Vodozemciekonomsko zna ajni prirodni resursiPrevljak Benjamin

Vodozemci su prva grupa ki menjaka koja je napustila vodenu sredinu i koja se prilagodila uvjetima ivota na kopnu, ali kopnu, embrionalni razvitak vodozemaca se odvija u vodi, gdje larve ostaju vodi, du i period i di u na krge. Nakon preobra aja (metamorfoze) krge. metamorfoze) razvijaju se prave kopnene ivotinje koje di u na plu a. Vodozemci su najmalobrojnija klasa ki menjaka, jer obuhvataju menjaka, svega 1.900 vrsta. Imaju najograni enije rasprostranjenje, budu i da vrsta. rasprostranjenje, naseljavaju samo podru ja slatkih voda, a nema ih u moru i na voda, okeanskim otocima. Dijele se na tri skupine (reda): beznogi (Apoda), otocima. repati (Urodela, Caudata) i bezrepi (Ecaudata, Anura). Na podru ju Anura). Bosne i Hercegovine ive samo predstavnici bezrepih i repatih vodozemaca. Privredni i biolo ki zna aj vodozemaca neuporedivo je manji od zna aja riba. Ovo se naro ito odnosi na beznoge i repate vodozemce. abe su korisne ivotinje, jer uni tavaju ogromnu koli inu tetnih insekata. U tom pogledu u na oj zemlji su naro ito zna ajne krastave abe (obi na i zelena krastava aba). U nekim krajevima abe tj. njihovi ablji kraci se upotrebljavaju za ishranu (zelena aba, velika barska aba). ablji kraci su veoma popularni u Evropi, SAD-u i Kanadi. Krajem pro log vijeka Evropa je uvozila SAD6.000 tona abljih krakova godi nje. Izme u 1981. i 1984. godine SADSAD-e su uvozile koli inu abljeg mesa koja odgovara 26 miliona aba.

Azija je drugo najve e tr i te abljih krakova (primjer: samo za jednu godinu iz Hong Konga u Tajland je vi e uvezeno od 6 miliona aba). Vodozemci su uvijek bili popularni ljubimci. Djeca itavog svijeta sakupljaju punoglavce i dr e ih doma kako bi gledali njihov rast i preobrazbu. Vodozemci se danas prodaju u trgovinama ku nih ljubimaca, a lijepo obojene i rijetke egzoti ne vrste posti u veoma visoke cijene. Na primjer veoma rijetka vrsta Cornua goliath, goliath, najve a aba na svijetu, dosti e u Americi cijenu od 3.000 $ po primjerku. U mnogim kolskim programima koristi se sekcija abe u u enju biologije. Ko a vodozemaca proizvodi irok raspon biolo ki aktivnih spojeva od kojih mnogi pokazuju potencijal za upotrebu kao antibiotici ili analgetici. Vodozemci su izuzetno zna ajni u tradicionalnoj medicini Azije, gdje se vjeruje da odre eni dijelovi njihovoga tijela imaju ljekovita svojstva. I na kraju, vodozemci se uzimaju iz prirode, i slu e kao mamac u sportsko-rekreativnom sportskoribolovu. Osim privredne zna ajnosti, neke ivotinje iz skupine vodozemaca su zna ajni kao geneti ki resurs, a to se kod nas odnosi na neke vrste iz skupine repatih vodozemaca ( ovje ija ribica, alpski triton).

Repati vodozemci-Caudata vodozemci-

Repati vodozemci po obliku podsje aju na gu tere. I larve i odrasli imaju rep. Ovaj red obuhvata oko 160 vrsta razvrstanih u 4 porodice, od kojih dvije ive kod nas. Najpoznatiji predstavnici su: - ovje ija ribica - alpski triton; koji ujedno i predstavljaju zna ajan geneti ki resurs.

OVJE IJA RIBICA Proteus anguinus (Laurenti, 1768)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Subklass: Lissamphibia Ordo: Caudata Familia: Proteidae Genus: Proteus Species: Proteus anguinus

Opis: Opis: du ina tijela kod ovje ije ribice iznosi do 300 mm. mm. Trup i prednji dio glave su izdu eni, a o i zakr ljale i eni, pokrivene ko om. Iza glave, lateralno su razvijene om. glave, narand aste vanjske krge. Razmak izme u prednjih i krge. zadnjih udova je velik. Na prednjim udovima se nalaze velik. po 3, a na zadnjim po 2 prsta. Ko a im je bez pigmenata, ima svijetlo-narand asti izgled, po emu podsje a na svijetloboju ovjekove ko e i otuda je ovaj vodozemac dobio ime ovje ija ribica. Rasprostranjenje: u BiH ovje ija ribica je rasprostranjena samo u podzemnim kra kim vodama (Popovo polje), i u nekim spiljama zapadne Bosne (Grme ). Stani te: ovje ija ribica ivi isklju ivo u podzemnim vodama kra kih pe ina. Ishrana: ovje ija ribica se u prirodnim uvjetima hrani shrana: sitnim organizmima pe inskih voda (ra i ima, crvima i sl.), pri emu u pronala enju hrane intezivno koristi dobro razvijeno ulo mirisa.

Razmno avanje: kod ovje ijih ribica oplo enje je unutra nje, a enke ra aju po dvije mlade jedinke. Novoro ene ivotinje su sli ne odraslima, sa razvijenim o ima (koje kasnije gube) i repom kra im od trupa. Prema nekim istra ivanjima na temperaturama ispod 15 15C enke ra aju ive mlade, a iznad 15C pola u 15 oplo ena jaja. Privredni zna aj: veoma je zanimljiva za nauku kao geneti ki resurs i nema nikakav ekonomski zna aj. Status populacije i mjere za tite: ovo je na a endemi na vrsta jer je rasprostranjena samo u podzemnim kra kim vodama. Nalazi se na spisku Crvene knjige. Za ti ena je Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o za titi stani ta. U Hrvatskoj se smatra osjetljivom vrstom.

ALPSKI TRITON Mesotriton alpestris (Laurenti, 1768)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Subklass: Lissamphibia Ordo: Caudata Familia: Salamandridae Genus: Mesotriton Species: Mesotriton alpestris

Opis: Opis: tjelesna du ina kod odraslih mu jaka iznosi do 90 mm, mm, a kod enki do 110 mm. Tijelo je zbijeno, a glava je mm. zbijeno, iroka. U usnoj duplji nalaze se dvije serije nep anih iroka. zuba. zuba. Rep je iste du ine kao i ostali dio tijela. Povr ina ko e je glatka ili sitno zrnasta. Boja gornje strane tijela jako varira i obi no je plava do tamnosiva. Donja strana trupa i glave je narand asto-crvena. asto Rasprostranjenje: u BiH je iroko rasprostranjen, naro ito u njenom planinskom dijelu. Stani te: alpski tritoni naseljavaju jezera, bare, lokve i izvore na nadmorskim visinama od 100 do 2.500 m. U vodenoj sredini se nalaze na dnu, gdje se tromo kre u ili miruju. U toku ljeta napu taju vodena stani ta i pronalaze zaklonjena mjesta na kopnu. Ishrana: glavnu komponentu njegove hrane sa injavaju ni i ra i i, larve insekata i insekti koji ive u vodi ili padaju u nju.

