vodic kroz doktorski studij suz

Vodi kroz doktorski studij na Sveuilitu u Zagrebu

sveuilite u zagrebu 3

Od prvih sveuilita do danas osnovna je zadaa sveuilita stvaranje i pruanje vrhunskoga znanja te duhovni rast onih koji mogu dosegnuti vie od oiglednoga.Nastavni je proces na sveuilitima oduvijek temeljito isprepleten s vrhunskim istraivanjima koja otvaraju nove izazove na granici ljudske spoznaje. Osim te osnovne i tradicionalne zadae, stvaranjem i primjenom novih ideja i tehnolokihrjeenja sveuilite omoguuje napredak gospodarstva i odrivi razvoj drutva u cjelini.

(Istraivaka strategija Sveuilita u Zagrebu 2008.-2013.)

nakladnik Sveuilite u Zagrebuza nakladnika prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica za istraivanje i tehnologijupripremili Boica Bartolac, suradnica za doktorske programemr. sc. Slaven Mihaljevi, voditelj Ureda za doktorske studije i programelektura Vinja Milakovi, prof.tisak Sveuilina tiskara d.o.o.dizajn esni&Turkovinaklada 2000 primjerakaTiskano u studenome 2011.

This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

4 sveuilite u zagrebu

89

1012121213141517192021

22232324252627282829313232323333

34

36

51

Prije upisa na doktorski studijto je doktorski studij?Shema visokog obrazovanjaDoktorski programi na Sveuilitu u Zagrebuto treba znati prije upisa na doktorski studij?Postupak upisa na doktorski studijTrajanje doktorskog studijaOblici doktorskog studijaFinanciranje trokova doktorskog studijaTko je doktorand?Prava i obveze doktorandaDoktorandi s invaliditetomMobilnost doktoranadaNakon upisa na doktorski studijUpis u Online bazu doktoranada - obadStudijski savjetnikIzrada plana obveza za prvu godinu studijaMentorPrijava teme doktorskog rada i predlaganje mentoraIstraivanjeObrana temeDoktorandov godinji izvjetaj o raduPisanje doktorskog radaObjavljivanje znanstvenih radovaIzlaganja na znanstvenim skupovima i konferencijamaPredaja i prihvaanje doktorskog radaObrana doktorskog radaObjava doktorskog radaPromocijaRazvoj istraivake karijerePriloziIzvori

SadrajVodi kroz doktorski studij na Sveuilitu u Zagrebu

6 sveuilite u zagrebu sveuilite u zagrebu 7

Dragi doktorandi Sveuilita u Zagrebu i svi vi koji ete to postati!

Pred vama se nalazi Vodi kroz doktorski studij na Sveuilitu u Za-grebu. U njemu ete nai informacije o doktorskom studiju na Sve-uilitu u Zagrebu, ali i informacije o doktorskoj izobrazbi openito

- to je to doktorski studij, kako ga upisati te to vas sve eka na dok-torskom studiju od onog trenutka kada ga upiete pa sve do promo-cije u doktora znanosti ili umjetnosti. Svrha je Vodia olakati vam snalaenje na doktorskom studiju te pruiti korisne informacije koje e vam omoguiti lake planiranje vaeg znanstvenog i profesional-nog razvoja. Informacije u Vodiu ponajvie se zasnivaju na Pravilni-ku o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu, ali se oslanjaju i na druge izvore navedene u popisu literature na kraju Vodia.


to je doktorski studij?

Doktorski studij najvii je stupanj formalnog obrazovanja, a svr-ha mu je izobrazba novih doktora znanosti ili umjetnosti izradom doktorskog rada koji se temelji na izvornom istraivanju. Upravo se po istraivakoj komponenti, koja ini okosnicu doktorskog obra-zovanja, doktorski studij bitno razlikuje od prethodna dva ciklusa visokog obrazovanja (preddiplomski i diplomski studij) kod kojih je naglasak na uenju, a ne na istraivanju. Istraivanje na doktorskom studiju dugotrajan je, intenzivan i esto naporan proces u kojem suraujete s mentorom (intenzitet suradnje s mentorom razlikuje se ovisno o znanstvenom podruju kojim se bavite). Kao doktorand stjeete znanje i kompetencije upravo provoenjem znanstvenog istraivanja iz kojega e proizai va doktorski rad. Doktorski rad va je izvorni doprinos znanosti na temelju kojeg se procjenjuje vaa kompetentnost za provoenje samostalnog, izvornog i za znanost ili umjetnost vanog istraivanja. Obranom doktorskog rada stjeete akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti. Da biste se razvili u vrhunskog znanstvenika koji je sposoban samo-stalno provoditi istraivanja, tijekom doktorskog studija sudjelovat ete na predavanjima, radionicama, istraivakim seminarima i dis-kusijskim skupinama. Takvim oblicima rada upoznat ete se s razli-itim znanstvenim metodama kojima ete se koristiti u istraiva-nju te ete usvojiti vjetine kao to su vjetine rjeavanja problema, analitikog i kritikog promiljanja, kreiranja i voenja znanstve-nih projekata, voenja istraivakog tima i provoenja samostalnog istraivanja. Doktorska izobrazba vana je za razvoj akademske karijere, ali odgo-vara i na sve vee zahtjeve trita rada (ekonomija,industrija, tvrtke, javni sektor, nevladine organizacije itd.) kojemu su za razvoj potrebni strunjaci koji e pridonijeti stvaranju novih znanja, novih proizvoda ili novih metoda (istraivakih, proizvodnih i sl.). Na doktorskom stu-diju, uz istraivake kompetencije, razvit ete i vjetine koje se upotre-bljavaju u irokom rasponu poslova (komunikacijske i prezentacijske vjetine, upravljanje projektima i timom suradnika i sl.), a one e vas pripremiti za nove izazove drutva i gospodarstva, odnosno za nove izazove u razvoju vae znanstvene ili profesionalne karijere.dobro je znati poslijediplomski specijalistiki studijOd poslijediplomskog doktorskog studija, kojemu je zadaa stvaranje no-vih i relevantnih znanja, spoznaja i/ili umjetnikih praksi te njihova primjena, treba razlikovati poslijediplomski specijalistiki studij kojim se poveavaju struna znanja, vjetine i kompetencije. Specijalistiki studij traje jednu do dvije godine, a zavretkom specijalistikog studija stjeete akademski naziv sveuilini specijalist.

istraivanje ini okosnicu doktorskog obrazovanja

treba razlikovati poslijediplomski doktorski studij od poslijediplomskog specijalistikog studija

Prije upisa na doktorski studij


Doktorski studij(dr.sc./dr.art), 3 god.180 ects bodova

Specijalistiki diplomski struni(spec. struke), 1 2 god.60 120 ects bodova

Struni(struni prvostupnik / prvostupnica struke)3 4 god.180 - 240 ects(naziv prema poseb-nom zakonu)< 3 god.< 180 ects bodova

Diplomski sveuilini(mag. / dr. struke, spec.), 1 2 god.60 120 ects bodova

Preddiplomski sveuilini(prvostupnik / prvostupnica struke), 3 4 god.180 240 ects bodova

sveuilini studij

8

7

6

5

4

3

2

1

Poslijediplomskispecijalistiki(spec.), 1 2 god.

struni studij godina

min

imal

no 3

00 e

cts

bodo

va

Shema visokog obrazovanja*Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta


Doktorski programi na Sveuilitu u Zagrebu

Na Sveuilitu u Zagrebu provode se strukturirani doktorski programi iz osam znanstvenih i umjetnikih podruja (na kraju Vodia pogledajte popis akreditiranih doktorskih programa na Sve-uilitu u Zagrebu). Strukturirani doktorski programi imaju jasno definiran plan studija koji propisuje sudjelovanje na seminarima i izvravanje studijskih obveza u odreenom vremenu te dokto-randima osigurava intenzivnu potporu u obliku redovitog savjeto-vanja, radionica i seminara, a provoenjem periodike evaluacije prati se doktorandov napredak, mentorov rad s doktorandom te se provjerava kvaliteta doktorskog programa openito. Tako koncipi-ran doktorski studij traje tri godine (pogledajte: Trajanje doktor-skog studija).

to treba znati prije upisa na doktorski studij?

