walter benjamin - o shvatanju istorije (1940)
TRANSCRIPT
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
1/23
Valter Benjamin
O SHVATANJU ISTORIJE
Napomena o tekstu i izvorima 2
O shvatanju istorije 4
Teoloko-politiki fragment 14
Paralipomena uz teze O shvatanju istorije 15
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
2/23
2
Napomena o tekstu i izvorima
Teze O shvatanju istorije Benjamin je zavrio krajem aprila i poetkom maja 1940,
za vreme izgnanstva u Parizu. Ve u junu, pred nadiranjem nacista, napustio je Pariz,
sa idejom da se u Njujorku pridrui Teodoru Adornu i Maksu Horkhajmeru, koji sumu obezbedili sredstva i dokumenta neophodna za put. Posle kraeg zadravanja na
jugu Francuske, u slobodnoj zoni, uputio se ka paniji, sa Lisabonom kao krajnjim
odreditem. Na granici sa panijom, zbog promene propisa o tranzitnim vizama, koja
je stupila na snagu doslovno preko noi, bio mu je onemoguen ulazak u zemlju.
Poto bi povratak u Francusku najverovatnije znaio hapenje i izruivanje Gestapoubudui da je jo 1939. tri meseca proveo u logoru za osobe kojima je nacistika
Nemaka oduzela dravljanstvo (to se uglavnom odnosilo na Jevreje i komuniste), to
su predratne francuske vlasti potovaleBenjamin se ubio, 25. septembra 1940, u
svojoj hotelskoj sobi, u katalonskom pograninom gradiu Portbou. Na takav ishod
verovatno su uticali i drugi razlozi, mnogo dublje razoaranje linom situacijom i
zbivanjima iz tog vremena.
Pre polaska na put, rukopis teza je poverio Hani Arent (Hannah Arendt, koju je
upoznao 1929, dok je bila u braku njegovim bliskim roakom Guntherom Sternom);
ona je, po dolasku u Njujork, rukopis predala Teodoru Adornu. Adorno i Horkhajmer
su zatim priredili prvo mimeografsko izdanje ovih teza, 1942, u okviruInstituta za
socijalna istraivanja. Prvo francusko izdanje, na osnovu verzije koju je na
francuskom napisao sam Benjamin, pojavilo se 1947, a nemako 1950. Posle jo
nekoliko izdanja na engleskom i drugim jezicima, kompletan tekst teza, ovog puta sa
svim varijacijama i radnim belekama (Paraliponema), pojavio se u okviru
Benjaminovih Sabranih dela, 1974.
Ova verzija je nastala na osnovu prevoda Milana Tabakovia, objavljenog u izdanju
beogradskog Nolita, 1974, pod naslovom Istorijsko-filozofske teze. U toj verziji,
koja je ovde u dobroj meri korigovana (poevi od naslova), ima svega nekoliko
prevodilakih napomena, a nedostaje i tekstParalipomene. Taj dodatak se u
Benjaminovim Sabranim delimaprotee na vie od etrdeset stranica gusto
tampanog teksta. Urednici amerikog izdanja BenjaminovihIzabranih tekstova su iz
tog dela izabrali najzaokruenije nove teze ili varijacije teza iz glavnog teksta. Ostatak
ine radne beleke, citati, podsetnici, naslovi izvora, itd. Taj izbor je ovde prenet u
celini, ali bez nekih urednikih napomena, koje bi u naem kontekstu moda bile
izline; opet, mnoge druge napomene pokazale su se veoma korisnim. Sledi pregled
korienih izvora.
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
3/23
3
Walter Benjamin, ber den Begriff der Geschichte (1940), Gesammelte Schriften
(Unter Mitwirkung von Theodor W. Adorno und Gershom Scholem, hrsg. von Rolf
Tiedemann und Hermann Schweppenhuser, Bnde IVII, Suppl. IIII, 19721999),
Band I.2, str. 691704. Frankfurt am Main: Suhrkamp, 1974. Prvi izbor Benjaminovih
tekstova, u koji su bile ukljuene i ove teze: Walter Benjamin, Schriften. Hrsg. vonTheodor W. Adorno und Gretel Adorno unter Mitwirkung von Friedrich Podszus. 2
Bnde. Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1955.
Paralipomena uz ber den Begriff der Geschichte: izbor beleki iz istog toma (GS,
I.2, str. 12231266), prema izdanju Walter Benjamin: Selected Writings, Volume 4:
19381940. Edited by Howard Eiland and Michael W. Jennings, Harvard University
Press, Belknap Press, 2006, str. 401411 (Paralipomena to On the Concept of
History). Translated by Edmund Jephcott and Howard Eiland.
Theologisch-Politisches Fragment(prema Adornu, 19371938, prema Gerhardu
Scholemu i R. Tiedemannu, 19201921), Gesammelte Schriften, Band II.1, str. 203
204, Frankfurt am Main: Suhrkamp, 1977.
Walter Benjamin,Eseji, Istorijsko-filozofske teze(ovde O shvatanju istorije) i
Teoloko-politiki fragment, Nolit, Beograd 1974, str. 7990. Preveo Milan
Tabakovi. Redakcija prevoda: Branimirivojinovi.
Ovo je korigovana verzija prevoda Milana Tabakovia, na osnovu izvora na
engleskom (dva prevoda) i nemakom. Prevod Paralipomene i drugih napomena:
Aleksa Golijanin, 20122013.
Napomene: Milan Tabakovi (MT); Howard Eiland i Michael W. Jennings (HE &MWJ); Aleksa Golijanin (AG).
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
4/23
4
O shvatanju istorije
I
Kao to je poznato, postojao je automat koji je na svaki potez ahiste odgovarao
protivpotezom, to mu je donosilo pobedu u partiji. Lutka u turskoj nonji, sa
nargilama u ustima, sedela je za tablom na prostranom stolu. Sistem ogledala stvarao
je iluziju da je taj sto sa svih strana providan. U stvari, u njemu je sedeo grbavi
patuljak, ahovski majstor, koji je pomou uzica upravljao rukom lutke. Moemo
zamisliti ta bi u filozofiji odgovaralo toj aparaturi. Uvek treba da pobedi lutka koja se
zove istorijski materijalizam. Ona se bez po muke moe uhvatiti u kotac s bilo
kime, ako unajmi teologiju, koja je danas, kao to znamo, mala i runa, pa se ionakone sme pokazivati pred svetom.1
II
U najzanimljivije specifinosti ljudske due, kae Loce (Lotze), spada, pored
tolike samoivosti u pojedinanom, opti izostanak zavisti u gledanju sadanjosti na
budunost.2 Ta refleksija ukazuje na injenicu da je slika sree kakvu gajimo
potpuno obojena vremenom u koje nas je bacio tok naeg ivota. Srea, koja bi u
nama mogla da probudi zavist, lebdi samo u vazduhu koji smo udisali zajedno s
1Prvi poznati ahovski automat, zvani Turin, konstruisao je 1770. maarski polimat i pronalaza
baron Volfgang fon Kempelen (Wolfgang von Kempelen, 17341084), da bi zabavio caricu Mariju
Tereziju i beki dvor. Pokretana satnim mehanizmom, pomou kojeg je mogla da izvodi razne
izraajne pokrete, lutka s brkovima, krznenim ogrtaem, turbanom i dugakom turskom lulom u ustima,
sedela je na vrhu drvenog kabineta na tokiima, sa ahovskom tablom ispred sebe. Unutar kabineta,
skriven u tesnom, zaguljivom prostoru, osvetljenom samo jednom sveom, nalazio se oveuljak, koji
je pokretao komande i igrao partije aha. Automat je obiao velike evropske gradove tokom 17831784.
i pobedio u veini partija. Posle Kempelenove smrti, preao je u posed bekog zabavljaa Johana
Melcela (Johann Maelzel), pod ijom je upravom doiveo najveu slavu, postavi tema mnogih knjiga,
pamfleta i lanaka, ukljuujui i detaljan opis iz prve ruke, u prii Edgara Alana Poa, Melcelovahista (Edgar Allan Poe, Maelzels Chess Player, 1836). Godine 1809. pobedio je Napoleona, a
izmeu 1817. i 1837. redovno je gostovao u Engleskoj i Americi. Tajnu kabineta otkrio je 1834. bivi
upravlja mehanizma, ali automat je ipak nastavio da privlai gomilu. Posle Melcelove smrti, 1838,
Turin je postao eksponat u jednom malom filadelfijskom muzeju, gde je vremenom pao u zaborav.
