laszlo

UDK 801.16.862Izvorni znanstveni ~lanak

Prihva}en za tisak 3. 10. 1996.

Bulcsú LászlóFilozofski fakultet, Zagreb

��)��

Dobro se �poznHte nagl�asbenZ ~injenice prjetrZsaj¡ te tuma~Z str�ogom �obviestnom prostu-pom na uz�Çrcima �imeni~nÇga priegiba. NaglasnZ su rHzlikovnice odtega i ovisak. Neobstoj-nH odtega suobstoj�o s neobstojnom oviskom, a obstojnH krat~in�a s obst�ojnome. Izhodno susl�ogovi ili �vosni ili bezvisni. Ako je u naglasnÇj cjelin�i ovisak ~�eono, svi su sl�ogovi bezvisni,�inH~e se ozbiljHvH prvo izhodno vos. Op}enito, vos v�i{Zga ili �jednHka �rZda �imH �prjednÇst nadid�¡}ima. PrjetrZsaj¡ se odbirnH mj�erila za

)knji�evn¡ porabu. DHje se obzor uobi~�Hjenoh

vöst�H, te popis naglasnoh �osnÇvH i do~ZtHkH. UstanovljHvaj¡ se proizvodnZ prjeoblike zaodte�n¡ i ovisn¡ smjenbu.

0 Od)mHloh me je nog¡ zaok¡pljala gon�Ztka, kako je mog¡}e bezbrojnÇ mno�tvo zvukÇv�HnHravnÇga jezika kon�a~nima srjedstvima zabilj�e�iti. Zvukoslovno nHuk na Mudrosl�ovnÇme

u~�ili{tu jo{te ne)bijH{e ustol�i~en, ali se je meni srj�e}a nasmie{ila, jer upravo b�ijH{e st�igao iz

EnglZzkZ mlHd u~enj�Hk, na{ godovnj�Hk, �podkovHn vrh�¡nskima zvukosl�ovnima spozn�ajama.

Njegova su me uz�oritH prjedHv�Hnja up¡tila u)tHjne zorbZ i porabZ zvukosl�Çvlja na promjeri-ma krHljevskÇga englZzkÇga. �Na ~Hst sl�avljenoku i daljnj�Zmu prijatZljstvu i surHdnji { njomeposve}ujZm ovHj osud�obljeno zvukoslovno i glasoslovno prolog.OvHj je ~lHnak onHgla{en, zapravo ov�o{en. Kada je vosak »�« na po~Ztku �rie~i, naglasak je sila-

zan, �inH~e je uzlazan na)slogu, kojo vosku prjedhodo. Vosak smj�e{ten prjed po~Ztnom samogla-

som �rie~i (ili �izgovornZ cjelin�Z) upu}ujZ na)~eon¡ ovisbu (priegibn¡ mjenljivÇst doti~no mo-

g¡}nost prieskoka u obloku sil�aznÇga). Vosak je izostavljen ovom �rZdom: nHkon spÇjkZ »)«,prjed prvima dvjema uzast�opnima duljinama »...�� ...«, me|u prvÇm duljin�Çm i krat~in�Çm»...� ��∪ ...«, nHkon krat~in�Z u dvosl�o�ici »∪ �∪ #«, prjed prjedposljednjom sl�ogom vi{esl�o�icZ me-|u dvjema krat~inama »...∪ ��∪ ∪ #«. (T¡ dvostruko kro� »#« ozna~ujZ izo~nÇst �slova po do~Ztku�rie~i.)

333

1. �OP]n POJMOVI. ZnHmo, da se po obl�o~ju �lj¡di v�i{e ili m�anje rHzlikuj¡.

Kojo su �me|u)sobÇm sli~nijo, tvorZ po

)tome jednu sk�upinu rHzli~nu od

)dru-

goh takovoh sk�uponH. �Isto se tako �lj¡di i po jeziku rHzlikuj¡, un¡tri jezika po

nHrje~ju, un¡tri nHrje~ja po govor�u, un¡tri �govora po izgovor�u, un¡tri �izgo-vora po naglasku. Naglaskom se besj�ednoci nHjvi{e i rHzlikuj¡ i nHlikuj¡.

Na-

glasak je nHj ~�e{}H i)nHj uo~ljivijH pojava �govora.

[to)je �govÇr? �GovÇr je s¡sljed zvu~noh p�ojHvH, koj�ome se jezi~no s¡stav

ozbiljHvH. Neprjekidno vremen�o noz g�ovornoh zvukÇv�H j�est ozbiljak razlu~nÇga

�noza jezi~noh glasÇv�H. To su glasovn�o ozb�oljci, to ozvu~ci, post�avljeni �u)rZd

tvorZ}i nizanicu postavu. I)svakH om je d�ionica postava. Postave su i orje~ja, i

besjede, i re~enice, i)sveze rie~o, i

)izgovornZ �cjeline iliti nagla{enice, �i

)rie~i,

�i)~Zsti �rie~i. Sve njoh pro�imljZ naglasak. ^emu sl¡�o postava? Postava sl¡�o za

)tÇ, da se njemu pridr¡�o zna~ba,

da)budZ nosoljÇm zna~bZ. Zna~ba je porabnH vriednost postavZ. RaznolikÇst se

1. �Op}o pojmovi

2. NaglasnH srjedstva

3. Razd�ioba obilie�jH

4. Osm�islitba mj�ernohdHtHkH

5. Vöste naglaska

6. Naglasno s¡stavi

7. StHnje naglasbZ

8. NaglasnZrHzlikovnice

9. Prokaz odte�nZsmj�enZ

10. Opis odte�nZsmj�enZ

11. Odte�nH rHzgloba

12. Vladba oviska

13. Prjedkazba oviska

14. Obstojan ovisak naosnovi

15. ̂ �eono ovisak

16. Sv�eza oviska iodtegZ

17. �KrHtke bezvisnZosnove

18. Tro naglasnHponH{�Hnja

19. Mj�estno~nHmjenljivÇst

20. SukladnÇstsklonben�Z itvorben�Z ovisbZ

21. ZHtor osn�ovi~nZvosnosti

22. Ujednakane�iv�otnocH u korist�~eonosti

23. Slu�bovitHujednaka ne�iv�otnocH

24. Sudbin�a �ivotnoh�osnÇvH

25. Novotvoran do~Ztnoovisak u mno�in�i

26. Osnove sneobstÇjnÇmkrat~in�Çm

27. Poslj�edicemj�estno~nZmjenlj�ivosti

28. Novotv�Çrnaprjeocjena do~ZtnÇgaoviska

29. Osebujan ovisak urodnoku mno�in�Z

30. Zovno~no ovisak

31. Kr�o�ni~no opis

32. M�ateri~no prostup

33. ̂ etiri ov�isnZ vöste

34. O)knji�evnÇme

jeziku

35. OdbirnH mj�erilaza

)knji�evno s¡stav

36. Obzor �imenocH snaosnovnomoviskom u jednin�i

37. Obzor �imenocH sraznomjestnomoviskom u jednin�i

38. Obzor �imenocH sazaosnovnom oviskomu jednin�i

40. Razredba �osnÇvHpo naglasnÇj vladbi

41. Razredba do~ZtHkHpo naglasnÇj vladbi

42. �Polo�Hj naglaska us¡stavu

B. László, Bilje�ka o)knji�evnÇme naglasku hrvHtskÇme � SL 41/42, 333�391 (1996)

334

zna~Hb�H prikazujZ raznol�iko{}u oblok�H p�ostHvH, kojima su tZ zna~be pri-dr�¡�ene.

^ome se postave rHzlikuj¡? Postave se rHzlikuj¡ glasovima i nagl�asnimasrjedstvima. GlHs je nizotv�Çrna jedinica. Njega tvoro sv�e�anj glasovn�oh obili-e�jH, kojH se ozbiljHvaj¡ zvukovnima obilj�e�jima. RHzlikovnH se slu�ba glasÇv�Ho~�itujZ u glasovn�om oprj�ekama, izp. lRt = lRd = rRd = rBd = ryd, lík = líg,kº~ica �malen�a k�uka ili k�u~ka� = kú}ica �malen�a k�u}a�. Glasovn�H obilje�jatvorZ podstavu, na koju su name�tn¡ta naglasnH srjedstva.

2. NAGLASNG SRJEDSTVA. [to)su naglasnH srjedstva? TÇ su obilje�ja

�zv¡ka: jHkost, tr�ajHnje i u~estalÇst, kojima se ozbiljHvaju natisak, odtega i na-pjevak. Sva obilje�ja mog¡ b�iti rHzlikÇvna ili popratna. RHzlikovnH rHzlikuj¡postave, a popratnH dop¡njaj¡ rHzlikovnH, zao{trHvaj¡ rHzlike, ali sHma po sebine rHzlikuj¡. PopratnH su prjedka�ljiva na temelj�u rHzlikovnoh, a rHzlikovnH suneprjedka�ljiva. Prjedka�ljivH su zHlihostna, a neprjedka�ljivH obviestna. ZHli-hÇst je op�etovnja �obviesti. �Obviest je os�obina dHtka, koj�Çme se smanjujZ neo-dr�Z|enÇst u s¡stavu, kojega se to~Z. A dHtak je sv�ako zami{lj�iv priedmet, kojom�o�e nositi �obviest.

Natisak se o~�itujZ v�e}Çm jHko{}u �glHsa iliti silin�Çm »��«. Odtega se jHvljH uspodobi tr�ajHnja � d�uljZga iliti duljin�Z (�d¡lji) »�« ili krHtkÇga iliti krat~in�Z»)«. Napjevak je prjedstavljen v�e}Çm rHzm�iernÇm u~est�alo{}u titrHj�H �glHsailiti �vosom »�«. PromjenÇm se u~est�alosti s m�anjZ na

)ve}¡ o~�itujZ uzlazno na-

pjevak. ~n tvoro ok�ostnicu uzl�aznÇga naglaska. Uzlazno su kratko »,«, i dvHdugH � visoko »*« doti~no duboko »/«. PromjenÇm v�e}Z u~est�alosti na

)manj¡

nastajZ silazno napjevak. ~n tvoro ok�ostnicu sil�aznÇga naglaska. Silazno sukratko »+« i dugo »(«.

TZ naglasnZ vöste prjedst�avljaj¡ sv�e�njeve od svij¡ trij¡ naglasnoh srjed-stHv�H. Sv�e�anj tvorZ istodobne istomjestne jedinice, �a

)noz sustopne susljedne.

U pojedonoh se obilie�jH rHzlikÇvnH vrh¡nskH ozbiljba (v�e}H silin�a, d�uljZ

tr�ajHnje, v�i{H u~estalÇst) obi~no ozna~ujZ uz�o~no{}u oznakZ, a oprje~nH (m�a-

njH silin�a, kr�a}Z tr�ajHnje, n�i�H u~estalÇst) obilje�HvH iz�o~no{}u oznakZ.

I naglasnH srjedstva sl¡�Z za rHzlikovHnje p�ostHvH. Tako se razlu~uj¡

1. odtegÇm: oprjeke a) rie~�o lºk i voda lík i striela

slàgati �u)bök slágati �u

)rZd,

u~èni~ki �pop¡t u~enocH� u~èno~ki �pop¡t u~enok�H�u~èni~ko �odnosZ}o se na

u~enice�u~èno~ko �odnosZ}o se na u~enoke�

b) oblok�H volo k stFrom dje~kima a ne volo k stBrom drugovima


335

tH gòspH �gospo|�a� toh góspH �gospÇ|�H�to se oborù�a neka se i

)Çn oborù�H

c) tvorenocH �mva je kovina nH|o{e ga �gvanòga me bolo nóga te b�ubH (odm�ilica)u~èni~ki �pop¡t u~enocH� u~èni~ko �odnosZ}o se na u~enice�u~èno~ki �pop¡t u~enok�H� u~èno~ko �odnosZ}o se na u~enoke�

2. nap�ievkom: oprjeke

a) rie~�o pF{a st�o~nH pà{a t�urskoLíka blagovjestn�ok lúka �prostan�

b) oblok�H �Xne! �ènestrRse me str¡ja (otol�i~) p�azo, da

)te ne strése

c) tvorenocH svjXtlo ��svjetlÇst� svjètlo �svietlo�Nmemci nièmci �njemHci�

3. razd�iobÇm natiska: s¡miti (raznomjestne protustave)

a) rie~�o svìnjetina se pe~Z svinjètina r�ok}Z,b) oblok�H }dgovoro li mu to? neka Çn odgòvoro.c) tvorenocH tÇ su }dgovori dHj odgovòri!,

Naglaskom obilj�e�ene samodostatne cjelovite postave tvorZ nagla{enice. Onesu samost�Çjne nagl�asnice prvotnice (vX~Zr), priegibno �obloci njihovi (rodnokmno�inZ: ve~èro), tvorenice (vè~era), slo�enice (cjelovè~ernjo), sraslice (dobàrve-~Zr), priedlo�nice (d}

)ve~era) i

)vZzno~nice (m

)nave~Zr).

3. RAZD�IOBA OBILIE@JG. Mj�esta iliti �polo�Hji u postavi, na kojima se na-glasnH obilje�ja mog¡ ozb�iljiti jesu sl�ogovi. Nos�ioci su sl�ogÇvH samoglasi i, e,a, o, u i slogotvornÇ r. NaglasnH su obilje�ja sl�ogovnH obilje�ja. Ona se po-javljuj¡ �slobodno ili ogran�i~eno, zHvisno ili nezHvisno, jednokratno ili vi{ek-ratno, istomjestno ili raznomjestno, jednoslogo ili dvoslogo.

SlobodnÇ se obilje�je nahodo na kojeme god sl�ogu. ZHvisnÇ b�udZ popratakoj�emugod dr�ugÇmu. JednokratnÇ se u

)istÇj postavi ne ponHvljH. IstomjestnÇ

p�adH na)isto slog. DvoslogÇ zahva}H po

)dvH sl�oga.

U nagla{enici je razd�ioba �vosa jednokr�atna, slobodn�a i nezHvisna. Onaproizvodo izkono visoko silazno kratko »+« ili dugo »(«, ili pHk visoko uzlaznodugo »*« jednoslogo napjevak u svima trima nHrje~jima hrv�Htskima. Od

)njoh u

novo{tÇkavskÇme s�ilovnom promakom nastajZ duboko uzlazno kratko »,« ilidugo »/« dvoslogo napjevak. Dvoslog je d�ionica, kojH se sastoj�o od dvij¡ s¡sjed-noh sl�ogÇvH.

U novo{tÇkavskÇme s¡stavu nedostajZ vis�okÇga dug�Çga uzl�aznÇga »*«. T¡je jednoslogo napjevak razd�iobÇm podpunom�a ograni~en. ~n je istomjestan: oz-


336

biljHvH se samo �vosom na po~Ztku prv�Çga sl�oga. Tako dobovHmo visoko silaznonapjevak kratko »+« ili dugo »(«.

Visoko se uzlazno dugo jednoslogo napjevak »*« ozbiljHvH �vosom na kÇncu,na

)drugÇj polovici, na

)drugÇme hopu, kojega god d�uga jednosloga. NZmH

razd�iobenZ ograni~bZ, jer se jHvljH na kojeme god sl�ogu u

)izgovornÇj cjelin�i.

Dvoslogo se napjevak, kratko »,« ili dugo »/«, ozbiljHvH �vosom na dr�ugÇme

sl�ogu kojega god dvosloga. Ograni~ba mu se o~�itujZ upravo vZzHnom �smje-

{tHjem un¡tri �toga dvosloga. Na prv�Çme se sl�ogu ov�o{enÇga dvosloga nahodo

dubin�a, te �zajedno s visin�Çm id¡}Zga sl�oga tvoro duboko uzlazno napjevak.

Natisak je »��« jednokratan, te jednoslog ili dvoslog. Noje �slobodan, negozHviso �od

)vosa. Na zvukovn�Çj je razin�i popr�a}en prod�¡ljenom tr�ajHnjem

odtegZ, krHtk�Z ili d�ugZ. Istomjestan je s jednoslogom �vosom, a na ov�o{enu

dvoslogu zakro~HvH i u id¡}o slog. Prvo po rZdu natiskom istakn¡t slog u na-

gla{enici obilje�HvH mj�esto naglaska.Duljin�a se »�« m�o�e jHviti vi{ekratno, na

)njekolikom nezHvisnom mj�estima.

�Isto noje slobodn�a, �isto zHviso �od)vosa. Pojavi{te joj sZ�Z od poslj�ednjZga do

prjedv�isnÇga sl�oga nagla{enicZ. U vukovsk�Çme je s¡stavu u prjednaglasnom

sl�ogovima izo~na. U gdjekojima je govorima tH ograni~ba novijÇm uop}itbÇm iprjekor�H~ena. T¡ se duljin�a jHvljH �i

)za

)dvH s l�oga �prjed

)vosom FHtom�a,

]Çri}�i, RHdi}�a, MHrin�o, MHtin�a, trZsem�o, v¡~em�o, vö{Zm�o, izv¡~en�o, vZzen�o

� doti~no za jedan slog prjed)mjestom dub�okÇga uzl�aznÇga naglaska

FHtíma,1 ]Çrì}i,2 RHdì}a, MHrìno,3 MHtìna,4 trZsèmo,5 v¡~èmo, vö{émo,6 iz-

v¡~èno [~�],7 vZzèno8.

4. OSM�ISLITBA M�JERNnH DGTGKG. Postupak koj�ome se naglasnH obilje�ja

ustanovljHvaj¡ j�este trojavan. Prvo mu je jHvak prokup i mjerba izk�ustvenoh

dHtHkH.9 U)drugÇme se jHvku odm�ierci uprosje~Z, zaokr¡�Z i uomjerZ. U

)tre-

}Zme se jHvku dobiveno sum�ierci umislovZ (umisloslovZ). U)drugÇme se jHvku

ustanovljHvH krivulja razd�iobZ odmj�erHkH sv�akÇga od trij¡ sl�ogovnoh obilie�jH:jHkosti (1. v�e}Z te 2. m�anjZ), tr�ajHnja (kr�a}Zga i

)duljZga) i u~est�alosti �glHsa

(1. v�i{Z pHk 2. n�i�Z). Sv�akH se krivulja tH uprizorHvH sum�iercima mj�ernohdHtHkH toh obilie�jH. Me|usobno se odnosi dobivenoh trojoh veli~on�H u po~�Ztnonagl�H{enoh trosl�o�ocH u ~etveronagl�asnÇme s¡stavu razpore|uj¡ po ovÇj prjeg-l�ednici:

1 Br�Çzovi}, F�Çjnica 149.


3 �nv{i}, Posavsko 48.



6 Br�Çzovi}, F�Çjnica 178.�179.



9 Lehiste�nvi}, Accent in SerbocroHtian.


337

Sum�ierci Troslo�ne uoblike s prvoslogom naglaskomJHkost kr�iv¡ljH krHtk�om d�ugom1. v�e}H 98.87.76 987 987 986 986 976 976 976 9762. m�anjH 88.87.76 887 887 887 887 887 887 887 887Tr�ajHnjekr�a}Z 644 d�uljZ 966 644 646 664 666 944 946 964 966U~estalÇst1. v�i{H 65.54.44 654 654 654 654 654 654 654 6542. n�i�H 56.65.54 565 565 565 565 565 565 565 565

Pod zagl�Hvljem »Sum�ierci kr�iv¡ljH« uo~HvHmo

u 1. rZdku tro dvozn�Hmke

98.87.76. TÇ su rednice p�adaj¡}Z krivuljZ 1. v�e}Z jHkosti. One prjedst�avljaj¡

omjere me|u po~�Ztn ima i do~�Ztnima mj�ernima vriednostima jHkosti(9:8):(8:7):(7:6) prv�Çga, dr�ugÇga i

)tre}Zga sl�oga naizredc�Z. Po~ZtnZ su zn�H-

mke (9, 8, 7), kojZ mj�erZ po~Ztn¡ jHkost, prjedo~en�e u st¡pcima �nadesno�sa�Zto troznHmkÇm 987, a

)do~ZtnZ su (8, 7, 6), kojZ mj�ere do~Ztn¡ jHkost,

izost�avljene, jer imaj¡ prjedka�ljive, n�i�Z vriednosti.Tako su upro{ten�i krivuljno prokazi i ostHloh obilie�jH. PromjericZ, v�e}¡ jH-

kost prv�Çga sl�oga 9 (iz prv�Çga rZdka) pr�ato v�i{H u~estalÇst 6 (u)istÇme st¡p-

cu u prjedz�adnjZme rZdku) � m�anj¡ jHkost 8 (iz)drugÇga rZdka) n�i�H u~e-

stalÇst 5 (u) zadnjZme rZdku).

SusmjenljivÇst je tH me|u jHko{}u i u~est�alo{}u izt�akn¡ta tome, {to)su v�i{Z

vriednosti (�pod)br. 1 ) jednostruko podc�rtHne, a

)ni�Z (�pod

)br. 2) dvostruko.

Pri)tome zn�Hmka 6 na

)tre}Zme mj�estu, izp. 986 ili 976, odgovHrH izravnatbi

jHkosti (6:6) u poslj�ednjZme sl�ogu, jer t¡ v�i{e krivulja ne)padH.

Prjegl�ednica se dielo �na)dvie polovice po prvÇj zn�Hmci

(6 doti~no 9) dH-

tHkH u)srjednjZme, nepodc�rtHnÇme rZdku. TH zn�Hmka pokazujZ, da jHko{}u i

u~est�alo{}u iztakn¡t slog m�o�e o~�itovati dvie vöste tr�ajHnja: kr�a}Z ili d�uljZ �

u omjeru 6:9, tHj je omjer u neizt�akn¡tÇme polo�Hju 4:6.

PromjericZ, omjer 6:6:4 u)tre}Zme st¡pcu srj�ednjZga rZdka

nazna~ujZ kr�a}Z

tr�ajHnje 6 u izt�akn¡tÇme, prv�Çme sl�ogu. U id¡}om, m�anje izt�akn¡tom polo-

�Hjima nah�odomo �pövo d�uljZ tr�ajHnje 6, u)drugÇme sl�ogu, potom

kr�a}Z tr�a-

jHnje 4, u)tre}Zme sl�ogu. Zap�aziti je da

)je omjer tr�ajHnja u

)svakÇme polo�Hju

obstojan 6 : 9 = 4 : 6 = 2 : 3 = 1 : 1,5. DaklZ, dug samogl�as tr�ajZ 50% d�ulje

�od)krHtka u

)istÇme polo�Hju.

U)tre}Zme jHvku postupka oznH~imo pribo}e promHtrHnÇga obilje�ja mis-

lovnÇm oznakom »�istinito«, »da« doti~no »1«, a izbo}e oznakom »ne�istinito«,»ne« doti~no »0«. �OndH s e t r�ajHnje, duljin�a ili krat~in�a, slogotvora nadot�i~nÇme mj�estu m�o�e prikHzati dvoj~an�om zHpisom odpovjednoh mislovnoh�istinitostnoh vriednosto, promjericZ mj�e{te 664 b�udZ (0, 1, 0) u smoslu (krat-~in�a�duljin�a�krat~in�a).


338

�Isto se tako priemetnH oprjeka iliti s¡mit (65 ≠ 56) u vis�otnÇme vöhu

me|u)trÇjkÇm 654 (u prjedz�adnjZme rZdku) i

)trÇjkÇm 565 (u

)zadnjZme)

dHde obilj�e�iti mislovnom s¡mitom tr�ÇjkZ 100, u smoslu visin�a�dubin�a�dubi-�na, i

)trÇjkZ 010, u smoslu dubin�a�visin�a�dubin�a.

T�ima prieznakama, s razin�Z zvukosl�Çvlja s neprjek�idnima vriednostima

prjel�azomo �na)razinu glasosl�Çvlja s razl�u~nima dvovriednostima. One izra�u-

j¡ pribo}e doti~no izbo}e promHtrHnÇga obilje�ja.

RHzliku }emo me|u zvukoslovnom i glasoslovnom prostupom opromjeritioprjekÇm vmdi! ≠ neka vmdo ≠ ovo vgdi ��vidovi�. Izpor�edov{i odte�nZ sum�ierke64 ≠ 66 ≠ 94 toh �opriekH, uo~iti }emo pojavu na prvo �poglZd prjesenetljivu.U

)srjednjZme promjeru � jednHkÇmu tr�ajHnju 66 obaj�¡ sl�ogÇvH [,vi.di.] polu-

dugo�poludugo na razin�i zvukosl�Çvlja, na razin�i glasosl�Çvlja odgovHrH �ne-jednHko osm�i{ljeno tr�ajHnje

odte�nZ oprjekZ krHtko�d�ugo vmdo. JednÇm �rie~ju

� {to u govor�u zv¡~�o �jednHko, u jeziku rHbo �nejednHko. I obön¡to, {to u jezi-

ku b�udZ �jednHko, vmdi! �krHtko��krHtko, u govorIu bovH �nejednHko, [,vi.di] po-ludugo��krHtko. Stop�rvicZ u

)tre}Zme promjeru vgdi [,vi:di] � nejednHkÇmu

tr�ajHnju zvukÇv�H d�ugo��krHtko odgovHrH nejednHkÇ tr�ajHnje glasÇv�H d�ugo��krHtko.

5. VôSTE NAGLASKA. Pr�ije dolazka vukovsk�Z ~etveronaglasnZ herc�egÇv{ti-nZ �na

)vlHst hrvHtsko knj�i�evno jezik rHzlikovH{e pZt vöst�H naglaska:

1. stHro jHko bözo visoko kratko silazno obilje�en dvostrukom nadsl�Çvkom »+«:pFra voden�H

2. novo slabo sporo duboko kratko uzlazno obilje�en tupom nadsl�Çvkom »,«:pàra �nov~i}�, nastao prienosom silin�Z naglaska s id¡}Zga sl�oga na prjedhodn¡,rHst�¡}e izgovHrHnu, �krat~inu: parF

3. stHro jHko visoko dugo silazno obilje�en zavon¡tom nadsl�Çvkom »(«: némH

mu pBra, rHzglobnom prokazom pF)ara, � L�itHvci ga zov¡ jakopo~Ztnom, ali ga

bilje�Z �o{trom nadsl�Çvkom »/«4. stHro jHko visoko dugo uzlazno nevukovsk�o obilje�en

valovitom nadsl�Çvkom

»*« u~est�alostnZ uoblikZ 67.54.44 � u Poljocima izravnHt 66.54.44 pârH �

koj¡ pr�ato rHzm�ierna jHkostnH uoblika: pãrH se, rHzglobicZ pa)Fra

)a � L�itHvci

ga zov¡ jakodo~Ztnom; ~�¡v{i ga, sl¡��Z}i vojHkom u Krakovu, l�itavsko je va-

lovito nadslovak »*« usvojio Stj�epHn �Iv{i}10

5. novo slabo duboko dugo uzlazno obilje�en �o{trom nadsl�Çvkom »/«: pára

�parotina�, rHzglobicZ pa)àra, nastao prienosom silin�Z naglaska s id¡}Zga sl�oga

na prjedhodn¡, rHst�¡}e izgovHrHnu, �duljinu: pHrFKakovH je slu�ba naglaska? Slu�ba je naglaska vrhotv�Çrna. ~n je �sto�Zr

oko kojega se sl�ogovi nagla{enicZ ok¡pljaj¡. Slu�ba naglaska m�o�e b�iti i raz-me|na. TÇ bovH �ondH, kada se njome obilje�Hvaj¡ granice nagla{enocH: u ~etve-ronagl�asnÇme s¡stavu silazno dojavljujZ po~Ztak, a novo uzlazno nedo~Ztak �iz-govornZ cjelinZ�.

