijedlog Mjerila o korište-nju sredstva premija osiguranja za 2017. godinu, Program ospo-sobljavanja operatera vatrogasnih računalnih sustava, Plan opre-manja vatrogasnih organizacija

u svrhu korištenja informatičkih aplikacija HVZ, Program pripre-ma reprezentacije HVZ za sudje-lovanje na 16. međunarodnom natjecanju vatrogasaca i 21. me-đunarodnom natjecanju vatroga-sne mladeži CTIF-a te Odluka o održavanju 19. susreta vatrogasne mladeži Republike Hrvatske i Re-publike Slovenije.

Središnja rasprava se vodila u točki dnevnog reda koja se ticala problematike provedbe podza-konskih akata iz Zakona o sustvu civilne zaštite. Hrvatska vatro-gasna zajednica će tražiti odgo-du inspekcije operativnih snaga vatrogastva po pitanju nadzora koji proizlaze iz Zakona o sustavu civilne zaštite.

14. sjednica Operativno-tehničkog stožera HVZ-a

Detalj sa sjednice OTS-a HVZ-a

Dvanaesta sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja održana je 9. prosinca

2016.g. u Uredu Hrvatske vatrogasne zajednice. Na dnevnom redu sjednice bili su temeljni financijski dokumenti: Prijedlog Financijskog plana Hrvatske vatrogasne zajednice za 2017. godinu – Plana pri-hoda i rashoda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, Operativni program rada za 2017. godinu s financijskim pokazateljima i projekcijama za 2018. i 2019. godinu, Prijedlog Izmjena i dopuna Plana nabave za 2016. godinu i Prijedlog Plana na-bave za 2017. godinu.

Načelnik Ž. Popović obrazložio je donošenje Pri-jedloga Financijskog plana Hrvatske vatrogasne zajednice na temelju Državnog proračuna za 2017. godinu. Predsjedništvu je poslan dokument na usva-janje zbog utvrđivanja limita u MUP-u i potrebe pravodobnog reagiranja. Financijski plan za 2017. godinu je nešto veći u odnosu na 2016. godinu.

Odbor je detaljno razmatrao izmjene Operativnog programa rada za 2017. godinu u donosu na sada važeći Operativni program. Izmjene se odnose na olimpijadu, EU projekt „Učinkoviti ljudski potenci-jali“ koji će krenuti iduće godine, Kamp vatrogasne mladeži u kojem su nužna ulaganja u komunalnu

infrastrukturu u sljedeće tri godine, hodočašće u Mariju Bistricu i KUP HVZ-a.

Prijedlog Financijskog plana Hrvatske vatrogasne zajednice za 2017. godinu – Plana prihoda i rashoda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu je jednoglasno usvojen kao i Prijedlog Operativnog programa rada za 2017. godinu s financijskim po-kazateljima i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.

Usvojene Izmjene i dopune Plana nabave za 2016. godinu odnose se na sljedeće točke u planu: pehare; službenu i zaštitnu odjeću koja je nabavljana zbog 140. obljetnice HVZ-a, te za tehničko osoblje; traže-na je veća brzina optičke veze i sklopljen novi ugo-vor; redni broj 114. se odnosi na novi server koji je nabavljen i nadogradnju servera koji su smješteni u data centru u Jastrebarskom; redni broj 121. je pove-ćan zbog nabave 5 vitrina u Muzeju; redni broj 125 i 126 su računalni programi od čega je 150.000 kuna financirano iz EU projekta.

Usvojen je i Plan nabave za 2017. godinu koji se izrađuje na temelju ranije usvojenih dokumenata: financijskog plana za 2017. godinu, odnosno ope-rativnog programa rada za sljedeću kalendarsku godinu.

12. sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja

Mario Starčević

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti


MUZEJ HRVATSKOG VATROGASTVA

Poziv za sudjelovanje u izložbi VATROGASTVO I GLAZBA

Hrvatsko muzejsko društvo organizira 12. noć muzeja koja će se održati 27. siječnja 2017. od 18 do 1 sati iza pono-

ći. U ovoj tradicionalnoj manifestaciji će sudje-lovati i Muzej hrvatskog vatrogastva.

Tema 12. noći muzeja je „Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo“. Vatro-gastvo je uvelike vezano uz glazbu, od organi-ziranja društvenih događanja poput plesova i zabava do vatrogasnih limenih glazbi, tambu-raških sastava i pjevačkih zborova. Stoga je Mu-zej hrvatskog vatrogastva odlučio organizirati izložbu „Vatrogastvo i glazba“.

Cilj je kroz muzejske predmete u fun-dusu Muzeja, predmete ustupljene za po-trebe izložbe i prigodne plakate prikazati široj javnosti odnos vatrogasaca i glazbe. Namjeravamo okupiti materijale iz svih vatrogasnih zajednica županija / Grada Zagreba i tako predstaviti ovaj bitni se-gment djelovanja Hrvatske vatrogasne organizacije. Uključivanjem cjelokupne hrvatske vatrogasne organizacije, Muzej otvara vrata za suradnju kroz promociju lokalne vatrogasne povijesti bitne za cje-lokupan razvoj hrvatskog vatrogastva.

Pozivamo sve zainteresirane vatrogasne or-ganizacije i pojedince da za potrebe izložbe posude predmete iz svojih zbirki vezane za glazbu i vatrogastvo. U obzir dolaze stari glaz-beni instrumenti, notni zapisi, odore pripad-nika limene vatrogasne glazbe, oznake, pozivi na plesove i vatrogasne zabave i sl.

Uz predmete molim da dostavite podatke o predmetu (godina nastanka, kratak opis) i po-datke o vlasniku. Uz sve posuđene predmete bit će priložena legenda na kojoj će biti istaknuto podrijetlo predmeta.

Materijale je potrebno predati do 16. prosin-ca 2016. u ured Hrvatske vatrogasne zajednice (Selska cesta 90a, Zagreb) ili u Muzej hrvatskog vatrogastva (Trenkova 44, Varaždin). Predmeti će biti izloženi u Muzeju hrvatskog vatrogastva do 28. veljače 2017. Nakon navedenog datuma predmeti će biti vraćeni vlasnicima.

Veselimo se zajedničkoj suradnji!

Kontakt: Vedran Runjić, voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva, tel. 01/3689-164, e-mail: [email protected]

Ivan pl. Zajc, Vatrogasna himna, 1898.

Ljudevit Schlogel, Varaždinska vatrogasna polka, 1878.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktua

lnosti


Hrvatska vatrogasna zajednica raspisuje u 2017. godini li-kovni, literarni i foto natječaj, a sa svrhom popularizaci-

je vatrogastva među mladima te podizanja svijesti u zaštiti od požara.

Natječaj se provodi u sljedećim kategorijama:1. likovni radovi djece predškolskog uzrasta2. likovni radovi učenika od I. do IV. razreda osnovnih škola3.literarni radovi učenika od V. do VIII. razreda osnovnih

škola4. foto natječaj učenika srednjih škola.Ciljana skupina sudionika u foto natječaju su one srednje ško-

le koje u svojem redovnom programu, ali i u izvanastavnim ak-tivnostima, imaju predmet fotografije.

Teme svih radova vezane su uz vatrogastvo i zaštitu od poža-ra (vatrogasna vozila, vatrogasci gase požar kuće, požar šume, spašavanje ljudi i životinja, hrabrost vatrogasca, mladi vatrogas-ci, itd.).

Hrvatska vatrogasna zajednica predlaže sljedeće mogućnosti

sudjelovanja na natječaju:1. VZŽ/VZ Grada Zagreba mogu organizirati natječaje unu-

tar svojih županija po predloženim prepozicijama HVZ-a te pobjedničke radove, nakon odabira, proslijediti HVZ-u. Uko-liko bude potrebno, HVZ će o svom trošku organizirati dola-zak Povjerenstva za likovni, literarni i foto natječaj u pojedinu županiju.

2. VZŽ/VZ Grada Zagreba mogu, kao i do sada, HVZ-u pri-javiti škole i vrtiće koji će radove direktno slati Uredništvu Va-trogasnog vjesnika.

3. Vrtići i škole mogu se samostalno prijaviti na natječaj, a o čemu će HVZ obavijestiti vatrogasne zajednice županija / Gra-da Zagreba.

Uz prijavljene radove potrebno je ispuniti i prijavnicu koja se

nalazi na internetskim stranicama Hrvatske vatrogasne zajed-nice: http://www.hvz.hr/natjecaji/

Svi radovi trebaju se poslati Uredništvu Vatrogasnog vjesnika do kraja ožujka 2017. godine, a radovi se ne vraćaju.

Povjerenstvo će tijekom travnja izabrati pobjedničke radove, a nagrade će pobjednicima natječaja biti uručene na svečanoj sjednici Skupštine HVZ-a u svibnju 2017. godine.

Prijevoz dobitnika nagrada i njihovih roditelja ili nastavnika (1 osoba u pratnji po nagrađenom) organizirat će vatrogasna zajednica županije/Grada Zagreba, a troškove prijevoza snosit će Hrvatska vatrogasna zajednica.

Pojedini uratci bit će objavljeni svaki mjesec u Vatrogasnom vjesniku u rubrici "Kutak za najmlađe vatrogasce".

Kontakt osoba - Anita Čolak, [email protected], 01/3689-176.

Napomena: Prijavnicu je moguće preuzeti na internetskim stranicama Hrvatske vatro-gasne zajednice:

http://www.hvz.hr/natjecaji/

LIKOVNI, LITERARNI I fOTO NATJEčAJ 2016. / 2017.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

ČASOPIS VATROGASNI VJESNIKPretplata za 2017. godinu

Pretplaćujemo se na _____________ primjerak(a) časopisa VATROGASNI VJESNIK

Naziv pretplatnika _________________________________________________________

Ulica i broj _________________________________________________________

Poštanski broj i mjesto ______________________________________________________

Telefon / fax _____________________________________________________________

e-mail ___________________________________________________________________

OIB ___________________________________________________________________

IBAN __________________________________________________________________

U ________________________________, dana _________________________________

Potpis i pečat ovlaštene osobe

______________________________

Naručujem:A) Godišnju pretplatu za vatrogasce - 110,00 kn (uključen PDV)B) Godišnju pretplatu za ostale subjekte - 150,00 kn (uključen PDV)C) Pojedinačan primjerak časopisa - 20,00 kn (uključen PDV)

Ukoliko se naručitelj pretplati na 5 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 5%.Ukoliko se naručitelj pretplati na 10 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 10%.Ukoliko se naručitelj pretplati na 15 ili više primjeraka godišnje pretplate odobrava se popust od 15%.

Narudžbenicu pošaljite poštom na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica, Redakcija Vatrogasnog vjesnika, Selska cesta 90a, 10000

Zagreb ili skeniranu na e-mail:

[email protected]

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

poža

ri i in

terve

ncije

10 VATROGASNI VJESNIK STUDENI / PROSINAC 2016.

Ni godinu dana nije prošlo od velikog požara koji se dogodio u tvrtki Drava Internacional u

Osijeku, a situacija s gorenjem nafte i njenih deri-vata na prostoru te tvrtke se ponovila. Iako se do-godio požar s puno manjim količinama goriva, a za razliku od prošlog dogodio se na otvorenom, cijeli tijek događaja imao je svoju dramatiku.Dana 14. studenog 2016. u 6,30 sati operativno dežurstvo naše vatrogasne postrojbe dobiva dojavu od radnika tvrtke kako na krugu poduzeća gori naf-ta. Uzbuđeni dojavitelj nije rekao ništa više osim da su ugroženi spremnici s plinom koji se nalaze s van-jske strane obližnjeg objekta. Dežurni zapovjednik smjene izdaje zapovijed o izlasku navalnog vozila, autocisterne te vozila za gašenje požara pjenom.Krećući se prema požaru južnom obilaznicom, predvodeći kolonu vatrogasnih vozila, uočava vi-sok stup crnog dima koji se vidi s velike udaljenos-ti. Ulaskom u krug tvrtke ubrzo postaje svjestan složenosti situacije. Između dviju velikih indus-trijskih dvorana, ispod gomile metalnih dijelova, diže se veliki plamen koji se prostire na oko deset kvadrata. Ogromna emisija topline, te plameni je-zici, griju i cjevovode te čelične spremnike za koje saznaje da se u njima nalazi plin koji služi opskrbi obližnjeg postrojenja za proizvodnju biodizela. Pos-

trojenje se nalazi u unutrašnjosti obližnjeg objekta. Uočava i radnike koji mlazom vode s obližnjeg hi-dranta bezuspješno pokušavaju ugasiti vrlo jaki plamen. Cijeli vanjski prostor natopljen je vodom koja se u mlazovima slijeva u šaht neposredno uz opožareno mjesto. Ono što mu posebno privlači po-zornost je gustoća materije koja gori. Na mjestu gdje je najveći plamen te svuda uokolo uočava melasastu tamnu tvar koja na pojedinim mjestima prelazi u gustu tekuću i goruću smjesu. Vidi da je struja vode koja otječe odnosi sa sobom u kanalizaciju. No, po-zornost mu privlače brojne opasnosti koje mora žurno smanjivati i otklanjati mogućnost eskalacije nesreće. Na dvorištu se nalazi tridesetak plastičnih spremnika svaki obujma jednog prostornog metra učvršćenih aluminijskim okvirima; neki puni guste tamne mase, a neki prazni. Vatra prijeti prijenosom požara na spremnike, a s njih na obližnje objekte i pomoćne radne prostorije. Zapovijeda postavl-janje raspršenog vodenog mlaza kojim sprječava destrukciju cjevovoda i čeličnih spremnika s plinom na objektu za proizvodnju bioplina, a istovremeno pokrivanje požara pjenom za gašenje ugljikovodika. Malo po malo, desetak vatrogasaca uspijeva smiriti plamen, a to znači i prestanak grijanja fasade i insta-lacije s plinom.

OPASNOST OD ŠIRENJA POŽARAU tim trenucima događa se nešto potpuno nepredviđeno. Dvadesetak metara dalje od mjesta gorenja poklopci na dva obližnja šahta koji se nal-aze uz industrijsku cestu koja povezuje cjelokupan prostor i objekte poduzeća izlete iz okvira te kroz nastale otvore počne izbijati vatra i toplina. Situacija se mijenja u cijelosti. Zapovjednik postaje svjestan opasnosti proširenja požara na proizvodne pogone te skladišne prostorije. Neizvjesnost u kojim sm-jerovima, do koje udaljenosti i kojom brzinom će se požar prenijeti kroz kanalizaciju strašno djeluje na njega. Ono što ga posebno brine je pomisao da bi vatrogasci te okupljeni radnici mogli stradati od eksplozija koje mogu uslijediti. Sljedećih nekoliko minuta čine se kao sati. Osluškuju se zvukovi koji dopiru iz podzemlja, pregledava se prostor u cilju utvrđivanja dokle dopire kanalizacija za koju direk-tor tvornice tvrdi da služi kao separator otpadnih voda zagađenih ugljikovodicima. U međuvremenu na požarište stižem i ja te vatrogasci iz DVD-a Osijek Gornji grad predvođeni zapovjednikom Grubišićem koji je ove godine dobitnik priznanja Hrvatske va-trogasne zajednice za gašenje prošlogodišnjeg pr-vog požara na Drava Internacionalu. Nakon dogovora upuštamo pjenu u nekoliko šahtova te pregledavamo ostale mjereći količinu ek-splozivnih para unutar njih kao i u okolnom pros-toru. Vatra u kanalima se, srećom, polako smiruje, a duže vrijeme iz podzemlja izbija dim i toplina. Nakon smirivanja požara sa zapovjednikom smjene

NOVI POŽAR U DRAVA INTERNACIONALUIntervencija u Osijeku

Dojavljeno je da gori nafta te da su ugroženi i spremnici s plinom

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije

11VATROGASNI VJESNIK STUDENI / PROSINAC 2016.

obilazim kanale separatora te na kraju dolazimo do sabirnog bazena koji je veličine cca 25 x 10 x 3,5 metara, a svojom trećinom ispunjen smjesom vode i ugljikovodika. Budući da je bazen s gornje strane većinom pokriven armirano betonskom pločom, a na nekoliko mjesta otvoren, u dodiru s plamenom zagrijane pare koje se nalaze na površini smjese mo-gle su detonirati i raširiti požar na obližnji skladišni objekt koji smo gasili prilikom prvog požara, a koji je u međuvremenu renoviran.Razgovaram s gradonačelnikom kojeg sam pozvao na požarište upravo zbog mogućeg širenja požara i njegovog prerastanja u nešto što može postati ekološka bomba za stanovnike jugozapadnog dijela

Osijeka i okolnih mjesta. Upozoravam direktora na moguće posljedice u slučaju proširenja požara na stotine tona plastične mase te skladišne i proizvodne pogone no on to shvaća kao kritiku, a ne stručnu pomoć. Kasnije, u razgovoru s inspektorima uka-zujem na probleme koji bi u budućnosti mogli izaz-vati stradanje radnika, ali i vatrogasaca. Na kraju, mišljenja sam da bi vatrogasci morali ima-ti ne samo savjetodavnu ulogu, već bi trebali u svo-jim ovlastima imati ulogu inspektora - istražitelja, a to znači izdavanje naređenih mjera te prosljeđivanja predmeta represivnim tijelima u slučaju neposluha.

Pripad-n i c i profe-

sionalne va-trogasne po-strojbe Grada Petrinje, po-krivaju u svo-joj zoni odgo-vornosti, osim grada Petrinje i područje Po-kuplja i prilaze gradu s pod-ručja Kostaj-nice i Gline. Na tom pro-storu vanjskog prstena zone odgovornosti, nema značaj-nije opremljenih dobrovoljnih vatrogasnih društava, pa je tako je teret odgovornosti VP Petrinji i njenoj učinkovitoj organizirano-sti, što dokazuju svojim izlascima na intervencije.

- Od 1. siječnja do 2. prosinca ove godine, naši vatrogasci imali su 118 intervencija, među kojima se polovina odnosi na požare, re-kao nam je zapovjednik postroj-be Zvonimir Ljubičić i nastavio: -Bilo ih je ukupno 55, što govori da je svaka druga intervencija bila izlazak na požarište. Zabrinjava činjenica da se od 55 požara, njih 23 odnosi na požare koji su se do-

godili na stambenim objektima, što predstavlja povećanu opa-snost u vatrozaštiti. Od ukupnog broja požara njih 9 se odnosi na požare u stanovima ili kućama, a ponavljaju se požari kotlovnica uoči sezone grijanja, zatim uobi-čajeni požari dimnjaka, ukupno 9 i jedna eksplozija plina.

Vatrogasci su bili i na interven-cija gašenja požara 4 automobila, te pored ostalog požara na kon-tejnerima i odlagalištima otpa-da. Zbilo se i dvadesetak požara otvorenog prostora, prigodnom proljetnog čišćenja njiva, ili pak šumaraka.

-U spomenutom razdoblju izašli smo i na 63 tehničke inter-vencije: od spašavanja unesreće-nih prigodom prometnih nesreća (8) do spašavanja ljudi zatočenih u stanovima prigodom požara (13) ili spašavanja životinja (14). Veći broj tehničkih intervenci-ja, odnosi se na obaranje stabla, čišćenje snijega ili najviše višed-nevnih ispumpavanja vode iz po-drumskih prostorija, prigodom nailaska vodenih valova, tijekom proljeća i jeseni, na širem po-dručju grada Petrinje, rekao nam je zapovjednik Ljubičić.

Od 1. siječnja do 2. prosinca ove godine, vatrogasci Vatrogasne postrojbe grada Petrinje imali su 118 intervencija, od čega se 55 odnosi na požare

UČESTALI POŽARI NEPAŽNJOM GRAĐANA

Đ. Gajdek

Boris Banjan

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

poža

ri i in

terve

ncije


Teška zrakoplovna nesreća u kojoj je došlo do pada motornoga zmaja dogodila se 27. studenoga u ra-

nim poslijepodnevnim satima. Motorni zmaj u kojem se nalazio 56-godišnji pilot i 51-godišnja suputnica iz zasad neutvrđenih razloga srušio se na predjelu bivše šljunčare Dubina u općini Jelenje, u riječkome zaleđu.

Zbog obilnih oborina koje su prethodnih desetak dana pale na području cijeloga Primorja, šljunčara je pretvorena u veliko jezero, na mjestima i dublje od osam metara. Baš na sredinu tog jezera srušio se motorni zmaj te posljednje nedjelje u studenom, u hladnu vodu čija je temperatura bila tek oko 5-6 stupnjeva.

Sreća u neSreći: Slučajna prolazni-ca vidjela pad i odmah nazvala 112

Budući da se šljunčara nalazi u ne-naseljenom području, a i samo mjesto nesreće nije vidljivo s glavne ceste koja prolazi šljunčarom, sreća u nesreći bila je da su baš te ned-jelje, Marija Hungsberg i Emil Za-harija, koji inače žive u obližnjem naselju Podhum, odlučili prošetati Dubinom. Prema izjavama gospođe Hungsberg, odmah su uočili mo-torni zmaj, komentirajući kako neobično nisko leti. Zatim su začuli neki čudan prasak i odmah pomis-

lili: „Bože, pa oni su se srušili!“. – U tom trenutku pogledala sam na sat, bilo je točno 13.15 h. Odmah smo potrčali prema mjestu nesreće koje je od nas bilo udaljeno 50-ak metara. Još dok smo trčali, poz-vala sam službu 112 i obavijestila ih o tome što se dogodilo. Čim smo došli na uzvisinu iznad te silne vode, vidjeli smo srušenu letjelicu i jednog čovjeka uz nju, na sredini tog velikog jezera. Bili smo u šoku. Nigdje nije bilo nikoga pa sam čak razmišljala da ja uđem u vodu i pokušam spasiti nesretnog čovjeka koji je dozivao upomoć, ali sam procijenila da bi to

ipak bilo prerizično, s obzirom na moje godine i opću tjelesnu spremu, rekla nam je Hungsberg te dodala. - Rekla nekim dečkima koji su naišli da trče u naš DVD koji je udaljen manje od kilometra i da ih alarmiraju. Počela me hvatati panika, osjećala sam se nemoćno, a tada je prva na mjesto nesreće stigla policija, potom i vatrogasci iz lokalnoga DVD-a Jelenje. Jedan čovjek je zaplivao prema unesrećenom. Otprilike u tom tre-nutku stigli su i riječki vatrogasci, a jedan od njih također se odmah skinuo i zaplivao ka unesrećenom pa su zajedno dovukli pilota do obale. No, tada je već prošlo 14.00 sati, što znači da je taj čovjek gotovo sat vremena bespomoćno plutao u toj hladnoj vodi. Strašno, prisjeća se gospođa Hungsberg.

hrabrom intervencijom Spašen ljudSki život

Dino Škamo, vatrogasac s 25-ogodišnjim iskustvom, inače šef smjene u Vatrogasnoj post-aji Vežica, tog je dana, nasreću bio na svom radnom mjestu. Kažemo nasreću zato što je upravo zbog svojih dodatnih vještina, odlučno i bez dvojbi na mjestu nesreće pohitao spasiti unesrećenog.Dojavu o nesreći Centar 112 proslijedio je VOC-u Rijeka u 13.29 h koji je odmah alarmirao

vatrogasnu postaju na Vežici. Peteročlana ekipa s jednim vozilom odmah je krenula put Dubine. - Kad smo stigli na mjesto nesreće, zatekli smo policiju, pripadnike lokalnog DVD-a i nekoliko civila, slučajnih prolaznika. Vidio sam iscrpljenog čovjeka na sredini jezera, a jedna je osoba plutala na vodi, bez znakova života. U vodi je bio još jedan čovjek koji je taman zaplivao prema unesrećenom (kasnije se ispostavilo da je to kolega iz GSS-a, Vladimir Paušić). Budući da se više od 20 godina bavim ronjenjem, instruktor sam ronjenja, a rekreativno se bavim i plivanjem, znam da tijelo u vodi gubi temperaturu 25 puta brže nego na kopnu i znao sam da za unesrećenog nema još mnogo vremena. Odlučio sam se na najbrži oblik pomoći – da i sam zaplivam i pokušam spasiti unesrećenog koji je bio 60-70 metara udaljen od obale. Skinuo sam se i zaplivao. Iako je voda bila jako hladna, kolega iz GSS-a i ja brzo smo stigli do pilota. On se tada uhvatio za improvizirani spasilački „jastuk“, koji je kolega iz GSS-a napravio stavivši u vreću prazne plastične boce koje je našao u okolici. Unesrećeni je već bio vidno iscrpljen i pothlađen, usta su mu bila plava, bio je sav ukočen od hladnoće, a jedva je i govorio. Kada sam

Pad mOtOrnOga zmaja u dubInI

DINO ŠkAMO I VLADIMIR PAUŠIć – JUNAČkIM ČINOM SPASILI PILOTA U nesvakidašnjoj zrakoplovnoj nesreći, kada se motorni zmaj srušio u ledenu vodu šljunčare

Dubina, život je izgubila 51-godišnja suputnica. Zahvaljujući pribranosti slučajne prolaznice koja je odmah pozvala službu 112 i junaštvu dvojice pripadnika žurnih službi, vatrogasca i GSS-ovca,

pilot letjelice spašen je u posljednji čas.

Motorni zmaj srušio se u Dubini

Marija Hungsberg prva nazvala 112

D. Škamo: Opet bih učinio isto

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije


mu prišao i pitao sam ga može li plivati, rekao mi je da ne može, navodi Škamo koji je potom s kolegom dovukao pilota do obale. Prema njegovim ranijim uputama, preostali vatrogasci iz njegovog tima već su spustili konope i nosila te su podigli unesrećenog uz 15-ak metara visoku i strmu kosinu i izvukli ga na zaravan ponad jezera. Odmah ga je preuzela ekipa Hitne medicinske pomoći koja je u međuvremenu stigla na mjesto nesreće.

Deke za utopljavanje dobili su i spasioci, a ponuđena im je i stručna medicinska pomoć te prijevoz u bolnicu, zbog ekstremnih napora kojima su bili izloženi. – Ja to nisam prihvatio jer sam se osjećao dobro, zahvaljujući ponajprije mojoj dobroj kondiciji koju imam zbog redovitih treninga i bavljenja sportom. Čak sam bio spreman ponovno zaplivati i izvući drugu žrtvu koja, nažalost, ni u trenutku našeg dolaska više nije pokazivala znakova života. Kako sam kasnije doznao, odmah nakon pada pilot joj je pokušao otkopčati sigurnosne pojaseve, ali uspio je tek u četvrtom pokušaju, kada je već bilo prekasno. Budući da nesretnoj ženi više nismo mogli pomoći, sačekao sam da na intervenciju dođe naše tehničko vozilo pa sam tada u ronilačkom odijelu doplivao do utopljenice i izvukao je van, pojašnjava Škamo.

Škamo: Pomaganje i spašavanje je moj posao

Iako se intervencija u Dubini, zbog niza okolnosti, ne bi mogla nazvati uobičajenom, samozatajni Škamo pojašnjava: - Nisam razmišljao o opasnosti kojoj se izlažem, to je rizik našeg posla. Meni je spašavanje struka. U ovom konkretnom slučaju, procijenio sam da sam fizički spreman za ulazak u hladnu vodu. Postojala su i druga rješenja, ali ovo je bilo najbrže. Bio sam zabrinut i za kolegu iz GSS-a. Nisam sumnjao u njegovo spasilačko znanje i vještine, ali sam strepio hoće li fizički izdržati taj napor, tim više što je ostao u trapericama,

što mu je sigurno otežavalo plivanje. Nasreću, uspjeli smo, kaže Škamo.

- Mi vatrogasci često smo izloženi rizičnim situacijama, čak i rizičnijima od ove. Primjerice, svaki ulazak u zatvoren prostor u kojem se proširio požar za nas je uvijek velika nepoznanica i velik rizik. Nasreću, u većini slučajeva sve prođe u redu. Ali mi smo svjesni opasnosti, svjesno riskiramo naše živote da bismo pomogli drugima. Za to smo obučeni, to je posao koji smo sami izabrali i s ponosom ga obavljamo, skromno je zaključio Dino Škamo.

Spasio život i na bazenu kantrida

Nije prvi put da je hrabri Škamo doslovce spasio ljudski život. Prije pet-šest godina na bazenu Kantrida jedan se stariji čovjek prilikom presvlačenja u svlačionici poskliznuo, nezgodno pao i ozlijedio glavu, uz obilno krvarenje. Škamo je upravo završio trening, kada je začuo dozivanje nekog dečka koji je panično vikao da se čovjek ozlije-dio i da je bez svijesti. Dok su ostali u šoku promatrali starca koji je pre-stao disati, Škamo je odmah počeo s oživljavanjem. Reanimirao ga je 10-ak minuta, sve do dolaska Hitne medicin-ske pomoći i tako mu spasio život.

ZAbILJEŽEN VEćI bROJ POŽARA NA GRAĐEVINAMA Zbog većeg broja požara upozorenje građanima

Vatrogasna služba Karlovačke županije u posljednjih

mjesec dana bilježi povećan broj požara na građevinama koji su prouzročeni nepravilnostima na dimovodnim kanalima i kot-lovnicama. Vatrogasci iz tog ra-zloga upozoravaju građane na izvršavanje osnovnih preven-tivni aktivnosti na svojim objek-tima kako bi spriječili nastajanje i širenje požara.Naime, samo 8. na 9. prosinca na području Karlovačke županije zabilježena su dva požara dimn-jaka, te jedan požar krovišta. JVP Karlovac gasio je požar krovišta obiteljske kuće u Donjem Pokup-ju, a navečer i požar dimnjaka u Ulici Luke na Maloj Švarči. Va-trogasci JVP Ogulina gasili su požar dimnjaka u mjestu Zagrad.

Kako bi se izbjegle ovakve sit-uacije i teže posljedice karlovački vatrogasci upozoravaju kako tre-ba provjeriti sve brzomontažne dimnjake izrađene od met-alnih elemenata, poglavito u području prolaska kroz drvene međustropne i krovne kon-strukcije jer je utvrđeno da ter-moizolacija u tim kritičnim točkama nije postavljena u skladu s pravilom struke ili ne postoji dovoljan razmak od dr-venih elemenata.

Kotlovnice koje su bile projekti-rane i izvedene za grijanje na lož ulje ne bi trebalo prilagođavati za grijanje na kruta goriva bez savjeta stručnih ovlaštenih oso-ba s posebnim naglaskom na zabranu skladištenja rezervoara za lož ulje u istom prostoru gdje se nalaze grijaća tijela. Savjetuje se izvršiti pregled zidanih dimovodnih kanala te utvrditi jesu li su svi otvori za čišćenje i priključke kvalitetno zatvoreni originalnim vratašcima i poklopcima. Također ukloniti sve priručne poklopce koji ne brtve, a naročito ako su izrađeni od gorivih materijala. I na kra-ju, treba redovito čistiti dimn-jake odgovarajućim alatima ili angažirati dimnjačarsku službu. (kb)

Vanda Radetić-Tomić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

poža

ri i in

terve

ncije


SVE bROJNIJI POŽARI U STANOVIMA– Početkom zimskog razdoblja i sezone grijanja i na području odgovornosti Javne vatrogasne postrojbe grada Siska, doznali smo od zamjenika zapovjed-nika postrojbe Tomislava Kasaića, učestale su interven-cije u domaćinstvima, prije sve-ga zbog nepažnje ljudi prilikom kuhanja, tako i osoba zaduženih za održavanje dimnjaka i peći za grijanje.Prema pokazateljima intervent-nog djelovanja postrojbe od 1. siječnja do 5. prosinca 2016. go-dine, pripadnici JVP Sisak izašli su na 299 intervencija, od čega 103 požara, 166 tehničkih inter-vencija i 30 ostalih intervencija. U tom razdoblju stambenim na objektima je bilo 79 požara, od kojih se najviše dogodilo tijekom

studenoga, čak 14 požara. Dakle svaki drugi dan u tom prvom hladnijem mjesecu vatrogasci su pod si-renama hitali prema nekom od objekata, pružajući brzu i učinkovitu akciju i spašavajući imovinu, ve-like vrijednosti. Radi stvaranja objektivne slike o tim akcijama profesionalnih vatrogasaca, evo i ne-koliko zapisa iz požarne kronike postrojbe.Već 1. studenoga, dogodio se požar čađe u dimn-jaku koji se proširio na potkrovlje i krovište, objek-ta u ulici Dr. Ive Stipčića na kućnom broju 35. Na intervenciju je izašla druga smjena sa 3 vozila i 8 vatrogasca. Požar je uspješno ugašen i spriječeno je širenje na ostatak krovišta. Toga vatrenog studenog mjeseca, od centra Siska do predgrađa, gorjela su još 4 stana, jedna kuća i jedan gospodarski objekt.Tako je 19. 11., požar stana u Sisku, Rimska 22.- gasila četvrta smjena JVP Sisak, sa 2 vozila i 5 vatro-gasca. Uzrok prijetećoj vatri bio je požar namještaja u stanu, a ugašen je sa 1 "C" mlazom i aparatom za početno gašenje.

U drugom slučaju požara stana, 21. 11. 2016. go-dine, uzrok je bio zapaljeni hladnjak u kuhinji. Iskusni vatrogasci izašli su na mjesto događaja u ulici Kneza Branimira 13, sa 2 vozila i sanirali požar. Treći uzrok požara stana, bio je „zaboravljeni ručak na peći“. Toga 23. 11., požar stana u Sisku, u ulici Borisa Brnada 7., ugasili su članovi ekipe iz treće smjene sa 2 vozila.Vatrogasci JVP Sisak bili su uspješni 26. 11. 2016., gaseći požar kuće u Sisku, u ulici Posavska 38. Opet je uzrok požara bio požar čađe u dimnjaku koji se proširio na krovište. Na kraju vatrenog studenoga 2016. godine, dana 29., dogodila su se dva požara. Prvi je bio požar gospodarskih objekata u Kostelčevoj ulici 26, a radilo se o požaru drvarne, garaže i spremišta te je požar prijetio daljnjim širenjem. Požar je ugasila III smjena JVP Sisak sa 3 vozila uz pomoć vatrogasaca obližnjeg DVD Budaševo, sa jednim vatrogasnim vozilom. I na kraju, mjeseca prepunog opasnosti i nepažnje sugrađana, 29. 11. 2016. godine, gorio je još jedan stan u Sisku, u ulici Kneza Trpimira I/1, koji je izazvan nepažnjom prilikom rada u kuhinji. Brzim izlaskom prve smjene Javne vatrogasne postro-jbe grada Siska požar je saniran. Tako je studeni, Siščanima donio prve mrazeve, ali i učestale požare u stambenim naseljima.Đuro Gajdek / Foto arhiva JVP Sisak

Zbog sezone grijanja povećan je broj požara u domaćinstvima

Najčešći uzroci požara su nepažnja pri kuhanju te neispravni i neodržavani dimnjaci

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


Zračna luka rijeka: vježba spašavanja pri Zrakoplovnoj nesreći

Spasilačko-vatrogasna služba Zračne luke Rijeka organizirala je početkom prosinca vježbu spaša-

vanja pri zrakoplovnoj nesreći u kojoj su sudjelova-le i ostale žurne službe – policija, Hitna medicin-ska pomoć te Carina. Svrha je vježbe bila utvrditi spremnost ponajprije spasilačko-vatrogasnih snaga same Zračne luke, ali i ostalih pripadnika žurnih službi iz okruženja koji bi, pri stvarnoj nesreći, bili uključeni u intervenciju spašavanja ljudi i imovine.Prema zamišljenom scenariju, zrakoplov s 13 put-nika i tri člana posade, koji je u jutarnjim satima trebao sletjeti na Krk, imao je problema na stajnom trapu, o čemu je kontrolor HKZP-a obavijestio va-trogasce Zračne luke. Nakon što je napravio neko-liko krugova iznad zračne luke radi trošenja goriva, zrakoplov se spustio na pistu, pri čemu je došlo do njegovog izlijetanja s uzletno-sletne staze te požara na stajnom trapu, dok je iz putničke kabine počeo sukljati dim.Prve su intervenirale snage spasilačko-vatrogasne službe Zračne luke te odmah započele gašenje po-žara te postupak hlađenja trupa zrakoplova. Ra-zvučen je i mlaz za unutarnju navalu. Istodobno, vatrogasci su se opremili izolacijskim aparatima te pripremili opremu za spašavanje putnika. Odmah nakon oglašavanja uzbune, sanitetsko vozilo Zrač-ne luke kreće u akciju i na sigurnoj udaljenosti od zrakoplova dočekuje prve putnike i zbrinjava ih.