Upisujui doktorski studij, odluujete se za usko podruje znanosti kojim se elite baviti i u kojem elite postati priznati strunjak. Vae prvo istraivanje bit e pronalaenje doktorskog programa koji e-lite upisati. Informacije o svim akreditiranim doktorskim progra-mima na Sveuilitu u Zagrebu moete pronai na mrenoj stranici Ureda za doktorske studije i programe (http://doktorski.unizg.hr). Informacije o doktorskim programima dostupne su i na internet-skim stranicama sastavnica (fakulteta i akademija Sveuilita u Za-grebu) koje provode pojedini program studija, a moete se raspitati i u njihovoj poslijediplomskoj studentskoj slubi (poslijediplomskoj referadi). Takoer je korisno sasluati iskustva nekog tko ve pohaa ili je pohaao program koji vas zanima. Prije upisa na odreeni stu-dij dobro se raspitajte o programu studija i nainu njegove provedbe kako biste bili sigurni da taj studij odgovara vaim interesima.

Postupak upisa na doktorski studij

Da biste upisali doktorski studij, prvi korak koji morate napraviti jest prijaviti se na natjeaj koji raspisuje pojedini fakultet ili akade-mija (taj se natjeaj raspisuje najmanje mjesec dana prije poetka nastave). Natjeajem se propisuju uvjeti za upis na pojedini doktor-ski studij. Od kandidata se trai odreeni uspjeh na diplomskome studiju, preporuke profesora i potencijalnog mentora, a prijemni

postupak obuhvaa i razgovor o planiranom istraivakom radu. Re-zultati upisa objavljuju se javno dostupni su na internetskoj stra-nici studija. Ako se znanstveno podruje i polje doktorskog studija razlikuju od podruja i polja u kojem ste diplomirali, od vas se moe zahtijevati pohaanje razlikovnih kolegija za stjecanje temeljnih znanja po-trebnih za pohaanje i zavravanje studija.

Trajanje doktorskog studija

Pri upisu na doktorski studij birate izmeu dva oblika studiranja: studij u punom radnom vremenu ili studij s dijelom radnog vreme-na. Prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveuilitu u Za-grebu studij u punom radnom vremenu traje tri godine, a moe se produiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje pet godina, uz mogunost produenja trajanja studija do sedam godina.Doktorski studij podrazumijeva temeljit istraivaki rad koji izi-skuje mnogo vremena i truda. Stoga je prilikom donoenja odluke o upisivanju doktorskog studija vano predvidjeti raspolaete li s do-voljno vremena potrebnog za ispunjavanje studijskih obveza, istra-ivanje i pisanje doktorskog rada te moete li uskladiti studijske ob-veze s ostalim vanim stavkama u svome ivotu.

doktorski studij u punom radnom vremenu traje tri godine


Oblici doktorskog studija

Postoji nekoliko oblika izvoenja doktorskog studija. Najei oblik doktorskog studija jest onaj koji provodi jedna sastavnica (fakultet ili akademija) ili sveuilite. To znai da studij upisujete na jednoj sastavnici koja izvodi cijeli program i izdaje diplomu. Uz taj klasini oblik doktorskog studija postoji jo nekoliko oblika: zajedniki studij je program u ijem provoenju sudjeluje vie

sveuilita, ali samo jedno sveuilite je nositelj programa na tome sveuilitu upisujete i pohaate cijeli ili veinu programa doktorskog studija. Dio programa moete pohaati na drugom sveuilitu kojemu je povjerena izvedba odreenog dijela progra-ma. Diplomu vam izdaje sveuilite koje je nositelj programa.

zdrueni studij provode najmanje dva sveuilita, od kojih je jed-no inozemno. Sva sveuilita su nositelji programa - doktorski studij moete upisati na bilo kojem od ukljuenih sveuilita (sva sveuilita izvode isti program), a kasnije tijekom doktorskog stu-dija, ovisno o znanstvenom interesu tj. potrebama vaeg istraiva-nja, boravite na partnerskom sveuilitu. Boravak na partnerskoj instituciji obavezan je dio programa zdruenog doktorskog studi-ja. Diploma zdruenog doktorskog studija izdaje se kao jedinstve-na diploma dva ili vie sveuilita, ili kao diploma sveuilita na kojem ste upisali studij, s time da je navedeno da se radi o zdrue-nom studiju.

Za razliku od spomenutih oblika koji su odreeni samim doktorskim studijem (dakle, odreeni program moete upisati samo kao zajed-niki ili zdrueni doktorski studij) postoje oblici koje odabirete sami: dvojni doktorat ostvarujete na temelju sporazuma koji se pot-

pisuje posebno za va doktorski rad. U sklopu dvojnog doktorata obavezno je dvojno mentorstvo, a zavretkom studija dobivate dvije diplome (detaljnije moete proitati u Pravilniku o meu-narodnim dvojnim doktoratima znanosti),

model sendvia oblik je doktorskog studija koji upisujete na jed-nom sveuilitu (koje vam izdaje diplomu), a istraivanje moete izvoditi na partnerskim sveuilitima te moete imati vie men-tora.

Financiranje trokova doktorskog studija

Nekoliko je naina na koji moete financirati va studij: ako ste znanstveni novak ili asistent, trokovi studija pokrivaju se

iz sustava znanosti, trokove studija moe snositi institucija/tvrtka u kojoj ste zaposleni, trokove studija moete u potpunosti ili djelomino pokriti sti-

pendijom (ili s vie razliitih stipendija) trokove studija snosite sami.

Ako trokove studija ne pokrivate vi sami, dobro se upoznajte s uvje-tima financiranja. Posebno obratite pozornost na to je li ugovorom koji ste potpisali propisan poseban rok u kojem trebate doktorira-ti, jeste li vezani uz odreeni projekt, postoji li uvjet obveznog rada nakon stjecanja diplome (koliko dugo), koji su uvjeti eventualnog raskida ugovora te posljedice koje time snosite.

dobro je znati - stipendijeStipendija je oblik financijske pomoi koja vam se moe dodijeliti za pokri-vanje bilo kolarine bilo trokova studijskog boravka u inozemstvu ili provo-enje istraivanja. Stipendija moe biti potpuna ili djelomina. Potpuna sti-pendija pokriva sve trokove vezane uz vae obrazovanje: trokove kolarine, putne trokove, trokove smjetaja i prehrane te osobne trokove. Djelomi-na stipendija pokriva samo neke trokove, to se i navodi u natjeaju.


Stipendije mogu dodjeljivati razne institucije i organizacije kao to su visoka uilita, dravna tijela (vlade i ministarstva odreene ze-mlje) ili jedinice lokalne samouprave (npr. upanije i gradovi); mogu ih dodjeljivati meunarodne i nevladine organizacije ili privatne tvrtke (na kraju Vodia pogledajte prilog Stipendije za doktorande). Pravo na stipendiju moete ostvariti i razmjenom u sklopu meu-narodne suradnje (vie o tome proitajte u Doktorandi na razmjeni).

Tijekom cijele godine objavljuju se natjeaji za stipendije, a na portalu www.stipendije.info moete pratiti natjeaje za stipendije koje su dostu-pne hrvatskim graanima. Svaki natjeaj precizira o kakvoj je stipendiji rije, koji su uvjeti dobivanja stipendije te mogue obveze koje trebate ispuniti nakon istjeka stipendije.

