ŠVEDSKI PROGRAM

ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA

MateJa BrečevićRadmila JovanovićIva MočibobDaniela NežićSean Ramić

PROIZVODNJA ENERGIJE

• 2010. Švedska proizvela 153 bilijuna kWh- 38 % nuklearne elektrane (57.6 bilijuna kWh)- 47 % hidroelektrane (71.5 bilijuna kWh

ZBRINJAVANJE OTPADA

• 1977. - The Swedish Nuclear Fuel and Waste Management Company• Klasifikacija radioaktivnog otpada (IAEA)

- trajnost zračenja- rastući intenzitet zračenja - količina topline koju otpad oslobađa

• Odlagališta za radioaktivni otpad privremena skladišta odlagališta za nisko i srednje-radioaktivni otpad odlagališta za visoko-radioaktivni otpad

• Odlagališta: CLAB, SFR

CLAB (1985.)• Privremeno skladište za iskorištena goriva• 1985. godine, na lokaciji Oskarshamn• Kapacitet – 8000 tona • Zbog velike radioaktivnosti i topline istrošeno se gorivo prvo odlaže u

bazene (dubine 30 m)• Kasnije se prevozi u odlagalište na poluotoku Simpevarp• Odlagalište može primiti 300 tona uranija/god (nuklearni reaktor proizvodi

od 15 do 25 tona/god)

SFR• Završno skladište za kratkotrajni

radioaktivni otpad• 1988. godine, Forsmark• Kapacitet: 60 000 m3

• Otpad se pakira u metalne ili betonske spremnike i skladišti u kamenim trezorima na dubini od 50 m

• Pod stalnim nadzorom• Ovdje se skladišti i otpad iz zdravstva,

industrije i istraživačkih postrojenja

LABORATORIJI- CANISTER- ÄSPÖ HARD ROCK - BENTONITE

CANISTER LABORATORY• Mjesto gdje se razvija tehnologija

izrade bakrenih posuda u kojima se odlaže potrošeno nuklearno gorivo.

ÄSPÖ HARD ROCK LABORATORY • Podzemni laboratorij za ispitivanje

stijena na otoku Äspö. • Nalazi se na dubini od 460 m.• Mjesto gdje se provode testiranja u

stvarnom okruženju.

• Objekt u potpunosti nalikuje na buduće odlagalište.

• Otvoren je za javnost.

• Laboratorij je dio Äspö laboratorija.• Provode se testiranja bentonitne gline pri različitim količinama

vode.

BENTONITE LABORATORY

TRANSPORT• Smještaj nuklearnih elektrana uz obalu

Nuklearna elektrana FORSMARKŽUTA LINIJA – nisko i srednje jak

radioaktivan otpadCRVENA LINIJA – nuklearno gorivo

TRANSPORT – Brod SIGYN

• DULJINA: 90 m• ŠIRINA: 18 m• NOSIVOST: 2.044 t• BRUTO TEŽINA: 4.166 t• TOVARNI KAPACITET: 1.400 t• GAZ S PUNIM OPTEREĆENJEM: 4 m• BRZINA: 12 čvorova• BROJ ČLANOVA POSADE: 12

TRANSPORTBačve za temeljne komponente:oMASA: 70 toDULJINA: 6.15 moPROMJER: 1.95 moDEBLJINA STIJENKE: 33 cmoMATERIJAL: Kovani čelikoKAPACITET: 5 t

Kontejner za operativni otpad:oMASA: 58 toMASA SA TERETOM: 120 toDULJINA: 7.28 moŠIRINA: 3.70 moDEBLJINA STIJENKE: 7-20 cmoMATERIJAL: ČelikoKAPACITET: 12 modula 3 betonska spremnika

TRANSPORTBačve za nuklearno gorivo:oMASA: 80 toDULJINA: 6.15 moPROMJER: 1.95 moDEBLJINA STIJENKE: 32 cmoMATERIJAL: Kovani čelik sa nehrđajućim premazomoKAPACITET: 17 BWR spremnika za gorivo

7 PWR spremnika za gorivo

BWR: PWR:

TRANSPORT - UKRCAJ• Koristi se metoda RO-RO (roll on/roll off)• Teret se ukrcava u brod preko krmene rampeili podići ga dizalicom na brod• Po ukrcaju teret se sidri • Kapacitet skladišnog prostora:• - do 10 bačvi• - 1-2 terminalna vozila• - do 6 kontejnera• Zidovi teretnog prostora ne propuštaju zračenje• Razina zračenja se prati instrumentima• Godišnje brod obavi 30-40 putovanja

ŠVEDSKI SISTEM ODLAGANJA RADIOAKTIVNOG UPOTREBLJENO GORIVA I OTPADA

Metoda konačnog odlaganja

Metoda se temelji na tri zaštitne barijere.  Iz privremenog skladišta do konačnog odlagališta

Privremena pohrana istrošenog nuklearnog goriva je na privremenom skladištu (Clab) u Oskarshamn, gdje se nalazi u velikim bazenima koje hlade goriva i štite okoliš od zračenja.

Nakon privremenog skladištenja gorivo će biti prebačeno u SKB-ov zatvoreni objekt i smješteni u nepropusnim bakrenim posudama s umecima lijevanog željeza. Biti će prevezeni do konačnog spremišta koje se planira graditi u Forsmarku. Posude s otpadnim gorivom će se potom spustiti u sustavu horizontalnih tunela, na dubinu od oko 450 m. Konačno odlaganje Tuneli će biti dugi oko 250 metara, udaljeni oko 40 metara. U podnožju tunela bit će rupe za odlaganje udaljene šest metara. Bakrene posude će biti smještene u rupama za odlaganje i ugrađene u tampon od bentonitne gline.

 

KONCEPT

PosudeBakrene posude će biti duge 5 m i promjera 1 m. Težiti će 25 i 27 tona kada se napune nuklearnim otpadom. Vanjsko kućište je 5cm debeli sloj bakra za zaštitu od korozije, a unutra je sloj od lijevanog željeza koji mu daje dodatnu snagu. Spremnik je dizajniran da izdrži korozije i sve mehaničke sile uzrokovane kretanja u stijeni.

Tampon

Prije nego se posuda upušta u konačno odlagalište, otpad se posloži u rupe u blokovima koji sadrže prstenove od bentonitne gline.

Zadatak tampona u posljednjem odlagalištu je da: 1. Spriječi korozivne tvari da dopru do kanistra. 2. Zaštiti spremnik u slučaju malih pokreta u stijeni. 3. Odgoditi širenje radioaktivnih tvari koje mogu isteći iz posude koja je postala propusna.

Stijena Stijena će izolirati otpad od čovjeka i okoliša. Švedsko kristalno podzemlje nije neprobojno. Postoje prijelomi u stijeni kroz koju prolazi podzemna voda na različite načine. Ove zone također djeluju kao amortizeri za apsorpciju prirodnih pokreta u stijeni.

HVALA NA PAŽNJI!