vodiË za oporavak od moædanog udara - mozdaniudar.hr · vaπa (skrivena) nepomiËna ruka!...

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

Vida DemarinRaphael Bene

VodiË za oporavakod moædanog udara

Composite


Composite


Moædani udar prvi je uzrok invalidnosti u RepubliciHrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti. Uzrokovan jeporemeÊajem moædane cirkulacije, koji dovodi donedovoljne opskrbe odreenih dijelova mozgakisikom i hranjivim tvarima, uzrokujuÊi oπteÊenje iodumiranje æivËanih stanica.

Moædani udar moæe biti uzrokovan ugruπkom kojizaËepi arteriju i onemoguÊi protok krvi kroz nju ilipuknuÊem krvne æile i prodiranjem krvi u okolnotkivo.

©to jemoædani

udar

Composite


NajËeπÊi uzrok oπteÊenja krvnih æila u mozgu kojadovode do moædanog udara je ateroskleroza.

Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranjanaslaga masnoÊa, vezivnog tkiva, ugruπaka, kalcijai drugih tvari u stijenci krvne æile, πto uzrokujesuæavanje, zaËepljenje i/ili slabljenje stijenke krvneæile.

ZbogËega jedoπlo domoædanogudara

Composite


Composite


Zaπto svimoramo

znatiprepoznati

znakovemoædanog

udaraNajËeπÊi simptomi moædanog udara su:

- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge,pogotovo ako je zahvaÊena jedna strana tijela

- poremeÊaji govora: oteæano i nerazumljivo izgovaranje rijeËi, potpuna nemoguÊnost izgovaranja rijeËi i/ili oteæano, odnosno potpunonerazumijevanje govora druge osobe

- naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja

- naglo nastala jaka glavobolja, praÊena povraÊanjem bez jasnog uzroka

- gubitak ravnoteæe- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanoπenje

u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

Ako se moædani udar prepozna na vrijeme, i akonema kontraindikacije za primjenu, postupak tzv.trombolize moæe znaËajno poboljπati ishod kodishemijskih moædanih udara (a oni Ëine oko 85%svih moædanih udara).

Moædani udar udara kao GROM!

GovorRazumijevanjeOduzetost polovice tijelaMinute su vaæne, to je moædani udar

Composite


Nakon boravka u bolnici, gdje su se lijeËnici boriliza vaπe preæivljavanje, poËinje vaπa bitka za oporavak.

Svaki bolesnik nakon moædanog udara posjedujepotencijal oporavka, a rijetko koji bolesnik ga dostiæe.Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, 7 dana utjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijemeprovedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekomposjeta fizioterapeuta.

Najbitnija osoba ste vi koji ste preæivjeli moædaniudar. Vaπa volja i vaπe prihvaÊanje oporavka najviπeÊe odrediti tijek samog oporavka.

Cilj je da se bolesnik nakon moædanog udara osjeÊapoput vrhunskog sportaπa.Njegovatelj/ica je druga najbitnija osoba i preuzimaulogu vrhunskog trenera.

Ovdje Êemo istaknuti nekoliko naËina pomoÊu kojihmoæete vi sami, kod kuÊe i bez financijskihoptereÊenja, pospjeπiti svoj oporavak od moædanogudara.

Nakon otpusta iz bolnice i ËekajuÊi rehabilitaciju utoplicama, prvi je zadatak isplanirati oporavak.

