web vrsnjacki edukatori06052014

7/21/2019 WEB Vrsnjacki Edukatori06052014

1/102

oVsNsT

nEzAeDorEiM

PRIRUNIK ZA

VRNJAKE EDUKATORE


2/102

oVsNsT

nEzAeDorEiM

PRIRUNIK ZA

VRNJAKE EDUKATORE


3/102

Tiskanje ove publikace omogueno je temeljem financske potpore

Ministarstva socalne politike i mladih.

Prvo izdanje, 2014. godina

NAKLADNIKUdruga za unapreenje kvalitete ivljenja LET, Zagreb

ZA NAKLADNIKA

Iva Jovovi

GRAFIKO OBLIKOVANJE

Kudos d.o.o.

TISAK

LDK d.o.o.

IMPRESSUM

RECIMO ZAJEDNO NEOVISNOSTI

IMPRESSUM


4/102


PREDGOVOR

3

Ovaj prirunik nastao je u sklopu projekta Udruge LET Mladi za mlade protiv

ovisnosti koji je financiran od strane Ministarstva socalne politike i mladih

u kolskoj godini 2013/2014. Zahvaljujui ovom priruniku, vrnjaci edukatori

(uenici 3. i 4. razreda Srednje grafike kole iz Zagreba, XV i IX gimnaze iz

Zagreba) proveli su edukativne radionice s uenicima niih razreda gore na-

vedenih kola. Glavni cilj radionica bio je prevenirati ovisniko ponaanje kod

mladih putem vrnjake edukace.

U priruniku se nakon uvodnog opisa problematike mladih vezanih uz ovisni-

ko ponaanje te kratkog opisa ciljeva projekta nalaze opis kurikuluma na kojem

se temeljila provedba ovog edukativno- preventivnog programa. Takoer pri-

runik nudi opis svih radionica (sa pripadajuim didaktikim materalima) na

kojima su sudjelovali vrnjaci edukatori, kao i onih radionica koje su oni samiprovodili u razredima. Zahvaljujui ovom priruniku nastavnici i struni surad-

nici e u budunosti moi samostalno provoditi ovaj program s ciljem promica-

nja primarne prevence ovisnikog ponaanja u tinejerskoj dobi.

Iva Jovovi

Izvrna direktorica

Udruge za unaprjeenja kvalitete ivljenja Let,

PREDGOVOR


5/102


6/102


OPIS PROBLEMA I CILJEVI PROJEKTA MLADI ZA MLADE PROTIV OVISNOSTI

5

OPIS PROBLEMA I CILJEVIPROJEKTA MLADI ZA MLADEPROTIV OVISNOSTI

Opis problema

Prema Europskom istraivanju o puenju, alkoholu i drogama meu uenicima

srednjih kola (Izvjee za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb, 2008. godina), dob

od 15 i 16 godina razdoblje je kada mnogi mladi zapoinju puiti, a ta navika e-

sto ostaje godinama, posljednjih 30 dana puilo je 38% djeaka i 37% djevojica

1. razreda te 43% djeaka i 47% djevojica 2. razreda. Redovito je puenje ipak

neto vie zastupljeno u djeaka u prvom razredu, dok je u drugom razredu re-

dovito puenje podjednako i u djeaka i djevojica. Puenje je esto u ovoj dobi

prihvaeno kao drutveno poeljno ponaanje tj. znak odraslosti, zrelosti, dobreuklopljenosti u grupu. Veina uenika konzumirala je alkohol barem jednom

u ivotu i to 92% uenika i uenica 1. razreda te 95% uenika i 94% uenica 2.

razreda. Deset i vie puta u zadnjih mjesec dana alkoholna pia konzumiralo je

19% djeaka i 9% djevojica 1. razreda te 24% djeaka i 11% djevojica 2. razreda.

Opaa se trend porasta s prelaskom iz 1. u 2. razred u oba spola. Meu najee

konzumiranim psihoaktivnim sredstvima je marihuana. U posljednjih 12 mjeseci

marihuanu je uzelo 15% djeaka i 11% djevojica 1. razreda te 23% djeaka i 17%djevojica 2. razreda. Zamjeujemo porast konzumace u oba spola s prelaskom

iz 1. u 2. razred. Marihuanu ili hai u posljednjih 30 dana, to upuuje na ne-

davno ponaanje, a moe upuivati na poetak konzumace, konzumiralo je 9%

djeaka i 5% djevojica 1. razreda te 12% djeaka i 8% djevojica 2. razreda.