Razmno avanje: period razmno avanja traje od marta do jula. enke odla u veliki broj jaja. Pre nik jaja iznosi 4-5 mm. Iz jaja se nakon 2-3 sedmice izvale larve duge 27-8 mm. Nakon tri mjeseca, a nekada i kasnije larve postaju sposobne za metamorfozu. Privredni zna aj: nema nikakav ekonomski zna aj. Status populacije i mjere za tite: populacija alpskog tritona u krugu svoga rasprostranjenja dosta je stabilna. U podru ju planine Vranice (Proko ko jezero), na jezero), nadmorskoj visini od 1.640 m ivi endemi na podvrsta Mesotriton alpestris reiseri Werner, 1902., koja je Werner, 1902., interesantna je za nauku kao geneti ki resurs.

Bezrepi vodozemci: abe-Anura abe

abe su najbrojnija i najraznovrsnija skupina vodozemaca. Odrasle ivotinje imaju kratak trup i nemaju rep. Zadnje noge su im znatno du e od prednjih. ovjek od aba ima privrednu korist, koja se ogleda u tome to mnoge vrste, a naro ito krastave abe uni tavaju veliki broj tetnih insekata, a neke vrste kao to su zelena aba i velika barska aba se upotrebljavaju u ljudskoj ishrani.

OBI NA ABA KRASTA A Bufo bufo (Linnaeus, 1758) Linnaeus,

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Ordo: Anura Familia: Bufonidae Genus: Bufo Species: Bufo bufo

Opis: mu jaci ove vrste su dugi do 100 mm, a enke ponekad i do 200 mm. Tijelo ove abe je zdepasto sa obimnim trbu astim ispup enjem. Glava je kratka i iroka, a vrh nju ke za iljen. Bubna opna na glavi je mala i skoro neprimjetna. Zau ne lijezde kod ove vrste su dobro razvijene. Gornja i donja vilica, kao i nepce, su bez zuba. Stra nje noge znatno su du e od prednjih, i svi prsti su spojeni opnama za plivanje. Gornja strana tijela je tamnosiva sa svjetlozelenim mrljama u obliku ostrva, a donja je bijele boje sa sitnim tamnim mrljama. Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini ova vrsta abe Rasprostranjenje: je svuda ra irena. Stani te: samo za vrijeme parenja ivotni prostor ove te: vrste je vodena sredina. Poslije zavr enog parenja napu taju vodu i ostaju na kopnu, gdje se preko dana skrivaju u zemlji, pod kamenjem, u umi na vla nim mjestima.

Ishrana: Ishrana: hrana ove abe su razni insekti, gliste, pu evi gola i, pauci i sl. Razmno avanje: parenje ovih ivotinja se vr i u drugoj polovini marta. enka pola e oko 7.000 jaja u dva duga niza (3-5 m). Nakon perioda od 2-3 mjeseca iz larvi se (32razvijaju abe definitivnog oblika. Polnu zrelost posti u u 4-5 godini ivota. Privredni zna aj: ovu abu treba smatrati korisnom ivotinjom, jer uni tava ogromne koli ine tetnih insketa, ivotinjom, insketa, i to i odrasle insekte i njihove larve. Obi na aba larve. krasta a koja ivi po ba tama, izlazi u lov predve e, tama, pohvata i uni ti veliki broj teto ina vo a i povr a. Stoga ih nikako ne treba uni tavati, nego obrnuto, treba ih tavati, obrnuto, uvati kao velikog prijatelja ovjeka. ovjeka. Status populacije i mjere za tite: populacija obi ne abe krasta e je dosta brojna i stabilna. Ne nalazi se na stabilna. spisku ugro enih vrsta.

ZELENA ABA KRASTA A Bufo viridis Laurenti, 1768

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Ordo: Anura Familia: Bufonidae Genus: Bufo Species: Bufo viridis

Opis: enke su neznatno ve e od mu jaka i njihova du ina iznosi do 100 mm. Tijelo je zdepasto, a glava iroka. Zjenice su vodoravno postavljene. Bubna opna na glavi je jasno izra ena. Zau ne lijezde postoje, ali su one ne to slabije razvijene. Gornja i donja vilica, kao i nepce su bez zuba. Prsti na zadnjim nogama su pri osnovi spojeni opnama za plivanje. Gornja povr ina ko e je pokrivena mnogobrojnim, ne suvi e ispup enim bradavi astim lijezdama. Dorzalna strana tijela je siva, a ventralna bijela sa sitnim tamnim mrljama. Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini ova vrsta je razmjerno esta, ali nije brojna. Stani te: zelena aba krasta a i poslije parenja ostaje te: jo neko vrijeme u vodi. Ina e ivi na kopnu, zaklonjena na vla nim mjestima sve do 2.000 m nadmorske visine. Ishrana: glavnu komponentu hrane ove abe ine Ishrana: insekti, gliste i sl.

Razmno avanje: obi no se pari u drugoj polovini aprila ili po etkom maja. enka pola e oplo ena jaja (oko 12.000 komada) u nizove duga ke 3-4 m. Jaja obavija 3oko podvodnih predmeta. Pet do est dana nakon polaganja jaja pojavljuju se punoglavci dugi do 7 mm. Larvena faza traje 45-50 dana. Tek preobra ene abice 45duge su 10-14 mm. Polno zrele postaju u 4 godini ivota. 10 Privredni zna aj: zelena aba krasta a koja ivi po ba tama, izlazi u lov predve e, te pohvata i uni ti veliki tama, broj teto ina na vo u i povr u. Stoga je nikako ne treba uni tavati, nego obrnuto, treba je uvati kao velikog tavati, obrnuto, prijatelja ovjeka. ovjeka. Status populacije i mjere za tite: populacija zelene tite: abe krasta e u krugu svoga rasprostranjenja je esta i stabilna. stabilna. Ne nalazi se na spisku ugro enih vrsta. vrsta.