Oporavak jeizazov

Composite


Vaπ plan oporavka mora:

- biti realan: Ako je vaπ cilj ponovo hodati normalno, bit Êe vam teπko kada shvatite da za to trebaju mjeseci, pa i godine,i neÊete ni primijetiti neka poboljπanja,

- biti mjerljiv: plan za oporavak mora ukljuËivati odreene ciljeve koji predstavljaju pomake u procesu oporavka,

- zadræati kratkoroËne, srednjoroËne i dugoroËne ciljeve.Na primjer, ovisno o teæini:KratkoroËni cilj je posjesti se, dugoroËni je prohodati.KratkoroËni je cilj hodati deset koraka, dugoroËni cilj je hodanje bez πtapa,

- biti fleksibilan: Plan oporavka Êe se neprestano mijenjati, ovisno o samom tijeku oporavka. Na primjer, ako je prvotni cilj bio hvatanje Ëaπe, jednom kad je taj cilj dostignut, sljedeÊi se samo nadovezuje i postane piti iz te Ëaπe,

- biti siguran za vaπe zdravlje: dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan. Sama Ëinjenica da ste doæivjeli moædani udar ukazuje da vaπ kardiovaskularni sustav ne moæe podnijeti velika optereÊenja.»im osjetite umor pri vjeæbanju, omoguÊite si stanku za odmor.Za izradu i praÊenje oporavka potrebno je voditi dnevnik oporavka koji Êete vi ili vaπ njegovatelj ispuniti. Na kraju vodiËa nalazi se primjer dnevnika.

Kakoisplanirati

svoj oporavak

Composite


Koristite πto je viπe moguÊe bolesnu stranu tijela

Prijaπnje shvaÊanje “Jednom izgubljeno zauvijekizgubljeno” odrazilo se i na rehabilitacijske tehnikekoje su imale za cilj πto bolje iskoristiti dio tijela kojije ostao zdrav, pa su tako pacijenti koji su imalioduzetu desnu stranu polako uËili kako savladatihranjenje, pisanje, itd. lijevom rukom.Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorilesu pojam NEUROPLASTI»NOST. Ovaj pojamoznaËava Ëinjenicu da, iako se mrtve æivËane stanicene mogu ponovno stvoriti, ostale, zdrave stanice umozgu mogu do odreene mjere preoblikovati njihovomeusobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljenefunkcije.Mozak je kao miπiÊ: ako se ne koristi, on oslabi iatrofira. Tako upadate u zaËarani krug.Zbog moædanog je udara izvoenje odreenogpokreta oteæano. S jedne strane, miπiÊi koji izvodetaj pokret oslabe, πto oteæava izvoenje pokreta. Sdruge strane, nauËite kako izvoditi drugi pokret sazdravom stranom, ili uopÊe ne izvodite pokret, i diomozga zaduæen za izvedbenu komandu poËinje istoslabiti, tj. suæuje se, πto dodatno oteæava izvoenjepokreta, i tako u krug.

Pokret koji joπ uvijek niste savladali moratezamiπljati, vizualizirati

Dok se koncentriramo i zamiπljamo pokret, dio mozgazaduæen za samu izvedbu pokreta takoer se aktivira!Dok fizioterapeut ili njegovatelj izvodi vjeæbe istezanja,tj. pasivne pokrete s vaπim rukama i nogama, zatvorite

oËi i zamiπljajte da ste vi taj koji aktivno izvodi tepokrete.

Pokret koji ste ponovno savladali morateponavljati, ponavljati i ponavljati

Oporavak je mukotrpan rad. Svaki pokret koji steponovno usvojili morate ponavljati dok ne osjetiteumor. Tada zabiljeæite koliko ste puta uspjeli izvestitaj pokret.

Pokret treba biti svrhovit!

Pokreti sluæe svakodnevnim aktivnostima.Dok vjeæbate odreeni pokret, zamiπljajte(ili joπ bolje, izvodite) aktivnost koja je povezana stim pokretom, kao npr. priËvrstiti vijak u dasku,obrisati kuhinjski stol, otvoriti vrata itd.

NajbitnijeËinjenice zaoporavak odmoædanogudara

Composite


- Dok gledate kako drugi ljudi izvode pokret, nakonpar trenutaka na vama se poËinju zrcaliti pokretiljudi oko vas.

- Naime, otkrivene su æivËane stanice koje se ne aktiviraju samo izvoenjem odreene radnje, veÊi samim gledanjem (promatranjem) te radnje (tj. motoriËke aktivnosti drugih osoba). Ti neuroni sunazvani ZRCALNI neuroni.