Izgoreo je u poaru 1854. (HE & MWJ)
2Rudolf Herman Lotze,Mikrokosmos, vol. 4 (Leipzig, 1864), str. 49. Videti, Walter Benjamin, The
Arcades Project (Der Passagen-Werk), trans. Howard Eiland i Kevin McLaughlin (Cambrdge, Mass.:
Harvard University Press, 1999), Convolute N. Herman Lotze (18171881) je bio nemaki filozof,
najpoznatiji po svojoj polemici sa vitalizmom i po svojoj religioznoj filozofiji, koja je pokuala da
utvrdi ljudske vrednosti naspram modernog poimanja postojanja. Doprineo je i osnivanju fiziolokepsihologije. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
5/23
5
ljudima s kojima smo mogli razgovarati, sa enama koje su nam se mogle podati.
Drugim reima, u predstavi sree neodvojivo provejava i predstava o iskupljenju. Sa
predstavom o prolosti, koju istorija pretvara u svoj predmet, isti je sluaj. Prolost sa
sobom nosi skriveni pokazatelj, kojim upuuje na iskupljenje. Zar vazduh koji je
proimao minule dane ne struji i kroz nas? Zar se u glasovima koje danas slu amo neuje odjek onih utihnulih? Zarene kojima smo se udvarali nemaju sestre koje vie ne
prepoznaju?3 Ako je tako, onda postoji tajni dogovor prolih pokolenja s naim. Nas
su oekivali na zemlji. Nama je, kao i svakom prethodnom pokolenju, data u nasleeizvesnaslaba mesijanska snaga, na koju prolost polae pravo.Ne moemo se lako
izvui od te obaveze. Istorijski materijalista to zna.
III
Hroniar koji navodi dogaaje, nepravei razliku izmeu velikih i malih, vodi timerauna o istini po kojoj nita to se nekada desilo ne treba da bude izgubljeno za
istoriju. Dodue, samo iskupljenom oveanstvu potpuno pripada njegova prolost.
Drugim reima, samo iskupljeno oveanstvo moe da se pozove na svoju prolost u
svakom trenutku. Svaki njegov proivljeni trenutak postaje citation lordre du jour4
a to je upravo dan poslednjeg suda.
IV
Teite prvo za hranom i odeom, a onda e vam carstvo boje samo pripasti.Hegel,1807.5
Klasna borba, koju istoriarkolovan na Marksu uvek ima u vidu, borba je za sirove i
materijalne stvari, bez kojih nema onih tananih i spiritualnih. Ipak, ove druge u
klasnoj borbi nisu prisutne kao predstava o plenu koji pripada pobedniku. One u toj
borbi ive kao samopouzdanje, kao hrabrost, kao humor, kao lukavstvo, kao
nepokolebljivost, ije dejstvo see daleko u prolost. One e uvek iznova dovoditi u
pitanje svaku pobedu vlastodraca. Kao to cvee okree krunice suncu, tako i
prolost, zahvaljujui nekom skrivenom heliotropizmu, tei da se okrene onom suncu
koje se raa na nebu istorije. Tu najneupadljiviju od svih promena istorijski
materijalista mora da razume.
3Ova i dve prethodne upitne reenice nedostaju u prevodu M. Tabakovia. Mogue je da nije re
propustu ve o prevodu na osnovu prve rekonstrukcije ovih fragmenata, iz izbora Benjaminovih
tekstova koji je 1955. priredio Adorno. To izdanje nismo imali na raspolaganju. U Benjaminovim
Sabranim delima, teza ima ovaj oblik. (AG)
4Spominjanje u dnevnom izvetaju; kao u vojnim dnevnim izvetajima, u kojima se istie neije
posebno zalaganje. (AG)
5
G. W. F. Hegel, GS, Bd. 1, 2, str. 694, Brief an Knebel, pismo Karlu Ludwig von Knebelu, od 30.avgusta 1807. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
6/23
6
V
Prava slika prolosti brzo promie. Prolost se moe zabeleiti samo kao slika koja
nakratko zatreperi u asu kada se moe spoznati i nikada vie. Istina nam nee
utei te rei Gotfrida Kelera (Gottfried Keller)6 oznaavaju upravo ono mesto u
kojem istorijski materijalizam razbija nain na koji istorizam predstavlja istoriju.
Naime, re je o nepovratnoj slici prolosti, o slici koja preti da nestane sa svakom
sadanjou koja u njoj nije prepoznala sebe.7
VI
Istorijski artikulisati prolost ne znai spoznati je kakva je, u stvari, bila.8 To znai
ovladati seanjem onako kako blesne u trenutku opasnosti. Istorijskom materijalizmuje stalo do toga da zadri sliku prolosti kakva se, u trenutku opasnosti, iznenada
javlja istorijskom subjektu. Opasnost podjednako preti i postojanju tradicije i njenim
primaocima. U oba sluaja, ona je ista: postati orue vladajue klase. U svakoj epohi
moramo uvek iznova nastojati da naslee preotmemo od konformizma, koji namerava
da njime ovlada. Najzad, Mesija ne dolazi samo kao spasitelj ve i kao pobednik nad
Antihristom. Sposobnou da iz prolosti raspiri iskru nade obdaren je samo onaj
istoriar koji dobro zna da ni mrtvi nee biti sigurni pred neprijateljem, ako pobedi. A
taj neprijatelj nije prestao da pobeuje.
VII
Setite se mraka i velike zime
u ovoj dolini leleka.
6Gottfried Keller (18191890), jedan od najveih nemakih proznih stilista iz XIX veka, najpoznatiji
po romanuDer Grne Heinrich (Zeleni Hajnrih, 18541855, revidirano izdanje 18791880) i zbirci
priaDie Leute von Seldwyla (Ljudi iz Zeldvile, u dva toma, 18561874). Videti i Benjaminov esej,
Gottfried Keller, 1936. (HE & MWJ)
7Ova teza, u radnim belekama, ima i verziju bez prve reenice i s jo dve reenice na samom kraju. Taverzija, u celini, izgleda ovako: Istina nam nee utei te rei Gotfrida Kelera oznaavaju upravo
ono mesto u kojem istorijski materijalizam razbija nain na koji istorizam predstavlja istoriju. Naime,
re je o nepovratnoj slici prolosti, o slici koja preti da nestane sa svakom sadanjou koja u njoj nije
prepoznala sebe. Radosna vest, koju ustreptala srca objavljuje istoriar prolosti, dolazi iz usta koja
moda, ve u asu kada se otvaraju, govore u prazninu. Spasenje, koje istoriar vezuje za prolost, ve
u sledeem trenutku moe da vrati u pogon ono to je izgledalo nepovratno izgubljeno. A4, s. These V,
695, 312, Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 448. (AG i Bojana G. R.)
