vladimir lay: nacionalni interesi razvoja hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja
DESCRIPTION
U Sveučilišnoj knjižnici u Puli, 29. svibnja 2012. godine u 18,00 sati, dr. sc. Vladimir Lay s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao je predavanje i promovirao knjigu Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja. Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica. (Ukupno: 15 korisnika)TRANSCRIPT
NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU
KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA
HRVATSKA - TRI PITANJA:
• ODAKLE DOLAZIMO?
• GDJE SMO STIGLI DANAS?
• KUDA IDEMO?
RAZUMJETI ŠTO SE DESILO, ŠTO NAM SE DANAS DEŠAVA, RAZUMJETI KAKO DA STIGNEMO TAMO GDJE ŽELIMO?
A gdje to želimo stići?
TRI PITANJA – MALO POBLIŽE:1.Kako smo se to dvadeset godina
razvijali da smo danas tu gdje jesmo?2. Globalizacijski kontekst u kojem se krećemo:
je li taj glob. sustav potpora ili propast za manje konkuretne zemlje/ekonomije? Lokalizacija i lokalno tržište kao izlaz?
3. Hrvatska 2012 – 2020 i dalje: NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE:
Razvoj kao kretanje k održivosti i afirmacija nacionalnih razvojnih interesa = interesa ljudi/naroda koji u Hrvatskoj žive.
Nacionalni ciljevi: opstanak, ravnoteža, napredak.
Razvoj u sociološkoj perspektivi =
vrsta društvene promjene koja dovodi do:
• porasta količine i kvalitete materijalnih i duhovnih dobara,
• unapređenja društvenih odnosa
• i općeg povećanja kvalitete ljudskog života, ljudskih prava i sloboda.
Nije riječ o bilo kakvom, već:A. održivom razvoju
B. razvoju koji afirmira ŽIVOT /
interese ljudi/naroda na teritoriju RH RAZVOJ SE ČITA KAO KRETANJE KA
ODRŽIVOSTI, KA SVE VEĆOJ SPOSOBNOSTI DRUŠTVA I DRŽAVE U SMJERU SUSTAVNOG I DUGOROČNOG SAMOOBNAVLJANJA U EKOLOŠKOM, EKONOMSKOM I SOCIO-KULTURALNOM SMISLU .
NACIONALNI INTERESI RAZVOJA
• SE ČITA NAPROSTO KAO INTERES LJUDI I NARODA NA TERITORIJU RH ZA RAVNOTEŽNO UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA I OČUVANJE PRIRODNIH OSNOVA ŽIVOTA.
1.ODAKLE DOLAZIMO?
PRVIH 20 GODINA RAZVOJA –
REZULTAT= ?
Index razvijenosti RH - srpanj 2010:
INDEKS RAZVIJENOSTI općina, gradova i ŽUPANIJA HRVATSKE – LISTOPAD
2010:
DNO: OPĆINA KISTANJE: 16 % VRH: OPĆINA DUGOPOLJE : 282 % OPĆINA KOSTRENA: 163%
Raspon: 1 : 10
Udio obrazovanog stanovništva (srednja škola pa na više) u stanovništvu od 16 – 65 godina:
Prosjek RH: 67.3 %
Maximum (grad Zagreb) : 80.3%
Minimum: Koprivničko-križevačka 49.4%
RASPON: 1 : 1.63
DOHODAK PER CAPITA 2006.-2009.: Prosječni RH: 26.280 kn Max (Grad Zgb): 39. 687 kn Min (Brodsko - posav.) 16. 983 kn RASPON: 1 : 2.33---------------------------------------------------------
PROSJEČNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 2006. - 2009.:
Prosječna RH: 13.7%Max (Vukovar.-srijemska): 23.6%Min (Istra) : 5.9%RASPON: 1: 4
RH, kolovoz 2011: stopa nezaposlenosti: 16.7%.
VSS – 2001. godina / 2011?
Kretanje boja stanovnika
BDP 2003. godina
Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj listopad 2011
INDEX KONKURETNOSTI U RH
Izbori 2007.
Ekonomski aktivno stanovništvo (u %)
Nizozemska 63,3 Mađarska 53,5 Rumunjska 51,6 Portugal 51,2 Češka Republika 50,5 ------------------------------Estonija 48,9 Slovenija 48,8 Austrija 48,3 Slovačka Republika 48,0 Irska 46,4
Hrvatska 44,0 Grčka 42,9 --------------------------------Bugarska 39,9 ----------------------------------------------------------------------------------------------------- Zašto je ovaj udio u jednoj Nizozemskoj čak 63,3% a u Rumunjskoj samo 39,9 %? Zašto i kako se je Hrvatska našla u ovome temeljnom aspektu ukupne društveno-razvojne produktivnosti na dnu Europe?