Veina se natjeaja za stipendije ponavljaju objavljuju se jednom ili vie puta godinje; stoga je dobro pogledati i arhivu natjeaja za stipendije kako biste znali u koje vrijeme moete oekivati sljedei natjeaj za stipendiju koja vas zanima i na taj nain na vrijeme pri-premiti potrebnu prijavnu dokumentaciju (osobito ako je potrebno pismo/pisma preporuke i/ili pozivno pismo institucije na kojoj biste eljeli boraviti kao stipendist). Osim to vam omoguuju ili olakavaju pristup obrazovanju, velik broj stipendija omoguuje studiranje ili istraivanje na nekoj drugoj instituciji, gradu ili zemlji. Takve stipendije pruaju iskustvo istra-ivanja u drugaijem okruenju, utjeu na irenje mree kontakata i stjecanje meunarodnog iskustva; posebno su korisne jer vam omo-guuju pristup materijalima ili opremi koja vam je potrebna za vae istraivanje, a koju zbog specifinosti vaeg istraivanja nemate na matinoj instituciji ili u zemlji studiranja (specifina knjinina gra-a, odreena laboratorijska oprema i sl.).

doktorand je mladi istraiva na poetku svoje znanstvene karijere koji se profesionalno razvija provodei izvorno istraivanje

Tko je doktorand?

Doktorand je mladi istraiva na poetku znanstvene karijere koji se profesionalno razvija provodei izvorno istraivanje. Doktorand postajete upisom na doktorski studij na temelju pokazane aka-demske izvrsnosti i istraivakog potencijala. Da biste se razvili u kompetentnog istraivaa, tijekom doktorskog studija nauit ete kako pronai potrebne informacije te kako ih vrednovati, odnosno razvijat ete kritiko miljenje koje je osnova svakog znanstvenog istraivanja. Sudjelovat ete na znanstvenim skupovima i prezenti-rati rezultate svojih istraivanja na konferencijama te biti dio istra-ivakog tima koji radi na inozemnim ili domaim projektima. U asopisima ete objavljivati znanstvene radove s temom postignu-tih rezultata istraivanja. Kao doktorand razvit ete kljune vjetine koje e vam pomoi u pro-vedbi istraivanja i izradi doktorskog rada, ali i u kasnijoj karijeri, bez obzira na to hoete li karijeru nastaviti unutar akademske zajedni-ce ili izvan nje. Naime, cilj doktorske izobrazbe nije samo izobrazba mladih istraivaa koji e pridonijeti razvoju istraivake djelatnosti na sveuilitima ili znanstvenim institutima - kao visokoobrazovani strunjaci, znanja i vjetine koje steknete tijekom doktorskog studija moi ete primijeniti u razliitim podrujima, poput gospodarstva ili javnih slubi.


dobro je znati ured za doktorske studije i programe sveuilita u zagrebuUred se bavi pitanjima unaprjeenja i poveanja kvalitete doktor-ske izobrazbe na Sveuilitu u Zagrebu. Na mrenoj stranici Ureda moete saznati informacije o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu, novosti iz podruja doktorskog obrazovanja, raspisane natjeaje za stipendije namijenjene doktorandima, a putem strani-ce moete pristupiti i Online bazi doktoranada (obad-u). Tijekom godine Ured organizira radionice za razvoj prenosivih vjetina za doktorande gdje moete nauiti: kako napisati i objaviti znanstveni lanak kako prezentirati rezultate istraivanja kako komunicirati u znanstvenom i poslovnim okruenju kako razviti mreu potencijalnih suradnika kako prijaviti projekt o projektnom menadmentu o zatiti intelektualnog vlasnitva u istraivanjima kako komercijalizirati rezultate istraivanja.

Ured za doktorske studije i programe Sveuilita u Zagrebuhttp://doktorski.unizg.hre-mail: [email protected]: 01/4698-171; 4698-172

Prava i obveze doktoranda

Tijekom doktorskog studija imate odreena prava, ali i obveze. Neka od vaih osnovnih prava kao doktoranda jesu: pravo na dodjelu jednog mentora ili vie njih, pravo na sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu, pravo na promjenu mentora ili teme (jedanput), pravo na izjanjavanje o kvaliteti provoenja doktorskog pro-

grama, pravo na pritube u sluaju povrede nekog od vaih prava (koja

predvia zakon ili opi akt sveuilita), doktorandima izabranima na radno mjesto znanstvenog novaka

u visokokolskim ustanovama mora se osigurati rad u neposred-noj nastavi.

Vae obveze jesu: redovite konzultacije s mentorom, podnoenje izvjetaja o svome radu vijeu doktorskog studija

(jednom godinje), izvravanje svih obveza predvienih programom studija prije

upuivanja doktorskog rada na postupak ocjenjivanja, imati prije obrane doktorskog rada objavljen ili prihvaen za

objavljivanje najmanje jedan meunarodno recenzirani znan-stveni rad, tematski vezan za doktorsko istraivanje (u kojemu ste jedini ili jedan od glavnih autora) ili javnu prezentaciju um-jetnikog djela u javnim prostorima.

dobro je znati europska povelja za istraivae i kodeks o novaenju istraivaa

Europska komisija usvojila je 2005. Europsku povelju za istraivae i Kodeks o novaenju istraivaa. Sveuilite u Zagrebu podralo je tu inicijativu.

Povelja sadrava niz opih naela, obveza i odgovornosti istraivaa i njihovih poslodavaca. Poveljom se eli osigurati kvalitetan odnos izmeu istraivaa i poslodavca usmjeren prema uspjenom stvara-nju i dijeljenju znanja te prema profesionalnom razvoju istraivaa. Kodeks o novaenju istraivaa predlae niz opih naela i zahtjeva kao smjernica prilikom novaenja istraivaa.

prava i obveze doktoranda propisane su zakonom i Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu

The European Charter for Researchers and The Code of Conduct for the Recruitment, European Commission, 2005.Deklaracija o pristupanju Europskoj povelji za istraivae i Kodeksu o novaenju istraivaa, Zagreb, 2010.


Doktorandi s invaliditetom

Da bi se osobama s invaliditetom omoguilo i olakalo pohaanje doktorskog studija, postoji nekoliko inicijativa osiguravanja jedna-kih mogunosti kao to su izravan smjetaj u studentski dom, dodje-ljivanje stipendija i financiranje trokova prijevoza za doktorande s invaliditetom.

smjetaj u studentski dom Studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije (iznad 50 posto tjelesnog oteenja) invaliditeta imaju pravo na izravan smjetaj u studentski dom. Status dokazujete rjeenjem o postotku tjele-snog oteenja koje izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osigu-ranje. Pravo na smjetaj u studentski dom ostvarujete prijavom na javni natjeaj koji objavljuje Studentski centar, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta rh na temelju tih rezultata sufi-nancira smjetaj u domu.

stipendiranje Doktorandi s invaliditetom mogu se natjecati za dravne sti-pendije u kategoriji P. Natjeaj za dravne stipendije raspisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta rh, objavljuje se na internetskoj stranici mzo-a obino sredinom prosinca te traje mjesec dana. Ako za vrijeme trajanja natjeaja jo niste upisali doktorski studij, moete priloiti potvrdu visokog uilita kojom dokazujete da imate uvjete za upis na odreeni doktorski studij. Naime, moe se dogoditi da se rokovi za prijavu na natjeaj za dr-avnu stipendiju i za upis na doktorski studij ne poklapaju. Ovaj natjeaj uvaava takav razvoj dogaaja.

pravo na potporu trokova prijevoza Pravo na potporu mogu ostvariti doktorandi s invaliditetom koji se ne mogu samostalno koristiti sredstvima javnoga gradskog prijevoza (najmanje 60 posto tjelesnog oteenja). Status dokto-randa s invaliditetom dokazujete rjeenjem o postotku tjelesnog oteenja koje izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Pravo na potporu ostvarujete za cijelu akademsku godinu, a novani iznos odobrene potpore isplauje vam se na iro-raun. Odluku o dodjeli potpore za svakog doktoranda s invaliditetom koji ostvari pravo na potporu donosi Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i porta rh.

dobro je znati ured za studente s invaliditetomUred za studente s invaliditetom Sveuilita u Zagrebu osnovan je radi osi-guravanja uvjeta za uspjeno studiranje studentima s invaliditetom. Ured je ujedno i referalni centar u kojem moete dobiti informacije na licu mjesta, kao i telefonom, e-potom, letcima i brourama koje Ured izdaje te na web-stranicama Ureda.