8Tako je zadatak istoriara definisao Leopold von Ranke (17951886), moda vodei nemaki
istoriar XIX veka, iji su istraivaki metod i nain poduavanja (bio je prvi koji je drao seminare iz
istorije) imali velikog uticaja na zapadnu istoriografiju. Njegovo delo, koje Benjamin navodi kaoolienje istorizma iz XIX veka, izraava protivljenje politikoj i drutvenoj promeni. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
7/23
7
Breht,Prosjaka opera9
Fistel de Kulan (Fustel de Coulanges)10 savetuje istoriaru da izbije sebi iz glave sve
to zna o daljem toku istorije ako hoe da ponovo doivi neku epohu. Ne moe se
bolje obeleiti postupak sa kojim je prekinuo istorijski materijalizam. To je postupak
uivljavanja. On potie iz lenjosti srca, iz acedije, koja nema hrabrosti da ovladapravom istorijskom slikom to namah zablesne. Srednjovekovni teolozi smatrali su je
praosnovom tuge. Flober, koji ju je upoznao, pie: Peu de gens devineront combien ila fallu etre triste pour ressusciter Carthage!11 Priroda te tuge bie jasnija ako
postavimo pitanje u koga se to, u stvari, uivljava istoriar koji pripada koli istorizma.
Odgovor bez ustezanja glasi: u pobednika. Ali, oni koji danas vladaju naslednici su
svih nekadanjih pobednika. Zato uivljavanje u pobednika uvek ide na ruku
vlastodrcima. Time je istorijskom materijalisti dovoljno reeno. Svako ko je ikada,
sve do dana dananjeg, izlazio kao pobednik, koraa u trijumfalnoj povorci preko tela
onih koji su danas poraeni. Kao to je oduvek bilo uobiajeno, u trijumfalnoj povorcise nosi i plen. Taj plen se naziva kulturnim dobrima. Ona e u istorijskom materijalisti
naii na distanciranog posmatraa. Naime, ono to on vidi u kulturnim dobrima, bez
izuzetka je takvog porekla da se o tome ne moe razmiljati bez uasavanja. Svoje
postojanje ona ne duguju samo naporu genija koji su ih stvorili ve i bezimenom
kuluku njihovih suvremenika. Nema dokumenta kulture koji istovremeno ne bi bio
dokument varvarstva. I samim tim to nije poteen varvarstva, to ne moe biti ni
proces njegovog prenoenja, proces u kojem su ta dobra prelazila iz ruku u ruke. Zato
se istorijski materijalista, koliko god je to u njegovoj moi, distancira od toga. On
smatra svojim zadatkom da ide uz dlaku istoriji.
VIII
Tradicija potlaenih govori nam da vanredno stanje u kojem ivimo nije izuzetak
ve pravilo. Moramo doi do shvatanja istorije koje tome odgovara. Tada emo
shvatiti da je zadatak pred kojim stojimo uvoenjestvarnogvanrednog stanja, to e
samo poboljati na poloaj u borbi protiv faizma. ansa faizmai to ne poslednja
jeste u tome to ga protivnici doekuju u ime napretka kao istorijske norme.
uenje zbog toga to su stvari koje doivljavamo jo uvek mogue u dvadesetom
veku, nije filozofsko. To uenje nijepoetak spoznaje, osim ako nije re o spoznaji
da je shvatanje istorije iz kojeg potie neodrivo.
9Bertolt Brecht,Die Dreigroschenoper, 1928, in III, scena 9, poslednje rei komada. (HE & MWJ)
10Numa Denis Fustel de Coulanges (18301889), francuski istoriar, strunjak za antiku i
srednjovekovnu istoriju. (HE & MWJ)
11
Malo njih e shvatiti koliko je trebalo biti tuan da bi se oivela Kartagina! (MT) Gustave Flaubert,iz pisma Ernestu Fejdou (Ernest Faydeau), od 2930. novembra 1859. (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
8/23
8
IX
Krilo mi je spremno da zalepra,
vratio bih se rado,
jer ako bih morao da ostanem doveka,
sreu ne bih doekao.
Gerhard olem,Pozdrav od Angelusa12
Kle (Paul Klee) ima sliku koja se zoveAngelus Novus. Na njoj je prikazan aneo koji
kao da pokuava da se udalji od neega ime je zapanjen. Oi su mu razrogaene, usta
otvorena, a krila rairena. Tako bi morao izgledati aneo istorije. Lice je okrenuo
prolosti. Ono to mi vidimo kao nizdogaaja, on vidi kaojednu jedinu katastrofu to
neprekidno gomila ruevine preko ruevinama i baca mu ih pred noge. Rado bi se
zaustavio, budio mrtve i sastavljao ono to je razbijeno. Ali iz raja duva tako snana
oluja da mu je razapela krila i aneo vie ne moe da ih sklopi. Ta oluja ga nezadrivogoni u budunost, kojoj okree lea, dok gomila ruevina pred njim raste do neba.
Ono to nazivamo napretkom jeste ta oluja.
X
Teme koje su manastirska pravila odreivala lanovima bratstva za meditaciju trebalo
je da u njima izazovu odbojnost prema svetu i njegovim zbivanjima. Tok misli koji
ovde pratimo proizaao je iz sline namene. On namerava da, u trenutku kada
politiari u koje su se uzdali protivnici faizma lee na zemlji i svoj poraz potvrujuizdajom vlastite stvari, oslobodi politiko dete sveta iz mrea u koje su ga ovi upleli.
Razmatranje polazi od toga da su tvrdoglava vera u napredak tih politiara, njihovo
poverenje u svoju masovnu bazu i, konano, njihovo servilno ukljuivanje u aparat
koji se ne moe kontrolisati, bile tri strane iste stvari. Ono eli da pokae koliku e
cenu nae uobiajeno razmiljanje morati da plati ako eli da usvoji shvatanje istorije
koje odbija svako sauesnitvo sa onim kojeg se ti politiari i dalje vrsto dre.13
XIKonformizam, koji je od poetka bio odomaen u socijaldemokratiji, vrsto prijanja
ne samo uz njenu politiku taktiku ve i uz njene ekonomske predstave. On je uzrok
kasnijeg sloma. Nita nije toliko iskvarilo nemako radnitvo koliko uverenje da ide
12Gerhard (Gershom) Scholem, Gruss vom Angelus. olem je ovu pesmu napisao za Benjaminov
dvadeset deveti roendan, 15. jula 1921. (HE & MWJ)
13Osvrt na pakt Molotov-Ribentrop, od 23. avgusta 1939, i ponaanje zvaninih socijaldemokratskih
i komunistikih partija. Potpisivanje tog sporazuma izmeu nacistike Nemake i Sovjetskog Saveza ,
koji je za mnoge bio ok, uz sve beznadeniji izbegliki poloaj samog Benjamina, bili su glavnipovodi za pisanje ovih teza i u mnogome su odredili njihovo usmerenje i ton. (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
9/23
9
niz struju. Ono je u tehnikom napretku videlo reni brzak, u kojem sasvim dobro
pliva. Odatle je bio samo korak do iluzije da fabriki rad, za koji se smatralo da spada
u tok tehnikog napretka, predstavlja politiko dostignue. Stara protestantska etika
rada sveano je vaskrsla meu nemakim radnicima u sekularnom obliku. Gotski
program14
ve nosi u sebi tragove te zbrke. Rad je tu definisan kao izvor svogbogatstva i kulture. Slutei zlo, Marks je na to odgovorio da ovek koji nema
nikakvo drugo vlasnitvo osim svoje radne snage mora biti rob drugih ljudi, koji
su od sebe napravili vlasnike.15 I pored toga, konfuzija se sve vie iri, a Jozef
Dicgen (Joseph Dietzgen) ubrzo izjavljuje: Rad je spasitelj novog doba. U
poboljanju rada sastoji se bogatstvo koje sada moe postii ono to nijednom
spasitelju nikada nije moglo poi za rukom.16 To vulgarnomarksistiko shvatanje o
tome ta rad jeste, ne zamara se mnogo pitanjem ta proizvod takvog rada moe da
znai radnicima, ako njime ne mogu da raspolau. Ono hoe da vidi samo napredak u
ovladavanju prirodom, ali ne i nazadovanje drutva. Ono ve pokazuje tehnokratskecrte, koje emo kasnije sresti u faizmu. U te crte spada i shvatanje prirode koje se
zloslutno razlikuje od onog iz predmartovskih (1848) socijalistikih utopija. Rad,
kako se od sada shvata, svodi se na iskoriavanje prirode, kojem se, s naivnim
zadovoljstvom, suprotstavlja izrabljivanjeproletarijata. U poreenju s tim
pozitivistikim shvatanjem, matarije koje su dale toliko povoda za ismevanje Furijea
(Charles Fourier), pokazuju svoj iznenaujue zdrav smisao. Prema Furijeu, dobro
osmiljen drutveni rad trebalo je da ima sledee posledice: da etiri meseca
osvetljavaju zemaljsku no, da se led povue sa polova, da morska voda ne bude vie
slana i da divlje zveri stupe u slubu oveka. Sve to opisuje rad koji, daleko od togada iskoriava prirodu, iz nje uspeva da izvue dobra koja kao potencijal dremaju u
njenom okrilju. Uz to korumpirano shvatanje rada, kao njegova dopuna, stoji
shvatanje prirode kao neeg to je tu, kao to kae Dicgen, besplatno.