10 �nv{i}, Prolog 133.


339

6 . NAGLASNn S¿STAVI. Me|u nagl�asnima je s¡stavima eur�ÇpskimahrvHtsko nHj raznolikijo, ali i nHjmanje �poznHt i nHjmanje ust�Hljen, a nHjvi{ezanem�Hren. RHzlike se me|u s¡stavima o~�ituj¡ u opisu njihovu. Opis se sas-toj�o od popisa i propisa. Popis je skup dHtHkH, na kojZ se propis primjenjujZ.Propis je skup post�upHkH, kojima se �~lanovi popisa prjeobli~uj¡. Gospod�Hranje opis, kada popis bilje�o neprjedka�ljivZ jedinice, a prjedka�ljivZ proizvodo pro-pis.

Po pop�isima naglasnoh vöst�H na hrvHtskÇme jez�i~nÇme podru~ju rHzlikujZ-mo {Zst s¡st�HvH. ̂ Hkav{tina se, k�ajkHv{tina i staropos�Hv{tina sl¡�o trima nHjstar�ijima, pr�ahrvHtskima »+ ( *« vöstama naglaska, i s nenagl�H{enÇm dulji-n�Çm »-«, te

)se bilje�o ~et�irima nadsl�Çvcima »+ ( * -«:

pFra parF pBra pãrH pHrF

Prienosom na prjedhodno rHst�¡}o slog silin�Z silaznoh »+ (« nastajZ istovjest-nH (�jednHko rHzlikovnH) novopos�Hv{tina, spl�it{tina i polj�o~{tina s petima novo-hrv�Htskima vöstama naglaska »+ , ( * /«, i s nenag�H{enÇm duljin�Çm »-«, te

)se

bilje�o {estima nadsl�Çvcima »+ , ( * / -«:

pFra pàra pBra pãrH pára

U)drug¡ �r¡ku, prielazom vis�okÇga uzl�aznÇga »(« u visoko silazno »(« nas-

tajZ staro{tÇkavsko dvonaglasno s¡stav »+ («, sm�HnjenZ rHzlikovnosti, te)se

bilje�o trima nadsl�Çvcima »+ ( -«:

pFra parF pBra pBrH pHrF

Promakom na prjedhodno rHst�¡}o slog nastajZ istovjestnH herc�egova~kH ~e-tveronaglasnH »+ , ( /« novo{tÇkav{tina, kojH se nazna~ujZ petima nadsl�Çvcima»+ , ( / -« (Budm�Hni11 rHbo po A. T. B�erli}u12 krovi} »$« mj�e{te d¡ljka »-«):

pFra pàra pBra pBrH pára

ili ~et�irima »+ ( * /«, u)V¡kovu zHpisu, uz oznaku nenagl�H{enZ duljin�Z »-«

�znHkom za visoko dugo silazno »(«:

pFra pàra pBra pBrB pára

Napok�on gubotkom nap�ievka i odtegZ dobovHmo umjetno beogradsko�zHgre-ba~ko jednonaglasno sustav pPra doti~no m�alo odtegnutije pâra. A kada se na-glasak na prjedka�ljivu mj�estu jezi~noh jedinocH, promjericZ na po~Ztku, ustHlo,tada gubo vrhotvorn¡ slu�bu, te nastajZ beznaglasno sustav, kojemu je slu�basamo razme|na.

7. STGNJE NAGLASBY. U)nHs je u gov�orenÇme jeziku nagla{ov�Hnje os�obito

porem�e}eno �stjecHjem naglasnoh s¡st�HvH trij¡ nHr�ie~jH i mno�tva govÇr�H snovotv�ornima nagl�asnima razd�iobama. Ali nZm�H jedonstva ni u

)knji�evnÇj

naglasbi. Propis�atelji promi~¡ os�obine svojoh naglasnoh s¡st�HvH. Knj�i�evnÇganaglaska {k�Çlstvo ne

)njegujZ. Mj�erila se ne ustanovljHvaj¡, pr�avila se ne iz-

vodZ. NavodZ se jedina~ni promjeri jedina~noh govÇr�H.

11 Budm�Hni, Gramm�atica.12 B�erli}, A.T. GrammHtik.


340

Ne)idZ se za

)tom, da

)bi se naglasnH raznolikÇst svela na jedan s¡stav, iz

kojega bi se ona mogla izvest�i �glZdom na)sva tro nHrje~ja. OnHj, tko

)bi i hotio,

knj�i�evnÇga naglaska nau~iti ne)mo�e. U

){kolnom ~it�Hnkama po~Ztkom sto-

lje}a velika ve}in�a rie~�o b�ijH{e onHgla{ena.13 T�omu zamierHhu ono, kojo zb�o-rHhu �inH~e, a

)mi{ljHhu, da

)je �jedono njihov g�ovorno jezik knj�i�evno. TH je zH-

bluda onemog¡}ila ustanovbu knj�i�evnZ naglasbZ. Noje ~�udo, {to hrvHtsko pra-vopisi naglaska ne bilje�Z.

]ir�ili~no slovjensko jezici (R�usko, Bjelorusko, Ukr�ajinsko i)Bugarsko) imaj¡

samo jednu vöstu naglaska, pHk ga i ne po{¡. Za)njima se povodZ}i, i

)V¡kova

ga }ir�ilica ne bilje�o, n�iti vukovsk�H latinica. U)njÇj se naglasnH osebujnÇst hr-

vHtskÇga jezika o~�itovati ne)mo�e. RHzlika se me|u hrvHtskom i srbijHnskom

knj�i�evnom jezikom nebilje�bÇm naglaska uklanjH, te)se uvrje�ujZ dojam i na-

gl�asnÇga poklHp�Hnja toh dvaj¡ s¡st�HvH.U~�ili{ta samohotno promi~¡ ujedn�H~eno naglasak, promakn¡t na po~Ztak

�rie~i. RaznomjestnÇst se naglaska zatirZ, rHzlikovnÇst gubo, �obviestnÇst sma-njujZ. Istodobno, i u

){kolnÇme i u

)jHvnÇme govor�u, ¡zorom postajZ �izgovor

naobr�a�enoh ZkavHcH. U)njoh naglasak s po~ZtnÇga silazno nagl�H{ena sl�oga

�rie~i ne prjelazo na prjednagl�asnicu, u)skladu s na~Zlom »~itHj, kao {to je

naposHno«. Kako i naglasak i duljin�a noje nazn�H~ena, lako se {oro kHnova~kHduljba kratk�Çga uzl�aznÇga »,« u dugo uzlazno »/« (kako se, �po

)V¡ku,

»�� «),14 naglasak se u priegibu i u tvorbiujedna~ujZ, raznomjestnÇst gubo, naglasnH raznolikÇst zatirZ, jezik pobalkanju-jZ.

Op}enito uzZv{i {k�olno~ko se naglasak hrvHtsko uv�elikZ ravnH po)op}Zme

naglasku u izt�o~nÇme govor�u. Protiv usvHj�Hnja knj�i�evnZ naglasbZ dj�elujZ i~injenica, {to i novobeogr�ad{tina i novozHgreb{tina ujedna~uj¡ raznolikÇst,�podjednHko tZ��Z}i k jednonaglasju: pâra doti~no pPra.

V¡k je nagla{ovao po)ju�nÇme govor�u, Dani~i} po izt�o~nÇme, a hrvHtsko

knj�i�evno jezik nagla{ujZ po jugozHpadnÇme. Sve je tÇ �troje kao prihvatljivoza

)knj�i�ZvnÇ, i

)rHbo se sves�ebicZ kro��nakro� bez sustavotvornoh na~Zla i us-

vojljivoh pr�avolH.Izto~nH naglasba tZ��o k novotvornÇj obst�ojnosti pri priegibu, a k neobst�oj-

nosti pri tvorbi. Jedno je i)drugÇ posljedak novotvornZ ujednakZ. Nasupr�ot t�o-

mu, jugozHpadnH naglasba nHstojo uz~¡vati stHr¡ nasl�ie|en¡ neobstojnÇst upriegibu i obstojnÇst u tvorbi bez ujednakZ. J�u�nH se naglasba koliebljZ me-|u

)tima dvjema skrajnostima.

8. NAGLASNY RGZLIKOVNICE. DaklZ, nHj je starijo naglasak u promjerimakao grFd �t�u~a, kr¡pa�, grBd �veliko nHselje�, sÑd �sudi{te�, snahF i plHtn}, nHjje novijo u promjerima snàha, plátno. Kako u ~etveronagl�asnÇme s¡stavu ne-dostajZ vis�okÇga uzl�aznÇga »*«, te

)se mj�e{te njega rHbo visoko silazno »(«, sÑd

�sudi{te� zv¡~�o kao síd �posuda�, lÑg �cie|� zv¡~�o kao líg �gHj�, daklZ s �istomnaglaskom kao �i

)rie~ grBd.

13 Izp. �Dovkovi}, ̂ it�Hnka za I. rHzred gimnazijsko; �isto i za)III. rHzred.14 �V¡kov rje~nok, 3. str. �prjedgovora.


341

Uobi~�Hjeno {estonadslovno zHpis m�o�emo razglobiti, zas�ebicZ naznH~iv{imj�esto na~Ztka natiska iliti silin�Z dvoviskom »��«, duljin�Z d¡ljkom »-« i visin�Zvoskom »�«, ovak�o:

gr��ad gr��Hd s��¡�d sn��ah�a pl��Htn�o

Slu�ba se toh trij¡ os�obonH naglasnoh �zÇrno o~�itujZ u)kro�ni~nÇj uoblici nji-

hovÇj. OznH~omo li �silinu, kojH je na prv�Çme mj�estu, oznakÇm 3, potom vosoznakÇm 2, �duljinu oznakÇm 1, �a

)kra~inu oznakÇm 0 (podvlaka nazna~ujZ

slog), dobovHmo

320 321 312 3020 3120

U)tom uobl�ikama � onÇ {to

)je prjedka�ljivo, po ~eme njoh n�ikHko noje mo-

g¡}e rHzlikovati, j�este silin�a, �udolj na prv�Çme sl�ogu. Ona tvoro zHli{ak, te)se

m�o�e bez gubotka rHzlikovnosti izost�aviti. Pri)svakÇj izostavi zHli{ka valjH us-

tanoviti propis, po kojeme }e se izost�avljenÇ zn�ati na)mjesto svoje vrHtiti.

Sv�rha je opisa upravo ustanoviti zHlihÇst i prjedkHzati ju. Prjema)tome }emo

izost�aviti prjedka�ljiv¡ tr�Çjku 3, uz propis, da dolazo na po~Ztku. DobovHmo,bez zHli{ka, sve rHzli~no

20 21 12 020 120

Da)bi se pr�avilom obuhv�atile i vi{esl�o�ice, potrj�ebite su nam dHjbudi dvie

trosl�o�ice nepo~ZtnÇga naglaska, promjericZ:

vrjetèno tetíva;vrjet��en�o tet��ov�a03020 03120

Za)tZ promjere v�i{e ne vried�o pr�avilo, da je naglasak, s oznakÇm 3, na

prv�Çme sl�ogu �rie~i. Pr�avilo, kojZ za ovZ trosl�o�ice vried�o, j�este, da)je nagla-

sak na prv�Çme sl�ogu, kojo �vosu prjedhodo, s oznakÇm 2.PotHmo se, niesu li tome prjein�H~enom propisom obuhv�a}ene i dvosl�o�ice.

Z�adnjH tro promjera

s��¡�d sn��ah�a pl��Htn�o312 3020 3120

o~ivjestno jesu, a prvH dvH

gr��ad gr��Hd 320 321

�isto jesu � za nevolju. Naime, u nedostHtku prjedh�odnÇga sl�oga, naglasak jena nHjbli�Zme njemu, re}i }emo po

)sili s¡stavnZ ograni~bZ, a

)tÇ je �isto tHj slog

(prvo slog), kojo prjedh�odnoka nZmH.

Spodobnom nH~inom pr�avilo, da)je naglasak (makedonsko, kharthvelsko) na

doprjedposlj�ednjZme sl�ogu, podrazumievH s�ilÇm s¡stava, da)je naglasak u

dvosl�o�ocH i jednosl�o�ocH na prv�Çme sl�ogu, bud¡}i da doprjedposljednjo slog

izbovH.


342

�Evo kr�o�ni~noh uoblokH svij¡ sedmij¡ prom�ierH bez zHlihosti

20 21 12 020 120 0020 0120

U svima nj�ima znHmo, da)trÇjka 3 ima dÇ}i prjed prvÇ podc�rtHno mj�esto,

ako ga imH, kojZ prjedhodo �vosu 2, a ako ga nZm�H, �ondH dolazo �prjed)sHm vos,

tj. prjed prvÇ podc�rtHno mj�esto �za)vosom. Dr�ugima rie~ima, �silinu 3 od

id¡}Zga �vosa 2 dielo podc�rtHno prjedvisno slog, ako ga imH. Tako uzpost�avljHmo

320 321 312 3020 3120 03020 03120

NHkon svega t�oga pr�avilo glHso:U petonagl�asnÇme se i ~etveronagl�asnÇme s¡stavu na~Ztak natiska ozbiljH-

vH na prv�Çme obstojZ}Zme sl�ogu, kojo prjedhodo oznaci �vosa, u prot�ivnÇme se,kada prjedh�odno slog izbovH, o~itujZ na

)istÇme sl�ogu, prjed koj�ome je oznaka

�vosa.Iz

)toga pHk proiztje~Z, da

)su rHzlikovnZ sast�avnice iliti rHzlikovnice naglas-

ka odtega �i)vos, te

)je dostatno njij¡ bilj�e�iti, a zatÇ su nam potrj�ebita samo

dvH nadsl�Çvka d¡ljak »�« i vosak »�«. Na temelj�u se njoh prjedkazuj¡ natisak inapjevak, a

)njima i naglasak.

Promjere n�a{e daklZ, izostaviv oznaku silin�Z, m�o�emo morn�Z d¡{�Z u

upro{ten�u obloku posati ovak�o:

gr�ad gr�Hd s¡�d snah�a plHtn�o vrjeten�o tetov�a

U dovukovsk�Çme se s¡stavu to promjeri bilj�e�Hhu trima nadsl�Çvcima », / $«ovak�o:

gràd grád sûd snahà plâtnò vrjetenò tetîvà

O~ivjestno je da)se i petonaglasno s¡stav, istovjestan s tronaglasnom, m�o�e

bilj�e�iti {estima { + , ( * / -} , ~et�irima { + ( * -} , trima { , / $} , pHk i dvama { � -}nadsl�Çvcima.

ZHpis Dalmat�onHcH doti~no ruk�avocH �podjednHko prjedo~Hva lok DalmàtonH-cH doti~no *rùkavocH i istovjestno lok DalmatgnHcH doti~no rukFvocH, ujedinj�u-j¡}i oh. B�udZ li priekZ potrjebZ, ovHj se m�o�e razl¡~iti usrjedi{tbÇm voska nadsamoglasom: Dalmato�nHcH doti~no ruka�vocH, mj�e{te prjed samoglasom.

9. PRnKAZ ODTE@NY SMJ�ENY. Id¡}H nam je zada}a oposati miene naglaskau)nagla{en�icama. NHj je prostijH � smj�ena odtegZ. PromjericZ u pHde�ima, od-

tega je ili obst�Çjna ili smjenljiva. Obst�ÇjnH je ili d�uga ili krHtka, a smjenljivH~�asomicZ d�uga, ~�asomicZ krHtka.

Promotrimo ponH{�Hnje odtegZ jednosl�o�ocH s¡�d �sudi{te�, gr�Hd �veliko nH-selje�, r�Çg, gr�ad �t�u~a, kr¡pa�:

u nHzovnoku jednin�Z: sÑd, grBd, ryg, grFdu rodnoku jednin�e: súda, grBda, r}ga, grFdau nHzovnoku mno�in�e: súdovi, grFdovi, r}govi, grFdoviu krHtkomZ rodnoku mno�in�e: súdH, grádH, rógH, grBdH


343

s¡�d gr�Hd r�Çg gr�ad

s¡d�a gr�Hda r�oga gr�ada

s¡d�ovi gr�adovi r�ogovi gr�adovi

s¡d�H grHd�H rÇg�H gr�HdH

Odte�no odnosi tvorZ ov¡ m�atericu, s ozn�akama jedinica 1 �duljin�a� i)ni-

{tica 0 �krat~in�a�:

1 1 1 0

10 10 00 00

100 000 000 000

11 11 11 11

U)svakÇme su rZdku po ~etiri poj�avnice �i

)po

)dvie rHzli~ice, osim u

)zad-

njZme rZdku. THj je podpunom�a prjedka�lj�iv, sHm�om �sobÇm. T¡ je ~estot�arHzli~icZ 4/4, tj. 1/1, te velomo, da

)je neizvj�estnÇst n�i{ti~na 0. U

)drugÇme je

rZdku ~estot�a rHzli~ocH polovi~na 2/4, tj. 1/2, te velomo, da)je neodr�Z|enÇst jed-

ini~na 1: prosje~na koli~in�a �obviesti iznoso jednu dvoj~an�¡ jedinicu iliti dvo-jnicu. TÇ je nHjve}H mog¡}a koli~in�a pri dvjema rHzli~icama, ako je ~estot�arHzli~ocH podjednHka.

U prv�Çme se i)tre}Zme rZdku rHzli~ice pojavljuj¡ u omjeru 3:1, te

)je pro-

sje~nH mj�era neodr�Z|enosti m�anjH. JednÇj je rHzli~ici ~estot�a ~etvrti~na 1/4, tj.1/2 od 1/2, te prjedstavljH 2 jedinice �obviesti iliti dvojnice. Takove rHzli~ice�imHmo dvie: u prv�Çme rZdku podc�rtHna 0 jednozna~no obilje�HvH ~etvöto st¡-pac, i u

)tre}Zme podc�rtHna 100 nedvojben�o izdvHjH prvo st¡pac izme|u

)svoh

~et�irij¡. Sv�akH od)toh prjedkazujZ sve ostHle dHtke u svojeme st¡pcu. One

prjedst�avljaj¡ rHzlikÇvne �obloke za)tZ st¡pce: za prvo i ~etvöto.

^ome je odr�Z|en dr�ugo st¡pac? ZH nj noje dostatan jedan rHzlikovno dHtak,jer se njome, kako rekosmo, prjenoso samo jedna jedinica �obviesti. Za odbir sujednog�a od raznol�ikosti ~et�irij¡ poj�avHkH potrj�ebita dvH dHtka, od kojoh sv�akoprjedstavljH jednu jedinicu. P¡~ki re~en�o: za raz~etverbu su kolH~a potrjebitanHjmanje dvH �rieza.

10 iz)drugÇga rZdka odre|ujZ lievo dvostupac, izklju~�uj¡}i desn¡ polovicu

~etverostupca, a 000 iz)tre}Zga rZdka odre|ujZ desn¡ polovicu, desno st¡pac

t�oga lievÇga dvostupca, a)tÇ je �ondH tr�H�eno dr�ugo st¡pac.

Tr�e}o je st¡pac odredlj�iv spodobnom nH~inom. ~n je u)lievÇj polovici desnZ

polovicZ kr�o�nicZ: desnH je polovica odr�Z|ena rHzlikovnokom 00, a)lievH rHzli-

kovnokom 1. Izbor jednZ polovicZ prjedstavljH mj�eru od jednZ dvojnicZ; izbor, ukojeme se primjenjuj¡ dvie susljedne raspolove, odgovHrH mj�eri izr�H�enÇj dvje-ma dvojn�icama, a njÇme se pokrovH raznolikÇst od ~et�irij¡ poj�avHkH.


344

Kada se jedna rHzli~ica pojavljujZ �riedko, �ondH se dr�ugH rHzli~ica pojavljujZ�~Zsto, smanj�uj¡}i neizvjestnÇst, u

)na{eme slu~Hju, u prv�Çme i

)tre}Zme rZdku,

s ~estot�Çm 3/4, tj. 1/1,3, te n�oso odprolikZ 0,3 = 1/3 jedinicZ �obviesti. U)tom

rZdcima, tro takove 3 × 1/3 = 1 i jedna, kojH n�oso 2 jedinice, sk�upa dHj�¡ 3.DaklZ na

)svak¡ od ~et�irij¡ dÇ|Z ~etvrtina od

)toga zbr�oja: 3/4 = 0,75.

Prjema)tome je koli~in�a �obviesti, koj¡ sve ~etiri poj�avnice prjenosZ sk�upa,

za)svako rZdak �zaporZd 3 4 3 0, a prosje~nH po jednÇj poj�avnici ~etvrtina t�oga

0,75 1 0,75 0. V�idomo, da)je dr�ugo rZdak zb�ilja nHj vjestnijo.

10. OPIS ODTE@NY SMJ�ENY. Pok�u{Hjmo kr�o�nicu n�a{u oposati, razglob�ov{iju na sast�avnice.

1 1 1 0

10 10 00 00

100 000 000 000

11 11 11 11

Opis je svoh rZdHkH proziran. Red~an�Z su obst�ojnice, tj. onÇ, {to)se u poje-

donom rZdcima op�etujZ, φ ��prHzno� u prv�Çme rZdku, 0 u)drugÇme, 00 u

)tre-

}Zme, i 1 u ~etvötÇme. TÇ su do~Ztci. Kada do~Ztke odm�islomo, dobovHmo stup-~an�Z mjenlj�ivice 1 i 0. To su �likovi �osnÇvH.

Opis je prv�Çga st¡pca �isto proziran. St¡pac se tHj sastojo od stup~an�Z ob-st�ojnicZ, nemjenlj�ivicZ iliti osnovZ 1 i od red~an�oh mjenlj�ivocH iliti do~ZtHkHφ 0 00 1. U ost�Hlima se trima st¡pcima na

)mjestu nemjenlj�ivocH, na prv�Çme

mj�estu, smjenjuj¡ �likovi osnovZ: n�i{tice 0 i jedinice 1. Pot�Hnje je, {to)je od

)to-

ga prjedka�ljivo, a {to noje.

Posljedak je tZ rHzglobZ ovHj:

1 1 1 1 φ

1 1 0 0 0

1 0 0 0 00

1 1 1 1 1

Osnove u st¡pcima jesu obst�ojnice, a u rZdcima toh st¡pHcH mjenlj�ivice. Do-~Ztci su u rZdcima obst�ojnice, a u st¡pcima toh rZdHkH mjenlj�ivice.

U id¡}Zme je korHku potrj�ebito pronH}i propis, koj�ome }e se nH~in razd�iobZtoh smjenljivoh osnovnoh likÇv�H prjedkHzati. RaznolikÇst je p�ostHvH u

)svakÇme

rZdku 2, osim u)zadnjZme. T¡ je 1, a

)tÇ znH~o, da

)je sv�akH smjenlj�ivica prjed-

ka�ljiva. Propis za)tHj, z�adnjo rZdak glHso: ako je do~Ztak s desnZ strHn�Z jedi-

nica 1, �ondH osnovno lok s lievZ mÇrH �isto b�iti jedinica 1.


345

�Po{to smo oposali prvo st¡pac s obstojnÇm jedinicÇm 1 i)zadnjo rZdak s

ujedn�H~enÇm jedinicÇm 1, ostajZ nam oposati ovHj troredno trostupac:

1 1 0 φ

1 0 0 0

0 0 0 00

Proziran je sada tr�e}o st¡pac, s obstojnÇm osnovÇm 0 i s do~Ztcima φ 0 00,a ujedn�H~en z�adnjo rZdak s dHtcima 0 0 0, te zH nj propis glHso: osnovno je lok0, ako je do~Ztak 00, kada osnova noje obstojnH jedinica 1, koj¡ smo otol�i~ �boliuklonili.

Sada nam odp�ado{e z�adnjo st¡pac i)zadnjo rZdak, te dobovHmo ovHj dvored-

no dvostupac:

1 1 φ

1 0 0

T¡ je izvjestan, tj. podpunom�a prjedka�lj�iv, prvo rZdak s dHtcima 1 1. PropiszH nj glHso: osnovno je lok jedinica 1, ako je do~Ztak �prHzan, i ako osnova nojeobstojnH n�i{tica 0, koj¡ smo otol�i~ �boli uklonili.

Tako sp�ade kr�o�nica �na)dva dHtka. Upravo na onHj rZdak, za kojo smo us-

tanovili, da)je nHj vjestnijo.

1 0 0

11. ODTE@NG RGZGLOBA. Sada je o~ito, da)je osnova dr�ugÇga st¡pca neob-

stojnH jedinica 1, oznH~imo ju 1/0, a osnova tr�e}Zga st¡pca neobstojnH n�i{tica0, oznH~imo ju 0/1. Prjema

)tome �imHmo obstojn¡ �duljinu s¡d�, neobstojn¡ �du-

ljinu gr)Hd, neobstojn¡ �krat~inu r{g i obstojn¡ �krat~inu gr�Dd. Sve, {to)je �ikH-

ko mog¡}e sm�isliti.TÇj rHzglobo m�ateri~nÇj odpoviedH ovH kr�o�ni~nH:

s¡�d gr�Hd r�Çg gr�ad φ

s¡d�a gr�Hda r�oga gr�ada a

s¡d�ovi gr�adovi r�ogovi gr�adovi ovi

s¡d�H grHd�H rÇg�H gr�HdH �H

s¡d� gr)Hd r{g gr�Dd

Proiztje~Z, da osnova s¡d�� sudi{te� �imH obst�Çjnu �duljinu. ObstojnÇst seprjedkazujZ po duljin�i u nHzovnoku dugZ mno�in�Z s¡d�ovi. Prjemjestba je voska»�« izprjed

)prHznÇga do~Ztka φ, kojo noje slogotvoran, na kona~no hop, prjed-


346

h�odnÇga sloga osnovZ s¡d�� u nHzovnoku s¡�d prjedka�ljiva po)sili s¡stavnZ

ograni~bZ.Osnova grHd� �veliko nHselje� �imH smjenljivu �duljinu, oznH~ili smo ju gr)Hd�

PrjedkazujZ se po neprjedka�ljivÇj duljin�i u rodnoku jednin�Z gr�Hda i po pro-tute�nÇj kratbi u nHzovnoku dugZ mno�in�Z gr�Ddovi.