Najveća nesreća u Zračnoj luci Rijeka dogodila se 23. svibnja 1971. godine kada su u padu zrakoplova Tupoljev 134 poginula 73 od ukupno 78 putnika i članova posade. Prema smrtnim posljedicama, to je druga po veličini katastrofa u hrvatskom zračnom prostoru, iza zrakoplovne nesreće nedaleko Zagreba, u kojoj je 10. rujna 1976. godine na 10.000 metara visine došlo do sudara dvaju zrakoplova pri čemu je poginulo 176 ljudi.

Ostaci trupa zrakoplova; osam minuta nakon pada bio je potpuno u plamenu

U nesreći 1971. poginUla 73 pUtnika

Specijalno vozilo ZL Rijeka u akciji

U putničkoj kabini pojavio se dim Nakon slijetanja, zrakoplov se zapalio

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


U međuvremenu su o nesreći obavi-ještene i vanjske vatrogasne postroj-be, kao i Hitna medicinska služba. Po dolasku u Zračnu luku, u intervenciju se uključuju i pripadnici JVP Krka, Rijeke i Crikvenice. Pomažu u doga-šivanju požara i evakuaciji preostalih putnika iz zrakoplova. Vježba je bila prigoda i za provjeru rada i snalaženja ostalih službi Zračne luke pri izvanrednim situacijama, kao i prilika za uvid u rad Kriznog stožera te provođenja „Emergency plana ZL Rijeka“. - Prema Pravilniku o aerodromima i Pra-vilniku o osposobljavanju djelatnika, Zračna luka

Rijeka ima obvezu svake dvije godine održati emergency vježbu, u suradnji s vanjskim postrojbama i Zavodom za javno zdravstvo. Zadovoljan sam, vježba je uspjela jer smo nakon nje analizirali učinjeno, a sve uočene propuste trudit ćemo se ispraviti što prije i sukladno tome, unijeti izmjene u naše pravilnike i protokole postupanja. No, mislim da bi se ovakve vježbe trebale provoditi češće jer dvije godine su predugo razdoblje. Češćim vježbanja brže bi se došlo do

kvalitetnijih pomaka u radu naše službe, prokomentirao je vježbu Hrvoje Keglević, šef Spasi-lačko-vatrogasne službe Zračne luke Rijeka.

Gašenja požara u osnovnoj školi Tar-vabriGa

Desetog studenog 2016. godine u 12:40 sati pr-ipadnici JVP Poreč dobili su od ravnateljice

Osnovne škole Tar-Vabriga Marine Skopac dojavu o požaru u učionici matematike u prizemlju škole. Ravnateljica je izdala zapovijed nastavniku Hr-voju Peiću za davanje znaka za uzbunu i početak evakuacije i spašavanja. Nakon zvučnog signala (školsko električno zvono) svi su učenici, učitelji i osoblje škole počeli izlaziti iz zgrade i okupl-jati se na zbornom mjestu, igralištu pored škole, a vatrogasci su dolaskom na mjesto intervencije rasporedili trojicu pripadnika na evakuacijske izlaze da usmjeravaju učenike tijekom evakuacije. Učitelji su nakon provedene evakuacije provjerili jesu li svi učenici razreda napustili zgradu, dok je domar škole po oglašavanju uzbune simulirao

isključivanje struje. Ravnateljica je vatro-gascima dala podatke o mjestu izbijanja požara i mogućoj lokaciji dvije ozlijeđene osobe, a njihova je zadaća bila spasiti i evakuirati učenike, učitelje i osoblje škole te spriječiti paniku, ugasiti požar i spasiti učenike koji su se ozlijedili ili uslijed pan-ike sakrili se u školskim prostorijama. Is-todobno cilj je vježbe praktična provjera Plana evakuacije i spašavanja Osnovne škole Tar-Vabriga. Vatrogasci su izviđanjem utvrdili da gori u spomenutoj učionici i stoga je

izvršena unutarnja navala i traženje dviju nestalih osoba. Vatrogasci su pritom koristili izolacijske aparate za zaštitu dišnih organa i s nosilima izni-jeli ozlijeđenog učenika i učenicu koje je zbrinula ekipa Crvenog križa do dolaska Hitne pomoći. U 13.00 sati uspješno je ugašen požar nakon čega je uslijedio detaljan pregled svih prostorija u školi. U 13.30 zapovjednik vježbe Kristijan Ukota (zamjenik zapovjednika JVP Poreč) izvještava zapovjednika JVP CZP Poreč i ravnateljicu škole da je evakuacija i gašenje požara uspješno izvršeno te da je vježba gotova. Sudjelovali su pripadnici JVP CZP Poreč, članovi DVD-a Lampo Tar-Vabriga i ekipa Crvenog križa Osnovne škole Tar-Vabriga.

H. Keglević

V. R. T.

Asim Čabaravdić

Sudionici vježbe

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


Vatrogastvo kao temelj urbane zaštite i spašavanja mora imati timove spremne

za svakakve situacije. Upravo vođeni tom činjenicom, Hrvatska vatrogasna zajednica, Javna profesionalna vatrogasna postrojba grada Osijeka i Udruga potražnih pasa Hrvatske su organizirali licenciranje za vatrogasne spasilačke timove s potraž-nim psima. Mjesto radnje bila je okoli-ca slavonskog mjesta Čepin u vremenu od 27. do 30. listopada na ruševini stare utvrde Kolođvar. Scenarij događaja bazi-rao se na pretpostavci da je urbano po-dručje pogodio razoran potres i u pomoć su kao interventna služba pozvani vatrogasci osposobljeni za spašavanje iz ruševina. Pošto je ko-munikacija bila onemogućena, a urbano područje nesigurno, napravljena je baza van naseljenog mjesta. Svi timovi su na ulasku u bazu bili podvrgnuti pre-gledu opreme i nakon evidentiranja upućeni na svoje mjesto gdje su se podizali šatori. Baza je bila zatvo-renog tipa i jednom kada je tim ušao, izlaz nije bio moguć osim na odlaske traženja. Sve je to bila simu-lacija stvarnih uvjeta, jer kad dođe do razornog po-tresa, baza je osnova za pružanje pomoći i u svakom trenutku njeni voditelji moraju znati koliko timova se nalazi u njoj i koji su spremni za rad, a koji u fazi od-mora. Sve ekipe su morale biti samodostatne i imati svu potrebnu opremu za boravak svojih ljudi i pasa u nepoznatom okruženju (vlastito gorivo, agregati, rasvjetna tijela, oprema za spavanje, hrana, voda…). Iako su imali svu potrebnu opremu, timovi su mogli koristiti i zajedničke šatore koje su sami postavljali, a za rasvjetu baze se pobrinulo poduzeće Trgo-auto koje je ustupilo rasvjetni stup s kojim je cijela baza (cca 5000 m2) bila osvijetljena. Osim samog testira-nja pasa, vodičima je bilo dana mogućnost i testira-nja osobnih lampi i bljeskalica za označavanje koje su mogli koristiti tijekom noćnih traženja.

Tijekom traženja na ruševini, simulirana su različita ometanja pasa (buka agregata, motorne pile, brusi-lica, prisustvo drugih službi na ruševini) i vodiči su se stavljali pod različite pritiske (ne znaju kada će biti pozvani u traženje, nepoznat broj traženih oso-ba, problemi s rasvjetom na tražilištima) kako bi se što bolje predočili stvarni uvjeti, a vodiči pripremili na moguće stvarne inter-vencije. Disciplina traženja je samo jedan element koji se provjerava na licenci-ranju pa je stoga bilo po-trebno pokazati i određenu razinu poslušnosti i svlada-vanja prepreka sa psima, a vodiči su uz sva testiranja morali pokazati i znanje iz

prve pomoći i alpinističkih tehnika. Sva ta dodatna ispitivanja (uključujući i pi-smeni ispit) rađena su kao nadopuna na traženjima i provjeravani su tije-kom ili između pojedinih radova na tražilištima. Uz domaćine iz JPVP gra-da Osijeka (Vacika Brajdić i Dona) na Kolođvaru su još bili prisutni i pripad-nici dobrovoljnih vatrogasnih društa-va Opatija (Jelena Šćulac i Elmo, Zo-

ran Ravnić i Ita, Andrej Skočaj i Kelly, Marin Strižić i Tsara), Kras Šapjane (Sandi

Surina i Lyn, Lorena Surina i Sparky), Lipov-ljani (Aleksandar Miličević i Kira), Plamen Viš-

njan (Goran Kmet i Meggy), i pripadnici javnih vatrogasnih postrojbi Opatija (Zoran Laslavić i dr. Rain), Rijeka (Ivan Šćulac i Ruby), Zadar (Danijel Stručić i Ruff), Rovinj (Sadro Žufić i Bela), Čakovec (Josip Sušec i Nero). Kao posebni gosti tijekom svih dana i noći rada bili su vodiči spasilačkih pasa iz Slo-venije (KVRP Postojna).

Pokazna vježba u Đakovu

Nakon završenog licenciranja za građane okolnih mjesta organizirana je pokazna vježba na samoj tvr-đavi, a posjetioci su mogli i postavljati pitanja i dru-žiti se sa vodičima i njihovim potražnim psima. Iako je licenciranje bilo iza njih, vodiči se nisu odmah ra-zišli, već su sudjelovali na još jednoj pokaznoj vjež-bi, ali ovog puta u Đakovu. U organizaciji DVD-a Đakovo, na središnjem gradskom trgu upriličena je pokazna vježba spašavanja osoba iz ruševina u kojoj su sudjelovali licencirani vodiči pasa i najmlađi čla-novi DVD-a Đakovo (podmladak i mladež). Iako su mladi Đakovčani bez najave sudjelovali u vježbi kao tim za izvlačenje osobe, to su odlično napravili i po-kazali da hrvatsko vatrogastvo ima svijetlu budućnost zahvaljujući svojem vodstvu koje podupire nove ideje i želi razvijati vatrogastvo u cjelini, počevši od čelniš-tva Hrvatske vatrogasne zajednice preko vatrogasnih zajednica županija pa sve do postrojbi i dobrovoljnih društava. Samo ulaganje u kadrove može i mora iz-graditi naše vatrogastvo tamo gdje i pripada - u svjet-ski rang urbane zaštite i spašavanja.

LICENCIRANJE VATROGASNIH TIMOVA S POTRAŽNIM PSIMA

Zoran Laslavić

spašavanje u slučaju potresa

Sudionici licenciranja sa psima

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


vježba „kamanje 2016“više od 40 vaTroGasaca sudjelovalo u vježbi

U subotu, 26. studenog u Ka-manju je održana vatroga-

sna vježba pod nazivom „Kama-nje 2016“. Vježbu su organizirali Vatrogasna zajednica općine Kamanje i Vatrogasna zajednica Karlovačke županije, na prostoru oko industrijskog pogona tvrtke Kanvas produkt d.o.o. Vježba je organizirana u dva dije-la kako bi se lakše moglo prikazati operativno djelovanje pojedinih sudionika u zadanim situacijama. U prvom dijelu vježbe obavljena

je provjera sustava uzbunjivanja i odaziva operativnih vatrogasaca dobrovoljnih vatrogasnih dru-štava s područja kamanjske va-trogasne zajednice. Također se u prvom dijelu mogla vidjeti spre-mnost vatrogasne opreme i va-trogasaca te uvježbanosti vatro-gasnih snaga pri gašenju požara klase A. U drugom dijelu vježbe provjeren je sustav uzbunjivanja i vrijeme odaziva operativnih vatrogasaca iz susjednih vatroga-snih zajednica kao i vatrogasaca

iz susjedne Slovenije budući da se područje općine Kamanje graniči sa Slovenijom. Prema scenariju vježbe požar je nastao na prvom katu pogona za proizvodnju tekstilne galante-rije. Vatra je zahvatila prostoriju gdje je uskladištena veća količina gotovih industrijskih proizvoda, daljnja je pretpostavka da će se požar doseći razbuktalu fazu, s tvorenim plamenom koji se širi na krovnu konstrukciju. Također pretpostavka je da će se požar ši-riti u prostoru tekstilne galante-rije te na okolni stambeni objekt. Nakon zaprimljene dojave o po-žaru u Županijskom operativnom centru, upućena je na požarište JVP grada Karlovca, a uzbunjeno je DVD Kamanje, a zapovjednik VZO, koji je ujedno i zapovjednik DVD-a Kamanje preuzima inter-venciju i istovremeno obustavlja izlazak JVP Karlovac, te uzbunju-je susjedna društva Reštovo i Or-ljakovo tražeći i pomoć susjednih vatrogasnih zajednica VZO Ža-kanje, VZG Ozalj i PGD Metlika. Vježba je pokazala spremnost i uvježbanost vatrogasaca VZO Kamanje kao i koordiniranost djelovanja dobrovoljnih vatroga-snih društava s područja više va-trogasnih zajednica. Istodobno je izvršen i pregled opreme DVD-a i predložene su mjere za njihove poboljšanje. U vježbi je sudjelovalo ukupno 10 vatrogasnih vozila i 41 vatrogasac iz dobrovoljnih vatrogasnih dru-štava Kamanje, Reštovo, Orljako-vo, Jurovski Brod, Ozalj, Metlika. Vježbom je zapovijedao Dani-jel Hrestak, zapovjednik VZO Kamanje i ujedno zapovjednik DVD-a Kamanje i Mario Kufner zamjenik zapovjednika DVD-a Kamanje. Vježbu su nadgledali županijski vatrogasni zapovjed-nik i načelnik općine Kamanje. (kb)

Simulacija gašenja požara objekta

Rad s autoljestvom

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


Amonijak je najopasnija tvar koja se kao rashlad-no sredstvo koristi u procesu proizvodnje u gos-

podarskim postrojenjima na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Na području grada Daruvara amonijak u značajnijim količinama koriste tvrtke „Irida d.o.o.“ i „Daruvarska pivovara“, pri čemu su u slučaju akcidenta ugroženi životi i zdravlje zapo-slenika tih tvrtki i građana koji borave u njihovom susjedstvu. Naravno, toga je svjesna i uprava obiju tvrtki, koja u skladu sa zakonskim odredbama pro-vodi redovne vježbe sustava civilne zaštite.Prva vježba provedena je u 17. studenog 2016. go-dine u tvrtki „Irida d.o.o“ pod nazivom „Vježba eva-kuacije i spašavanja – akcidentna situacija: istjecanje amonijaka 2016.“. Vježba je organizirana sukladno

Operativnom planu zaštite i spašavanja Iride d.o.o, Ope-rativnom planu interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda, te Planu evakuacije i spašavanja Iri-da d.o.o. Cilj vježbe bio je praktična provjera navede-nih dokumenata, te osposo-bljenosti djelatnika tvrtke u slučaju izvanrednih situacija. Scenarij izvanrednog do-gađaja predvidio je pucanje prirubnice na elektroventilu za dopunu separatora, što je uzrokovalo istjecanje amoni-jaka u obliku tekućine i uklju-čivanje alarma plinodojavnog sustava. Nakon toga uslijedila je dojava o akcidentu na Žu-panijski centar 112 Bjelovar i evakuacija djelatnika, sa-nacija pogona zatvaranjem

ventila i lokalizacija oblaka nastalog isparavanjem amonijaka koju je obavila Javna vatrogasna postroj-ba Grada Daruvara. Nakon pregleda cjelokupnog proizvodnog pogona i skladišnog prostora progla-šen je prestanak opasnosti i radnici su vraćeni na svoja radna mjesta.Vježba u Pivovari Daruvar održana je 28. studenog 2016. godine. Prema njenom scenariju tijekom rada rashladnog postrojenja došlo je do pucanja nivoka-znog stakla na spremniku amonijaka u rashladnom postrojenju kompresorske stanice, uslijed čega do-lazi do istjecanja tekućeg amonijaka. I u ovoj vjež-bi djelatnici tvrtke provode evakuaciju, a djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Daruvara lokali-ziraju isparavanje amonijaka pomoću visokotlačne pumpe.Vatrogasna postrojba sudjelovala je na vježbama sa kombiniranim navalnim vozilom – auto ljestvom, te na pripremi obje vježbe uz djelatnike tvrtke i Po-dručnog ureda za zaštitu i spašavanje Bjelovar. Na analizi vježbi uočen je nedostatak odgovarajuće za-štitne opreme i plinodojavnog sustava u Daruvar-skoj pivovari. Zaključeno je kako je poslodavac du-žan nadopuniti potrebnu opremu tijekom narednih šest mjeseci, a djelatnici pivovare, posebno energe-tičari kompresorske stanice, redovno će uvježbavati rad s postojećom zaštitnom opremom.

sanacija isTjecanja amonijaka

Danko Stavinoha

U vježbama je simulirano postupanje u slučaju istjecanja amonijaka

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe


Vatrogasna zajednica općine Martijanec već tradicionalno povodom obilježavanja Marti-

nja, odnosno Dana općine Martijanec, organizira međunarodnu taktičko-pokaznu vatrogasnu vjež-bu.

Po prvi puta u noćnim uvjetima, ovogodišnja vježba održana je 5. studenoga s početkom u 20 sati u brežuljkastom dijelu općine, odnosno mje-stu Rivalno. Uz vatrogasne postrojbe 10 DVD-ova iz Hrvatske (8 DVD-ova iz VZO Martijanec, DVD Mali Bukovec te DVD Glogovnica iz Koprivnič-ko-križevačke županije), u vježbi su sudjelovali i članovi PGD Ptujska Gora i PGD Martjanci iz su-

sjedne Slovenije, kao pobratimska društva DVD-a Martijanec. U svim zadaćama u 4 sektora sudjelo-vao je ukupno 141 vatrogasac s 15 različitih vatro-gasnih vozila. Među navalnim vozilima valja ista-knuti navalna vozila DVD-a Martijanec i DVD-a Mali Bukovec koja su ove godine primljena kao donacija iz Velike Britanije odnosno vatrogasne postrojbe okruga Nottinghamshire, a koja je veći-na okupljenih po prvi puta vidjela u noćnim ope-rativnim aktivnostima.Kroz samu vježbu uvježba-vala se unutarnja navala, spašavanje unesrećenih osoba iz gorućeg objekta, gašenje požara gospo-darskog objekta, dobava vode iz različitih izvora, gašenje požara raslinja itd. Vježbom je rukovodio zapovjednik VZO Martijanec Saša Lenček, pre-davši po izvršenoj vježbi prijavak v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika Dejanu Ivanušecu.

Među okupljenim brojnim promatračima valja izdvojiti načelnika Općine Martijanec Marijana Horvata, zamjenicu načelnika Sanju Tkalčić Fajt, vršitelja dužnosti tajnika VZ Varaždinske župa-nije Zvonka Videca, v.d. zapovjednika VZO Sveti Đurđ Stjepana Kovačeka te predstavnike vatro-gasnih organizacija (DVD-a Sveti Đurđ, DVD-a Imbriovec, DVD-a Severin itd.).

„rivalno 2016“

VZO Martijanec

U organizaciji Vatrogasne zajednice grada Duge Rese i Vatrogasne zajednice Karlovač-

ke županije, 1. prosinca 2016. održana je vatroga-sna vježba „Aquaestil 2016“. Mjesto vježbe bila je tvornica kupaonske opreme Aquaestil. Lokacija je izabrana jer na prostoru industrijske zone nije funkcionalna hidrantska mreža te se voda mora cr-piti iz otvorenog izvora, odnosno iz rijeke Mrežni-ce koja teče u neposrednoj blizini.

Prema scenariju vježbe, iz neutvrđenog razloga, došlo je do požara u jugoistočnom kutu dvorane za proizvodnju tuš kabina i kada u prizemlju zgrade. Požarom je zahvaćena prostorija u kojoj se nalazi

proizvodna dvorana završne obrade s uskladište-nom većom količinom kupaonskog asortimana. Budući da postoji opasnost širenja požara prema kotlovnici i poluotvorenom skladištu sa zapaljivim tvarima, Županijski vatrogasni operativni centar na mjesto požara upućuje JVP Karlovac i uzbu-njuje zapovjednika VZG Duga Resa, koji preuzima intervenciju.

U vježbi je sudjelovao 31 vatrogasac i devet vozila. Cilj je vježbe bio dobiti uvid u trenutačno stanje spremnosti i uvježbanosti vatrogasaca VZG Duga Resa, te prikaz koordiniranog djelovanja dobro-voljnih vatrogasnih društava s područja VZG Duga Resa, VZG grada Karlovca, JVP Karlovac i Županijskog vatrogasnog operativnog centra. Bila je to ujedno prilika i provjeru sustava uzbunjiva-nja operativnih vatrogasaca s područja VZG Duga Resa uz pomoć „Vatrotel“ sustava, kao i provjera sustava komunikacije na vatrogasnim intervencija-ma. Također je utvrđeno stanje opreme i predlože-ne su mjere za poboljšanje.

Prilikom izvođenja vježbe, poštivana su sva pravila sigurnosti, te su svi sudionici koristili kompletnu osobnu zaštitnu opremu, a sva sredstva korištena u vježbi nisu štetna za ljude i okoliš te za isti po-sjeduju certifikate i vodopravne dozvole u skladu s hrvatskim zakonima. (kb)

OdRŽANA VJEŽbA „AquAESTIL 2016“

Noćna vježba gašenja požara

Uvježbavanje gašenja požara otvorenog prostora

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


Igor Župančić, JVP Grada Zagreba

U HRVATSKOJ PREDSTAVLJEN NOVI MODEL ROSENBAUER VOZILA ZA GAŠENJE POŽARA U URBANIM PODRUČJIMA

- ET (Efficient Technology)

Foto: Rosenbauer, I. Župančić

Noviteti u proizvodnji vatrogasnih vozi-la, vatrogascima ne predstavljaju iskorak samo u tehničkom smislu nego također

i na određen način prednost u njihovim taktičkim djelovanjima tijekom operativnih aktivnosti. U da-našnje vrijeme ponuda vatrogasnih vozila na europ-skom i svjetskom tržištu vatrogasnim postrojbama pruža zaista velike mogućnosti u odabiru vozila pre-ma vlastitim kriterijima i potrebama. U tom smislu i na našem tržištu u Republici Hrvatskoj svjedoci smo zaista povoljnih mogućnosti i dobre ponude u odabiru različitih vatrogasnih vozila. Ovaj članak usmjeren je upravo u tu svrhu i opisuje novitete u proizvodnji jednog od vatrogasnih vozila za gaše-nje požara tvrtke Rosenbauer iz Linza, Republika Austrija. Rosenbauer je proizvođač vatrogasnih vo-zila koji je ne samo na području zemalja europske unije nego i na svjetskom tržištu već desetljećima vrlo dobro poznat u vatrogastvu. Predstavnik tvrtke Rosenbauer za Republiku Hrvatsku je MiStar d.o.o. iz Zagreba. U svojoj bogatoj ponudi raznih modela i vrsta vatrogasnih vozila ovaj model vozila za ga-šenje požara izrađen je i primjeren kako se to na-vodi u proizvođačevu programu upravo za primje-nu u urbanim područjima. Ovim modelom vozila proizvođač svojim korisnicima ukazuje i ističe na njegove mnogobrojne prednosti. Upravo zbog toga ga je među svojim ostalim modelima vozila za pri-mjenu u urbanim sredinama tipizirao kao ET (Effi-cient Technology-učinkovita tehnologija). Osim ovog modela Rosenbauer je za primjenu u urbanim područjima razvio i na tržište ponudio više razli-čitih modela vozila za gašenje požara. U tom smi-slu valja spomenuti modele poput AT (Advanced Technology-napredna tehnologija), CL (Compact Line-kompaktna linija) i CBS (Customized Body Systems-sustav nadogradnje prilagođen korisniku). Modeli vozila Efficient Technology karakteristični su po tome što su izrađeni od takozvanih 'sendvič

profila' koji čine oplatu nadogradnje. Uz njihovu izraženu ekonomičnost u izradi, vozila su također specifična po ugrađenoj opremi te sustavima za upravljanje i kontrolu tijekom rada u vatrogasnim intervencijama. Zato su ti modeli vozila u Rosenba-ueru izrađeni prvenstveno za primjenu u urbanim područjima. Uvažavajući normativnu osnovu u izradi vatrogasnih vozila, prilagodljivim dizajnira-njima i mogućim izborom komponenti vozila ovi modeli vatrogasnim postrojbama osiguravaju pre-ciznu usklađenost i opremljenost prema njihovim vlastitim potrebama. Prema želji i odabiru korisni-ka izgradnja i opremanje vozila može biti izvedena na podvozjima (šasijama) različitih proizvođača. Među ponuđenim proizvođačima mogu se birati podvozja MAN, Mercedes Benz, Volvo, Scania ili Renault ukupnih masa nosivosti od 12 do 20 tona na različitim pogonima podvozja. Ovdje opisano vozi-lo predstavljeno je tijekom mjeseca listopada u više vatrogasnih postrojbi u Republici Hrvatskoj, Slika 1.

Između navedenih mogućnosti odabira podvozja raznih proizvođača Rosenbauer je u svojoj standar-dnoj izradi ET vozila odabrao podvozje proizvo-đača MAN model 15.290 4 x 4, euro 6 dizel motor. Pogonski motor snage 290 HP (Horse Power) pri 2300 min-1 razvija snagu od 213 kW. Ove karakteri-stike pogonskog motora važne su da bi vatrogasno vozilo ukupne mase 15.000 kg zajedno sa svim ugra-đenim dijelovima i opremom smještenima na nado-gradnji vozila udovoljilo normativnim uvjetima i zahtijevima vatrogasnih vozila (EN 1846). Među-soban razmak prednje i stražnje osovine podvozja iznosi 3 900 mm. Karoserija vozila koja je sastavni dio podvozja ima mogućnost smještaja odjeljenja od šest vatrogasaca. Za dva vatrogasca predviđen je smještaj u prednjem dijelu kabine vozila, a sjedala za ostalih četvero vatrogasaca nalaze se u stražnjem dijelu kabine vozila. Nasuprot vatrogascima u stra-

Slika 1. ET model Rosenbauer vozila za gašenje požara

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa

22 VATROGASNI VJESNIK STUDENI / PROISINAC 2016.

žnjem dijelu dvostruke kabine nalaze se ugrađeni metalni nosači. Na njima se nalaze izolacijski apa-rati sa stlačenim zrakom. Na taj način vatrogasnim grupama omogućeno je opremanje izolacijskim aparatima prije izlaska iz kabine vozila i dolaska na mjesto intervencije. Svako sjedalo opremljeno je sigurnosnim pojasom. Svi dijelovi nadogradnje podvozja kao i većina vatrogasne opreme bilo ugra-đene ili smještene na nadogradnji vozila rezultat su vlastite proizvodnje i inovacija tvrtke Rosenbauer. Sva primijenjena i obuhvaćena riješenja optimalno su usklađena sa ciljem maksimalnih svojstva, stabil-nosti vozila te njegove pouzdanosti za ceritificiranu razinu kvalitete. U tom smislu Rosenbauer je kroz način nadogradnje vozila i njegov sadržaj koji se ogleda u ovim ET modelima u svom proizvodnom programu postavio potuno novi standard. Specifični konstrukcijiski profili i oplate za izradu prostora na-dogradnje vozila, koji su u tehničkom smislu načina njihove izrade poznati kao takozvani 'sendvič profili' izrađeni su od aluminijskih oplata. Rezultat odabira takvog materijala ogleda se u znatno lakšoj nado-gradnji podvozja vatrogasnog vozila koja je između ostalog i izdržljivija. Jednako tako ono što je za vijek trajanja vozila korisnicima također važno je činje-nica da su ovakve nadogradnje potpuno otporne na koroziju. Aluminijske oplate za izradu nadogradnje vozila u njihovu proizvodnom procesu laserski su oblikovane. Izrađene su vrlo precizno s tupim zao-bljenim rubovima zbog čega se lako i jednostavno montiraju u prostor nadogradnje. Tako izrađena vatrogasna nadogradnja podvozja teretnog motor-nog vozila svakako pozitivno doprinosi njegovim voznim sposobnostima. U prilog odabiru materija-la valja dodati i činjenicu kako znatno manja masa nadogradnje vozila proizvođaču omogućuje veći radni volumen prostora nadogradnje vozila, a što je kod nas jako bitno i povećanje volumena spremnika sredstva za gašenje.

U odabiru materijala za izradu nadogradnje vozi-la Rosenbauer primarno upotrebljava reciklirajuće materijale. Prostor nadogradnje u kojem je smješte-na mobilna oprema dizajniran je i opremom raspo-ređen tako da se oprema sa vozila vrlo jednostav-no i lako skida te prema potrebi i pomiče u slučaju odabira neke druge opreme. Sagledajući cjelokupan prostor nadogradnje Rosenbauer u ovom modelu vozila kupcima nudi izbor između tri različita rije-

šenja. Mogućnosti izvedbe različitih oblika nado-gradnji na podvozje vozila prikazane su na Slici 2. U jednoj od mogućnosti kupac može izabrati izvedbu nadogradnje sa prostorima za smještaj opreme koji sežu od podvozja do gornjeg ruba nadogradnje, Slika 2-A. Prednji lijevi i desni dijelovi prostora ta-kve nadogradnje u području podvozja zatvoreni su površinom koja ujedno služi kao postolje za dohvat opreme. Druga mogućnost je izvedba istih spremni-ka unutar nadogradnje vozila, ali sa rotirajuće na-matajućim načinom prilikom otvaranja i zatvaranja zatvarača (roleta), Slika 2-B. Rezultat takve izvedbe je nešto veći prostor za smještaj opreme unutar na-dogradnje. Treća izvedba nadogradnje je bez viso-kih ormarića sa rešetkastim metalnim postoljem za dohvat opreme unutar nadogradnje, Slika 2-C. Kako bi se omogućio brz, lak i jednostavan pristup cjelo-kupnom prostoru nadogradnje u kojem je smješte-na oprema vozila na podvozje su ugrađene podesive (sklopive) ploče, Slika 2-D. One se za potrebe pri-stupa opremi u vozilu spuste iz vertikalnog u hori-zintalan položaj. Na taj način one u cijeloj duljini vozila na istoj razini (visini) predstavljaju podlogu za pristup opremi iz vozila. Kako bi se vatrogascima tijekom njihova stajanja bez dodatnih mjera opreza osiguralo jednostavno i sigurno kretanje po tim plo-čama, ploče su izvedene sa minimalnim razmacima. Dok su tijekom vožnje sklopljene u vertikalnom po-ložaju služe za zatvaranje donjeg dijela nadogradnje vozila u kojem je smještena oprema vozila. Kako bi se tijekom vožnje u različitim vremenskim uvjetima onemogućilo njihovo zaprljanje posebice blatom, na dijelu podvozja ispred i iza stražnjih kotača ugrađe-ne su gumene zaštite.

Unutrašnjost nadogradnje gdje je smještena opre-ma osvjetljena je led rasvjetom. Rasvjeta je raspo-ređena horizontalno i vertikalno uz vanjske rubove spremnika. Na taj način vatrogascima je u uvjetima smanjene vidljivosti prilikom odabira opreme u spremnicima ipak omogućena bolja vidljivost unu-tar nadogradnje. Na gornjim vanjskim rubovima nadogradnje sa obje strane po cijeloj duljini vozi-la raspoređeni su reflektori, Slika 3. Oni su manje snage nego glavni ugradbeni izvlačni reflektor na vozilu. Ti bočni reflektori predviđeni su za osvjetlje-nje prostora u neposrednoj blizini vozila u kojem se kreću vatrogasci prilikom uzimanja opreme sa vozi-la. Vozilo ima mogućnost praćenja stanja napunje-

Slika 2. Mogućnosti izvedbe nadogradnje Rosenbauer ET modela vozila

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


nosti spremnika vode. Naime, na bočnim stranama nadogradnje vozila blizu kabine ugrađeni su LED indikatori. Simbol indikatora oblikovan svjetlosnim lampicama vrlo jasno ukazuje na razinu napunjeno-sti spremnika vode, Slika 3.

Sustav za gašenje požara čine centrifugalna vatro-gasna pumpa, spremnici vode i pjenila, mješač vode i pjenila te odgovarajući potrošači koje poslužuje centrifugalna pumpa ovisno o odabiru sredstva za gašenje požara. Sustav ima mogućnost gašenja po-žara vodom ili pjenom. Spremnik vode izrađen je od polimernog materijala polipropilena (PP) i volu-mena je oko 2 500 litara. Prilikom odabira materi-jala spremnika vode proizvođač je obratio posebnu pozornost. U tom smislu za materijal spremnika vode odabran je materijal koji nema štetan utjecaj na vodu. U takvim spremnicima, uz naravno odre-đene prethodne pripremne radnje može se koristi-ti i pitka voda. Spremnik vode ima ugrađen uređaj koji sprečava eventualno moguće izlijevanje vode iz spremnika. Naime, tijekom kretanja vozila pri ve-ćim brzinama ili također po neravnim, zakrivljenim te nagibnim terenima postoji mogućnost od izlije-vanja određene količine vode iz spremnika. Ugrad-njom takvog uređaja spriječen je mogući gubitak vode iz spremnika. Uređaj se sastoji od posebno izrađenog opružnog ventila koji se otvara jedino u slučaju prekomjernog tlaka vode u spremniku. U suprotnom taj ventil je uvijek zatvoren i u slučaju nagibnog pomicanja spremnika vode tijekom kreta-nja vozila spriječit će nepotrebno izlijevanje vode iz spremnika. Osim ovog uređaja spremnik vode ima još jednu značajku, ali ona se ogleda tijekom njego-va punjenja vodom. Uz spremnik je ugrađen uređaj za kontrolu njegova punjenja. Zbog toga spremnik vode prilikom punjenja može biti neprekidno spo-jen na vanjski izvor vode. Ova činjenica neovisna je bilo da se spremnik vode puni hidrantom vanjske hidrantske mreže ili nekom drugom vatrogasnom pumpom. Naime, pneumatski ventili koji se nala-

ze na priključcima za punjenje spremnika vodom povezani su sa uređajem za mjerenje količine vode u spremniku. Uređaj koji nadzire količinu vode u spremniku upravlja cijelim procesom tijekom pu-njenja spremnika vodom. Pneumatski ventili se au-tomatski otvaraju pri volumenu vode u spremniku od 75% njegove napunjenosti te time omogućuju punjenje spremnika vodom do razine vode dok se automatski ne zatvore. U trenutku napunjenosti spremnika vodom od 90% pneumatski ventili se samostalno automatski zatvaraju. Na taj način na-kon što se jednom izvrši opskrba vozila vodom ci-jeli postupak punjenja i prekida opskrbe spremnika vodom provodi se samostalno automatski. U tom slučaju vatrogasac vozač ne mora skrbiti o potrebi otvaranja i zatvaranja hidranta za potrebe punjenja vozila vodom već se može usredotočiti na posluži-vanje centrifugalne vatrogasne pumpe. Ovisno o za-htijevu kupca i njegovu dogovoru sa proizvođačem vozila, spremnik vode u sklopu izrađene nadograd-nje vozila na podvozju može biti ugrađen na način da se bilo kada može skinuti.