Uredu se moete obratiti za savjete i pomo pri rjeavanju specifinih problema koji se mogu pojaviti tijekom studija.ured za studente s invaliditetomwww.unizg.hr/uredssi

Mobilnost doktoranada

Doktorandi Sveuilita u Zagrebu mogu dio programa svog doktor-skog studija ostvariti na nekom od stranih sveuilita. Boravak se ostvaruje u sklopu meunarodne suradnje Sveuilita u Zagrebu na temelju bilateralnih meusveuilinih i meufakultetskih sporazu-ma, Programa za cjeloivotno obrazovanje (llp), Erasmus Mundus programa, meunarodnih sveuilinih mrea, udruga, projekata te na temelju suradnje fakulteta i pojedinanih lanova akademske zajednice) ili dobivene stipendije. Na isti nain strani doktorandi zainteresirani za program odreenog doktorskog studija mogu dio svoje doktorske izobrazbe ostvariti na Sveuilitu u Zagrebu. Posto-je razliiti oblici razmjene, pa se u skladu s tim razlikuje i nain pri-jave te uvjeti boravka za vrijeme razmjene.

dobro je znati ured za meunarodnu suradnju sveuilita u zagrebu

Ured za meunarodnu suradnju Sveuilita u Zagrebu prua administrativnu potporu domaim i stranim studentima u ostvarivanju mobilnosti.Ured za meunarodnu suradnju Sveuilita u Zagrebuhttp://international.unizg.hr

Takoer, na svakoj sastavnici (fakultetu i akademiji) Sveuilita u Zagrebu postoje kontakt osobe ili uredi zadueni za meunarodnu suradnju. A savjetodavnu pomo i informacije prilikom pronala-ska stipendija diljem Europe te razne praktine informacije vezane uz mobilnost moete pronai na hrvatskom portalu za mobilnost istraivaa euraxess Croatia (www.euraxess.hr).

Odluka o kriterijima za raspodjelu mjesta

u studentskim domovima

studentskih centara i uenikim

domovima u Republici Hrvatskoj

za akademsku godinu 2010./2011.

literatura za inozemne doktorande i istraivae zainteresirane za razmjenu ili istraivaki boravak u Hrvatskoj: International Student Guide, University of Zagreb; A Foreigner Researchers Guide to Croatia, Agency for Mobilitiy and EU Programmes; www.hr/croatia/science/universities

Odluka o kriterijima za ostvarivanje

prava na potporu trokova prijevoza

za redovite studente s invaliditetom

sveuilinih i strunih studija i studente

s invaliditetom poslijediplomskih

studija za akademsku godinu 2009./2010.


Upis u Online bazu doktoranada - obad

Na poetku studija upisujete se u Online bazu doktoranda (obad) koristei se elektronikim identitetom u sustavu AAI@EduHr (ako ga u trenutku upisa na studij nemate, obratite se informatikoj slubi fakulteta). obad je online baza Sveuilita u Zagrebu pomou koje se vodi evi-dencija o upisanim doktorandima i prati njihov napredak na dok-torskom studiju. Podatke u bazu upisujete sami, a upis u sustav obad omoguit e vam: jednostavno prijavljivanje prijedloga teme, mentora i izvora

financiranja studija, pisanje i podnoenje godinjeg izvjetaja o vlastitom napretku, pretraivanje projekata i upis podataka o projektima na kojima

sudjelujete, pretraivanje popisa mentora s podacima kojim se podrujem

istraivanja bavi pojedini mentor i u izradi kojih doktorskih radova sudjeluje,

upis podataka o doktorskom radu, upis aktivnosti vezanih uz studij (poput znanstvenog usavr-

avanja, znanstvene produkcije, sudjelovanja na znanstvenim skupovima i radionicama),

prijavu na radionice u organizaciji Ureda za doktorske studije i programe Sveuilita u Zagrebu.

Prilikom prve prijave u obad upiite osobne podatke, podatke o prethodnom obrazovanju te unesite podatke o upisanom doktor-skom programu. Podatke ureujte i nadopunjujte tijekom doktor-skog studija.

Online bazi doktoranada (obad-u) moete pristupiti preko stranice Ureda za doktorske studije i programe ili izravno upisujuihttp://doktorski.unizg.hr/obad

Studijski savjetnik

Na poetku studija vijee doktorskog studija moe vam dodijeliti studijskog savjetnika kojemu se moete obratiti za sva pitanja i mo-gue probleme tijekom doktorskog studija. Studijski je savjetnik na-

Nakon upisa na doktorski studij

na poetku doktorskog studija upiite se u Obad Online bazu doktoranada

studijskom savjetniku moete se obratiti oko svih pitanja i moguih problema tijekom doktorskog studija


stavnik ili znanstvenik zaposlen na ustanovi koja je nositelj studija, a zadaa mu je pratiti i usmjeravati rad doktoranda tijekom dok-torskog studija. Dakle, on vam pomae u odabiru izbornih kolegija, savjetuje vas o izboru teme doktorskog rada i odabira mentora, prati va napredak tijekom doktorskog studija te usmjerava va istrai-vaki rad. Takoer, do odabira mentora, studijski savjetnik vam po-mae pri izradi plana obveza za prvu godinu doktorskog studija.

Izrada plana obveza za prvu godinu studija

Na poetku akademske godine izradite plan obveza. Pri izradi plana obveza pomae vam studijski savjetnik ili, ako ste ga ve odabrali, va mentor. Planom obveza rasporeujete studijske obveze za odre-enu studijsku godinu te planirate njihovo ispunjavanje. Plan, ovi-sno o studijskoj godini, moe ukljuivati: sluanje i polaganje obveznih i izbornih predmeta, kao i razli-

kovnih kolegija, susrete sa studijskim savjetnikom ili mentorom, istraivanje teme koju planirate prijaviti, prijavu prijedloga teme doktorskog rada, mentora i izvora fi-

nanciranja istraivanja, javnu obranu teme doktorskog rada, provoenje istraivanja, pisanje godinjeg izvjetaja o vlastitom napretku, znanstveno usavravanje, objavljivanje znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i radionicama, izradu doktorskog rada.

Redovito pregledavajte svoj plan (po mogunosti jednom mjeseno) i unosite potrebne izmjene. Pratite vlastiti napredak i pri tome vo-dite rauna o sljedeim pitanjima:1. Koliko su vani rezultati koje ste postigli proli mjesec?2. U kojoj mjeri ste ispunili planirano?3. Koji je va sljedei vani zadatak?4. to vam je sve potrebno za uspjeno rjeavanje idueg zadatka?5. Koje su mogue prepreke pri ostvarenju planiranog i kako ih za-

obii ili prevladati?