Odnos zaposlenih i umirovljenih• Ugrožava se postojeća razina mirovina čiji je
prosjek ionako nizak i u rujnu 2011. je iznosio 2152 kune.
• Po ukupnu socijalnu i ekonomsku ravnotežu Hrvatske je opasna tendencija sve većeg broja umirovljenika u odnosu na broj radno aktivnih.
Ovaj odnos je u rujnu 2011. došao na razinu 1: 1,25. Broj umirovljenika iznosio je u rujnu
2011. 1 211 299. • Ovaj odnos se sustavno pogoršava jer
stanovništvo u prosjeku stari. Tko će stvarati penzije za sve veći broj umirovljenika?
Regionalna polarizacija 1990. – 2010.
• SREDNJA HRVATSKA ..... + 28 %
• SLAVONIJA - 19.6%
• DALMACIJA - 5.8 %
Kretanje BDP u Hrvatskoj od 1941. – 2011.
• 1941. - 1951.: - 0.3%
• 1952. - 1965.: + 9.5%
• 1966. - 1979.: + 6.3%
• 1980. - 1990.: + 0.5%
• 1991. - 1995.: - 4.7%
• 1995. - 2000.: + 3.8%
• 2001. – 2010: + 2.4%
---------------------------------------------------------• 2009. = minus 5.8 % u odnosu na 2008• 2010. = minus 1.2% u odnosu na 2009
Plaće od 2007. idu lagano na niže! Od ožujka 1997. do ožujka 2002. prosječna je plaća
povećana s 2271 na 3622 kune ili 59,5 posto. Cijene (u maloprodaji) su u istom razdoblju rasle 22,2 posto, što znači da je u pet godina od 1997. do 2002. tako mjerena prosječna realna plaća narasla oko 30 posto ili oko 5,5 posto u prosjeku godišnje.
Od ožujka 2002. do ožujka 2007. rast se odvijao sporijim tempom: prosječna je plaća povećana s 3622 na 4788 kuna ili 32,2 posto, ali su cijene u tom razdoblju rasle 12,9 posto. To znači da je prosječna realna plaća rasla oko 17 posto ili oko 3,2 posto u prosjeku godišnje.
Od ožujka 2007. do ožujka 2012. prosječna je plaća povećana s 4788 na 5499 kuna ili 14,9 posto. Cijene su u istom razdoblju narasle 15,9 posto. Prema tome, realna je plaća u ovih pet godina pala oko 1 posto, ili oko 0,2 posto u prosjeku godišnje.
Rezime učinka razvoja RH1990.- 2010.
& EKONOMSKO KRETANJE KA NEODRŽIVOSTI
& rast zaduživanja, život na osnovu tuđe akumulacije;
& sustavno veća potrošnja od proizvodnje;
& pad BDP i kvalitete življenja;
& od 2008 /2009 nadalje: masovno siromašenje i oštra regionalna razvojna polarizacija Hrvatske;
& porast nezaposlenih, 175 000 nezaposlenih mladih od 24 – 35 godina /proljeće 2012./
Procesni i strukturalni razlozi:• Ratna razaranja;• Pretvorba kao ozakonjena pljačka društvene
imovine manjine umjesto upotrebe te imovine za razvoj;
• Loše upravljanje zemljom: nesposobne i nepoštene elite; privatizacija društvenih resursa, pljačka, krađa, korupcija – slaba pravna država;
• Spora i inertna, skupa i neučinkovita državna uprava;
• Neracionalna teritorijalna organizacija života - preveliki broj neproduktivnih gradova i općina;
• Neproduktivno ponašanje ljudi (neodrživa potrošnja, preslaba ukupna proizvodnja, MANJAK RADA,
• Manjak investiranja i potpornih uvjeta za poduzetništvo;
• Starenje stanovništva; odnos aktivni – umirovljeni se pogoršava;
• Nedostatna količina i kvaliteta znanja; ekonomija znanja;
• Bogati prirodni resursi – slaba resursna ekonomija (24% u svijetu) s poentiranjem kroz finalne proizvode.......
HRVATSKA < - > ISTRA• Kad bi druge regije u Hrvatskoj po nizu
pokazatelja (znanju, zaposlenosti, BDP, konkuretnosti, kretanju broja stanovnika, multi-etničnosti, toleranciji...) bile kao ISTRA???!!!!!