XII
Potrebna nam je istorija, ali drukija od one koja je potrebna razmaenom dokoliaru
u vrtu znanja.Nie, O koristi iteti istorije zaivot17
Subjekt istorijske spoznaje jeste sama borbena, potlaena klasa. Kod Marksa ona
nastupa kao poslednja porobljena, ali i osvetnika klasa, koja delo osloboenja privodi
kraju u ime poraenih generacija. Ta svest, koja je meu
14Das Gothaer Programm: program Socijaldemokratske partije Nemake, iz 1875. (AG)
15Karl Marks i Fridrih Engels, Izabrana dela III, Kritika Gotskog programa (Kritik des Gothaer
Programms, maj 1875), Kultura, Beograd 1950, str. 9. (MT)
16Josef Dietzgen (18281888), Smtlische Schriften (Weisbaden, 1911), vol. 1, str. 175
(Sozialdemokratische Philosophie, 1876). (HE & MWJ)
17FriedrichNietzsche, Vom Nutzen und Nachtheil der Historie fr das Leben, 1874. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
10/23
10
spartakovcima (Spartakusbund, 1919), na kratko, jo jednom dola do izraaja,
oduvek je bila odbojna socijaldemokratiji. U poslednje tri decenije, socijaldemokratiji
je uspelo da skoro potpuno izbrie ime Blankija (Louis Auguste Blanqui),18ija je
potmula grmljavina potresala prethodni vek. Zadovoljila se time da radnikoj klasi
dodeli ulogu oslobodioca buduih generacija. Time joj je presekla ilu najbolje snage.Klasa se u toj koli brzo oduila kako od mrnje, tako i od duha portvovanosti.
Naime, i jedno i drugo se hrani slikom porobljenih predaka, a ne idealom osloboenih
unuka.
XIII
Naa stvar bie svakim danom sve jasnija, a narod svakim danom sve pametniji.
Jozef Dicgen,Filozofija socijaldemokratije19
Socijaldemokratsku teoriju, a jo vie praksu, odreivala je predstava o napretku kojase nije drala stvarnosti, ve je imala dogmatske pretenzije. Napredak, kakav se
ocrtavao u glavama socijaldemokrata, bio je, prvo, napredak samog oveanstva (ne
samo njegove sposobnosti i znanja). Drugo, bio je beskonaan (to je odgovaralo
beskrajnoj usavrivosti oveanstva). Tree, bio je smatran u sutini nezadrivim (kao
napredak koji automatski ide pravom ili spiralnom putanjom). Svaki od tih predikata
je kontroverzan i podloan kritici. Ali ta kritika, ako doe do estoke borbe, mora zai
u pozadinu svih tih predikata i usmeriti se na ono to im je zajedniko. Predstava o
napretku ljudskog roda kroz istoriju ne moe se odvojiti od predstave o njenom
napretku kroz homogeno i prazno vreme. Kritika predstave o takvom progresu mora
biti temelj kritike same ideje progresa.
XIV
Izvor je cilj.Karl Kraus,Rei u stihovima20
Istorija je predmet konstrukcije ije mesto ne poiva u homogenom i praznom
vremenu, ve u vremenu ispunjenom sadanjou. Tako je za Robespjera (Maximilien
Robespierre) antiki Rim bio sadanjou ispunjena prolost, koju je on istrgao izkontinuiteta istorije. Francuska revolucija je smatrala sebe novim Rimom. Citirala je
18Louis-Auguste Blanqui (18051881), francuski revolucionarni socijalista i militantni antiklerikalac,
aktivno je uestvovao u sva tri najvea ustanka iz XIX veka u Francuskoj u revolucijama 1830. i
1848. i u Pariskoj komunii bio zatvaran posle svakog od tih dogaaja. Citati iz Blankijevih dela i
Benjaminovi komentari o njemu igraju kljunu ulogu uProjektu Arkade (The Arcades Project; Das
Passagen-Werk).
19Josef Dietzgen, Smtlische Schriften (Weisbaden, 1911), vol. 1, str. 176 (Sozialdemokratische
Philosophie, 1876). (HE & MWJ)
20Karl Kraus, Worte in Versen, vol. I, 1916. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
11/23
11
stari Rim isto onako kao to moda citira nekadanji nain odevanja. Moda ima njuh za
aktuelnost, ma gde se ova kretala u estaru prolosti. Ona je tigrov skok u prolost.
Samo to se on zbiva u areni u kojoj komanduje vladajua klasa. Isti skok, pod
slobodnim nebom istorije, jeste onaj dijalektiki skok u kojem je Marks video
revoluciju.
XV
Svest o razbijanju istorijskog kontinuiteta svojstvena je revolucionarnim klasama u
trenutku njihovog delovanja. Velika revolucija je uvela novi kalendar. Dan kojim
kalendar poinje igra ulogu istorijskog saimaa vremena. U osnovi, isti dan se uvek
vraa u vidu praznika, dana seanja. Kalendari, dakle, ne raunaju vreme kao
asovnici. Oni su spomenici odreene istorijske svesti, od koje u Evropi ve sto
godina izgleda da nema ni najbleeg traga. Jo u julskoj revoluciji (1830) odigrao sedogaaj u kojem je ta svest dola do izraaja. Kad se spustilo vee prvog dana borbe,
na nekoliko mesta u Parizu, nezavisno, ali istovremeno, pucalo se u asovnike na
tornjevima. Jedan svedok, koji za svoju pronicljivost moda treba da zahvali rimi,
zapisao je tada:
Qui le croirait! on dit quirrits contre
l'heure. De nouveaux Josues au pied de chaque tour,
Tiraient sur les cadrans pour arriter le jour.
(Ko bi verovao? Pria se da su, ljuti na asove,Novi Isusi Navini21 u podnoju svakog tornja
Pucali na brojanike da zaustave dan.)
XVI
Istorijski materijalista ne moe se odrei shvatanja sadanjice koja nije prelaz, ve
zastaje u vremenu i miruje. Naime, to shvatanje definie upravo onu sadanjost u
kojoj on za sebe pie istoriju. Istorizam izlae venu sliku prolosti; istorijski
materijalista opisuje jedinstveno iskustvo sa prolou. Drugima ostavlja da se istroekod drolje zvane Bee jednom, u bordelu istorizma. On ostaje gospodar svojih
snaga: dovoljno muevan da razori kontinuitet istorije.