Spremnik pjenila također je izrađen od polimer-nog materijala polipropilena i volumena je oko 200 litara. Kako bi se spriječili učinci tlačnih preopte-rećenja ili vakuuma spremnik pjenila opremljen je uređajima koji sprječavaju takve pojave. U slučaju potrebe predviđena je i mogućnst ispuštanja pjenila iz spremnika. U tom smislu postoji poseban cjevo-vod sa ventilom čijim otvaranjem se spremnik pje-nila prazni. U opremi vozila proizvođač nije uklju-čio pumpu za punjenje spremnika pjenila.

Na vozilo je ugrađena centrifugalna vatrogasna pumpa Rosenbauer NH 35, Slika 4. Osnovu ove pumpe čini pumpa normalnog tlaka rada uz koju je ugrađena visokotlačna pumpa. Ovisno o potrebi korisnika pumpama se može raditi bilo u uvjetima samo normalnog tlaka rada, samo visokog tlaka ili istovremeno u uvjetima normalnog i visokog tlaka

Slika 3. Prikaz LED osvjetljenja, reflektora na vozilu i indikatora napunjenosti spremnika vode

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa


rada. Ovi uvjeti rada u skladu sa normativnim osno-vama za centrifugalne vatrogasne pumpe mogu se postići bilo dobavom vode iz spremnika na vozilu ili uz uvjet podtlaka na ulazu centrifugalne pum-pe. Takva karakteristika uobičajena je gotovo za sve centrifugalne vatrogasne pumpe koje u svom sasta-vu imaju visokotlačnu pumpu izvedenu kao visoko-tlačni sklop. Pumpa normalnog tlaka rada izvedena je kao jednostupanjaska pumpa sa spiralnim kući-štem pumpe. Certificirana je i normirana u skladu sa važećom europskom normom koja pri nazivnoj visini dobave od 10 bara propisuje nazivni volumni protok od 3 000 l/min. Zbog svojih nazivnih karak-teristika ona se temeljem važeće europske norme (EN 1028) normativno označava FPN 10-3000 (en. izvorno prema EN 1028). Taj podatak može se či-tati u tehničkoj dokumentaciji vozila ili sa metalne pločice koja se nalazi negdje na kućištu pumpe na vidljivom mjestu. Iako je temeljem EN 1028 jed-no od normativnih područje rada za centrifugalne vatrogasne pumpe normanog tlaka definirano pri 10 bara i 3 000 l/min to proizvođača ne sprječava da korisnicima ponudi pumpu većeg kapaciteta. U uvjetima rada centrifugalne pumpe pri dobavi vode u pumpu iz spremnika vode smještenog na vozilu izlazne karakteristike pumpe bit će još bolje od nor-mativno zahtijevanih.

Uz pumpu je ugrađen Rosenbauer klipni vakuum uređaj čiji rad je upravljan potpuno automatski. Kao i kod svih ostalih proizvođača u ovakvim konstruk-cijskim riješenjima visokotlačna pumpa izvedena je kao visokotlačan sklop. To znači da se područje visokog tlaka rada pumpe postiže smanjenjem nje-ne kinetičke energije kapljevine na ulazu kućišta vi-sokotlačne pumpe i to upravo na račun povećanja njene energije tlaka kapljevine. Visokotlačna pumpa izvedena je kao četverostupanjska pumpa sa ugra-đenim statorskim lopaticama. Ona pri visini dobave od 40 bara ostvaruje volumni protok u iznosu od 400 l/min. I u ovom slučaju iako je temeljem EN

1028 normativno područje rada za centrifugalne vatrogasne pumpe visokog tlaka definirano pri 40 bara i 250 l/min to proizvođača ne sprječava da ko-risnicima ponudi pumpu većeg kapaciteta. Presjek i unutarnji izgled kućišta pumpe normalnog tlaka rada i visokotlačne pumpe prikazani su na Slici 4.

Upravljačka ploča pumpe podijeljena je na meha-nički i elektronički upravljački dio, Slika 4. Na sred-njem dijelu ploče u razini vidnog polja poslužitelja pumpe jedan do drugog horizontalno su smješteni mjerni uređaji za mjerenje ulaznog i izlaznih tlako-va rada pumpe (manovakuummetar i manometri). Ispod njih nalaze se ručice za mehaničko uključiva-nje ugrađenih sustava ili dijelova pojedinih sustava prilikom rada pumpe. Na lijevoj strani ovog modela pumpe NH35 u razini mjernih uređaja i ručica za mehaničko upravljanje nalazi se električni panel za kontrolu i upravljanje. On je rezultat vlastitog razvo-ja i inovacija proizvođača pa je stoga i nazvan Ro-senbauer LCS System (Logical Control System). Na upravljačkoj ploči centrifugalne vatrogasne pumpe može biti ugrađen jedan ili dva LCS elektronička pa-nela, Slika 5. Ukoliko se uz pumpu nalazi jedan LCS sistem njegov položaj može biti bilo gdje u blizini same pumpe. U slučaju izvedbe pumpe sa dva LCS panela oni su smješteni jedan nasuprot drugog na li-jevoj i desnoj strani pročelja pumpe. Prema želji na-ručitelja na pročelju LCS panela i panelu vatrogasne pumpe mogu biti izvedeni različiti elementi (poluge i tike) za upravljanje i nadzor. Prednost korištenja Rosenbauer LCS sistema za nadzor i upravljanje je u tome što se njegov rad može zasnivati na tri razli-čita načina. Jedna mogućnost se ogleda u panelu sa pritisnim tipkama sa potenciometrom i prikazanim elementima na pritisnim tipkama. Druga moguć-nost se zasniva na radu pomoću displeja i pritisnih tipki na njemu. Treća mogućnost predstavlja daljin-sko upravljanje. Prikaz podataka na LCS displeju ovisi o razini automatizacije. Jedna od mogućnosti

Slika 4. Izgled i presjek Rosenbauer centrifugalne vatrogasne pumpe NH 35

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


za upravljanje i kontrolu rada pumpnog sustava je takva da se čitav rad pumpe provodi mehanički. To znači ručno uključivanje i isključivanje pumpe i svih sustava koji su ugrađeni uz pumpu. Ono što Rose-nbauer svojim korisnicim nudi kao bolji izbor je da je rad cijelog pumpnog sustava uključujući rad sa sustavom za gašenje pjenom potpuno automatizi-ran. Sve pritisne tipke na LCS elektroničkom panelu kao i mehaničke poluge na upravljačkoj ploči vatro-gasne pumpe ergonomski su povoljno dizajnirane. Zbog toga se njima može vrlo jednostavno i lako upravljati čak i pri korištenju vatrogasnih rukavica. Rosenbauer LCS sistem u potpunosti je integriran u sve ugrađene dijelove i sustave koji se koriste u vatrogasnoj intervenciji. Posredstvom tog sistema poslužitelj pumpe može upravljati i nadzirati razli-čitim funkcijama i ugrađenim dijelovima pri njiho-vu radu. Logično dizajnirana radna struktura, način posluživanja i upravljanja LCS panelom poslužitelju pumpe omogućuju maksimalan stupanj učinkovi-tosti. Ova činjenica ogleda se kroz više elemenata o kojima je vođeno računa prilikom razvoja i diza-jniranja navedenog Rosenbauer LCS sistema. Tako su primjerice u svrhu optimiziranja svih postupaka i procesa rada, u LCS sistemu centralizirane i obje-dinjene sve radnje centrifugalne pumpe i ostalih dijelova pri radu vozila. To se pored centrifugalne vatrogasne pumpe između ostalog odnosi i na rad sustava za proporcionalno doziranje pjenila, CAFS sustava, ugrađeni generator struje, ugrađeni svjetlo-sni reflektor te sve ostale ugrađene dijelove na nado-gradnji vozila koji su važni za vatrogasnu interven-ciju. Tijekom rada prate se svi hidraulički parametri poput radnih hidrauličkih tlakova na izlazima pum-pe, stupanj doziranja pjenila za potrebe stvaranja otopine vode i pjenila, volumni protoci potrošača

te čak i parametri rada bacača vode i pjene. U svr-hu jednostavnijeg raspoznavanja i lakšeg očitavanja vrijednosti različitih prikazanih podataka podaci na displeju prikazuju se različitim bojama. Tako je na primjer podatak o vodi prikazan plavom bojom, normalni hidraulički radni tlakovi zelenom bojom, visoki hidraulički tlakovi ružičastom bojom, podaci o pjenilu žutom bojom itd. Osvjetljena tipkovnica LCS panela omogućava potpuno slobodan i nepo-grešiv rad u uvjetima slabe vidljivosti ili tijekom rada noću. U slučaju nastanka bilo koje od grešaka tijekom rada bilo kojeg dijela sustava nevezano za centrifugalnu pumpu ili samostalnog dijela opreme na vozilu na displeju će se odmah prikazati navede-na greška sa jasnim opisom. Pritisne tipke kojima se na LCS panelu odabiru određene funkcije rada na displeju su malo uzdignute izvan površine displeja.

Na taj način omogućeno je njihovo precizno po-jedinačno aktiviranje čak i u slučaju korištenja va-trogasnih rukavica. Kada je pojedini pritisni gumb uključen njegov status prikazuje se osvjetljenjem LED gumba. U slučaju da se tijekom rada bilo ko-jeg od sustava za gašenje dogodi ili postigne neki od parametara ili vrijednosti koji je nepoželjan ili štetan predmetni alarmni podatak odmah će se pri-kazati na zaslonu displeja. To je osobitno važno u slučaju minimalnog stanja količine vode ili pjenila u njihovim spremnicima, nepostizanja odabranog postotka doziranja pjenila, postizanja maksimalne energije tlaka u kućištu pumpe bez energije protoka i sličnih situacija. Trenutnim pritiskom na bilo koju od uključenih tipki u slučaju neprimjerenog stanja odabrane finkcije rada navedena funkcija bit će tre-nutno isključena.

Slika 5. Izgled Rosenbauer LCS panela

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa


UZROcI, OPASNOSTI I ŠTETE OD POŽARA NASTALIH NA VJETROELEKTRANAMA S PRIKAZOM cILJEVA I KONcEPTA ZAŠTITE

Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vje-troagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom

zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenerget-ski sustav. Vjetroagregat jer rotirajući stroj koji pre-tvara kinetičku energiju vjetra prvo u mehaničku, a zatim preko električnih generatora u električnu energiju. Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor elek-tričnog generatora nalaze na istom vratilu. Vjetroe-lektana je obnovljivi izvor električne energije pokre-tan kinetičkom energijom vjetra. Energija vjetra je u stvari oblik sunčeve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira razli-čitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova zraka. Postoje dijelovi Zemlje na kojima puše tzv. stalni (planetarni) vje-trovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije. Dobri položaji su obale mora i oceana (priobalna vjetroelektrana), te pučina mora (pučinska vjetroelektrana). Otvoreno more se ističe kao najbolji položaj zbog stalnosti vjetrova, ali ci-jene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja. Kod pretvorbe kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu.

Iako prema Betzovom zakonu možemo pretvoriti 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju pomoću turbine na vjetar (teoretski maksimum), u primjeni se najčešće može pretvoriti između 30% i 40% energije vjetra zbog raznih gubitaka u sustavu.

Vjetroelektrana se sastoji od nekoliko dijelova, uključujući vjetroagregate (turbina+generator), transformatorske stanice, kabele i vodove, te osta-le pripadajuće objekte. Stalni porast populacije za sobom donosi i konstantno veće potrebe za ener-gijom i čovječanstvo je u kontinuiranoj potrazi za izvorima energije koji bi primjereno pokrili ener-getske potrebe. Jedan od izvora energije su i obnov-ljivi izvori energije. Oni se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Najčešće se ko-riste energije vjetra, sunca i vode. Energija vjetra je najbrže rastući obnovljivi izvor energije na svijetu, ali to ne znači da u industriji energije sve ide glat-ko i da nema ozbiljnijih problema. Kao i svi ostali izvori energije tako i energija vjetra ima i pozitiv-ne i negativne strane. Prema nedavnom detaljnom istraživanju priobalnih vjetroelektrana na vjetar u Ujedinjenom Kraljevstvu najveći problem tih elek-trana je efikasnost – to rezultira još manjom kompe-titivnošću u odnosu na tradicionalna fosilna goriva. Nakon nekoliko godina usporavanja zbog tehničkih problema i visokih troškova, gradnja vjetroelektra-na u Europskoj uniji ušla je zadnjih godina u raz-doblje snažne ekspanzije. Europska investicijska

banka i Europski fond za strateške investicije osigu-ravaju povoljne uvjete financiranja. Vjetroelekrane u EU danas zadovoljavaju 10% potrošnje (Hrvatska je s 5% ispod prosjeka), a do 2030. očekuje se 24%. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnov-ljivih izvora, preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20 posto, promatrano na razini Europske unije.

Uzroci, opasnosti i štete od požaraKako je za očekivati da će, broj vjetroelektrana u

RH i susjednim zemljama rasti, a vezano za područ-je vatrogastva i zaštite od požara, u daljnjem tekstu navesti će se opasnosti od požara na vjetroelektra-nama. U slučaju nastanka požara, vjetroelektrane su u puno većoj opasnosti od potpunog gubitka funk-cionalnosti u odnosu na tradicionalne energetske sustave.

Glavne značajke rizika uključuju:-velika količina vrijednosti u samom kućištu vje-

troelektrana,- količina potencijalnih izvora paljenja unutar ku-

ćišta kao i povećan rizik od udara groma,- rad bez posade,- udaljenost, ponekad je teško doći do lokacije vje-

troelektrana, što naročito dolazi do izražaja u sluča-ju s pučinskim vjetroelektranama.

Troškovi za vjetroelektrane i njihove komponente, kao i troškovi obnove nakon požara rastu s pove-ćanjem instalirane snage. Osim toga, gubitak uzro-kovan prekidom usluge povećava se povećanjem kapaciteta vjetroelektrane. Glede materijalne štete i posljedičnih troškova uslijed požara na vjetroe-lektranama, prema iskustvima osiguravajućih dru-štava, gubici su izrazito veliki. Požari na vjetroelek-tranama mogu se pojaviti na različitim mjestima, a najviše ugrožena mjesta su kućište i stup (toranj) vjetroagregata te elektromagnetske podstanice vje-troelektrana. Kako su danas, u većini novih vjetro-agregata, prekidači, pretvarači, razvodni ormari i transformator smješteni u samom kućištu, očito je da se opasnost od požara znatno povećava upravo u kućištu vjetroagregata. Zbog velike količine teh-ničke opreme i zapaljivog materijala u kućištu, vatra se vrlo lako može brzo proširiti. Osim toga, postoji opasnost od oštećenja i gornjeg dijela tornja. U slu-čaju potpunog oštećenja u kućištu, troškovi obnove mogu doći do izvorne vrijednosti vjetroagregata. Važno je naglasiti da su troškovi obnove pučinskih vjetroelektrana obzirom na priobalne vjetroelektra-ne, puno viši. Viši troškovi ogledaju se u upotrebi

Zlatko Posavec, dipl. ing.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


specijalnih brodova za postavljanje podmorskih ka-blova, brodova s dizalicama za dopremu dijelova i postavljanje vjetroagregata i sl. Čak i u slučaju par-cijalnih gubitaka i minimalne štete uslijed požara troškovi su izrazito veliki. Iskustvo je pokazalo da tamo gdje su vjetroagregati oštećeni, prekid usluga odnosno proizvodnje električne energije, obično potraje neko vrijeme. Prekidi od nekoliko mjeseci nisu neuobičajeni. U slučaju potpune štete na ku-ćištu, vrijeme prekida usluge može trajati od devet mjeseci do godinu dana. Ako su oštećene kompo-nente s najduljim vremenom isporuke, kao što su npr. mjenjač, generator i transformator, prekid ispo-ruke električne energije može biti i duži. U slučaju oštećenja na pučinskim vjetroagregatima, mnogo toga ovisi o vremenskim prilikama na moru kada se pokušava doći do turbine kao i ovisnost o dostu-pnosti specijalnih brodova što također uzrokuje dodatne poteškoće. Ukoliko je oštećenje na vjetro-elektranama toliko veliko da bi u ekonomskom smi-slu bila potrebna ponovna izgradnja oštećenih vje-troagregata u požaru, operater podliježe zakonskim obvezama o odobrenju za postavljanje vjetroagrega-ta. Izvješće o odobrenju za postavljanje vjetroagra-gata najčešće specificira o kojem tipu vjetroagregata se radi. Stoga, operater nema mogućnost postav-ljanja modificirane turbine na mjestu oštećene ako izvješće o odobrenju više ne vrijedi, ili ako nema odobrenja za obnovu postojeće.

U oba slučaja potreban je novi postupak odobra-vanja, što može produljiti vrijeme prekida usluge. Ako je središnja trafostanica neke vjetroelektrane oštećena u požaru, svi vjetroagregati su isključe-ni iz sustava javne opskrbe električnom energijom istovremeno. Gubitak prihoda raste proporcionalno s brojem isključenih vjetroagregata. Središnja elek-troenergetska podstanica pučinske vjetroelektrane predstavlja posebno visok rizik od prekida usluge jer ona obuhvaća veliki broj pojedinačnih turbina.

Požar u vjetroagregatu može dovesti do toga da gorući elementi padaju na zemlju, što može izazvati sekundarnu vatru na zemljištu na kojem se nala-zi toranj. Takve okolnosti mogu dovesti do požara otvorenog prostora, odnosno šumskog požara koji se u nekim slučajevima teško gasi. Često su velike udaljenosti između lokacije vjetroelektrane i vatro-gasne postaje kao i izrazito jak vjetar koji prevladava na tim mjestima faktori koji mogu uzrokovati brzo širenje šumskih požara. U tim slučajevima gubici nisu samo izravni za troškove spaljene šume, već i nepopravljiva šteta za okoliš.

U narednom tekstu navest će se primjeri štete od požara na vjetroagregatima nastalih uslijed različi-tih uzroka npr. udara munje, kvara strojnog dijela (mehanizma), neispravnih električnih instalacija i titrajnih strujnih krugova.

Primjer štete od požara uslijed udara munjeTijekom velike ljetne oluje, lopaticu rotora vjetro-

agregata snage 2 MW udario je grom. Turbina se is-ključila automatski, a lopatice rotora su se zaustavile neovisno o vjetru.

Goruća lopatica rotora zaustavila se u uspravnom položaju i malo po malo u potpunosti izgorjela. Go-rući dijelovi lopatice koji su padali na vjetroagregat uzrokovali su sekundarni požar u kućištu. Istraga uzroka požara pokazala je da je požar lopatice roto-ra uzrokovan vijčanim spojem na sustavu zaštite od udara munje koji nije ispravno održavan. Električni luk između odvodnika kabela i točke spajanja na ka-belske stopice doveo je do fuzije i paljenja ostataka hidrauličkog ulja u lopatici rotora. Kućište, uklju-čujući i lopatice rotora su potpuno uništeni. Gornji dio tornja također je uništen zbog djelovanja visoke temperature. Rad je prekinut na otprilike 150 dana, a ukupni gubitak procjenjuje se na oko 2 milijuna eura.

Primjer štete od požara uslijed mehaničkog kvara uređaja

Kućište 1,5 MW snažnog vjetroagregata u potpu-nosti je izgorjelo nakon puknuća kontaktnog prste-na ventilatora u dvostruko napajanom asinkronom generatoru. Iskre koje su nastale najprije su zapalile filtarski umetak na filtarskom ormaru, a zatim izola-ciju poklopca. Šteta je procijenjena na 800.000 eura.

Slika 1. Požar na vjetroagregatu nakon udara munje

Slika 2. Izgorjelo kućište vjetroagregata snage 1,5 MW

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa


Primjer štete od požara uslijed kvara na elek-tričnim instalacijama

U kućištu 1 MW snažnog vjetroagregata instali-rani su niskonaponski prekidači. Spoj na jednom od ulaznih kontakata niskonaponskog prekidača nije bio dovoljno čvrst. Veliki otpor kontakta rezul-tirao je značajnim porastom temperature na spoju i paljenje gorivog materijala u razvodnom ormaru. Osigurači se nisu aktivirali sve dok šteta od toplin-skog isijavanja vatre nije već bila značajna. Uprav-ljač, pretvarač i prekidači koji su smješteni jedan

pored drugog pretrpjeli su potpunu štetu. Unu-trašnjost kućišta je bila puna čađe. Dobra strana u požaru bila je da se, usprkos velikoj temperaturi u samom žarištu požara, vatra nije mogla širiti pre-ko ugrađenih metalnih pregrada u kućištu. Šteta na imovini procijenjena je na 500.000 eura.

Primjer štete od požara uslijed titrajnih struj-nih krugova

Oštećenja su nastala na više mjesta, a uzrokova-na su paralelnim titrajnim krugovima nastalim na kondenzatorima (kompenzacija jalove snage ili li-nijskih filtara) i induktivitetom (generator, tur-bina transformatora, snaga prigušnice, itd.) što nije bilo uzeto u obzir pri projektiranju turbine. Rezo-nantne krugove aktivirale su sekundarne frekven-cije. Pojava rezonancije generira visoke struje koje

uzrokuju oštećenje kondenzatora. Ne-dostaci u izolaciji oštećenih konden-zatora – obično uzrokovani prena-ponom – rezulti-raju povećanjem gubitka snage, a u nekim slučajevima i pucanjem kući-šta kondenzatora. Nastali požar pro-uzročio je totalnu

štetu na kompen-

zatoru jalove snage i pretvaraču. Zaštitni krugovi posredovanjem otpornika i prigušivača nisu bili dostupni u ovom slučaju.

Na temelju iskustava osiguravajućih društava o gubicima uzrokovanih požarom na vjetroelektra-nama, u narednom tekstu dati će se pregled tipičnih uzroka nastanka i širenja požara na vjetroelektra-nama, kao što su: povećan rizik od izbijanja požara uslijed udara munje, električne instalacije, vruće površine, rad koji uključuje opasnosti od požara, požarno opterećenje, iznimno ograničen pristup gašenju požara i ograničenja vezana uz održavanja (servis, pregled i popravak). Uzroci požara u osnovi su jednaki za priobalne i pučinske vjetroelektrane. Međutim, zbog veće izloženosti prirodnim uvjetima i trenutno još uvijek prilično ograničenih iskustava, kao i vjerojatnost tehničkih nedostataka, može se reći da su opasnosti od požara veće na pučinskim vjetroelektranama nego kod onih na kopnu.

Uzroci izbijanja požara na vjetroelektranama:Povećani rizik od izbijanja požara uzrokovanog

udarom munjeU najvećem broju gubitaka uzrokovanih poža-

rom pokazalo se je da je udar munje jedan od naj-češćih uzroka požara na vjetroagregatima. Posebna opasnost od udara munje proizlazi iz toga da se vje-troagregati nalaze na izloženim i istaknutim mje-stima. Razlog tome je što se često nalaze na većoj nadmorskoj visini) te među ostalim i velika visina konstrukcije samog vjetroagregata. Rizik od požara osobito je veći kada sustav zaštite od udara munje nije implementiran i pravilno održavan. Također, ako je izvedba gromobrana takova da je otpor zbog njegove dužine prevelik šteta je u slučaju udara mu-nje gotovo neizbježna.

Električne instalacijeOsim udara munje, među najčešćim uzrocima

požara su i kvarovi u elektroinstalacijama vjetroa-gregata. Požar može izazvati pregrijavanje kod pre-opterećenja, kratki spoj, kao i lučni izboji. Tipični kvarovi uključuju sljedeće:

-tehnički nedostaci ili komponente u energetskoj elektronici (npr. razvodni ormar, kućište invertera, transformator) koje imaju neispravne dimenzije,

-kvar na prekidačima za napajanje,-kvar na upravljačkoj elektronici,-veliki otpor na električnim spojevima zbog loše

izvedenog kontakata sa strujnim priključcima kao npr. nedovoljno stegnuti vijak na kontaktnoj ploči,

-nedovoljna električna zaštita u odnosu na izola-cijske nedostatke i selektivnost uređaja za isključi-vanje,

-ne isključenje generatora u slučaju kvara i/ili is-ključivanje turbine,

-nedostatak prenaponske zaštite na prosječan na-pon transformatora,

-rezonancije unutar RC (otpornik – kondenza-tor) krugova (filtri mrežnog napona, kompenzacija jalove snage).

Slika 3. Prekidač za napajanje 1 MW turbine – uništen u požaru

Slika 4. Prsnuće tlačne posude konden-zatora linijskog filtara

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


Vruće površineU slučaju da sve aerodinamične kočnice na vjetro-

agregatu podbace, mehaničke kočnice, koje uspo-ravaju rotor, mogu dostići temperaturu koja može dovesti do zapaljenja gorivog materijala. Kada do takvog naglog kočenja dođe, iskre iz mehaničkih kočnica bez poklopca također predstavljaju veliki rizik, jer također mogu zapaliti zapaljivi materijal koji se nalazi na većim udaljenostima. Kvarovi na turbinama ili njihovim dijelovima, npr. istjecanje ulja iz sustava i prljavštine također povećavaju rizik od požara. Ostali rizici od požara javljaju se u sluča-ju preopterećenja i lošeg podmazivanja generatora i mjenjača. U tim slučajevima nosači će se previše zagrijati. Zapaljivi materijali i sredstva za podmazi-vanje se mogu zapaliti kad dođu u dodir s vrućim površinama. Na primjer, ako zbog određenih pro-pusta pri montaži dolazi do trenja rotirajućih dijelo-va, leteće iskre mogu izazvati požar.

Radovi uslijed kojih može doći do požaraRadovi na vjetroelektranama koji povećavaju ri-

zik od požara odnose se na popravak, montažu i demontažu dijelova sustava. U najčešće uzroke požara uslijed nestručno izvedenih radova ubraja-mo npr. zavarivanje, abrazivno rezanje, lemljenje i rezanje plamenom. Zbog visokih temperatura koje se javljaju tijekom ovih aktivnosti gorivi materijali koji su u neposrednoj radnoj okolini, pa čak i da-lje od radnog prostora mogu se zapaliti. Iskre od varenja, rezanja i brušenja posebno su opasne jer mogu zapaliti gorive materijale koji su na udaljeno-sti čak i više od 10 metara od mjesta rada. Važno je naglasiti da mnogi požari izbijaju tek nekoliko sati nakon završetka radova koji uključuju opasnost od požara. Stoga je potrebno nakon završetka radova, a prije napuštanja radnog mjesta, temeljito pregledati objekt i okolni prostor.

Požarno opterećenjeU kućištu vje-

troagregata na-lazi se širok ras-pon zapaljivih materijala koji mogu izazvati izbijanje požara i njegovo brzo širenje, kao npr.:

-zvučna izo-lacija u kućištu, koja na nekim dijelovima može imati naslage ulja i masti,

-plastični dije-lovi kućišta,

-ulje u hidra-uličkim sustavi-ma; ako postoje

bilo kakva oštećenja ili ako je temperatura vrlo viso-ka, visoki tlak u hidrauličkim cijevima može uzro-

kovati probijanje ulja iz cijevi, koje može izazvati požar,

-ulje u mjenjaču i druga maziva,-električne instalacije, žice i kabeli.Hidraulička ulja, kao i otpadna ulja koja nisu

uklonjena te maziva koja su pohranjena u kućištu dodatna su požarna opterećenja i ne samo da pove-ćavaju požarnu opasnost već i povećavaju rizik od širenja požara.

Izrazito ograničen pristup gašenju požaraS trenutno raspoloživim sredstvima i tehnikom

koja im je dostupna, vatrogasci nemaju gotovo nika-kvu šansu za borbu protiv požara u vjetroturbinama ako gase požar kućišta ili rotora. Tu se prvenstve-no misli na izvlačnu duljinu vatrogasnih autoljestvi i platforme koje ne mogu postići potrebnu visinu. Stoga, do požara kućišta turbine se ne može se doći vanjskom navalom. Pristup kućištu preko ljestava ili dizala turbine koja je zahvaćena požarom je izu-zetno opasan za vatrogasce pa ni unutarnja navala također nije idealna opcija. Osim toga, vatrogasci su izloženi i riziku od zadobivanja ozljeda od gorućih dijelova koji padaju na zemlju oko vjetroturbine. S obzirom na činjenicu na sve veći trend integriranja transformatora u kućište, vatrogasci također moraju obratiti pozornost na visokonaponske vodove.

Promatrajući požare koji su se do sada izbili na vjetroagregatima, rad vatrogasaca je prvenstveno ograničen na zaštitu i prevenciju sekundarnih poža-ra na tlu kao i na susjednim postrojenjima. U sluča-ju požara na pučinskim vjetroagregatima, za očeki-vati je da će vatrogasci imati još veće poteškoće pri gašenju požara.

Ograničenja vezana uz održavanja (servis, pre-gled i popravak)

Zbog skučenog prostora u vjetroagregatima i ograničene dostupnosti dijelova turbina, vrlo je teš-ko da osoblje za održavanje radove obavi na odgo-varajući način i profesionalno. Stoga, kvaliteta izve-denih radova može trpjeti zbog navedenih teških uvjeta, a samim time i zaštita od izbijanja požara.

ciljevi i koncept zaštiteIskustvo je pokazalo da kako bi se osigurala po-

trebna zaštita od požara, potrebno je nakon savje-tovanja sa svim uključenim stranama, a posebno s osiguravateljem, izraditi koncept zaštite od požara. Prema ovom konceptu, sve strukturne i organiza-cijske, turbinama specifične mjere zaštite moraju se međusobno nadopunjavati u smislu rizičnih i za-štitnih ciljeva te bilo koje vrsta uzajamnog umanje-nja funkcija zaštite moraju biti isključena. Rizici od izbijanja požara moraju biti ograničeni:

-korištenjem negorivih ili teško zapaljivih mate-rijala,

-ranim otkrivanjem požara korištenjem alarmnih sustava,

-čestim i profesionalnim održavanjem,-automatskim sustavom isključivanja turbina i

potpunim isključivanjem iz sustava opskrbe elek-

Slika 5. Unutrašnjost tornja vjetroagregata

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa


tričnom energijom, u slučaju otkrivanja rizika od zapaljenja.

-osposobljavanjem radnika s obzirom na rukova-nje pri opasnim situacijama te internim propisima koji se odnose na radove koji uključuju opasnosti od požara.

Kako bi se smanjio rizik od širenja požara, rano otkrivanje požara automatskim sustavima za otkri-vanje požara/alarmnim sustavima i gašenje požara stabilnim sustavima za gašenje požara pokazali su se učinkovitim uz uporabu vatrootpornih kompo-nenti te bi se trebali instalirati na svaki vjetroagre-gat. Štoviše, treba imati pripremljen plan hitnog postupanja u slučaju opasnosti kako bi se ograničile potencijalne štete. Navedeni plan mora biti ažuran. Provedba plana treba se osigurati osposobljavanjem osoblja koje se odvija na redovnoj bazi. Za proved-bu mjera zaštite od požara kao i za osiguranje njiho-ve kvalitete pripremljena su visoko priznata tehnič-ka pravila za planiranje, provedbu i rad tih mjera. Koristit će se sadašnje europske smjernice koje su usuglašene prema posebnim graničnim uvjetima vjetroagregata (npr. klima i temperatura unutar i izvan kućišta). Osim toga, promjene uvjeta rada u energetskoj komori mogu se lako otkriti pomoću sustava praćenje stanja (CMS), a time se može spri-ječiti i rizik od izbijanja požara (također opisano u Germanischer Lloyd (GL), smjernicama za certifi-kaciiju sustava za praćenje stanja na vjetroagrega-tima).

U slučaju da već postojeći vjetroagregati moraju biti revidirani u smislu zaštite od požara u skladu s ovim smjernicama, treba se unaprijed razjasni-ti navedena problematika s nadležnim tijelima tj. s projektantima, proizvođačima i certifikacijskim kućama turbina, a osiguravatelj, između ostalog mora odrediti, da li je potrebna obnova službenog

odobrenja i ovjera turbina zbog izvrše-nih preinaka. To je obično osjetljiv proces razradbe potrebnog opsega zaštite ovisno o parametrima rizika. Zbog toga se u obzir moraju uzeti slijedeće parametri, kao npr:

-iskustva s gubicima s različitim vrstama i dijelovima turbina,

-kapacitet turbine u MW,

-struktura vjetro-turbine i raspored ri-zičnih komponenti,

-lokacija turbine (pučinske ili priobal-ne),

-iznos osiguranja i udjela.Potreban opseg zaštite vjetroturbina može se ra-

zlikovati ovisno o specifičnim rizicima i opasno-stima objekta za osiguranje, koji se također mogu utvrditi po iskustvima osiguravatelja.

Tablica 1.) prikazuje primjer ocjenjivanja mjera zaštite pomoću tzv. razina zaštite (neovisno od npr. položaja ili kapaciteta vjetroelektrana zbog niskog utjecaja tih parametara). Moguć je dogovor oko drugačijeg ocjenjivanja mjera zaštite nakon savje-tovanja s osiguravateljem. Zaštita od prenapona i udara munje, kao i opće mjere električne zaštite pretpostavljene su općenito. Razmišljajući o gubi-cima zbog prekida poslovanja, razina zaštite vje-troelektrane može varirati ovisno o tome, da li je postrojenje dio energetskog parka ili radi kao sa-mostalno postrojenje. Osim toga, u slučaju da je au-tomatski sustav za rano otkrivanje požara koji služi i za nadziranje postrojenja aktiviran, vjetroturbina će automatski prekinuti rad i potpuno se isključiti iz sustava napajanja.

Dokazi o učinkovitosti i pouzdanosti mjera za-štite od požara pojedinog vjetroagregata, mogu se osigurati kroz korištenje komponenata sustava kao i kompletnog sustava odobrenih od strane neovisnog certifikacijskog tijela. Cjelokupni koncept zaštite od požara za vjetroagregat mora biti provjeren od strane neovisnog, priznatog tijela nakon savjetova-nja s osiguravateljem s obzirom da li je osigurana adekvatna zaštita od rizika za odgovarajući vjetro-agregat.