ZELENA ABA Pelophylax lessonae (Camerano, 1882)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Ordo: Anura Familia: Ranidae Genus: Pelophylax Species: Pelophylax lessonae

Opis: mu jak i enka razlikuju se po veli ini. enke su naj e e duge do 90 mm, rijetko do 120 mm, a mu jaci do 75 mm. Tijelo ove abe je sna no i prili no vitko. Glava je iroka i na vrhu dosta za iljena. Stra nji udovi su dosta dugi. Opne za plivanje su velike i na zadnjim udovima dose u do vrhova prstiju. Povr ina ko e na gornjoj strani tijela je glatka ili je pokrivena sasvim sitnim niskim bradavicama. Boja gornje strane tijela je zelena ili sme ezelena sa tamno-sme im mrljama. Du sredine tamnole a pru a se svijetla utozelena pruga. Donja strana je bijela, ponekad sa sitnim tamnosivim mrljama. Rasprostranjenje: zelena aba naseljava samo Rasprostranjenje: sjeverne krajeve na e zemlje. Stani te: zelena aba tokom cijelog ivota stalno je vezana za vodenu sredinu ili prostor oko vode. Period mirovanja provede u mulju ili pod korjenom drve a u blizini vode. Ishrana: ova vrsta se hrani raznovrsnim insektima, Ishrana: crvima i drugim sitnim ivotinjicama.

Razmno avanje: parenje se vr i u aprilu ili maju. enka polo i 2.000 - 3.000 jaja u obliku klupka koji padaju na dno vode. Nakon 5 do 7 dana iz jaja se izvaljuju punoglavci. Potpuno se metamorfoziraju nakon 80-90 80dana, a ponekad nakon 130 dana. Pred samu metamorfozu dosti u du inu od 70-80 mm. Tek 70metamorfozirane abice duge su oko 24 mm. Polnu zrelost posti u u tre oj godini svoga ivota. Privredni zna aj: najve u poslasticu za jelo ima zelena aba koja se smatra pravim delikatesom. Zbog svoje delikatesom. brojnosti ima ograni eni privredni zna aj. Za ishranu se aj. upotrebljavaju bataci ( ablji kraci). Meso je zaista ukusno kraci). i mo e se pripremiti na razne na ine: pohovano, kuhano, ine: pohovano, kuhano, te kao mesni dodatak orbama i drugim jelima. jelima. Status populacije i mjere za tite: populacija zelene tite: abe nije brojna zbog uskog kruga rasprostranjenja. Ne rasprostranjenja. nalazi se na spisku ugro enih vrsta. vrsta.

VELIKA BARSKA ABA Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Amphibia Ordo: Anura Familia: Ranidae Genus: Pelophylax Species: Pelophylax ridibundus

Opis: du ina tijela kod odraslih ivotinja iznosi do 150 mm, a ponekad i do 170 mm. enke su neznatno ve e od mu jaka. Tijelo ove abe je sna no razvijeno i zdepasto. Glava je iroka, a nju ka dosta tupa. Zjenice su vodoravno postavljene, a bubna opna jasno uo ljiva. Stra nji udovi su dosta dugi i na njima opna za plivanje dose e do vrhova prstiju. Povr ina ko e je pokrivena sitnim bradavicama. Gornja povr ina tijela je maslinastomaslinastozelena, sme ezelena sa tamno-sme im ili tamnotamnotamnozelenim mrljama. Du le a se pru a svjetlo-zelena svjetlopruga. Donja strana je bjeli asta, ponekad sa sitnim tamnotamno-sivim mrljama. Rasprostranjenje: vrlo je esta u svim krajevima na e zemlje. Stani te: velika barska aba, tokom cijelog ivota, ivi te: trajno u vodi ili pored vode i naseljava mirne i spore teku ice. Prete no je stanovnik ravnica i ni ih oblasti, ali je esta i u planinskim krajevima do 2.000 m nadmorske visine.

Ishrana: Ishrana: pored insekata i njihovih larvi, ra i a i drugih zglavkara, velika barska aba se hrani jo i sitnijim ki menjacima, kao to su mladunci riba, vodenih ptica i raznih vodozemaca. Razmno avanje: pari se i pola e jaja ve inom u aprilu ili po etkom maja. Jedna enka pola e od 5.000 do 10.000 jaja, koja u obliku klupka padaju na dno vode. Larvena faza ivota traje tri do etiri mjeseca, a nekad u izvjesnim slu ajevima punoglavci i prezimljuju. Pred kraj metamorfoze punoglavci dosti u du inu do 50-80 mm. U 50tre oj godini ivota postaje polno zrela. Privredni zna aj: u ishrani se mo e upotrebljavati i velika barska aba, a iji ablji kraci ipak nisu na cijeni aba, kao kod zelene abe. abe. Status populacije i mjere za tite: populacija ove vrste u krugu svoga rasprostranjenja vrlo je esta i stabilna. Ne nalazi se na spisku ugro enih vrsta.

Tehnologija uzgoja aba u akvakulturi

U krizi hrane i programiranju mogu nosti proizvodnje hrane i kori enja svih postoje ih prirodnih i drugih izvora, spominje se mogu nost komercijalnog uzgoja izvora, aba u akvakulturi tj. ribnjacima. Ova grana akvakulture tj. ribnjacima. za sada je zastupljena samo u SAD-u, odnosno u dr avi SADLuisana, Luisana, gdje je usvojen i razra en metod uzgoja aba u svim fazama, od proizvodnje punoglavaca pa da fazama, konzumne veli ine, uklju uju i i problem ishrane aba u ine, svim fazama razvoja. Nedostatak u ovoj tehnologiji razvoja. proizvodnje se me utim javio u proizvodnji punoglavaca (metod proizvodnje punoglavaca je nedovoljno savladan, savladan, zatim uzgaj u ovoj fazi je te ak za odr avanje u zatvorenom prostoru). prostoru).

U SAD-u se uzgajaju slijede e vrste aba: SADRana camitans-zelena aba, camitansRana palustris- tukasta aba i palustrisRana pipines- leopardova aba pipinesMe utim, naj iru primjenu u akvakulturi u SAD-u na la je SADRana catesbiana- aba buka ica, koja je istovremeno catesbiananajkrupnija me u svim abama.