XVII
21Isus Navin, premaBiblijijevrejski voa posle Mojsija, koji je u jednoj bici naredio suncu da se
zaustavi, kako bi do kraja izvojevao pobedu. (MT) Tada progovori Isus Gospodu, onaj dan kad
Gospod predade Amorejca sinovima Izrailjevim, i ree pred sinovima Izrailjevim: Stani sunce nad
Gavaonom, i mesee nad dolinom elonskom. Biblija,Isus Navin, 10:12; prev. ura Danii, VukKaradi. (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
12/23
12
Istorizam opravdano kulminira u optoj istoriji. Od nje se materijalistika istoriografija
odvaja metodoloki, moda jasnije nego od bilo koje druge. Opta istorija nema
teorijsku armaturu. Njen postupak je aditivan; ona prikuplja masu injenica da bi
ispunila homogeno i prazno vreme. U temelju marksistike istoriografije, meutim,
nalazi se jedan konstruktivan princip. U miljenje ne spada samo kretanje misli, ve,isto tako, njihovo mirovanje. Tamo gde se miljenje, u konstelaciji zasienoj
napetostima, iznenada zaustavlja, ono zadaje konstelaciji ok, usled ega se i samo
kristalie kao monada. Istorijski materijalista prilazi istorijskom predmetu jedino tamo
gde se on pred njim pojavljuje kao monada. U toj strukturi on vidi znamenje
mesijanskog zaustavljanja zbivanja, drugim reima, revolucionarnu ansu u borbi za
podjarmljenu prolost. On posmatra tu strukturu da bi odreenu epohu izbacio iz
homogenog toka istorije; isto tako on izbacuje i odreeni ivot iz date epohe i odreenodelo iz ivotnog dela. Rezultat njegovog postupka sastoji se u tome to je uodreenom
delu sauvano iprevazienoivotno delo, u ivotnom delu epoha i u epohi celokupanistorijski tok. Hranljivi plod onoga to je istorijski shvaeno sadri u svom jezgru vreme,
kao dragoceno, ali neukusno seme.
XVIII
Ubogih pedest milenijuma homo sapiensa, kae jedan noviji biolog, predstavljaju,
u odnosu na istoriju organskog ivota na zemlji, otprilike dve sekunde na kraju dana
od dvadeset etiri asa. A istorija civilizovanog oveanstva, po tom merilu, ispunila
bi petinu poslednje sekunde poslednjeg asa. Sadanjica, koja kao mesijanski model,u tom ogromnom saimanju, obuhvata celu istoriju oveanstva, u dlaku se poklapa sa
onom figurom koja predstavlja istoriju oveanstva u univerzumu.
A22
Istorizam se zadovoljava uspostavljanjem kauzalnog spoja izmeu razliitih
momenata istorije. Ali nijedno stanje stvari, koje moe biti uzrok neemu, nije samim
tim ve i istorijsko. To postaje tek kasnije, zahvaljujui dogaajima koji od njega
mogu biti udaljeni milenijumima. Istoriar koji polazi od toga, prestaje da sledzbivanja proputa kroz prste kao brojanicu. On uoava konstelaciju u koju je njegova
epoha stupila s nekom drugom, odreenom epohom, koja joj je prethodila. Tako
dolazi do shvatanja sadanjosti kao neeg to je ovde i sada, u kojem su rasute i
krhotine mesijanskog vremena.
22Poslednja dva dela, oznaena kao A i B, na kraju ranog nacrta teza o istoriji, bez naslova, Benjamin
je izostavio u kasnijim nacrtima teksta. Zbog njihovog posebnog znaaja, objavljeni su kao dodataktekstu u Benjaminovim Sabranim delima. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
13/23
13
B
Sigurno je da proroci koji su ispitivali ta vreme krije u sebi, nisu ovo doivljavali ni
kao homogeno, niti kao prazno. Ko to ima u vidu moda e shvatiti kako je u seanju
doivljena prolost: naime, isto tako. Kao to je poznato, Jevrejima je bilo zabranjeno
da istrauju budunost. Tora i molitva poduavali su ih, naprotiv, da se seaju. To jeza njih budunost liilo ari, kojoj su podlegli oni koji prosvetljenje oekuju od
proroka. Ali zato budunost za Jevreje ipak nije postala homogeno i prazno vreme.
Naime, u njoj je svaka sekunda bila mala kapija kroz koju je mogao ui Mesija.
1940.
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
14/23
14
Teoloko-politiki fragment
Tek sam Mesija dovrava sva istorijska zbivanja, u smislu da samo on iskupljuje,
dovrava, stvara odnos istorije prema mesijanskom. Zato nita to je istorijsko ne
moe, samo po sebi, da se odnosi na bilo ta mesijansko. Prema tome, carstvo boije
nije svrha istorijske dinamike: ono se ne moe postaviti kao cilj. Istorijski gledano,
ono nije cilj ve kraj. Zato se poredak svetovnog ne moe izgraditi na ideji carstva
bojeg i zato teokratija nema politiki, ve samo religiozni smisao. Najvea zasluga
BlohovogDuha utopije23 jeste to to je najodlunije negirao politiki znaaj teokratije.
Svetovni poredak treba izgraditi na ideji sree. Odnos tog poretka prema mesijanstvujedna je od bitnih lekcija filozofije istorije. Ona nalae mistiko shvatanje istorije, iji
se problem moe izloiti jednom slikom. Ako jedan smer strelice obeleava cilj kojem
stremi dinamika svetovnog, a drugi mesijanski intenzitet, onda potraga za sreom
slobodnog oveanstva svakako tei da se udalji od tog mesijanskog kraja; ali, kao to
neka sila svojim delovanjem moe potpomoi silu koja se kree suprotnom putanjom,
tako i svetovni poredak, upravo zato to je svetovan, moe potpomoi dolazak
mesijanskog carstva. Prema tome, iako svetovno nije kategorija carstva, ono je opet
kategorija, i to jedna od najpreciznijih, njegovog najtieg pribliavanja. Naime, sve
to je zemaljsko, u srei tei svome nestanku; ali, samo u srei mu je i sueno da naesvoj nestanak. S druge strane, neposredni mesijanski intenzitet srca, unutranjeg bia,
prolazi kroz nesreu, kao patnja. Duhovnoj restitutio in integrum,24 koja vodi u
besmrtnost, odgovara ona svetovna, koja vodi u venost nestanka; a ritam te veno
prolazne svetovne egzistencijeprolazne u svom totalitetu, u svom prostornom, ali i
vremenskom totalitetutaj ritam mesijanske prirode, jeste srea. Najzad, priroda je
mesijanska upravo zbog svoje vene i totalne prolaznosti.
Teiti toj prolaznosti, ak i prolaznosti onih stadijuma oveka koji jesu priroda,
zadatak je svetske politike, iji metod treba da se zove nihilizam.
19371938. ili 19201921.
23Ernst Bloch, Geist der Utopie, 1918. Ernst Bloh,Duh utopije, BIGZ, Velika filozofska biblioteka,
Beograd, 1982. Preveo Milan Tabakovi. (AG)
24Lat., potpuna restitucija; potpuni povratak u prvobitno ili prethodno stanje. (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
15/23
15
Paralipomena
Beleke uz teze O shvatanju istorije
1
Uivljavanje u prolost ne slui samo tome da prolost izgleda kao sadanjost. Nije
sluajno to to se ta tendencija veoma dobro slae sa pozitivistikim shvatanjem
istorije (kao kod Eduarda Mejera).25 U oblasti istorije, projekcija prolosti u
sadanjost analogna je posmatranju homogenih konfiguracija po uzoru na posmatranje
promena u fizikom svetu (Krperwelt). Ovaj drugi proces, Mejerson je identifikovao
kao osnovu prirodnih nauka (De lexplication dans des sciences).