Iz svega gore navedenog vidljiva je problematika zaštite od požara na vjetroelektranama. U nared-nom broju dati će se mjere zaštite od požara (ot-krivanje, suzbijanje i sprječavanje širenja požara na vjetroelektranama) prema CFPA smjernicama Eu-ropske udruge za zaštitu od požara.

Tablica 1: Primjeri razina zaštite

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


Montrealskim sporazumom haloni su oci-jenjeni štetnima za okoliš te je dogovo-reno obustavljanje njihove proizvodnje.

Ta izuzetno djelotvorna i čista sredstva za gašenje požara danas se uglavnom spominju kao dio proš-losti i kada se uspoređuju sredstva za gašenje. Za njihovu zamjenu tražila su se druga sredstva, dje-lotvorna na požaru, koja istovremeno ne nanose štetu u okolišu, prvenstveno na ozonskom omota-ču. Značajno mjesto zauzela su tzv. čista sredstva, tj. sredstva koja ne ostavljaju tragove nakon primjene (HFC spojevi, HCFC spojevi, inertni plinovi, per-fluorirani ketoni).

Pored čistih sredstava otvorio se i prostor za ra-zvoj tehnologija gašenja vrućim aerosolima. Osnov-na prednost vrućih aerosola je u tome da za svoje

izbacivanje u požar ne trebaju pogonsko sredstvo (stlačeni plin), kao što to trebaju inertni plinovi, pje-ne, vodena magla i haloni. Vrući aerosoli gase veći-nu požara pri koncentracijama 30-200 g/m3, što se smatra jako djelotvorno, dok su im ODP i GWP vri-jednosti približno nula, što je prihvatljivo za okoliš (tablica 1). S druge strane, ističe se problem u njiho-voj korozivnosti i štetnostima za ljude kod udisanja čestica.

Tehnologija gašenja vrućim aerosolima započeta je 1960-ih, a temeljila se na pirotehnici. Gašenje se temelji na kemijskoj inhibiciji, hlađenju i razrjeđi-vanju. Glavni sastojci vrućeg aerosola su nitrati al-kalijskih ili zemnoalkalijskih metala. Postoje različi-te izvedbe proizvoda s vrućim aerosolom, a njihova klasifikacija prikazana je u grafikonu 1.

GAŠENJE POŽARA VRUĆIM AEROSOLIMA

Tablica 1. Usporedbena tablica vrućeg aerosola (Pyrogen) s poznatim sredstvima za gašenje požara

Damir Knežević, dipl. inž.

Sredstvo Formula % Otrovnost ODP GWP(CO2=1)

Životni vijek u

atmosferi (god.)

Konc. za gašenje (klasa

B)Mehanizam

gašenjavol % g/m3

Pyrogen (vrući aerosol)

KNO3Nitroceluloza

UgljikDodaci

62,312,7

916

Niska 0 0 0 - 50-100 Kemijsko

Halon 1301 CBrF3 - Niska 10 5600 65 5 330 KemijskoFM-200 CF3CHFCF3 - Niska 0 2900 36,5 7 530 Fizikalno

NAF S III CHCl2CF3

4,47829,5

Niska 0,036 1450 12 11,9 530 Fizikalno

FE-13 CHF3 - Niska 0 11700 264 16-18 470 FizikalnoFE-25 CHF2CH3 - Niska 0 2800 32,6 10,9 580 Fizikalno

3M PF 410 C4F10 - Niska 0 18,2 2600 5 530 Fizikalno

Argonit N2Ar

5050 Niska 0 0 0 33,6 600 Fizikalno

Agrotec Ar 100 Niska 0 0 0 38 500 Fizikalno

InergenN2Ar

CO2

52408

Niska 0 0 0 37,5 500 Fizikalno

Ugljikov dioksid CO2 100 Visoka 0 - - 50 900 Fizikalno

Voda H2O - Nema 0 0 0 - - FizikalnoKemijski prahovi - - Niska 0 0 0 - 1400-

1800Kemijsko ili

fizikalno

Grafikon 1. Klasifikacija proizvoda s vrućim aerosolom

Agrotec Ar 100 Niska 0 0 0 38 500 Fizikalno

Inergen N2 Ar

CO2

52 40 8

Niska 0 0 0 37,5 500 Fizikalno

Ugljikov dioksid CO2 100 Visoka 0 - - 50 900 Fizikalno

Voda H2O - Nema 0 0 0 - - Fizikalno Kemijski prahovi - - Niska 0 0 0 - 1400-

1800 Kemijsko ili

fizikalno

Tablica 2: Klasifikacija proizvoda s vrućim aerosolom

Proizvodi (kanistri) s vrućim aerosolom postavljaju se na odabrana mjesta u štićenom prostoru, a nakon aktivacije upaljača, aerosol se automatski raspršuje po prostoru. Upaljač se aktivira toplinom iz požara ili električnim signalom s udaljenog mjesta.

2. Mehanizam gašenja vrućim aerosolom

Aktivacijom sadržaja kanistra dolazi do redukcijsko-oksidacijskih (redoks) reakcija aerosolnog sredstva pri čemu nastaju koloidne čestice veličine 10-9 – 10-7 m. Čestice su vruće zbog oslobađanja topline tijekom redoks reakcije. Čestice kojima je promjer mnogo manji od 4 x 10-6 m imaju jako difuzijsko kretanje i dugo vrijeme zadržavanja (suspenzije) u požarnoj zoni tijekom gašenja požara. Zadržane u požaru čestice gase kombiniranim fizikalno-kemijskim mehanizmom. Aerosolne čestice imaju veliki omjer površine prema volumenu i u požarnoj zoni fizikalnom adsorpcijom privlače radikale koji podržavaju požar kao što su vodik i hidroksil radikali i na taj način smanjuju površinsku energiju radikala i zaustavljaju lančane reakcije gorenja. S druge strane redoksom nastali plinovi, kao što su dušik, vodena para i ugljikov dioksid, mogu prigušiti gorenje razrjeđivanjem kisika i ohlađivanjem smjese (slika 1).

Proizvodi s vrućim aerosolom

Prema instalaciji

Fiksani ili pričvršćeni Prijenosni

Prema glavnom oksidansu u aerosolnom

sredstvu

Na bazi kalija

Na bazi stroncija

Prema količini izbačenog sredstva

Mala veličina (< 1 kg)

Velika količina (≥ 1 kg)

Prema obliku proizvoda

Cijevni sustav

Sustav bez cijevi

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struk

a i pr

aksa


Proizvodi (kanistri) s vrućim aerosolom postavljaju se na odabrana mjesta u štićenom prostoru, a nakon aktivacije upaljača, aerosol se automatski raspršuje po prostoru. Upaljač se aktivira toplinom iz požara ili električnim signalom s udaljenog mjesta.

Mehanizam gašenja vrućim aerosolom

Aktivacijom sadržaja kanistra dolazi do redukcij-sko-oksidacijskih (redoks) reakcija aerosolnog sred-stva pri čemu nastaju koloidne čestice veličine 10-9 – 10-7 m. Čestice su vruće zbog oslobađanja topline tijekom redoks reakcije. Čestice kojima je promjer mnogo manji od 4 x 10-6 m imaju jako difuzijsko kre-tanje i dugo vrijeme zadržavanja (suspenzije) u požar-noj zoni tijekom gašenja požara. Zadržane u požaru čestice gase kombiniranim fizikalno-kemijskim me-hanizmom. Aerosolne čestice imaju veliki omjer po-vršine prema volumenu i u požarnoj zoni fizikalnom adsorpcijom privlače radikale koji podržavaju požar kao što su vodik i hidroksil radikali i na taj način smanjuju površinsku energiju radikala i zaustavljaju

lančane reakcije gorenja. S druge strane redoksom nastali plinovi, kao što su dušik, vodena para i uglji-kov dioksid, mogu prigušiti gorenje razrjeđivanjem kisika i ohlađivanjem smjese (grafikon 2).

Izgaranjem oksidansa s reducensom nastaju mi-kročestice kao što su oksidi alkalijskih i zemnoal-kalijskih metala, hidroksidi ili kloridi koji se mogu povezati s radikalima koji podržavaju gorenje. Gra-fikon 3 pokazuje kako čestice natrijevog hidroksida smanjuju koncentraciju triju radikala koji podržava-ju gorenje.

Proces povezivanja čestica aerosola s radikalima odvija dok se većina radikala koji podržavaju gorenje ne poveže, čime se stvaraju uvjeti za prestanak go-renja odnosno gašenje požara. Djelotvornost gaše-nja pojedinog aerosola ovisi o njegovom kemijskom sastavu, jer se djelotvornosti pojedinih anionskih i kationskih grupa razlikuju. Tako je sposobnost veza-nja različitih metala na istu anionsku grupu dana u sljedećem nizu: K>Na>Sr>Ca>Mg>Al. Soli koje čine različiti anioni s istim metalnim kationom pokazuju sljedeće sposobnosti gašenja: oksidi>cijanidi>jodidi>bromidi>kloridi>sulfati>fosfati.

Sulfati i fosfati se uglavnom koriste kao hladni ae-rosoli i u sastavu suhog praha. Cijanidi se koriste kao dodaci vrućem aerosolu za pospješivanje djelotvor-nosti gašenja.

Štetnosti za zdravlje od vrućih aerosola

Aerosolne čestice veličine su 10-9 – 10-7 m, što se označava kao PM 2.5 čiji aerodinamični promjeri nisu veći od 2,5 μm. Smatra se da se takve čestice mogu nakupljati na bronhima u plućima, izazivajući akutne i kronične dišne bolesti. Slika 1 prikazuje pro-dor čestica različitih veličina u ljudska pluća.

U plinskoj fazi vrućeg aerosola mogu biti NOx, CO, CO2 i ugljikovodici. NOx i CO mogu lako omogućiti

prodor respiratornih patogena, smanjivanje sposob-nosti cirkulacijskog sustava za prijenos kisika i sma-njivanje sposobnosti pluća na otpor krvožilnim bole-stima. Zbog toga regulatorna državna tijela propisuju gornju granicu koliko plinova smije ispustiti vrući aerosol. Problem koji se javlja kod vrućih aerosola je i smanjivanje vidljivosti, jer čestice i plinovi nastali iz aerosola prigušuju svjetlost. Sljedeći problem vrućeg aerosola je u velikoj količini korozivnih čestica kao

Grafikon 2. Utjecaj pojedinih aerosola na sniženje temperature plame-na smjese vodika i zraka: 1: 100% KOH, 2: 50% KOH + 50% K2CO3, 3: 100% K2CO3, 4: 100% K2O, 5: 50% K2CO3 + 20% N2 + 30% CO2, 6: 40% CO2+60% N2, 7: 100% KCl, 8: 50% KCl + 20% CO2 + 30% N2

Grafikon 3. Utjecaj koncentracije NaOH na smanjivanje koncentracije radikala u smjesi metana i zraka

Slika 1. Prodor čestica u ljudska pluća

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa


što su oksidi, hidroksidi i karbonati alkalijskih me-tala, zajedno s kiselim plinovima: NOx i CO2. Ovi sastojci u kombinaciji s kapljicama vode oštećuju osjetljivu elektroniku, električnu opremu, arhivsku građu i umjetnine. Problem kiselosti može se riješi-ti zamjenom alkalijskih metala sa zemnoalkalijskim metalima, kao što su magnezij i stroncij, budući da su njihovi oksidi, hidroksidi i karbonati netopljivi u vodi. Treba dodati i problem visoke temperature koja se javlja aktivacijom vrućeg aerosola. Iznad mla-znice spremnika (kanistra) katkad se mjeri i 1.200 K, pa i više. Uz to je vezana opasnost od sekundarnog požara, pa je uz aerosol u kanistru nalazi i sredstvo za hlađenje.

Tipovi i karakteristike naprava s vrućim aerosolom

Tijekom 40-tak godina razvoja, tehnologija s vru-ćim aerosolom dosegla je treću generaciju u kojem su glavni oksidansi stroncijeve ili magnezijeve soli. Teh-nološka generacija G1 sadržavala je uglavnom kalijev nitrat i koristila se za gašenje u spremnicima naftnih goriva, alkohola i ketona. Više od 85% aerosola koji je nastajao u G1 instalacijama bili su para i inertni plinovi: dušik i ugljikov dioksid. Postojala je inačica s ugradnjom u spremnik ili izvan spremnika. Napred-nije tehnologije G2 (K-tip) i G3 (S-tip) obuhvaćaju cilindrične blokove koji se postavljaju tijekom grad-

nje (slika 2). Tijekom redoks procesa aerosoli nastaju u kani-stru, a izbacuju ih pri tome na-stali plinovi. Di-jelovi kanistra prikazani su na slici 3.

Kanistri koji se fiksiraju ili pričvršćuju ko-riste se za zaštitu većih prostora gdje se instalira-ju praktički traj-no. Za manje požare koriste se ručni kanistri koje usmjerava operator za ga-šenje požara u njegovoj blizini. Postoje i aero-

solne bombe koje operator baca u požar sa sigurne udaljenosti. Vrijeme pražnjenja ručnih aerosolnih naprava je u pravilu duže od 15 s, dok kod fiksiranih naprava to ovisi o veličini naprave ili instalacije.

Zaključak

Vrući aerosol ima veću djelotvornost kod gašenja požara od inertnog plina, halona ili vodene magle te uz to ima neznačajan ODP i GWP potencijal. S druge strane nedostatak mu je što je štetan za zdravlje čo-vjeka, čestice aerosola smanjuju vidljivost u prostoru, a pri istjecanju stvara veliku količinu dodatne topline uslijed kemijske redoks reakcije u kanistru aerosola. Sastavnice aerosola su uglavnom oksidansi kao što su nitrati ili soli halogenih kiselina te reducensi kao što su ugljikohidrati, derivati gvanidina i celuloze, aktiv-ni ugljen i metalni prahovi. Uz to se koriste i različiti aditivi. Izbor oksidansa i reducensa ovisi o vrsti gori-

va i štićenog prostora. Bolje gašenje pokazu-ju nitrati od soli halo-genih kiselina. Manje hidratizirani oksidansi su bolji od više hidra-tiziranih, dok su kod reducensa poželjniji oni koju stvaraju više inertnog plina i vode-ne pare. Zbog štetnog utjecaja na zdravlje, uglavnom se koriste u prostorima gdje ne borave ljudi, gdje se aktiviraju automat-ski kod pojave požara (slika 4).

Slika 2. Tipovi naprava za vruće aerosole

Slika 3. Dijelovi kanistra za vrući aerosol

Slika 4. Aktivacija kanistra s aerosolom i mehanizmi gašenja (trgovački proizvod: Pyrogen)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


psiho

logija

Mjesec prosinac je vri-jeme kada se „podvlači crta i zbrajaju računi“.

U vatrogastvu se izrađuju različite vrste izvješća i donose se ocjene o uspješnosti vatrogasaca tijekom protekle godine. Ne procjenjuje se samo uspješnost postrojbe, već i uspješnost i postignuće sva-kog pojedinog vatrogasca. Na sličan način svatko od nas na osobnom planu, profesionalno i privatno, na kraju kalendarske godine ocjenjuje samoga sebe i donosi sud koliko je za njega os-obno prošla godina bila uspješna ili nesupješna. Ma kakva ona bila, svi odreda proslavljamo ulazak u Novu godinu s nadom i vjerom da će ona biti uspješnija od pre-thodne.

Kad pokušamo „premotati film“ što nam se sve događalo u prošloj godini, onda bismo to mogli promatrati kroz svoj pri-vatni i profesionalni život. Važno je spomenuti da se ljudi u znatno većoj mjeri prisjećaju pozitivnih događaja u odnosu na one koje procjenjuju kao negativne.

PRIVATNI ŽIVOT VATROGASACA

Vrlo često u životu nam se događa da nam netko postavi pitanje „Što ima novo?“ pri tome misleći na promjene vezano uz nas osobno i općenito uz naš

život. Često, prvi odgovor na ovo pitanje je „Nema ništa novo“, ali ako je naš sugovornik malo uporniji, nakon par potpitanja zapravo shvatimo da se mnogo toga novog u međuvremenu do-godilo. Najčešće tim novinama ne pridajemo poseban značaj ili smo ih već počeli zaboravljati i za nas su to sada već „stari događaji ili doživljaji“.

U svom privatnom životu svat-ko od nas može izdvojiti jedan ili više značajnih događaja koji su na neki način obilježili pro-teklu godinu. To su neki pozitiv-ni događaji ili neka naša osobna postignuća. Nažalost, moguće je da je netko u prošloj godini imao i nesretne događaje po kojima će pamtiti prošlu godinu. Čak i takvi događaji su prilika da iz njih izvučemo neke pozitivne aspekte i da se prisjetimo kako su nam pomogli da postanemo jači.

PROFESIONALNI ŽIVOT VATROGASACA

Sasvim sigurno, svaki vatro-gasac u svom profesionalnom životu može biti ponosan na svoj rad tijekom protekle godine. Brojni spašeni životi i imovina najbolji su dokaz uspješnosti va-trogasaca. Proteklu godinu u pro-fesionalnom smislu možemo ana-lizirati i s obzirom na neka druga postignuća, kao npr. uspješno završena edukacija/tečaj, sudjelo-vanje na vatrogasnim vježbama ili vatrogasnim natjecanjima, sudjelovanje u različitim pro-jektima i sl. Važna su, ne samo znanja koja su izravno vezana uz vatrogasni posao, već i ona znanja i vještine koje nisu u izravnoj vezi s vatrogasnim poslom. Iskustvo nam pokazuje da je svaka vatro-gasna intervencija na svoj način specifična i nikada ne znamo koja znanja i vještine će nam biti od izuzetne koristi.

PLANOVI ZA NAREDNU GODINU

Ulazak u novu kalendarsku godinu je istovremeno i kraj i novi početak. To je i prilika kada mno-gi ljudi donose neke manje ili više važne životne odluke i planove koje namjeravaju ispuniti u novoj godini. Tako i vatrogasci zbrajaju svoje rezultate i prave planove za budućnost. Ovdje ne mislimo na redovito planiranje koje svaka postrojba provodi u sklopu svojih planskih aktivnosti za narednu godinu, već na planove koje svaki pojedinac vatrogasac donosi sam za sebe. Kao što smo razmatrali događaje iz prošle godine na pri-vatnom i poslovnom planu, tako možemo i planirati aktivnosti koje se odnose na privatni i profe-sionalni život vatrogasaca. Svrha naših odluka je postići promjene koje će općenito podići kvalitetu života na višu razinu.

Primjerice, na profesionalnom planu vatrogasci mogu sebi post-aviti cilj da će se u sljedećoj godi-ni dodatno educirati iz pojedinih vatrogasnih područja i specijal-nosti za koje iskazuju poseban afi-nitet. Također, edukacije se mogu odnositi i na druga područja koja su neizravno povezana s va-trogasnim poslom, primjerice, unaprijediti informatička znan-ja, naučiti/unaprijediti znanje stranih jezika i sl. Mnoge su pov-eznice između privatnog i pro-fesionalnog života vatrogasca pa tako usvajanje zdravih životnih navika poput tjelovježbe, pravilne prehrane, uklanjanje štenih na-vika (npr. pušenje ili pretilost), odlazak i boravak u prirodi i sl. istovremeno ima dobrobiti i u privatnom i u profesionalnom životu vatrogasaca.

Na osobnom planu možete donijeti odluke da ćete u nared-noj godini npr. posvetiti se ne-kom hobiju, provoditi kvalitetnije

PSIHOLOGIJA DONOŠENJA ODLUKA U NOVOJ GODINIZoran Šimić, [email protected]

ULAZAK U NOVU KALENDARSKU GODINU JE VRIJEME KADA DAJEMO OBEĆANJA I NASTOJIMO UNIJETI NEKE PROMJENE U SVOJ ŽIVOT. VATROGASCI TO MOGU ČINITI NA SVOM PRIVATNOM I PROFESIONALNOM PLANU. HOĆETE LI ODRŽATI SVOJA OBEĆANJA ILI NE, OVISI ISKLJUČIVO O VAMA.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice


psihologija

vrijeme s članovima obitelji i pri-jateljima, započeti štedjeti i plan-irati putovanja, planirati uređenje vrta, preuređenje stambenog prostora, odlaziti redovito na neki oblik rekreacije, upis/nastavak studija i sl. Kao što je već spome-nuto, mnogi donose odluku o prestanku pušenja ili smanjenju prekomjerne tjelesne težine. Ovo posebno naglašavamo važnim jer su ove dvije štetne navike iz-ravno povezane s profesionalnim bolestima vatrogasaca.

Postoji širok raspon mogućih odluka, a svatko će za sebe na-jbolje znati što želi promijeniti ili postići u godini koja je pred nama. Istraživanja govore da oko 67% ljudi u periodu oko Nove godine donosi najmanje 3 odluke koje namjerava provesti kroz nar-ednu godinu.

POTEŠKOĆE OSTVARI-VANJA CILJEVA

Svatko od nas može posvjedočiti vlastitim iskustvom kako nije teško planirati što ćemo napraviti u narednoj godini, ali nije lako održati obećanje koje damo samome sebi i ispuniti ciljeve koje smo zadali. To možda najbolje znaju pušači koji su već više puta donosili odluku o tome da prestanu pušiti. Za njih bi vrijedila izreka Marka Twaina: „Nije teško prestati pušiti, to sam učinio već tisuću puta.“.

Pokazalo se da oko 75% ljudi ne uspije ispuniti svoje planove koje si postavi na početku nove godine.

Postoji više razloga zašto mnogi ne uspiju ostvariti od-luke vezane uz novu godinu. Psiholozi su utvrdili da postoji nekoliko najvažnijih razloga koji doprinose tome. Jedna od najvećih pogrešaka je da dono-simo previše odluka ili odluka koje nisu realne. Često ciljevi koji se žele postići tim odlukama nisu jasni. Odluke se donose, ne zbog stvarne želje da nešto promi-jenimo ili postignemo, već zbog određenog socijalnog pritiska. Taj pritisak može dolaziti kroz medije koji nameću određene vrste stavova i standarda, ili od jedne ili više osoba iz naše nepo-sredne okoline.

Jedan od razloga zbog kojih lju-di odustaju od svojih obećanja i ciljeva je donošenje odluke u vri-jeme blagdanskog raspoloženja. U toj euforiji i pod utjecajem okoline olako dajemo obećanja i donosimo odluke, a kad eu-forija prođe i „božićne žaruljice se ugase“, nastaju poteškoće u ispunjenju danih obećanja.

KAKO POVEĆATI VJERO-JATNOST OSTVARIVANJA

CILJEVA

Dobro planiranje je ključ usp-jeha u gotovo svim aktivnostima pa tako i u ispunjavanju ciljeva koje postavimo za godinu koja je pred nama. Oko 30% onih koji donesu odluke odustane već u prvom tjednu, a samo ih 25% ustraje u tome gotovo cijelu god-inu. Kako bi se što bolje pripre-mili i ustrajali u provedbi odluka koje se odnose na novu godinu, psiholozi preporučaju sljedeće:

- postavite realne ciljeve koji su objektivno ostvarivi

- razdvojite svoje ciljeve i od-luke na više manjih dijelova

- nagradite se nakon svakog di-jela koji ste uspješno svladali

- potražite podršku okoline u ostvarenju Vaših odluka.

Na postavljene ciljeve ne tre-ba gledati previše strogo već treba biti fleksibilan i dopustiti određena odstupanja, a sve u svrhu ispunjenja postavljenih ciljeva. Primjerice, ako ste odre-dili da ćete trčati tri puta tjedno, nekada će biti dovoljno i dva ili jedan puta tjedno ako nisu pov-oljni vremenski uvjeti ili postoje neki drugi jaki opravdani razlozi spriječenosti. Unaprijed dopustite sebi slobodu u prilagođavanju načina na koji ćete ostvariti svoje ciljeve.

Psihološki gledano, održanje obećanja i ustrajanje u postizanju ciljeva koje ste sebi zadali, dopri-nosi podizanju samopouzdanja i samopoštovanja te jačanju pozi-tivne slike o sebi. Na taj način gradimo i pozitivniju sliku sebe u očima drugih. Pokušajte sami sebe ohrabriti i donesite 3-5 od-luka iz privatnog i profesional-nog života koje ćete ispuniti kroz 2017. godinu.

I za kraj, drage vatrogaskinje i vatrogasci, Vama i Vašim obitelji-ma želim sretan Božić i uspješnu Novu godinu uz ispunjenje svih odluka koje ste donijeli nakon čitanja ovog članka.

Pokušajte sami sebe ohrabriti i donesite 3-5 odluka iz privatnog i profesionalnog života koje ćete ispuniti kroz 2017. godinu.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema b

roja


Hrvatska vatrogasna zajednica je u godi-ni na izmaku proslavila 140. obljetnicu djelovanja. U tih 14 desetljeća djelovanja

Zajednice u njen rad bio je uključen veći broj široj hrvatskoj javnosti poznatih ljudi, čija imena često „na prvu“ ne povezuju s vatrogascima. Tako su u vodstvo Zajednice bili uključeni političari, loka-lni dužnosnici, industrijalci, pjesnici, književnici, glazbenici, osobe iz gotovo svih sfera ljudskog djelovanja u svim političkim sustavima u kojima je djelovala vatrogasna organizacija. Moderno organizirano vatrogastvo u vidu pro-fesionalnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava produkt je modernizacije društva u drugoj polovici 19. stoljeća kada dolazi do raz-voja industrije, prometa i drugih grana potreb-nih za život modernog građanina. Vodeći ljudi gradova i općina su shvatili da je za nastavak napretka njihove sredine potrebna adekvatna zaštita od požara, te su aktivno počeli s razvojem i podupiranjem vatrogastva u svojoj sredini. Sva-

ko uspješno provedeno spašavanje ljudi i imovine donosilo je direktnu korist vlasnicima. Tako je prepoznata vrijednost vatrogasaca za cjelokup-no društvo. Stvorene su veze između lokalne zajednice i vatrogasaca u čiji su se rad uključili viđeniji ljudi iz lokalnih sredina. Time su svaka-ko štitili svoje interese, interese lokalne sredine, ali i pomagali razvoj vatrogastva preko svojih poznanstava, gospodarskih i političkih veza. Vatrogastvo je prepoznato kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Vatrogasci su održavali kontakte s državnim vlastima svih sustava, a o važnosti Hrvatske vatrogasne zajednice za Repub-liku Hrvatsku govori niz državnih priznanja koje je dobila sama Zajednica, ali vatrogasci uključeni u njen rad. U članku donosimo priču o nekolici poznatih dužnosnika iz hrvatskog vatrogastva s naglaskom na njihovo djelovanje izvan vatrogasne organi-zacije.

VELIKANI HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICEHrvatsko su vatrogastvo kroz povijest obilježile brojne snažne ličnosti čija su osobnost, snaga i

hrabrost dolazila do izražaja i u društvenom, kulturnom i političkom miljeu.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja


Gjuro Stjepan Deželić

Još ću pisati!Rad Gjure Stjepana

Deželića (1838.-1907.) na unapređenju života u Zagrebu i Hrvatskoj, a prven-stveno u hrvatskom vatrogastvu, svrstao ga je među najveće hrvatske velikane 19. stoljeća. Rođen je 25. ožujka 1838. u obitelji obrtnika u Ivanić Gradu. Nakon završetka osnovne škole u rodnom gradu, odlazi u Zagreb gdje pohađa gimnaziju. Brzo je pokazao talent za pisanje i prevođenje, a uređuje i učeničke listove. Govorio je njemački, latinski, a služio se talijan-skim, češkim, poljskim i ruskim jezikom. Uskoro postaje surad-nik brojnih tadašnjih književnih i stručnih časopisa. Školovanje za svećenika započinje 1856. godine. Za vrijeme školovanja stupa u kontakt s mnogobro-jnim osobama iz društvenog i političkog života Zagreba i tadašnje Hrvatske. Školovanje za svećenika prekida 1862. godine. U tom razdoblju počinje izlaziti Deželićev „Dragoljub“ – kalen-dar za hrvatski narod, godišnjak s nizom podataka za sve slojeve građanstva. Nastavlja novinarsku i publicističku karijeru u „Narod-nim novinama“, „Domobranu“, vlastitom tjedniku „Dragoljub“ i „Viencu“. Angažiran je u grad-skom poglavarstvu grada Zagreba od 1869. na mjestu likvidatora. Postupno napreduje u gradskim službama, te je od 1871. (s kraćim prekidom 1874.) do smrti obnašao dužnost gradskog senatora. Angažmanom u Zagrebu poka-zao je svoju dalekovidnost i marljivost. Uključen je u rad Do-brovoljnog vatrogasnog društva Zagreb osnovanog 1870. Prvi je predsjednik Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice osnovane 1876. Radi na uređenju Zrinjskog trga-Zrinjevca gdje se založio za

izgradnju zgradu Ju-goslavenske akadem-ije znanosti i umjet-nosti (danas HAZU). Odigrao je veliku ulogu u pomaganju stradalima i obnovi razrušenog Zagreba nakon potresa 9. stu-denoga 1880. godine. Na njegov prijedlog Ivan Krstitelj Tkalčić

je 1883. započeo sa radom na zbirci dokumenata „Spomen-ici grada Zagreba“, iznimno značajnom povijesnom izvoru. Zajedno sa senatorom Augus-tom Šenoom i gradonačelnikom Zagreba Ivanom Vončinom radi na osnivanju Croatia osiguranja 1884. godine. Osnivač je Društva za zaštitu životinja 1885., a 1900. predsjeda osnivačkoj skupštini Društva hrvatskih književnika. O važnosti koju je imao za ondašnje hrvatsko društvo go-vori i svečanost upriličena za 50. godišnjicu njegova javnog djelo-vanja, održana 14. i 15. kolovoza 1906. U tu svrhu napisana je i spomen knjiga - adresa sa 15.000 potpisa iz svih dijelova tadašnje Hrvatske. Prvi je počasni član Družbe Braća hrvatskog zmaja čiji je jedan od osnivača bio nje-gov sin Velimir Deželić. Od 1895.Hrvatska vatrogasna zajednica ga je proglasila „ocem hrvatskog va-trogastva“. Svoj rad u vatrogastvu, ali i na književnom polju, nastavio je do smrti 1907. godine. Hrvatski vatrogasci su Gjuri Stjepanu Deželiću postavili spomenik u Zagrebu 1937. go-dine. Nakon uklanjanja i niza premještanja, spomenik je vraćen na svoje prvobitno mjesto 2014. godine. Najveće odlikovanje koje mogu dobiti hrvatski vatrogasci nosi naziv upravo po ocu hrvat-skog vatrogastva - Povelja i plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića.Izvor: “Gjuro Stjepan Deželić - otac hrvat-skog vatrogastva”, Đ. Deželić, Đ. Gajdek

Mirko Kolarić

UVODI HRVATSKI JEZIK U

VATROGASTVO

Iz Varaždina, kolijevke hrvatskog vatrogastva,

krenula je plemenita ideja udruživanja građana u do-brovoljna vatrogasna društva. Veliku ulogu u promicanju te ideje imao je Mirko Kolarić, član Prvog hrvatskog dobro-voljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu, učitelj hrvatskih vatrogasaca.Rođen je 18. listopada 1850. u Varaždinu. Pučku školu završava u Grubišnom Polju, a niže razrede gimnazije u Varaždinu. Potom je završio brijački zanat, te je vodio brijačku radnju u Varaždinu. U rad Prvog hrvatskog do-brovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu uključio se 1868. godine. Postupno napreduje od štrcara i vođe štrcara, do spremištara i zapovjednika vatrogasne jedinice. Stalno je radio na unapređenju rada varaždinskih vatrogasaca. Odigrao je značajnu ulogu u uvođenju hrvatskog jezika kao zapovjednog u vatro-gastvu na mjesto njemačkog, kada je pred biskupom Jos-ipom Jurjem Strossmayerom izgovorio prvu vatrogasnu zapovijed na hrvatskom jezi-ku 1877. godine. Svakako prijelomni događaj za cjelokupnu povijest hrvat-skog vatrogastva je odlazak Mirka Kolarića iz Varaždina u Zagreb na mjesto vježbatelja i gasilanara u DVD-u Zagreb, a na poziv Gjure Stjepana Deželića. Time je započela plodna suradnja ovih dviju najznačajnijih ličnosti za prve godine razvoja hrvat-skog vatrogastva. Radi na uvježbavanju vatrogasaca glavnog grada, ali odlazi i organizira tečajeve po nizu većih i manjih hrvatskih mjes-

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema b

roja


ta. Zbog svojih zasluga im-enovan je počasnim članom u nizu vatrogasnih društava. Na izobrazbi hrvatskih va-trogasaca radi i kao urednik „Vatrogasnog vjesnika“, gdje objavljuje stručne članke i vijesti iz hrvatskog i svjet-skog vatrogastva. Svoje znan-je je prenio i u niz knjižica i udžbenika za vatrogasce, od kojih izdvajamo „Vježbovnik“ iz 1925. godine. Neizbrisiv trag ostavlja kao tajnik Hrvat-sko-slavonske vatrogasne za-jednice. Na razvoju hrvatskog vatrogastva radio je do smrti 1938. godine.Varaždinski vatrogasci su se svom zaslužnom članu odužili organizacijom jed-nog od najvećih vatrogas-nih natjecanja u Hrvatskoj, Memorijala Mirko Kolarić. U dvorištu vatrogasnog doma u Varaždinu podignuta je 8. lipnja 1991. bista Mirku Kolariću, rad akademskog kipara Nikole Njirića. Među povijesno najvrjednijim pred-metima u Muzeju hrvatskog vatrogastva su dijelovi osobne vatrogasne opreme Mirka Kolarića – kaciga s futrolom, iskaznica, zviždaljka te posm-rtna maska koju je izradio kipar Tadier. Hrvatska vatro-gasna zajednica odužila se svom dugogodišnjem tajniku time što je po njemu nazvana najveća nagrada za djelovanje u vatrogasnoj operativi - Pov-elja i plaketa s likom Mirka Kolarića.

Izvor: Mirko Kolarić, učitelj hrvat-skih vatrogasaca, B. Vlahović

Ivan Plemeniti Zajc

SKLADATELJ VATROGASNE HIMNE

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan

pl. (plemeniti) Zajc (Ri-jeka, 3. kolovoza 1832. - Zagreb, 16. prosinca 1914.), poznati je hr-vatski skladatelj i di-rigent. Vezan je uz hr-vatsko vatrogastvo jer je skladao Vatrogasnu himnu, za koju je riječi napisao Gjuro Stjepan Deželić. Zajc je bio češkog porijekla; nje-gov otac Jan Nepomuk Zajitz (ili Johann Zaytz od Zagicza) rođen je 1800. u Domašinu (Češka). Doselio se 1830. sa suprugom, kao vojni kapelnik u Rijeku, gdje mu se 3. kolovoza 1832. rodio sin. Ivan Dragutin Stjepan, koji je do-bio ime po ocu, koristi hrvatski verziju svoga imena Ivan Zajc.Zajc odrasta u glazbenoj sredini. Prve poduke dobiva od oca, a za-tim od mjesnog učitelja. Prvi na-stup u javnosti imao je 14. rujna 1845. godine na jednoj dobrotvor-noj priredbi u riječkom kazalištu kada je na violini, uz pratnju oca, izveo Maysederov Rondo. Go-dine 1844. nastaje i prva Zajčeva skladba - Ouvertura. Dvije godine poslije (1846.) već sklada i operu koja će ostati nedovršena. Iako se otac u početku protivio njego-vu glazbenom pozivu, Ivan Zajc studira od 1850. do 1855. godine na konzervatoriju u Milanu. Iako mu je zbog uspjeha ponuđeno da ostane u Milanu kao drugi di-rigent u znamenitom kazalištu Teatro alla Scala, nakon smrti roditelja vraća se u Rijeku. Dana 4. listopada 1855. vratio se u Rijeku i preuzeo očeve dužnosti. Od 1855. nastavnika je gudaćih glazbala u Gradskom filharmonijskom in-stitutu u Rijeci, te vodi crkveni zbor, priprema potrebne skladbe za orkestar, jer je orkestar svirao između činova i kod dramskih predstava, te za kazalište prepisuje note i brine se za rasvjetu.