Gmizavci-ekonomskozna ajni prirodni resursi

Gmizavci su prva skupina ki menjaka koja se potpuno prilagodila ivotu na kopnu tj. u zra noj ivotnoj sredini. tj. sredini. itavo tijelo im je pokriveno raznim za titnim tvorevinama: tvorevinama: krlju tima, plo icama, titovima itd. tima, icama, itd. Zna aj gmizavaca u op oj ekonomiji prirode je srazmjerno veliki. U mnogim krajevima svijeta, gdje im je brojnost velika, oni igraju zna ajnu ulogu u ivotnoj zajednici. Ve ina gu tera i zmija uni tavaju zna ajnu koli inu tetnih insekata, pu eva i glodara. to se ti e otrovnih zmija, one nanose direktnu tetu, ujedaju i ovjeka i korisne ivotinje. U nekim krajevima svijeta od zmijskog ujeda godi nje umre vi e hiljada ljudi i znatno vi e doma ih ivotinja. Ko a krokodila, krupnih zmija i gu tera se koristi kao izvrstan i veoma tra en material za izradu ko ne galanterije. Meso mnogih kornja a je vrlo ukusno i u nekim podru jima mnogo se koristi u ljudskoj ishrani. Od zmijskog otrova se spravljaju lijekovi protiv raznih oboljenja.

Gmizavaca sada na zemaljskoj kugli ima oko 5.000 vrsta koji se klasifikuju u etiri grupe: haterije (Rhynchocephalia), kornja e (Chelonia), krokodili (Crocodilia) i gmizavci pokriveni krlju tima (Squamata). Kao to smo rekli zna aj ovih gmizavaca u op oj ekonomiji prirode je srazmjerno velik, pa emo se upoznati sa osnovnim biolo kim karakteristikama predstavnika koji obitavaju u na oj zemlji, od kojih stvarno imamo ili korist ili tetu, ali i ire naro ite one koji obitavaju u tropskim i sutropskim podru jima.

Kornja e-Chelonia e

Kornja e su specifi na grupa gmizavaca. Imaju kratko i iroko tijelo, pokriveno oklopom od dva tita: le nog i trbu nog. Nemaju zuba, a vilice su im presvu ene ro nim navlakama. Dijele se na kopnene i morske oblike. Najkrupniji predstavnici ovih gmazova su iz skupine morskih kornja a (du ine do 2 m i mase do 600 kg). Na na em prostoru, zna ajnu ekonomsku vrijednost, zauzima kopnena kornja a iz porodice Testudinidae.

KOPNENA KORNJA A Testudo hermanni Gmelin 1788

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Testudines Familia: Testudinidae Genus: Testudo Species: Testudo hermanni

Opis: kopnena kornja a dosti e du inu 20-25 cm. Njihov 20karapaks je ovalnog oblika, jako ispup en i dolje vrsto i i nepokretno srastao s plastronom. Glava ove kornja e je pokrivena ro nim krlju tima. Noge su joj kratke i zdepaste sa spojenim prstima i spljo tenim tupim kand ama. Vrh repa je kratak, kupastog oblika i zavr ava se ro nom navlakom u obliku kand e. Osnovna boja lju ture je uta sa crnim mrljama na ro nim plo icama. Rasprostranjenje: vrlo je esta u svim krajevima na e zemlje (ali nije brojna). Stani te: kopnene kornja e ive prete no na suhim i te: kamenitim mjestima po ravnicama i bre uljkastim predjelima, ali se nalazi mjestimi no i na visini od preko 1000 m. Ishrana: hrani se razli itim biljem i plodovima, a jede i Ishrana: sitne ivotinje: pu eve, insekte i crve.

Razmno avanje: parenje kopnene kornja e po inje odmah poslije bu enja iz zimskog sna i traje do jeseni. enka pola e u junu manji broj jaja obi no 4-5 u malu 4rupu u zemlju, koju sama iskopa nogama i zatim opet zatrpa iskopanom zemljom. Za nekoliko mjeseci (po etkom oktobra) iza u iz zemlje male kornja e. Privredni zna aj: od kopnene kornja e postoji i neposredna korist za ovjeka. Meso ove kornja e se jede i priprema na slijede i na in. Ubijenim ivotinjama prvo se odsjeca glava, a zatim se skida oklop i vadi glava, iznutrica. Meso kornja e je vrlo ukusno i koristi se za iznutrica. spremanje raznih paprika a i orba. orba od umske orba. kornja e se smatra pravim delikatesom. U ishrani ljudi delikatesom. slu e i jaja od kornja a. Od kornja inog oklopa prave se razni predmeti: e ljevi, dr ala za tapove i ki obrane i predmeti: ljevi, sli no. no. Status populacije i mjere za tite: nalazi se na Crvenom popisu IUCN-a. Me unarodno je za ti ena IUCNBernskom konvencijom i Evropskom direktivom o za titi stani ta. U Hrvatskoj je okarakterizirana kao gotovo ugro ena.

KrokodiliKrokodili-CrocodiliaKrokodili su veliki gmizavci sa krupnom izdu enom glavom, izdu enim trupom, bo no spljo tenim repom i kratkim i sna nim nogama. Op im izgledom li e na gu tere, ali se od njih razlikuju nizom osobina. ive u rijekama i jezerima tropskog i suptropskog podru ja. Vrlo su brzi i okretni pliva i, a van vode se kre u sporije. U svijetu danas ivi samo oko 25 vrsta krokodila, svrstanih u nekoliko porodica i rodova. Najpoznatiji je nilski krokodil iz porodice pravih krokodila Crocodilidae.

NILSKI KROKODIL Crocodilus niloticus (Laurent, 1768)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Crocodilia Familia: Crocodylidae Genus: Crocodilus Species: Crocodilus niloticus

Opis: boja tijela kod nilskog krokodila varira od sive do maslinastomaslinasto-zelene, sa utobijelim obojenim stomakom. Kada postaju stariji boja ko e je tamnija. Ko a je debela i sastavljena od skeletnih elemenata u obliku plo a. Imaju duga ak i mi i av rep. Prednje noge imaju pet prstiju, a zadnje etiri prsta koja su spojena opnama za plivanje. Njihove sna ne vilice su opremljene sa ukupno 64-68 64o trih zuba u obliku kupe. Nilski krokodil je najve i afri ki gmizavac. Dosti e du inu do 5 m i te inu do 500 kg. Kod nilskog krokodila prisutan je spolni dimorfiza. Mu jaci su za 30,00 % krupniji od enke. Rasprostranjenje: mogu se na i diljem Afrike. Tako er naseljavaju sjeverni dio Madagaskara, a do nedavno su ivjeli u Izraelu, Jordanu i Al iru. Stani te: nilski krokodili ive du rijeka i jezera, nastanjuju slatkovodne mo vare, a u nekim slu ajevima ive me u estuarima i umama mangrove.