- Dok gledate pokret druge osobe ispred vas ili naekranu, aktivira se ne samo dio mozga koji obrauje vidne podatke, nego se takoer aktiviradio mozga zaduæen za izvedbu tih pokreta!

- Ako ste se prije moædanog udara bavili odreenim posebnim manualnim zanatom, sportom, plesom ili joπ bolje sviranjem nekog instrumenta, gledanje drugih ljudi koji izvode tu aktivnost joπ Êe viπe podraæiti vaπ sustav zrcalnihneurona.

Podraæitevaπ sustav

zrcalnihneurona

Podraæitevaπ sustav

zrcalnihneurona

Composite


Vaπ vid vam moæe pomoÊi i na drugi naËin

Iskoristite prirodnu Ëinjenicu da je vaπe tijelosimetriËno.

Zrcala veliËine cca 100x100 cm postavite na stolispred sebe, okomito u odnosu na tijelo, tako dazrcalna strana bude okrenuta prema vaπoj ruci kojanije bila pogoena, tj. koju moæete micati.

Promatrajte u zrcalu vaπu pomiËnu ruku, odnosnonjezin odraz. Odraz zdrave ruke u zrcalu izgleda kaovaπa (skrivena) nepomiËna ruka!PoËnite pokretati vaπu pomiËnu ruku i zamiπljajte dase i vaπa nepomiËna ruka takoer sinkroniziranomiËe.

Zadatak je da sa zdravom rukom izvodite malo boljipokret od pokreta s bolesnom rukom, buduÊi da jebit tih vjeæbi iluzija pokreta.

Vjeæbe sazrcalomVjeæbe sazrcalom

Composite


Osjet sluha:svaki pokretima svojritam

Osjet sluha:svaki pokretima svojritam Medicinska znanost dokazala je da glazba ima vrlo

povoljan uËinak na bol, stres, anksioznost.Nove studije dokazale su da ritmiËna glazbapoboljπava efikasnost vjeæbanja kod sportaπa.

Glazba je moÊan saveznik za raspoloæenje, bez obziravjeæba li se uz nju ili ne. Glasna i ritmiËna glazba imastimulirajuÊi uËinak, dok se spora i tiha moæe koristitiza smirenje.Svaki pokret, ne samo plesni, puno teËnije Êeteizvoditi ako ga poveæete s odreenim ritmom.

Composite


Tijekoporavkanakonmoædanogudara

Tijekoporavkanakonmoædanogudara ©vedski fizijatar Brunnstrom podijelio je tijek oporavka

u 6 razliËitih faza:

1. Tijekom prve faze, cijela pogoena strana je oduzeta.

2. Tijekom druge faze, pojavi se spastiËnost u oduzetoj strani tijela. Pojava spastiËnosti je jakoneugodna, ali je ipak dobar znak, prognoze su jako loπe kad oduzeta strana ostaje mlohava.Tijekom druge faze pojave se i sinergistiËki pokreti.To su nevoljni pokreti koji se pojavljuju uz odreenipokret. Jako su iritantni za bolesnika.

3. Tijekom treÊe faze, spastiËnost je najjaËa i bolna.

4. Tijekom Ëetvrte faze, spastiËnost se polako smanjuje i poËinjete kontrolirati sinergistiËke pokrete.

5. Tijekom pete faze, spastiËnost se i dalje smanjuje,poËinjete sve viπe kontrolirati sinergistiËke pokretei izvoditi nekoliko pokreta normalno.

6. Tijekom πeste faze moæete sve viπe pokreta izvoditigotovo normalno.

Composite


Tijekomprvih mjeseci

brzo samse oporavljao,

a sad jestalo

Tijekomprvih mjeseci

brzo samse oporavljao,

a sad jestaloÆivËane stanice podruËja oko zahvaÊenog dijela nisu

umrle, nego su bile inaktivne zbog πoka prouzroËenogoπteÊenjem. Tijekom prvih mjeseci nakon moædanogudara ti neuroni se polako ponovno aktiviraju.