Upravo ovi podaci upuuju na nunost provedbe preventivno edukacskih

programa od najrane dobi, a posebice u adolescenci. Provedbom naeg pri-

janjeg projekta: Puenje alkohol droga- Ne hvala i su korisnici bili mladi,


7/102



6

utvreno je, da veina njih razva stavove da je trava bezopasna, da uz neke

droge ivot postaje ljepi, da alkohol u manjim koliinama ne tetan i sl., vrloje teko zatititi ih od iskuavanja tih sredstava. No, objektivnim i nepristranim

izvjeivanjem moe ih se potaknuti da razmisle i pokuaju promeniti svoje

stavove. Kako bi se ovakvi stavovi mladih prevenirali strunjaci (Sakoman 2009.)

sugeriraju, da se najbolji uinak prevence ovisnosti postie upravo kroz vr-

njaku edukacu. Manja skupina mladih ljudi se educira kako da prenese znanja

i savjete veoj skupini vrnjaka. Vrnjaka edukaca potie i hrabri na preuzima-

nje odgovornosti za vlastito zdravlje kroz interakcu vrnjaka i igra vanu uloguu razvoju, usmjeravanju i stabilizaci mladih ljudi. Mladi raspravljaju u skupini

vrnjaka bez tjeskobe, mogu otvoreno razgovarati, i to u prirodnoj sredini i u

oputenom ozraju, mogu biti spontani i otvoreni jedni prema drugima. Vrnjaci

su osobe koje utjeu na usvajanje vrednosti, standarda i modela ponaanja.

Vrnjaci edukatori nude drutvenu i emocionalnu podrku u kojoj se nova pona-

anja mogu iskuati i provjeriti bez sankca. Uz to oni ue koji su naini ponaa-

nja primjereni nekim situacama i koje posljedice tog ponaanja mogu oekivati.

Imajui na umu kako su najei razlozi zloporabe droga i drugih sredstava

ovisnosti meu djecom i mladima socalna afirmaca u vrnjakim skupinama,

osobni problemi, tenja za ugodom, znatielja, problemi u obitelji, nepovoljni

opi uvjeti ivota i neznanje. Mladi u razdoblju adolescence skloni su izraa-

vanju supkulturnog bunta protiv vrednosti odraslih i prihvaanju drugaih

trendova koji su primjereni njihovoj generaci.

S obzirom na mnoge imbenike koji utjeu na konzumiranje droga i pojavu

ovisnosti kod mladih, programi prevence ovisnosti i rada s djecom i mladima

trebaju biti usmjereni na razvanje razliitih socalnih vjetina koji doprinose

podizanju njihovog samopouzdanja. Neophodno je dati mladima alternativu

odnosno omoguiti im sudjelovanje u aktivnostima u kojima e se osjeati

vredni. Upravo je jedna od takvih aktivnosti vrnjaka edukaca te aktivno

sudjelovanje u radionicama. Osim navedenog kroz razliite performanse za


8/102



7

mlade bitno je da oni sami bez nametanja razvu svoj stav prema konzumaci

sredstava ovisnosti.

Ciljevi projekta

Opi cilj: Razvoj i provedba zdravstveno odgojnog programa s ciljem promica-

nja primarne prevence ovisnikog ponaanja u tinejerskoj dobi

Specifini ciljevi:

1. Educirati uenike koji e provoditi radionice na temu prevence ovisnosti

svojim vrnjacima, te razviti njihove komunikacske i prezentacske vjetine

2. Razvanje razliitih socalnih vjetina tinejera kako bi se uspjeno suprot-

stavili rizinim faktorima u svojoj sredini

3. Poveati informiranost tinejera o opasnostima konzumiranja sredstava

ovisnosti kao i upoznavanja s faktorima rizika koje mogu dovesti do konzu-

miranja istih


9/102


10/102


CURICULUM EDUKATIVNOG DJELA PROJEKTA MLADI ZA MLADE PROTIV OVISNOSTI

9

CURICULUM EDUKATIVNOGDJELA PROJEKTA MLADI ZAMLADE PROTIV OVISNOSTI

Saetak radionica

Edukativni dio projekta sastoji se od 2 djela: Trening vrnjakih edukatora i edu-

kace ostalih uenika od strane edukatora na temu Recimo zajedno ne ovisnosti

I. Trening vrnjakih edukatora

Trening vrnjakih edukatora sastojao bi se od 6 tematskih cjelina, kroz koje e

budui edukatori razvati vjetine koje su im bitne za uspjenu provedu edu-

kaca vrnjaka o sredstvima ovisnosti i njihovom tetnom utjecaju na zdravlje.

Opis tematskih cjelina nalazi se u nastavku teksta.

Prva uvodna radionica za budue vrnjake edukatore

Cilj radionice: Upoznavanje sa buduim edukatorima, te ispitivanje njiho-

vih oekivanja i motivace za sudjelovanje u ovom projektu. Polaznici e

moi kroz popunjavanje upitnika proceniti svoju trenutnu razvenost po-

jedinih vjetina koje su potrebne za kvalitetno voenje treninga. Na ovoj

radionici prezentirat e se sadraj i ciljevi same edukace, kao i utvrditi

koje su to obaveze polaznika koji sudjeluju na edukacama. Naglasak je nastvaranju ugodne i poticajne atmosfere za uenje.

Druga radionica: Metoda i tehnike dobrih trenera za privlaenje panje uenika

Cilj radionice: nauiti budue trenere kako primjenjivati razliite metode

pouavanja, interaktivne igre za poticanje boljeg usvajanja novih znanja

(Oluja ideja, Ledolomci, Igra zagravanja, igranje uloga i sl.). Nauit e

u kojim situacama je dobro primjenjivati pojedine metode i kako ih prila-

goditi stilu uenja polaznika. Na radionici e takoer raspravljati o tome


11/102



10

kako predavati ne zainteresiranim ili neposlunim uenicima. Ujedno e

nauiti kako opaati grupnu dinamiku na treningu te na nju utjecati.

Trea radionica: Razvoj trenerskih vjetina- Alati za pokretanje zanimanja za temu

Cilj radionice: nauiti koristiti razliite komunikacske vjetine, kako ver-

balne tako i neverbalne. Posebna e se panja usmjeriti na adekvatnu upo-

trebu ja i ti poruka te otvorenog i zatvorenog naina postavljanja pitanja.

Nauiti e i tehnike upravlja govorom i dobiti savjete za dobar javni nastup

etvrta radionica: Tajne dobre prezentaceCilj radionice: razvati prezentacske vjetine buduih internih trenera. Po-

laznici e nauiti kako planirati i izraditi dobru prezentacu, koje su karakte-

ristike dobre prezentace, koje su faze njezine izvedbe. Edukaca se sastoji

od dve cjeline: u prvom delu edukace polaznici sudjeluju u vjebama kroz

koje nadograuju svoje prezentacske vjetine (definiranje ciljeva, profili-

ranje publike, strukturiranje prezentace, izvedba i kontakt s publikom). U

drugom delu edukace razvaju vjetine voenja treninga prezentacskih

vjetina (prevladavanje otpora kod polaznika, tumaenje kljunih koncepata

u podruju prezentacskih vjetina, oblikovanje i provedba vjebi).

Peta i esta radionica: Kako primeniti prirunik u razredu

Cilj radionice: Uenici e na temelju prirunika za vrnjake edukatore Re-

cimo zajedno ne ovisnosti, nauiti kako voditi radionice na teme ovisnosti.

Naime za svaku radionicu uenik- edukator dobiti e upute (to i kako ra-

diti), kako rasporediti klupe za pojedinu aktivnost do svih potrebnih fola i

drugih didaktikih pomagala za predloene aktivnosti. U ovom delu jasno

su razraene sve radionice koje e provoditi vrnjaci edukatori.

Napomena:Preporuamo da se svakako uz ove dve radionice primjene

prirunika, pre svake provedbe radionica o ovisnosti s vrnjacima izvjeba

svaka od njih. Na takav nain oni e biti sigurni u provedbi iste.