Osnova rog� �imH smjenljivu �krat~inu, oznH~ili smo ju r{g. PrjedkazujZ se pokrat~in�i u rodnoku jednin�Z r�{ga i po naknadnÇj duljbi prjed

)prHznom do~Zt-

kom u nHzovnoku jednin�Z r�Çg.Osnova grDd �ledop�ad��imH obst�Çjnu �krat~inu. Ona se prjedkazujZ po nepr-

jedka�ljivÇj krat~in�i u nHzovnoku jednin�Z grDd.Noje rHzlikÇvna prjedka�ljivH �oblo~nH duljba obij�¡ krHtkoh �osnÇvH u rodnoku

krHtkZ mno�in�Z prjed do~Ztkom �H: rÇg�H, gr�HdH �t¡~H, kr¡p�H�. Ona je ob-vezna poslj�edica s¡stavnZ �oblo~nZ ograni~bZ, kao v�i{Z s�ilZ.

^etvöto je rZdak u)na{Z m�atericZ izvjestan, te

)se m�o�e izost�aviti. Ukloniti

}emo jo{te i zagl�Hvlja, kojH potje~¡ od obradZ kr�o�nicZ, i potati se, kakova sezagl�Hvlja mog¡ izvest�i iz

)matericZ sHm�Z.

1 1 1 0 1

1 1 0 0 2

1 0 0 0 3

3 2 1 0

JedonÇ je obilje�je prv�Çga st¡pca, da)mu se us�ebina sastoj�o od

) sHmoh jedi-

nocH, i)tÇ 3�j¡; tÇ je mj�era obstojnÇj �duljini. Dr�ugo st¡pac �imH 2 jedinice; tÇ

odgovHrH neobstojnÇj �duljini itd. Za protute�u, tr�e}o rZdak us�ebujZ 3 n�i{tice;tÇ upu}ujZ na nHjdulji do~Ztak od dvaj¡ ili v�i{e sl�ogÇvH. Dr�ugo rZdak ima 2n�i{tice; one uomjerHvaj¡ odtegu jedosl�o�nÇga do~Ztka prjema

)duljZme (dvo-

sl�o�nÇme) i)kra}Zme (ni{tosl�o�nÇme). Prvo rZdak s jednÇm n�i{ticÇm uomje-

rHvH odtegu nHjkra}Zga, prHznÇga do~Ztka prjema ost�Hlima.Ovako ozagl�avljena m�aterica prjedstavljH odnos v�e}Zga ili jednHkÇga (ne-

m�anjZga) me|u zagl�Hvljima st¡pHcH i)rZdHkH, u

)skladu s oposHnima mj�erni-

ma doti~no omj�ernima brojevima. Jedinice 1 oznH~uj¡ valjHnost t�oga odnosa.

12. VLADBA OVISKA. �Rie~i tvorZ nagla{enice. U)njima se povrh odtegZ jHvljH

i napjevak, odrZ|en �polo�Hjem �vosa. Pop¡t duljin�Z �i)vos m�o�e b�iti obstojan ili

neobstojan.15 Obstojno vos tvoro sastavn¡ ~Zst osnovZ. TÇ se zbovH �ondH, kadaje jedan slog osnovZ �vosan. U uobl�ikama je �rie~i gr�ad �t�u~a, kr¡pa� u dvonad-sl�ovnÇme zHpisu

gr�ad, u)gr�ad, i

)u)gr�ad, mimo

)gr�ad, po

)gr�adu, gr�adovi, iz

)gr�adÇvH u

)gr�a-

dove, gr�adovima; gr�adi}, gr�adina, gr�aditi �p�adati, h�arati kao grad�

15 Rje~nok JAZU, nat�u~ice I, ISPOD, IZ. �nv{i}, Posavsko 157. Budm�Hni, Gramm�atica 142.


347

o~ivjestno, da)je vos vZzHn, nepomi~an, nesmjenlj�iv, obstojan, kao {to

)je i su-

obstojZ}H krat~in�a, u osnovi gr�ad�, samo {to tH ~injenica u dojak�o{njÇj bilje�binoje izr�i~ita:

grFd, ù)grad, i

)ù)grad, mimò

)grad, ù

)gradu, grFdovi, ìz

)gradÇvH ù

)gradove,

grFdovima; grFdi}, grFdina, grFditi.

Nasupr�ot je t�omu �polo�Hj �vosa �u)rie~i grBd �veliko nHselje� u odpovjednom

uobl�ikama

�grHd, �u)grHd, �i

)u)grHd, �mimo

)grHd, u grHd�u, �gradovi, iz gradÇv�H �u

)gra-

dove, gradov�ima; grad�i}, grad�ina, grHd�iti

nevZzHn, �slobodan i pomi~an i u priegibu i u tvorbi, daklZ, neobstojan, kao{to

)je i duljin�a. Iz petonadsl�ovnÇga zHpisa tÇ noje uo~ljivo; Çn n�iti je �zoran,

n�iti gospod�Hran:

grBd, º)grHd, m

)u)grHd, mmmo

)grHd, po grádu, grFdovi, iz

)gradóvH º

)grado-

ve, gradòvima; gràdi}, gràdina, gráditi.

Za rHzliku od osnovZ �rie~i gr�ad �t�u~a�, kojH glHso gr�ad� s obstojnom �vosom,vos za osnovu �rie~i grBd �veliko nHselje� noje vZzHn. Ona je bezvisna, te glHsogrH)d�, s neobstojnÇm duljin�Çm. Vos joj je na po~Ztku ili na do~Ztku.

13. PRJEDKAZBA OVISKA. Promjeri pokazuj¡, da vos m�o�e b�iti vZzHn za kojoslog osnovZ ili ne

)biti. Ako je vZzHn, �ondH je obstojan. Ako noje �ondH je �slo-

bodan. Ako je �slobodan, �ondH se m�o�e zb�iti �dvoje. Do~Ztak mo�e biti �vosanili bezvisan.

Ako se na bezvisnu osnovu nadovZ�Z �vosan do~Ztak, u)tome se slu~Hju ozbi-

ljHvH vos do~Ztka, te velomo, da)se vos povlH~o nazad na do~Ztak, izp.

u)grHd�u, iz gradÇv�H, gradov�ima; grad�i}, grad�ina, ogrHd�iti

u)stvHr�i, t�oh stvHr�o, stvHr�ima; stvHrc�a, stvar�ina, ostvHr�iti

t�H jezer�a, t�oh jezZr�H, jezer�ima; jezZrc�e, jezer�ina, pojezer�itir¡k�a, iz

)r¡k�Z, u

)r¡c�i, r¡k�Çm, r¡k�H/ruk�¡, ruk�ama; ru~�ica, ru~�ina, ur¡~�iti

u)grádu, iz gradóvH, gradòvima; gràdi}, gràdina, ográditi

u)stvári, tgh stváro, stvárima; stvárca, stvàrina, ostváriti

tB jezèra, tgh jezérH, jezèrima; jezérce, jezèrina, pojezèritirúka, iz

)rúkZ, u

)rúci, rúkÇm, rúkH/rùk¡, rùkama; rù~ica, rù~ina, urú~iti

Uo~ljivi su v�osno do~Ztci �oblo~no ��a, ��Z, ��u/��i, ��Çm, �(Çv) �H/��o/�¡, �(ov) �ima/��ama i tvorben�o ��i}/�c�e/�c�a/��ica, ��ina, ��iti. U umanjenici je jezZrc�eduljin�a p�olo�HjnH. Kratba je u priegibu u ruk�¡, u ruk�ama i u tvorbi ugrad�i}u, grad�ini, stvar�ini, u ru~�ici i ru~�ini protute�nH, a u gradÇv�H i u gra-dov�ima prjednaglasnH.


348

14. OBSTOJAN OVISAK NA OSNOVI. Kada se vosno do~Ztci nadostavZna

)vosnZ osnove j�am� �j�ama�, km�et�, ml�in�, bl�at� �bl�ato�, njihov se vos ne

ozbiljHvH, nego mj�e{te o~ekovHnoh izhodnoh dvov�isocH dobovHmo s prietegÇmprv�Çga �vosa jednov�isice:

{ j�am} { �a, �Z, �i, �Çm, �ama} →{ j�am�a, j�am�Z, j�am�i, j�am�Çm, j�am�ama} →

j�ama, j�amZ, j�ami, j�amÇm, j�amama

{ml�in} { �u, Çv�H, ov�ima} →{ml�in�u, ml�inÇv�H, ml�inov�ima} →

ml�inu, ml�inÇvH, ml�inovima

{bl�at} { �a, �ima, c�e, �ina, �iti} →{bl�at�a, bl�at�ima, bl�atc�e, bl�at�ina, bl�at�iti} →

bl�ata, bl�atima, bl�atce, bl�atina, bl�atiti

{ j�am, km�et} { �i}, �ica, �ina, �iti} →{ j�am�i}, j�am�ica, j�am�ina, j�am�iti, km�et�i}, km�et�ica, km�et�ina, km�et�iti} →

j�ami}, j�amica, j�amina, j�amiti, km�eti}, km�etica, km�etina, km�etiti

Svuda ostajZ kratko silazno »+« na prv�Çme sl�ogu jFm�, kmXt�, mlmn�, blFt�.

15. ̂ �EONn OVISAK. Dr�ugo j e �slu~Hj, ako bezvisna osnova �vosna do~ZtkanZm�H. �OndH vos �idZ u

)drug¡ �skrajnÇst. OzbiljHvH se na prv�Çme sl�ogu na-

glasnZ cjelin�Z, te velomo, da)skH~Z napried na po~Ztak � na ~elo osnovZ ili

prjedm�etn¡tZ bezgl�asicZ. TÇ je mog¡}e izr�i~ito naznH~iti prjekr�o�enom voskom»�« ili, bez uvo|�Znja �nova �znHka, smjestbÇm voska na pro~elje prjed sHm�omizrazom, pHk i prjed

)p¡kÇm osnovÇm:16��grHd�, �stvHr�, �jezer�, �glHv�. Izp.

�izme|u)grHda, �i

)ka

)grHdu, �mimo

)grHd, �pod

)grHdom, �ni

)gradovi,

�me|u)gradove

�od)stvHri t�Z, �i

)k)stvHri, �na

)stvHr, �sa

)stvHrju, �za

)stvHri

�jezero, �iz)jezera, �i

)k)jezeru, �na

)jezero, �pod

)jezerom

�ka)glHvi,17 �na

)glHvu, �na

)glHve

Svuda je t¡ ~�eono kratk�o silazno naglasak »+«.Uo~ljivi su: bezvisno (s izr�i~itÇm oznakÇm »�«) prHzno do~Ztak ��# i nepr�H-

zno do~Ztci ��o, ��a/��i, ��u/��i, ��om/��ju, ��(ov) i, ��(ov) e. Oni u~�inkuj¡ ~�eonoovisak, a

)tHj se na prjednagl�asnici o~�itujZ u spodobi kratk�Çga sil�aznÇga mzme-

|u)grHda, m

)ka

)grHdu ... nF

)glHve. Ovamo �idZ �i

)mjestnok jednin�Z srj�ednjZga

�roda �u)polju, �u

)mZsu, �u

)jestovu, �na

)jezeru (º

)polju, º

)mZsu, º

)jestovu,

16 Stankiewicz, Accentual Patterns 101.17 Budm�Hni, Gramm�atica 142.: kF glâvi.


349

nF)jezeru), do~om lok u

)polj�u , u

)mZs�u , u

)jestov�u, na

)jezer�u (u

)pòlju,18

u)mésu,19 u

)jestívu, na

)jezèru20) ukazujZ na ujednaku s mj�estnom pHde�em

mu�k�Çga �roda, te m�o�e posl¡�iti u)pjesno{tvu, uztrjebH li.

DvokrajnH vladba oviska: skHk�Hnje �vosa na po~Ztak doti~no povlH~�Znje nado~Ztak pri prjeoblici bezvisnZ �rie~i zHviso od bezv�isnosti doti~no vosnosti do-~Ztka.

16. SV�EZA OVISKA I ODTEGY. SpomZnusmo, da ~etveronaglasno s¡stavmj�e{te vis�okÇga uzl�aznÇga »*« �imH visoko silazno »(« te ne rHzlikujZ po izgo-vor�u u nHzovnÇme pHde�u �rie~i sÑd �sudi{te� �od

)rie~i síd �posuda�, ali oh

i)dalje rHzlikujZ po ponH{�Hnju �glZdom na prjednagl�asnicu, izporedi posavsk¡

uzr�e~icu � u petonaglasju i u ~etveronaglasju, u {estonadsl�Çvlju i u dvonad-sl�Çvlju

B}ljZ p}d)s¡d nègo pod

)sÑd. B�oljZ �pod

)s¡d neg�o pod

)s¡�d.

B}ljZ p}d)s¡d nègo pòd

)s¡d. B�oljZ �pod

)s¡d neg�o pod

)s�¡d.

�B�olje je pod posudu nego pod sudi{te�

TH se rHzlika u vladbi toh istozv�u~nocH z�rcalo rHzli~no{}u u zHpisu likÇv�HnHzovnÇga pHde�a �s¡d �posuda� i s¡�d doti~no s�¡d �sudi{te�. U pHde�ima su sbezv�isnima do~Ztcima tZ �rie~i raznozvu~ne.

B}ljZ p}d)s¡dom nègo pod

)súdom.

B�oljZ �pod)s¡dom neg�o pod

)s¡d�om.

�B�olje je pod posudÇm nego pod sudi{tem�

[togod se m�o�e prjemj�e{tati iz)sudÇv�H �u

)sudove (iz

)sudóvH º

)sudove) ili

iz)s¡d�ÇvH u

)s¡d�ove (iz

)súdÇvH u

)súdove), dakak�o s rHzlikom u znH~�Znju.

PrvH osnova projavljujZ dvie odte�nZ smj�enice s¡d� /sud� i noje vosna. Dr�u-gH se jHvljH u jednom�e samo loku s obstojnÇm duljin�Çm �i

)s)vosom poslie sl�o-

ga s¡d��, kao da)mu je nadostavljen �prHzan �vosan dometak.

NeobstojnÇst mj�esta �vosa (sudov�ima) u bezvisnZ osnovZ �s¡d� prjedkazujZ ineobstojnÇst odtegZ (�sudovi) i obön¡to. ObstojnÇst zaosn�ovnÇga �vosa (s¡d�ovi-ma) u prjedvisnZ osnovZ s¡d�� prjedkazujZ obstojnÇst odtegZ (s¡d�ovi) i obön¡-to.

Sv�ezu oviska i odtegZ potvr|ujZ i rHzgloba odte�nZ kr�o�nicZ u pogl�Hvlju 11.T�amo smo ustanovili obstoj ~et�irij¡ �osnÇvH

s¡d�� grH)d� r{-g� gr�Dd�

Njoh je mog¡}e razl¡~iti oviskom i odtegÇm ovak�o:


19 Re{et�Hr, BetÇnung 70. �nv{i}, Posavsko 248. Br�Çzovi}, F�Çjnica 155.

20 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.


350

s¡d�� grHd� rog� gr�ad�

Prjema)tome obstojZ d�uge prjedv�isice s¡d�� i

)duge bezv�isice grHd� iliti

�grHd�, te �krHtke bezv�isice rog� iliti �rog� �i)krHtke visnice gr�ad�.

Koso pHde�i �rie~i, {to)joj je nHzovnok s�¡d/s¡�d �sudi{te�, imaj¡ (ne ra~un�a-

j¡}i bezvisnZ zovnoke �s¡de!, �s¡di!) lik s¡d��, s �vosom vZzHnom za prvo slog p�o-slie osnovZ, i u pHde�ima duljin�Z ne

)krHtZ. Iz

)toga se �loka nHzovnok, kojo za-

osn�ovnÇga sl�oga nZmH s¡d�, lako prjedkazujZ, nHravnom nH~inom, prjemjest-bÇm visin�Z na prjedhodn¡, dr�ug¡ ~Zst (dr�ugo hop) d�ugÇga kr�ajnjZga sl�ogas¡�d (sÑd) u petonagl�asnÇme s¡stavu doti~no na prjedhodno slog (na prvo hopnjegov) s�¡d (síd) u ~etveronagl�asnÇme.

BezvisnZ se i prjedvisnZ osnove u pHde�ima s vosnima do~Ztcima poklHpaj¡u mjestnoku jednin�Z i u kosom pHde�ima kr�a}Z mno�in�Z. PrjedvisnH osnovas¡d�� s v�osnima do~Ztcima ��u, ��H, ��ima dHje dvovisnZ �obloke na

)s¡d��u, s¡d��H

s¡d��ima, a ti se izjedna~uj¡ s jednov�isnima na)s¡d�u, s¡d�H s¡d�ima (nj�eko be-

sj�ednoci ~inZ rHzliku me|u sud�ima �pos�udama� i s¡d�ima �sud�i{tima� po od-tezi).

17. �KRGTKE BEZVISNY OSNOVE. �Isto se tako vlHdaj¡ i)krHtkZ osnove:

bezv�isica �rog� s neobstojnÇm krat~in�Çm i prjedv�isica snop�� s obstojnÇm krat-~in�Çm. Izp.

�za)rÇg, �mimo

)rÇg, �od

)roga, na

)rog�u, �za

)rogove, rogov�ima, roz�ima; ro��i},

ro��ina, oro��iti (zF)rÇg, mmmo

)rÇg, }d

)roga, na

)rògu, zF

)rogove, rogòvima,

ròzima,21 rò�i}, rò�ina, orò�iti)

za)sn�op (tj. za

)snop�), mimo

)sn�op (tj. mimo

)snop�), od

)snop�a, na

)snop�u,

za)snop�ove, snop�ovima, snop�ima; snop�i}, snop�ina, snop�iti �vZzati snopove�

(zà)snop, mimò

)snop, od

)snòpa, na

)snòpu, za

)snòpove, snòpovima, snòpima;

snòpi}, snòpina, snòpiti).

Tko �doma (d}ma) nZmH, �elo �dÇm (dym) imati, a kada se dom�a (dòma) nZ-mH, valjH d�om (d}m) sazodati. Nasl�ie|ena je osnova �dom� �domHja� bezvisna, anovotv�Çrna dom�� odgojno zHvod� prjedvisna. Kada nZm�H zbor�a (zbòra), nZm�Hni

)zb�ora (nì

)zbora), a kada b�udZ zb�or (zb}r), ~�uti }e se i

)zb�or (ì

)zbor) Na-

sl�ie|enH je osnova zb�or� ��govÇr� vosna, a novotvornH zbor�� skup� prjedvisna.Spodobna se rHzlika ~�ujZ u

)njekoh s

)kr�aja (krFja) nj�ekÇga kraj�a (kràja).

Za naglasnom se ¡zorom osnovZ �rog� povodZ sve �imenice sa samogl�asimao, e, a u poslj�ednjZme sl�ogu s naknadnÇm duljbÇm u nHzovnoku, a

)znH~Z {to

�ne�ovo, kao {to)su �brÇd, �mZd, �mHh �mah�ovina�, �(raz)govÇr, s rodnokom �bro-

da, �meda, �maha, �(raz)govora (bryd, br}da; mRd, mXda; mBh, mFha; (rFz)g}vÇr,(rFz)g}vora). Osnove su njihove �brod�, �med�, �mah� (≠ �mHh� �zHmah, tren�),�(raz)govor�, neobst�Çjno �krHtke.

Za)njima se povodZ i

)�enskZ �imenice, kao {to

)su �nÇ}, �bolZst, �knji�evnÇst,

s rodnokom �no}i, �bolesti, �i)knji�evnosti, doti~no u mno�in�i no}�o, bolest�o,

21 Budm�Hni, Gramm�atica 29, 38.


351

i)knji�evnost�o (ny}, n}}i, nò}o; b}lZst, b}lesti, bolèsto; knjm�evnÇst, knjm�evnosti,

knji�evnòsto) s osn�ovama �no}�, �bolest�, �knji�evnost�. U�

)njoh u mjestnoku priHnjH vosno do~Ztak ��u doti~no ��i: na

)brod�u, u

)me-

d�u, u)mah�u, u

)(raz)govor�u (na

)bròdu, u

)mèdu, u

)màhu, u

)(raz)govòru) do-

ti~no po)no}�i, u

)bolest�i, u

)knji�evnost�i (po

)nò}i, u

)bolèsti, u

)knji�evnòsti).

�Rie~i kr�Hj, r�Hj, s rodnokom kr�aja, r�aja (krBj, krFja; rBj, rFja) imaj¡ p�olo-�Hjn¡ duljbu prjed do~Ztnom �j, te ovamo ne

)id¡. Njihova je osnova kr�aj�, r�aj�

vosna, izp. na)kr�Hj, u

)r�Hj (nà

)krHj, ù

)rHj).

18. TRn NAGLASNG PONG[�GNJA. DvonadslovnH bilje�ba omogu}ujZ oznakutrij¡ naglasnoh ponH{�HnjH trojHk�Çm razmjestbÇm oznakZ �vosa:

1. prjed nagla{enicÇm na sHmome po~Ztku uz neobstojn¡ odtegu: �brieg,�brÇd, �polje, �sieno, �olovo (brmeg, bryd, smeno, }lovo, izp. }d

)olova, m

)olovo22); �no-

gu, �glHvu, �grdobi, �grdobu, �grdobe, �veli~ini, �veli~inu, �veli~ine (n}gu, glBvu, gÉ-dobi, gÉdobu, gÉdobe,23 vXli~ini, vXli~inu, vXli~ine).24

2. prjed sHm�om slogotvorom za kojo je vos vZzHn uz obstojn¡, neprjedka�ljiv¡�krat~inu ili p�olo�Hjn¡ �duljinu: r�at, mr�az, kr�Hj (s osnovÇm kr�aj�), ili

3. za posljednjom sl�ogom osnovZ uz obstojn¡ (prjedvisn¡) odtegu: krHlj�,snop�.

OdpovjednZ su vladbe naglaska ovZ:1. Po~Ztno, (pro)~�eono slobodno ovisak znH~o �op}¡ promjenljivÇst, i odtegZ

i)vosnÇga mj�esta.

a) OsnovnH duljin�a jednin�Z �strielu, �briega protute�no kra}H u mno-�in�i u datnoku ¡z�ÇrH strjel�ama i u nHzovnoku �brjegovi (strmelu,strjèlama25; brmega, brjXgovi26).

b) OsnovnH krat~in�a kosoh pHd�Z�H �broda naknadno duljH u nHzovnoku¡zora �brÇd neobst�Çjno krHtkZ osnovZ �brod�. Vos se povlH~o �na

)vo-

san do~Ztak, u prot�ivnÇme skH~Z na po~Ztak: po)brjegov�ima, s brje-

gÇv�H �na)brjegove; po

)brodov�ima, s brodÇv�H �na

)brodove (po

)brje-

gòvima,27 s brjegóvH28 nF)brjegove; po

)brodòvima, s brodóvH

nF)brodove29).

[k�olno je promjer: �iztÇk �i)zapHd, �od

)iztoka �do

)zapHda, na

)iztok�u

i)na

)zapHd�u (mztÇk30 m

)zapHd, }d

)iztoka d}

)zapHda, na

)iztòku i

)na

)zapádu)

22 Budm�Hni, Gramm�atica 142, 177.

23 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.24 Budm�Hni, Gramm�atica 41.

25 Budm�Hni, Gramm�atica 41.: strèlama.

26 Budm�Hni, Dubr�ova~ko 157.: brjegovi.27 L �t i bů- Pf gf l yj , j cf ycr b 221.28 L �t i bů- Pf gf l yj , j cf ycr b 116.29 Budm�Hni, Gramm�atica 40.

30 D�er j dbů- G �bdf 211. Vr�Hn~i}, Dictionarium 72.: Iztook.


352

2. NemjenljivÇst vosnÇga mj�esta i suobstojZ}Z krat~in�Z obilje�HvH obstojno,stavno ovisak, pr�a}en neprjedka�ljivÇm obstojnÇm krat~in�Çm. Izp. izt�ok i zH-p�ad, od

)izt�oka do

)zHp�ada, na

)izt�oku i

)na

)zHp�adu (ìztok31 i západ, od

)ìztoka

do)západa, na

)ìztoku i

)na

)západu).

3. Zaosnovno je ovisak uobstojen slobodno privZzHn na nesl�ogovan ili �prHzandometak uz obstojn¡ prjedvisn¡ odtegu, b�udi �duljinu, b�udi �krat~inu, u po-sljednjZm sl�ogu osnovZ. Izp. dubr�ova~ki: iztok�, od

)iztok�a, na

)iztok�u; u~enok�,

od)u~enok�H (ìztok, od

)iztoka, na

)iztoku; u~ènok, od

)u~eníkH32).

19. MJ�ESTNn^NG MJENLJIV~ST. Dvie su protutZ�nje u jeziku: mjenljivÇsti obstojnÇst. Nj�ima se Çn izgra|ujZ i razgra|ujZ. Obstojno naglasak postajZsmjenlj�ivom, smjenljivo naglasak postajZ obstojnom. Za prjedkazbu oviska znHb�iti potrj�ebitÇm dodatna �obviest s dr�ugZ kojZ razin�Z, promjericZ �ivotnÇst os-novZ, osebujan priegib ili do~Ztak, brÇj sl�ogÇvH, polugl�as (neobstojno samo-glas), odtega u osnovZ i

)sl.

Vosno do~Ztak ��u u mjestnoku podkrjepljujZ ne�ivotnÇst, kojH se �inH~e o~�i-tujZ u sklonbi � jednHko{}u nHzovnoka i tvornoka. @ivotnZ se osnove u mjest-noku sl¡�Z dr�ugom do~Ztkom, rHzli~na post�Hnka, dod¡{�Z istozv�u~nome, alibezv�isnome �u, kakov je i u datnoku. THj je �lokom smienio prvotno jat �\ (�udoljr�Hbljen u primorskoh ~HkavHcH), zadr��Hv{i mimogr�edicZ bezv�isnÇst njegovu.

St�oga �imenice, koje znH~Z {to ��ovo, u mjestnoku jednin�Z (za rHzliku od ko-soh pHd�Z�H mno�in�Z) naglaska ne mienjaj¡, izp. mjenljivo krHtkZ bezvisnZ os-nove �bog�, �tast�:

�ni)bÇg, �ni

)za

)boga, �po

)bogu; �i

)tHst, �za

)tasta, �pri

)tastu

(nm)bÇg, nm

)za

)boga, p}

)bogu; m

)tHst, zF

)tasta, prm

)tastu)

�Isto vried�o i za mjenljivo dugZ bezvisnZ osnove.Prjema

)tome mj�estno~no ovisak u bezvisnoh �osnÇvH �imH �dvojHku slu�bu:

1. rHzlikujZ �mjestnok �od)datnoka, pr. krHtkZ bezv�isicZ �blagoslov� �uz

)blago-

slÇv, �bez)blagoslova, k

)�blagoslovu, u

)blagoslov�u (ºz

)blagoslÇv, bXz

)blagoslo-

va, k blFgoslovu, u)blagoslòvu33), i

2. podkrjepljujZ ne�ivotnÇst osnovZ, pr. dugoh bezv�isocH �bies�, �~lHn�,34�d¡h�,35 �pjesmHr�, �VitZz�, �oblHk�, �Mi{Hr�. GovorZ}i o

)bies�u, o

)~lHn�u, o

)d¡-

h�u, o)pjesmHr�u, na

)Mi{Hr�u, u

)VitZz�u, u

)oblHk�u (o

)bièsu, o

)~lánu, o

)dúhu,

o)pjesmáru, na

)Mi{áru,36 u

)Vitézu,37 u

)obláku38), zb�oromo o ~emegod �ne�o-


32 Budm�Hni, Gramm�atica 193.

33 �nv{i}, Posavsko 222.: u)blagosòvu. Pored bezv�isnosti u crkven�Çj porabi, ovH bi se rie~ mogla

ozb�iljiti i po ¡zoru na slo�enice kao bogòslov s obstojnom oviskom na)drugÇj sast�avnici, daklZkao blagosl�ov (blagòslov), jer je mog¡}e ~�uti bogor�adnicu, kako pr�oso �Boga mol�e}o: »Byg teblagòslovio.«

34 Novosadsko pravop�is, nat�u~ice.

35 �nv{i}, Ortoepsko rje~nok.