Evaluacija onoga to ste napravili i naina na koji ste to napravili dat e vam uvid u uspjenost i produktivnost vaeg naina rada. Redovi-to pratei vlastiti napredak, usporeujui planirano i obavljeno, moi ete preduhitriti probleme ili potekoe koji bi se mogli pojaviti u sljedeoj planiranoj fazi rada.

Da biste stekli to bolju predodbu o svojim obvezama tijekom dok-torskog studija, pogledajte tablicu u prilogu na kraju Vodia (Tijek doktorskog studija prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu). Na lijevoj strani tablice navedene su obveze doktoranda, a na desnoj obveze odgovornih tijela doktorskog stu-dija.

Mentor

Za mentora predlaete znanstveno aktivnu osobu iji je znanstveni rad vezan za temu vaeg doktorskog istraivanja, a s kojom ste se prethodno dogovorili o preuzimanju uloge vaeg mentora u izradi doktorskog rada na odreenu temu. U pravilu, rije je o osobi za-poslenoj na sveuilitu ili koja surauje s ustanovom koja provodi program doktorskog studija. Pri tome mentor moe biti i znanstve-nik s nekog drugog hrvatskog ili inozemnog sveuilita. Postoji i mogunost dvostrukog mentorstva uz mentora moete predloiti i drugog mentora ako smatrate da za to postoji potreba, odnosno ako va prvi mentor ne moe pokriti sva podruja istraivanja koja provodite. U tom sluaju svaki od mentora preuzima odgovornost za unaprijed odreeni dio vaeg istraivanja i postupka izrade dok-torskog rada. Mentor je osoba koja vas vodi tijekom izrade doktorskog rada, pri emu potie objavljivanje vaih radova u znanstvenim asopisima, omoguuje sudjelovanje u znanstvenim i umjetnikim projektima, skupovima, konferencijama i seminarima, a sve s ciljem kako biste se to lake ukljuili u istraivaku zajednicu.Vano je da tijekom studija odravate redovite kontakte s mento-rom. Broj susreta ovisit e o vrsti istraivanja koje provodite pre-poruljivo je da tijekom prve godine studija susrete organizirate barem jednom mjeseno. S obzirom na to da mentor na kraju svake akademske godine izvjetava odgovorno tijelo doktorskog studija o vaem radu i napretku, obavjetavajte ga o svemu vanom za izradu doktorskog rada i o napretku koji ostvarujete i o bilo kakvim pro-mjenama vezanima uz izradu doktorskog rada.

dobro je znati neslaganje s mentoromAko doe do neslaganja s mentorom za koje smatrate da ne moete rijeiti sami, za pomo se obratite vaem studijskom savjetniku. Studijski savjetnik moe ponuditi rjeenje koje e omoguiti nastavak vae suradnje s mento-rom. Ako se nastavak suradnje pokae nemoguim, moete predloiti da vam se dodijeli drugi mentor - tijekom studija imate pravo jednom promije-niti i mentora i temu doktorskog rada.

pogledajte nacrt tijeka doktorskog studija

vano je da tijekom doktorskog studija odravate redovite kontakte s mentorom


Zajedno do doktorata preporuke za mentore i doktorandeU nakladi Sveuilita u Zagrebu tiskana je knjiica Zajedno do doktorata s preporukama za ostvarivanje kvalitetnog odnosa s mentorom. Preporuke su pisane u obliku popisa pitanja koja pripremaju vas i mentora za donoenje odluka tijekom vae doktorske izobrazbe. Ovu knjiicu moete preuzeti u elektronikom obliku na naoj mrenoj stranici ili u tiskanom obliku u Uredu za doktorske studije i programe.

Prijava teme doktorskog rada i predlaganje mentora

Tijekom prve godine doktorskog studija, u dogovoru s moguim mentorom odluujete se za temu doktorskog rada. Prijava teme obuhvaa prijedlog istraivanja te obrazloenje njegove izvedivosti (dostupnost potrebne opreme, izvori potrebnih podataka te finan-cijska izvedivost istraivanja). Temu, mentora, plan istraivanja i izvor financiranja istraivanja predlaete do upisa u trei semestar na obrascu koji se nalazi u obad-u (obrazac Dr.Sc.-01 ili Dr.Art.-01). Obrazac sadrava pitanja o nazivu rada, problemu za koji traite rjeenje, hipotezi, metodama koje ete primijeniti u istraivanju te vanosti i primjenjivosti novih spoznaja do kojih ete doi. Na istom obrascu predlaete i mentora (pogledajte: Mentor).

dobro je znati - pretraivanje baza podataka

Da biste bili u tijeku s najnovijim znanstvenim dostignuima u svome podruju istraivanja, zaputite se na stranice Centra za online baze podataka koje omoguuju pristup najvanijim znanstvenim bazama. www.online-baze.hr

Centar za online baze podataka osigurava istraivaima, nastavnici-ma i studentima mreni pristup bibliografskim bazama podataka iz pojedinih znanstvenih podruja, bazama podataka koje pokri-vaju sva znanstvena podruja, zatim bazama podataka s cjelovitim tekstom i bazama koje su u otvorenom pristupu. Da biste nauili uspjeno pretraivati, na stranici ete nai Prirunik za pretraivanje. Takoer, na istoj stranici moete saznati kada se odravaju radionice za svladavanje vjetina pretraivanja znanstvenih baza.

Istraivanje

Istraivanje je sustavan proces prikupljanja i analiziranja podata-ka radi dobivanja izvornih rezultata. Provoenje istraivanja oko-snica je doktorskog studija, a istraivati poinjete od samog poet-ka studija. Prilikom planiranja istraivanja trebate voditi rauna o znanstvenoj relevantnosti problema koji elite istraiti, o moguoj ili konkretnoj znanstvenoj primjenjivosti rezultata tog istraivanja, vremenu potrebnom da se provede istraivanje, potrebnoj opremi i radnim uvjetima. Da biste uspjeno proveli istraivanje, morate biti dobro upoznati sa svim injenicama vezanim uz problem kojim se bavite te prikupiti sve potrebne podatke na temelju kojih ete tu-maiti rezultate proizale iz istraivanja (kada planirate istraivanje provjerite dostupnost potrebnih podataka). Proces istraivanja ra-zlikuje se ovisno o znanstvenim podrujima, no moemo rei da se u pravilu sastoji: od odreivanja problema, od odreivanja ciljeva istraivanja, od postavljanja hipoteze/a (istraivakog pitanja), od odreivanja metode/a kojima e se provoditi istraivanje, od prikupljanja, analize i interpretacije podataka, od izvoenja zakljuka, odnosno pronalaenja rjeenja za po-

stavljeni problem.

Provedenim istraivanjem iz kojeg proizlazi va doktorski rad doka-zujete da se na odgovarajui nain znate sluiti znanstvenom lite-raturom i ostalim izvorima informacija, da na temelju prikupljenih informacija znate dobiti nove i izvorne rezultate te doi do novih znanstvenih spoznaja, odnosno da ste spremni za samostalno pro-voenje buduih istraivanja.

dobro je znati ured za istraivanje sveuilita u zagrebu

Na Sveuilitu u Zagrebu djeluje Ured za istraivanje iji je cilj pruanje pomoi prilikom prijave i provedbe (meunarodnih) istraivakih projekata. Ured za istraivanje Sveuilita u Zagrebuhttp://projects.unizg.hr

temu, mentora, plan istraivanja i izvor financiranja

istraivanja predlaete do upisa u

3. semestar

istraivati poinjete od samog poetka doktorskog studija


dobro je znati izmiljanje rezultata, krivotvorenje rezultata i plagiranjeSvi lanovi akademske zajednice koji sudjeluju u znanstvenom, istraivakom i umjetnikom radu moraju se voditi naelima pro-pisanima Etikim kodeksom. Etiki kodeks Sveuilita u Zagrebu sadrava naela profesionalne etike prema kojima u znanstvenom i istraivakom radu nije prihvatljivo: izmiljanje rezultata: namjerno predstavljanje rezultata znan-

stvenog i istraivakog rada unato znanju da taj znanstveni rad i istraivanje u stvarnosti nisu bili provedeni,

krivotvorenje rezultata: namjerno podeavanje ili namjerno po-greno tumaenje rezultata znanstvenog istraivanja,

plagiranje: u znanstvenom, istraivakom i umjetnikom radu svi lanovi akademske zajednice moraju jamiti za izvornost objavljenih znanstvenih radova i umjetnikih djela za koja im se pripisuje autorstvo te moraju tono navoditi informacije o podri-jetlu ideja i navoda kojima su se u radu koristili (zatita prava na intelektualno vlasnitvo nad rezultatima istraivanja i prikuplje-nim podacima).