26
Prvi pristup jesama sutina naunog karaktera istorije, kako ga definie pozitivizam. To se postie
po cenu potpunog brisanja svakog traga prvobitne uloge istorije kao pamenja
(Eingedenken). Lana ivotnost te prolosti pretvorene u sadanjost, uklanjanje
svakog odjeka lamenta iz istorije, oznaava konano potinjavanje istorije
modernom shvatanju nauke.
Drugim reima,projekat otkrivanja zakona koji vae za tok istorijskih zbivanja nije
jedino sredstvopri tom, sigurno ne najsuptilnijeza utapanje istoriografije u
prirodne nauke. Shvatanje po kojem je zadatak istoriara da od prolosti napravi
sadanjost (das Verganze zu vergegenwrtigen), odgovorno je za istu obmanu,samo na manje oigledan nain.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 1098r
2
XVIIa
U ideji o besklasnom drutvu Marks je sekularizovao ideju mesijanskog vremena. I to
je bilo neto dobro. Nevolje su poele tek kada su socijaldemokrate uzdigle tu ideju uideal. U neokantovskom uenju, ideal je definisan kao beskonani (unendlich)
zadatak. A to uenje bilo je filozofska kola socijaldemokratske strankeod mita i
25Eduard Meyer (18551930), poznati nemaki istoriar, koji je pokuao da odbrani nemaku poziciju
u Prvom svetkom ratu. AutorGescichte des Altertums (Istorija drevnog sveta, u pet tomova, 1884
1902) i drugih dela. (HE & MWJ)
26Emile Meyerson (18591933), francuski hemiar i filozof, najpoznatiji po deluIdentit et ralit
(Identitet i stvarnost, 1908), u kojem je razvio stavove suprotne pozitivizmu. Njegov radDelexplication dans des sciences (O objanjenu u naukama), objavljen je u Parizu 1921. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
16/23
16
tadlera, do Natropa i Vorlandera.27 Kada se besklasno drutvo jednom definie kao
beskonani zadatak, prazno i homogeno vreme pretvara se, da tako kaemo, u
ekaonicu, u kojoj se, manje ili vie spokojno, moe iekivati nastanak
revolucionarne situacije. U stvarnosti, nema trenutka koji sa sobom ne bi nosio
sopstvenu revolucionarnu ansupod uslovom da se ona definie na odreeni nain,naime, kao ansa za potpuno novo razreenje potpuno novog problema (Aufgabe). Za
revolucionarnog mislioca, naroita revolucionarna ansa koju nudi svaki istorijski
trenutak dobija potvrdu u politikoj situaciji. Ali, jednako opravdano, za takvog
mislioca, jeste i pravo na ulazak koje istorijski trenutak uiva u odnosu na sasvim
odreenu odaju prolosti, onu koja je do tada bila zakljuana. Ulazak u tu odaju
podudara se, u strogom smislu, sa politikom akcijom, koja se tako, ma koliko bila
destruktivna, otkriva kao mesijanska. (Besklasno drutvo nije konani cilj istorijskog
napretka ve njegov esto neuspeli, ali konano ostvareni prekid.)
Druckvorlage: Benjamin-Archiv. Ms 1098v
3
Istorijski materijalista koji istrauje strukturu istorije, izvodi, na svoj nain, neku vrstu
spektralne analize. Kao to fiziar utvruje prisustvo ultravioletne svetlosti u
solarnom spektru, tako i istorijski materijalista utvruje prisustvo mesijanske sile u
istoriji. Svako ko eli da shvati ta bi situacija iskupljenog oveanstva zaista mogla
da znai, koji su uslovi neophodni za razvoj takve situacije i kada bi ona mogla da
nastupi, postavlja pitanja na koja nema odgovora. Isto tako bi mogao pokuavati dautvrdi boju ultraljubiastih zraka.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 1099
4
Marks kae da su revolucije lokomotive svetske istorije. Ali, moda je sasvim
suprotno. Moda su revolucije pokuaj putnika iz tog vozaljudske vrsteda
povuku sigurnosnu konicu.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 1100
5
U Marksovom delu mogu se izdvojiti tri osnovna koncepta, a cela njegova armatura
moe se shvatiti kao pokuaj da se ta tri koncepta zavare jedan za drugi. To su klasna
27Nemaki filozofi i ekonomisti, vodei mislioci Socijaldemokratske partije Nemake: Conrad
Schmidt (18631932), August Stadler (18501910), Paul Natorp (18541924), Karl Vorlnder (18601928). (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
17/23
17
borba proletarijata, tok istorijskog razvoja (progres) i besklasno drutvo. Struktura
Marksovih osnovnih ideja izgleda ovako: kroz seriju klasnih borbi, oveanstvo stie
do besklasnog drutva, tokom istorijskog razvoja. = Ali, besklasno drutvo ne treba
shvatiti kao krajnju taku istorijskog razvoja. = Na osnovu tog pogrenog shvatanja,
Marksovi imitatori su razvili (izmeu ostalog) pojam revolucionarne situacije, koja,kao to znamo, stalno odbija da nastupi. = Konceptu besklasnog drutva mora se
vratiti pravo mesijansko lice, i to u interesu revolucionarne politike samog
proletarijata.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 1103
6
Nova teza B
Istorija se bavi vezama i proizvoljno razvijenim kauzalnim nizovima. Ali, poto
istorija prua ideju o mogunosti temeljnog pozivanja na njen predmet, taj predmet se
mora predstaviti, u svom konanom obliku, kao trenutakoveanstva. U tom trenutku,
vreme se mora dovesti u stanje mirovanja.
Dijalektika slika je pojava loptaste munje koja preseca ceo horizont prolosti.
Istorijski artikulisati prolost znai prepoznati one elemente prolosti koji se povezuju
u konstelaciju odreenog trenutka. Istorijska spoznaja je mogua samo u istorijskom
trenutku. Ali, spoznaja u istorijskom trenutku uvek je spoznaja i nekogtrenutka. Time
to se uvlai u taj trenutaku dijalektiku slikuprolost postaje deo nevoljnogpamenja oveanstva.
Dijalektika slika se moe definisati kao nevoljno pamenje iskupljenog oveanstva.
Pojam opte istorije povezan je s pojmovima progresa i kulture. Da bi se svi trenuci
istorije oveanstva ugradili u lanac istorijskih zbivanja, oni se moraju svesti na neki
zajedniki imenitelj: na kulturu, prosvetiteljstvo, objektivni duh ili kako god
neko poeli da to nazove.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 491
7
Nova teza C
Tek kada tok istorijskih zbivanja tee glatko kroz ruke istoriara, kao konac, moe se
govoriti o progresu. Opet, ako je to neko zamreno klupko, s hiljadu pramenova, koji
padaju kao raupana kosa, nijedan od njih ne moe zauzeti odreeno mesto, sve dok
se ne sakupe i ne oblikuju u frizuru.
Osnovna ideja mita jeste ona o svetu kao kaznikazni koja zapravo stvara onekojima je namenjena. Veito vraanje istog jeste kazna stalnog vraanja u kolsku
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
18/23
18
klupu, projektovana u kosmikim razmerama: oveanstvo e morati da nabuba svoj
tekst kroz beskrajno ponavljanje. (Paul Eluard,Rptitions, 1922)
Ako se jo jednom zamislimo nad idejom o veitom vraanju istog iz XIX veka, Nie
se ukazuje kao figura na kojoj se mitska kazna sada ostvaruje. Naime, sutina mitskih
zbivanja jeste ponavljanje. (Sizif, Danaide)28
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 489
8
Nova teza H
Utapanje u pragmatinu istoriju ne moe kulturnoj istoriji doneti nita dobro. ta vie,
ono u emu pragmatino shvatanje istorije pada na ispitu nisu zahtevi koje stroga
nauka postavlja u ime zakona kauzalnosti. Ono pada zbog pomaka u istorijskojperspektivi. Epoha koja vie nije u stanju da na neki originalan nain preobrazi svoje
pozicije moi, gubi svest o preobraajima koji su tim pozicijama nekada bili od koristi.