Od 1862. do 1870. boravi u Beču gdje nastavlja sa zapaženom karije-rom. Zajc je s obitelji doputovao u Zagreb 1. veljače 1870. go-dine, nakon prego-vora o preseljenju i početku rada u Zagrebu. U siječnju 1867. Zajc je izabran

za časnog člana Hrvatskog glazbe-nog zavoda koji se tada (do 1895.) zvao Narodni zemaljski glazbeni zavod. Dana 23. veljače 1895. godine Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan vitezom. U lis-topadu 1899. Zajc je zamolio ravnateljstvo da ga zbog starosti oslobodi dužnosti održavanja pokusa i ravnanja koncertima, što je obavljao gotovo 30 godina. Dana 21. veljače 1908. Zajc je na vlastitu molbu umirovljen, a tek 1912. godine JAZU ga je imeno-vala počasnim članom. Umro je 16. prosinca 1914. Zajc je za sobom ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar, za komorne sastave, za klavir, zatim 19 opera (Mislav, Ban Legent), 26 opereta, scen-sku glazbu (za Dubravku Ivana Gundulića), oratorij Oče naš, oko 50 kantata (Dolazak Hrvata), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zboro-va (Glasna jasna, Putnik), 170 solo pjesama (Miruj, miruj, srce moje; Moja lađa; Vir; Lastavicom; Domovini i ljubavi; Djevojka i ruža).Ivan plemeniti Zajc je na stihove Gjure Stjepana Deželića uglaz-bio Vatrogasnu himnu za muški četveroglasni zbor. Tiskana je u nakladi Mirka Kolarića u tiskari CARLA Albrechta u Zagrebu. Prvi put je javno izvedena 8. listo-pada 1898. u Velikoj restauraciji u Gajevoj ulici u Zagrebu.

Izvor: Wikipedija

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja


Josip Pankretić

Lako vam je istinu govoritiJosip Pankretić

( 1 9 3 3 . - 1 9 9 8 . ) bio je hrvat-ski poljoprivred-nik, političar, a zapamćen je po svojim govorima u Hrvatskom saboru gdje se zalagao za

boljitak hrvatskih seljaka i napredak poljoprivrede kao bitne karike u razvoju zemlje. Bio je aktivan u vatro-gastvu, te je bio predsjednik Vatrogasne zajednice grada Vrbovca, Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, a 1993. izabran je za potpredsjednika Hrvatske vatro-gasne zajednice. Rođen je u poljodjelskoj obitelji u Gaju kod Vrbovca, 1933. godine. Završio je četiri razreda pučke škole, te se bavio uzgojem goveda i svinja i postao jedan od najznačajnijih farmera u svom kraju. Za vrijeme Socijalističke Jugoslavije bio je izabran za narodnoga zastupnika u tadašnji Hrvatski sabor 1960-ih godina. Bio je predsjednik Mjesne zajednice Gaja, odbornik Skupštine općine Vrbovec i član općinskoga Izvršnoga vijeća. Na širu političku scenu izlazi početkom 1990-ih godina. Na izborima za Hrvatski sabor 1990. go-dine izabran je kao neovisni kandidat, a nakon izbora u Saboru je pristupio klubu Hrvatske seljačke stranke. Od 1990. do 1992. godine bio je zastupnik u Vijeću udruženog rada, a potom je od 1992. do 1998. godine bio u Zastupničkom domu Sabora. Bio je član Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, član Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja, Odbora za ljudska prava te Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo (u 2. i 3. mandatu). Za saborsku je govornicu je izlazio oko 200 puta. Od 1996. do 1998. godine bio je i član Gradskog vijeća Vr-bovca. Umro je 1998. godine u Zagrebu. Bio je pučki tribun u Hrvatskom saboru, glas običnih seljaka koji je domaćim, necifranim kajkavskim govo-rom iznosio probleme hrvatskih seljaka, a često kritički govorio prvenstveno o gospodarskoj politici vladajućih. Bio je popularan među svojim vrbovečkim seljacima, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, od Zagorja preko Slavonije do Dalmacije. Uvod većine njegovih govora je bio „Glejte jednu stvar“, što je i naslov knjige njego-vih govora u Saboru izašle 2000. godine, a redovito je u govorima spominjao svoju „kravicu“. Često se i danas citira njegova rečenica koju je rekao svojim kolegama saborskim zastupnicima:- Kdaj sem došel vu Sabor 1990., bil sam za mnoge od vas grof, bil sem gazda, a vi niste imeli niš, ni za žmigavac, a sad vozite ‘marcedese’ i kupujete tvornice. Na pitanje u jednom od intervjua odakle jednom seljaku govornički dar, dao je odgovor u kojem je sažeo sve svoje političko djelovanje i popularnost u narodu: - Lako vam je istinu govoriti.Izvor Josip Pandurić, Nino Škrabe, ur. Josip Pankretić -Glejte jednu stvar- Govori u hrvatskom saboru 1990. – 1996., Zagreb, 2000.

Dr. sc. Franjo Gregurić

Premijer u ratom pogođenoj Hrvatskoj

Franjo Gregurić, počasni predsjednik

Hrvatske vatrogasne zajednice, obnašao je dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice od 1993. do 2000. godine. Mjesto predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice preuzima u ratnom raz-

doblju kada vatrogasci, unatoč izravnoj ugrozi na ratom zahvaćenim područjima, djeluju i izvršavaju svoje primarne zadaće. Već u ovom razdoblju, kroz donacije iz europskih zem-alja, kreće obnova ratom uništene vatrogasne opreme, što omogućuje uspješnije djelovanje na intervencijama. Unatoč velikim problemima uzrokovanim ratom i nepovoljnim gospodar-skim uvjetima, vatrogastvo, prvenstveno dobro-voljno, očuvano je i nastavlja s radom kako kod svojih primarnih zadaća, tako i u segmentima natjecanja, rada s mladeži očuvanja tradicije i kulturno – umjetničkog djelovanja. Za vrijeme mandata predsjednika Gregurića otvoren je Muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu 1994. godine, a s radom je započeo i Kamp vatrogasne mladeži u Novom Vinodolskom 1995. Franjo Gregurić rođen je 12. listopada 1939. go-dine. Pučku školu završio je u Loboru, u Zagre-bu je upisao Tehničku školu, a potom i Tehnički fakultet. Magistrirao je i doktorirao kemijsko inženjerstvo u Zagrebu. Obavljao je niz vi-sokih dužnosti u tvrtkama Radonja, Chromos, Astra, Omnico. Bio je generalni direktor INA-e od 1993. do 1995., a od tada do kraja 1999. bio je potpredsjednik Nadzornog odbora INA-e. U Vladi Josipa Manolića od studenog 1990. do srpnja 1991. bio je potpredsjednik. U Vladi demokratskog jedinstva formiranoj 17. srpnja 1991. zbog teškog stanja u kojem se RH nalazila, F. Gregurić postaje premijer. Na toj funkciji os-taje do 12. kolovoza 1992. Tijekom Gregurićeva mandata Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Od 1992. do 2000. bio je saborski zastupnik HDZ-a. Bio je član Predsjedničkog vijeća, glav-ni savjetnik predsjednika RH, član saborskog Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, a od 1995. predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove. Potpredsjednik je Hrvatskog crvenog križa već 2. mandat. Član je DVD-a Lobor od ranih 1960-ih. Predsjednik HVZ-a od 1993. do 2000., a počasni predsjed-nik HVZ-a je od 2000. godine. Počasni je član u više vatrogasnih društava diljem Hrvatske. Izvor: Arhiva Vatrogasnog vjesnika

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema b

roja


Mr. sc. Teodor Fricki

Afirmator hrvatskog i ukrajinskog prijateljstva

Teodor Fricki, današnji počasni predsjed-

nik Hrvatske vatrogasne zajednice, obnašao je dužnost predsjednika VSH i HVZ-a u 5 man-data (1982.-1984.; 1988.; 1992.-1993.; 2000.-2005). Uz veliki doprinos hrvat-skom vatrogastvu, poseb-no u obnovi za vrijeme i nakon Domovinskog rata, bio je aktivan društveni, politički i gospodarski djelatnik. Rođen je 15. veljače 1934. godine u Lipovljanima. Osnovnu školu završio je u Lipovljanima i Novoj Gradiški, Školu učenika u privredi u Novskoj – za kvalificiranog kovino-

tokara, podoficirski kurs 1954. g. u Doboju, Sred-nju političku školu “Rade Končar” 1956/57. u Zagre-bu, a kao izvanredni stu-dent Visoku upravnu školu u Zagrebu i Poslijediplom-ski studij društvenog sm-jera – financijska teorija i politika – smjer financije u Zagrebu te stekao stupanj magistra znanosti.Obavljao je poslove kvali-ficiranog kovinotokara, člana Predsjedništva Centralnog komiteta Narodne omladine Hrvat-ske, člana Predsjedništva Republičke konferen-cije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvat-ske, predsjednika Općine Novska, zastupnika Hr-vatskog sabora, predsjed-nika Izvršnog odbora Republičkog fonda za raz-vitak privredno nedovolj-no razvijenih krajeva Hr-vatske od 1976. do 1985., zatim predsjednika Fonda Jugoslavije za otvaranje novih radnih mjesta u privredno-nerazvijenim republikama i pokrajina-

ma Jugoslavije te tajnika Udruženja bankarskih, fi-nancijskih i osiguravajućih organizacija Hrvatske, kao i generalnog direktora Tvornice parnih kotlova Zagreb (TPK), a od 1989. godine je umirovljenik.Aktivno se zalagao za zaštitu i opstojnost te afirmaciju ukrajinsko-rusinske nacionalne manjine u Republici Hr-vatskoj. Od 1972. član je Predsjedništva Saveza Rusina i Ukrajinaca Hr-vatske, a od 1985. do 1990. obavljao je funkc-iju predsjednika Saveza. Bio je osnivač i potpred-sjednik Saveza Rusina i Ukrajinaca Jugoslavije od 1988. godine. Bio je prvi Ukrajinac zastupnik Republičkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (Parlamenta) od 1963. godine, član Odbora Sabora SRH za nacionalne manjine te član Stručnog savjeta Ureda Vlade RH za nacionalne manjine od 1999. do 2003. godine. U vatrogastvu radi na raz-

voju sustava i povećanju broja društava. Posebno značajnu ulogu je odi-grao za vrijeme Domov-inskog rata. Član je ratnog Predsjedništva Vatrogas-nog saveza Hrvatske. Vodi Akciju sv. Florijan - pri-kupljanje pomoći u vatro-gasnoj opremi za obnovu vatrogastva uništenog u ratnim razaranjima. Radi na promociji hrvatskog vatrogastva u svijetu sud-jelovanjem u radu CTIF-a, te upozorava širu svjetsku javnost na težak položaj hrvatskog vatrogastva u ratnim uvjetima u knjižici „Hrvatsko vatrogastvo u Domovinskom ratu 1991. – 1992“. Aktivan je u pe-riodu obnove vatrogastva nakon Domovinskog rata, sa ciljem izgradnje suvre-menog vatrogasnog sus-tava. Za svoje djelovanje na području vatrogastva i u ostalim gospodarskim i društvenim djelatnosti-ma dobio je niz visokih državnih odlikovanja SFRJ i Republike Hrvatske.

Vjekoslav Heinzl (Alois), (1871.

– 1934.) hrvatski je arhitekt i zagrebački gradonačelnik. Najviše je pridonio da Zagreb dobije sadržajno i estet-ski velegradske vizure, te postane relevantna europska civilizacijska, kulturna i turistička metropola. Od 1925. do

1928. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvat-sko-slavonske vatrogasne zajednice Vjekoslav Heinzl rođen je u zagrebačkoj poduzetničkoj obitelji 1871. godine. Maturirao je u Zagrebu 1889. Visoku tehničku školu polazio je u Grazu, a arhitek-

turu diplomirao u Stuttgartu 1893. Od 1896. godine kao licencirani arhitekt započinje projektiranje niza zgrada u Zagrebu. Za gradskog vijećnika izabran je 1910. godine. Za vrijeme Prvog svjetskog rata organ-izira dostavu i raspodjelu hrane u Zagrebu.Dužnost zagrebačkog gradonačelnika obnašao je od 1920. do 1928. godine. Za njegovog manda-ta izgrađeni su veliki dijelovi zagrebačkih naselja Peščenice, Trnje, Trešnjevka, Maksimir, uređena je tržnica Dolac, izgrađen je veći broj bolnica i drugih društvenih zgrada, i uređena je Laščinska cesta, koja dana po njemu nosi ime Avenija Vjekoslava Heinzela. Zagreb je u ovom vremenu dobio prvi radio odašiljač i telefonsku centralu kapaciteta 7000 priključaka. Pionir je automobilizma u Hrvatskoj, zajedno s Fer-dinandom Budickim. Osnivač je Hrvatskog automo-bilskog kluba 1906. godine.

Vjekoslav Heinzl

Ugledan zagrebački gradonačelnik

Izvor: Wikipedija

Izvor: Arhiva Vatrogasnog vjesnika

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zračne snage


VELIKI DOPRINOS U GAŠENJU POŽARA U IZRAELU

Letačke posade Protupožarne eskadrile 93. zra-koplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane upućene su 24. studenoga

2016. sa dva aviona Canadair CL-415 u međunarodnu humanitarnu akciju gašenja požara u Državi Izrael.Odluku o upućivanju dva Canadaira HRZ i PZO-a u Izrael donijela je Vlada RH 23. studenog 2016., na prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zatražio pomoć. Hrvatski timovi, predvođeni kapetanima pukovnici-ma Davorom Turkovićem i Goranom Vlahovićem te bojnicima Tomislavom Slavicom i Željkom Žugajem, bili su smješteni u vojnoj bazi “Hatzor” u središnjem Izraelu. Već prvog dana djelovanja na požarištima, 25. studenog, proveli su u zraku 13 sati gaseći požare na području Haife i Mount of Jeru-salema te pritom izba-cili oko 150 tona vode. Unatoč otežanim uvjetima uzimanja vode na otvorenom Sredozemnom moru, kao i jakim vjetrovi-ma, posade su ulagale maksimalne napore kako bi požarišta što prije stavile pod na-dzor i zaustavile nji-hovo daljnje širenje. Drugog su dana djelo-vanja na požarištima, 26. studenog, hrvat-ske posade provele u zraku deset sati gaseći požare na urbanom prostoru Natafa pri čemu su izbacile oko 110 tona vode. U četiri dana djelovanja hrvatske zračne snage ukupno su provele 35

sati u zraku i pritom izbacile oko 280 tona vode na požarišta.“Požari oko Haife i Mount of Jerusalema izbijali su jedan za drugim, a uvjeti za gašenje bili su iznimno teški, stoga je brza reakcija i sposobnost rada od zore do sumraka izazvala oduševljenje i veliku zahval-nost naroda Izraela i njegove Vlade,” istaknuo je zapovjednik Protupožarne eskadrile i hrvat-skih snaga u Izraelu pukovnik Davor Turković. Dodao je kako

je uz humanitarnu dimenziju i razvijenu sposobnost postrojbe za pružanje pomoći u drugim zemljama ova misija pridonijela i promociji ugleda i sposob-nosti Oružanih snaga i Republike Hrvatske u svijetu. “Svugdje smo osjećali toplinu i zahvalnost izraelskog naroda za pruženu pomoć. Posebno su bili zahvalni kad su vidjeli kako su naše posade neumorne i os-taju djelovati sve do sumraka,” naglasio je pukovnik Turković.

Zahvalnost hrvatskim posadama uputili su i najviši čelnici Izraela, predsjednik Reuven Rivlin i premi-jer Benjamin Netanyahu. Tako je u obraćanju pred-stavnicima međunarodnih protupožarnih snaga

koje su pristigle u Izrael pružiti pomoć u gašenju velikih požara predsjednik Rivlin kazao kako je nakon posjeta Na-tafu koji je stradao u požarima prenosi dojmove stanovnika koji su puni zahval-nosti letačkim pos-adama jer nitko nije ozlijeđen. „U ime iz-raelskog naroda zah-valjujem se od srca za vašu hrabrost i velikodušnost, a svo-ju zahvalnost uputit ću i vašim državnim čelnicima koji su odgovorili na naš poz-iv za pomoć bez okli-jevanja. Pokazali ste što je pravo i iskreno prijateljstvo, do sada ste bili heroji u svojim zemljama, a sada ste heroji u našoj zemlji. Svatko je od vas os-

U 103 dana ovogodišnje protupožarne sezone zračne snage sudjelovale su u gašenju 132 požara. U akcijama gašenja ukupno su provele oko 890 sati pri čemu su iz-bacile oko 32 000 tona vode. Uz gašenje požara iz zraka pružale su i potporu zemaljskim vatrogascima pri čemu je helikopterima Mi-8MTV prevezeno 477 vatrogasaca i 70 tona vatrogasne opreme do požarišta. I ove se godine pokazalo da je za uspješno gašenje požara od neprocjen-jive važnosti brza i učinkovita akcija zračnih snaga koje su u stalnom dežurstvu i nakon završetka protupožarne sezone.Od početka godine do 30. rujna 2016. protupožarne zračne snage bile su angažirane u gašenju ukupno 153 požara i to 49 u Šibensko-kninskoj, 47 u Splitsko-dalmat-inskoj, 38 u Zadarskoj, 18 u Dubrovačko-neretvanskoj, 2 u Istarskoj, 1 u Primorsko-goranskoj, 1 Ličko-senjskoj županiji. Zračne snage su intervenirale 66 puta u kolo-vozu, dok u veljači nisu intervenirale. U zadnjih pet protupožarnih sezona (2012.-2016.) u kojima su sudjelovale zračne snage HRZ i PZO ukupno zabilježeno 753 požara i to: 229 u Šibensko-kninskoj, 228 u Splitsko-dalmatinskoj, 153 u Zadarskoj, 81 u Dubrovačko-neretvanskoj, 35 u Istarskoj, 19 u Ličko-senjskoj županiji i 8 u Primorsko-goranskoj.

OSVRT NA SUDJELOVANJE ZRAČNIH SNAGA U PP SEZONI 2016.

HRVATSKE PROTUPOŽARNE SNAGE

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zračn

e sna

ge


tavio svoju obitelj, dom i zemlju, ukrcao se u zrakoplov i u kratkom vremenu pružio svoju ruku pomoći u spašavanju života, a vaša ljubav prema čovječanstvu nema granica“, poručio je Rivlin.Premijer Benjamin Netanyahu osobno se susreo sa svim članovima hrvatskih snaga te pobliže upoznao rad letačkih posada i mogućnosti djelovanja Canadaira.Nakon što su požari stavljeni pod nad-zor, hrvatski je tim sudjelovao i na cer-emoniji zahvalnosti i prijemu koje su najviši čelnici Izraela, predsjednik Riv-lin i premijer Netanyahu, organizirali za predstavnike svih međunarodnih snaga, iskazujući im tako zahvalnost izraelskog naroda na brzom dolasku i gašenju požara na području središnjeg i sjevernog Izraela. Tom je prilikom u izložbenom postavu posebno istaknut i predstavljen hrvatski Canadair čime se i na simboličkoj razini željela naglasiti snažna uloga i doprinos hrvatskih zračnih snaga u gašenju velikih požara u Izraelu.Ovo je drugi put da hrvatske zračne protupožarne snage pružaju pomoć u gašenju požara u Izraelu. Prvi angažman s jednim Canadairom bio je od 4. do 8. prosinca 2010. godine. Za iskazanu sprem-nost u pružanju pomoći državi Izraelu i iz-raelskom narodu 2010. na primanju kod izraelskog predsjednika Shimona Peresa, kojem je nazočio i premijer Benjamin Ne-tanyahu, hrvatskim posadama dodijeljeno je i Priznanje države Izrael. Uz hrvatske Canadaire u Izrael su pris-tigle i protupožarne zračne snage iz Grčke, Cipra, Italije, Turske, Rusije, SAD-a, Ukrajine, Azerbejdžana, Francuske, Španjolske i Rumunjske tako da je rad i organizacija djelovanja multinacionalnih snaga sa velikim brojem protupožarnih letjelica bilo korisno iskustvo za buduće međunarodne angažmane zračnih snaga u gašenju požara.

Na povratku posada iz Izraela hrvatske protupožarne snage dočekali su i pozdravili potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, savjetnik potpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost gen-eral Ante Gotovina, zapovjednik HRZ i PZO brigadni general Miroslav Kovač i zapovjednik 93. zb brigadir Karol Lučan. U pozdravnim riječima Krstičević je čestitao protupožarnim posadama za sve što su učinili pružajući pomoć izraelskom narodu zbog čega su dobili i pohvale i priznanja od izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina i premijera Benjamina Netanyahua. „Iskazali ste visoke sposobnosti, odlučnost i spremnost pružanja pomoći kada je bilo najteže. Među prvima ste pristigli u Izrael i odigrali presudnu ulogu u gašenju požara. Ne samo da ste heroji u Hrvatskoj već ste heroji i u Izraelu“, naglasio je ministar Krstičević te poručio kako je ponosan on osobno, ali i cijela Hrvatska jer su svojim nesebičnim angažmanom naše posade u Izraelu pokazale profe-sionalnost i odlučnost, ali i srce hrvatskog čovjeka i odlučnost hrvatske države da pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Posade je pozdravio i general Ante Gotovina, savjet-nik potpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost: „Veselimo se povratku naših posada i drago mi je da sam ih mogao doći pozdraviti. Pružili su ruku pomoći u potrebi i još jednom pokazali spretnost i osposo-bljenost djelovanja na požarima izvan teritorija Repub-like Hrvatske.“Zapovjednik Protupožarne eskadrile i hrvatskih snaga u Izraelu pukovnik Davor Turković kazao je kako se hrvatski tim iz Izraela vratio sa višeslojnim dojmovi-ma. „Reagirali smo u rekordnom roku i pružili pomoć državi Izraelu u najkritičnijem trenutku. Izraelski premijer upravo je zato došao kod nas, razgledao naš avion i zadržao se u razgovoru jer su hrvatska iskustva u gašenju požara iz zraka prepoznata i mogu biti koris-na Izraelu. U građenju protupožarne sigurnosti njima naša iskustva mogu biti dragocjena“, poručio je puko-vnik Turković.Po dolasku u RH svečani prijam za posade priredila je i predsjednica i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović.

KRSTIČEVIĆ I GOTOVINA POZDRAVILI PROTUPOŽARNE SNAGE

Marinko Karačić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

iz svijeta vatrogastva


VatrogastVo rusije na prekretnici

Fokus vatrogasaca diljem svijeta nakratko se pritom usmjerio na najveću zemlju na svije-tu i tamošnje vatrogasce, o kojima se s druge

strane i ne zna previše. Kad govorimo o ruskom vatrogastvu, većina ljudi pretpostavlja kako se tamo koriste više-manje vatrogasna vozila ruske proizvodnje, dok sami vatrogasci imaju razm-jerno nizak status osobne zaštite. Pozitivnim el-ementima ruskog vatrogasnog sustava uvijek se držalo znanstveno-istraživačke ustanove vezane uz proučavanje požara, a perjanicama njihove službe često su i vatrogasci-sportaši koji se natječu na međunarodnim vatrogasnim natjecanjima. Vlada Rusije nedavno je prihvatila koncept proved-be reforme nacionalnog sustava vatrogastva, s ciljem poboljšanja učinkovitost sustava i optimiziranja njegove unutarnje strukture. Planirana reforma uključuje ukidanje postrojbi sa sekundarnim i pomoćnim obavezama te preusmjeravanje njihovog financiranja u druge odjele službe. Financijska sred-stva akumulirana ovom reformom biti će korištena za dodatnu društvenu i financijsku potporu osoblju koje je direktno uključeno u operativne vatrogasne zadaće te uvježbavanju novih snaga.

Kao dio ovih planova, Ruska vatrogasna služba (dio ruskog Ministarstva za izvanredne situacije - EMERCOM) planira smanjiti broj zaposlenih za 20 %, prije svega u dijelu administracije i upravljačkih struktura. Vladimir Puchkov, ministar za izvanredne situaci-je, izjavio je kako će proračun Ruske vatrogasne službe u razdoblju 2016.-2017. biti prilagođen zbog trenutačnih teškoća u ruskom gospodarstvu. Puchkov je uveo i zabranu zapošljavanja čelnika re-gionalnih ureda ruske Državne vatrogasne službe, dok je od područnih ispostava zatražio rezanje troškova (osim u inspekcijskim odjelima) i sman-jenje broja zaposlenika u samim vatrogasnim i spasilačkim postrojbama. Postrojbama je zabranje-no djelovanje u bilo kakvim zadaćama koje nemaju direktnu vezu s osnovnom djelatnošću.

Uz smanjenje broja zaposlenika, reforma uključuje smanjenje troškova implementacije nekih krucijal-nih strukovnih nacionalnih programa. Primjerice, uslijed trenutačne gospodarske krize, ruska vlada odlučila je smanjiti sredstva za financiranje ne-davno pokrenutog federalnog programa poznatog pod nazivom “Sustav žurnih poziva,” koji uključuje kreiranje jedinstvenog pozivnog broja “112” za žurne službe. Proračun je također smanjen za re-dovite operativne vatrogasne zadaće s prvobitno planiranih 40 milijardi rubalja (oko 4,4 milijarde kuna) na 25 milijardi rubalja.Značajna smanjenja financijskih sredstava pogodi-

ti će i sektor za strukovna istraživanja i razvojne aktivnosti. Ovim planom ukidaju se specijalizi-rani znanstveni odjeli Državne vatrogasne službe te Istraživački institut za zaštitu od požara, kao i Istraživački institut za civilnu zaštitu i izvanredne situacije pri Ministarstvu za izvanredne situacije. Ova odluka već je izazvala velike kritike od strane vodećih ruskih eksperata iz područja vatrogastva, prema kojima će isto negativno utjecati na sveukup-nu učinkovitost sustava vatrogastva i znatno uman-jiti njegove potencijale u pogledu gašenja požara.Andrey Koshkin, viši analitičar Akademije za civ-ilnu zaštitu pri Ministarstvu za izvanredne situacije, vjeruje kako će opisana smanjenja proračuna nega-tivno utjecati na rad odjela zaduženih za razvoj i promicanje protupožarne preventive, što će znatno smanjiti ruske potencijale u području zaštite od požara.Prema Koshkinu, potrebno je koristiti iskustvo Ja-pana i nekih drugih azijsko pacifičkih zemalja, koje su utrošile ogromna sredstva u edukaciju pučanstva i implementaciju protupožarnih mjera. On dodaje i kako smanjenje sredstava za istraživanje i razvoj zaštite od požara nedvojbeno vodi prema nestašici novih tehnologija i suvremene opreme za potrebe vatrogasne djelatnosti, a što je bilo jednim od glavnih prioriteta za Rusiju posljednjih godina, posebice zbog postojećih sankcija Zapada.

krajem rujna ove godine, u velikom požaru moskovskog skladišta umjetnog cvijeća, poginulo je 8 ruskih profesionalnih vatrogasaca.

Cvijeće za preminule vatrogasce

Oklopno vozilo za gašenje požara

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

iz sv

ijeta

vatro

gastv

a


ustrojavanje dobrovoljnog vatrogastva kao temeljna smjernica

Sredstva osigurana preraspodjelom biti će reinve-stirana u implementaciju drugih planova i projekta u matičnoj djelatnosti. Prema službenim smjerni-cama, posebna pažnja biti će posvećena ustrojavan-ju dobrovoljnih vatrogasnih društava u različitim dijelovima zemlje. Prve naznake takvog novog pristupa u zemlji koja nema raširenu tradiciju do-brovoljnog vatrogastva hrvatska je javnost mogla prepoznati u rujnu 2011. godine, kada Državna uprava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvat-ske prima zamolbu od strane ruskog Ministarstva za izvanredne situacije glede organizacije posjeta izaslanstva ruskih vatrogasnih zapovjednika, a s ciljem upoznavanja sustava vatrogastva u našoj zemlji, s naglaskom na rad dobrovoljnih vatrogas-nih društava. Izravan povod tome bilo je donošenje zakona o osnivanju dobrovoljnih vatrogasnih pos-trojbi na području Ruske Federacije koji je donesen u svibnju 2011. godine, a kojim je propisano da do 2014. godine u Ruskoj Federaciji mora djelovati 850 000 dobrovoljnih vatrogasaca. Upoznali su pri-tom rad vatrogasnih organizacija u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najviše čuđenja kod ruskih vatrogasnih zapovjed-nika izazvala je velika motivacija svih kategorija članstva.Valja kazati kako je spomenuti zakonski propis iz 2011. godine bio „previše optimističan“, s obzirom da statistički pokazatelji govore o sporijem nap-retku. Tradiciju ruskog dobrovoljnog vatrogastva pokušava obnoviti udruga Sveruska dobrovoljna vatrogasna zajednica (rus. Vserossijsko dobrovolno požarno obšestvo - VDPO), od 2008. godine članica CTIF-a, koja svoje korijene vuče iz 1892. godine odnosno održanog kongresa vezanog uz zaštitu od požara u Sankt Peterburgu. Činjenica je kako je u to vrijeme bio osnovan određen broj dobrovoljnih va-trogasnih društava, a neka od njih zadržala su po-jedine oblike rada i za vrijeme Sovjetskog Saveza. Današnja Sveruska dobrovoljna vatrogasna zajed-nica službeno je ustrojena pod aktualnim imenom odlukom sovjetskog Vijeća ministara 1960. godine, a danas djeluje kroz 83 regionalna odjela u regija-

ma Ruske Federacije, 756 područnih odjela, tvor-nicu opreme za protupožarnu preventivu i početno gašenje požara u gradu Tolyatti, istraživački institut s podružnicama u najvećim regijama Ruske Feder-acije, izdavačku kuću, trgovačko društvo.

Danas je aktivno oko 263 000 članova VDPO-a, koji se podjednako bave protupožarnom preven-tivom i operativnim vatrogasnim zadaćama gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine. Djeluje i oko 17 000 sekcija mladih, s ukupno 230 000 malodobnih članova, čije su primarne aktivnosti vezane uz „va-trogasni sport“, odnosno discipline u kojima ruski vatrogasci redovito postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima.Recimo i kako je Sveruska dobrovoljna vatrogas-na zajednica 2008. godine potpisala Sporazum o suradnji s Ministarstvom za izvanredne situacije.

Državna vatrogasna služba pogođena recesijomRuska Državna vatrogasna služba danas djeluje na više od 85 000 lokacija s oko 220 000 zaposlenih. U sustav je uključeno 13 600 zgrada odnosno ob-jekata, uključujući 4 000 vatrogasnih postaja. U njihovom voznom parku nalazi se više od 18 000 različitih specijaliziranih vozila i 49 plovila. Opisani sustav godišnje operativno djeluje na oko 2 miliju-na intervencija.Krajem 2013. godine ruski parlament po prvi je puta najavio svoje planove glede preustroja nacion-alnog vatrogasnog sustava. U to vrijeme govorilo se o mogućem 20-postotnom smanjenju broja za-poslenih, poglavito u upravljačkom segmentu, no početak financijske recesije u Rusiji, prouzročen sankcijama Zapada, natjerao je Vladu na reviziju planova.

Prema riječima Anatolyja Tsyganoka, umirovljenog pukovnika i profesora na ruskoj Akademiji vojnih znanosti, umjesto bilo kakvih smanjenja proračuna, ruska vlada trebala bi svoju pažnju usmjeriti na jačanje ukupne zaštite od požara u zemlji. Tsyganok vjeruje kako, prema postojećim planovima, ruska Državna vatrogasna služba mora biti izdvojena iz strukture Ministarstva za izvanredne situacije te

Vatrogasna postaja i vozila Vatrogasna mladež

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

iz svijeta vatrogastva


ustrojena kao zasebna služba, zbog činjenice kako u većini zemalja u svijetu vatrogasna služba čini zaseban sustav, odnosno nije dijelom bilo koje druge institucije ili ministarstva.Međutim, izgleda kako je Sergey Shoigu, bivši čelnik ruskog Ministarstva za izvanredne situacije i Državne vatrogasne službe (čak 21 godinu na toj dužnosti, a danas ministar obrane), učinio nekoliko pogrešaka u upravljanju ruskim vatro-gastvom, dok sadašnji ministar Vladimir Puchk-ov do danas iste nije uspio sanirati. Najvećom pogreškom pokazuje se upravo odluka o početku optimizacije ruskog vatrogastva isključivo kroz masovna otpuštanja djelatnika.

Reforma će se također usmjeriti na podizanje razine zaštite od požara u prostranim ruskim provincijama i različitim regijama. Ona je u tim područjima znatno niža od razine zaštite od požara u najvećim ruskim gradovima, posebice u Moskvi i Sankt Peterburgu, gdje je broj tamošnjih vatrogasnih postaja tri do četiri puta veći od broja postaja bilo koje druge regije u zemlji.Posebnu pažnju poprimiti će i obnova nacionalnog sustava zračne zaštite šuma, koja je urušavanjem Sovjetskog saveza 1991. godine gotovo nestala te je povezana s nizom ekonomskih i političkih kriza u Rusiji.Valja istaknuti kako će se prema smjernicama ruskog parlamenta provoditi indeksacija osob-nih primanja vatrogasaca, no ona će biti pokre-nuta tek u drugoj polovici 2017. godine, sukladno trenutačnoj ekonomskoj krizi u zemlji i nedostat-ku sredstava za takve potrebe. Unatoč nedostatku sredstava, Vlada planira

nastaviti s aktivnom nabavom nove vatrogasne opreme i vozila za potrebe nacionalnog sustava vatrogastva. Isto se temelji na nedavnom ukazu premijera Dmitryja Medvedeva, prema kojem tehnička obnova nacionalnog sustava vatrogast-va mora postati jednim od prioritetnih ciljeva za zemlju.Rusija trenutačno nema gotovo nikakvog načina za nabavu inozemne nove vatrogasne opreme i vozila, što bi moglo dodatno pokrenuti proizvod-nju u domaćim tvrtkama. Imena tvrtki koje će biti uključene u provedbu ovog značajnog posla nisu poznata, očekuje se da će među njima biti neki od najvećih ruskih proizvođača strojeva i vozila.