Ishrana: najvi e hvataju ribe, ali napadaju i druge ki menjake, kao to su razne vrste sisara, koji ulaze u vodu da ugase e . Hvataju i vodene ptice. Veliki krokodili ponekad napadaju i ovjeka. Sna ne vilice sa mnogobrojno o trim zubima slu e krokodilu kao oru je, kojim mo e da raskomada ivotinju. Po danu se obi no sun aju negdje na obali. Lov po inju predve e u vodi. Razmno avanje: mu jaci postaju spolno zreli kada dostignu du inu tijela od oko tri metra. enke su spolno zrele kada su du ine od 2 do 2,5 m. Da bi narasli do te du ine, potrebno je da pro e oko deset godina. enka pola e jaja dva mjeseca nakon parenja. enka nilskog krokodila pola e 60-70 jaja, koja su velika kao gu ja. 60enka nilskog krokodila pola e jaja na pjeskovitoj obali odnosno sun anom mjestu i tu ostaje negdje u blizini da uva jaja od neprijatelja. Privredni zna aj: danas se ova vrsta nastoji vje ta ki uzgajati zbog kvalitetnog mesa (meso bogato proteinima), a tako er i krokodilova ko a ima odli an kvalitet. Od krokodilove ko e se prave putni ke torbe, damske torbe i druga ko na galanterija.

Gmizavci pokriveni krlju timatima-

Squamata

Gmizavci pokriveni krlju tima su najraznovrsnija skupina ivotinja. ive irom svijeta, izuzev Antartika. Obuhvataju vi e od 4.500 vrsta klasificiranih u dvije podgrupe: gu teri (Sauria) i zmije (Ophidia).

Gu teri-Sauria teri

Gu teri uglavnom imaju izdu eno tijelo sa dugim repom. Ve ina ima dva para kratkih nogu; neke vrste su bez nogu, ali to je sekundarna pojava. Ova grupa obuhvata oko 2500 razli itih oblika, rasprostranjenih irom svijeta, od kojih treba posebno spomenuti prave gu tere i slijepi e od kojih ovjek ima direktnu i indirektnu korist.

Pravi (obi ni) gu teriPravi ili obi ni gu teri imaju dobro razvijene noge (sa po 5 prstiju). Rep im je mnogo du i od ostalog dijela tijela. Ovoj porodici pripada vi e stotina vrsta, rasprostranjenih irom svijeta. Najpoznatija vrsta iz ove porodice na podru ju Bosne i Hercegovine od kojih ovjek ima direktnu i indirektnu korist je zelemba (Lacerta viridis). (Lacerta viridis).

ZELEMBA Lacerta viridis (Laurenti 1768)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Sauria Familia: Lacertidae Genus: Lacerta Species: Lacerta viridis

Opis: zelemba je u stvari najpoznatiji, a u isto vrijeme i najve i predstavnik na ih gu tera. Tjelesna du ina ovog gu tera iznosi 30-40 cm. enka je uvijek manja od 30mu jaka. Tijelo je vitko, sna no i valjkasto. Rep je duga ak i pozadi tanak. Najmanje je dva puta du i od du ine tijela. Glava je srednje veli ine, piramidalnog oblika. Jasno je odvojena od vrata i zavr ava sa prili no kratkom, zaobljenom nju kom. Na gornjoj strani glave nalaze se ro ne plo ice. Osnovna boja odraslih ivotinja, prvenstveno mu jaka, s gornje strane obi no je zelena, esto pro arana mnogobrojnim crnim ta kama. Donja strana tijela je uvijek jednobojna, esto zelenkasta ili uta. Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini zelemba je svuda ra iren. Stani te: naj e e se sre e na suhim i sun anim te: mjestima, prvenstveno tamo gdje ima bunja i trnja, po ogradama pored puteva, po rijetkim umarcima i bre uljkastim mjestima, ali se nalazi i na planinama do visine 1500 m.

Ishrana: Ishrana: hrani se prete no insektima, ali uzima kao hranu i druge ivotinje, pa esto i mladunce drugih gu tera i slijepi a, vrlo mlade zmije itd. Razmno avanje: enka u toku juna pola e jaja u neku rupu koju zatim prekrije zemljom. Broj odlo enih jaja varira od 5-13, to zavisi od starosti ivotinje. Mladunci 5prete no izlaze u avgustu. Privredni zna aj: ovjek od ove vrste gu tera ima direktnu i indirektnu korist. Direktna korist se ogleda u tome to se mo e upotrebljavati za ishranu ovjeka (u prirodnim uslovima, elementarnim nepogodama i sl.). Prvo se sa ubijene ivotinje skida ko a, zatim se vadi iznutrica i odsjecaju noge i glava. Nakon pranja u istoj glava. vodi, meso se soli i priprema na razne na ine (isto kao i vodi, riba). riba). Meso od ovog gu tera je vrlo ukusno i hranjivo. hranjivo. Indirektna korist se ogleda u tome to zelemba i pojedu veliki broj tetnih insekata koji nanose ogromnu tetu poljoprivrednoj proizvodnji. proizvodnji. Status populacije i mjere za tite: ne nalazi se na Crvenom popisu IUCN-a i ne spada u kategoriju IUCNugro enih vrsta.

Slijepi i

Slijepi i su veoma osobena grupa gu tera. Tijelo im je tera. zmijoliko, obi no bez nogu. Najpoznatiji su iroko rasprostranjeni slijepi i blavor. Na podru ju na e zemlje zna ajinu ekonomsku vrijednost zauzima blavor.

BLAVOR Ophisaurus apodus (Pallas 1775) phisaurus

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Sauria Familia: Anguidae Genus: Ophisaurus Species: Ophisaurus apodus

Opis: tijelo blavora je valjkasto, ali i obimno i dosti e du inu od preko jednog metra. Rep je tako er duga ak i njegova du ina iznosi otprilike 2/3 ukupne du ine tijela. Izgubljeni dio repa kod ove vrsta gu tera se ne regeneri e. Duboka uzdu na brazda pru a se sa jedne i druge strane trupa od vratnog dijela do iznad kloake. Povr ina ovog uzdu nog oluka je pokrivena sitnim krlju tima. Ovaj uzdu ni oluk ima va nu ulogu u procesu disanja, jer omogu ava irenje i skupljanje tjelesnog obima. Glava je velika, piramidalnog oblika, pozadi iroka i jasno odvojena od trupa. Zubi na vilicama su kupastog oblika. Kod odraslih ivotinja tijelo je s le ne strane jednobojno, u kasto, mrko, kestenjasto ili tamno bakarne boje, dok je trbu na strana ne to svijetlija. Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini blavor je ra iren u su nijim predjelima. Stani te: blavor naseljava obi no ni e oblasti do visine te: nekoliko stotina metara. Nalazi se naj e e po bunju i metara. kamenju, kamenju, pored ograda i puteva, po umarcima i puteva, livadama. livadama.