Subjekt koji pie istoriju, u pravom smislu, jeste onaj deo oveanstva ija solidarnost
obuhvata sve potlaene. To je onaj deo koji moe preuzeti na sebe najvei teoretski
rizik, zato to, u praktinom smislu, ima najmanje toga da izgubi.
Univerzalna istorija nije nuno reakcionarna. Ali, univerzalna istorija bez nekog
konstruktivnog principa jeste reakcionarna. Konstruktivni princip omoguava
univerzalnoj istoriji da bude zastupljena u deliminim istorijama. Drugim reima, re
je o monadolokom principu. On je prisutan u istoriji spasenja.
Ideja proze podudara se sa mesijanskom idejom o univerzalnoj istoriji. (Ljeskov!)29
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 484
9
Nova teza K
Organizovati pesimizam znai. otkriti u prostoru politikog delovanja prostor
slike. Taj prostor slike, ipak, ne moe se izmeriti kontemplacijom Dugo traeni
28Danaide: u grkoj mitologiji, zajedniko ime za pedeset keri kralja Danaja. Poto su, po zapovesti
svog oca, prve brane noi ubile svoje mueve (osim najmlae keri, Hipermnestre, koja je potedela
svog mua Linkeja), bogovi su ih kaznili da u Hadu veno sipaju vodu u bure bez dna. (AG)
29Nikolaj Ljeskov (18211881), ruski prozni pisac, najpoznatiji po kratkim priama, naroitoLedi
Magbet Mcenskog okruga (1865; Kultura, Beograd 1961). Videti Benjaminov esej o Ljeskovu,
Pripovjeda: Razmatranja uz djelo Nikolaja Ljeskova (Der Erzhler, 1936), Walter Benjamin,Estetikiogledi, str. 166187, kolska knjiga, Zagreb 1986. Prevela Truda Stama. (AG)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
19/23
19
prostor slike svet sveopte i potpune aktuelnosti. (Srrealismus, W. Benjamin, Bd.
2)30
10
Spasenje je limes (utvrena granica) progresa.
Mesijanski svet je svet sveopte i potpune aktuelnosti. Univerzalna istorija postoji
samo u njemu. Ne kao pisana istorija ve kao sveano izvedena istorija. U toj
svetkovini nema nieg slavljenikog. Nema prazninih pesama. Njen jezik je
osloboena proza proza koja raskiva okove pisma (Schrift) i koju razumeju svi ljudi
(kao to jezik ptica razumeju nedeljna deca).31Ideja o prozi se podudara sa
mesijanskom idejom o univerzalnoj istoriji (tipovi umetnike proze kao spektar
univerzalnih istorijskih tipova; deo iz Pripovedaa).32
Raznovrsnost istorija tesno je povezana, ako ne i istovetna, sa raznovrsnou jezika.
Univerzalna istorija, u dananjem smislu, nikada nije neto vie od neke vrste
esperanta. (Ona ne uspeva da izrazi nadu ljudske vrste nita bolje nego ime tog
univerzalnog jezika.)33
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 490; Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 470.
11
Sadanjost prepoznatljivosti
Izreka da je istoriar prorok zagledan unazad34 moe se shvatiti na dva naina.
Tradicionalno, ona je znaila da istoriar, koji se prebacuje u daleku prolost,
prorokuje ono to se u to vreme, koje je u meuvremenu postalo prolost, smatralo za
budunost. To vienje precizno odgovara istorijskoj teoriji uivljavanja, koju je Fistel
de Kulan izrazio u sledeem savetu: Si vous voulez reviver une poque, oubliez que
vous savez ce qui sest pass aprs elle.(Ako hoete da oivite neku epohu,
30Prevedeno kaoNadrealizam: Poslednji snimak evropske inteligencije (1929), Walter Benjamin,
Eseji, str. 258273, Nolit, Beograd 1974. Preveo Milan Tabakovi. (AG)31
Der Sonntagskinder, nedeljna deca. U nemakom folkloru, deca roena na nedelju, naroito u noi
mladog Meseca, mogu lako stei posebne moi, kao to su sposobnost da vide duhove, da razgovaraju s
mrtvima ili da im se elje ispunjavaju. Izraz Sonntagskindse figurativno koristi i za one koji su roeni
pod srenom zvezdom, koji lako izlaze na kraj sa onim to je drugima teko ili za one kojima je svaki
dan ispunjen duhom nedelje. (HE & MWJ)
32Esej o Ljeskovu, videti nap. 21. (AG)
33Naziv esperanta potie od rei nada, iz nekoliko evropskih jezika: esperanza,speranza, espoir.
(AG)
34
Der Historiker ist ein ruckwarts gekehrter Prophet. Friedrich Schlegel,Athenums-Fragmente(Fridrih legel,Fragmenti iz Ateneuma, 1798, f. 80). (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
20/23
20
zaboravite sve to se dogodilo posle nje.)35Ali, ta izreka se moe shvatiti i na
potpuno suprotan nain: istoriar se okree od svog vremena, a njegov proroki
pogled raspaljuju vrhunci minulih generacija, dok tonu sve dalje i dalje u prolost.
Istoriarevo vlastito vreme je zapravo mnogo prisutnije u tom vizionarskom pogledu
nego kod onih savremenika koji pokuavaju da dre korak s njim. Konceptsadanjosti, kao intencionalne teme proroanstva, Tirgo jene bez razloga
definisao kao sutinski i temeljno politiki koncept. Pre nego to shvatimo kako treba
da priemo stvarima u datom stanju, kae Tirgo, ono se ve nekoliko puta
promenilo. Tako uvek prekasno saznajemo ta se dogodilo. Zato se moe rei da je
politika duna da predviasadanjost.36 To je upravo ono shvatanje istorije koje
podvlai aktuelnost prave istoriografije. (N8a, 3; N12a, 1)37 Neko ko pretura po
prolosti, kao po nekoj ostavi sa uzorcima i analogijama, i ne sluti koliko toga u
datom trenutku iz prolosti zavisi od njegove aktuelizacije.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 471
12
Dijalektika slika38
Ako se istorija pogleda kao tekst, onda se o njoj moe rei ono to je jedan noviji
autor rekao za knjievne tekstoveda je prolost u njima ostavila slike sline onima
koje registruje fotografska ploa. Samo budunost poseduje razvijae dovoljno
snane da otkriju sliku u svim njenim detaljima. Mnoge stranice kod Marivoa
(Marivaux) i Rusoa (Rousseau) sadre skrivena znaenja, koja prvi itaoci tih
tekstova nisu mogli da potpuno odgonetnu. (Monglond; N15a,1)39 Istorijski metod je
filoloki metod zasnovan na knjizi ivota. itaj ono to nikada nije zapisano, kae
35Navedeno u tezi VII. (AG)
36Anne-Robert Turgo (17271781), Oeuvres, vol. 2 (Paris 1844), str. 673. Tirgo je bio francuski
dravnik i ekonomista, koga je Luj IXV postavio za Glavnog kontrolora 1774. Njegove poreske i
politike reforme naile su na otpor u najviim krugovima, tako da je posle dve godine bio smenjen.
(HE & MWJ)
37Videti, Walter Benjamin, The Arcades Project (Das Passagen-Werk), Convolutes, N8a, 3 i N12a, 1.
(HE & MWJ)
38Varijacija nekih motiva iz prethodnih beleki i teze VII. (AG)
39Andr Monglond,Le Prromantisme franais, vol. 1,Les Hros prromantique (Grenoble, 1930), str.
xii. Prevod se ovde oslanja na Benjaminov nemaki prevod francuskog originala. Videti The Arcades
Project, Convulute N15a, 1. Pierre Carlet de Chamblain de Marivaux (16881763) bio je francuski
dramski pisac, esejista i novelista, ije su lake komedije stekle veliku popularnost sredinom XVIII veka.