353

vu; a besj�edZ}i �o)biesu, �o

)~lHnu, �o

)d¡hu, o

)pj�esmHru, o

)m�i{Hru, �o

)vitZzu

ili o)v�itZzu, �o

)OblHku ili o

)�OblHku (}

)biesu, }

)~lHnu, }

)d¡hu, ò

)pjesmHru,

ò)mi{Hru, }

)vitZzu/ò

)vitZzu, }

)OblHku/ò

)OblHku), pripoviedHmo o ~emegod ��o-

vu. T�omu se pr�avilu samo �vrHg, �|avao �i)|avÇ opir¡, kada sve odlazo po

)vrH-

g�u, po)|Hvl�u i po

)|avol�u (vrBg, |Fvao m

)|avÇ, po

)vrágu, po

)|ávlu i po

)|a-

vòlu).O

)k}er�i, o

)koko{�i, o

)~eljHd�i i o

)siro~Hd�i (o

)k}èri,39 o

)kokò{i, o

)~eljádi,

o)siro~ádi)40 m�o�emo ustanoviti, da

)om je vosno do~etak i ovisak nasl�ie|en. U

njihovÇj sklonbi tvornok noje �jednHk rodnoku. @iv�otnÇst se u)njoh ne o~�itujZ,

ve} ako se poved�¡ za mu�kom �rodom. U)tome je slu~Hju po sriedi novotvorno

bezvisno do~Ztak �i �jednHk �datnoku, izp. svFsti, kF)k}eri ìli k}ko{i, }

)svasti,41

})k}eri ìli k}ko{i.42

20. SUKLADN~ST SKLONBEN�Y I TVORBEN�Y OVISBY. ̂ etiri su mog¡}aodnosa me|u sklonbenÇm i tvorbenÇm ovisbÇm. Ovisba je

1. mjenljiva i u sklonbi i u tvorbi,2. obst�Çjna na objem�a razinama,3. mjenljiva u sklonbi, a obst�Çjna u tvorbi, ili4. obst�Çjna u sklonbi, a mjenljiva u tvorbi. S prvima smo se dvama slu~Hjima upoznali, ustanov�ov{i, da

)je ovisnH

vladba pri sklonbi zHvisna od vosnosti osnovZ i do~Ztka, a pri tvorbi od vosnostitvorben�oh sast�avnocH. K t�omu nam jo{te nedostajZ nj�ekolikoh tan~on�H.

Da)se podsj�etomo, oprjeku }emo me|u mjenlj�ivÇ{}u i obst�ojno{}u op�etÇvno

opromjeriti, pomotr�ov{i vladbu bezvisnZ osnovZ �koz� i)vosnZ r�ib�:

koz�a, bez)koz�Z, �ka

)kozi, �za

)kozu, �kozo!, na

)koz�i, za

)kozÇ�m , �za

)koze,

bez)kÇzH�, za

)koz�ama; koz�ica, koz�ovina, kozHr�, kozH�rnica, kozH�rsko, kozHrstv�o,

kozar�ica, kozar�ina, kozar�i{te, koz�iti se, kozj�o (izp. ov~j�o, bo�j�o)kòza, bez

)kòzZ/bez

)kozV, kF

)kozi,43 zF

)kozu, k}zo!, na

)kòzi, za

)kòzÇm

/za)kozõm, zF

)koze, bez

)kózH/bez

)kÇzã, za

)kòzama; kòzica, kòzovina, kòzHr

/kozãr, kòzHrnica/kozãrnica, kòzHrsko/kozãrsko, kozárstvo, kozàrica, kozàrina,kozàri{te, kòziti se, kòzjo (izp. �ovc� óvca, yvcu,44 òv~jo; �bog� byg, b}ga, bò�jo45)

36 PHvi}, Akcenat 59.


38 Budm�Hni, Gramm�atica 38., 154.

39 �nv{i}, Otroepsko rjenok.

40 PHvi}, Akcenat 93._94.

41 D�er j dbů- G �bdf 243.42 Budm�Hni, Gramm�atica 38.

43 Rje~nok JAZU, nat�u~ica i Budm�Hni, Gramm�atica 41: dat. k}zi, acc. k}zu, pl. k}ze.


45 Re{et�Hr, BetÇnung 130.


354

r�iba, bez)r�ibZ, k

)r�ibi, za

)r�ibu, r�ibo!, na

)r�ibi, za

)r�ibÇm, za

)r�ibe, bez

)r�obH,

za)r�ibama; r�ibica, r�ibovina, r�ibHr, r�ibHrnica, r�ibHrsko, r�ibHrstvo, r�ibarica, r�i-

barina, r�ibari{te, r�ibiti se, r�ibljormba, bèz

)ribZ, k

)rmbi, zà

)ribu, rmbo!, nà

)ribi, zà

)ribÇm, zà

)ribe, bèz

)robH,

zà)ribama; rmbica, rmbovina, rmbHr, rmbHrnica, rmbHrsko, rmbHrstvo, rmbarica, rmba-

rina, rmbari{te, rmbiti se, rmbljo

Do~Ztci su �datnoka, tvornoka i zovnoka jednin�Z �i, �u, �o, te nHzovnoka itvornoka mno�in�Z �e u navedenZ sklonbZ bezvisni, pHk uz bezvisn¡ osnovuproizvodZ ~�eono ovisak. OstHlo su do~Ztci i

)svi gore prim�ienjeni dometci �vosni,

te)su uz bezvisn¡ osnovu ov�o{eni:

��a, ��Z/Z�, ��i, ��Çm/Ç�m, ��H/H�, ��ama; ��ica, �Hr�, ��Hrnica/H�rnica, ��Hrsko/H�rsko,�Hrstv�o, �ar�ica, �ar�ina, ��iti, �j�o

21. ZGTOR OSN�OVI^NY VnSNOSTI. NHj je jednostavnijo izme|u navedenoh~et�irij¡ slu~Hj�H posljednjo. Pri

)njem se oprjeka me|u

)vosnima i bezv�isnima

osn�ovama u tvorbi zatirZ, te)je ov�o{enÇ m j�esto prjedka�ljivo na temelj�u

sHmoga vosnÇga prjedmetka ili vrhuv�isnÇga do~Ztka �neglZde na vosnost os-n�ovicZ.

Vos pr�aprjedmetHkH p�a� i)pr�a� prjedhodo vosnosti osnovZ, te

)}e v�azda prje-

tZ}i, proizvedav{i tvorenice obst�Çjna oviska na prv�Çme sl�ogu: p�akoza, p�ariba;pr�akoza, pr�ariba (pFkoza, pFriba; prFkoza, prFriba).

Pr�astara je i tvorba slo�enocH s oviskom na)drugÇj ~Zsti �neglZde na vosnost

prvZ sast�avnicZ:

kozomotr�itelj, ribomotr�itelj, bezk�ozan, bezr�iban, bezk�ozica, bezr�ibica; kozol�ik,ribol�ik; kozom�or,46 ribom�or; kozol�ov, ribol�ov,47 kozol�ovac, ribol�ovac; kozolj�ub,ribolj�ub (...�mòtritelj, bèz�..., kozò�..., ribò�...).

Pri novijÇj se tvorbi, pos�ebicZ pri ~uvstven�o obilj�e�enÇj, sva �obviest o na-glasku nalazo u sHmome do~Ztku �neglZde na osn�ovi~n¡ vosnost:

kozHr�iti, ribHr�iti, koz�ara, rib�ara, kozar�u{a, ribar�u{a, kozov�it, ribov�it, kozet�i-na, ribet�ina, kozur�ina, ribur�ina, kozu{t�ina, ribu{t�ina (kozáriti, ribáriti, kòzara,rìbara, ...�àru{a, ...�òvit, ...�ètina, ...�ùrina, ...�ù{tina).

U nagl�asnÇme su smoslu tÇ vrhudo~Ztci s oviskom v�i{Zga �rZda, kojo dobovH�prjednÇst nada svima ost�Hlima, te

)ga mÇrHmo odpovjednom nH~inom i obilj�e-

�iti, promjericZ udvojbÇm voska »��«. Prjema)tome }e n�a{i vrhuvisno do~Ztci b�i-

ti: �Hr��iti, ��ara, ��u{a, �ov��it, �et��ina, �ur��ina, �u{t��ina.

46 �V¡kov rje~nok, nat�u~ica.47 �V¡kov rje~nok, str. XXXI.


355

Protute�a su njihova mlHdZ osnove s vrhubezvisnom do~Ztkom �/��Hj obilj�e-�enom udvojbÇm bezviska »��«. ~n ujedna~ujZ vosnost osn�ovocH ~inZ}i oh bez-v�isnima: �polo�Hj, �pola�Hj, na

)polo�Hj�u, na

)pola�Hj�u (p}�..., �áju...)48 prjema

neobst�ojnÇme polo��iti i obst�ojnome pol�aziti (polò�iti, pòlaziti.)

22. UJEDNAKA NE@IV�OTNnCG U KORIST �^EONOSTI. Ne�ivotnoh vi{esl�o-�ocH s prvosl�ogom oviskom na krat~in�i i s kona~nÇm duljin�Çm (bez poluglasap�oslie njZ) imH �prvotno dvie vöste. Objem�a se svi pHde�i u jednin�i osim�mjestnoka prjeklHpaj¡: promjericZ u

)bezvisnoh �osnÇvH �~eljHd� ~XljHd, �junHd�

jºnHd (izp. ~eljHd�e, j¡n�e; ~eljáde, júne) i u)prvotno vosnoh m�a~Hd� mF~Hd

(izp. mF~e), p�aprHt� pFprHt (izp. p�aprHtnok, pFprHtnok,49 r�uski obstojno gágj hj -nybr i do~Ztno j , kf cnyb/r �oblastnok�, oblàstnok� ← ó, kf cnm ��oblHst, }blHst�, rod-nok mno�in�Z j , kf cnéq �oblHst�o, oblásto�. St�oga je o~ekovati, da }e om se prvotnHrHzlika u mjestnoku s �vrjemenom zatrti.

ZnHmo � {to)je poj�avnica rj�e|H, to

)ve}¡ �obviest n�oso. BezvisnZ su osnove

�u)~eljHd, �za

)junHd (º

)~eljHd50, zF

)junHd) bilj�e�ite tome, {to

)om se �mjestnok

odl�ikujZ do~Ztnom oviskom u)~eljHd�i, u

)junHd�i (u

)~eljádi, u

)junádi). TH se

sklonben�H mjenljivÇst potom uop}HvH, te �mjestnok svoh spodobnoh �osnova oba-j�¡ rodÇv�H b�udZ ov�o{en u

)ma~Hd�i, u

)paprHt�i, (u

)ma~ádi, u

)papráti51). Po-

slj�edica je t�oga, da vosnH osnova promieno vosnost u sklonbi u korist bezv�is-nosti m�a~Hd� → �ma~Hd�, p�aprHt� → �paprHt�, i suobstoj�o s nasl�ie|enÇm ob-st�ojno{}u u tvorbi.

Tako se mj�ese~ina i obla~in�a (mjXse~ina i obla~ìna, tvornok }bla~inu)52 pro-tust�avljaj¡, dojavlj�uj¡}i, da

)se u

)mjesZc�u (u

)mjesécu)53 unHto~ sklonben�Çj

bezv�isnosti skrovH tvorben�H vosnost, a u)oblHk�u (u

)obláku) tÇj dvolikÇj vladbi

�ni)trHga nZm�H.Spodobno odnos vosnÇga pj�enZznoka i bezv�isnÇga poslu{nok�a (pjXnZznoka i

poslu{níka)54 postajZ �jednHko bezvisan u sklonbi na)pjenZz�u i na

)posl¡h�u

(na)pjenézu i na

)poslúhu).

Tako }emo proturje~no p�ametovati i oblikov�ati (pFmetovati55 i oblikòvati)post¡paj¡}i �jednHko po

)pamZt�i i po

)oblok�u (po

)paméti56 i po

)oblíku57).

�Isto �imHmo j�ablani} i obru~�i} (jFblani} i obrù~i})58 zb�orZ}i �jednHko o)ja-

blHn�u i o)obr¡~�u (o

)jablánu i o

)obrú~u).

48 D�er j dbů- G �bdf 223.49 Bene{i}, Rje~nok: pFprHd, pFpradnok.50 Budm�Hni, Gramm�atica 215.

51 Cbv bů- �J , f l b 91.52 Rje~nok JAZU: }bla~ina; slov. obla~ína.53 PHvi}, Akcenat 59.54 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.55 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.56 ňer �f yj dbů- Wf gf hl �t 230.: e )g f v én b .57 PHvi}, Akcenat 59.58 Rje~nok JAZU, nat�u~ice.


356

Zap�aziti je, da n�a{e navedenZ bezvisnZ osnove imaj¡ u prv�Çme sl�ogu samo-gl�as »o« ili »e«. Takovoh je ve}in�a (osim podc�rtHnoh): po

)korHk�u, na

)oprZz�u,

u)poglZd�u, o

)pojHs�u, po

)raz¡m�u; u

)po�Hr�u, u

)skor¡p�u, u

)nerHd�u, po

)ma-

¡k�u, po)miros�u, u

)sumrHk�u; na

)povrHz�u, po

)uglZd�u, po

)zvi�d¡k�u; u

)prje-

gö{t�i; u)kol¡t�u, u

)osvot�u, u

)spomZn�u, u

)nemor�u (... po

)razúmu;59 ... u

)sum-

ráku;60 ... po)zvi�dúku;61 u

)prjegÿ{ti;62 ... u

)nemíru) itd.

23. SLU@BOVITG UJEDNAKA NE@IV�OTNnCG. Id¡}o je �korHk, kada skr�o-vitÇ dvÇjstvo postanZ izr�i~itÇ, kada se proz�orna �vosna tvorenica po~injZ vlHdatikao bezvisna prvotnica: u

)bukvHr�u (�bukvHri, bukvHr�H, bukvHr�ima), u

)lje{njH-

k�u (�lje{njHci, lje{njHk�H, lje{njHc�ima), i na)�rtvenok�u (��rtvenoci, �rtvenok�H,

�rtvenoc�ima); u)bukváru63 (bºkvHri, bukvárH, bukvárima), u

)lje{njáku64 (ljX{-

njHci, lje{njákH,65 lje{njácima), i na)�rtveníku (�Étvenoci, �rtveníkH, �rtveníci-

ma).66

Da)su tZ osn�ovice toh �osnÇvH prvotno bezvisne, s t�ima bi do~Ztcima �dobole

do~Ztno ovisak, kao {to �imHmo lugHr�e, parnjHk�e, i)du�nok�e (lugáre, parnjáke,

i)du�níke) od bezv�isocH �l¡g, �pHr, �i

)d¡g (líg, pBr, m

)d¡g). Osn�ovice su b�ukva,

��rtva (bºkva, �Étva) doista �i)sHme odiskona �vosne, do~om je liesk�a (lièska) vos-

nost promienila, izp. ina~icu lje{noc�i (lje{níci).67TH je ujednaka u korist dvokr�ajnosti oviska slu�bovita. Slu�ba joj je, zao{-

tritba oprjekZ me|u �iv�otnicama i ne�iv�otnicama.�Likovi

na)dimnjHk�u, na

)@abljHk�u, u

)Lipnok�u

(na)dimnjáku, na

)@abljáku, u

)Lipníku)68

z�rcalZ ml�a|¡ bezvisnÇst takovoh tvorenocH, a

na)d�imnjHku, na

)@�abljHku, u

)L�ipnoku

(nà)dimnjHku, nà

)@abljHku, ù

)Lipnoku)69

~¡vaj¡ starijZ stHnje s obstojnom oviskom, te)se poklHpaj¡ s obst�ojnima �iv�ot-

nicama.

59 PHvi}, Akcenat 59.60 D�er j dbů- G �bdf 214.61 Somi}, O akc�Zntu 23.

62 ňer �f yj dbů- Wf gf hl �t 230 e )g h t uh/i n b .63 PHvi}, Akcenat 59.64 �nv{i}, Posavsko 221.

65 Rje~nok JAZU, lje{níkH.


67 D�er j dbů- G �bdf 215.68 PHvi}, Akcenat 59.69 D�er j dbů- G �bdf 214.


357

24. SUDBIN�A @IVOTNnH �OSN~VG. Kako se naglasak u mjestnoku ne)mie-

njH, obstojnÇst se oviska �udolj uzdr�HvH pri prozirnÇj tvorbi �ivotnoh

ml�inHrH, j�u�njHkH, i)r�atnokH

(mlmnHrH, jº�njHkH, ì)ratnokH)

prjema)ml�inu, prjema

)j�ugu, i

)prjema

)r�atu

(prjemà)mlinu, prjemà

)jugu, i

)prjemà

)ratu),

kojo su �i)sHmi obst�Çjni. ObstojnÇst u slu~Hju �ivotnoh p�amrHkH i

)pr�alj¡do

(pFmrHkH ì)pralj¡do) potje~Z od

)vosnoh prjedm�etHkH, izp.

ve~�era → p�ave~era, un�uk → pr�aunuk(vè~era → pFve~era, ùnuk → prFunuk).

@ivotnoh vi{esl�o�ocH s prvoslogom oviskom na krat~in�i i s neprjedka�ljivÇmdo~ZtnÇm duljin�Çm �isto imH �prvotno dvie vöste. BezvisnZ povlH~Z ovisak nado~Ztak pri tvorbi:

golub�ica, labud�ica, galeb�ica, jareb�ica, tetrjeb�ica, i obad�ica(golùbica, labùdica, galèbica, jarèbica, tetrjèbica,70 i obàdica),

a)isto tako i pri sklonbi, u kosom pHde�ima mno�in�Z:

gol¡b�ima, lab¡d�ima, galZb�ima, jarZb�ima, tetrieb�ima i obHd�ima(golúbima, labúdima,71 galébima, jarébima, tetrièbima, i obádima).

Po ¡zoru se na)njoh stHrH obstojnÇst gubo pri sklonbi i

u)pa¡k�H, u

)gavrHn�H, u

)vitZz�H, i

)u)jastrZb�H

(u)paúkH, u

)gavránH,72 u

)vitézH, i

)u)jastrébH),

do~om se pri tvorbi ~¡vH:

p�au~i}, g�avrani}, v�itezi}, i)J�astrebHrskÇ

(pFu~i}, gFvrani}, vmtezi}, ì)JastrebHrskÇ)73.

Za potomnjZ izporedi �gol¡b (g}l¡b) → golubHr� (golùbHr)74. Ujednaka je ukorist mjenljivosti o~ita u

)mla|Çj, dugÇj mno�in�i:

70 Rje~nok JAZU, nat�u~ice: ...Tetrèbica.71 Rje~nok JAZU, nat�u~ice.72 Popovi}: @umberak 356.: zapravo gavráno pop¡t mjeséco.73 Rje~nok JAZU, nat�u~ice. 74 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.


358

u)paukÇv�H, gavranÇv�H, jastrebÇv�H, i

)vitezÇv�H

(u)paukóvH, gavranóvH, jastrebóvH, i

)vitezóvH).

�ImHmo i Bro|Hn�H (Bro|ánH)75 prjema o~ekovHnÇme mjenlj�ivÇme Bro|ànin,Br}|Hni, izp. R}ànin76, Å}Hni, te prjema imenima miestH: iz

)VrbljHn�H, Brje-

�Hn�H ili DoljHn�H, u DoljHn�ima (iz)VrbljánH, Brje�ánH, ili DoljánH, u Doljáni-

ma)77 Pr�astar je ovisak u)Gra|ànima78 (jo{te k t�omu i s pokratÇm) prjema

o~ekovHnÇme gra|an�in, �gra|Hni (gra|ànin, grF|Hni) � r�uski crkvenoslovjen-ski uhf ; l f yb/y, uhá; l f yt , u protivbi s p�¡~kom uj hj ; áyby, izp. �umb�era~ki gra-|�anin (grà|anin).79 Prvoslogo je ovisak �u V¡ka u jednin�i gr�a|anin (grF|anin)zav¡~en iz mno�in�Z, pHk ust�Hljen. Gdje{to se stHro naglasak jednin�Z uop}H-vH.80

Prjelazak je na prjednagl�asnicu �dvojHko ujedn�H~en. Naglasak doti~no ovi-sak po o~ekov�Hnju skH~Z

�od)gol¡ba, �od

)jastrZba, �u

)soldHte, �kod

)gavrHna

(}d)gol¡ba, }d

)jastrZba,81 º

)soldHte,82 k}d

)gavrHna83)

ili se naglasak pomi~Z doti~no ovisak ne prjelazo

od)g�ol¡ba, od

)j�astrZba, u

)s�oldHte, kod

)g�avrHna, na

)v�itZza, na

)�ujHka

(òd)gol¡ba,84 òd

)jastrZba, ù

)soldHte,85 kòd

)gavrHna, nà

)vitZza, nà

)ujHka86).

NZm�H rHzlikovHnja �iv�otnosti �za)sirotu (zF

)sirotu),87 �za

)gospo|u (zF

)gos-

po|u), prjema sirot�a (siròta), gospo|�a (gospò|a)88 s neobstojnom �vosom,�ni

)za

)koko{i (nm

)za

)koko{i), ako gov�oromo o

)koko{�i (o

)kokò{i).

Neprjelazkom se oviska naru{HvH sklad me|u skHk�Hnjem oviska na ~elo �iz-govornZ cjelin�Z i povlH~�Znjem na do~Ztak. Ali se mj�e{te t�oga zao{trHvH opr-jeka me|u �iv�otnicama i ne�iv�otnicama.

75 �nv{i}, Posavsko 229.: Bro|án�o.76 Milas, Ispr�Hvci 244.77 L �t i bů- Pf gf l yj , j cf ycr b 219.: bp D h , ° áy b . Cbv bů- �J , f l b 70.: bp < h t ; áy b . Y f h�f yxbů- �L j ° f yb

107.: L }° f y b , ut y= L j ° áy b - 136.: e L j ° áy b v f .

78 Br�Çzovi}, F�Çjnica 151.: u)Grajànima.79 Popovi}, @umberak 353.: grà|an.

80 ňer �f yj dbů - Wf gf hl �t 269.�270.: < h f n e y xày b y - < h t pb xày b y - < e k f n j dxày b y - D b k x t d° ày b y -D k f ct y b xày b y - L h b Ą f xày b y - L b db xày b y - R h b ; t d° ày b y - V f n r j d° ày b y - C f ĺ n j d° ày b y -N f �b ů ày b y - Wb r j ů ày b y ; N j v �f yj dbů- �K t gt nf yt = 76.: E , ° f yºy - H b i Ą f yºy - Uh , ° f yºy + 62.:Hºi Ą f y b - Uh+, ° f y b =

81 D�er j dbů- G �bdf 216. ... }�)ĺ f cn h b ĺ t , f .82 Br�Çzovi}, F�Çjnica 120.83 PHvi}, Akcenat 102.84 Re{et�Hr, BetÇnung 204.85 �nv{i}, Posavsko 158.86 Budm�Hni, Gramm�atica 209.�210.

87 �nv{i}, Posavsko 158.88 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.


359

25. NOVOTVORAN DO^YTNn OVISAK U MNO@IN�I. Oprjeka je me|u vlad-bÇm �vosa u prjednaglasju i u sklonbi supoj�Hvna s oprjekÇm me|u obstojnomprvoslogom oviskom u jednin�i i mjenlj�ivo{}u u mno�in�i.

I u)srjednjZme su se rodu sve obstojnZ osnove s prvoslogom oviskom, kao

{to)su

na)�ime, na

)r�ame, na

)brj�eme, na

)v�ime (nà

)ime, nà

)rame, nà

)brjeme,

nà)vime)

u mno�in�i

imen�a, ramen�a, brjemen�a, vimen�a (imèna, ramèna, brjemèna)

povel�e za neobst�ojnima

vrjemen�ima i plemen�ima (vrjemènima,89 plemènima).

TZ dvie imaj¡ neprjedka�lj�iv vosno lok osnovZ u nHzovnoku jednin�Z

vriem�e i plem�e (vrième i plème)

nasupr�ot bezvisnom kosom pHde�ima

�od)vrjemena, �od

)plemena (}d

)vrjemena,90 }d

)plemena).

K t�ima pristaj¡ za)~�udo (zà

)~udo) i ~udes�a (~udèsa) ugo|en�a prjema nebes-

�ima (nebèsima).Osebujan je �slu~Hj

ma~�i}a, m�a~i}a, �ma~Hdi, m�a~o}H, ma~o}�H i ma~Hd�o,

tj. mà~i}a �malen�a ma~a�, mF~i}a �d¡{�Z nekr{ten�a djeteta�, mF~Hdi ��mladun-~Hdi m�a~jZ�, mF~o}H91 �1. malen�oh m�a~ZvH, 2. �d¡{�H nekr{ten�Z djec�Z�, ma~í}H�mladun~o}H m�a~joh�, ma~ádo �mladun~Hd�o m�a~joh�.

Po bezv�isnÇme ¡zoru �na)mom~Hd �i

)na

)~eljHd (nF

)mom~Hd m

)na

)~eljHd)

prjema likovima mom~�e i ~eljHd�e (mòm~e i ~eljáde) �imHmo u mno�in�i (po po-trjebi)

�mom~Hdi, mom~Hd�o, mom~Hd�ima; �~eljHdi, ~eljHd�o, ~eljHd�ima(m}m~Hdi, mom~ádo, mom~ádima; ~XljHdi, ~eljádo, ~eljádoma92).

89 N �t i bů- ° t i nf ycr b 189.90 Budm�Hni, Gramm�atica 142.91 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.92 Cbv bů- �J , f l b 74.


360

Tako �imHmo �i)ma~Hd (m

)ma~Hd) mjenljiv¡ u oprjeci prjema obst�ojnÇme

loku m�a~e (mF~e) �i)mno�inu

�ma~Hdi, ma~Hd�o, ma~Hd�ima (mF~Hdi, ma~ádo, ma~ádima).

TH mjenljivÇst u kosom pHde�ima mno�in�Z prjelazo �i)na

)mno�inu tvoren�u

dometkom ��i}i

�ma~i}i, ma~o}�H, ma~i}�ima (mF~i}i, ma~í}H, ma~ì}ima).