***
• Da li je način razvoja turizma u Istri dugoročno održiv? • Da li je apartminizacija obale, posebno zapadne o.k.? • Kako se čuva biološka raznolikost u Istri, istarske šume?• Kako je organizirano javno zdravstvo u Istri? Kakva je
bolnica u Puli?• Ima li siromašnih, bijednih i gladnih u Istri? • Može li Muzil postati javno dobro za sve građane?
2.Globalizacijski kontekst:
Je li globalizacijski ekonomski sustav (“novi društveni poredak”) potpora ili DUGOROČNO VODI u propast manje konkuretne zemlje / ekonomije? PA I ZA HRVATSKU?
PARALELNO JAČANJE LOKALIZACIJE, LOKALNOG TRŽIŠTA kao vrijedan proces, čak možda, kao razvojni izlaz ZA ZEMLJE KAO HRVATSKA?
Globalizacijski kapitalistički ekonomski ustroj povečava broj siromašnih i razlike
između bogatih i siromašnih –bogati se bogate , siromašni sve više
siromaše
Neoliberalini, divlji kapitalizam – reducira život na konkurenciju i
profit = diktatura kapitala.
Napada život i smanjuje ekološku, socijalnu i lokalnu
ekonomsku održivost = razvoj kao kretanje od
održivosti =protu-razvoj
•Diktatura kapitala nad životom ne vodi socio-kulturalnoj održivosti; globalizacijske aktere ne zanima identitet, nacionalni interes, socijalna integracija. Samo profit. Profit pod svaku cijenu.
•Diktatura kapitala ne brine za ljude i prirodu – rauba ih, zlorabi, ranjava, uništava i ubija; djeluje protiv ekološke održivosti;
• Diktatura kapitala i profita pomaže najjačim ekonomijama – državama /one koje nisu konkuretne zamiru, ne mogu prodati svoju robu na svijetskom tržištu; ZATIRE SE I LOKALNA EKONOMIJA ZA LOKALNE POTREBE LOKALNIH LJUDI! Raste ekonomska neodrživost. Lokalizacija kao obrana života!
Ekonomija (oikonomia) bez produkcije roba i usluga?!?
• RELATIVNO SMANJENJE MATERIJALNE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ, ALI I U EUROPI, ...........DEINDUSTRIJALIZACIJA????
• SVIJET PORASTA PROIZVODNJE PROIZVODA = KINA, B.R.I.K., I SL...
• Bez stvaranja novih vrijednosti nema razvoja.• Trgovina, mešetarenje, spekulacije nisu tvorne po
razvoj, koriste tek profitu dijelova. ----------------------------• Na primjer: Koliko Hrvatska, koliko Istra proizvodi hrane?
A koliko se uvozi? Koliko bi mogla proizvoditi?
3.BUDUĆNOST:KUDA IDEMO?
NACIONALNI INTERESI RAZVOJA
HRVATSKE
Nacionalni interesi – ciljevi razvoja RH
A. ODRŽIVA (RE)PRODUKCIJA OSNOVA ŽIVOTA I OPSTANKA:
• Zaštiti i održivo koristiti pa i kapitalizirati prirodne sustave;
• Održivo proizvoditi i trošiti hranu;
• Održivo proizvoditi i trošiti energiju;
B. VERTIKALNA I HORIZONTALNA KOHEZIJA
DRUŠTVA• USMJERAVATI DUGOROČNO RAZVOJ
U SMJERU SMANJENJA SOCIJALNO-EKONOMSKIH RAZLIKA IZMEĐU LJUDI, GRUPA, PRIPADNIKA DRUŠTVA;
• USMJERAVATI RAZVOJ U SMJERU RAZVOJA SVIH REGIJA I DIJELOVA HRVATSKE (regionalni razvoj, decentraliazcija, optimalizacija korištenja prirodnih resursa Hrvatske...)
C. ODRŽIVA PROIZVODNJA I POTROŠNJA + PODIZANJE
RAZINE ZNANJA U DRUŠTVU• JAČATI PROIZVODNJU ROBA I
USLUGA;
• USMJERAVATI POTROŠNJU U ODRŽIVE RAZMJERE I OBLIKE – CILJ: RAVNOTEŽA PROIZVEDENOG I POTROŠENOG;
• PODIZATI RAZINU ZNANJA I UMIJEĆA U DRUŠTVU;
RAZGOVOR, PITANJA - izvolite!
Razvoj Hrvatske, razvoj Istre?
• 2013 - SUTRA!
• 2014
• 2015
• 2020 - USKORO!
• 2050.....ZA VAŠIH ŽIVOTA, AKO STE DANAS STUDENTI ??!!!