Ishrana: Ishrana: hrani se prete no pu evima i skakavcima, ali skakavcima, katkada uzima i mi eve, gu tere, male ptice, jaja ptica i eve, tere, ptice, gmizavaca, gmizavaca, kao i drugu sli nu hranu. hranu. Razmno avanje: parenje se obi no vr i poslije napu tanja zimskog skrovi ta. enke obi no pola u u ta. junu oko desetak jaja. jaja. Privredni zna aj: blavor je korisna ivotinja za ovjeka jer se hrani tetnim insektima koji nanose direktnu tetu poljoprivrednoj proizvodnji. Sem ove posredne aktivnosti, proizvodnji. aktivnosti, postoji i neposredna korist od ove vrsta gu tera, ije se tera, meso mo e koristiti u ljudskoj ishrani. Obrada ivotinje i ishrani. priprema za jelo je ista kao i kod zelemba a. Na primjer od jednog ubijenog blavora se mogu podmiriti dnevne potrebe u mesu za troje ljudi. Status populacije i mjere za tite: brojnost populacije u krugu svoga rasprostranjenja je stabilna.

Zmije-OphidiaZmije-Ophidia-SerpentesZmije imaju karakteristi no izdu eno tijelo, sa relativno malom glavom i bez nogu; samo kod nekih vrsta postoje rudimentirani ostaci ekstremiteta. Najve i broj ovih ivotinja je prilago en ivotu na kopnu. Zmije su veoma brojna i raznovrsna skupina ivotinja, koja obuhvata oko 2.300 vrsta, rasprostranjenih irom svijeta. Otrovnih zmija ima mnogo manje nego otrovnica svega oko 400 vrsta, od kojih ve ina ivi u tropskim krajevima. Kod neotrovnica svi su zubi jednaki, dok se kod otrovnica veli inom i oblikom isti u tzv. otrovni zubi (po jedan sa svake strane gornje vilice), koji su u vezi sa otrovnom lijezdom. Postoje dvije vrste otrovnih zuba: cjevasti i ljebasti. Red zmija obuhvata vi e porodica, a me u kojima su najpoznatije: udavi, gu evi (kolubridae) i arke. Na na em podru ju obitavaju vrste iz porodica gu eva i arki.

Gu evi-Colubridae eviGu evi su najmnogobrojnija grupa zmija, sa oko 1.500 vrsta. Ve inom ive na kopnu, a samo mali broj u vodi. Prema tome da li imaju otrovne zube (koji su uvijek ljebasti), dijele se na tri grupe: bez otrovnih zuba, sa zadnjim otrovnim zubima i sa prednjim otrovnim zubima. U grupu zmija koje nemaju otrovnih zuba spada oko 1.000 vrsta. Ovdje pripadaju razne vrste smukova, smukulja, bjelou ka, ribarica itd., koje su iroko rasprostranjene u na im krajevima. Ve ina od ovih zmija prouzrokuje posrednu korist za ovjeka jer uni tavaju zna ajnu koli inu tetnih insekata, pu eva i glodara koji nanose ogromne tete poljoprivredi. Sem ove posredne koristi, postoji i neposredna korist od ove grupe ivotinja, ije se meso upotrebljava u ljudskoj ishrani, a ko a od ovih zmija slu i kao odli an materijal za izradu ko nih artikala (putni ki koferi, torbe, nov anici i sl.). Prema tome, na na em prostoru, zna ajnu ekonomsku vrijednost zauzimaju bjelou ka, ribarica i smuk.

BJELOU KA (BARSKA ZMIJA) Natrix natrix Linnaeus, 1758.

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Serpentes Familia: Colubridae Genus: Natrix Species: Natrix natrix

Opis: du ina tijela kod enki dosti e 200 cm, a kod mu jaka 110 cm. Tijelo je kod mu jaka ne to vitkije nego kod enki. Sa strane tijelo je spljo teno. Glava je velika, jasno odvojena od trupa. Za ovu vrstu zmije karakteristi ne su svjetle mrlje polumjese astog oblika, koje se nalaze u zau nom dijelu glave. Nju ka kod ove vrste je tupa. O i su krupne, a zjenice okrugle. Otrov ove zmije za ovjeka je potpuno bezopasan. Rep je tanak, i njegova du ina iznosi oko 1/5 ukupne du ine ivotinje. Na glavi se nalazi devet ro nih plo ica, a ostali dio tijela je pokriven ro nom krlju tima. Boja tijela jako joj varira to zavisi od uslova stani ta. Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini se nalazi u svim krajevima na pogodnim mjestima, esto u velikom broju. Me utim, ova zmija jako varira i javlja se u ve em broju varijeteta. Naj e i u na im krajevima je prugasti varijetet (Natrix natrix var. persa), sa dvije jasne, svijetle, (Natrix var. persa), uzdu ne pruge du gornje strane tijela. tijela.

Ishrana: Ishrana: hrani se prvenstveno abama, koje hvata u vodi ili pored vode, a lovi i sitne ribice, zatim insekte i druge sitne ivotinjice iz skupine beski menjaka. Razmno avanje: razmno ava se u aprilu ili maju. enka polo i od 11 do 53 jaja u mahovinu ili li e, na topla i vla na mjesta. Jaja su duga od 2,9 do 3,3 cm, a iroka od 1,8 do 2,1 cm. Kada se izlegu mladi su dugi od 15 do 21 cm i potpuno li e na odrasle. Privredni zna aj: od bjelou ke postoji direktna i indirektna korist za ovjeka. Direktna korist se ogleda u tome to uni tava veliki broj tetnih insekata, a indirektna to se meso ove ivotinje mo e koristiti u ljudskoj ishrani.Jaja su duga od 2 Priprema se tako to se prvo odsje e glava, a zatim odere ko a. Nakon va enja iznutrica, meso se dobro opere i isje e na komade odre ene veli ine, te se pe e, pr i ili kuha. Meso je zaista vrlo ukusno. Pored ishrane ko a krupnijih bjelou ka slu i kao odli an materijal za izradu ko nih artikala: putni kih kofera, torbi, nov anika, obu e i sli no. Status populacije i mjere za tite: u Hrvatskoj je okarakterisana kao nedovoljno poznata vrsta.