U njegova najpoznatija dela spadaju komadiLe Jeu de lamour et du hasard(Igra ljubavi i sluaja,
1730) iLe Legs (Nasledstvo, 1736) i romanLe Paysan parvenu (Seljak laktaro, 1736). lan AcadmieFranaise je postao 1742. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
21/23
21
Hofmanstal (Hofmannsthal) na jednom mestu.40italac o kojem je tu re, pravi je
istoriar.
13
Shvatanje istorije koje se oslobodilo eme napretka kroz prazno i homogeno vreme,
konano e osloboditi destruktivne energije istorijskog materijalizma, koje su tako
dugo bile sputavane. To bi moglo ugroziti tri najvanije pozicije istorizma. Prvi napad
mora se usmeriti na ideju o univerzalnoj istoriji. Danas, kada je priroda ljudi
zamraena njihovim sadanjim strukturalnim crtama, kao i njihovim sadanjim
meusobnim odnosima, shvatanje po kojem se istorija oveanstva sastoji od ljudi
samo je pribeite za intelektualnu lenjost. (Ideja o univerzalnoj istoriji uzdie se i
rui zajedno sa idejom o univerzalnom jeziku. Sve dok ovaj drugi imao neku osnovu
bilo u teologiji, kao i srednjem veku, bilo u logici, kao to je u novije vreme bio sluajsa pozivanjem na Lajbnicaideja o univerzalnoj istoriji nije bila sasvim nepojmljiva.
Ali, nasuprot tome, univerzalna istorija, kako se upranjavala od XIX veka, nikada ne
moe biti neto vie od neke vrste esperanta.)Druga uvreena pozicija istorizma
vidi se u ideji da je istorija neto to se moe pripovedati. Pod materijalistikom
istragom, epski momenat e u procesu izgradnje uvek eksplodirati u komade.
Likvidacija epskog momenta se mora prihvatiti, kao to je to uradio Marks kada je
pisaoKapital. On je shvatio da se istorija kapitala moe izgraditi samo u okviru ireg,
elinog okvira teorije. U Marksovoj teoretskoj skici rada pod dominacijom kapitala,
interesima oveanstva se poklanja vea panja nego u monumentalnim, kitnjastim i uosnovi malodunim delima istorizma. Tee je odati poast seanju na anonimne nego
na poznate i slavne, ukljuujui tu i pesnike i mislioce. Istorijsko zdanje je posveeno
seanju na anonimne.Trei bastion istorizma je najjai i najtee ga je savladati. On
se predstavlja kao uivljavanje u poloaj pobednika. Vladari iz bilo koje epohe su
naslednici svih onih koji su tokom istorije izlazili kao pobednici. Uivljavanje u
poloaj pobednika bez izuzetka koristi dananjim vladarima. Istorijski materijalista
ima u vidu tu injenicu. On uvia i da te to stanje stvari duboko ukorenjeno. Svako ko
je ikada izaao kao pobednik, iz hiljada borbi koje su se vodile kroz istoriju, sve do
naih dana, ima svoj udeo u trijumfu onih koji vladaju onima koji su danas zgaeni.Istorijski materijalista moe zauzeti samo krajnje kritiki stav prema plenu koji
pobednici izlau pred poraenima. Taj plen se naziva kulturnim dobrima. Naime, ono
to on vidi u kulturnim dobrima, bez izuzetka je takvog porekla da o tome ne moe
razmiljati bez uasavanja. Svoje postojanje ona ne duguju samo naporu velikih
genija koji su ih stvorili ve i bezimenom kuluku njihovih suvremenika. Nema
40Hugo von Hofmannsthal (18741929), austrijski pesnik i dramaturg, najpoznatiji po saradnji sa
kompozitorom Rihardom tarusom (Richard Strauss), za ije je opereDer RosenkavalieriAriadne auf
Naxos napisoa libreta. Citat je iz njegovog komadaDer Tor und det Tod(Smrt i luda, 1894). (HE &MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
22/23
22
dokumenta kulture koji istovremeno ne bi bio dokument varvarstva. Istorijski
materijalista se dri na odstojanju od svega toga. On mora da ide uz dlaku istoriji
makar morao da se odguruje iz sve snage.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 447 i Ms1094
14
Kategorije u kojima se razvija shvatanje istorijskog vremena.
Koncept istorijskog vremena ini antitezu ideji o vremenskom kontinuitetu.
Veni plamen41 je slika istinskog istorijskog postojanja. On evocira ono to je nekada
bilojednom rasplamsani plamiakkoji sada gori in perpetuumi prua mu uvek
novu hranu.
O postojanju besklasnog drutva ne moe se razmiljati u isto vreme kada se vodiborba za njega. Ali, koncept sadanjosti, u onom obavezujuem smislu koji ima za
istoriara, nuno je odreen s ta dva temporalna poretka. Bez neke probe besklasnog
drutva, ostaje samo istorijska akumulacija prolosti. U toj meri, svaki koncept
sadanjosti uestvuje u konceptu sudnjeg dana.
Izreka iz jednog apokrifnog jevanelja Gde god da sretnem nekog, sudiu mu
baca naroito svetlo na ideju o sudnjem danu. Ona podsea na jednu Kafkinu beleku:
Sudnji dan je neka vrsta sumarne pravde.42 Ali, ona tome dodaje i sledee: sudnji
dan, po toj izreci, nee se razlikovati od ostalih dana. U svakom sluaju, ta
jevaneoska izreka upotpunjuje kanon za shvatanje sadanjosti koji istoriar uzima
kao svoj. Svaki trenutak je trenutak suda, polazei od odreenog trenutka koji mu je
prethodio.
Odlomci iz eseja o Fuksu (Eduard Fuchs).43
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 483
15
Deo o Johmanovom (Carl Gustav Jochmann) vizionarskom pogledu treba razraditi u
osnovnu strukturuArkada.44
41U jevrejskoj Bibliji, Bog zapoveda Mojsiju da u svetilitu stalno odrava plamen u uljanoj lampi, kao
znak Boijeg prisustva. (Knjiga izlaska, 27:20) (HE & MWJ)
42Poslednji sud tako zovemo samo zbog svog poimanja vremena. U stvari, re je o nekoj vrsti
sumarne pravde. Franz Kafka,Nachgelassene Schriften und Fragmente, vol. 2 (Frankfurt: Fischer,
1992), str. 122, fragment br. 40 (19171918). (HE & MWJ)
43Walter Benjamin,Eduard Fuchs, der Sammler und der Historiker, 1937. (HE & MWJ)
-
7/28/2019 Walter Benjamin - O Shvatanju Istorije (1940)
23/23
23
Proroanski pogled se rasplamsava s naglim uzmicanjem prolosti. Drugim reima,
prorok okree lea budunosti: on nazire obrise budunosti u sve bleoj svetlosti
prolosti, dok ova tone pred njim u no vremena. Taj proroanski odnos prema
budunosti nuno podupire stav istoriara, kako ga opisuje Marks, stav osnaen
aktuelnim drutvenim okolnostima.Da li kriticizam i prorotvo treba da budu kategorije koje se sustiu u
iskupljenju prolosti?
Kako bi kritika prolosti (na primer, kod Johmana) mogla da se udrui sa
iskupljenjem prolou?
Shvatiti venost istorijskih zbivanja zapravo znai shvatiti venost njihove prolaznosti.
Druckvorlage: Benjamin-Archiv, Ms 485
Priprema: AG, januar 2013.
http://anarhija-blok45.net1zen.com
44
Walter Benjamin, Die Rckschritte der Poesie. Von Carl Gustav Jochmann, 1937. i The ArcadesProject, Convolute N9, 7. (HE & MWJ)