Trajanje svake od navedenih radionica je 45 minuta. Prema potrebi sve

teme radionica mogu se obraivati u sklopu 2 ili vie kolskih sati ovisno o


12/102



11

raspoloivim resursima i interesu uenika. Naime ukoliko za obradu sadraja u

sklopu radionica odvoji vie vremena, kvaliteta, odnosno razvenost facilitator-skih vjetina vrnjakih edukatora biti e puno bolja.

II. Edukaca vrnjaka Recimo zajedno ne ovisnosti

Tekom 5 radionica uenici e se upoznati s tematikom ovisnosti i razliitim vje-

bama pomou kojih e prezentirati vrnjacima navedene teme koje su izravno

ili neizravno povezane s tematikom ovisnost, i njezine prevence, neke od tema

koje e se obraivati su:

1. Ovisnost o..., kako prepoznati znakove?

2. to ovisnost radi mome telu?

3. Kako razviti svoj stav i odupreti se nagovaranju

4. Koraci u pomaganju osobi koja je na putu prema ovisnikom ponaanju.

5. Kojim aktivnostima protiv ovisnosti?

Prva radionica: Ovisnost o..., kako prepoznati znakove?

Cilj radionice: Provjeriti postojee znanje i poveati razinu znanja uenika oopasnosti razliitih sredstava ovisnosti. U sklopu ove radionice kroz odra-

vanje kviza o ovisnosti vrnjaki edukatori provjeravaju dosadanje znanje

uenika o ovisnosti, dajui na svaki njihov odgovor na postavljeno pitanje

detaljno obrazloenje istog. Prilikom ove aktivnosti koristimo se metodom

Oluje ideja kako bi potaknuli uenike/ce da oni sami iznesu to vie asoci-

jaca vezanih uz ovisnost. Osim navedenog uenici upoznaju vrste ovisno-

sti kroz grupni rad, a zadatak svake grupe je da celom razredu prezentiraju

vrstu ovisnosti o kojoj su raspravljali u malim grupama, te da opiu njezinu

uinak na zdravlje, i simptome te ovisnosti. Na kraju radionice proita se

ivotna pria osobe koja se susrela s problemom ovisnosti.

Druga radionica: to ovisnost radi mome telu?

Cilj radionice: Jasno pokazati uenicima opasnost razliitih sredstava ovi-

snosti to moete uiniti putanjem filma BBC-a Is alcohol worse than

ectasy. Budui da navedeni film traje due od jednog kolskog sata prepo-ruamo da ovu radionicu provedete u sklopu dva kolska sata. Na prvom


13/102



12

satu s uenicima pogledajte film, a u sklopu drugog sata provedite diskusi-

ju s uenicima o tematici filma, tj onom o emu je film govorio. Izuzetno jebitno da preispitate dojmove koje je na njih film ostavio.

Trea radionica Kako razviti svoj stav i odupreti se nagovaranju

Cilj radionice: nauiti uenike odupreti se vrnjakom pritisku i osvestiti

to sve moe utjecati na nae ponaanje i kako se istim utjecajima mogu

odupreti. Na ovoj radionici poseban naglasak stavlja se na tzv. Iskustveno

uenje kroz koje uenici igranjem uloga vjebaju na koji nain se mogu

odupreti nekim negativnim utjecajima vrnjaka posebice onima vezanim

uz nagovaranje na eksperimentiranje s pojedinim sredstvima ovisnosti

etvrta radionica:Koraci u pomaganju osobi koja je na puti prema ovisnikom

ponaanju

Ova radionica imala je za cilj nauiti prepoznati znakove ovisnosti i pota-

knuti osobu da potrai pomo te upoznati uenike s razliitim nainima

pomaganja osobi koja pokazuje znakove ovisnikog ponaanja. Na ovoj

radionici uenici su sami popunjavali ankete kako bi osvestili dali u svo-

joj okolini imaju osobu kojoj je potrebna pomo, te su nauili kako osobu

potaknuti da potrai pomo.

Peta radionica: Kojim aktivnostima protiv ovisnosti?