Obrana teme

Na drugoj godini studija javno branite predloenu temu svoga dok-torskog rada. Pred posebnim povjerenstvom, kolegama doktorandi-ma i ostalim zainteresiranima izloit ete: zato smatrate da je potrebno baviti se predloenom temom, koji je cilj vaeg istraivanja, hipotezu, metodologiju istraivanja, to ini vae istraivanje izvornim, oekivane rezultate predloenog istraivanja, oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja.

Doktorandov godinji izvjetaj o radu

Na kraju svake godine studija, putem sustava obad podnosite izvje-taj odgovornom tijelu doktorskog studija o svome radu u protekloj godini (obrazac Dr.Sc.-04 ili Dr.Art.-04). U izvjetaju ocjenjujete svoj ostvareni napredak prema planu obveza koji ste napravili na poetku akademske godine, biljeite ispunjene obveze i aktivnosti, ocjenjuje-te svoje zadovoljstvo radom s mentorom te zadovoljstvo doktorskim studijem openito.

Pisanje doktorskog rada

Doktorski rad mora rezultirati doprinosom u obliku izvornog zna-nja u odreenom podruju koje se istrauje. Doktorski rad pred-stavlja izvorne rezultate u obliku novih injenica, novih ili pobolj-anih istraivakih metoda ili provjeru primjenjivosti u novim podrujima ve poznatih metoda. Stoga je primarna karakteristika doktorskog rada njegova izvornost. Izradom i obranom doktorskog rada dokazujete svoju kompetentnost za budui samostalni znan-stveni rad. Doktorski rad moe se oblikovati na nekoliko naina. Odabir obli-ka doktorskog rada najee ovisi o znanstvenom podruju u kojem provodite istraivanje. Najei oblik pisanja doktorskog rada jest monografija izlaganje odreene teme koje je zamiljeno kao cjelo-vit tekst jednog autora. Takoer moete primijeniti skandinavski model pisanja doktorskoga rada - vie znanstvenih radova objedinjenih uvodnim preglednim lankom. Znanstveni radovi objedinjeni u doktorski rad u skandi-navskom modelu, uz to to moraju biti tematski povezani, moraju biti objavljeni ili prihvaeni za objavljivanje u znanstvenim aso-pisima, a u barem dva rada doktorand mora biti glavni autor. Pro-vedeno istraivanje i objavljeni radovi koje doktorski rad obuhvaa moraju biti realizirani tijekom doktorskog studija.Doktorski rad u umjetnikom podruju sastoji se od umjetnikog ostvarenja i njemu sukladnog teorijskog rada, a temelji se na izvor-nom i inovativnom umjetnikom istraivanju u kontekstu suvre-menoga umjetnikog stvaralatva.Kako biste dobili to bolju predodbu o tome kako rad treba izgle-dati, prije negoli ponete pisati doktorski rad pogledajte primjere nekih obranjenih radova doktorske radove moete pogledati u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, a dostupni su i u elektroni-kom obliku na stranicama Sveuilita u Zagrebu. Svakako pribavite literaturu o pisanju doktorskog rada s opim pravilima i praktinim savjetima (dobro je poeti s A Manual for Writers of Research Papers, Theses and Dissertations, Kate L. Turabian) te pribavite prirunik koji daje savjete o pisanju doktorskog rada iz podruja znanosti kojim se bavite. Prvi korak koji trebate poduzeti jest izraditi plan pisanja doktor-skog rada: taj plan obuhvaa istraivanje literature, provoenje potrebnih eksperimenata, pisanje i organizaciju biljeki te skicira-nje izvjetaja svakog pojedinog dijela istraivanja. Prilikom pisanja, tekst doktorskog rada oblikujete prema zadanim dijelovima: sae-tak, uvod, pregled istraivanja, hipoteza/e, ciljevi istraivanja, opis

preuzeto iz Etikog kodeksa Sveuilita u

Zagrebu

na drugoj godini studija javno

branite predloenu temu svoga

doktorskog rada

na kraju svake akademske godine podnosite izvjetaj

o svome radu

doktorski rad mora rezultirati znaajnim doprinosom u obliku izvornog znanja u podruju koje se istrauje


koritenih metoda istraivanja, prikaz rezultata, diskusija, zakljuci, popis literature. Spomenuti dijelovi doktorskog rada mogu se razli-kovati ovisno o znanstvenom podruju. Kako napredujete u pisanju, potrebno je redovito pregledavati i ureivati napisano. Pritom pazite: da ste jasno predstavili problem koji istraujete i razloge zato je

vano istraiti taj problem, da ste jasno definirali istraivako pitanje, da ste prikazali opsean, temeljit, potpun i suvremen pregled

literature i postojeih teorija, da va pregled sadri kritiki i analitiki osvrt, da ste naveli izvore iz koji ste preuzeli misli, definicije, teorije i

ideje, da ste jasno opisali koritene metode istraivanja, da ste dobro potkrijepili vau analizu prikupljenih podataka

(citati, grafovi, tablice i sl.) ,te da je cjelovita i tona, da ste napravili jasan prikaz rezultata, da ste odgovorili na istraivako pitanje, da ste skrenuli pozornost na doprinos vaeg istraivanja znano-

sti i moguu primjenu dobivenih rezultata, da ste upozorili na ogranienja dobivenih rezultata i na mogui

razvoj sljedeih istraivanja.

Za vrijeme pisanja doktorskog rada redovito se konzultirajte s men-torom te mentoru pokaite svako zavreno poglavlje kako bi vam na vrijeme mogao predloiti mogue promjene. Gotov tekst uredite prema uputama za oblikovanje doktorskog rada (obrazac Dr.Sc.-08 ili Dr. Art.-08). Upute moete nai na mrenoj stranici Ureda za doktorske studije i programe Sveuilita u Zagrebu .

dobro je znati - ured za transfer tehnologije

Istraivaki rad moe rezultirati inovacijom koja ima komercijalnu pri-mjenu. U tom sluaju preporuujemo vam da se obratite Uredu za tran-sfer tehnologije na Sveuilitu u Zagrebu.Ured za transfer tehnologije Sveuilita u Zagrebuhttp://technology.unizg.hr

Ured za transfer tehnologije prua potporu zatiti i komercijalizaci-ji intelektualnog vlasnitva te potporu pri uspostavljanju suradnje i provedbi zajednikih projekata s industrijom. Da bi se rezultati istraivanja mogli patentirati potrebno je prvo predati patentnu prijavu, a tek onda se rezultati smiju javno objavljivati, bilo u pi-sanom ili govorenom obliku. Ako smatrate da bi se rezultati vaeg istraivanja mogli patentirati te da bi mogli imati komercijalnu primjenu, moete, uz suglasnost mentora, prije predaje doktorskog rada na ocjenu zatraiti da se s predanim doktorskim radom postu-pa tajno do trenutka javne obrane (obrana se moe odgoditi najdu-lje do godinu dana od predaje doktorskog rada na ocjenu).