RIBARICA (RIJE NA ZMIJA) Natrix tessellata (Laurenti, 1768)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Serpentes Familia: Colubridae Genus: Natrix Species: Natrix tessellata

Opis: rije na zmija naj e e dosti e du inu do 120 cm, cm, vrlo rijetko do 150 cm. Mu jaci su manji od enki. Glava cm. joj je uska i duga i jasno odvojena od trupa. O i su joj krupne, a zjenice okrugle. Ova zmija je neotrovna, za ovjeka potpuno bezopasna. Trup joj je bo no spljo ten, a rep tanak. Du ina repa iznosi oko 1/5 ukupne du ine ivotinje. Na gornjoj strani glave se nalaze ro ne plo ice (naj e e 8), a ostali dio tijela je pokriven ro nim krlju tima. Gornja strana tijela je tamnija, a donja joj je prete no bjeli asta, u kasta ili crvenkasta. Rasprostranjenje: ova vrsta zmije iroko je rasprostranjena. Stani te: ivi obi no u blizini bistrih voda i teku ica. Mo e se na i pored jezera i ribnjaka. Ishrana: hrani se isklju ivo ribama (gdje nekada nanosi tetu), a uzima kao hranu i abe i punoglavce i druge sitne ivotinjice iz skupine beski menjaka.

Razmno avanje: parenje se obi no vr i u aprilu ili maju. enka u toku juna ili jula pola e 5-30 jaja, izvan vode, 5ve inom u ubre ili u razna udubljenja ispunjena li em koje truli ili u mahovinu, itd. Mladi se izlegu krajem septembra. Privredni zna aj: rije na zmija je korisna ivotinja za ovjeka, jer se hrani sitnim ivotinjama koje ovjeku nanose tetu. Sem ove koristi, meso rije ne zmije se mo e koristiti u ljudskoj ishrani i priprema se na isti na in kao barska bjelou ka. Osim mesa, ko a ove ivotinje se upotrebljava u ko noj galanteriji za izradu ta ni, torba, nov anika i sl. Status populacije i mjere za tite: u Hrvatskoj je okarakterisana kao nedovoljno poznata vrsta.

SMUK Zamenis longissima Laurent, 1768

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Serpentes Familia: Colubridae Genus: Zamenis Species: Zamenis longissima

Opis: Opis: du ina tijela smuka iznosi do 200 cm. Glava mu je cm. mala u odnosu na ostali dio tijela, duguljasta, a nju ka tijela, duguljasta, zaobljena. O i su sa okruglim zjenicama. Za ovjeka je zaobljena. potpuno bezopasna. Glava nije jasno odvojena od trupa nego postepeno prelazi u vratni dio tijela. Trup je bo no spljo ten. Trbu na strana tijela je ravna. Rep je sna an i njegova du ina iznosi otprilike 1/5 ukupne du ine ivotinje. Glava je pokrivena ro nim plo ama (naj e e 9), a ostali dio trupa ro nim krlju tima. Boja gornje strane tijela je obi no sjajno-sme a, ponekad gotovo crna, a sjajnodonja uta ili uto-bijela, kao boja slonove kosti. uto Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini je iroko rasprostranjen. Stani te: ivi uglavnom na suhim mjestima, obraslim bunjem, u listopadnim umama i napu tenim zidinama. Obi no naseljava ni e predjele, ali se mo e na i i na nadmorskim visinama do 1.800 m.

Ishrana: hrani se gu terima, malim sisarima (najvi e glodarima) i pticama pjevicama, kao i njihovim jajima. Razmno avanje: parenje se obi no vr i u maju ili junu. enka pola e u ljetnom periodu od 3 do 15 duguljastih jaja. Mladi izlaze iz jajnih opni u avgustu ili septembru i dugi su od 15 do 25 cm. Privredni zna aj: kao i predhodne dvije opisane vrste zmija i smuk je korisna ivotinja za ovjeka. U prvom redu uni tava tetne ivotinje koje ovjeku pri injavaju tetu. Meso od smuka se mo e upotrebljavati u ishrani ovjeka, a priprema mu je ista kao kod bjelou ke i ribarice. Sem mesa, ko a velikih smukova se upotrebljava u ko noj galanteriji (izrada kofera, torbi, nov anika i sl.). Status populacije i mjere za tite: populacija smuka u krugu svoga rasprostranjenja je stabilna.

arkearke-Viperidae

arke su organizaciono najrazvijenija grupa zmija. Ovoj skupini pripadaju sve evropske otrovnice: poskok i brojne vrste arki. Otrovne zmije nanose ovjeku direktnu tetu, ujedaju i samog ovjeka, ili indirektnu kada napadaju razne korisne ivotinje. U tropskim krajevima gdje je broj otrovnica mnogo ve i nego kod nas, od njihovog ujeda umre znatan broj ljudi. Iako u razvijenim zemljama Evrope, Amerike, Azije i Australije ima malo smrtnih slu ajeva od ugriza zmija, ovaj zmijski ugriz je jo uvijek va an uzrok smrti u mnogim nerazvijenim zemljama. Ukupan broj ljudi koje ugrizu zmije (otrovnice i neotrovnice) je jo prili no velik U SADSAD-u, primjerice, godi nji broj ugriza zmija iznosi oko 10.000, ali samo mali postotak od ovog broja odpada na otrovnice.

Tako er, zmije prouzrokuju ovjeku i indirektnu tetu time to uni tavaju mnoge korisne ivotinje u prirodi: ribe, abe, gu tere, ptice pjeva ice i njihova jaja. Sem toga, to otrovne zmije nanose ovjeku direktnu tetu, a posljednjih decenija XX vijeka sa relevantnim uspjehom, zmijski otrov se upotrebljava kao lijek protiv raznih bolesti. Minimalne doze zmijskog otrova upotrebljavaju se za ubla avanje jakih bolova i sl. Tako er, zmijski otrov slu i za spravljanje seruma protiv zmijskog ujeda.

Ko a od zmija se danas na iroko upotrebljava u ko noj galanteriji za izradu kofera, torbi, nov anika i sl.

POSKOK (KAMENJARKA) Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Serpentes Familia: Viperidae Genus: Vipera Species: Vipera ammodytes

Opis: Opis: poskok ili kamenjarka dosti e du inu do 90 cm. cm. enke su ne to manje od mu jaka. Trup je irok, naj iri na sredini, a prema krajevima se su ava. Rep je kratak. Glava je iroka i trouglasta. Na vrhu nju ke se nalazi mali izra taj sa o trim vrhom. Pokriven je ro nim krlju tima. Zjenica je elipti kog oblika i okomito postavljena. Na gornjoj strani glave nisu krupne ro ne plo ice. Ostali dio tijela je tako er, pokriven ro nim krlju tima. Boja tijela ove zmije jako varira to zavisi od uslova stani ta. Od glave do repa pru a se iroka tamna pruga koja mo e biti razli itog oblika, naj e e cik-cak. cik Rasprostranjenje: u Bosni i Hercegovini je svuda ra irena i mjestimi no je esta. Stani te: ivi u podno ju planina, ali ponekad i do 2.000 m nadmorske visine, na suhim mjestima, u kamenjarima, bunju, po ivicama, uz rubove uma, u napu tenim zidinama. Penje se po grmlju i ni im granama drve a.