Dijelom reformi zasigurno će biti i revizija projeka-ta međunarodne prisutnosti Rusije u različitim hu-manitarnim projektima, poput djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Sveukupni doprinos Rusije Centru u razdoblju od 2008. do 2017. iznositi će 102 milijuna dolara, a trenutačno se u centru mogu naći generatori kapaciteta 120 kW sposobni za posluživanje cijele bolnice, čamci za spašavanje, najsuvremeniji šatori, poljski kre-veti, vatrogasna vozila i saniteti, kao i „vatrogasni robot“, odnosno vozilo s daljinskim upravljanjem za gašenje požara u kemijskim postrojenjima. Ovaj kompleks uspostavljen je u travnju 2012. godine, odakle Rusija službeno kreće u pomoć u izvanrednim situacijama i slučajevima elementa-rnih nepogoda te tehnoloških nesreća, ne prestaje izazivati nagađanja o tome krije li se iza svega ipak namjera Moskve da se vojno infiltrira na ovom članicama NATO-a okruženom prostoru.

S vatrogasne intervencije Posada uz vozilo

Demonstracija upotrebe modernih tehnologija

Stjepan Kovaček

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

in me

moria

m


DEJAN MAŽAR1980 - 2016

S velikom tugom, javljamo svim prijateljima, znancima i vatrogascima da je dana 27. listopada 2016. tragično pre-minuo Dejan Mažar, djelat-nik PVPG HAC ONC i član DVD-a Plitvička jezera.

Dejan je rođen 16. svibnja 1980. godine, po završetku srednje škole za montera in-stalacija zapošljava se 2000. godine u NP Plitvička jezera na radnom mjestu ložača, da bi se već 2001. godine zapo-slio u Vatrogasnoj postrojbi Nacionalnog parka Plitvička jezera na radnom mjestu va-trogasca.

Od 2006. godine radio je u Profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi Hrvatskih autocesta na radnom mjestu vozača vatrogasca u Vatroga-snoj postaji Plasina gdje je napredovao do zvanja vatrogasca I. klase.

U svom petnaestogodiš-njem radu u profesionalnom vatrogastvu istaknuo se na mnogim vatrogasnim inter-vencijama, a posebno onim najtežim prilikom spašava-nja unesrećenih osoba na tehničkim intervencijama u prometu.

Godine 2014. po osnivanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Plitvička jezera uk-ljučuje se u rad društva kao operativni član vatrogasne

postrojbe i aktivno sudjeluje u svim aktivno-stima društva.

Osim volontiranja u vatrogastvu bio je akti-van i u radu Društva Crvenog križa Plitvička jezera prilikom čega je dobrovoljno darovao krv čak 36 puta.

Njegov lik dobrog čovjeka, prijatelja i va-trogasca ostat će nam u trajnom sjećanju.

Ante Brajković

Dana 29. studenog 2016. godine članove DVD-a Za-korenje pogodila je tužna vijest o smrti njihovog naj-starijeg člana Josipa Kuku-ruzovića u 93. godini života. Rođen je 21. rujna 1924. go-dine u Zakorenju. Osnovnu školu završio je u Zakorenju, a srednju u Požegi. Sudje-lovao je II. svjetskom ratu, nakon kojeg je do umirov-ljenja radio u Hrvatskim šumama te se ujedno bavio i poljoprivredom. Zajedno s nekolicinom mještana 1953. godine osniva Dobrovoljno vatrogasno društvo Zakorenje, a kroz svoj rad u vatrogastvu obnašao je razne duž-

nosti u Društvu: blagajnik, predsjednik i tajnik. Aktivan je bio i u tadašnjoj Mjesnoj zajednici i drugim organiza-cijama. Dao je veliki doprinos u gradnji vatrogasnog doma i nabavi vatrogasne opreme. Za svoj aktivni rad u vatroga-stvu primio je niz priznanja, pa je tako 2013. godine pri-mio Vatrogasnu spomenicu za 60 godina aktivnosti. Obi-telj, prijatelji i članovi DVD-a Zakorenje oprostili su se od

Josipa 1. prosinca 2016. godine na pogrebu u mjesnom groblju sv. Marka u Zakorenju gdje mu je odana vatrogasna počast uz po-časnu stražu i zvuk sirene.

JOSIP KUKURUZOVIĆ1924. - 2016.

DVD Zakorenje

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

in memoriam


Pripadnici DVD Brestovac, stožernog Društva u istoi-menoj općini u Požeško-sla-vonskoj županiji, zajedno s brojnim mještanima, prijate-ljima, susjedima i rodbinom, početkom studenoga ispratili su na posljednji počinak svo-ga najstarijeg člana Josipa Tus - Sedlara. Rođen je 8. srpnja 1933. godine tadašnjem Po-žeškom Brestovcu u zemljo-radničkoj obitelji doseljenika iz Bribira, a u Brestovcu je proveo cijeli svoj životni vijek. Bio je zapo-slenik u više požeških poduzeća, a najduže u gospodarskoj jedinici Kazneno-popravnog doma u Požegi, gdje je i umirovljen.

Zajedno s ostalim sumještanima ubrzo na-kon Drugoga svjetskoga rata zalagao se za obnovu rada DVD-a osnovanog 1905. godi-ne, te je vrlo brzo ponovo uslijedilo djelova-nje vatrogasaca na području Brestovca, ali i pojedinih susjednih mjesta u kojima su na-rednih godina također ustrojena vatrogasna društva. Kao aktivni član DVD-u Brestovac pristupio je 1. svibnja 1950. godine i od pr-voga dana dao svoj puni doprinos jačanju i razvoju Društva. Iako bez osnovne vatroga-sne opreme, vatrogasci su prionuli brojnim akcijama kako bi u cijelosti obnovili u ratu stradali Vatrogasni dom, izgrađen dvadese-

tih godina 20. stoljeća, te po-stupno uz velika odricanja nabavljali nužnu opremu. Usporedo su se činili napori za što boljim osposobljava-njem i stjecanjem potrebnih znanja za uspješno obavlja-nje temeljnih zadaća - zašti-tu ljudi i njihove imovine. U svim tim aktivnostima redo-vito je sudjelovao i Josip Tus - Sedlar, osobnim primjerom dajući potporu ostalim va-trogascima. Tako je uspješno

završio tečajeve i stekao zvanje vatrogasnog dočasnika 1977. godine. U DVD Brestovac dugi niz godina obnašao je dužnost spremi-štara, bio je zamjenik zapovjednika i član natjecateljske ekipe koja je pedesetih i šez-desetih godina prošloga vijeka s uspjehom nastupala na više vatrogasnih natjecanja.

Za svoj dugogodišnji predani rad i djelo-vanje u vatrogastvu Brestovca odlikovan je brončanom medaljom, te spomenicama sve do najviše za 60 godina rada u vatrogastvu. Također je nositelj Spomenice vatrogasni veteran. Na posljednjem ispraćaju počast su mu odali vatrogasci s počasnom stražom uz odar. Njegov dugogodišnji rad opstat će traj-no u sjećanju sadašnje i budućih generacija brestovačkih humanitaraca. Neka mu je laka hrvatska gruda.

JOSIP TUS - SEDLAR1933. - 2016.

Dana 5. studenog 2016. godi-ne, nakon duge i teške bolesti, preminuo je dugogodišnji član DVD-a Kustošija g. Nikola Cr-nogaj. Rođen je 10. prosinca 1950. godine u Špišić Bukovici, a u DVD Kustošija učlanio se 1987. godine, nakon članstva u DVD-u Rade Končar (1983.-1987.) Ispitani je vatrogasac od

1986. godine, a vatrogasac I klase postao je 1998. godine.

Za svoj dugogodišnji rad primio je mnoga priznanja: Brončanu plamenicu 1997. godine, Brončanu medalju 2000. godine te Spomenicu za 30 godina 2013. godine.

Počivao u miru Božjem!

NIKOLA CRNOGAJ1950. - 2016.

DVD Kustošija

DVD Brestovac

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Dana 6. prosinca navršilo se 25 godina od pogibije troje vatrogasaca Javne vatroga-

sne postrojbe Dubrovački vatrogasci. Vatrogasci Niko Mihočević, Andro Savinović i Teo Paskoje-vić poginuli su 6. prosinca, na blagdan Sv. Nikole, za vrijeme najtežeg granatiranja Grada Dubrov-nika gaseći požar na Hotelu Libertas koji je u to vrijeme bio pun prognanika. Vijence su položili predstavnici Grada, Županije, Vatrogasne Zajed-nice, postrojbe te roditelji i rodbina poginulih va-trogasaca.

Nikša Ivančević

Dubrovačko-neretvanska

Obilježavanje 25. godišnjice pogibije vatrogasaca

Andro SavinovićNiko Mihočević Teo Paskojević

Vatrogasna zajednica Dubro-vačko-neretvanske županije

dobila je 825 tisuća kuna vrijednu opremu za nadzor i motrenje po-žara otvorenog prostora. Radi se o opremi nabavljenoj realizacijom projekta HOLISTIC, a uključuje bespilotne letjelice, video nadzor šuma, uređaje za nadzor kretanja vozila te panele za vizualizaciju indeksa požarne opasnosti.

Bespilotna letjelica koja je dio ovog projekta proizvedena je u hrvatskoj u tvrtci Plurato i sastoji se od letjelice sa osam motora, je-dince za upravljanje i prijenos slike te dvije kamere, jedne za snimanje i fotografiranje je jedne termo-vi-zijske kamere, a letjelica ima mogućnost postavlja-nja pametne namatalice koja omogućava neograni-čeno vrijeme njezina leta.

Video nadzorom šuma obuhvaćene su za sada tri lokacije i to Mljet, Neretva i Osojnik. Na svakoj lo-kaciji postavljene su po dvije kamere visoke rezolu-cije s detekcijom požara. Nikša Ivančević

Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije dobila vrijedan sustav za nadzor i motrenje požara

Krajem mjeseca studenog Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske

županije organizirala je osposobljavanje vatrogasaca za spašavanje iz ruševina. U vježbi su sudjelovali vatrogasci DIP-a Du-brovnik, JVP Dubrovački vatrogasci, JVP Dubrovačko primorje, JVP Rijeka te vatro-gasci JVP Opatija koji su prezentirali upo-trebu potražnih pasa kod intervencija spa-šavanja iz ruševina.Nikša Ivančević

Vježba traganja i spašavanja iz ruševinaVlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


DR

Grad Zagreb

Deveti susret vatrogasa-ca veterana VZ Grada

Zagreba održan je u petak 2. prosinca u restoranu Zlatna medalja na kompleksu ZOV-a. Na susretu koji je organi-ziralo povjerenstvo za odli-kovanja i priznanja nazočni su bili dužnosnici Zajednice: predsjednik g. Zlatko Križa-nić, zamjenik predsjednika g. Neno Gložinić, zapovjed-nik g. Javor Lozar i tajnik g, Damir Vlahović. Susretu je nazočio predsjednik Skupšti-ne Grada Zagreba g. Andrija Mikulić, dok je izaslanik gra-donačelnika g. Milana Ban-dića bio g. Željko Basta iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.

Između tristotinjak nazočnih posebna počast iska-

zana je petorici vatrogasaca koji su primili posebno pri-znanje VZ Grada Zagreba pod nazivom vatrogasni ve-teran. Ove godine dobitnici navedenog priznanja bili su Stjepan Leš, DVD Vrapče, Slavko Matiček, DVD Ku-pinečki Kraljevec, Mirko Vrbanec, DVD Jakuševec, Zvonko Dumenčić, DVD Sesvetska Selnica, Božidar Martek, Vučko DVD Zagreb.

Nakon podjele navedenih priznanja i zajedničke večere uslijedilo je druženje uz tra-

dicionalni program tijekom kojeg su se veterani natjecali

za najbolji plesni par ili pak najboljeg pjevača, za koje su pak bile pripremljene prigodne nagrade, dok su svi sudionici dobili diplome i poklone.

Suret vatrogasnih veterana

DR

Predsjednik Skupštine Grada Zagreba A. Mikulić uručuje plaketu VZG Zagreba vatrogasnom veteranu S. Lešu

Dana 4. prosinca ispred Narodnog sveučilišta

Dubrava od 10 do 18 sati gra-đani su mogli razgledati vozila i opremu kojom raspolažu do-brovoljna vatrogasna društva s područja Dubrave.

U predstavljanju su sudje-lovali DVD-i Resnik-Zagreb, Dankovec, Branovec, Grane-šinski Novaki, Vidovec, Gra-nešina te Dubrava, koja je ove godine ujedno bila i organizator manifestacije.

Najveće oduševljenje s vatrogascima, kao i uvijek, pokazali su naši najmlađi uzrasti iako je veliki interes pokazan i od strane njihovih rodi-telja.

U 16 sati u posjet su stigli Sv. Nikola i kram-pus kako bi u pratnji naših vatrogasaca djeci

podijelili prigodne poklone.

Prezentacija vatrogasaca Dubrave

Sanja Šamec

Sukladno programu rada VZ Gra-da Zagreba održana je 10. prosin-

ca obuka vozača za vožnju terenskih vozila. Obuka je održana na dvije lokacije. S terenskim vozilima Land Rover obuka je održana na padinama Medvednice u Kašini, dok je obuka s vozilima Mazda održana u odteret-nom kanalu u Blatu. Ukupno na obje lokacije sudjelovalo je 48 terenskih vozila s 96 vozača.

Obuka vozača na teškim terenima

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Istarska

Krajem listopada ove godi-ne pulski gradonačelnik

Boris Miletić donio je odluku o dodjeli poslovnog prostora na Trgu 1. istarske brigade 13 površine 445 četvornih metara Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Pula. U tom poslov-nom prostoru dio će koristiti Područna vatrogasna zajednica Pula. DVD Pula je s Gradom potpisao odgovarajući ugovor o korištenju prostora 7. prosinca 2016. godine. Na temelju idejnog rješenja predstoji angažiranje arhitekata da predlože projekt uređenja cjelokupnog prostora.

DVD Pula utemeljen je 1950. godine i u proteklih 66 godina uvijek je bio u samom vrhu istarskog va-trogastva. No, početak vatrogastva na pulskom po-dručju zabilježen je još davne 1878. godine, kada je nakon velikog požara Općinsko vijeće donijelo odlu-ku o osnivanju vatrogasne postrojbe s 24 vatrogasca. U to doba u Puli su djelovale vatrogasne postrojbe u privatnim tvrtkama, posebice u industriji, a posto-jale su i dobrovoljne vatrogasne udruge, no ipak to nisu bila društva kakva danas poznajemo. Današnji kvalitetan rad pulskog DVD – a zorno potvrđuje vi-soku uspješnost pulskog vatrogastva, posebice kroz skladno djelovanje s pripadnicima JVP Pula. Oni nisu pričuva nego vrlo aktivno i uspješno sudjeluju na brojnim intervencijama. Tijekom 66 godina pul-ski su vatrogasci dali ogroman doprinos u spašava-nju i zaštiti stanovnika, gostiju i materijalnih dobara,

a u nizu zadaća koje uspješno obavljaju od 2010. godine je održavanje i čuvanje Kampa vatrogasne mladeži HVZ-a u Fažani.

Dugogodišnji predsjednik Društva Petar Znahor za ovu 2016. godinu ističe da je bila dobra i da su uspješno odra-đene mnoge zadaće. Nije bilo puno požara, ali je bilo stoti-

njak intervencija i preventivnih protupožarnih aktiv-nosti i vatrogasnih osiguranja. Čelni čovjek pulskog DVD-a oduvijek se zalagao da društvo dobije odgo-varajući prostor, jer postojeći na dvije lokacije iteka-ko otežava rad i razvoj društva, posebice na planu kvalitetne realizacije bogatih programa za stotinjak članove svih naraštaja. Četrdesetak članova su ope-rativci, dok su ostali bez ispita, a tu su i podupirući članovi te vatrogasna mladež i djeca.

Društvo raspolaže sa sedam vozila i osposobljeno je za raznovrsne intervencije i redovno obavlja osi-guranje kulturnih, humanitarnih, sportskih i ostalih manifestacija. Pulski su vatrogasci bili vrlo uspješni sudionici više vatrogasnih natjecanja i manifestacija. Također, održavaju prijateljske veze s više domaćih i inozemnih društava.

Rješavanjem gorućeg problema društva, a to je pro-stor za okupljanje i stručno osposobljavanje te smje-štaj opreme i vozila, realno je očekivati da će ubudu-će pulski vatrogasni dobrovoljci biti još uspješniji na svim područjima aktivnosti.

DVD-u Pula gradonačelnik Boris Miletić dodijelio poslovni prostor

Ova 2016. godina za DVD Buje jedna je od najuspješnijih, jer

su uspješno odrađene sve planirane aktivnosti, a među njima je svakako i angažiranje društva na obilježava-nju Svibnja - mjeseca zaštite od po-žara, Dana vatrogastva RH i štovanja sv. Florijana, upriličeno na prostoru istoimene crkve, u Kavama, na Buj-štini uz sudjelovanje oko 400 sudio-nika iz Hrvatske, Slovenije i Italije, rekao je Goran Rašić, predsjednik DVD-a Buje. Posebno se je zahvalio na potpori Područne vatrogasne za-jednice Buje i Grada Buje. Također, podvukao je da bujski vatrogasci oduvijek osobito vode brigu o mladeži, jer se upravo iz njihovih re-dova kadrovski osvježava društvo. Na tom području djelovanja od početka se ostvaruje izvrsna suradnja

s Rosanom Jović, ravnateljicom Osnovne škole Mate Balote Buje. Mladež DVD-a Buje se već treću godi-nu okuplja na svom godišnjem skupu, na kojem kao i njihove starije kolege podnose izvještaj o radu, fi-nancijama i planu aktivnosti za naredno razdoblje.

Bujski vatrogasci planiraju izgraditi vatrogasni dom

Asim Čabaravdić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


Dobrovoljno vatrogasno društvo Buje spada među istarske društva s najdužom tradicijom, a 60-ak čla-nova s 35 djece i mladeži ističe se već godinama po zapaženoj aktivnosti, posebice na preventivnom planu te u radu s najmlađima. Tridesetak članova su osposobljeni operativci, dvadesetak je opremljeno za različite intervencije, uključujući i šumske poža-re te petorica za tehničke intervencije. Predsjednik DVD-a Goran Rašić naglašava da su ove godine bili angažirani na gašenju dva požara, jednoj potrazi za izgubljenom osobom te na pokaznoj vježbi provje-re Plana evakuacije i spašavanja učenika, nastavni-ka i osoblja škole u Kaštelu. Na toj su vježbi uz JVP Umag, DVD Buje i Policijsku postaju Buje sudjelo-vale i kolege iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sečovlje iz susjedne Slovenije.

Zanimljivo je da bujski vatrogasci pola svoga pro-računa osiguravaju vlastitim radnim aktivnostima, kao što su primjerice vatrogasno osiguranje i redar-stvene usluge manifestacija na području Grada Buje, počevši od Dana grožđa u Bujama i skupa Antifa-

šista na Kučibregu, do fešte u Krasici i ostalih. Isto tako već godinama rade i na čišćenje šuma i prosjeka za umaškog hotelijera Istraturist te još neke radne aktivnosti s kojima zarađuju financijska sredstva za rad društva.

U ovom istarskom DVD-u aktualan je problem prostora, jer su dva vozila negaražirana i nedostaje adekvatan prostor za okupljanje članstva, posebice najmlađih. Stoga je već pripremljena potrebna do-kumentacija za prijavu na natječaje odgovarajućih fondova Europske unije. Gotov je projekt vatroga-snog doma i Grad Buje je dodijelio zemlju i zgradu za rekonstrukciju, a riječ je o projektu u koji bi treba-lo uložiti oko pet milijuna kuna.

Zaključno valja istaknuti da bujski vatrogasci odav-no vrlo uspješno surađuju s Policijskom postajom Buje, JVP Umag te s kolegama u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Sudionici su brojnih vatrogasnih natjecanja s ekipama djece i žena, a upravo se radi i na formira-nju muške ekipe. Asim Čabaravdić

Domaćin tradicionalnog prosinačkog susre-ta vatrogasaca javnih vatrogasnih postrojbi

Buzeta, Umaga i Kopra ove je godine 9. prosin-ca bila Gasilska brigada Koper. Na pograničnom susretu bili su nazočni zapovjednici JVP Buzet Damir Fabijančić, JVP Umag Bojan Štokovac, di-rektor Gasilske brigade Koper Vilij Bržan, Mladen Šćulac, županijski zapovjednik Primorsko-go-ranske županije, Dinko Petrov, zapovjednik JVP Krka, Igor Ravnić, zamjenik zapovjednika JVP Opatija, gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić, za-mjenik gradonačelnika Umaga Niko Čančarević i dogradonačelnik Kopra Petar Božić te predstavni-ci Državne uprave za zaštitu i spašavanje Sloveni-je i vatrogasnih struktura i osnivača pograničnih gradova i općina Istarske i Primorsko-goranske žu-panije.

Duga je tradicija vatrogasne suradnje Istarske žu-panije i Slovenskog primorja na planu zaštite i spa-šavanja, posebice u zajedničkom djelovanju profesi-onalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za koje granica ne postoji kada su u pitanju intervencije. Pogranične vatrogasne postrojbe zabilježile su broj-ne zajedničke intervencije, a zbog nastanka dviju država problem su stvarale administrativne barijere, no to nikad nije spriječilo susjede da pomognu jedni drugima.

Zapovjednik JVP Buzet Damir Fabijančić podsjeća da je od 4. ožujka 2011. godine nakon potpisivanja sporazuma o zajedničkom djelovanju ugašeno pet, šest požara na istarskom pograničnom području u kojima su vrlo učinkovito zajednički djelovali buzet-

ski vatrogasci i pripadnici Gasilske brigade Koper i članovi prostovoljnih gasilskih društava Rakitovec i Osp. Takva će se suradnja nastaviti i u budućnosti jer požari i elementarne nepogode ne poznaju granice, poručio je Fabijančić, a Bojan Štokovac podvukao da kvalitetna vatrogasna suradnja uz granicu osigurava zajedničko i učinkovito djelovanje s obje strane gra-nice. I direktor Gasilske brigade Koper Vilij Bržan ističe vrlo uspješnu suradnju koja uz profesionalne značajke ima i izuzetno vrijednu prijateljsku nit, a to znači da vatrogasci jedni na druge uvijek računaju u svim situacijama, jer vatrogastvo i prijateljstvo ne poznaje granice, ističe Bržan. Buzetski gradonačel-nik Siniša Zulić naglašava da su veze između zbrati-mljenih gradova Buzeta i Kopra prerasle u suživot na mnogim područjima uključujući i vatrogastvo, dok je zamjenik umaškog gradonačelnika Niko Čanča-rević rekao da suradnja uz granicu nema alternativu.

Pogranična suradnja vatrogasaca istre i slovenskog Primorja

Požari i elementarne nepogode ne poznaju granice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Svi subjekti Istarske županije, a među njima i istarsko vatrogastvo, zaduženi i

odgovorni za organizaciju i provedbu mjera civilne zaštite u zimskim uvjetima poduzeli su sve potrebne organizacijske mjere i pri-premili se za zimske uvjete. To je istaknuto na sjednici Stožera civilne zaštite Istarske županije održanoj 15. studenog 2016. go-dine u Pazinu kojoj je predsjedavao Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije. Uz članove Stožera bili su nazočni i načelnici gradskih Stožera CZIŽ te čelni ljudi MUP-a PU Istarske, Istarske ceste d.o.o. Pula, Vatrogasne zajednice Istarske županije, komunalnih službi gradova IŽ, Ceste d.o.o. Pula, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Hrvatske ceste d.o.o - Ispostava Pula, Županijske uprave za ceste i Bina – Istra.

Na temelju izvještaja pravnih osoba o poduzetim mjerama za zimsku sezonu, zaključeno je da Istra ima kvalitetan sustav zaštite od ekstremnih zimskih uvjeta te su poduzete organizacijske i tehničke mje-re koje osiguravaju normalan život i rad građana. Isto tako poručeno je da se u ekstremnim zimskim

uvjetima mogu očekivati i početni problemi, no sve su pravne osoba koje brinu o zimskim uvjetima po-zvane dovesti situaciju do normalizacije. Također, neophodno je informirati građane o eventualnom postojanju problema, kako se ponašati i postupati u zimskim uvjetima, a osobita pozornost dat će se na obavijest da se tijekom zimskih uvjeta građani ne uključuju u promet bez odgovarajuće zimske opre-me. Nakon sjednice Stožera, u prostorima Nadce-starije Pazin, Istarskih cesta d.o.o. Pula, održana je smotra vozila i opreme za provedbu mjera civilne zaštite u slučaju zimskih uvjeta.

Istra spremna za zimske uvjete

Karlovačka

Dobrovoljno vatrogasno društvo Brođani pro-slavilo je 60 godina postojanja. Ovo društvo iz

istoimenog mjesta nadomak Karlovca osnovano je 21. studenog 1956. godine nakon požara sjenika u selu. Tijekom desetljeća rada bilo je puno događaja, no najviše je rad ovog vatrogasnog društva obilježio period Domovinskog rata kad je uništen vatrogasni dom kao i sva oprema.

Brojne su nedaće pogađale DVD Brođane gotovo od samog osnutka. U početku rada trebalo je priku-piti opremu, izgraditi dom, a onda su došla vremena odlaska članova izvan granica Hrvatske, no Društvo je kroz sve probleme nastavilo s radom. U svoje su redove uspjeli okupiti i članstvo iz susjednih sela, na što su u Brođanima osobito ponosni.

Posljednjih godina DVD Brođani, kao i većiina karlovačkih vatrogasnih društava najviše intervenci-ja ima na poplavama. Odrađena je dobra preventiva po okolnim selima pa je tako i broj intervencija sma-njen, kazao je predsjednik Zlatko Pievac.

Na svečanoj skupštini povodom jubileja društva odazvali su se brojni vatrogasci iz prijateljskih dru-štava, a ovim su povodom dodijeljena priznanja i za-hvalnice zaslužnim članovima društva. (kb)

dvd Brođani

Proslavili 60 godina rada

Asim Čabaravdić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


vatrogasna zajednica karlovačke žuPanije

Vatrogasna zajednica Karlovačke županije uspješno je po prvi puta organizirala ospo-

sobljavanje za voditelje vatrogasne mladeži koje je održano 26. i 27. studenog 2016. godine u prosto-rijama Vatrogasnog centra u Karlovcu. Osposoblja-vanje je provedeno prema Programu za osposoblja-vanje voditelja vatrogasne mladeži te je provedeno od strane licenciranih predavača te ispitne komisije imenovane od strane Hrvatske vatrogasne zajed-nice, Diane Novosel – Dikšić i Mladena Preleca iz Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije i Branka Gudasića, predsjednika Savjeta za vatrogasnu mla-dež Karlovačke županije. Pomoć je pružio i Crveni križ grada Karlovca.

Osim brojnih tema vezanih uz položaj mladih u vatrogasnoj organizaciji, osposobljavanje mladih, odgojno-obrazovne procese, audiovizualna sred-stva, programe rada s mladima, vođenje odbora za rad s mladima, obrađene su i teme iz novinarstva, prve pomoći kao i suradnja s drugim organizacija-ma te rad s mladima u školi.

Kroz predavanja je istaknuto kako je svrha kvali-tetnog odgojnog djelovanja zapravo dobrobit sva-kog djeteta, njegov zdrav rast i razvoj kao cjelovite samoostvarujuće osobe i vrijednog člana zajednice. Dobrovoljno vatrogasno društvo je zajednica u ko-joj se navedena svrha može ostvariti ukoliko postoji zajedništvo i sukladnost ciljeva, prava i obaveza svih pojedinaca. Kvalitetan odgojni utjecaj mogu postići voditelji koji su razvili umijeća uspješnog odgojnog djelovanja u postavljanju zahtjeva mladima, komu-nikaciji s njima, sprečavanju i rješavanju nastalih sukoba, pozitivnom mijenjanju nepoželjnih po-našanja te oni koji svojim postupcima i poticajima

omogućavaju mladima samopotvrđivanje i samoo-stvarenje. Voditelj potiče kod mladih samosvijest i razvoj pozitivne slike o sebi, priprema ga za zrelo i samostalno odlučivanje u budućem vlastitom ra-zvoju. Veliku ulogu ima pozitivna klima kao opće ozračje zajedničkog života, suradnje i međudjelo-vanja mladih u DVD-u. To je glavni pedagoški cilj svakog voditelja za koji nema gotovih šablona, osim punog, otvorenog i dosljednog osobnog stručnog djelovanja uz uvažavanje dječjih individualnosti.

Praksa je pokazala kako trenutačno od 10 člano-va odjeljenja vatrogasne mladeži samo tri ostaju aktivni punoljetni članovi. Stoga je iznimno važno uključiti voditelje vatrogasne mladeži u tijela uprav-ljanja vatrogasnim organizacijama, a kako bi se ova statistika popravila. Rečeno je to prigodom pred-stavljanja rezultata pismenog testiranja polaznika, u okviru završnog ispita održanog 27. studenog 2016. godine. Nazočne je tom prigodom pozdravio te če-stitao polaznicima na uspješnom položenom ispitu, te zaželio puno sreće i uspjeha u radu s Vatrogasnom mladeži, Robert Hranilović predsjednik Vatrogasne zajednice Karlovačke županije.

Cjelokupan program osposobljavanja na kraju je završilo 37 polaznika. Rezultat je to ne samo rada već zapravo višegodišnjih nastojanja Savjeta za va-trogasnu mladež HVZ-a da stvori kvalitetne teme-lje za aktivnosti onih koji predstavljaju budućnost hrvatskog vatrogastva. Ovaj program osposobljava-nja dokazuje da smo u tome uspjeli te zahvaljujem Savjetu za vatrogasnu mladež HVZ-a na podršci i rezultatima koje smo zajedno postigli u prote-klom razdoblju, rekao je predsjednik Vatrogasne zajednice Karlovačke županije. (kb)

Organizirano osposobljavanje za voditelje vatrogasne mladežiCilj je zadržati mlade u vatrogastvu jer od 10 članova ekipa mladeži svega tri nastave rad kao odrasli članovi

Sudionici osposobljavanja za voditelje vatrogasne mladeži

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


DVD Vrhovac nakon 30 godina nabavilo je novo vozilo za po-

trebe Društva. Svečana primopreda-ja vozila bila je ispred Vatrogasnog doma u Vrhovcu. Na svečanosti su bili brojni uzvanici, na čelu s ozalj-skom gradonačelnicom Gordanom Lipšinić i predsjednik VZ grada Oz-lja Ivan Valčić, zapovjednik ozaljske vatrogasne zajednice Marijan Ple-skina, zatim predsjednica Stožera za civilnu zaštitu grada Ozlja Nada Di-ković te predsjednik VZ Karlovačke županije Robert Hranilović.

Kako je naglasio predsjednik DVD Vrhovac Niko-la Čulig, nakon 30 godina obnovljen je vozni park, zahvaljujući namjenskim sredstvima VZ grada Oz-lja, koji je izdvojio 70.000 kuna, dok je kroz donacije svih mještana Vrhovca, ozaljskih obrtnika i podu-zetnika prikupljeno još 25.000 kuna. Kupljeno je kombi vozilo Ford Tranzit iz 2010. godine, vrijedan

107.000 kuna. Novo vozilo blagoslovio je velečasni Kornelije Gr-

gić, a zapovjednik VZ grada Ozlja uručio je ključeve zapovjedniku DVD Vrhovac Krunoslavu Bakariću.

Paljenjem vozila, uključivanjem zvučne i svjetlo-sne signalizacije kombi je službeno postao „član“ DVD Vrhovac. (kb)

vatrogasna zajednica grada ozlja

Novo kombi vozilo za vrhovačke vatrogasce

Krapinsko-zagorska

Dana 6. studenog 2016. povodom 125. godiš-njice postojanja i djelovanja Dobrovoljnog va-

trogasnog društva Gornja Stubica održana je javna pokazna vježba „Stubica 2016.“ na prostoru igrališta Osnovne škole Matije Gupca u Gornjoj Stubici.

Osim zbog obilježavanja 125 godišnjice osnutka DVD-a Gornja Stubica, vježba „Stubica“ 2016. je održana i s ciljem provjere spremnosti i znanja pri-padnika postrojbe DVD-a Gornja Stubica i drugih gornjostubičkih DVD-ova te s ciljem približavanja rada i djelovanja Dobrovoljnih vatrogasnih društa-va široj javnosti.

Vježbom je rukovodio zapovjednik DVD-a Gor-nja Stubica Marko Frajtag koji je po završetku vjež-be podnio izvještaj o uspješnoj obavljenoj vježbi predsjedniku Vatrogasne zajednice Krapinsko-za-gorske županije Ivici Glasu. Izvještaje su podnijeli i zapovjednici DVD-ova koji su sudjelovali u vježbi. Predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas izvršio je smo-tru i čestitao svima na uspješno odrađenoj vježbi. Nazočnima se obratio i načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić koji je svim DVD-ima koji su sudjelovali u vježbi čestitao na uspješno odrađenoj vježbi.

125 godina DVD Gornja Stubica

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


U Vatrogasnom domu DVD-a Tugonica-Pod-građe u Tugonici u petak 25. studenog je

održana 26. sjednica Skupštine Vatrogasne zajed-nice KZŽ. Riječ je o planskoj skupštini, na kojoj se krajem godine, prema zakonskim propisima donose plan rada i financijski plan za sljedeću godinu. No, nakon odabira radnih tijela i prihvaćanja poslovni-ka o radu i zapisnika sa 25. sjednice, prije donošenja planova za 2017. godinu, prihvaćena je i II. izmjena financijskog plana za 2016. godinu. Ovoj se izmjeni pristupilo zbog usklađivanja prihodovne i rasho-dovne strane, a vezano za povećanje sredstava za rad i djelovanje VZKZŽ od strane Krapinsko-zagor-ske županije kao i usklađivanju ostvarenih prihoda i rashoda do mjeseca rujna 2016. godine i potreba vezanih za aktivnostima koji se očekuju do kraja go-dine. Planirani prihodi sada iznose 1.250.870,20 kn što je za 155.800,00 kn ili 14,23% više od prethod-nog plana, s tim da valja napomenuti da je županija povećala planirana sredstva za 200 tisuća, pa ona sada iznose 910 tisuća kuna. U ime županije skup-štini je prisustvovao zamjenik župana Anđelo Ferek Jambrek i sam vatrogasac, pa mu je dobro pozna-ta tematika. Pohvalio je rad zagorskih vatrogasaca, kao i VZKZŽ, što je dokazano i povećanjem sred-stava, koja su i u proračunu za 2017. godinu plani-rana prema ovom iznosu iz II. izmjene, dakle 910 tisuća kuna. Jednoglasno su prihvaćeni i Plan rada i Financijski plan za 2017. godinu, koje su čelni ljudi zajednice, predsjednik Ivica Glas, zapovjednik Ma-rijan Lovrenčić i tajnik Rajko Jutriša i obrazložili. Financijski plan za 2017. iznosi 1.095.100,00 kuna

na prihodovnoj strani i 1.060.330,00 kn na rasho-dovnoj strani, a razlika je posljedica viška prihoda tekuće godine od 34.770,00. U planu rada pak plani-rane su brojne aktivnosti u 2017. godini podijeljene na cjeline: Stručna služba, upravljanje, administra-cija, poslovni prostor; Aktivnosti na unapređenju zaštite od požara i vatrogastva; Osposobljavanja i usavršavanja, vježbe i natjecanja; Skrb o pomlađi-vanju i rad sa mladima, te Promidžba, informiranje i manifestacije. Na početku skupštine pozdrave je uputio i Stjepan Skuliber, predsjednik DVD-a Tu-gonica-Podgrađe, koje je u svojoj slavljeničkoj 70. godini postojanja bilo domaćin ovoj skupštini, a uz dožupana, kao gost se obratio i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, koji se također pohval-no izrazio o vatrogastvu na području svoje Općine, gdje uz spomenuto DVD Tugonica-Podgrađe, dje-luju još tri društva, DVD Selnica, DVD Laz i kao središnje DVD Marija Bistrica.