Tako i)g�rli}i, i

)g�u{~i}i, i

)p�uri}i (ì

)grli}i, ì

)gu{~i}i, ì

)puri}i) postaj¡ mjen-

ljivi, te �imHmo

grlo}�H, gu{~o}�H, i)puro}�H; grli}�ima, gu{~i}�ima, i

)puri}�ima (...�í}H,

...�ì}ima).93

26. OSNOVE S NEOBST~JN~M KRAT^IN�~M. �Istom se je nH~inom i prineobst�Çjno krHtkom osn�ovama prvotnH obstojnÇst izgubila u starost�i i u sta-rost�o, povodZ}i se za mjenlj�ivo{}u u mladost�i i u mladost�o94 (u

)staròsti,

u)mladòsti; rodnok mno�in�Z staròsto, mladòsto).95 TÇ jest st�ar → st�arost →

�starÇst po ¡zoru �mlHd → �mladÇst. U izvodnoh se prodj�ZvH vosnost i krat~in�ast�ar oprje~ujZ bezv�isnosti �i

)duljini �mlHd. Izp. obstojn¡ tvorbu st�arac (stFrac)

← st�ar (stFr) u oprjeci s neobst�ojno{}u tvorbZ mlHdac� (mládac) �mlHd (mlBd).U izvedenocH se njihovoh dometkom �)Çst� zatirZ ovisnÇst krHtkZ izv�odnicZ

stFr i duljin�a bezvisnZ mlBd. Tako u objem�a slu~Hjima dobovHmo bezv�isice sobstojnÇm krHt~in�Çm F na izv�odnici i s neobstojnÇm krat~in�Çm Çst/osti na do-~Ztku: izp.

º)mladÇst vojHk � º

)starÇst96 prosjHk

u mladòsti vojHk � u staròsti prosjHk.

Smjenljiva je krat~in�a u)krajnjZme sl�ogu osnovZ �znHkom smjenljiva oviska.

~n je t¡ ~estimic�Z izt�iskao prvotn¡ obstojnÇst. Tako srj�e}Zmo osnove mjen-ljive u sklonbi

�kamen� �kamZn, �kamena, �u)kamZn, �iza

)kamena, na

)kamen�u

(kFmZn, kFmena, º)kamZn, mza

)kamena,97 na

)kamènu)98

�sjever� ��sjevZr, �sjevera, na)sjever�u (sjXvZr, sjXvera, na

)sjevèru99)

93 Ben�e{i}: Rje~nok, natu~ice.

94 ňer �f yj dbů- Wf gf hl �t 230.�231.95 ňer �f yj dbů- Wf gf hl �t 230.�231.96 �nv{i}, Posavsko 144.



99 D�er j dbů- G �bdf 211. Y f )}t dèh e .


361

prjema obstojnom osn�ovicama u tvorbi

k�amen� Slank�amen (bez duljbZ), k�ameniti se, k�amenok (Slànkamen,kFmeniti se, kFmenok)

sj�ever� sj�everiti (sjXveriti).

¿zorom su za)t¡ vladbu mjenlj�ivice s do~Ztkom �T-n neobstÇjnZ krat~in�Z,

kao {to)je osnova �plamen�

�plamZn, �plamena, na)plamen�u, plamenj�eti, plamenok�

(plFmZn, plFmena, na)plamènu, plamènjeti, plamènok),

ili osnova �pepel�

�pepeo (s p�olo�HjnÇm kratbÇm), �pepela, u)pepel�u,100 pepel�iti, pepeonok�

(pXpeo, pXpela, u)pepèlu, pepèliti, pepeònok).

K nj�ima se je napok�on pridr¡�io �i)|avÇ(l), �do

)|avola, sto

)|avÇl�H (m

)|a-

vÇ(l), d})|avola,101 sto

)|avólH). ~n se, ravn�aj¡}i se po

)vrHg�u (po

)vrágu) �glZ-

dom na)naglasak, ponH{H ne�ivotno po

)|avol�u (po

)|avòlu).102

Sukladno s re~enÇm zHvisno{}u odtegZ i oviska vosnH �ivotnH osnova

g�u{ter� g�u{ter, od)g�u{tera (gº{ter, òd

)gu{tera)

bez duljbZ, uz naknadn¡ duljbu postajZ bezvisnÇm

�gu{ter� �gu{tZr, �od)gu{tera (gº{tZr, }d

)gu{tera)103

s mjenljivom oviskom

gu{tZr�H, gu{ter�ima (gu{térH,104 gu{tèrima).

Prjeklju~ba se ovisbZ temelj�o na ~injenici:

1. {to)je u ostHlom pHde�ima

gº{tera, gº{teru, gº{tere!, gº{terom, gº{teri, gº{tere

oprjeka me|u obst�ojno{}u i mjenlj�ivo{}u zatrta, i


101 Pravop�is novosadsko, natu~ica.

102 D�er j dbů- G �bdf 211.103 D�er j dbů- G �bdf 243.104 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.


362

2. {to pri dvoumbi obladHvH obvjestnijZ obilje�je � mjenljivÇst.Nasl�ie|ene su stHrZ bezv�isice kao (sonjsko)

�sprovÇd �ukop�, �sprovoda, na)sprovod�u, na

)sprovod�ima,

(spr}vÇd, spr}voda, na)sprovòdu, na

)sprovòdima),

�i)poklÇn �dHr; hodo~a{}e�, �poklona (m

)poklÇn, p}klona) u oprjeci prjema no-

vom visn�icama sprov�od �razonoda�, pokl�on �nHklon� (spròvod, pòklon).Nasl�ie|ena je i �ivotnH bezv�isica

�djevZr, �kod)djevera, kod

)djevZr�H, djever�ima

(djXvZr, k}d)djevera,105 kod

)djevérH,106 djevèrima107).

Vos pot�omnjZ skH~Z na prjednagl�asnicu, i)to vried�o op}enito za

)sve raz-

pr�avljHne promjere, ali se i)t¡ �iv�otnice mog¡ rHzlikovati neprjelazkom �vosa

na prjednagl�asnicu: ka)g�ospodu (kà

)gospodu),108 izp. g}spÇd, g}spoda. TÇm se

novotvorbÇm mu�kZ vi{eslo�nZ osnove s kona~nÇm duljbom, {to znH~Z {to��ovo, mog¡ rHzlikovati od ne�ivotnoh.

Pos�ebicZ valjH dodati: pr�ijatelj (bez duljbZ po uzoru prij�atelj,u~�itelj) , u

)pr�ijatelja, u

)prijatZlj�H � p rmjatelj (kao i prìjatelj,109 ù~itelj),

ù)prijatelja,110 u

)prijatéljH. �Isto i

)n�eprijatelj � ì

)neprijatelj (bez duljbZ, kao

i nepr�ijatelj � nèprijatelj).111

27. POSLJ�EDICE MJ�ESTNn^NY MJENLJ�IVOSTI. Dani~i} po izt�o~nÇmegovor�u, suprotiva Budm�Hniu, povlH~o ovisak u mjestnoku gdjekoj�oh vosnohjednosl�o�ocH prjema

)kraju, ujedna~�uj¡~i oh s bezv�isnima, pop¡t na

)kra-

j�u (na)kràju) mj�e{te na

)kr�aj�u → na

)kr�aju (nà

)kraju),112 po uzoru na

)loj�u

(na)lòju). SHm je vosno do~Ztak ��u, a po

)njem naknadno i do~Ztak ��i, uz jed-

noslo�nÇst osnovZ dostatno prjedkazalo za)t¡ osebujn¡ vladbu, ako izn�imHkH

nZm�H. U prot�ivnÇme valjH tHj do~Ztak posebicZ obilj�e�iti �znHkom v�i{Zga �rZda,metnimo ��u, doti~no ��i, kojo pri ovisbi dobovH �prjednÇst, ukl�anjaj¡}i jednos-truko ovisak »�« �prjed

)sobÇm, te sHm postajZ njome:

na)kr�aj��u → na

)kraj��u → na

)kraj�u (na

)kràju),

na)sm�rt��i → na

)smrt��i → na

)smrt�i (na

)smÆti).113


106 PHvi}, Akcenat 33.



109 �nv{i}, Otroepsko rje~nok.


111 Novosadsko pravop�is, nat�u~ice.


113 V j cr j d° t dbů , Ht xybr =


363

U)nHs je nemjenljivÇst oviska vosnoh jednosl�o�ocH u

)tome mjestnoku �~vösto

ust�Hljena, izp.

u)hlj�ebu, na

)kr�uhu, na

)sm�rti, na

)pr�agu, na

)p�rstu, u

)~�asu, na

)d�imu,

na)dl�anu, na

)n�itu, na

)n�iti, (ù

)hljebu, nà

)kruhu;114 nà

)smrti, nà

)pragu,

nà)prstu, ù

)~asu;115 nà

)dimu;116 nà

)dlanu, nà

)nitu, nà

)niti117).

Zaosnovno ovisak pri do~Ztku ��u �imH mnogostruke odjeke:Jednosl�o�ice popromaj¡ novotvorno neknj�i�evno zaosnovo ovisak u dugÇj

mno�in�i. TH miena zahva}H �rZdom: 1. bezvisnZ ne�iv�otnice

�bok� �bÇk, �boka, na bok�u, bok�ovi; �stHn� �stHn, �stHna, u stHn�u, stHn�ovi(byk, b}ka, na bòku, bòkovi; stBn, stBna, u stánu, stánovi)

2. bezvisnZ �iv�otnice

�bog� �bÇg, �boga, bog�ovi; ��drHl� ��drHla, �drHl�ovi(byg, b}ga, bògovi; �drBl, �drBla, �drálovi118)

3. vosnZ ne�iv�otnice sk�up�, sk�upa, skup�ovi, (skºpa, skùpovi)

4. vosnZ �iv�otnice m�i{� m�i{a, mi{�evi (mm{a, mì{evi)119

Napok�on krHtkZ osnove ujedna~uj¡ novotvorno ovisak mno�in�Z, te postaj¡prjedvisne i u jednin�i

bok��, b�ok, bok�a; skup�� skup�a, mi{�� mi{�a(b}k, bòka; skùpa, mì{a).

Dr�ugZ je nHravi poslj�edica, da vi{esl�o�nZ ne�ivotnZ bezv�isice s duljin�Çm,kao {to

)su

�oblok, �bez)obloka; �Osiek, �iz

)Osieka; �Zem¡n, �iz

)Zem¡na

(bXz)obloka, mz

)Osieka, mz

)Zem¡na),

op�ir¡}i se �na)mjestnok

u)oblok�u, u

)Osiek�u, u

)Zem¡n�u (u

)oblíku, u

)Osièku, u

)Zemúnu)

114 B�erli}, A.T. GrammHtik 22.

115 Re{et�Hr, BetÇnung 63.



118 Pravop�is novosadsko, nat�u~ica.

119 V j cr j d° t dbů , Ht xybr =: nat�u~ice , òr j db - cn áy j db - , òuj db - cr e,b j db - v ù��.


364

postaj¡ novotvornZ neknj�i�evnZ prjedv�isice oblok��, Osiek��, Zem¡n��:

bez)oblok�a, iz

)Osiek�a, iz

)Zem¡n�a (bez

)oblíka, iz

)Osièka, iz

)Zemúna).

28. NOVOTV�~RNA PRJEOCJENA DO^YTN~GA OVISKA. ̂ �e{}H je obön¡-tH pojava. Prjedv�isice postaj¡ bezv�isice na temelju prjeklHp�Hnja do~�Ztno ov�o{e-nÇga �mjestnoka i kosoh pHd�Z�H mno�in�Z. PromjericZ, izvorno

manastor�� manast�or, u)manastor�u; okolo{�� okol�o{, u

)okolo{�u

(sonjsko: manàstor, u)manastíru;120 or�ahovi~ko: okòlo{, u

)okolí{u)

postaj¡ �u)V¡ka podml�H|eno

�manastor, �okolo{� �okolo{ (mFnastor, }kolo{),

ali izkono naglasak u njega jo{te potvr|uj¡ prodjevi okòlo{no i manàstirsko(sa

)skrH}enom o mj�e{te manàstorsko).

�IstH tH sudbin�a prjemj�estbZ oviska s do~Ztka na po~Ztak �zadeso i domH}Z

kost¡r�e, kot¡r�e i mjeh¡r�e, pe}njHk�e i {estHr�e(kostúre,121 kotúre, mjehúre,122 pe}njáke, i {estáre),

i tu|Z

bunHr�e, dinHr�e, duvHr�e, komHd�e, lim¡n�e, ~ardHk�e, sokHk�e i salH{�e(bunáre, dináre, duváre, limúne, ~ardáke, sokáke i salá{e).

Tom nH~inom prjedv�isice gubZ naglasn¡ rHznolikÇst post�aj¡}i prvov�isicama,s kratkom silaznom »+« na prv�Çme sl�ogu i s duljin�Çm na kÇncu.

PrvotnZ prjedvisnZ �iv�otnice �isto postaj¡ prvov�isice s kratkom silaznom ob-stojnom naglaskom na prv�Çme sl�ogu na temelj�u prjeklHp�Hnja do~�Ztno ov�o{e-nih kosoh pHd�Z�H mno�in�Z:

bezjHk�H, bo�jHk�H, kurjHk�H,123 ne}Hk�H, ro|Hk�H,124 vojHk�H,125 prosjHk�H,leptor�H, bogHlj�H, lu|Hk�H,126 mu�jHk�H,127 {urjHk�H, te�Hk�H, vu~jHk�H

(...�ákH, leptírH, bogáljH128...�ákH).

120 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb c�hgcr b 219.121 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.

122 Cbv bů- �J , f l b 108.123 �nv{i}, Posavsko 229. Cbv bů- �J , f l b 24. ňer �f yj dbů- Wf gf hl �t 226.: r e h ĺ ár f =124 D�er j dbů- G �bdf 207. yèů f r , 215. h j Ňáwb .125 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.

126 U Ben�e{i}a lº|Hk.

127 Pravop�is novosadsko: mº�jHk, vº~jHk.

128 Sve tÇ s prvoslogom oviskom u Moskovlj�evi}a.


365

[ nj�ima su se izmie{ali stHro obstojno �ujHci, s¡d�Z}i po obstojnÇj �¡jni, do~omsu ujHc�i129 novotv�Çrni.

TZ�nja je, da)se do~Ztno nagl�H{ene dugZ osnove zamienZ neknj�i�evnima

prvov�isicama, osobito jHka na istok�u, te)se t¡ ukl�anjaj¡ kr�ajnje ovo{eni:

glasnoc�i, rje~noc�i, vjestnoc�i i vlastnoc�i(glasníci, rje~níci, vjestníci i vlastníci),

s dometkom �nok�, te

cvjetnjHc�i, hladnjHc�i, mra~njHc�i i o~njHc�i(cvjetnjáci, hladnjáci, mra~njáci i o~njáci),

s dometkom �njHk�, da bi se prjetvorili u po~�Ztno ov�o{ene.130K nj�ima se napok�on pridru�uj¡ i dojako{njo

�upHn�i, zapovjednoc�i, i)zagovornoc�i

(�upáni, zapovjedníci, i)zagovorníci)

prjetvoren�i u prvov�isice.Ujedna~uj¡ se i imen�a miestH. Sve oh je m�anje, kojo bi �boli

iz)Omo{�a, iz

)Ogulon�a, iz

)Vara�don�a, iz

)VukovHr�a, iz

)DaruvHr�a,

iz)BjelovHr�a, ili iz \akovHr�a

(iz Omí{a, iz Ogulína, iz Vara�dína, iz Vukovára, Daruvára, Bjelovára, ili\akovára).

Za)mjestnima se imenima povodZ potom i osobnH. Sve se prorje|uj¡

Ant¡n�i, BogdHn�i, KovH~�i, Te�Hci, Re{etHr�i, Ka{telHn�i(Antúni, Bogdáni, Ková~i, Te�áci, Re{etári, Ka{teláni).

U svima se t�ima promjerima u)op}Çj porabi srj�e}Z neknj�i�evno novotvorno

ujedn�H~eno prvoslogo silazno naglasak.

29. OSEBUJAN OVISAK U RODNnKU MNO@IN�Y. Pos�ebicZ se vlHdH vosna

)kraju �osnÇvH u rodnoku mno�in�Z, kada se slog prjed do~Ztkom �H obvezno

d�¡ljo. S t�oga se sl�oga vos prjemje{tH za jedan hop prjema po~Ztku �rie~i udvama slu~Hjima:

1. u rie~�o s dvoslo�nom krHtk�om �lokom osnovZ u mno�in�i ma~�ev�, jez�ik�,besj�ed�, kor�it�, te mj�e{te novotv�ornÇga ma~�ZvH (mà~ZvH),131 jez�okH, bes�iedH,kor�otH b�udZ

129 D�er j dbů- G �bdf 215.: e ĺ áwb .130 V j cr j d° t dbů Ht xybr .: uk Fcy b r - h Xxy b r - dXcy b r - dk Fcy b r - wdX�Ą f r - [ k Fl Ą f r - }xĄ f r . Pravo-

p�is novosadsko: v h BxĄ f r , v h FxĄ f r .131 Pravo�pis novosadsko.


366

m�a~ZvH, j�ezokH, b�esiedH, k�orotH(mF~ZvH,132 jXzokH, bXsiedH,133 k}rotH134).

2. u rie~�o s prjedvisnÇm osnovÇm s neobstojnom samoglasom #, prjed kojomeje dug slog vrHb#c��, ostHt#k��, Dalmaton#c��, NovopazHr#c��, neprijat�Zljst#v��,te mj�e{te oblok�H s do~Ztnom oviskom b�udZ

vrH�bHcH, ostH�tHkH, Dalmato�nHcH, NovopazH�rHcH, (ne)prijatZ�ljstHvH(vrãbHcH, ostãtHkH, DalmatknHcH, NovopazãrHcH, (ne)prijatVljstHvH)

doti~no

vr�HbHcH, ost�HtHka, Dalmat�onHcH, Novopaz�HrHcH, (ne)prijat�ZljstHvH (vrBbHcH, òstHtHkH, DalmàtonHcH, NovopàzHrHcH, (ne)prijàtZljstHvH).

Tome se nH~inom zaobilazo prjednaglasnH kratba.U prjedvisnoh je �osnÇvH s krat~in�Çm � u svima pHde�ima, osim zovnok�H,

vos do~Ztno

or#l��, udov#c��, greben#c��, dohoda~#c��, zvon#c��, dobar#c��,svjedo~anst#v��, ov#c��, svjedo~#b��:

orHl�H, udovHc�H, grebenHc�H, dohoda~Hc�H, zvonHc�H, dobarHc�H, svjedo~anstHv�H,ovHc�H, svjedo~Hb�H

(orálH,135 udovácH,136 grebenácH, dohoda~ácH,137 zvonácH,138 dobarácH,139

svjedo~anstávH, ovácH,140 svjedo~ábH)

(�Obloci Çrl�i, udÇvc�i, grebZnc�i, zvÇnc�e, Çvc�a imaj¡ p�olo�Hjn¡ �duljinu.)Prjed naizmjeni~nom do~Ztkom (stHrZ dvojin�Z) dugÇ ��¡ u rodnoku mno�in�Z,

jednoslo�nZ krHtkZ osnove �nog�, �rog� mog¡ imati o~ekovHno do~Ztno ovisak,�krHtak nog�¡, rog�¡ (nòg¡, ròg¡) ili dug nÇg�¡, rÇg�¡ (nóg¡, róg¡) prjema rod-noku mno�in�Z, ili pHk, kao da

)su dvoslo�ne (izp. �likove n}g¡vH, r}g¡vH141),

prjemi~¡ ovisak na osnovu: n�og¡, r�og¡ (n}g¡, r}g¡). U dugoh �osnÇvH r¡k�,sl¡g� prjemjestbZ �vosa nZm�H, samo se jHvljH kratba ruk�¡, slug�¡ (rùk¡, slùg¡),

132 Budm�Hni, Gramm�atica 28. �nv{i}, Posavsko 226.133 PHvi}, Akcenat 18.134 Budm�Hni, Gramm�atica 40.

135 PHvi}, Akcenat 77.136 D�er j dbů- G �bdf 204.137 Rje~nok JAZU, nat�u~ice.138 PHvi}, Akcenat 78.139 Rje~nok JAZU, nat�u~ica.140 PHvi}, Akcenat 78.141 �nv{i}, Posavsko 27.


367

zna~Hjna za troslo�nZ �obloke ruk�ama, slug�ama, ovc�ama (rùkama, slùgama, òv-cama)142 ili duljin�a prjema rodnoku: r¡k�¡, sl¡g�¡ (rúk¡, slúg¡).

30. ZOVNn^Nn OVISAK. I zovno~no je do~Ztak osebujan, ukodH zaosnovno vos,zHhvatom v�i{Z s�ilZ, te

)se bezvisnH osnova, i prjedvisnH u zovnoku jednin�Z �s¡-

de! i)kra}Z mno�in�Z �s¡di! poklHpaj¡. T¡ mu os�obinu m�o�emo izr�i~ito oznH-

~iti kru�i}em (kao n�i{ticÇm) pri do~Ztku �ºe /�ºu /�ºi /�ºo /�ºa. ~n u~�inkujZobezvisbu �obloka i pojavu �vosa na sHmome po~Ztku nagla{enicZ, izp. nHzovnoki)c�ar i

)krH�lj (ì

)car i

)krãlj) doti~no i

)c�ar i

)kr�Hlj (ì

)car ì

)krHlj), �datnok

i)c�aru i

)krHlj�u (ì

)caru i

)králju), zovnok i

)c�aru �i

)krHlju! (ì

)caru m

)krHlju!).

Spodobnom nH~inom i)p�op (ì

)pop) �imH tvornok kratkZ mno�in�Z i

)pop�e

(i)pòpe), a zovnok �i

)pope (m

)pope!). �Isto su u nHzovnoku mno�in�Z i

)v�itZzi

i)junHc�i (ì

)vitZzi i

)junáci), a u zovnoku mno�in�Z i

)v�itZzi �i

)junHci (ì

)vitZzi

m)junHci!).143

Zovnok se u)srjednjoh �osnÇvH oprje~ujZ nHzovnoku do~ZtnÇga �vosa �neglZde

na)tÇ, je

)li do~Ztak pun ili �prHzan, izp.

�vrjemena!, �nebesa! (vrjXmena!144, nXbesa!) ivrjemen�a, nebes�a (vrjemèna, nebèsa)

s p�unom do~Ztcima �ºa! ≠ ��a, te�pas~e!, �diete!, �siro~e!, �~eljHde! (pFs~e!, dmete!, smro~e!, ~XljHde!) i

pas~�e, diet�e, siro~�e, ~eljHd�e (pàs~e, diète, sirò~e, ~eljáde)

s osn�ovama pas~�et�, d.Z)t�et� (.e �jat�), siro~�et�, ~eljH)d�et� i s pr�Hznima, krnj�Z-}ima do~Ztcima �º�! ��, prjed kojima se s¡glas gubo.

31. KR�n@NI^Nn OPIS. OvisbÇm priegiba i tvorbZ vlHdaj¡ dvH prjeobli~nH pr�a-vila:

1. osnovno vos, �bio Çn naosnovno ili zaosnovno, �imH �prjednÇst prjed do~Zt-nom �vosom,

2. ~�eonH ovisba prjedpostavljH bezvisan �oblok.Tr�e}o je i ~etvöto �slu~Hj, kada prjeoblikZ nZm�H, kada se uz bezvisan do~Ztak

ozbiljHvH osnovno vos ili kada se uz bezvisnu osnovu ozbiljHvH do~Ztno vos.Sva se tH ~etiri �slu~Hja oprimjerHvaj¡ i izvodZ iz ovoh kro�nocH:

1 2

pl�ugu �brodu u pl�ugu brodu u

pl�ugu brod�u �u pl�ug�u brod�u �u

pl�ug brod pl�ug brod

142 PHvi}, Akcenat 18., 78.


144 �nv{i}, Ortoepsko rje~nok: vrXmena!


368

PrvH ~etvorina us¡stavljH polaznZ dHtke: �datnok plºgu, br}du �i)mjestnok

plºgu, bròdu. Zada}a je, da)se zadHnH kr�o�nica prikH�Z kao prjeobl�i~nica. TÇ

znH~o, valjH ustanoviti zagl�Hvlja i)st¡pHcH i

)rZdHkH, te prjeoblike, kojima od

ukri�bZ njihovZ nastaj¡ ukr�o�ni~eno dHtci.Kada bismo obradu �po~Zli izdvHj�Hnjem nemjenlj�ivicZ u st¡pcima, kako nas

u~Z, �doboli bismo, da)su osnove nemjenljive postave pl�ugu�, brodu�, a do~Ztci

da)su �isto nemjenljivi, �i

)podjednHko �prHzni. Voske gdjegod izgubismo, te nZ-

m�H nHd�Z, da)bismo oh ov�ome nH~inom mogli dok¡~iti. Iz

)toga proiztje~Z, da

obradu valjH po~Zti s obratnZ strHn�Z.Postupnok nam nalH�Z �pövo obrHditi podst�avljen¡ nizanicu slÇv�H, po~�inj¡}i

od do~ZtHkH, a potom nadst�avljeno ovisak, ravn�aj¡}i se po bezv�isici:1. Iz

)rZdHkH proizlazo, da

)oba do~Ztka glHsZ �u.

2. Odb�ov{i do~Ztke dobovHmo podst�avljene mjenlj�ivice � osnove plug�,brod�.

3. Por�edZ}i nHkon t�oga stup~an�Z dHtke �glZde na ovisbu, ustanovljHvamo,da

)je prvH osnova vosna, a

)drugH bezvisna: pl�ug�, brod�.

4. Odb�ov{i bezvisn¡ osnovu, spoznHjemo, da)je prvo do~Ztak bezvisno �u,

a)drugo �vosno ��u.5. Razglob�ov{i prv¡ kr�o�nicu na sast�avnice�zagl�Hvlja, �izponova oh sklHpH-

mo, te dobovHmo dr�ug¡ kr�o�nicu. 6. Za dHtak, kojo u novÇj kr�o�nici noje istovjetan s odpovj�ednokom u stHrÇj,

ustanovljHvHmo prjeinake, kojZ su n�u|ne, da)se �dobijZ izpravno kona~no dH-

tak. TÇ su ve} n�ama dobro poznHtZ prjeoblike:

1. Vosno do~Ztak ��u gubo vosak p�oslie vosnZ osnovZ pl�ug�, te od iz-h�odnÇga �loka pl�ug�u dobovHmo kona~no lok pl�ugu.

2. BezvisnH osnova brod� zdr�¡�ena s bezvisnom do~Ztkom �u zahtievH~�eono ovisak, te izhodno bezvisno lok brodu postajZ ov�o{eno lok �bro-du.

32. M�ATERI^Nn PRnSTUP. K obradi se ovisbZ m�o�e prist¡piti i)materi~nom

prokazom.