Objavljivanje znanstvenih radova

Posao istraivaa ne zavrava dobivanjem rezultata - istraiva treba upoznati javnost s rezultatima svoga istraivanja. Rezultate istrai-vanja irite javno dostupnim kanalima, a jedan od vanijih kanala jest objavljivanje u znanstvenim asopisima. Objavljivanje znan-stvenih radova potvrda je vae aktivne znanstvene karijere, a kao doktorandu, objavljivanje znanstvenih radova preduvjet je obrani doktorskog rada (pogledaj: Predaja i prihvaanje doktorskog rada). Osim to upoznajete iru publiku sa svojim znanstvenim radom, objavljivanjem radova komunicirate s kolegama istraivaima. Da biste objavili rad, trebate ga prvo ponuditi za objavljivanje nekom asopisu. Urednitvo asopisa angaira svoje recenzente koji procje-njuju hoe li va tekst biti objavljen. Odgovor recenzenata moe biti: prihvaanje rada, dorada ili odbijanje rada. Stoga, prije negoli poa-ljete rad odreenom asopisu, provjerite koji su uvjeti objavljivanja formalni uvjeti koje rad mora zadovoljavati da bi bio objavljen mogu se razlikovati kod pojedinih asopisa.

obrazac moete nai na mrenoj stranici Ureda za doktorske

studije i programe objavljivanje znanstvenih radova preduvjet je obrani doktorskog rada


Izlaganja na znanstvenim skupovima i konferencijama

Sudjelovanje na znanstvenim skupovima takoer je dobra prilika za predstavljanje vaeg znanstvenog rada. Da biste izlagali na znan-stvenom skupu, potrebno je prijaviti se na natjeaj za konferenciju. Saetak izlaganja aljete organizatorima konferencije koji, prema sa-vjetu recenzenta, odluuju hoe li vae izlaganje uvrstiti u program tog znanstvenog skupa. Izlaganje mora biti kratko i saeto, a prati ga diskusija. Vae izlaganje moe se tiskati u zborniku skupa ili ga moete naknadno objaviti kao cjelovit lanak u asopisu. Uz znan-stvene skupove i konferencije postoje i drugi naini izlaganja i pred-stavljanja znanstvenih spoznaja i rezultata znanstvenih istraivanja na koje se moete prijaviti: Panel-diskusije - vode se u malim skupinama, a oblikuju se po-

stavljanjem pitanja i davanja odgovora izmeu lanova skupine. U drugom dijelu takve diskusije pitanja postavlja publika.

Prezentacije postera - interaktivna prezentacija kojom istraiva na izloenom posteru saima ideju svog znanstvenog rada slika-ma, grafovima, skicama te diskutira o svome radu sa zainteresi-ranim kolegama.

Okrugli stolovi skupovi na kojima svaki lan odrava krau prezentaciju o odreenoj temi, nakon ega slijedi diskusija u kojoj sudjeluje i publika.

Predaja i prihvaanje doktorskog rada

Prije predaje doktorskog rada na ocjenu trebate ispuniti sve obveze predviene programom doktorskog studija. Uz polaganje obveznih i izbornih predmeta, to je i objavljen, ili prihvaen za objavljivanje, najmanje jedan meunarodno recenzirani znanstveni rad vezan uz vae istraivanje (neki doktorski programi mogu zahtijevati vie od jednog objavljenog rada). Nakon predaje rada slijedi postupak nje-gova prihvaanja i ocjenjivanja.

Obrana doktorskog rada

Nakon to rad dobije pozitivnu ocjenu, slijedi obrana doktorskog rada. Rad se brani pred povjerenstvom koje moe imati od tri do pet lanova (mentor, osim u iznimnim sluajevima, ne moe biti lan toga povjerenstva). Obrana je javna, to znai da osim lanova povje-renstva obrani moe prisustvovati svatko tko je za to zainteresiran.

Obrana se sastoji od vaeg izlaganja razloga pisanja doktorskog rada o odreenoj temi i postignutih rezultata te odgovaranja na pitanja koja postavljaju lanovi povjerenstva. Nakon toga lanovi povjeren-stva donose odluku - doktorski rad ocjenjuje se: obranio ili nije obra-nio, a brani se samo jedanput.

Objava doktorskog rada

Nakon uspjene obrane, va e se rad pohraniti u pisanom obliku u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici i u arhivi Sveuilita. Ako ste rezultate istraivanja koje iznosite u svom doktorskom radu zatitili pravima intelektualnog vlasnitva, njegova objava moe biti odgo-ena do dvije godine.

Promocija

Obranom doktorskog rada stjeete akademski stupanj doktora zna-nosti ili umjetnosti. Doktorsku diplomu uruuje vam rektor na sve-anoj promociji na kojoj dajete prisegu i upisujete se u Knjigu dok-tora znanosti ili umjetnosti time stjeete puna prava akademskog naziva.

prije predaje doktorskog rada

na ocjenu trebate ispuniti sve

obveze predviene programom

doktorskog studija

Pravilnik o doktorskim studijima

na Sveuilitu u Zagrebu (Pravilnik

propisuje minimalne uvjete; nositelji

studija mogu propisati i stroe

uvjete)

sudjelovanje na znanstvenim sku-

povima prilika je za predstavljanje vaeg

znanstvenog rada


Razvoj istraivake karijere potrebno je, prije svega, dobro planirati - ve tijekom doktorskog studija vano je razvijati svijest o aktualnim zahtjevima trita rada te se informirati o mogunostima koje odre-eni poslovi nude. Iskoristite to je mogue vie vrijeme na doktor-skom studiju za istraivanje potencijalnih poslova. Pri tome trebate imati jasnu motivaciju i odreen cilj svog profesionalnog razvoja te u skladu s time ve tijekom doktorskog studija stvarati mreu potenci-jalno korisnih profesionalnih kontakata. Prilikom zaposlenja nakon stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti uvelike e vam pomoi kontakti koje ste uspostavili tije-kom doktorskog studija. Stoga je o mogunostima zaposlenja na sve-uilitu, fakultetu ili istraivakom institutu dobro posavjetovati se s vaim mentorom, studijskim savjetnikom, profesorima i ostalim ko-legama. Osim razvoja karijere unutar akademske zajednice, moete se zaposliti u javnim ili dravnim slubama, nevladinim organiza-cijama, u industriji ili privatnim tvrtkama, u medijima, raznim in-ternacionalnim organizacijama, ili moete pokrenuti vlastiti posao. Planirajui svoj profesionalni razvoj, vodite rauna ne samo o poslo-vima koji se nude danas (poslovi vezani uz edukaciju i istraivanje), ve pokuajte oslukivati trendove (poslovi vezani uz razvoj drutva i ekonomije temeljeni na znanju) te poslovima koji se iz dananje per-spektive ne moraju initi loginim korakom u razvoju vae karijere jer su tek u nastajanju (usko specijalizirani poslovi koji zahtijevaju specifine kompetencije). Svijest o tome to se nudi i potrebama tri-ta rada, svijest o vlastitim kompetencijama, znatielja i sposobnost anticipacije novih trendova - klju su vaeg profesionalnog razvoja. Doktorska izobrazba usko je povezana s razvojem karijere cilj dok-torskog studija da razvija istraivae sposobne samostalno voditi izvorna istraivanja nadovezuje se na tenju istraivaa da ovladaju osobnim i profesionalnim razvojem. Iako vaa doktorska izobrazba zavrava obranom doktorskog rada, tu nije kraj, ve dobar poetak, jer

rezultat dobre doktorske izobrazbe nije dobar doktorski rad, ve dobar doktor znanosti!