Koncentracija æivËanih faktora rasta (kemijskesupstance koje potiËu rast æivaca) je najveÊa odmahnakon udara te zatim polagano opada.

Zato je najvaænije da oporavak poËne πto prije.Meutim, kasnije je oporavak sporiji, ali je moguÊ.Opisani su i sluËajevi oporavka i 40 godina nakonmoædanog udara!

Uvijek se moæe bolje, uz svrsishodan i mukotrpanrad!

Composite


©to jespazam, kakovodi dokontrakture izaπto su vjeæbeistezanjatoliko bitne?

©to jespazam, kakovodi dokontrakture izaπto su vjeæbeistezanjatoliko bitne?

SkraÊeni miπiÊi shvaÊaju svaki pokretkao preveliko rastegnuÊe

MOÆDANI UDAR

SPRIJE»ITEKONTRAKTURE!

Mozak ne prima signalzbog oπteÊenja

Paralizirani miπiÊi πalju signal:“Rastegnut sam! Mogao bih puknuti!”Tu poruku πalju mozgu i kraljeæniËnoj moædini (KM)

KM Ëuje signal i odgovara - “Zategnite se”.Kada su miπiÊi zategnuti, oni su kraÊi i zaπtiÊeniod puknuÊa

MiπiÊi su zategnuti 24 sata/7 dana u tjednui skraÊuju se

Composite


- Redovito vjeæbajte i jaËajte miπiÊe.

- Nosite Ëvrste cipele. Nemojte hodati u papuËama.

- OpÊenito, omoguÊite viπe rasvjete u svom domu.

- Izbjegavajte tepihe.

- Smjestite potrepπtine nadohvat ruke.

- Postavite rukohvate na stepenicama.

- Izbjegavajte radnje, kao npr. mijenjanje æarulje.

SprijeËitepadove

SprijeËitepadove

Composite


Kontrolirajte:

- Svaki dan: tlak, puls, πeÊer (dijabetiËari)- Svaki tjedan: tjelesnu teæinu- Svaka tri mjeseca: kompletnu krvnu sliku (LDL...)

JaËajte kardiovaskularni sustav vjeæbanjem i fiziËkomaktivnoπÊu.

Prestanite puπiti.

Prebacite se na mediteransku prehranu.

Jedanmoædaniudar jedovoljan

Jedanmoædaniudar jedovoljan

Composite


NajËeπÊi oblik srËanih aritmija (odstupanje odregularnih srËanih otkucaja) nosi naziv atrijskafibrilacija.

Tijekom atrijske fibrilacije kaotiËan rad srca dovodido zastoja krvi u srËanim πupljinama te je poveÊanamoguÊnost stvaranja krvnih ugruπaka koji iz srcaputuju u krvne æile mozga i uzrokuju moædani udar.

Moædani udari uzrokovani atrijskom fibrilacijom suu pravilu najteæi.

OsjeÊate li katkad treperenje srca?

Nepravilan vam je puls?

OsjeÊate povremeno nedostatak zraka, osobitotijekom fiziËke aktivnosti ili emocionalnog stresa?

NaruËite se na EKG.

©to jeatrijska

fibrilacija

©to jeatrijska

fibrilacija

Composite


Danas je: ____________ , ____ . Spavala/o sam NIKAKO LO©E DOBRO

Imam li motivaciju za vjeæbanje NIMALO JEDVA DA JEDVA »EKAM

OsjeÊam li bol NE DA, i to ______________

UJUTRO POPODNE NAVE»ER

TlakPuls©eÊerLijekovi

©to planiram jesti

CILJEVI ZA DANAS DA LI SAM USPIO ODRADITI? KOLIKO PUTA?