1 2 3 4 5

s: 1 0 d:

10 10 0 0 0 1 1 10 01 0 1 1 0

10 01 0 1 1 1 0 11 01 1 1 0 1

1 0 1 0

PrvH m�aterica umislovljHvH vosnZ suodnose. U)njÇj je pribo}e �vosa obilj�e-

�eno jedinicÇm 1, a izbo}e ni{ticÇm 0. LievH dvoj~an�H zn�Hmka prjeobli~ujZ os-novno vos, desnH do~Ztno vos.


369

M�aterica 2. prjedstavljH do~ZtnZ dvoj~anice. RHzlika se me|u rZdcima njZ-nima o~�itujZ u

)drugÇme st¡pcu, te

)se njegove dvoj~anice 0 i 1 mÇraj¡ uzZti

za desnZ rHzlikovnice, za desnH zagl�Hvlja.M�aterica 3. prjedstavljH sprj�ednjZ dvoj~anice. RHzlika se

me|u st¡pcima njZ-

nima o~�itujZ u dolnj�Zme rZdku, te)se njegove dvoj~anice 1 i 0 mÇraj¡ uzZti za

stup~an�H zagl�Hvlja.M�aterica je ~etvötH �pövo upodp�unjena i osn�ovnima i do~�Ztnima zagl�Hvlji-

ma. Potom su joj polja izp�unjena zdru�bÇm njihovÇm. Vidljivo je, da)je u

)tÇj

izhodnÇj m�aterici potrj�ebito dHtke prjeoblo~iti, da)bismo �doboli prvotn¡ m�a-

tericu 1.: u)drugÇme �polju 00 → 10 i u

)tr�e}Zme �polju 11 → 10.

PZtH je m�aterica ozagl�avljena tr�e}H. TÇ je �iskHna prjeobl�i~nica. Ona odre-|ujZ prjeoblike za osnovno ovisak. I� njega se prjedkazujZ do~Ztno po supr�ot-nosti, jer je iz

)matericZ 1. o~ito, da zbrÇj obij�¡ dv�ojnocH mÇrH d�ati 1.

Za daljnj¡ smo porabu uvel�i pokrate za zagl�Hvlja.s �stup~an�H iliti sprj�ednjH sastavnica, osnova, lat. stirps, eng. stem, lat. sin-

ister�d �do~Ztak, lat. desinentia, eng. desinence, lat. dexter, desno dHtak�Kao {to

)se re~enica m�o�e prjevest�i na rHzli~ite jezike, tako se prjeobl�i~nica

m�o�e razumjeti iliti tum�a~iti rHzli~itima nH~inima. »Jedan se �isto s¡stav m�o�erazumjeti na onolik�o nH~�onH, na kolik�o se nH~�onH m�o�e povZzati s dr�ugimas¡stavima.«145 Razumjeti znH~o mo}i prjevest�i �sadr�Hj zH se, na vlastito jezikrHzli~itima nH~inima. Tum�a~iti znH~o prjevoditi sadr�Hj za

)drugÇga, na njegov

jezik rHzli~itima nH~inima. U ob�i~nÇme smoslu, prjevoditi znH~i nHstojati prje-to~iti i izraz �i

)sadr�Hj samo jednom nH~inom.

M�aterica se tr�e}H m�o�e shv�atiti, recimo trima nH~inima, kao �istinitostnHkr�o�nica, kao dvomjestna dj�elatba, ili kao odnosnH m�aterica. Ako �uzmZmo, daprikazujZ �istinitostnZ odnose, �ondH nam oznaka n�i{tica 0 znH~o �ne�istinito�, aoznaka jedinica 1 ��istinito�. Ako se to~Z ra~¡nstva, �ondH su tZ oznake dvoj~an�Zzn�Hmke, te prjedst�avljaj¡ brojnZ vriednosti 0 i 1. Ako pHk sl¡�o za opis od-nosa, �onda n�i{tica 0 znH~o, da odnos ne stojo, a jedinica 1, da stojo.

MislovnH obr�azica s¡da i ≡ s ⇐ d ozna~ujZ protupogodbu: izraz je i �istinit,�ondH i samo �ondH, kadH vried�o, da tvödnja s stojo, ako stojo tvödnja d; �inH~enoje. TÇ je nerazumlj�iva umjetnojezi~nH orje~ba. Odpovjedna bi naravnojezi~nHmogla b�iti ovH, kojÇm se iznimljZ ~etvötÇ �polje 0 u

)materici:

S¡d je samo �ondH ne�istinit 0, kada mu je prvH sast�avnica ne�istinita 0,

a)drugH �istinita 1; �inH~e je s¡d �istinit 1.Prim�ienjeno na ovisak, tÇ znH~o ovÇ:Osnova je samo �ondH neov�o{ena, kada je bezvisna, a do~Ztak je �vosan; �inH~e

je ov�o{ena.Za rednok se � kojo b�olje ra~un�H, nego {to razumijZ re~enice � prvH orje~-

ba prjevodo u obrazicu i = 1 � (1 � s) d. U)njÇj izrazi �loka 1 � x, proizvodZ

suprotnZ (nie~nZ) vriednosti: jedan 1 doti~no n�i{ta 0, ako su vriednosti mjen-lj�ivicZ x n�i{ta 0 doti~no jedan 1.

145 László, RazumijevHnje 29.


370

^ovjeku }e nHj razumljivijom b�iti prostup prjeko pÇjma odnosa. Tada su za-gl�Hvlja �brojevi n�i{ta 0 i jedan 1.

PrvÇ je �polje m�atericZ na prjesj�eci{tu zagl�Hvlja s vriedno{}u lievÇm s = 1i desnÇm d = 0. Jedinica 1 u

)tome �polju velo, da

)je odnos me|u lievÇm i des-

nÇm vriedno{}u �istinit. A)mo znHmo, da

)je tÇ odnos v�e}Zga 1 > 0.

Dr�ugÇ je �polje prjesj�eci{te zaglHvljH s = 1 i d = 1. Jedinica 1 u)tome dr�u-

gÇme �polju nazna~ujZ, da i)tHj odnos vried�o. A

)mo znHmo, da je tÇ odnos jed-

nHkosti 1 = 1.Tr�e}Z je �polje na prjesj�eci{tu zaglHvljH s = 0 i d = 0. Jedinica 1 u

)tome

�polju priop}HvH, da)je i

)tHj odnos valjHn. A

)tÇ je odnos jednHkosti 0 = 0.

DaklZ, cjelokupno je odnos lievZ i desnZ strHn�Z odnos v�e}Zga ili jednHkÇgas ≥ d.

Dobismo dod¡{�Z �odgovÇr, ali pje{H~kom nH~inom. NHj je gospodarnijo obvi-estno prostup. PotHmo se, {to

)je u

)kro�nici nHj obvjestnijZ. OnÇ, {to

)je nHjrje|Z.

^etvötÇ �polje. Izklju~bÇm t�oga �polja uklju~�ujZmo sva tro preostHlH, rekHv{i:Sva polja dolazZ u

)obzor kao �istinita osim ~etvötÇga. A ~etvötÇ je �polje na prje-

sj�eci{tu me|u)lievom zagl�Hvljem s = 0 i desnom d = 1. I

)tHj se odnos n�ie~Z.

A)tÇ je odnos m�anjZga 0 < 1. Prjema

)tome, cjelokupno odnos gl�Hso »ne stojo

da me|u izhodnima v�osnima oznakama prikHzHnima prjeobli~nÇm m�atericÇmpZtÇm vried�o odnos m�anjZga s < d, nego vried�o suprotno odnos nem�anjZgailiti v�e}Zga ili jednHkÇga s ≥ d.

29. ̂ ETIRI OV�ISNY VôSTE. Ostade nam nespomZn¡tÇm ~etvötH vösta �ime-nocH mu�koh i

)srjednjoh, s podml�H|enÇm ovisbÇm u mno�in�i. Mno�in�a se

oviskom oprje~ujZ �jednini. U jednin�i je vos zaosnovno bez)nÇvc�a, za

)novac�

(bez)nóvca, za

)nòvac) doti~no sel�o, u

)sel�a (sèlo, u

)sèla), a u mno�in�i naosnov-

no za)n�Çvce (zà

)nÇvce) doti~no u

)s�ela, u

)s�ZlH, u

)s�elima (ù

)sela, ù

)sZlH,

ù)selima). (Nj�eko �govori takovoh promierH i ne poznHj�¡, a

)drugo imaj¡ i pro-

mjer za)�ensko rÇd pri

)par�i, pri

)p�arama � pri

)pàri, prì

)parama.)

Me|u)oglZdnom }e daklZ promjerima b�iti

i)p�rsti, �i

)z¡bi, i

)n�Çvci, i

)konj�i (ì

)prsti, m

)z¡bi, ì

)nÇvci, i

)kònji).

�Evo odpovjednZ kr�o�nicZ i prjeobli~nZ m�atericZ:

p�rstu �z¡bu nÇvc�u konj�u u s: 1 1/2 0 d:

p�rstu z¡b�u nÇvc�u konj�u �u 1 1 0 1/2

p�rsti �z¡bi n�Çvci konj�i ,i 1 0 1

p�rstima z¡b�ima n�Çvcima konj�ima ,�ima 1 1/2 0

p�rst z¡b n,Çvc� konj�


371

Dr�ugo je st¡pac bezvisan. Iz)toga proiztje~Z, da

)su do~Ztci u prv�Çme i

)tre}-

Zme rZdku �vosni. Prvo je st¡pac �vosan. ^etvöto se rHzlikujZ od prv�Çga samo�polo�Hjem voska »�«. Njegov opis ne zahtievH prjemjestbZ oviska, osim u zov-noku konj�ºu! → konjºu! → konju! → �konju! (i u nHzovnoku konj�# → konj� →k�onj po

)sili s¡stavnZ ograni~bZ). Tre}o je st¡pac �na

)pola p¡ta me|u ~etvötom

i prvom. U jednin�i se vlHdH kao ~etvöto, u mno�in�i kao prvo.St�oga tH osnova m�orH imati dvH voska: jedan na osnovi, a

)drugo p�oslie os-

novZ. U mno�in�i se ozbiljHvH prvo, po o~ekov�Hnju. Ali u jednin�i prjevladHvHdr�ugo, protiv o~ekov�Hnja. TÇ znH~o, da

)je prvo slabijo. Dakle, potrj�ebito je pri-

mieniti tegov�Hnje. ValjH prv�Çmu vosku pridr¡�iti l�ak{o tZg, promjericZ 1/2,doti~no prjeinakÇm �znHka obilj�e�iti, da

)je prvo vosak n�i�Zga �rZda, promjericZ

tupom �znHkom »,«, tako da d�atnok n,Çvc�u postanZ nÇvc�u.Da

)bismo t¡ podpovr{n¡ oznaku »,« mogli u mno�in�i proma}�i u povr{no

nadvisak »�«, valjH nam doti~nZ do~Ztke suoznH~iti �istom nH~inom. Id¡}i �slieva�nadesno, podvisak }e se (»,«) �podupöt jo{te jednom �isto takovom u produ�Ztku�istÇga �noza ozb�iljiti u obloku nadviska »�«: n,Çvc�,i postaj¡ n�Çvc�,i i napok�onpo uklonu podvisHkH n�Çvci.

Podvisak }e se bez podporZ � ukloniti, dj�elovati }e kao izo~nÇst oznakZ:z¡b,i → z¡bi → �z¡bi. Podviskom se smHtrH sv�ako vosak, kojo noje prv�Çga �rZda,ali i

)svako vosak prv�Çga �rZda, kojo noje prvo po rZdu, id¡}i �slieva �nadesno.

Prjeobli~nH m�aterica bilje�o tro vöste �oznHkH: n�i{tica 0 prjezna~ujZ prHznovosak, jedinica 1 vosak prv�Çga �rZda, a polovina 1/2 vosak dr�ugÇga �rZda. I ovHje prjeobl�i~nica istovjetna s m�atericÇm odnosa v�e}Zga ili jednHkÇga s ≥ d. Je-donH je rHzlika, {to dr�ugo st¡pac i prvo rZdak imaj¡ �po

)dvH zagl�Hvlja, nazna-

~�uj¡}i, da)se oznake 0 i 1/2 vlHdaj¡ �jednHko.

Poredak je prjeoblokH ovHj:

1. lievo promak, unaprjedba jednHkÇga (,) prjed jednHkom (,) u povr{novosak (nadvisak) »�«

n,Çvc,�ima → n�Çvc,�ima

2. pro~ist podvisHkH, uklon svoh oznaka osom prv�Çga ili jedonÇga uz-pr�avnÇga voska »�«

z¡b,i → z¡bi; n,Çvc�u → nÇvc�u; n�Çvc,�ima → n�Çvcima

3. ~�eonH ovisba, ozna~ba po~ZtnZ ovisbZ u bezv�isicZ

z¡bu → �z¡bu; �z¡bi → z¡bi

TÇ je nHj gospodarnijo opis. RaznolikÇst je od ~et�irij¡ mog¡}e obilj�e�iti ~et�i-rima ozn�akama, nHjvi{e. Trima, ako jedna oznaka mo�e b�iti prHzna. A nHj-manjo je mog¡}o brÇj �oznHkH dvH. Na{ popis �imH upravo t¡ nHjmanj¡ razno-likÇst od dvij¡ �oznHkH { / �} . Propis na{ �imH �isto nHjmanjo brÇj prjeoblokH: pro-


372

mak, pro~ist i popunu nenHvoda. Sv�ako bi dr�ugo opis zahtievao kojo ~lHn u po-pisu ili koj¡ prjeobliku u propisu v�i{e.

U promjerima smo �o)d¡hu,146 kada je osoba, i o

)d¡h�u, kada noje, uz�imali,

da)su osnove bezvisne, a da

)su do~Ztci dodu{e istozvu~ni, ali se rHzlikuj¡ vos-

no{}u. Da)smo smHtrali, da

)je po sriedi samo jedan do~Ztak, kojo se ~as

ponH{H �vosno, a)~as bezvisno, onda bi ga �bolo valjalo obilj�e�iti jo{te jednÇm

dodatnÇm oznakÇm, a i �ivotnZ bismo osnove, kojZ se vlHdaju, kao da su �vosne,mÇrali �boli suobilj�e�iti tÇm dodatnÇm oznakÇm. Ali od

)toga smo odustali, re-

k�Hv{i, da)su po sriedi dvH do~Ztka: jedan �vosan i jedan bezvisan.

Spodobno bismo mogli post¡pati i s n�Çvcima, te s lÇvc�ima doti~no s gos-t�ima. Mogli bismo smHtrati, da su i

)t¡ po sriedi dvie vöste do~ZtHkH, te jedna

priHnjH uz)n�Çvce, druga uz lÇv�ce doti~no �uz

)goste. U

)tome bi slu~Hju jedan

noz imao samo jednu oznaku, on¡ kojH uz doti~nu osnovu pristajZ: �,i, �,#,�,ima, �,e za

)n�Çvce, a za

)lÇvc�e �i

)za

)goste �i, ��#, ��ima, �e. TÇ bi se moglo

primieniti i na do~Ztak nHzovnoka i tvornoka mno�in�Z srj�ednjZga �roda �,aza

)s�ela (s,el�,a), ako se uzimljZ, da za

)~el�a i za zvon�a sl¡�o ��a.

34. O)KNJI@EVN~ME JEZIKU. Knj�i�evno je jezik jezik manjin�Z, kojo sl¡�o

za uzobrazbu ve}in�Z. Sv�rha mu je opismenba pismenjHk�H. ~n se obvezno u~o,ali se samo djel�omicZ nau~o. Pojedonac jedva rHbi jednu desetinu knj�i�evnÇgarje~noka i onolik�o slovnicZ, kolik�o mu je potrj�ebito za pismen�¡ op}itbu. U

)op-

}Çj su porabi samo pribli�ci ka)knji�evnÇmu jeziku.

Knj�i�evno je jezik umjetna tvor�evina nam�ienjena pr�ije svega t�ihÇmu ~it�H-nju, potom pos�Hnju, pHk jHvnÇmu ~it�Hnju, a nHjmanje govor�Znju. NHravno jeziksl¡�o za

)govorn¡ op}itbu, a ne zapisujZ se ve} ako jezi~nZ obradZ rHdi. Jedna

vösta takovoh zHp�osH sl¡�o temeljem za ustanovbu knj�i�evnÇga jez�i~nÇga s¡-stava. Sv�ako pojedono besjednok �imH svÇj jezi~no s¡stav vi{emanje rHzli~anod

)inÇga besj�ednoka. S¡stavi ~lanÇvH �istZ g�ovornZ zaj�ednicZ o~�ituj¡ nHjvi{e

sli~nost�o u sus¡stavlju, kojZ je tÇj zaj�ednici svojstven�o.NHravno su jezi~no s¡stavi raznoliki st�oga, {to se neprjestan�cZ mienjaj¡. A

mienjaj¡ se zatÇ, {to sv�ako ~lHn nov�Çga �nara{tHja samo veom�a malen�u ~Zstjezika promH gotovu, a nHjve}i d�io �izponova tvoro, sl¡��Z}i se rHzli~itom nH~i-nima. Jezik je izr�azito novotvoran s¡stav, kojemu je mjenljivÇst posljedak na-s�umi~nosti pri izboru nasl�ie|enoh i novotvornoh tvorben�oh srjedstHv�H, {to

)ih

besj�ednoci na)svom razinama jezi~nom upor�avljaj¡.

Zada}a je knj�i�evnÇga jezika, da razmimoil�azZ}e se jezi~nZ s¡st�Hve uskladoi ujednoli~o, da svrhovitu mjenljivÇst usmjero, a nesvrhovitu ob�uzbijZ, da po-dupirZ i razvojH rHzlikovnH srjedstva, da op}ejezi~n¡ tvorbenÇst omog¡}o i pro-mi~Z, te da tome granice zaj�ednicZ knji�evnojezi~nZ, kolik�o je god mog¡}e, pro-{oro.

35. ODBIRNG MJ�ERILA ZA)KNJI@EVNn S¿STAV. Knj�i�evno se jezi~no s¡-

stav stv�arH prokupom grH|Z, odbirom prikladnoh obilje�ja i opisom njihovom.

146 �nv{i}, Ortoepsko rje~nok: })d¡hu, o)dúhu.


373

Da)bi opis �bio usvojlj�iv, valjH brÇj jedinocH u popisu �i

)brÇj pr�avolH u propisu

svesti na nHjmanj¡ mj�eru.S¡stav, kojo rHzlikujZ klen, �jablHn, jagnjZd, jasiku, �javÇr �i

)topolu, �imH v�e-

}¡ raznolikÇst i)ve}¡ rHzlikovnÇst od s¡stava, kojo oh ne rHzlikujZ, nego se

sl¡�o samo �rie~ju �drvo. Raznolikijo je i razlikovnijo s¡stav prikladnijo, da)budZ

�odabrHn za {irokZ knji�evnZ, znanstven�Z i umjetno~kZ potrjebe, nego s¡stavograni~en na uzk¡ svakodnevn¡ porabu. Potrjebe su zaj�ednicZ mn�ogo v�e}Zod

)potriebH jednog�a �~lHna njZzina.S¡stav, u kojeme �rie~i sabÇl, {najder, {art¡r, terzija, {avac, krojH~ upu}uj¡

na)istÇga ob�rtnoka, razpolH�Z dod¡{�Z �istÇm raznol�iko{}u (kao prjedhodno pro-

mjer s drv�Z}em), ali mu nedostajZ rHzlikovnÇsti. PrvZ se ~etiri ne uklHpaj¡ uobstojZ}o s¡stav. Pos�¡|ene su iz ma|HrskÇga, nj�ema~kÇga, taliHnskÇga doti~not�urskÇga, te st�oga za

)nHs nerazumljive, �tZ�ko u~ljive. Ne razabirZ se, da su tÇ

tvorenice od glagÇl�H szab �krojiti�, schneiden �rj�ezati�, latonskÇga sarcore �k�r-pati� doti~no od irHnskZ �imenice darz �{av�. Pri daljnjÇj tvorbi povlH~Z �za

)so-

bÇm t¡|e obrazce (gdje oh imaj¡) {najder�Hj, {arturija, terzil�uk. U)knji�evno se

tvorben�o s¡stav uklHpH samo obi~nH tvorenica krojH~ i)stHrH obilj�e�enica {a-

vac, protute�a {v�alji. OstHlZ ostaj¡ na razin�i pokr�ajon{tinZ i nHrje~{tinZ. One ine prip�adaj¡ jednom�u s¡stavu, a ne

)bi om �bolo ni

)svrhZ.

Dr�ugÇ je, kada su po sriedi suzn�a~nice. PromjericZ, nj�eko }Z u)nHs op}enito

govoriti, a)tÇ po izkonu znH~o �grHkati�. Kojo obitHvaj¡ �uz

)more, to }Z besj�editi,

kao �zasj�edati�. Kojo su na domak CönZ �GorZ, to }Z zb�oriti �zborovati�. Na do-mak }Z SlovZnijZ pr�aviti �razpr�avljati�. Na domak }Z B�osnZ divHniti, a

)tH

izt�o~njH~kH tu|ica znH~o zapravo �vie}ati�, jo{te pravije �zapisni~Hriti�. KojZ jezahv�atila srbij�Hn{tina, to }Z pro~ati, tj. �prispodHbljati�, po crkven�Çj porabi, izp.tal. parlHre od crkv. lat. parabolHre �por�editi� i {p. hablar �govoriti� od lat. fHbu-lHri �razgovHrati se�, zapravo �b�ajati�. T¡ prvZ tro suzn�a~nice s¡stava knj�i�ev-nÇga ne naru{Hvaj¡, a posljednjZ tro nZmaj¡ ¡v�ietH za prohvat.

Spodobnom nH~inom prosu|�ujZmo i pri izboru naglasnoh i)obli~noh ina~ocH

za)knji�evn¡ porabu. T�urskH se �rie~ torba srj�e}Z u raznol�ikosti ~et�irij¡ ina-

~ocH t�orba t�Çrba torb�a tÇrb�a147. T¡ se istodobno pojavljuj¡ �oba prjedhodnorazmHtrHnH odnosa. Na razin�i se naglaska o~�itujZ podpuna rHzlikovnÇst ~et�i-rij¡ p�ostHvH u oprjeci s podpunÇm jednol�iko{}u u govor�u �op}Z porabZ.U

)drug¡ �r¡ku, na zna~ben�Çj razin�i �imHmo podpunu nerHzlikovnÇst. PotHmo

se, kojo lok valjH odabrati knj�i�evnom.Osim raznol�ikosti ~lanÇv�H u popisu, obstoj�o i raznolikÇst razd�iobZ njihovZ

u postavi. U){kolno~kÇme se i op}epor�abnÇme govor�u jHvljH tZ�nja ograni~bZ

mj�esta naglaska doti~no oviska na prvo slog. Kao protute�a tomu za)borHn¡

porabu dobovaj¡ �prjednÇst torb�a i tÇrb�a.Sv�ako zHpis ustaljujZ stHnje s¡stava, kojo je u

)~asu zabilje�be bio prim�ien-

jen. Sv�rha je knj�i�evnÇga zHpisa ustHliti i ~¡vati zate~enÇ stHnje. Knj�i�evno jejezik svjedo~anstv�o �pro{losti. �Bio Çn i utemelj�en na govor�u jednZ osobZ, opZt}e se s �vrjemenom od njega udaljovati onolik�o, kolik�o se b�ude nHravno �govÇr

147 H�e; bxbů- G ° �t df ° cr b= 139.: n }h , f , n òh , f , n yh , f , n óh , f .


374

tZ �istZ osobZ nezaustavljivo mienjao. Uvr�ie�enÇst u pro{lost�i povlH~o �za)so-

bÇm i nHstojbu izkon¡ �obviest pri tvorbi ili posudbi {to)bolje uz~¡vati.

T�ursko je naglasak torba� (torbF). TÇ je nav�edbeno naglasak. Pril�ago|eno b�u-dZ torb�a (tòrba). THj se lok u

)nHs osmi{ljHvH kao gl�agolnH �imenica �tor�Znje�.

Bud¡}i da promHtrHnH �rie~ noje gl�agolnH izvedenica, podlie�Z dHljnjÇj pril�agod-bi. P�olo�HjnÇm duljbÇm dobovHmo knj�i�evno lok tÇrb�a, izp. tu|icu kÇrp�a �ko-{ara� s duljbÇm prjema krat~in�i u

)njema~kÇme Korb.

�Za)lok, kojo se rHbi u

)svezi �dvie tÇrbe�, razpolH�Zmo osmima ina~�icama:

t�orbe t�Çrbe torb�e tÇrb�e t�orbZ t�ÇrbZ torb�Z tÇrb�Z. PrvZ ~etiri predst�avljaj¡ �likovenHzovnoka mno�in�Z, a

)drugZ ~etiri lok rodnoka jednin�Z, kako Bene{i} propi-

sujZ.148 PotomnjH poraba velo, da �imenica u malin�i (uz brojnoke 2�4) bez rHz-likZ u rodu stojo sv�agda u rodnoku jednin�Z. THj se �slu~Hj nZ}e borati za

)knji-

�evno, jer se t¡ raznolikÇst pHde�nZ porabZ zatirZ u poredbi s dr�ugom �slu~H-jem, kada je malin�a mu�k�Çga i

)srjednjZga �roda jednHka rodnoku jednin�Z, a

malin�a ��enskÇga �roda nHzovnoku mno�in�Z.Za rodnok mno�in�Z razpolH�Zmo trodesetima ina~�icama: osmima izto~nima

uvezen�icama t�orbo t�Çrbo torb�o tÇrb�o t�orbi t�Çrbi torb�i tÇrb�i, koje �odmHh odpi-s�ujZmo, i dvHdeset i dvjema ostHlima; od

)toga devetima s nepokr�H}enima du-

ljin�ama: petima trosl�o�icama su dvjema kon�a~nima duljinama t�orHbH t�ÇrHbHtor�HbH tÇr�HbH, torHb�H, ~et�irima dvosl�o�icama s kr�ajnjÇm duljinÇm t�orbH t�Çr-bH torb�H tÇrb�H. U

)tima se devetima m�o�e neknj�i�Zvno pokrHtiti kr�ajnjo slog

t�orHba t�ÇrHba tor�Hba tÇr�Hba torHb�a t�orba t�Çrba torb�a tÇrb�a, a u ~et�irimai)srjednjo sl�og t�oraba t�Çraba tor�aba tÇr�aba.Gubotkom se duljon�H ne smanjujZ samo raznolikÇst naglaska nego i rHzlik-

ovHnje rie~�o (1), rHzlikovHnje pHd�Z�H (2) i rHzlikovHnje jednin�Z i mno�in�Z (3):

(1) Ako se ne)sla�Z, �ondH se ne

)slH�Z. (Ako se nè

)sla�Z, }ndH se nè

)slH-

�Z.)

(2) �Eno tÇrbe. �Eno tÇrb�Z. (Wno tórbe. Wno tórbZ.)

(3) NZmH krola. NZmH krol�H. (NRmH kríla. NRmH krílH.)