Nakon vježbe, u restoranu „Rody“ u Samcima nastav-ljeno je svečano obilježavanje gdje se okupljenima obratio predsjednik DVD-a Gornja Stubica Marko Klanjčić koji je zajedno s zapovjednikom DVD-a Markom Frajtagom podijelio zahvalnice i na suradnji zahvalio predsjed-niku Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske župa-nije Ivici Glasu, načelniku Stožera zaštite i spašavanja Općine Gornja Stubica i načelniku Općine Jasminu Krizmaniću, načelni-ku Stožera civilne zaštite Općine Gornja Stubica i zamjeniku načelnika Općine Vladimiru Škvorcu, DVD-ovima Stružec, Vrapče, Donja Stubica, Sveti Matej, Dobri Zdenci i Šagudovec.

Predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas uručio je pred-sjedniku DVD-a Gornja Stubica Marku Klanjčiću plaketu Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije te čestitao DVD-u na velikoj obljetnici.

Predsjednik Vatrogasne za-jednice Općine Gornja Stu-bica Josip Lešković uručio je DVD-u Gornja Stubica prigodan poklon te čestitao na obljetnici. Poklone su uručili i čestitali na obljet-nici i predstavnici DVD-ova Stružec i Sveti Matej.

Okupljenima su se obra-tili i čestitali 125. godiš-njicu postojanja i djelo-

vanja i načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić te voditelj Ureda za preventivne i planske poslove Područnog ureda za zaštitu i spašavanje u Krapini Vladimir Zrinski. Osim navedenih, na vježbi i svečanom obilježava-nju nazočni su bili i predsjednica Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica Đurđica Labaš, općinski vi-jećnici, predstavnici Savjeta mladih Općine Gornja Stubica, predstavnica Osnovne škole Matije Gupca, predstavnici gornjostubičkih udruga, mještani Gor-nje Stubice, predstavnici medija i drugi gosti.

Elvis Lacković

26. sjednica Skupštine VZ KZŽ

Detalj s vatrogasne pokazne vježbe

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Ličko-senjska

U subotu 24. rujna 2016. godi-ne u Brinju je obilježena 120.

obljetnica neprekidnog rada Dobro-voljnog vatrogasnog društva Brinje. Program proslave ovog značajnog ju-bileja brinjskih vatrogasaca započeo je u poslijepodnevnim satima oku-pljanjem i postrojavanjem članova dobrovoljnih vatrogasnih društva i javnih vatrogasnih postrojbi ispred Vatrogasnog doma Brinje i svečanim mimohodom vatrogasnih postrojbi Frankopanskom ulicom.

Nakon svečanog mimohoda vatro-gasnih postrojbi, u športskoj dvorani OŠ Luke Perkovića održana je sve-čana sjednica društva na kojoj su, uz predstavnike brojnih vatrogasnih društava iz cijele države, prisustvovali i zamjenik predsjednika Hr-vatske vatrogasne zajednice Stjepan Ptiček, počasni predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki, predstavnici Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije tajnik Ivica Marković i vatrogasni zapovjednik Hrvoje Ostović, načelnik Općine Bri-nje Zlatko Fumić i predsjednik OV Brinja Davor Vičić te prof. dr. Željko Holjevac autor monografi-je „Dobrovoljno vatrogasno društvo Brinje 1896.-2016.“ koja je široj publici predstavljena na svečanoj sjednici.

Predsjednik DVD-a Brinje Ante Javor podnio je iscrpno izvješće o radu DVD-a Brinje u prigodi 120. obljetnice društva u kojem se mogla čuti krat-ka povijest društva od početaka do današnjih dana. Posebnu zahvalu predsjednik je uputio profesoru Željku Holjevcu zbog truda, vremena i znanja koje je uložio kako bi DVD-u Brinje za ovaj jubilej po-klonio monografiju o povijesti društva i tako osta-vio pisani trag u naslijeđe budućim generacijama vatrogasaca. Predsjednik Javor se zahvalio Općini Brinje i načelniku Fumiću te ravnateljici Mariji Vi-čić i Osnovnoj školi Luke Perkovića na podršci u radu društva svih ovih godina.

Monografiju o DVD-u Brinje predstavio je njen autor prof. dr. Željko Holjevac koji je istaknuo čast i zadovoljstvo što je kao rođeni Brinjak imao priliku pripremiti i napisati knjigu o prošlosti i sadašnjosti brinjskog vatrogastva i pokloniti ju DVD-u Brinje u prigodi ovako značajnog jubileja. - Ova mono-grafija je prva zapisana povijest najstarije brinjske građanske udruge i stoga je napisati ju bila složena zadaća koja je zahtijevala poprilično mnogo histo-riografskog istraživanja i skupljanja arhivskog gra-

diva o brinjskim vatrogascima – istaknuo je Željko Holjevac.

Nakon profesora Holjevca, nazočnima se obratio načelnik Brinja Zlatko Fumić koji se pridružio če-stitkama na 120. rođendanu, te istaknuo da Općina Brinje sukladno proračunskim mogućnostima po-maže rad DVD-a Brinje svih ovih godina te vjeruje da će se dobra suradnja nastaviti i u budućnosti. Na kraju svog govora načelnik Fumić istaknuo je, zna-jući za potrebu DVD-a za novim vozilom, kako vje-ruje da će do idućeg rođendana društva i ta potreba biti ostvarena.

Veliki jubilej DVD-u Brinje, ispred Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije, čestitao je tajnik Ivica Marković, dugogodišnji prijatelj brinjskih va-trogasaca, a nakon njega nazočnima se obratio žu-panijski vatrogasni zapovjednik Hrvoje Ostović koji je istaknuo veliku čast što govori i u ime ličko-senj-skog župana Milana Kolića i državnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića koji uslijed obveza nisu uspjeli doći u Brinje na proslavu 120. obljetnice društva. U ime Hrvatske vatrogasne zajednice jubi-lej su čestitali počasni predsjednik Teodor Fricki i zamjenik predsjednika Stjepan Ptiček. Uz prigodni govor zamjenik predsjednika HVZ-a Stjepan Ptiček dodijelio je DVD-u Brinje Plaketu HVZ-a povodom 120. obljetnice društva te Povelju Mirka Kolarića koja se dodjeljuje za izuzetna dostignuća u zaštiti od požara i razvoju vatrogastva.

Nakon tog su na svečanoj sjednici dodijeljena su odličja i priznanja zaslužnim vatrogascima iz brinj-skog DVD-a. Svim sponzorima i donatorima koji su na bilo koji način pomogli rad društva dodijeljene su zahvalnice i monografija na dar.

120. obljetnica DVD-a Brinje

Alen Perković

Postrojavanje članova DVD-a Brinje

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


U organizaciji Vatrogasne zajednice Ličko-senjske

županije i Dobrovoljnog vatroga-snog društva Plitvička Jezera kao domaćina završio je treći po redu sportski susret ličko – senjskih vatrogasaca i prijatelja. Više od 110 sudionika 12. studenog 2016. natjecalo se u sportskoj dvorani Srednje škole Plitvička jezera, već tradicionalno u dvije discipline: odbojci i povlačenju konopa.

U sportskom ozračju na turni-ru u odbojci natjecalo se osam vatrogasnih ekipa u službenom i dvije u revijalnom dijelu turnira, dok su se na turniru u povlačenju konopa natjecale četiri ekipe.

Zavidnu razinu odbojkaške igre prikazale su vatrogaskinje DVD-a Plitvička Jezera koje su u revijalnoj utakmici pobijedile ekipu VZŽ Ličko-senjske.

DVD Plitvička jezera – pobjednik prošlogodišnjeg odbojkaškog turnira vatrogasaca koji je održan u Gospiću zadržao je poziciju na vrhu ljestvice pobijedivši u finalu vatrogasnu ekipu VZŽ Primorsko-goranske treću go-dinu za redom zbog čega im prijela-zni pehar ostaje u trajno vlasništvo. Treće mjesto ostvarila je ekipa DVD-a Pazarište.

Na turniru u povlačenju konopa prvo mjesto osvojila je natjecateljska ekipa DVD-a Otočac, drugoplasira-ni je DVD Velebit – Lovinac, a treće mjesto zasluženo je pripalo ekipi JVP Gospić.

Večera za sudionike i druženje na-kon završetka cjelodnevnog natje-canja upriličen je u dvorani Župnog

ureda u Korenici gdje su dodijeljeni pehari i prigodni pokloni za najbolje ekipe i zahvalnice sudionicima, sponzorima i pokrovitelju – Općini Plitvička Jezera.

Sportsko natjecanje vatrogasaca “Plitvička jezera 2016.“

Međimurska

Od 25. do 28. studenog 2016. g. u austrijskom gradu Neusiedl am See održana je godišnja

Konferencija Međunarodne vatrogasne sportske federacije na kojoj su prihvaćena izvješća o prove-denim Svjetskim prvenstvima i međunarodnim vatrogasnim sportskim natjecanjima pod okriljem Federacije. Određeni su i domaćini Svjetskih prven-stava za 2017. g. te će se prvenstvo mladih vatroga-saca održati od 3. do 9. rujna 2017. u Bugarskoj u gradu Varna, dok će se prvenstvo odraslih održati u Turskoj u gradu Izmir od 25.9. -1.10.2017.

Za vatrogasce sportaše iz Hrvatske ova Konferen-cija bila je od posebnog značaja jer je Vatrogasna sportska udruga Žiškovec primljena u punopravno članstvo Federacije koja iduće godine slavi 15. go-dina osnutka. Tom prigodom su nagrađeni spomen medaljama svi predstavnici država članica koji su doprinijeli razvoju vatrogasnog sporta u proteklom razdoblju, među njima i predsjednik VSU Žiškovec Radovan Zadravec.

Ova godina bila je po rezultatima najuspješnija do sada, ali i najaktivnija po brojnim aktivnostima koje su proveli članovi udruge. Posebno je potrebno i istači potporu koju su VSU Žiškovec pružili brojni donatori i sponzori iz cijele Hrvatske, a posebno iz

Međimurja, najznačajnija potpora pristigla je iz Me-đimurske županije od župana Matije Posavca i pred-sjednika Skupštine županije Mladena Novaka.

-Pozivaju se svi zainteresirani za promociju i natje-canja da nam se jave kako bi ih uvrstili u pripreme za iduću natjecateljsku sezonu-poruka je iz Udruge.

vatrogasna sPortska udruga žiŠkovec

Primljeni u članstvo Međunarodne vatrogasne sportske federacije

Primljeni u punopravno članstvo

Mladen Grubić

VZŽ Ličko-senjske

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Mladen Grubić / Damir Perhoč

Mladen Grubić / Foto: VIPRO Prelog

DVD Cirkovljan, naselja iz sastava grada Pre-loga, dobilo je novo kombi vozilo 8. prosinca

2016. godine. Dobili su ga upravo na dan kada su osnovani prije 128 godina. Ključeve novog vozi-la primio je predsjednik DVD-a Cirkovljan Alojz Režek, a svečanost su uveličali gradonačelnik Gra-da Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Mjesnog odbora Cirkovljan Robert Verli te predsjednik Va-trogasne zajednice Grada Preloga Josip Posavec. Vo-zilo je dar Grada Preloga i približna mu je vrijednost 230.000 kuna. U tome je u nabavci vozila s 200.000 kuna sudjelovao Grad Prelog.

Vozilo je blagoslovio prečasni Antun Hoblaj, žu-pnik preloške župe, a potom je u crkvi u Cirkovljanu služio svetu misu.

doBrovoljno vatrogasno druŠtvo cirkovljan

Kombi vozilo za rođendan

U ponedjeljak, 21. studenog, učenici 2. a i b ra-zreda OŠ Tomaša Goričanca sa svojim su razredni-cama Slavicom Švec i Jasminkom Drabić posjetili DVD Mala Subotica. Došli su im u posjet kako bi utvrditi sadržaje naučene na satovima prirode i društva o zaštiti od požara.

Ispred vatrogasnog doma dočekao ih je zapo-vjednik DVD-a Miroslav Kocijan i njegovi pomoć-nici Simon Kapelari, Sandra Obadić i Nina Pinta-rić. Oni su bili ti koji su im pokazali sve ono što su naučili iz knjiga i što su im govorile učiteljice.

I oni bi u vatrogasce

Suradnja škole i vatrogasaca u Maloj Subotici

Osječko-baranjska

Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo Našice, s dvije „A“ seni-

orske ekipe 10. 12. 2016. nastupilo je na 5. Zimskom dvoranskom va-trogasnom kupu u Harkanovcima. U najjačoj i najbrojnijoj kategori-ji, Našičke ekipe zauzele su 1. i 4. mjesto, u konkurenciji od 17 ekipa. Ove godine, natjecanje je bilo dosta jako, te su desetinke i stotinke od-lučivale o mjestima na postolju.

Ekipa DVD Našice II krenula je prva na stazu izvesti vježbe. Prva vježba nije im uspjela, ali u drugoj

Našički vatrogasci osvojili zimski dvoranski vatrogasni kup u Harkanovcima

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


vježbi dečki su dali svoj maksimum, i odradili najbo-lje što su mogli. Štoperica se zaustavila na 20,93 sec. Desetinke su ih dijelile od 3. mjesta, no s obzirom da je ekipa pomlađena, ovo je i više nego dobro zasluže-no mjesto.

Odmah poslije njih, nastupila je ekipa DVD Našice I, aktualni općinski i županijski prvaci. Prvu vježbu dečki nisu odradili onako kako su željeli, štoperica je zaustavljena na 22,61 sec, te su svi pogledi bili usmje-reni u drugu vježbu. Druga vježba izvedena je onako kakao je i bila zamišljena, te je završena na 17,89sec. Bilo je prostora da se vježba i prije završi, no i sa 17,89 sec Našički vatrogasci postali su pobjednici dvoranskog kupa. Drugo mjesto pripalo je aktualnim državnim prvacima DVD Razljev, dok je treće mjesto zauzela ekipa DVD Valpovo.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice čestita eki-pama i njihovim voditeljima na postignutim rezul-tatima. Tekst: Marijan Gajski

Foto: Marijan Gajski & David Ferčec

Vozni park Dobrovoljnog vatrogasnog društva Našice od nedavno je bogatiji za još jedno vatro-gasno vozilo. Riječ je o polovnom vozilu marke Mitsubishi L200 iz 2005. godine. Vozilo će služiti u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Našice i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Našice kao zapo-vjedno vozilo, a bit će na usluzi svim našičkim vatrogascima.

Našički vatrogasci bogatiji za još jedNo vatrogasNo vozilo

Požeško-slavonska

Zapovjedništvo VZŽ sastalo se 9. studenog 2016. u Požegi. Nakon rasprave i analize zapisnika sa

prethodne sjednice, isti je većinom glasova usvojen. Analiziralo se uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi i provjera sustava UKV vatrogasne radijske mreže na području županije u čemu su pomogli predstavnici DUZS Požega pročelnik Slavko Marinac i voditelj centra 112 Boris Horvat. Zaključeno je da se i da-lje uzbunjivanje vatrogasaca vršiti pomoću sustava Vatrotel uz njihove neke prijedloge poboljšanja, ali ostaje i stara mogućnost uzbunjivanja putem sirena.

Određena je i obveza manjim DVD-ima da moraju barem jednom tjedno vršiti provjeru UKV vatro-gasne radijske mreže. Članovi Zapovjedništva su analizirali državno vatrogasno natjecanje mladeži 24. 09. 2016. godine u Puli i državno natjecanje va-trogasaca 1. 10. 2016. godine u Puli te su rezultati ocijenjeni sa solidnom ocjenom uz kritiku DVD-a koji su biti u Puli na dan treninga, a isti nisu prošli. Složili su se da je na treningu poželjno sudjelovati iz razloga što se može otkloniti eventualna greška u radu ekipe, a i samo upoznavanje s opremom i te-

Sjednica Zapovjedništva VZŽ

Članovi Predsjedništva i Nadzornog odbora Va-trogasne zajednice Požeško-slavonske županije

održali su 28. studenog zajedničku sjednicu u Požegi. Zajednički su prošli 16 točaka dnevnoga reda. Usvo-jen je zapisnik s prethodne sjednice kao i zaključci sa sjednice Zapovjedništva. Predsjednik je podnio izvješće o provedbi Državne revizije i unutarnje re-vizije Požeško-slavonske županije te je u oba sluča-ja dano bezuvjetno mišljenje o radu VZŽ. Donijeta je odluka o smanjenju plaće pročelnika za 10 % iz razloga usklađenja s ostalim pročelnicima u uredu županije. Usvojeno je izvješće o financijskom poslo-vanju VZŽ-e za razdoblje 1. 1. do 30. 9. 2016. g. te 1. rebalans financijskog plana VZŽ za 2016.g. i nadopu-na financijskog plana za 2017. g. S obzirom na nove pravilnike predsjednik i pročelnik je upoznao člano-ve i predstavnike zajednica i središnjih DVD o novoj obvezi donošenja niza odluka za koje je imenovana grupa koja će iste pripremiti i proslijediti zajednica-ma i središnjim DVD-ima. Imenovana je inventurna

komisija te su dani naputci za održavanje izvještaj-no-izbornih Skupština DVD-a i VZ-e. Analizirane su aktivnosti rada operatera u Vatronetu te su donesene odluke da će se održati edukacija naših operatera te da središnji DVD-i trebaju uz suradnju sa DVD-ima sa svoga područja ažurirati operatere, odnosno brisa-ti one koji to više nisu, neaktivne potaknuti na rad ili eventualno dodati nove. Utvrđen je prijedlog VZŽ za Povelju Mirka Kolarića za člana DVD-a Kutjevo, Iva-na Smojvera. Dogovorena je pretplata na Vatrogasni vjesnik za 2017. godinu za sva Društva na području VZŽ. Vrtićima, osnovnim i srednjim školama koji-ma će se ponuditi sudjelovanje na natječaju HVZ-a za najbolji likovni i literarni rad te fotografiju u 2017. g. Utvrđene su i obljetnice DVD-a u 2017. godini, pa nas tako obilježavanja očekuju u DVD-ima Sesvete (60 godina), Grabarje (75 godina), Ljeskovica (80 go-dina), Antunovac (90 godina), Poljana (90 godina), Jakšić (110 godina), Donja Obrijež (120 godina) i Pleternica (125 godina).

Sjednica Predsjedništva i Nadzornog odbora VZŽ

Marko Ašenbrener

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


renom je prednost u odnosu na one koji taj dio ne odrade. Također su analizirana općinska i gradska vatrogasna natjecanja, taktičke združene vježbe VZ Pakrac-Lipik i zajedničke vježbe VZ Požeštine i VZ Grada Požege, dislokacija vatrogasaca na priobalje, Kamp vatrogasne mladeži u Fažani, intervencije od 1.-9. mjeseca 2016. godine te su članovi Zapo-vjedništva koji su bili sudionici stručnog seminara

vatrogasaca u Dubrovniku iznijeli svoje izvješće. Dogovorene su potrebe za osposobljavanjem vatro-gasaca za zvanja, klase i specijalnosti te za voditelja vatrogasne mladeži. Naš koordinator za suradnju s vladom Tirola Tomislav Stokić podnio je izvješće o daljnjim aktivnostima glede donacija vatrogasnih vozila i druge opreme.

Marko Ašenbrener

Primorsko-goranska

Nikica Tramontana, tajnik-stručni suradnik VZPGŽ-a i Dario Gauš, zamjenik zapovjed-

nika JVP-a Rijeka boravili su potkraj svibnja i počet-kom lipnja u Ottawi na petodnevnom međunarod-nom vatrogasnom kongresu „Ottawa F.I.R.E. 2016 Symposium“. Skup je organizirala Međunarodna organizacija instruktora vatrogastva, u suradnji sa Sindikatom vatrogasaca Kanade i Sveučilištem Car-leton, a pratilo ga je više od 250 sudionika.

Prva tri dana kongresa održane su radionice u ko-jima je sudjelovalo 35 vrhunskih vatrogasnih struč-njaka-instruktora iz cijeloga svijeta, među njima i Tramontana i Gauš, kao jedini predstavnici Hrvat-ske koji na radionicama sudjeluju već šest godina, kao članovi te organizacije - International Fire In-structor Workshop (IFIW). Kroz razna predavanja sudionici su razmjenjivali ideje, iskustva i mišljenja te dogovarali buduće zajedničke projekte, povezane s napretkom struke, usvajanjem novih znanja i vje-ština, ali i sposobnosti prenošenja tih znanja dru-gima.

Ove godine vrlo zapaženo predavanje održao je i Tramontana, a govorio je o „nevidljivim“ ljudima, kakvih u Hrvatskoj ima čak 14%. - Radi se zapravo o ljudima koji imaju bilo koju vrstu invaliditeta, tj. ljudima s posebnim potrebama. Govorio sam o od-nosu svih službi iz sustava zaštite i spašavanja prema tim ljudima, koliko su te službe uopće osviještene da takvi ljudi postoje u njihovom okruženju, koliko su spremne djelovati i što se sve mora napraviti da bi se tim ljudima, u slučaju potrebe, mogla pružiti odgo-varajuća pomoć. Predavanje je pobudilo vrlo pozi-tivne reakcije, mnogi kolege izrazili su zadovoljstvo što sam uopće otvorio tu temu, kaže Tramontana te dodaje: - Dotaknuo sam se i hrvatskih iskustava povezanih s tom problematikom. Nažalost, sve ak-tivnosti koje se provode u svezi te kategorije stanov-ništva, uključujući i vatrogasne vježbe, uglavnom su formalne naravi, bez zadiranja u srž problema, iako

se ovdje, uvjeren sam, radi o potencijalno vrlo ve-likom i ozbiljnom problemu koji bi u slučaju neke katastrofe mogao eskalirati u događaj s posljedica-ma koje, siguran sam, ne želimo iskusiti. Unatoč tome, u našim planovima spašavanja ti ljudi su za-sad samo statistički broj i ništa više. Moj je cilj bio ovim predavanjem upozoriti na ozbiljnost i veličinu tog problema te potaknuti mjerodavne institucije da se njime ozbiljno pozabave, ističe Tramontana.

O „nevidljivim“ ljudima Tramontana planira go-voriti i dogodine na stručnom skupu u Opatiji, kako bi se cjelokupna hrvatska vatrogasna javnost, i ne samo vatrogasna, upoznala s tim problemom. U planu mu je to predavanje upotpuniti i svjedočan-stvom invalidne osobe koja je doživjela neku stvar-nu intervenciju u kojoj je njezina sigurnost ovisila o radu žurnih službi, kako bi „iz prve ruke“ posvjedo-čila o svojim iskustvima.

„Nevidljivi ljudi“ Nikice Tramontane – posebno zapaženo predavanje na „Ottawa F.I.R.E. 2016 Symposium“

N. Tramontana i D. Gauš

V.R.T.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


Nakon dugih 37 godina radnoga staža u vatro-

gastvu otoka Krka, sa zadnjim danom lipnja u zasluženu mi-rovinu otišao je zapovjednik III. smjene JVP-a Grada Krka, izniman operativac i vatroga-sni instruktor, a prije svega ve-liki čovjek i humanist - Dario Crnčić.

Rođen je u Umagu 1957. go-dine. Srednjoškolsko obrazo-vanje završio je 1974. godine u Senju, gdje je stekao zvanje automehaničara. Nedugo potom zaposlio se u komunalnom poduzeću „Putevi i luke“ - Krk. Godine 1979. zapošljava se u tada novo-osnovanoj Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Općine Krk, na mjesto zamjenika komandira, sa zadaćom usa-vršavanja, obuke i rada sa svim novim vatrogascima koji su zaposleni u tu vatrogasnu jedinicu, koja je „po-krivala“ cijeli otok Krk. Dario Crnčić upravo je prije početka rada u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici bio dobrovoljni vatrogasac DVD-a Krk. Svojim aktivnim i profesionalnim radom zadobio je povjerenje svih svojih kolega, ali i nadređenih, pa ne čudi da mu je u novoosnovanoj profesionalnoj jedinici povjerena te-meljna obuka novopristiglih vatrogasaca.

Svoje usavršavanje i školovanje nastavio je u Zagrebu, gdje je 1980. godine stekao diplomu iz područja zaštite od požara te postao vatrogasac specijalist.

Također je bio aktivno uključen i u rad Područne vatrogasne zajednice otoka Krka te je svojim znanjem i iskustvom pridonio njezinom velikom i brzom na-pretku, kako na području podizanja operativnosti svih

vatrogasnih postrojbi, tako i na planu nabave opreme i vozila, što mu je kao du-gogodišnjem područnom vatrogasnom zapovjedniku otoka Krka, bio prioritetni zadatak i cilj.

U svojem radu imao je stav da suvremeni vatroga-sac mora imati širok spek-tar znanja i vještina, iz ra-znih područja. Jedino tako,

govorio je Dario, vatrogasac će biti spreman za sve izazove s kojima se može suo-čiti i jedino tako moći će u kratkom vremenu donijeti ispravnu odluku i snaći se u svim situacijama na koje se nailazi na terenu.

Posebno ga je veselio rad s vatrogasnim pomlatkom i mladeži te natjecateljskim ekipama. Istodobno, u tom je poslu bio strog i tražio disciplinu. Tražio je bolje, brže i kvalitetnije, ali uvijek s argumentima, pa su nje-govi „učenici“ rado i sa zahvalnošću slušali i „upijali“ sve što im govori. Duga i nadasve kvalitetna vatroga-sna karijera našega dragog kolege Darija zaključena je oproštajnom feštom u krugu vatrogasne postrojbe. Tom smo mu prigodom svi još jednom čestitali na bli-stavoj karijeri, a uručen mu je i prigodan dar u ime svih djelatnika JVP-a Grada Krka i svih članica PVZ-a otoka Krka, uz iskrenu zahvalu za sve što je učinio za otočno vatrogastvo, ali i za sve lijepe trenutke koje je podijelio sa svojim kolegama i cijelim kolektivom, baš poput velike vatrogasne obitelji.

Dragi Dario, još jednom hvala ti na svemu i želimo ti dugu i ugodnu mirovinu, s mnogo radosnih trenutaka.

Vilko Saršon, član DVD-a Kastav, od ove je godine ponosni vlasnik još

jednog vrijednog priznanja – godišnje nagrade Grada Kastva koja mu je za du-gogodišnji dobrovoljni rad u vatrogastvu dodijeljena u lipnju, na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća, upriličenoj u povodu proslave Dana Grada Kastva.

Vilko Saršon član je DVD-a Kastav već 25 godina, točnije od 1991. godine. Ško-lovanje za vatrogasca završio je 1996., a 2001. godine stekao je i zvanje vatrogasnog dočasnika. Saršon je jedan od najaktivnijih članova DVD-a Kastav, sudjeluje u svim intervencijama, a ste-čena znanja rado prenosi na mlađe operativce. Tije-kom 25-godišnjega „staža“ u DVD-u Kastav obnašao je razne odgovorne dužnosti: bio je vozač vatrogasnog vozila, spremištar, zamjenik zapovjednika, uključen je i u rad vatrogasne mladeži, kao tehnička potpora na-

tjecateljskim ekipama, a također je redoviti sudionik, često i inicijator, akcija uređenja vatrogasnoga doma, održavanja opreme te drugih akcija od interesa za lokalnu zajed-nicu.

U svojoj je Vatrogasnoj zajednici prepo-znatljiv kao uzoran vatrogasac, nesebičan kolega i prijatelj, promicatelj općedruštve-nih vrijednosti kao što su humanost, pravič-nost, poštenje, kolegijalnost. Za svoj vatro-gasni rad dobio je i odlikovanje vatrogasne organizacije, a posljednje javno priznanje

stiglo je iz Grada Kastva koji je time nagradio Saršona za njegov dugogodišnji dobrovoljni rad, usmjeren ka napretku i sigurnosti zajednice u kojoj živi.

Naposljetku podsjetimo da je DVD Kastav, pod či-jim okriljem nesebično djeluje i Vilko Saršon, osnovan 1893. godine, a rad društva obnovljen je i kontinuirano traje od 1978. godine.

Vilko Saršon – dobitnik javnog priznanja Grada Kastva

V. Saršon

V.R.T.

Dario Crnčić, legenda krčkoga vatrogastva, u zasluženoj mirovini

Prigodnim darom kolege su ugodno iznenadili Darija

Nenad Brusić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


U Zračnoj luci Rijeka upriličena je prigodna svečanost povodom potpisivanja ugovo-

ra kojim je DVD Baška od Zračne luke otkupio jedno vatrogasno vozilo. Okupljanjem bašćan-skih vatrogasaca koje je u toj prigodi pratio njihov općinski načelnik, Toni Juranić, ali i zapovjednik JVP Grada Krka te ujedno i predstavnik Područne vatrogasne zajednice, Dinko Petrov, skromno je obilježena primopredaja 250 tisuća kuna vrijed-nog vatrogasnog kamiona Mercedes ATEGO, ra-bljenog vozila kojim će članovi DVD-a te otočne lokalne zajednice zamijeniti svoj već više od če-tiri desetljeća star i potpuno dotrajali vatrogasni TAM.

Kupnja kompletno opremljenog te potpuno funkcionalnog vatrogasnog kamiona čiju je na-bavu, spomenimo, s 200 tisuća kuna sufinancirala Općina Baška, tamošnjim će dobrovoljnim vatro-gascima dobro doći i to stoga što se u konkretnom slučaju, a kako su nam objasnili Sanjin Tancabelić i Borislav Jelušić, predsjednik i zapovjednik DVD-a Baška, radi o malo upotrebljavanom vozilu, kami-onu koji je tijekom 13-ogodišnjeg “servisiranja” va-trogasnih potreba omišaljskoga aerodroma preva-lio svega pet tisuća kilometara. - Vozilo je po svim svojim karakteristikama i mogućnostima u skladu s našim potrebama, ali i zahtjevima vatrogasne dje-latnosti, naglasio je Tancabelić. - Naš novi kamion može se koristiti kao šumsko navalno vozilo, a po-sebno nas veseli činjenica da ćemo njime imati mo-gućnost još učinkovitijeg gašenja požara na lučkom području, u čemu će ključnu ulogu odigrati “top” kojim je vozilo opremljeno, a koji ima operativni

doseg od 60-ak metara, zaključio je pak zapovjed-nik DVD-a Baška.

Spomenimo i da je ostatak novca potrebnog za ot-kup, ali i planirano servisiranje netom dobavljenog vatrogasnog vozila osiguran iz proračuna Područ-ne vatrogasne zajednice otoka Krka te iz proračuna DVD-a Baška. Ugovor o kupoprodaji vatrogasnog vozila, u ime Zračne luke Rijeka, potpisao je nje-zin direktor, Tomislav Palalić, koji nije skrivao za-dovoljstvo spoznajom što će i više no uščuvani ka-mion (koji je Zračna luka već nadomjestila novim takvim vozilom) pomoći u budućim aktivnostima bašćanskih vatrogasaca te što će vozilo ostati na oto-ku Krku, pa tako posredno i na raspolaganju vatro-gasnim snagama Zračne luke, čiji djelatnici u slu-čajevima većih ugroza ionako računaju na uhodane procedure sveotočne vatrogasne suradnje, kako s profesionalnim, tako i dobrovoljnim vatrogascima.

Vatrogasno vozilo stiglo u DVD Baška

Mladen Trinajstić

Primopredaja vatrogasnog vozila

„Riječke vatre“, međunarodno natjecanje va-trogasnih ekipa, ove je godine na riječkome

Korzu održano 9. put, u organizaciji JVP-a Grada Rijeke, a u čast svih riječkih vatrogasaca koji su tijekom intervencija izgubili živote. Pored samoga natjecanja, smisao memorijala jest i druženje samih vatrogasaca, popularizacija vatrogastva u javnosti te prije svega humanost. Naime, i ove godine to me-morijalno natjecanje imalo je humanu notu, sa že-ljom da se sredstva prikupljena od kotizacija te pri-loga sponzora i građana dodijele potrebitima.

Na ovogodišnjim „Riječkim vatrama“ prikupljeno je ukupno 21.250,00 kn, a sredstva su iskorištena za nabavu opreme za male pacijente Dječje bolnice „Kantrida“, točnije Odjela za fizikalnu i rehabilita-cijsku medicinu. Prikupljenim novcem kupljena su dva VIVAX televizora s nosačima, računalo, printer, hladnjak, mikrovalna pećnica, dvosjed, glazbena li-nija te tri platforme za vježbanje. Među darovima su se našli i slatki paketi za male pacijente, budući da su vrijednu donaciju predstavnici JVP-a Grada Rijeke

prigodno uručili 6. prosinca, na blagdan sv. Nikole.Naposljetku kažimo da su istom odjelu sredstva u

iznosu od 19.000 kn donirana i prošle godine.

Osmjesi zadovoljstva na licima riječkih vatrogasaca i djelatnika Bolnice

Nova donacija „Riječkih vatri“ za Dječju bolnicu Kantrida

V.R.T.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


Sisačko-moslavačka

Tijekom 130 godina posto-janje DVD-a Kutina obilje-

žila je humanost i predan rad za zajednicu. Ispunjava nas to po-nosom i radošću. Poručili su to kutinski vatrogasci sa svečano-sti obilježavanja 130 obljetnice osnivanja. S pravom, jer 130 go-dina gradskog DVD-a dobar je dio suvremene povijesti Kutine u kojoj su kutinski vatrogasci dali veliki doprinos razvoju društve-nog i kulturnog života u Kutini.

Predsjednik DVD-a Kutina grad Krešo Kovačić dodao je kako je ovo društvo svojim aktivnostima uključeno u život lokalne zajednice te je za svoj rad dobilo i Nagradu Grada Kutine o 120. obljetnici.

Dr. Martina Božičević, liječnica i istaknuta članica DVD-a Kutina grad u prigodnom je referatu podsje-tila na povijest prvog kutinskog dobrovoljnog vatro-gasnog društva. Potrebu za organiziranim oblicima vatrozaštite u Kutini uvjetovala su dva požara 1885. i 1886. godine u kojem je gotovo u potpunosti izgo-rio tadašnji glavni kutinski Trg sv. Franje Ksaverskog. 1886. Izrađena su pravila, popisani dragovoljci, us-postavljen ustroj… Ban Khuen Hedervary nakon pet godina odobrio je zahtjev kutinskih dragovolja-ca. Stoga je osnivačka skupština održana 22. veljače 1891. g. DVD Kutina utemeljili su; Milan Tanhofer, kao predsjednik i Josip Gaži, kao tajnik, on je bio i tadašnji učitelj i povjerenik Matice Hrvatske. Iste go-dine DVD Kutina učlanjen je i u Zajednicu hrvatskih vatrogasnih društava u Zagrebu. 1892. godine vlaste-lin Ivan Tolstoj ustupa zemljište i pristupa se izgradnji spremišta.