Krevet - stolicaDizanje na nogeHodanjeVjeæbe istezanjaVjeæbanje uz struËnjaka

VJEÆBE

Koja mi se vjeæba danas najviπe svialaJesam li danas odradila/o bolje nego πto sam mislila/o

Koji mi je cilj ovaj mjesec

DnevnikoporavkaDnevnikoporavka

Composite


- Randolph J Nudo, Mechanisms for recovery of motor function followingcortical damage. Current Opinion in Neurobiology 2006, 16:638 644

- Baudry, Bi, Schreiber SINAPTIC PLASTICITY: BASIC MECHANISM TOCLINICAL APPLICATIONS, 2002

- Nudo RJ, Wise BM, SiFuentes F, Milliken GW. Neural substrates for theeffects of rehabilitative training on motor recovery after ischemic infarct.Science. 1996; 272:1791-1794

- Buonomano DV, Merzenich MM. Cortical plasticity: from Synapses to Maps. Annu. Rev. Neurosci. 1998. 21:149 86

- Pascual-Leone A, Amedi A, Fregni F, Merabet LB. The plastic human brain . Annu Rev Neurosci. 2005;28:377-401

- G. Buccino, F et al. Action observation activates premotor and parietalareas in a somatotopic manner: an fMRI study, European Journal of Neuroscience, 2001Vol. 13, pp. 400-404.

- Prinz W. An ideomotor approach to imitation, in Hurley S., Chater N.Perspectives on imitation: From neuroscience to social science, MITpress, 2005

- Calvo-Merino B et al. Cereb. Cortex 2005;15:1243-1249

- Levine PG., Stronger after stroke. 2009 Demos Medical Publishing, LLC.

- Jeannerod M., Neural Simulation of Action: A Unifying Mechanism for Motor Cognition. NeuroImage 14, S103 S109 (2001)

- Ramachandran VS, Rogers-Ramachandran D, Cobb S., Touching the phantom limb. Nature 1995; 377: 489 90.

- Särkämö T,. et al. Music listening enhances cognitive recovery and mood after middle cerebral artery stroke. Brain. 2008 Mar;131(Pt 3):866-76

PreporuËena literatura:

- Bolte Taylor, J., Moædani udar - moj put prema spoznaji, Planetopija 12/2008.

- Demarin, V. i suradnice, Mozak koji traje, Zagreb: Naklada Zadro, 2004.

- Demarin, V., Moædani udar: vodiË za bolesnike i njihove obitelji, Koprivnica:Belupo, 2001.

- Demarin, V., Hrana za mozak - jelovnici za zdrav mozak i dugo pamÊenje,V.B.Z. - AKCIJA 2, 2009.

- MaËek TrifunoviÊ, Z., JelËiÊ JakπiÊ, S., Afazija: progovorimo ponovno: logopedski priruËnik, Zagreb: FoMa, 2006

LiteraturaLiteratura

Composite


Hrvatsko druπtvo za prevenciju moædanog udara(HDPMU) osnovano je 1997. godine sa zadaÊom datemeljem najnovijih spoznaja u medicinskoj znanostisprijeËi nastanak moædanog udara kod ugroæenihosoba, te da isto tako unaprijedi dijagnostiku, lijeËenjei rehabilitaciju osoba oboljelih od moædanog udara.

Naπe su aktivnosti usmjerene na edukacijustanovniπtva, kao i medicinskog osoblja o moædanomudaru i riziËnim Ëimbenicima, kako bi se unaprijediladijagnostika i lijeËenje.

KONTAKT

Hrvatsko druπtvo za prevenciju moædanog udara10000 Zagreb, Kneza Mislava 10/ITelefon: +385 1 6386 190Fax: +385 1 6386 [email protected]

O Hrvatskomdruπtvu zaprevencijumoædanogudara

O Hrvatskomdruπtvu zaprevencijumoædanogudara

Composite


Composite


www.signagainststroke.com

[email protected]

vodiË za oporavak od moædanog udara - mozdaniudar.hr · vaπa (skrivena) nepomiËna ruka!...

Documents