GubotnZ pojave ne)id¡ u knj�i�evno s¡stav, te ostajZ �devZt likÇv�H za izbor:

pZt trosl�o�ocH i ~etiri dvosl�o�ice. Knj�i�evno izbor dHje �prjednÇst podpunijomlikovima prjed nepodp�unima. OstajZ daklZ za daljnj¡ obradu pZt trosl�o�ocH. Iz-me|u

)njoh se borH onH, kojÇj je ovisak bl�i�e kÇncu, a tÇ je lok torHb�H. THj pris-

tajZ �uz)oba kr�ajnje ov�o{enH �loka jednin�Z torb�a i tÇrb�a. Prvoslogo ovisak os-

tHloh dvaj¡ likÇv�H t�orba i)t�Çrba upu}ujZ na obstojnÇst oviska, te u�

)njoh pris-

tajZ samo lok t�orHbH. �Lok bi t�ÇrHbH �bio zami{lj�iv, da nastajZ, gubotkom visokZuzl�aznosti, �od

)loka tÇ�rHbH (tõrHbH) �uz

)lok nHzovnoka jednin�Z tÇ�rba (tõrba) s

n�epolo�HjnÇm duljbÇm.Utvr|�ujZmo, da

)je raznolikÇst naglasnoh likÇv�H u mno�ini u odnosu prjema

jednin�i gdjekad sm�Hnjena. TÇ je u)skladu s �op}Çm spoznajÇm o ograni~bi raz-

148 Bene{i}, Gramatyka 182: dvmje sèstrZ, trg �ènZ, ~ètiri rú�Z.


375

nol�ikosti u mno�ini, bud¡}i da)se u mno�in�i i raznolikÇst rodÇv�H (1), brojZv�H

(2) i pHd�Z�H (3) zatirZ, izp.

(1) �ImH unuke, kojo su poodrHsli. �ImH unuke, kojZ su poodrHsle.

(2) VrHta su samo jedna. VrHta su samo dvoja.

(3) Onima m�o�e{, a ovomu ne)mo�e{. Onima m�o�e{, a ov�ome ne

)mo�e{.

Op}enito govorZ}i, u)knji�evno se s¡stav ne boraj¡ ujedn�H~ena obilje�ja. Na

naglasnÇj su razin�i tÇ ujednaka po duljin�i, po nagl�asnÇme mj�estu i po prvo-sl�ogosti. Knj�i�evno jezik dHje �prjednÇst odte�nÇj smjenljivosti, giblj�ivosti na-gl�asnÇga mj�esta �i

)polo�Hju njegovu bl�i�e kr�aju postavZ.

Tri su nH~ina, kako {tÇk�Hvci ps�uj¡ �bogove (zapravo {Zst, jer se dva lokarHbZ za stotinu, starijo sto i

)mla|o stÇ):

StÇ mu bogÇv�H! (Sty mu bogóvH!) po jugozHpadnÇme govor�u i po Budm�Hniu149

StÇ mu bog�ÇvH! (Sty mu bògÇvH!) po ist�o~nÇme govor�u i po)Mareti}u150

StÇ mu b�ogÇvH! (Sty mu b}gÇvH!) po)ju�nÇme govor�u i po Dan�i~i}u151

Prvo promjer ~¡vH stHr¡ raznomjestnÇst naglaska knj�i�evnÇga nHslje|a hr-vHtskÇga, podupirZ oprjeku me|u izr�avnima i kosima pHde�ima mno�in�Z �bo-govi ≠ bogÇv�H!, te oprje~ujZ kosZ pHde�e jedni�nZ kosom pHde�ima mno�in�Z�bogu ≠ bogov�ima.

Dr�ugo obiljZ�HvH ml�a|¡, srbijHnsk¡ porabu, uklanjH raznomjestnÇst naglas-ka, ujedna~ujZ naglasnZ vöste i uklanjH oprjeku me|u pHde�ima u mno�in�i uz-laznom nap�ievkom bog�ovi, bog�ÇvH!, ali uvodo �novu oprjeku, u

)na{eme

promjeru, me|u silaznÇm jednin�Çm i uzlaznÇm mno�in�Çm u svima pHde�ima.Tr�e}o ujedna~ujZ naglasnZ vöste, ukodH naglasn¡ raznomjestnÇst i oprjeku

me|u pHde�ima u mno�in�i silaznom nap�ievkom, te podpunoma uklanjHnapjevn¡ oprjeku me|u jednin�Çm i mno�in�Çm �boga, b�ogovi, b�ogÇvH!.

Prvo je nHj raznolikijo i)nHj razlikovnijo, a

)tre}o nHjmanje.

36. OBJ�ASNITBA UZ PRJEGL�EDNICU OVISNY VLADBY. Da)bi se dHtci

mogli po~Zti razglHbati, valjH oh pov�r{imicZ razrZditi. I u jednin�i su i u mno-�in�i mog¡}e tro naglasnZ vladbe:

1. ovisak je na osnovi, stup~ast pop¡t znHmkZ »1«2. ovisak je ~as na osnovi ~as na do~etku, vijug�av pop¡t znHmkZ »2«3. ovisak je na do~Ztku ili na

)kraju osnovZ, kada je do~Ztak �prHzan, a u

zovnoku skH~Z na ~elo �izgovornZ cjelin�Z, te ovisbenH krivulja podsje}Hna

)znHmku »3«U popis ne uvr{}�ujZmo prom�ierH zovnoka, kada mu se u izto~nom govor�ima

u mno�in�i svoh rodÇv�H i u jednin�i srj�ednjZga �roda ovisak ne)mienjH. Uz

)t¡

149 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: izp. lRd, lXda, lXdovi, ledóvB.

150 M�areti} u prievodu Iliad�Z HomZrove: bògÇvH 1:544, 4:68, 5:426, 8:49 ...

151 Dani~i} u Rje~noku JAZU: b}gÇvH.


376

izto~n¡ porabu djel�omicZ pristajZ i slovnica Florsch�ütz~eva, izr�i~ito tvöd�Z}i:»O

)svom �imenicama sr�ednjZga �roda valj�H zn�ati, da im je N. A. V. jednin�Z

�jednHk i N. A. V. mno�in�Z.«152 �Eto promjera, kada se za)knji�evno s¡stav borH

m�anjH raznolikÇst pHd�Z�H, u mno�in�i samo trij¡ mj�e{te dovukovsk�oh {estij¡.U prjegl�ednici su pojedonZ vöste ozn�H~ene dvjema zn�Hmkama, prvH se to~Z

ovisnZ vladbZ u jednin�i, a)drugH ovisnZ vladbZ u mno�in�i: 11, 12, ..., 32, 33..

N�Z}emo navoditi oblok�H u)imenocH s obst�Çjnom istomjestnom oviskom u

jednin�i i u mno�in�i, kakovi su promjericZ:

kr�uh kr�u{ac kr�u{~i} kr�uhHr; kruho�d�er kruhob�orac bezkr�u{icabl�ato bl�atce bl�ati{te bl�ata{ce bl�atHnce; blatov�itÇstsl�ama sl�Hmka sl�amnja~a sl�Hm~ica sl�amarica; slamur�ina;

Prjema)tome }emo pod

)oznakÇm 11 nalaziti promjere, u kojoh je ovisak na

osnovi, ali noje u)svom oblocima na

)istÇme mj�estu.

U uglatom su zHgradama naveden�i podc�rtHni �obloci, kojo sukladno s �op}imamj�erilima ~¡v�Hnja rHzlikovnosti i raznol�ikosti ne pristaj¡ u

)s¡stav knj�i�ev-

nÇga jezika. Me|u)njima }Z se, a gdjegdje i izvan

)njoh nH}i gdjekoj�o, kojo se

�stjecHjem prol�okH jesu uz�imali u hrvHtskÇj porabi knj�i�evnima, te)bi za ne-

volju u oprHvdHnom slu~Hjima mogli gdjekad b�iti i unapriedak r�Hbljeni. To sum�etn¡ti u okr¡glZ zHgrade, ali su upozorbZ �rHdi i oni podc�rtHni. U vit�i~astomsu zHgradama naveden�i izkono hrvHtsko raznomjestno petonaglasno �obloci s to-me, da

)je u orudnoku v�e}Z rHzlikovnosti �rHdi �uzZt do~Ztak s duljin�Çm i s po-

makom oviska. Podc�rtHni su i posvem�a novotv�orno �obloci u mjestnoku bezv�is-nÇga srj�ednjZga �roda obilj�e�eni udvoj�enima okr�¡glima zHgradama.

ValjH pri)sveme tome imati na ¡mu, da sv�akH jedinica u jeziku ne prjed-

stavljH samo sebe �sHmu, nego je �ujedno prjedst�avnica iliti �oglZdno promjerakcjelokupnZ vöst�Z svoh takovoh, njÇj spodobnoh jedinocH.

37. OBZOR �IMENnCG S NAOSNOVNnM OVISKOM U JEDNINI

11

�bÇg �boga �o)bogu; �bozi [b�ÇgH153 b�ozima // (bog�ovi154 bog�ÇvH bog�ovima)]

�brHv �brHva �o)brHvu; [brHv�ovi155 brHv�ÇvH brHv�ovima]

m�i{ m�i{a o)m�i{u; [mi{�evi156 mi{�ZvH mi{�evima]

medvj�ed medvj�eda; medvj�edi m�edviedH medvj�edima

152 Florschütz, Gramatika 43.

153 Dani~i} u Rje~noku JAZU: bygB.

154 V j cr j d° t dbů- Ht xybr =: , òuj db .

155 ňbcf kj dbů- Ht xybr =: , h ádj db .156 V j cr j d° t dbů- Ht xybr =: v ùi t db .


377

R}an�in R}an�ina; (�R}Hni �R}HnH �R}Hnima)157

kolj�eno kolj�ena; kolj�ena k�olienH kolj�enimapoluvriem�e poluvrj�emena158 �poluvrieme!; poluvrj�emena poluvrj�emZnH

poluvrj�emenimanedj�elja nedj�elju; nedj�elje n�edieljH nedj�eljama

12

�tHst �tasta �o)tastu; �tasti tHst�H tast�ima // �tastovi tastÇv�H tastov�ima

�brHv �brHva �o)brHvu; �brHvi brHv�H159 brHv�ima // �bravovi bravÇv�H bravov�ima

�m¡� �m¡�a �o)m¡�u; �m¡�i m¡��H [m�¡�ima // m�u�evi] mu�Zv�H [m�u�evima160]

�djevZr �djevera �o)djeveru; �djeveri djevZr�H djever�ima // �djeverovi djeverÇv�H

djeverov�ima�gol¡b �gol¡ba �o

)gol¡bu; �gol¡bi gol¡b�H gol¡b�ima // �golubovi golubÇv�H

golubov�ima

(g�ol¡b g�ol¡ba o)g�ol¡bu; g�ol¡bi) gol¡b�H gol¡b�ima // (g�olubovi) golubÇv�H

golubov�ima

pr�ijatelj pr�ijatelja o)pr�ijatelju; pr�ijatelji prijatZlj�H prijatelj�ima

n�eprijatelj n�eprijatelja o)n�eprijatelju; n�eprijatelji neprijatZlj�H neprijatelj�ima

[nepr�ijatelj nepr�ijatelja; nepr�ijatelji neprijatZlj�H neprijatelj�ima]161

vin�ogrHd vin�ogrHda; vin�ogrHdi [vinogrHd�H vinogrHd�ima]162

doljan�in163 doljan�ina; �doljHni (d�oljHni) doljHn�H doljHn�imagospod�in gospod�ina; gospod�a �gospodi �gospodu �gospodo!�oko �oka �u

)oku; �o~i o~�ij¡/o~�o o~�ima

tel�e tel�eta �tele!164; �telHd �telHdi o)telHd�i // �telHdi telHd�o telHd�ima

m�a~e m�a~eta m�a~e!; �ma~Hd �ma~Hdi o)ma~Hd�i // �ma~Hdi ma~Hd�o

ma~Hd�ima // m�a~i}i ma~o}�H ma~i}�ima

157 Milas, IzprHvci 144.: Å}Bni, Å}BnB, Å}Bnima.158 Ht xybr V �f nbwt c�hgcr t (po obradi hrvHtskÇj): polùvremena.159 Dani~i} u Rje~noku JAZU: brávB, brFvovi, bravóvB.160 L f ybxbŮ- F r w�t ynb, 22.: v e+; t db v f =161 L f ybxbŮ- F r w�t ynb, 49.162 L f ybxbŮ- F r w�t ynb, 46.: db y j oh ál B, db y j uh ál b v f =163 Izp. podc�rticu 80.

164 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 227: dj r = r é , t = V j cr j d° t dbů- Ht xybr = 942.


378

siro~�e siro~�eta �siro~e!; �siro~Hd �siro~Hdi o)siro~Hd�i // �siro~Hdi siro~Hd�o

siro~Hd�ima

~eljHd�e ~eljad�eta [~eljHd�eta165] �~eljHde!166; �~eljHd �~eljHdi o)~eljHd�i // �~eljHdi

~eljHd�o ~eljHd�imapoletHr~�e poletar~�eta [poletHr~�eta] �poletHr~e!167; �poletar~Hd �poletar~Hdi

o)poletar~Hd�i // �poletar~Hdi poletar~Hd�o poletar~Hd�ima

diet�e djet�eta �diete!; djec�a �djeci �djecu �djeco!�svHst �svasti (�o

)svasti); �svasti svast�o svast�ima

�kokÇ{ �koko{i (�o)koko{i); �koko{i koko{�o koko{�ima

(k�okÇ{ k�oko{i o)k�oko{i; k�oko{i) koko{�o koko{�ima

13

�polje �polja �u)polju; polj�a pÇlj�H polj�ima �polja!168

�sieno �siena �u)sienu; sien�a sien�H sien�ima �siena!

�jezero �jezera �na)jezeru; jezer�a jezZr�H jezer�ima �jezera!

�jestovo �jestova �u)jestovu; jestov�a jestov�H jestov�ima �jestova!

r�ame r�amena na)r�amenu; ramen�a ramZn�H ramen�ima �ramena!

plem�e �plemena �pleme! �u)plemenu; plemen�a plemZn�H plemen�ima �plemena!

prjez�ime prjez�imena; [prjezimen�a prjezimZn�H prjezimen�ima]169

vriem�e �vrjemena �vrieme! �u)vrjemenu; vrjemen�a vrjemZn�H vrjemen�ima

�vrjemena!170

nevriem�e/[ �nevrieme] �nevrjemena/[nevrj�emena] �nevrieme!�u

)nevrjemenu/[u

)nevrj�emenu]; nevrjemen�a nevrjemZn�H nevrjemen�ima

�nevrjemena!poluvriem�e poluvrj�emena �poluvrieme!; [poluvrjemen�a171 poluvrjemZn�H

poluvrjemen�ima]

165 Dani~i} u Rje~noku JAZU: ~eljádeta.

166 Milas, Izpr�Hvci 248.: ~eljáde, ~eljàdeta, vok. ~XljBde.

167 PHvi}, Akcenat 100.: izp. hranjení~e, vok. hrFnjeno~e!.

168 Budm�Hni, Grammatica 31.: Nom. pòlja, Voc. p}lja.

169 V j cr j d° t dbů- Ht xybr 942.: g h t pb v èy f - g h t pb v éy f - g h t pb v èy b v f =170 �nv{i}, Ortoepsko rje~nok: x, vg stBrH d}brH vrXmena!

171 Pravop�is novosadsko: poluvremèna, �énH.


379

38. OBZOR �IMENnCG S RAZNOMJESTNnM OVISKOM U JEDNIN�I

21

ml�in ml�ina (u)mlin�u)172; ml�ini ml�onH ml�inima // ml�inovi ml�inÇvH

ml�inovima�bÇk �boka na

)bok�u; �boci [b�ÇkH b�ocima // b�okovi b�okÇvH b�okovima]

�brÇd �broda na)brod�u; �brodi [br�ÇdH173 br�odima // (brod�ovi brod�ÇvH

brod�ovima)]�brieg �briega na

)brieg�u; [br�jegovi brj�egÇvH brj�egovima]174

�viek �vieka u)viek�u; [viek�ovi175 viek�ÇvH viek�ovima]

�mozak �mozga u)mozg�u; [(mozg�ovi m�ozgÇvH/mozg�ovH176 mozg�ovima177)]

~�e{alj ~e{lj�a �~e{lju!; ~e{lj�evi ~�e{ljZvH/(~e{lj�ZvH) ~e{lj�evima

sm�rt sm�rti (na)smrt�i)178; sm�rti sm�rto sm�rtima

nem�ilÇst nem�ilosti [u nemilost�i179]

22

�rÇg �roga na)rog�u; �rozi rÇg�H/rog�¡/(r�og¡) roz�ima // �rogovi rogÇv�H rogov�ima

�brieg �briega na)brieg�u; �briezi brieg�H briez�ima/[br�iezima] //

�brjegovi/[brj�egovi] brjegÇv�H brjegov�ima180/[brj�egovima]181�nokat �nokta na

)nokt�u; �nokti nokHt�H nokt�ima // �noktovi noktÇv�H noktov�ima

��lHkat �lHkta na)lHkt�u; �lHkti lakHt�H lHkt�ima // �laktovi laktÇv�H laktov�ima

�kamZn �kamena na)kamen�u; �kameni kamZn�H kamen�ima // �kamenovi

kamenÇv�H kamenov�ima�pojHs �pojHsa o

)pojHs�u; �pojHsi/�pojasovi pojHs�H/pojasÇv�H

pojHs�ima/pojasov�ima�razgovÇr �razgovora u

)razgovor�u; �razgovori razgovÇr�H razgovor�ima

�dogo|Hj �dogo|Hja u)dogo|Hj�u; �dogo|Hji dogo|Hj�H dogo|Hj�ima

172 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % e v kùy e =173 Dani~i~ u Rje~noku JAZU: brydB.174 Pravop�is novosadsko: brmjezima, brXgovi, brXgÇvH, brXgovima.175 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % dér j db =176 Fr�Hn~i}, Slownik: mòzgÇvH.177 V j cr j d° t dbů- Ht xybr 938.: v òpuj db , v }puÇdH, v òpuj db v f .178 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % y f cv h,i b .179 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % 944.: ��ò�i �

180 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 21.: ��X��ó�â, ��ò��

181 Dani~i} u Rje~noku JAZU: brmjezima, brXgovi, bregóvB, brXgovima.


380

nog�a �nozi �nogu �nogo!; �noge nog�¡/(n�og¡)/nÇg�H nog�amar¡k�a �r¡ci �r¡ku �r¡ko!; �r¡ke ruk�¡/r¡k�H ruk�amadask�a �dasci/[dasc�i] �dasku �dasko!; �daske dasHk�H dask�amagrZd�a �grZdi/[grZd�i183]��grZdu �grZdo!; �grZde grZd�H gred�ama/[grZd�ama184]Çvc�a �Çvci �Çvcu �Çvco!; �Çvce ovHc�H ovc�amacriepnj�a �criepnji �criepnju �criepnjo!; �criepnje crjepHnj�H crjepnj�ama185

brzin�a [brzin�i186] �brzinu �brzino!; �brzine brzon�H brzin�amaplanin�a �planini �planinu �planino!; �planine planon�H planin�amasvjedo~b�a �svjedo~bi �svjedo~bu187 �svjedo~bo!; �svjedo~be svjedo~Hb�H

svjedo~b�ama �svjedo~be!veli~in�a �veli~ini188 �veli~inu �veli~ino!; �veli~ine veli~on�H veli~in�ama

sm�rt sm�rti (na)smrt�i); sm�rti [smrt�o smrt�ima]

�nÇ} �no}i po)no}�i {no}j¡�} ; �no}i no}�o no}�ima

�stvHr �stvHri u)stvHr�i { stvHrj¡�} ; �stvHri stvHr�o stvHr�ima

�bolZst �bolesti u)bolest�i {bole{}¡�189} ; �bolesti bolest�o bolest�ima

�oblHst �oblHsti u)oblHst�i {oblH{}¡�} ; �oblHsti oblHst�o oblHst�ima

�knji�evnÇst �knji�evnosti u)knji�evnost�i {knji�evno{}¡�} ; �knji�evnosti

knji�evnost�o knji�evnost�ima�zapovied �zapoviedi po

)zapovied�i { zapovie|¡�} ; �zapoviedi zapovied�o

zapovied�ima

23

~�e{alj ~e{lj�a �~e{lju!; ~e{lj�i ~e{Hlj�H ~e{lj�ima �~e{lji!

[ �dinHr190 �dinHra na)dinHr�u]; dinHr�i dinHr�H dinHr�ima �dinHri!

polje �polja ((na)polj�u191)); polj�a pÇlj�H polj�ima �polja!

182 Cn�t dHyj dbů , F r e�Zynb 21.:��241.183 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % 943.184 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % uh él f v f .185 Fr�Hn~i}, Slownik: crmjepnje crepánjH crèpnjama.

186 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % 943=187 �nv{i}, Posavsko 24.: svidòPba, svmdoPbu.

188 Budm�Hni, Grammatica 41.: vXli~ini, vXli~inu; vXli~ine.

189 �nv{i}, Posavsko 25.: bole{}õm, i kokò{¡ (t.j. koko{ju) u Ma�ur�ani}a (v. Slov. Hrv. 47).

190 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 37.: l ºyBh ; l b yáh b =191 Br�Çzovi}, F�Çjnica 155.: u)pòlju.


381

�mZso �mZsa ((u)mZs�u192)); mZs�a mZs�H mZs�ima �mZsa!

�jezero �jezera ((u)jezer�u193)); jezer�a jezZr�H jezer�ima �jezera!

�jestovo �jestova ((u)jestov�u)); jestov�a jestov�H jestov�ima �jestova!

r�ame r�amena ((na)ramen�u194));�ramen�a ramZn�H ramen�ima �ramena!

plem�e �plemena ((u)plemen�u));�plemen�a plemZn�H plemen�ima �plemena!

vriem�e �vrjemena ((u)vrjemen�u));�vrjemen�a vrjemZn�H vrjemen�ima �vrjemena!

39. OBZOR �IMENnCG SA ZAOSNOVNnM OVISKOM U JEDNIN�I

31

ma~� ma~�a �ma~u!; ma~�evi m�a~ZvH/(ma~�ZvH195) ma~�evimakrHlj� krHlj�a �krHlju!; krHlj�evi krHlj�ZvH krHlj�evimaposao� posl�a �posle!; posl�ovi p�oslÇvH/[posl�ÇvH]196 posl�ovimaorao� Çrl�a �Çrle!; orl�ovi �orlÇvH orl�ovima // [Çrl�ovi Çrl�ÇvH197 Çrl�ovima]konac� kÇnc�a �kÇn~e!; k�Çnci k�onHcH k�Çncimavienac� vienc�a �vien~e!; [v�ienci198 v�ienHcH v�iencima]sel�o sel�a �selo!199; s�ela s�ZlH s�elimarebr�o rebr�a �rebro!; r�ebra r�ebHrH r�ebrimabövn�o bövn�a �bövno!; b�övna b�rvHnH b�övnima

32

dn�o dn�a; dn�a d�HnH dn�ima

konj� konj�a �konju!; konj�i {kÇnjH�h konj�em o)k�onjoh k�onjo}

|Hk� |Hk�a �|H~e!; |Hc�i {|HkH�h |Hk�om o)|H�coh |H�co}

192 Re{et�Hr, BetÇnung 70. �nv{i}, Posavsko 248. Br�Çzovi}, F�Çjnica 155.: u)mésu.193 Rje~nok JAZU, nat�u~ica: jezèru.

194 �nv{i}, Posavsko 248: ramènu, plemènu, vremènu

195 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 26.: v àxRdB.

196 Fr�Hn~i}, Slownik: pòslÇvH. Osnova je pos#l��.

197 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 220.: óh k j df = Osnova je or#l��.198 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % déy f w- dRy wb .199 Budm�Hni, Grammatica 31.: Nom. sèlo, Voc. sXlo.


382

kobac� kobc�a �kob~e!; kobc�i [k�obHcH200] kobc�ima �kobci!201vrHbac� vrHbc�a �vrHb~e!; vrHbc�i vr�HbHcH vrHbc�ima �vrHbci! // {vrH�bHcHh

vrHbc�em po)vrH�bcoh vrH�bco}

junHk� junHk�a �junH~e!; junHc�i �junHci! { junHkH�h junHk�om o)junH�coh

junH�co}sinovac� sinÇvc�a �sinÇv~e!; sinÇvc�i [(sin�ovHcH202)] sinÇvc�ima �sinÇvc�i!komHrac� komHrc�a �komHr~e!/[kom�Hr~e!203]; komHrc�i kom�HrHcH komHrc�ima

�komHrci!204 // {komH�rHcH komHrc�em u)komH�rcoh komH�rco}

gospodHr� gospodHr�a �gospodHru!; gospodHr�i �gospodHri! {gospodHrH�hgospodHr�om o

)gospodH�roh gospodH�ro}

Dalmatonac� Dalmatonc�a �Dalmaton~e!205/[Dalmat�on~e!206]; Dalmatonc�iDalmat�onHcH Dalmatonc�ima �Dalmatonci!207 // {Dalmato�nHcH25hDalmatonc�em o

)Dalmato�ncoh Dalmato�nco}

NovopazHrac� NovopazHrc�a �NovopazHr~e!/[Novopaz�Hr~e!] ; NovopazHrc�iNovopaz�HrHcH NovopazHrc�ima �NovopazHrci!208 // {NovopazH�rHcHhNovopazHrc�em o

)NovopazH�rcoh NovopazH�rco}

rebr�o rebr�a �rebro!; r�ebra [rebHr�H209] r�ebrimaposm�o posm�a �posmo!; posm�a p�osHmH posm�ima �posma! // {po�sHmHh posm�om

�posma! o)po�smoh po�smo}

ple}�e ple}�a �ple}e!; �ple}i ple}�o ple}�imapoznHnstv�o poznHnstv�a �poznHnstvo!; poznHnstv�a pozn�HnstHvH poznHnstv�ima

�poznHnstva! // {poznH�nstHvH poznHnstv�om o)poznH�nstvoh poznH�nstvo}

poglavHrstv�o poglavHrstv�a �poglavHrstvo!; poglavHrstv�a poglav�HrstHvH�poglavHrstva! poglavHrstv�ima // {poglavH�rstHvHh poglavHrstv�omo)poglavH�rstvoh poglavH�rstvo}

buh�a [(bus�i buh�u210)] �buho!; �buhe b¡h�H buh�amasl¡g�a [(sl¡z�i sl¡g�u211)] �sl¡go!; �sl¡ge slug�¡/sl¡g�H slug�ama

200 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 206.: r }, f wf .201 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. k}pci.

202 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % �ù��.203 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 220. r òv f h xt .204 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. k}mBr~e. Izp. PHvi}, Akcenat 71.: bjXgínci.

205 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. DFlmaton~e.

206 Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 206.. L f k v à� b y xt .207 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. DFlmatonci. Cn�t df yj dbů- Cf dh�t v t yb ĺt pbr 220:. L f k v f �úy wb .208 PHvi}, Akcenat, 71.: N}vopazBrci!.

209 V j cr j d° t dbů- Ht xybr % h X��, h t , áh f .210 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 7. , y,[ e - , y+[ t .211 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 7. cky/ue - cky(ut .