Razvoj istraivake karijere


Prilozi Popis akreditiranih doktorskih programa na Sveuilitu u Zagrebu


Sveuilite u ZagrebuAkreditirani doktorski programi

fakultet/akademija poslijediplomski doktorski studij

Agronomski fakultet Ekonomika poljoprivrede Poljoprivredne znanosti

Akademija likovnih umjetnosti Kiparstvo Grafika Slikarstvo

Arhitektonski fakultet Arhitektura i urbanizam

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Prevencijska znanost i studij invaliditeta

Ekonomski fakultet Ekonomija i poslovna ekonomija

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doktorski studij fer-a

Fakultet kemijskog inenjerstva Kemijsko inenjerstvoi tehnologije Inenjerska kemija

Fakultet organizacije i informatike Informacijske znanosti

Fakultet politikih znanosti Komparativna politika

Fakultet prometnih znanosti Tehnoloki sustavi u prometu i transportu

Fakultet strojarstva i brodogradnje Strojarstvo i brodogradnja

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Farmaceutsko-biokemijske znanosti

Filozofski fakultet Pedagogija Glotodidaktika Arheologija Filozofija Informacijske znanosti Medievistika Kroatistika Psihologija Sociologija Knjievnost, kultura, izvedbene umjetnosti i film Lingvistika Hrvatska kultura Etnologija i kulturna antropologija Povijest umjetnosti Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Rani novi vijek

Filozofski fakultet Drube Isusove Filozofija- Hrvatski studiji Religijske znanosti

Geodetski fakultet Geodezija i geoinformatika

Graevinski fakultet Doktorski studij Graevinskog fakulteta

Grafiki fakultet Grafiko inenjerstvo i oblikovanje grafikih proizvoda

Hrvatski studiji Filozofija Povijest Kroatologija

Katoliki bogoslovni fakultet Poslijediplomski studijski program licencijata i doktorata

Kinezioloki fakultet Kineziologija

Medicinski fakultet Neuroznanost Biomedicina i zdravstvo


Tijek doktorskog studija prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu

Metalurki fakultet Metalurgija

Pravni fakultet Pravne znanosti Socijalni rad i socijalna politika

Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prehrambena tehnologija Nutricionizam Biotehnologija i bioprocesno inenjerstvo

Prirodoslovno-matematiki fakultet Biologija Kemija Matematika Fizika Geologija Geografija Oceanologija

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Doktorski studij Rudarsko-geoloko- -naftnog fakulteta

Stomatoloki fakultet Dentalna medicina

Sveuilite u Zagrebu Jezik i kognitivna neuroznanost

Sveuilite u Zagrebu Povijest stanovnitvai Sveuilite u Dubrovniku

umarski fakultet umarstvo Drvna tehnologija

Tekstilno-tehnoloki fakultet Tekstilna znanost i tehnologija

Uiteljski fakultet Rani odgoj i obvezno obrazovanje

Veterinarski fakultet Doktorski studij iz veterinarskih znanosti

sveuilite u zagrebu

Tije

k do

ktor

skog

stud

ija


Tije

k do

ktor

skog

stud

ija


hrvatska zaklada za znanost; www.nzz.hr: Stipendije za doktorande

zaklada adris; www.adris.hr : Natjeaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris, program Znanje i otkria

hrvatsko povjerenstvo za unesco pri ministarstvu kulture i loreal adria: LOreal Za ene u znanosti

ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta rh; www.mzos.hr : Dravne stipendije (za studente poslijediplomskih studija s invali-ditetom )

ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; www.mombs.hr : Stipendije za djecu branitelja

stipendije pojedinih gradova i upanija (npr. stipendije gradova Za-greba, Splita, Koprivnice, Krka, opine Vela Luka - prebivalite je osnovni uvjet)

dfg (Njemaka znanstvena zaklada) u suradnji s nzz-om

hazu (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti): Stipendija iz fonda Zlatko i Joyce Balokovi (za poslijediplomski studij na Harvardskom sveuilitu)

austrijski kulturni forum; www.kulturforum-zagreb.org : Franz Wer-fel stipendija i Ernst Mach stipendija

ameriko veleposlanstvo u zagrebu; www.usembassy.hr : Fulbright predoctoral program

vicarsko veleposlanstvo u republici hrvatskoj; www.eda.admin.ch/zagreb : Sveuiline stipendije za istraivake boravke u vicarskoj

daad (German Academic Exchange Service); www.daad.de

alexander von humboldt foundation; www.avh.de: Humboldt Rese-arch Fellowships

cei (Central European Initiative); www.ceinet.org: cei Research Fellowship Programme

Stipendije za doktorande - izdvojeni primjeri


Sveuilite u Zagrebu: http://www.unizg.hr

Odjel za znanost i tehnologiju: http://www.unizg.hr/znanost-i-tehnologija/odjel-za-znanost-i-tehnologiju

Ured za doktorske studije i programe http://doktorski.unizg.hr Ured za doktorate i promocije: http://www.unizg.hr/znanost-i-tehnologija/drsc/ Ured za istraivanje: http://projects.unizg.hr Ured za transfer tehnologije: http://technology.unizg.hr Ured za meunarodnu suradnju: http://international.unizg.hr Ured za studente s invaliditetom: http://www.unizg.hr/uredssi

obad Online baza doktoranada: http://doktorski.unizg.hr/obad

Centar za online baze podataka: http://www.online-baze.hrhrak Portal znanstvenih asopisa rh: http://hrcak.srce.hrcrosbi Hrvatska znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/

eurodoc The European Council of Doctoral Candidates and Junior Researchers: http://www.eurodoc.net/mlaz - Mrea mladih znanstvenika: http://mlaz.net/portal/euraxess croatia Researchers in Motion: http://www.euraxess.hr

Portal www.stipendije.info

iro Institut za razvoj obrazovanja: www.iro.hr

Web-adrese


Preporuka:

Ovaj vodi namjenjuje se iskljuivo u obavijesne svrhe, a podaci sa-drani u njemu nisu navedeni s namjerom da budu temelj za pravna tumaenja ili postupke. Preporuujemo da se za sve administrativne i pravne savjete izravno obratite odgovornom administrativnom osoblju Sveuilita u Zagrebu (Rektorat ili pojedine sastavnice koje provode odreeni doktorski program).

Izvori

Pravilnik o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu, Sveuilite u Zagrebu, 2010. Pravilnik o meunarodnim dvojnim doktoratima znanosti, Sveuilite u Zagrebu, 2008.Pravilnik o poslijediplomskim specijalistikim studijima Sveuilita u Zagrebu, Sveuilite u Zagrebu, 2010.Etiki kodeks, Sveuilite u Zagrebu, 2009. Lisabonska strategija, 2000. The European Charter for Researchers and The Code of Conduct for the Recruitment of Researchers, European Commission, 2005.; pri-jevod: Europska povelja za istraivae i Kodeks o novaenju istraiva-a, Sveuilite u Zagrebu, 2010.Deklaracija o pristupanju Europskoj povelji za istraivae i Kodeksu o novaenju istraivaa, Sveuilite u Zagrebu, 2010., dokument Odluka o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara i uenikim domovima u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2010./2011.Odluka o kriterijima za ostvarivanje prava na potporu trokova pri-jevoza za redovite studente s invaliditetom sveuilinih i strunih studija i studente s invaliditetom poslijediplomskih studija za aka-demsku godinu 2009./2010.Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, (nn br. 123/2003. )www.stipendije.info

Izvori

52 sveuilite u zagrebu

Sredinji sveuilini ured za znanost i tehnologijuured za doktorske studije i programee-mail: [email protected]: http://doktorski.unizg.hrlokacija: Zvonimirova 8, Zagreb, 2. katpotanska adresa: Trg marala Tita 14, 10000 Zagreb

vodic kroz doktorski studij suz

Documents