Godine 1912. posvećena je prva zastava DVD-a Kutina, koja se i danas čuva u Vatrogasnom domu u Kutini, jer je barjak kulturna ba-ština Grada Kutine. Između dva svjetska rata uz pomoć vojvode Ru-dolfa Hafnera i Antuna Kefelje iz-građen je i društveni dom. Tako je Kutina dobila prostor za društvene priredbe i javne nastupe. Poslije II. svjetskog rata stanje DVD-a i teh-nički se unapređivalo i usklađivalo

s potrebama industrijskog, urbanog i demografskog razvoja Kutine.

Članovi DVD-a Kutine dali su veliki doprinos u Do-movinskom ratu te su nakon osamostaljenja i izbo-rene neovisnosti Hrvatske bili od velike važnosti za sigurnost građana Kutine spašavajući imovinu i ži-vote građana. Istaknuli su se i humanitarnim radom, osobito u poplavama 2014. te sada aktivno sudjeluju i u ponovnom ustrojavanju Civilne zaštite u Kutini.

Na tom predanom radu u ime gradonačelnika i gra-đana Kutine zahvalio im je Damir Petravić, zamjenik gradonačelnika Kutine. „Ponosni smo na naš DVD Kutina i sve kutinske vatrogasce. Vi ste jamac sigur-nosti građana Kutine na koje oni mogu uvijek računa-ti.“, poručio je zamjenik gradonačelnika Kutine.

Željko Uzel, predsjednik VZG Kutine DVD-u je obljetnicu čestitao u ime svih društava u Zajednici, a čestitkama su se pridružili i gosti iz Luna s Otoka Paga, iz Marije Bistrice, Novske, Popovače i Križa.

U ime Hrvatske vatrogasne zajednice kutinskim je vatrogascima čestitao i Mijo Brlečić, predsjednik Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije te im je uručio najveće vatrogasno priznanje Povelju Gjure Stjepana Deželića.

130 godina DVD-a Kutina grad

M. Brlečić u ime HVZ-a uručuje Povelju i pla-ketu Gjuro S. Deželić

Nikola Blažeković

Na novom dijelu zgrade Vatrogasnog doma u Novskoj, ovih dana postavljena je sva stolarija.

Gradnja zgrada započela je prije dvadesetak godina, a novo krilo postojećeg Vatrogasnog doma, osim do-datnih spremnica za vozila i opremu ima i veliku dvo-ranu te više prostorija za razne vatrogasne i društvene aktivnosti. Završetkom ove faze radova, stvorena je mogućnost za daljnje radove, a prema riječima Draš-ka Vukovića, predsjednika DVD Novska, poslove na unutarnjem uređenju, bilo bi dobro završiti do 130 obljetnice vatrogastva u Novskoj.

Zamjenik župana, Sisačko-moslavačke županije, Marin Piletić, tijekom obilaska Vatrogasnog doma, naglasio je kako će, kada se svi radovi završe, novoiz-građeni prostori biti u funkciji vatrogascima, ali i od koristi građanima Novske za razna društvena doga-đanja te najavljuje i nova sredstva za unutarnja uređe-

nja, koje će Sisačko moslavačka župa-nija u predvidjet u proračunu za slije-deću godinu.

Na kraju radnog susreta odgovor-nih dužnosnika, predsjednik VZ SMŽ Mijo Brlečić, zahvalio se svima na financijskoj pomoći koju su ulo-žili za nabavu i ugradnju stolariju, prvenstveno Sisač-ko-moslavačkoj županiji koja je izdvojila 100 tisuća kuna, uz sredstva VZ SMŽ, DVD-a Novske, ali i do-natoru Anti Kataviću, novljanskom obrtniku te oče-kuje u daljnjim fazama potporu i drugih, kako bi se novi dio u potpunosti završio.

Novi vatrogasni prostori

Željka Gašparovića

Delegacija u obilasku doma

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Temeljem ostvarenih rezultata informiranja iz va-trogasnih županija objavljenih početkom godi-

ne u „Vatrogasnom vjesniku“, Odbor za informiranje i istraživanje vatrogasne povijesti Vatrogasne zajed-nice Sisačko-moslavačke županije, osvojio je sam vrh u promidžbi na nivou Hrvatske vatrogasne zajednice.

To je pored ostalog konstatirano na sjednici ovog Odbora, održanoj 24. studenoga 2016., u Lekeniku, na kojoj je rad članova Odbora i njenog predsjednika Đure Gajdeka, koji tu dužnost uspješno obnaša već 15 godina, pohvalio i Mijo Brlečić, predsjednik VZ SMŽ Sisak.

Tijekom rasprave o proteklom radu, dopisnici s ovog područja: Željko Gašparović, Novska, Franjo Lipšanski, Kutina, Vlado Brlečić, Desno Trebarjevo i Đuro Gajdek, kao i njihovi suradnici, Zvonko Rožić i Miljenko Brnjilović, predsjednik i zapovjednik VZO Lekenik – jednoglasno su prihvatili izvještaj o radu te predložene akcije u predstojećem radu Odbora.

Postojeći suradnici, uz povremene, nastavit će stal-nim informiranjem putem „Vatrogasnog vjesnika“, preko Županijskih stranica, u čemu su dosada ima-li uspješnu suradnju s glavnom urednicom glasila HVZ-a. Osim uobičajenih novinarskih formi infor-miranja i stalnih rubrika, ove godine više će se obra-titi pozornost animiranju i djelovanju vatrogasnih veterana, najstarijoj povijesti vatrogasne tradicije u nas i pokretanju virtualnog muzeja vatrogastva sisač-ko-moslavačkog kraja. Nastavit će se praćenjem dola-zaka mnogobrojnih prijateljskih društava iz Europe,

njihova suradnja i bratimljenje. Posebno će se obra-diti i velika pomoć pojedinih slovenskih, austrijskih i njemačkh dobrovoljnih vatrogasnih društava, u opre-mi i vozilima – tijekom trajanja Domovinskog rata i u poslijeratnoj obnovi.

Budući da živimo u digitalnom dobu komunicira-nja, Vlado Brlečić, angažirat će se na unapređenju i poticanju svih oblika tog informiranja počevši od web-stranice, preko facebooka i portala do izdavanja newslettera.

U raspravi o prvim predstojećim zadacima pred-sjednik VZ SMŽ, Mijo Brlečić, u intervju za župa-nijski Radio-Quirinus, posebno je naglasio rad na prikupljanju građe za knjigu o društvima koji su su-djelovali na vatrogasnim olimpijadama. Predsjednik Brlečić, također je podržao i dosadašnji rad na priku-pljanju građe o sudjelovanju vatrogasaca u Domovin-skom ratu.

odBor za informiranje i istraživanje vatrogasne Povijesti

U informativnom vrhu

Đ. Gajdek / Foto Ž. Gašparović

Splitsko-dalmatinska

Gradska sportska dvorana u Solinu ugostila je vatro-

gasne malonogometne ekipe na 18. memorijalnom turniru „Mi-lorad Drašković Bilkan“ 12. i 13. studenog. Turnir je održan u or-ganizaciji Dobrovoljnog vatroga-snog društva Solin, u sjećanje na prvog predsjednika Društva, a pod pokroviteljstvom Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Cilj turnira je kroz sportsko na-tjecanje i druženje dodatno pove-zati vatrogasna društva koja sura-đuju na požarištima diljem naše županije. Pravo nastupa imaju

18. memorijalni vatrogasni malonogometni turnir „Milorad Drašković Bilkan“

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


samo vatrogasci. Ekipu čine 5 igrača i vratar. Tur-nir je imao i humanitarni karakter te su za potrebe doma Maestral uplaćene kotizacije sudionika turni-ra u iznosu od 6000 kn.

Svoje snage su prvi dan, raspoređene u 4 skupine, odmjerile ekipe DVD-a Solin, Hvar, Mladost Kaštel Sućurac, Kaštela, Gata, Muć, Trogir, Dalmacija Dugi Rat, Vranjic, Kaštel Gomilica, Žrnovnica i JVP Split.

U nedjelju 13. studenog su održane utakmice polu-finala i finala. Posebno zanimanje publike je izazvao mini turnir članova vatrogasnog podmlatka DVD-a Mladost Kaštel Sućurac, Kaštela i Solin. Najboljima su se pokazali mali vatrogasci iz DVD-a Mladost Ka-štel Sućurac

Nakon završetka turnira proglašeni su pobjednici. Nagrade su dodijelili predsjednik Hrvatske vatroga-

sne zajednice Ante Sanader, pomoćnik glavnog va-trogasnog zapovjednika za priobalni dio Tomislav Vuko, predstavnik grada Solina Ivica Kalinić, pred-sjednik Vatrogasne zajednice grada Solina Nikola Perajica, zapovjednik OP Solin Božo Delić i zamje-nik zapovjednika DVD-a Solin Antonio Milković.

Treće mjesto je pripalo ekipi JVP Split, drugo DVD Hvar, a prvo mjesto su odnijeli domaćini iz DVD-a Solin. Za najboljeg igrača proglašen je Stipe Pekić iz pobjedničke ekipe, strijelca Franko Jadrić također iz DVD-a Solin, a vratara Ante Žuanić iz DVD-a Hvar.

Zahvaljujemo svim sudionicima na odazivu, spon-zorima na donacijama, a poraženima više sreće do-godine. Posebna zahvala ide svim našim članovima koji svojim radom doprinose da turnir svake godine podignemo na jednu veću razinu. DVD Solin

Varaždinska

Nakon dugogodišnjeg poznanstva i druženja s vatrogascima iz Kutjeva i Požege, prije 20 go-

dina došlo je do potpisivanja Povelja o bratimljenju vatrogasaca iz DVD-a Jalžabet i DVD-a Kutjevo čiji su potpisnici bili predsjednik Rudolf Križanić i Stje-pan Pavliček te vatrogasaca iz VZO Jalžabet i VZ Po-žeštine uz potpisnike predsjednika Josipa Levatića i Petra Matajića. Povelja o prijateljstvu vatrogasaca izraz je međusobnog poštovanja i iskazivanja obo-strane želje da se i putem vatrogastva razvija surad-nja ljudi iz raznih krajeva Lijepe naše, razmjenjuju iskustva o radu, o opremanju vatrogasnih postroj-bi, financiranju, obrazovanju vatrogasnih kadrova i tome slično.

U tih dvadeset godina vatrogasci su se svake go-dine međusobno posjećivali. Domaćini na dvade-setom susretu vatrogasaca iz Kutjeva i Požeštine bili su DVD Jalžabet i VZO Jalžabet. Goste su u Domu

kulture u Jalžabetu 10. kolovoza prigodnim riječima dobrodošlice dočekali Vlado Huzjak, predsjednik DVD-a Jalžabet i Vladimir Pavličević, predsjednik VZO Jalžabet. Podijeljene su Spomenice za dvadeset godina suradnje i prijateljstva na unapređenju za-štite od požara i međusobnog uvažavanja humanih zadataka. Nakon podijeljenih Spomenica, riječima zahvalnosti obratio se počasni predsjednik VZO Jalžabet Josip Levatić, a nazočnima su se obrati-li i Zvonko Biškup, Josip Ašenbrener, predsjednik DVD-a Kutjevo i Stjepan Marković, član Skupštine Vatrogasne zajednice Požeštine.

Gosti su uputili poziv domaćinima za susret koji će se sljedeće godine održati kod njih.

Na kraju druženja nazočnima se obratio i načelnik Općine Jalžabet Mirko Magić sa željom da se ova tradicija druženja nastavi i u budućnosti.

vzo jalžaBet

Jubilarni susret vatrogasaca

Josip Levatić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava udruženih u VZO Sveti Đurđ nedjeljno prije-

podne 6. studenoga 2016. iskoristili su za isproba-vanje i prikaz mogućnosti cjelokupne značajnije va-trogasne tehnike kojom raspolažu. Sveukupno 60-ak operativaca pristiglo je s 10 vozila i 20-ak različitih vatrogasnih pumpi.

U događanju pod nazivom „Drava 2016“ sudjelo-vali su DVD Sveti Đurđ (središnji), DVD Hrženica, DVD Karlovec Ludbreški, DVD Komarnica Lud-breška, DVD Struga te središnji DVD Martijanec iz istoimene susjedne općine. Nedostajali su samo čla-novi DVD-a Sesvete Ludbreške s njihovom traktor-skom cisternom, no zbog kadrovskih poteškoća nisu sudjelovali u ovoj aktivnosti.

Osnovni cilj provjere bilo je testiranje vatrogasnih pumpi, koje jednim dijelom „vuku“ manja oštećenja još od brojnih ispumpavanja tijekom poplava pred 3 godine. No, bila je ovo prilika da se isproba i sustav za umjetnu rasvjetu, hidraulički alati za spašavanje, čamac za spašavanje, plutajuća brana, a veliki interes pobudila je i potpuno ispravna vatrogasna pumpa „Savica“, oldtimer DVD-a Sveti Đurđ iz 1961. godi-ne. Okupljeni mališani imali su prilike isprobati dio vatrogasne opreme te barem nakratko postati „pravi vatrogasci“.

V.d. zapovjednika VZO Sveti Đurđ Stjepan Kova-ček u prigodnom je obraćanju pohvalio angažman vatrogastva u svim operativnim aktivnostima tije-kom ove godine, pri čemu je bilo i nekoliko složeni-jih intervencija koje su izazvale javne pohvale zbog učinkovitosti i požrtvovnosti sudionika. Predsjednik VZO Sveti Đurđ Krunoslav Turković izrazio je za-hvalu DVD-u Struga kao domaćinu ovog događanja. Općinski načelnik Josip Jany istaknuo je visoko za-dovoljstvo viđenim, ne samo na ovoj provjeri, već u svim situacijama iz kojih je razvidno kako je vatro-gastvo stup sigurnosti stanovnika općine, obećavši još izraženiju financijsku potporu u idućoj godini, prepunoj visokih obljetnica osnutka.

Provjera vatrogasne tehnike VZO Sveti Đurđ

VZO Sveti Đurđ

Godine 2017. navršava se 20 go-dina od početka uspješne surad-

nje vatrogasnih organizacija ludbreške regije s kolegama iz Velike Britanije. Dugogodišnje prijateljstvo i stručna suradnja posebno su pojačane posljed-njih godina donacijama vrlo uščuvanih navalnih vozila i prateće opreme DVD-ovima iz Svetog Đurđa, Malog Bukovca i Martijanca. Uz vatrogasnu tehniku, naši su vatrogasci primili i britanski „know how“, odnosno sudjelovali u poučnim obukama u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj.

Ovogodišnji posjet izaslanstva vatrogastva ludbreške regije Vatrogasnoj postrojbi okruga Nottinghamshire, prezentacija hrvatskog sustava koji za razliku od potpuno profesionaliziranog britan-skog sustava najvećim dijelom počiva na gustoj mre-ži dobrovoljnih vatrogasnih društava te u konačnici nastup hrvatskih predstavnika na zahtjevnom British Firefighter Challenge natjecanju, rezultirali su dalj-njim zajedničkim projektima u bliskoj budućnosti.

Inicijativa glede donacije sljedećih vozila preosta-lim središnjim DVD-ovima na području ludbreške regije ovih je dana pozitivno ocijenjena od strane britanskih nadležnih tijela. Stoga su proljetni mjeseci 2017. godine predviđeni za dolazak novijeg naval-

nog vozila za DVD Veliki Bukovec, s obzirom da je postojeće navalno vozilo marke Magirus proizvede-no daleke 1971. godine, a i dalje predstavlja temeljni stup vatrogasne tehnike u istoimenoj općini. Poseb-no vrijedan „paket“ dolazi u DVD Ludbreg. Naime, ludbreška vatrogasna postrojba službeno pokriva područje vlastitog grada, no s druge strane jedina je uzdanica cijele regije kod nastanka težih prometnih nesreća, kako zbog posjedovanja hidrauličke opreme za spašavanje, tako i iskusnih osposobljenih članova. No, spomenuta oprema nema adekvatan smještaj, a nedostaje i podosta sprava, stoga će novije tehničko vozilo koje dogodine dolazi iz Nottinghama svaka-ko oduševiti ne samo Ludbrežane, već i cijelu regi-

Vatrogasna „Operacija Centrum Mundi 2017“ u Ludbregu

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


ju. Nadalje, DVD Ludbreg će primiti i suvremeno podvozje marke MAN, već priređeno za uporabu u vatrogastvu, a kako bi se sljedeće godine na istoj izra-dila nova nadogradnja u obliku autocisterne.

Svakako valja istaknuti kako će spomenuta vozila i opremu dopremiti iskusni vatrogasni instruktori, ranije već dobro upoznati s vatrogasnim resursima šire regije. Stoga se i ove godine planira zajednička organizacija određenih programa edukacije, u čemu će zasigurno sudjelovati i Vatrogasna zajednica Va-raždinske županije. Kasnije tijekom iduće godine predviđena je osobna zahvala ludbreških vatrogasaca na donaciji u stožeru britanske vatrogasne postrojbe, kao i sudjelovanje u prestižnom natjecanju za naj-

snažnijeg vatrogasca u Leicesteru.Sa spomenutim lijepim vijestima ludbreškog grado-

načelnika Dubravka Bilića ovih su dana upoznali čel-nici ludbreške vatrogasne zajednice, predsjednik Ne-nad Cindori i zapovjednik Jurica Havaić, te Stjepan Kovaček, koordinator suradnje s britanskim vatroga-stvom. Gradonačelnik Bilić izrazio je pritom zado-voljstvo tijekom suradnje i najavom opisane „Opera-cije Centrum Mundi“. Istaknuta je i spremnost Grada Ludbrega glede aktivnog uključivanja u izradu nado-gradnje vatrogasne autocisterne, čime će se stanje opremljenosti DVD-a Ludbreg znatno unaprijediti u samo nekoliko mjeseci, u skladu s visokom razinom aktivnosti samog Društva. Stjepan Kovaček

Virovitičko-podravska

DVD Suhopolje 23. i 24. rujna 2016. svečano je

obilježilo 140 godina posto-janja. U petak 23. rujna odr-žana je sveta misa zahvalnica u crkvi svete Terezije Avilske i otvorena je izložba DVD Suhopolje u Galeriji stara apoteka. Izložili su zapisni-ke, dokumente i opremu od 1882. godine do danas.

U subotu 24. rujna 2016. održan je vatrogasni mimo-hod u kojem su sudjelovali vatrogasci i vozila iz 20 društava Virovitičko-podravske županije i gosti Javna vatrogasna postrojba iz Opatije. Na svečanoj sjednici u Vatrogasnom domu Suhopolje goste i sve prisutne vatrogasce pozdravio je predsjednik Marijan Brlek i posebno naglasio obnašateljicu dužnosti župana So-nju Bošnjak, izaslanika Hrvatske vatrogasne zajedni-ce i Virovitičko-podravske županije Željka Palkovića, predstavnika Državne uprave za zaštitu i spašavanje Josipa Joba i predsjednicu Općinskog vijeća Općine Suhopolje, Zoricu Hegedušić.

Predsjednik Marijan Brlek podnio je opširno izvje-šće o 140 godišnjem djelovanju slavljenika. Iznio je podatak da je 24. rujna 1876. godine veleposjednik Suhopolja grof Elimir Janković osnovao je DVD i bio njegov prvi nadzapovjednik. Društvo je imalo 30 do 40 vatrogasaca. Godine 188l. društvo je imalo lime-nu glazbu., a 1952. osnovan je sanitetski odjel. Go-dine 1958. nabavljeno je prvo vozilo TAM. Godine 1976. DVD nabavlja za tadašnje vrijeme suvremeno vatrogasno vozilo FAP sa kapacitetom vode 3000 litara. Za vrijeme Domovinskog rata aktivno su su-

djelovali u gašenju požara u Suhopolju i široj okolici. Godine 2006. položili su kamen temeljac za izgrad-nju Vatrogasnog doma na sadašnjoj lokaciji, koji je dobio fasadu i dovršen uoči proslave 140. obljet-nice. DVD Suhopolje sre-dišnje je društvo, izraslo u modernu vatrogasnu postrojbu. Trenutno broji 120 članova. Udruženo je

u Vatrogasnu zajednicu Suhopolje, koje sačinjava i DVD Borovo. Imaju dva navalna vozila, marke FAP 13 i Mercedes, te dva kombi vozila FIAT od kojih je jedno putničko i jedno terensko. Sudjeluju u svim in-tervencijama na području Općine, a po potrebi i šire, rekao je predsjednik Marijan Brlek. Jedini zaposle-ni vatrogasac im je zapovjednik Mirko Solar, koji uz predsjednika Marijana Brleka i tajnika Maria Gotala uspješno koordinira rad sa 120 vatrogasaca kojima rukovodi. Rekao je da su prošle godine u spašavanju ljudi i imovine odradili 47 intervencija. Gasili su po-žare, rješavali tehničke intervencije, prometne nesre-će i sve to besplatno.

Na svečanoj sjednici podijeljena su brojna Prizna-nja za 10, 20, 30, 40 i 50 humanitarnog rada u va-trogastvu. Za 60 godina rada vatrogasnu Spomenicu i odlikovanje za posebne zasluge primio je najstariji član društva Cvetko Stjepan. Izaslanik HVZ Željko Palković uručio je predsjedniku DVD Suhopolje Ma-rijanu Brleku Plaketu Hrvatske vatrogasne zajednice za 140. obljetnicu postojanja.

dvd suhoPolje

Barica Mihoković

Plaketa HVZ-a za 140 godina humanitarnog rada

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

župa

nijsk

e vije

sti


Vukovarsko-srijemska

Dana 6. studenog 2016. godine u jutarnjim sa-tima limena glazba je budnicom ulicama Oto-

ka najavila proslavu 120. obljetnice uspješnog rada i djelovanja DVD Otok.

Nakon prijema gostiju u vatrogasnom domu, usli-jedilo je postrojavanje, mimohod vatrogasaca i vo-zila ulicama Otoka.

Misno slavlje je održano u crkvi sv. Antuna Pado-vanskog koje predvodio velečasni i dekan Antun Knežević.

Pokaznu vježbu tehničke intervencije u prometu održali su operativni članovi DVD Otok.

Na svečanoj sjednici predsjednik DVD Otok Mar-tin Štivičević pozdravio je glavnog pokrovitelja 120. obljetnice gradonačelnika Grada Otoka Josipa Ša-rića, pokrovitelje Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i načelnika Željka Popovića, Vatrogasnu zajednicu Vukovarsko-srijemske županije te predsjednika An-tuna Jelića i zapovjednika Zdenka Jukića, izaslani-ka Vukovarsko-srijemske županije Antona Žagra, predsjednika županijske skupštine.

Predsjednik je između ostalog pozdravio i pred-stavnike DVD-a, izaslanika ravnatelja DUZS Ja-drana Perinić, pročelnika DUZS Vukovar Zdenka Lovrića, župnika Antuna Kneževića, Miju Brlečića predsjednika VZŽ Sisačko-moslavačke župani-je i Stjepana Ptičeka predsjednika VZ Zagrebačke županije sa suradnicama te sve nazočne svečanoj obljetnici.

Umjesto izvješća prikazan je dokumentarni film “120 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Otok“, a predsjednik DVD Otok Martin Štivičević uručio je plakete i spomen zahvalnice pokrovitelji-ma 120. obljetnice DVD Otok.

Zaslužnim vatrogascima uručene su spomenice za

aktivnostu u Društvu te vatrogasne medalje i pame-nice. Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Želj-ko Popović uručio je zlatnu vatrogasnu plamenicu Petru Jakovcu.

Predsjednik DVD Otok Martin Štitvičević zahva-ljuje se mještanima Otoka i svima koji su dobrovolj-nim financijskim potporama i radom pomogli pri obilježavanju 120.. obljetnice DVD Otok.

dokumentarni film “120 godina dvd otok“

Povodom obilježavanja 120. obljetnice neprekid-nog rada i djelovanja DVD Otok prikazan je doku-mentarni film. Prije tri godine tajnik DVD Otok Petar Jakovac predložio je Upravnom odboru ideju o prikupljanju dokumentacije i fotografija za reali-zaciju filma. Uslijedilo je razvrstavanje prikupljene dokumentacije, skeniranje dokumentacije i fotogra-fija, obilazak osoba čiji su pokojni bili vatrogasci, te oglašavanja preko društvenih mreža za prikupljanje

120. obljetnica DVD Otok

Dokumentarni film

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti


Dana 23. studenog 2016. godine otočki vatro-gasci u delegaciji koju su činili Marijan Šok-

čević, Tomislav Miholjković, Vlatko Brnatović, Igor Ljubić, Ivica Šokčević i Petar Jakovac uputili su se put austrijske pokrajine Tirol. Vatrogasci iz Tirola uručili su donaciju, navalno vozilo „Mercedes“ s kompletnom vatrogasnom opremom otočkim va-trogascima. Primopredaja je bila u prostorijama vatrogasnog doma Kitzbuhel, a zapovjednik tamoš-njih vatrogasaca Alois Schmidinger uručio je taj-niku DVD Otok Petru Jakovcu ključeve navalnog vozila uz nazočnost gradonačelnika grada Kitzbu-hla Stefana Jochla i ostalih vatrogasnih dužnosnika i članova Kitzbula.

U ime DVD Otok i Grada Otoka Petar Jakovac za-hvalio se prigodnim riječima vatrogascima Tirola na doniranom navalnom vozilu „Mercedes“ kao i na prijašnjem doniranom tehničkom vozilu, te pozvao domaćine vatrogasce i gradonačelnika Kitzbuhla da posjete Otok.

S nama su bili i otočani Roberto Lovrić i Mirko Lovrić kojima se zahvaljujemo na ukazanoj pomoći prilikom boravka, a ujedno su bili i prevoditelji.

Donacija vatrogasaca Tirola

dokumentacije kod mještana Otoka koji su posjedo-vali dokumente i fotografije.

Posebno treba istaknuti Josipa Bašića na pomoći.Dokumentarnim filmom željelo se otrgnuti od

zaborava djelovanje otočkih vatrogasaca, koji su nesebično davali za mještane Otoka i na ovaj način zahvaliti im za svoj rad. Od samog osnutka DVD Otok 1896 godine društvo je prolazilo kroz različita

društveno politička uređenja, dva svjetska rata i do-movinski rat. Osnivači DVD Otok bili su općinski načelnik Jakob Ranbauer, ujedno i prvi predsjednik društva i bilježnik Franjo Tucaković. DVD Otok je jedina udruga u Otoku koja djeluje neprekidno više od jednog stoljeća.

Petar Jakovac

Petar Jakovac

Ispred donranog vatrogasnog vozila

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

50,00 kn

280,00 kn

Zaštitne naprave za disanje

Spašavanje iz dubina i

s visina60,00 kn

Procesi gorenja i gašenja

50,00 kn

Priručnik za osposobljavanje

vatrogasaca25,00 kn 75,00 kn

Prva pomoć u vatrogastvu

25,00 kn

Osnove gašenja požara raslinja

Vatrogasni vježbovnik55,00 kn

50,00 kn

Spašavanje u prometnim

nesrećama

Osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i

časnika75,00 kn

Pravila vatrogasne službe

25,00 kn

Spašavanje ispod vodene

površine

90,00 kn

Osnove rukovođenja vatrogasnim intervencijama

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-aVl

asni

štvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

17,14 kn

Priručnik za vatrogasna natjecanja u RH

50,00 kn

Intervencije u nesrećema pri prijevozu

opasnih tvari

Gašenje požara raslinja70,00 kn

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-a

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu50,00 kn

Tehničke smjernice za preventivnu

zaštitu od požara25,00 kn

100,00 kn

Vatrogasna vozila

PDV nije uključen u cijenu. Za sve dodatne informacije nazovite 01/3689-170 ili pošaljite upit putem maila na: [email protected]

60,00 kn

Radovi na vodi i zaštita od poplava

95,24 kn

Gjuro Stjepan Deželićotac hrvatskog vatrogastva

Vatrogastvo i upravljanje požarima22,73 kn

Mirko Kolarićučitelj hrvatskih

vatrogasaca100,00 kn

Vatrogasni godišnjak25,85 kn

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zanim

ljivos

t za k

raj


Uz dominantni motiv sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca, prikazani

su likovi istaknutih osoba, izumi i voz-ila iz područja vatrogastva. Prva marka prikazuje generala i vojnog inženjera Károly Kőszeghi-Mártony (1783.–1848.) zaslužnog za izum cijevnog uređaja za disanje sa stalnim dotokom stlačenog zraka iz 1829. godine. Ovaj izum smatra se pretečom današnje zaštitne naprave za disanje kakva se koristi u vojsci, rudarstvu, ronilaštvu i vatrogastvu. Na marki je pri-kazana i vatrogasna zaštitna maska.

Druga marka prikazuje Counta Ödön Széchenyia (1839.–1922.), zapovjed-nika budimpeštanskih vatrogasaca i pr-vog predsjednika Vatrogasne zajednice Mađarske, te vatrogasno vozilo na parni pogon. Széchenyi je vatrogasni zanat ispekao 1862. u Londonu gdje je i osnovana prva profesionalna vatrogasna postrojba u svijetu. Godine 1868. osniva prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u suradnji s Nacionalnim gimnastičkim savezom, a dvije godine kasnije i prvu profesionalnu vatrogasnu postrojbu, s ukupno 12 vatrogasaca na plaći. Godine 1874., na poziv turskog sultana, odlazi u Instanbul radi upostave vatroganske službe. Nekoliko godina kas-nije za zasluge u turskom vatrogastvu, iako je bio kršćanin dobio je titulu paše odnosno naslov kojeg nose visoki vojni i upravni dostojanstvenici u Os-manskome carstvu.

Treća marka prikazuje zapovjednika mađarskih vatrogasaca nakon II. svjetskog rata Kornéla Szil-vaya (1890.-1957.) i jednu od najvažnijih ličnosti u mađarskoj tehničkoj povijesti. Veliki broj tehničkih izuma i patenata povezan je s njegovima imenom. Njegov najznačajni izum veže se uz va-trogasni aparat na prah koji gasi požar gušenjem, rashlađivanjem i inhibicijskim djelovanjem, te nje-gove naprednije verzije. Ljubav za tehnikom i vatro-gastvom povezana je s njegovim ocem koji je radio u tvornici željezničkih vagona te njegovim ranim uključivanjem u vatrogasnu mladež. Sa 24 godine, nakon završenog fakulteta, postao je profesionalni vatrogasac. Uz lik ovoga slavnog mađarskog vatro-gasca prikazano je i vatrogasno vozilo napravljeno u Mađarskoj kraljevskoj tvornici željezničkih loko-motiva (mađ. Magyar Királyi Államvasutak Gép-gyára, MÁVAG) poznatijoj po proizvodnji parnih lokomotiva kakve su se koristile na željezničkim prugama u Hrvatskoj. Godine 1955. osnovao je Va-trogasni muzej koji je 2012. godine u sklopu reor-ganizacije vatrogastva promjenio naziv u Središnji muzej za upravljanje u kriznim situacijama (mađ. Katasztrófavédelem Központi Múzeuma). Muzej se nalazi na Martinovics trgu, u Budimpešti.

Četvrta marka prikazuje modernog vatrogasca tijekom gašenja požara i vatrogasno vozilo marke Heros Aquadux-x 4000. Ovom markom se šalje jasna poruka kako Mađarska danas ima moderno ustrojenu i opremljenu vatrogasnu službu. Najveći broj od sedam tisuća vatrogasaca su profesionalci, zatim pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava te posebno obučeni vatrogasci – zaposlenici u ve-likim industrijama poput onog u nafnom gigantu MOL-u u Százhalombattau.

S obzirom na zanimljivost teme, te na očekivanu potražnju za ovim markama, dio prihoda od proda-je (naklada bloka je 40 tisuća) Mađari su namijenili za razvoj filatelije među mladima.

Blagdanski doživljaji Više od jednog stoljeća, posebice zadnjih pede-

setak godina tijekom studenog i prosinca, tiskaju se blagdanske marke s neiscrpnim umjetničkim nadahnućima. Gotovo da i ne postoji država ili sa-mostalni teritorij u kojem je Božić i Nova godina nacionalni praznik, a da ne izdaje jednu ili više maraka radi dočaravanja božićnog ugođaja i poka-zivanja tradicije i izvan svojih granica.

Na ovogodišnjoj blagdanskoj hrvatskoj marki (Božić, hrvatsko ime kršćanskog blagdana Isu-sova rođenja; Nova godina, prvi dan godine po građanskom kalendaru, koji je prihvaćen u velikoj većini zemalja) prikazan je motiv slike Poklonstvo kraljeva, nastale u 17. stoljeću, djelo nepoznatog autora, a koja se nalazi u Dubrovačkim muzejima. Slovenska marka (Božič, Novo leto) prikazuje kole-dare (reprodukcija slike Gvidona Birolla, “Trikralje-vski koledniki” iz 1939. godine), ophode skupine čestitara – pjevača, koji imaju tradiciju i u Hrvatskoj (jadransko područje).

Povijesni prikaz razvoja mađarskog vatrogastva prikazan je na četiri marke izdane u bloku sredinom ove godine

Tekst: Ivo Aščić

Povijest mađarskog vatrogastvaSredinom 2016. godine Mađari su u bloku od četiri poštanske marke prikazali povijesni razvoj

vatrogastva na svom području

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Hrvatska vatrogasna zajednica objav-

ljuje znanstvene i stručne članke iz

područja vatrogastva i zaštite od požara u

cilju promicanja vatrogasne struke u časopi-

su Vatrogastvo i upravljanje požarima.

Časopis izlazi 2 puta godišnje.

Na internetskim stranicama Hrvatske va-

trogasne zajednice mogu se preuzeti upute

za pisanje stručnih članaka kao i objavljeni

radovi, uz poštivanje autorskih prava autora

i izdavača.

Tiskana izdanja časopisa moguće je kupiti u

Ekonomatu Hrvatske vatrogasne zajednice

po cijeni od 25,00 kn (sa PDV-om).

Više informacija na:

www.hvz.hr

ili putem maila:

[email protected]

[email protected]

Vatrogastvo i upravljanje

požarima

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012. ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANAGEMENT

Jeste li znali?... da povezanost Varaždina i vatrogastva datira još iz 18. stoljeća? Naime, Grad Varaždin su u prošlosti poharali katastrofalni požari, a onaj najveći i najstrašniji požar Varaždin bilježi 1776. godine kada je izgorjelo 385 stambenih objekata. Upravo ovaj događaj uvelike je obilježio povijesni razvoj grada jer znamo da je time završen period koncentracije hrvatske vlasti u Varaždinu, a čime Varaždin nakon samo 20 godina gubi status glavnog hrvatskog grada.Upravo radi velikih požara građani su se počeli organizirati te prišli osnivanju gradske organizacije za zaštitu od požara. Magistrat grada Varaždina potvrdio je osnivanje vatrogasne organizacije 17. srpnja 1864. godine i dao joj naziv «Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu». Time je ustrojeno prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na području Republike Hrvatske, odnosno jugoistočne Europe.

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA stručno-znanstveni časopis

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vjesnik213.191.137.190/dokumenti/vv/2016/vatrogasni_vjesnik_11...dišnji plan rada hvz-a za 2017....

Documents