383

Çvc�a [Çvc�i Çvc�u212] �Çvco!; �Çvce ovHc�H ovc�amak¡gl�a k¡gl�u �k¡glo!; k¡gl�e [k�¡gHlH] k¡gl�ama213 �k¡gle!planin�a [planin�i planin�u]214; �planine planon�H planin�ama

33

pas� ps�a; ps�i pHs�H ps�imakonj� konj�a �konju!; konj�i kÇnj�H konj�ima �konji!|Hk� |Hk�a �|H~e!; |Hc�i |Hk�H |Hc�ima �|Hci!215

kosac� kosc�a kos~e!; kosc�i kosHc�H kosc�e �kosci!216

lovac� lÇvc�a �lÇv~e!; lÇvc�i lovHc�H lÇvc�e �lÇvci!217

svjedok� svjedok�a �svjedo~e!; svjedoc�i svjedÇk�H svjedok�e �svjedoci!junHk� junHk�a �junH~e; junHc�i junHk�H junHc�ima �junHci!218

stara~ac� stara~c�a �stara{~e!; stara~c�i stara~Hc�H stara~c�ima �stara~ci!sinovac� sinÇvc�a �sinÇv~e!; sinÇvc�i sinovHc�H sinÇvc�ima �sinÇvci!gospodHr� gospodHr�a �gospodHr�u!; gospodHr�i gospodHr�H gospodHr�ima

�gospodHri!219]dohoda~ac� dohoda~c�a �dohoda{~e!; dohoda~c�i dohoda~Hc�H dohoda~c�ima

�dohoda~ci!zapovjednok� zapovjednok�a �zapovjedno~e!; zapovjednoc�i zapovjednok�H

zapovjednoc�ima �zapovjednoci!zl�o zl�a; zl�a zHl�H zl�ima~el�o ~el�a �~elo!; ~el�a ~Zl�H220 ~el�ima �~ela!krol�o krol�a �krolo!221; krol�a krol�H krol�ima �krola!dobr�o dobr�a �dobro!; dobr�a dobHr�H dobr�ima �dobra!zvÇnc�e zvÇnc�a �zvÇnce!; zvÇnc�a zvonHc�H zvÇnc�ima �zvÇnca!

212 L f ybxbŮ- F r w�t ynb 7.: ódwe - ydwt .213 Pravop�is novosadsko: kígHlH.214 V j cr j d° t dbů- Ht xybr 943.215 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. |Bci. Cn�t df yj dbů , Cf dh�t v t yq ĺt pbr 215.: y)cdbv gf l t ; bv f

v yj ; by�t === l euj epkf pyb=216 PHvi}, Akcenat 70.: k}sci. Cn�t df yj dbů , Cf dh�t v t yq ĺt pbr 222.: r òcwb .217 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. lyvci.218 Budm�Hni, Grammatica 31.: junáci, voc. jºnâci. Pravop�is novosadsko: vok. junáci. Cn�t df yj dbů ,

Cf dh�t v t yq ĺt pbr 223.: izp. dj r = y j cáxb .219 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. g}spodBri, kFpetBni. Cn�t df yj dbů , Cf dh�t v t yq ĺt pbr 223.: izp.

dj r = r f g t �áy b .220 Dani~i} u Rje~noku JAZU: ~élB.221 Re~et�Hr, BetÇnung 54: voc. krglo. Cn�t df yj dbů , Cf dh�t v t yq ĺt pbr 223.: izp. dj r = r húk j .


384

vrjeten�o vrjeten�a �vrjeteno!; vrjeten�a vrjetZn�H vrjeten�ima �vrjetena!stvorZnj�e stvorZnj�a �stvorZnje!222; stvorZnj�a stvorZnj�H stvorZnj�ima �stvorZnja!vrjetenc�e vrjetenc�a �vrjetence!; vrjetenc�a vrjetenHc�H vrjetenc�ima �vrjetenca!svjedo~anstv�o svjedo~anstv�a �svjedo~anstvo!; svjedo~anstv�a svjedo~anstHv�H

svjedo~anstv�ima �svjedo~anstva!tm�a tm�u; tm�e tHm�H tm�ama�en�a �en�u ��eno!; �en�e �Zn�H �en�ama ��ene!223

k¡m�a k¡m�u �k¡mo; k¡m�e k¡m�H k¡m�ama �k¡me!224

jezgr�a jezgr�u �jezgro; jezgr�e jezgHr�H jezgr�ama �jezgre!tÇrb�a tÇrb�u �tÇrbo; tÇrb�e torHb�H tÇrb�ama �tÇrbe!cogl�a cogl�u �coglo; cogl�e cigHl�H225 cogl�ama �cogle!odov�a odov�u �odovo/[od�vo!/odov�o!]; odov�e odov�H odov�ama �odove!226

barutan�a barutan�u �barutano!; barutan�e227 barutHn�H barutan�ama �barutane!

40. RAZREDBG �OSN~VG PO NAGLASN~J VLADBI. Iz prjegl�ednicZ proiz-tje~Z, da naglasno s¡stav knj�i�evnÇga jezika hrvHtskÇga razpolH�Z sedmimavöstama �osnÇvH. TÇ su

1. obstojnZ vosnZ: kr�uh�, bl�at�, sl�am� s istomjestnom oviskom

2. neobstojnZ vosnZ: sj.eme(n)�, tj.eme(n)�, v.ime(n)� ozn�H~ene visok�opod�ign¡tÇm bodicÇm ».« s raznomjestnom oviskom u sklonbi, a s is-tomj�estnome u tvorbi i uz prjednagl�asnicu

3. neobstojnZ dvovisnZ s do~Ztnom oviskom u jednini kao u prjedvisnoh�osnÇvH, a s osnovnom poluviskom s oznakÇm »,« u mno�in�i:k,on#c��, l,on#c��, n,ov#c��; b,rv#n�� s duljbÇm po polo�Hju pri ne-ogl�H{enÇme poluglasus,el��, r,eb#r�� s krat~in�Çm

4. neobstojnZ prjedvisnZ:pop��, krHlj��, ~e{lj��, st¡p#c��, svjedok��, hajd¡k�� , pos#m��, pi-sam#c��, sest#r�,� s do~Ztnom oviskom, kojo se prjed

)prHznom do-

~Ztkom prjemje{tH na prjedhodno slog p�op, kr�Hlj, ~�e{alj, st¡p�ac,svjed�ok, hajd�¡k doti~no hop krH�lj, hajd¡�k

222 Cn�t df yj dbů , Cf dh�t v t yq ĺt pbr 225.: c�dj h éĄ t .223 Budm�Hni, Gramm�atica 33.�34.: Nom. �ène, Voc. �Xne.

224 Budm�Hni u Rje~noku JAZU: voc. kíme.

225 PHvi}, Akcenat 6.: cigálB

226 PHvi}, Akcenat 6.: }dovo, }dove.

227 PHvi}, Akcenat 5.: barutàne. Ali izp. �nv{i}, Posavsko 26.: bFrutane us¡stavljeno.


385

5. dvoodte�ne prjedvisnZ:co)g#l�� s krat~in�Çm pri ogl�H{enÇme poluglasu cigHl�Hzvon#c�� s duljbÇm po polo�Hju pri neogl�H{enÇme poluglasu zvÇnc�e

6. neobstojnZ visnobezvisnZ:klj¡)s�e(t)�, bjeg¡)n~�e(t)�, ~eljH)d�e(t)� s kratbÇm pri neok�önjenÇj osnovikljus�eta, bjegun~�eta, ~eljad�eta, a s bezv�isno{}u u mno�in�i �kljusHd,�bjegun~Hd, �~eljHd

7. neobstojnZ bezvisnZ:g{-st� s duljbÇm prjed

)prHznom do~Ztkom �gÇst

dr¡)g�, �slu~H)j� s kratbÇm pri dugÇj osnovi u mno�in�i �drugovi, �slu- ~ajevi; �drugove, �slu~ajever¡)k� s kratbÇm u loku ruk�¡glH)v� s kratbÇm u loku glav�amazvon� s krat~in�Çm

Kratba u kosom pHde�ima bjegun~�eta, prjema nHzovnoku bjeg¡n~�e, i)polo-

�HjnH duljba u nazovniku djev�Çj~e, prjema kosom pHde�ima djev�oj~eta, ne zH-viso od ov�isnZ vöst�Z. Tako �isto ni

)polo�Hjna duljba st�Hrca lÇvc�a prjema nHzov-

noku st�arac lov�ac.Prjemjestba oviska u nHzovnoku ~�e{alj doti~no P�etar, nasupr�ot ~e{lj�u, do-

ti~no Petr�u, potje~Z od bezpoluglasnoh prjedvisnoh �osnÇvH ~e{lj�� doti~no Petr��uz

)prHzno do~Ztak �# prjeduimbÇm oviska, te potomnjÇm uvrstbÇm poluglasa:

~e{lj�#, Petr�# → ~e{lj�, Petr� → ~�e{lj, P�etr → ~�e{alj, P�etar → ~X{alj, PXtar

T¡ bismo mogli smHtrati, da je poluglas neovi{lj�iv, te)ga os�obito obilj�e�iti,

pr. ~e{º#lj��, Petº#r�� za rHzliku od ovi{ljivÇga u promjeru osnovZ �rie~i pet�ar (r.petr�a) od osnovZ pet#r�� podstrje{je s pleternom podom (na kojZ se valjH pZti)�.OvH u nHzovnoku dHje rHzli~an posljedak

pet#r�# → petar�# → petar� → pet�ar → pètar

Spodobno se izvodo �i)lok pòsao od osnovZ pos#l��

pos#l�# → posal�# → posal� → pos�al → pos�ao → pòsao

41. RAZREDBA DO^YTGKG PO NAGLASN~J VLADBI. PHde�i su: nHzov-nok, rodnok, d�atnok, tvornok, zovnok, mj�estnok i orudn�ok.

Pokrate su za pHde�e u jednini: n r d t z m o; u mno�ini: N R D T Z M O.Do~Ztci su �isto sedmovrstni:

1. vosno n ��a, r ��Z, m ��u/�i, o ��Çm/j¡�D; N ��a, R ��#�/�¡/�o/�ij¡, DMO��ima/�ama, kojo se uz bezvisnZ osnove ovi{uj¡, a uz

)vosnZ su nedj�e-

latni, gubZ vos:


386

veli~in� m po)veli~in�i → po

)veli~ìni

dogov{-r� m po)dogovÇru → po

)dogovor�u → po

)dogovòru

sl�am� n sl�am�a → sl�ama → slFma

2. poluvisno N �,i/,a, R �,#, DMO �,ima, kojo u dvovisnoh �osnÇvH ovi-{uj¡ osnovno poluvisak:

r,eb#r�� R r,eb#r�,# → r,eb#r�,#� → r,ebHr�,H → r�ebHr�,H →r�ebHrH → rXbHrH

3. bezvisno n �#/�, r �a/i, d �u/i, t �u, o �om/ju; NT �i/e, kojo uzbezvisnZ osnove u~�inkuj¡ ~�eono ovisak, a

)inH~e su nedj�elatni

veli~in� t za)veli~inu → �za

)veli~inu → zF

)veli~inu

dogov{-r� r bez)dogov{-ra → bez

)dogovora → �bez

)dogovora → bXz

)dogo-

voragospodHr�� r gospodHr�u → gospodárusiro~�et� n siro~�et� → siro~�e� → siro~�e → sirò~e(do~Ztak �� könjo prjedhodno s¡glas)n,ov#c�� o n,ov#c�em → nov#c�em → nÇvc�em → nóvcem

4. protuvisno z �ºe / ºu / ºo / º�; Z �ºi / ºa / ºe, kojo poni{tbÇm mo�eb�it-na s¡sjedna voska u~�inkuj¡ pro~�eobu oviska:

gospodHr�� z gospodHr�ºu → gospodHrºu → gospodHru → �gospodHru→ g}spodHrud.Z)t�et� z d.Z)t�etº� → d.Z)t�eº� → d.Z)t�eº → d.Z)t�ºe → d.Z)tºe → d.Z)te → �d.Z)te→ �d.ZZte → �diete → dmete

5. prHzno n �#, kojo u~�inkujZ, da)se prjedhodno polugl�as (obilje�en �is-

tom �znHkom) oglHso, da)se Çn sHm izgubo, te da mo�ebitan vosak {

njega prie|Z na prjedhodno slog doti~no hop:

st¡p#c�� n st¡p#c�# → st¡pac�# → st¡pac� → st¡p�ac → stúpackrHlj�� n krHlj�# → krHlj� → krH�lj → krãlj → krBlj

6. produljno R ��#�, kojo u~�inkujZ, da)se prjedhodno slog prod¡ljo, da

vosak s do~Ztka prjesko~o prjeko mo�eb�itna s¡sjedna poluglasa naslog doti~no posljednjo hop mo�eb�itna d�uga tr�e}Zga sl�oga odstrHga,da

)se onHj s¡sjedno dugo polugl�as oglHso, te da

)se �i

)sHm do~Ztak

oglHso s duljin�Çm:

st¡p#c�� R st¡p#c��# → st¡p#c��# → st¡��p#c��#� → st¡�p#c# →st¡�pHcH → stÑpHcH → stípHcH


387

Pri prjedvisnom ili bezvisnom dvoodt�e�icama prjemjestbZ nZm�H

co)g#l�� R co)g#l��# → co)g#l��# → co)gHl��H → co)gHl�H → cigHl�H → ci-gálHcr.Z)p#nj� R cr.Z)p#nj�# → crd.Z)p#nj�# → c r.Z)pHnj�H → c i^pHnj�H crjepHnj�H → crjepánjH

Ovisak se u rodnoku mno�in�Z prjemje{tH na doprjedzadnjo �krHtakslog i u dvoslo�noh �osnÇvH s �vosom �na

)krHtku z�adnjZme sl�ogu:

ned�^lj� R ned�^lj�# → ned�.Zlj�# → n�ed�.Zlj�# → n�ed.Zlj# → n�ed.ZljH- → n�edieljH → nXdieljH

Pri trosl�o�icama s d�ugom doprjedzadnjo sl�ogom i pri vi{esl�o�icamaprjemjestbZ oviska nZm�H

nHr�od� R nHr�od�# → nHr�Çd�# → nHr�Çd# → nHr�ÇdH → nárÇdHrukav�ic� R rukav�ic�# → rukav�oc�# → rukav�oc# → rukav�ocH →rukàvocH

7. poma~no M �o�h i O �o� za ~etveronaglasje temeljen�o na petonaglasjuili tronaglasju, kojo u ~�inkuj¡ promak zaosn�ovnÇg a �vosa na

)hop

prjedh�odnÇga sl�oga

vr^ten�� O vr^ten�o� → vr^t�en�o� → vr^t�eno → vrjet�eno → vrjèteno228

gospodHr�� M o)gospodHr�o�h → o

)gospodH�r�o�h → o

)gospodH�roh →

o)gospodãroh → o

)gospodBroh → o

)gospòdHroh229

42. �POLO@GJ NAGLASKA U S¿STAVU. PrjeostajZ pot�Hnje odnosa ovisbZ iostHloh jedinocH s¡stava jez�i~nÇga. Naglasak se ozbiljHvH na

)slogovima. Je

)li

Çn os�obinÇm sl�oga? Nosilac je sl�oga samogl�as. Je)li naglasak os�obinÇm

samoglasa?Pomotrimo �obloke gospòdHr, gospodáru, g}spodHru!, m

)gospodHru!. T¡ ni

jedno naglasnÇ obilje�je noje obst�Çjno, n�iti natisak, n�iti odtega, n�iti napjevak.Naglasak noje vZzHn ni na jedan slog. U

)drug¡ �r¡ku u svima oblocima �rie~i

gospodárZnje j�este � na)tre}o odstrHga.

U zHpisu gospod�Hr, gospodHr�u, �gospodHru!, �i)gospodHru! vos noje obstojan,

ali duljin�a j�este, na osn�ovnÇme kÇncu. U oblocima su �rie~i gospodHr�Znje �oba

228 �nv{i}, Posavsko 253.: vrèteno. U Ma�ur�ani}a nal�azomo ... i instr.: junáco (v. Slovn. hrv. 40).229 Ma�urani}, Slovnica 40.: jùnHcoh.


388

obilje�ja obst�Çjna. Ali u rie~i gospodar�ica (gospodàrica) duljin�Z ne)mo�e b�iti

zbog tvorben�Z ograni~bZ, a u gospodarev�ati (gospodarèvati) zbog naglasnZ.UstanovljHvHmo, da naglasak m�o�e b�iti vZzHn, ali ne

)mÇrH, i podlie�Z ogra-

ni~bi. �IstÇ vried�o �i)za

)duljinu. Uzlazno napjevak prjedpostavljH dvH sl�oga, te

st�oga ne)m�o�e b�iti os�obinÇm samoglasa, ali odtega m�o�e b�iti, iak�o �imH

ograni~bZ u)njekom polo�Hjima. Podpunom�a j e �slobodan vos . ~n bi jo{te

v�e}ma m�ogao b�iti os�obinÇm samoglasa. Samoglasi mog¡ daklZ b�iti d�ugi ili�krHtki, ov�o{eni i neov�o{eni, pri tvorbi pHk �vosni i bezvisni.

Jedan je zakritno s¡stav prjekosl�ovica, koj�ome djeca op}Z, da)

oh rod�iteljine

)bi razumjeli, u

)tome, da

)se sl�ogovi prjemetn¡. MHlo je FrHnjo onÇ, {to

)bi

se posalo <lima Njofra>. Od prodjeva je <lima> izveden�a �imenica <lima~>.Kada bi naglasak bio sast�avinÇm sl�oga, priemetom bismo od FrHnja Fránja

mÇrali dobiti Njafrá. MBlo bi Fránjo �bio lomB Njofrá. TÇ pHk je nemog¡}e �naglasak ne

)mo�e p�asti na posljednjo slog.

Kada bi ovisak bio sast�avinÇm sl�oga, m�Hlo bi FrHnj�o �bio lom�H Nj�ofrH, tj.límH Nj}frH. TÇ bi ve} moglo b�iti. IpHk noje. Nego }e b�iti l�omH NjÇfr�a, tj. lgmHNjófra.

�NjÇfra, |od�o u)b�uso! Njyfra, |ído ù

)buso!

jest zakrotak re~enicZ �FrHnjo, dÇ|�i u)sobu! FrBnjo, dó|i ù

)sobu!

Zaglavlj�ujZmo: i naglasak i ovisak noje sast�avinÇm sl�oga, nego je obilje�jem�izgovornZ cjelin�Z. ~n je nadst�Hvkom njZn�om.

Kan�e vo��o masv�i m�ana g�odrH ~arsv�Z g�odu u)vlj�¡zdra i

)zosn�a za

)p}�eÇ

brod�o!Kàne ví�o màsvi mFna ggdrH ~àrsvZ g}du ù

)vlj¡zdra i

)zísna zà

)p}eÇ bròdo!

Nav�o|ena vrj�ela

1. Bene{i}, Juliusz. Gramatyka jbzyka chorwackiego czyli serbskiego. Warszawa : Bibljoteka polska,1937.

2. Bene{i}, J�¡lije. Hrv�Htsko�p�oljsko rje~nok. ZHgreb : NHkladno zHvod HrvHtskZ, 1949.

3. Bene{i}, J�¡lije. Rje~nok hrv�HtskÇga knj�i�evnÇga jezika. ZHgreb : JAZU ; GlÇbus, 1985.�.

4. B�erli}, Andreas TorquHt. GrammHtik der Illyrischen Sprache. BZ~ : Mechitharisten, 1854.

5. Br�Çzovi}, Dalibor. �GovÇr u dolini riek�Z F�ÇjnicZ. Neobj�Hvljena disertHcija.

6. Budm�Hni, PZro. Dubr�ova~ko dijalekat, kako se sada govoro. // RHd 65. ZHgreb : JAZU, 1883.

7. Budm�Hni, PZro. Grammatica della lingua serbo�croata (illirica). BZ~, 1867.

8. L f ybxbŮ- ňehj = C �hgcr b f r w�t ynb (G j ct , yf bpl f Ą f CR F 58#16) <t j uh�f l _�Pt v ey% V f r f hbĺt - 1925=9. L �t i bů- V bkj h�f l = Pf hf l yj , j cf ycr b �uj dj hb= ## CL P, 21=10. D�ovkovi}, M�orko. HrvHtskH ~it�Hnka za I. rHzred gimnazijsko. Izd. 9. ZHgreb : Zemaljsk�H vlHda,

1913.

11. D�ovkovi}, M�orko. HrvHtskH ~it�Hnka za III. rHzred gimnazijsko. 5. izd. ZHgreb : Zemaljsk�H vlHda,1905.

12. ňbcf kj dbů- Dt ct k�by= Ht xybr c�hgcr j u b v f f hcr j u ĺt p�br f = Y �� Cf l - 192* =13. ňer �f yj dbů- G �t nf h= �Uj dj h ct kf Uj hĄ t Wf gf hl �t = ## CL , 29= 1983=


389

14. Florschütz, Josip. Gramatika hrvHtskÇga jezika za)�ensko licZj, preparandije i

)vi{Z p¡~kZ {k�ole.

ZHgreb : Zemaljsk�H vlHda, 1905.

15. Fr�Hn~i}, Vilim. Slownik serbochorwacko�polski. Sv. 1. Warszawa : Wiedza powszechna, 1956.

16. HomZr. Ilijad�a. / S g�r~kÇga preveo TÇmo M�areti}. 6. izd. / Pregl�edao i prirZdio Stj�epHn �nv{i}.ZHgreb : M�atica HrvHtskH ; Zora, 1963.

17. �nv{i}, Stj�epHn. Dana{zo posavsko �govÇr. ZHgreb : JAZU, 1913.

18. �nv{i}, Stj�epHn. Ortoepsko rje~nok. Neobj�Hvljen rukop�is.

19. �nv{i}, Stj�epHn. Prolog za slavZnsko naglasak. // RHd 187. ZHgreb : JAZU, 1911.

20. JugoslavZnskH akademija znanost�o i umj�etnosto. Rje~nok hrvHtskÇga ili s�rpskÇga jezika /obra|ujZ \¡ro Dani~i}. D�io I. 1880.�1882. / obra|ujZ PZro Budm�Hni. D�io II. 1884.�1886.D�io III. 1887.�1891. D�io IV. 1892.�1897. ZHgreb : JAZU.

21. R f hf �bů- Der Cn�t af yj dbů= C �hgcr b hĺt xbr bcnev f xt y Ą �t v f xr bĺt v b kf nbycr bĺt v hbĺt xbv f = 4= bpl = <t j _uh�f l - 1935-

22. László, Bulcsú. N�ekH pot�Hnja strojn�Çga razumiev�Hnja prorodnÇga jezika. // InformacijskZ�znanosti i znHnje / urZdili Sl�Hvko Tk�alac ; Mirosl�av T�u|man. ZHgreb : ZHvod za informa-cijskZ st�¡dije, 1990.

23. Lehiste, Ilse ; nvi}, P�Hvle. Accent in Serbocroatian : An Experimental Study. (Michigan SlavicMaterials 4.). Ann Arbor : 1963.

24. Ma�urani}, Ant¡n. Slovnica HèrvHtskH za gimn�Hzije i re�HlnZ {k�ole. 2. izd. ZHgreb : vlast. izd.,1861.

25. Milas, Matej. Ispr�Hvci dubro�va~kijeh rije~�o u)V¡kovu rje~noku. / / RHd 136. ZHgreb : JAZU,

1898.

26. V j cr j d° �t dbů- V �bkj i C= Ht xybr cf dht v t yj u chgcr j [ hdf ncr j u r Ą �b; t dyj u ĺt pbr f c ĺt pbxr bv cf d�t nyb_r j v = <t j uh�f l % N t [ ybxr f r Ą �buf + Y J K B N 1966=

27. Y f h�f yxbů- ° �e, bwf = A j yt ncr t b v j haj kj i r t j c�j , byt �uj dj hf ct kf L j ° f y�f e K bwb= ## G hbkj pb ghj exf _d�f Ąe ĺt pbr f = RĄ= 11= Y j db Cf l % A bkj pj acr b af r ekn�t n- 107 =_137 =

28. PHvi}, Armin. St�¡dije o hrvHtskÇm akc�Zntu. // RHd 59. ZHgreb : JAZU, 1881.

29. Popovi}, M�olko. Die BetÇnung in der Mundart von @umberak. // Leipzig�Heidelberg : ZSlPh,1930.

30. G hf dj g�bc chgcr j [ hdf ncr j uf r Ą �b; t byj u ĺt pbr f = Y j db Cf l + Pf uht , % V �f nbwf c�hgcr f + V �f nbwf{ hdf ncr f - 1960=

31. Re{et�Hr, Milan. Die serbokroHtishe BetÇnung südwestlicher Mundarten. (Schriften BKLA I.).BZ~, 1900.

32. Somi}, N. O bilj�e�Znju akc�Znta u){kolskom knj�igama. // NHstavno vjesnok. 8. ZHgreb : Zemalj-

sk�H vlHda, 1900. 15�26.

33. H�e; bxbů- U�j ĺr j = F r w�t yf ncr b cbcnt v g° �t df ° cr j u �uj dj hf = CL P III, 115�176.34. Cbv bů- V bkj h�f l = �Uj dj h ct kf �J , f l b e <j cf ycr j v G j l h�bĄe= ## CL P, 22=35. Stankiewicz, Edward. The Accentual Patterns of the Slavic Languages. Stanford, CA : Stanford

University, 1993.

36. N �t i bů- V bkj c�f d= �Uj dj h ° t i nf ycr j u= ## CL P, 22=37. N j v �f yj dbů- Df cj = F r wt yf n e uj dj h�e ct kf K t gt nf �yf (<�j r f R j nj hcr f )= ĹA 14- 1935- 59_143=38. Verantius, Faustus. DictionHrium quinque nobilissimHrum EurÇpî linguHrum : latonæ, italicæ,

germanicæ, dalmati[c]æ & Hungaricæ. Venetiæ : NicolHus Morettus, 1595. // The Bridge.Vol. 1. / Ed. Slobod�an P. NovHk. ZHgreb : [k�olskH knj�iga, 1990.

39. D�er j dbů- Ĺj df y L = F r wt yf n �uj dj hf G �bdt b L hj , Ą f r �f = ## CL P, 10= 1940=


390

A Note on Croatian Literary Accent

Well�known accentual facts are revisited and interpreted using a strict informational approachto describe samples of nominal inflection. The accentual distinctive features are quantity and po-sition of high pitch. Variant quantity is concomitant with variant position of high pitch, invariantbrevity is invariantly pitched. Underlying syllables are pitched or pitchless. If the high pitch in anaccentual unit is initialized, all the syllables are pitchless, else the first underlying pitch is reali-zed. Generally the pitch of a higher or equal rank takes priority over the following ones. Selectio-nal criteria for literary usage are discussed. A survey of traditional types as well as an inventoryof accentual stems and desinences are given. Production rules to generate the length and pitchalternations are stated.


391

laszlo

Documents