Ishrana: hrani se gmizavcima (naj e e gu terima i sljepi ima), mladim pticama koje su jo u gnijezdu i sitnim sisarima (ve inom mi evima). Prije nego proguta plijen, usmrti ga otrovom. Razmno avanje: pari se u prolje e. Nakon etiri mjeseca enke ra aju od 4 do 20 mladih, koji su dugi oko 20 cm. Privredni zna aj: poskok nanosi ovjeku direktnu tetu, ujedaju i samog ovjeka, ili indirektnu kada napada razne korisne ivotinje. Poslijednih decenija XX vijeka sa relevantnim uspjehom, zmijski otrov se upotrebljava kao lijek protiv raznih bolestiju. Minimalne doze zmijskog otrova upotrebljavaju se za ubla avanje jakih bolova i sl. Tako er, zmijski otrov slu i za spravljanje seruma protiv zmijskog ujeda. Ko a od zmija se danas upotrebljava u ko noj galanteriji za izradu kofera, torbi, nov anika i sl. Status populacije i mjere za tite: populacija poskoka u krugu svoga rasprostranjenja je stabilna.

ARKA (RI OVKA) Vipera berus (Linnaeus, 1758)

Regnum: Animalia Phyllum: Chordata Subphyllium: Vertebrata Classis: Reptilia Ordo: Squamata Subordo: Serpentes Familia: Viperidae Genus: Vipera Species: Vipera berus

Opis: Opis: naj e a du ina arke iznosi oko 65 cm, mada cm, mo e dosti i i du inu do 87 cm. enke su du e od cm. mu jaka. Trup je dosta zdepast. Rep joj je kratak. Glava je ovalnog oblika, a zjenica oka je vertukalna. Na gornjoj strani glave nalaze se 3 ro ne plo ice, a ostali dio glave i trupa je pokriven ro nim krlju tima. Boja tijela jako varira i zavisi od okoline u kojoj ivotinja ivi. Rasprostranjenje: u BiH je rasprostranjena po vi im planinskim predjelima. Od ovog tipi nog oblika, izdvojen je znatan broj varijeteta i podvrsta. Po jedna podvrsta i jedan varijetet su zastupljeni u na oj zemlji. Podvrsta je Vipera berus bosniensis (bosanski argan), varijetet Vipera berus var. prester (crnokrug, crna zmija). Stani te: ive ve inom po kamenitim i stjenovitim planinskim oblastima, obrasli bunjem ili travom ili po pa njacima iznad umske zone.

Ishrana: hrani se mi evima i drugim sitnim glodarima, zatim gu terima i abama. Razmno avanje: parenje se obi no vr i u aprilu ili maju. enka ra a mladunce u avgustu ili septembru. Mla e enke ra aju manji broj mladih, obi no 5-6, a starije 5znatno vi e, ve inom 10-15. 10 Privredni zna aj: arka nanosi ovjeku direktnu tetu, ujedaju i samog ovjeka, ili indirektnu kada napadaju razne korisne ivotinje. Minimalne doze zmijskog otrova arke, tako er se upotrebljavaju za ubla avanje jakih bolova i sl. Ko a od ovih zmija se danas upotrebljava u ko noj galanteriji za izradu kofera, torbi, nov anika i sl. Status populacije i mjere za tite: populacija arke ili ri ovke u krugu svoga rasprostranjenja je stabilna.

Zmijski otrov i njegovo dejstvoZmijski otrov je bezbojna prozra na te nost, gu a i te a od vode. Rje e je obojena u kasto, narand asto ili zelenkasto. Kada ujeda, zmija ubrizga u ranu svega nekoliko kapljica otrova ( arka izlu i svega 10-35 mg, 10poskok 50-70 mg, nao arka 50-200 mg, zve arka 3005050300370 mg). Ovo je dovoljno da zmija usmrti i pove u ivotinju. Zmijski otrov spada u vrlo jake otrove. Kada se osu i, otrov se pretvori u pra ak, ija otrovna svojstva ostaju na snazi i do 20 godina. Postoji vi e podjela zmijskih otrova, ali je naj e a na hemotoksi ne i neurotoksi ne Hemotoksini izravno razaraju tkivo na mjestu ugriza i dalje od njega, razaraju krvne stanice (eritrociti i leukociti), utje u na sustav gru anja krvi, a mogu o tetiti i srce, skeletne mi i e, bubrege i plu a. Neurotoksini ne izazivaju jaka razaranja tkiva, ali utje u na nervni sustav izazivaju i ozbiljne promjene na osjetilnim i motori kim sustavima, te ometaju ili potpuno zaustavljaju disanje i kucanje srca.

Serum protiv zmijskog ujeda

Serum se spravlja od krvi imunog konja. Da bi on postao imun, njemu se ubrizga mala doza zmijskog otrova. U njegovoj krvi se stvaraju antitjela, koja neutrali u djelovanje otrova. Ubrizgavanje se vr i vi e puta i svaki se put doza otrova pove ava. Dejstvo otrova je specifi no, ono djeluje samo protiv ujeda one zmije iji je otrov uzet za ubrizgavanje konju. Zato je va no utvrditi koja je vrsta zmije ugrizla ovjeka.

Sada se u svijetu proizvodi polivalentni serum koji je efikasan protiv ugriza svih otrovnica. Pokazalo se da je otrov na e kamenjarke (poskoka) naro ito dobar za spravljanje takvih seruma. Za stvaranje ovog polivalentnog seruma u pro losti je bio organizovan lov na poskoke naro ito u dijelovima Hercegovine. Ulovljene zmije otpremane su u Njema ku u zavode za spravljanje ovakvih seruma. U poslijednje vrijeme (krajem XX vijeka) u na em okru enju odnosno u Zagrebu spravljaju se ovi polivalentni otrovi. Iako se zmijski antiserum mo e kupiti u apotekama, nikada se ne smije sam sebi ubrizgavati bez adekvatnog lije ni kog nadzora. U osoba osjetljivih na serum razvije se reakcija brze preosjetljivosti (anafilakti ki ok) koja mo e biti smrtonosna ako se njeni simptoni odmah ne ubla e. Prema tome ubrizgavanje antiseruma (protuotrova) bez lije ni kog nadzora mo e biti opasnije od samih simptona trovanja. Zmijski je antiserum poseban medicinski pripravak koji se mo e dati samo u bolnici pod strogim lije ni kim nadzorom.