Cilj radionice bio je potaknuti uenike da sami osmisle aktivnosti kojima bi

se moglo prevenirati ovisniko ponaanje. 1. skupine je da osmisli reklamu

koja ima za cilj prevencu alkoholizma kod mladih, 2. skupina treba osmisliti

cjelodnevni dan aktivnosti u koli koji bi koji bi promovirao zdrav nain ivota

i kvalitetno provoenje slobodnog vremena mladih, 3. skupina treba izraditi

plakat na temu ivot je ljepi i zdravi bez ovisnosti, 4. skupina treba osmi-

sliti aktivnost vrnjakog kolskog savjetovalita koji ima za cilj prevenirati

neprihvatljivo ponaanje kod mladih, 5. skupina treba osmisliti kako bi pomo-

gli osobi iz razreda koja ima problema s nekom vrstom ovisnosti. Predvieno

je 15 minuta za ovaj zadatak.


14/102


RADIONICE ZA VRNJAKE EDUKATORE

13

radionice

za vrnjakeedukatore


15/102



14


16/102



15

Prva uvodnaradionicaza buduevrnjake edukatore

Cilj:Upoznavanje sa buduim edukatorima, te ispitivanje njihovih oekivanja i

motivace za sudjelovanje u ovom projektu.

Materali:Knjige za edukatore o ovisnost, loptica, flipchart papiri, 2 narane,

okolada

1. Uvod: Upoznavanje voditelja i edukatora (10 min)

Predstavljanje projekta - Ukratko se opie projekt, odnosno aktivnosti kojeemo provoditi, ciljeve koje elimo postii i njihove dunosti kao edukatora

Upoznavanje kroz igru Ime pridjevuenik koji dohvati lopticu treba

rei svoje ime i pridjev koji ga najbolje opisuje. Nakon to se predstave

svatko od njih treba rei to ga je

1. Motiviralo da postane Vrnjaki edukator

2.to oekuje od ovog projekta odnosno edukaca na kojima e sudjelo-

vati i provoditi3. Koje su njihove jake strane kao budui Vrnjaci edukatori, a u emu bi

mogli imati potekoe

4. Imaju li iskustva u ovakvoj ili slinom obliku aktivnosti

2. Sredinji dio edukace:

karakteristike dobrog/loeg profesora/ profesorice - Recite sudionici-

ma da svaki za sebe razmisle koje bi bile karakteristike dobrog trenera/ice;

tj. koje kvalitete, osobine i vjetine bi ta osoba trebala imati te kakvi su to


17/102



16

loi profesori. Pritom se mogu prisjetit nekog svog profesora/profesorice.

Neka odgovore napiu na papire. Zatim neka se formiraju u 2-grupe i nekana flipchart zajedno napiu karakteristike dobrog/e trenera/ice. Kada gru-

pe zavre s izradom svog plakata, neka napravljeno prezentiraju.(15 minuta)

Diskusa na pitanja: (10 minuta)

Je li bilo teko napisati karakteristike dobrog/e trenera/ice?

Koliko ste se slagali u grupi?

Prepoznajete li sebe u tome, mislite li da je to neto to moete nauiti?

Mislite li da se to ui ili se rodi s time?

3. Zavrna aktivnost

Dinamina igra Narane -skupina se podjeli u 2 grupe koje stoje u krug.

Osobe se zamoli da za vreme vjebe dre ruke na leima. Jednoj osobi u

grupi da se narana tako da joj se stavi ispod vrata. Zadatak osobe je da

doda naranu osobi koja stoji do nje i da pazi da narana ne padne. Vano

je da pri tome ne smu koristiti ruke. Ako im narana padne moraju je diibez upotrebe ruku. Grupa koja je uspjela vratiti naranu kroz celi krug do

osobe koja je na poetku igre imala naranu dobiva nagradu (5 minuta)

Diskusa na pitanja:

1. Dali vam je vjeba bila teka

2.Koje ste tehnike koristili da bi pomaknuli naranu

3. Dali su vam lanovi grupe pomogli u izvravanju zadatka

4.to je bitno da se ova vjeba napravi (2 minute)

Usmena evaluaca -kako im je bilo, to su nauili, dali se vesele drugoj

radionici


18/102



17

Druga radionica:Metode i tehnike dobrih treneraza privlaenje panje uenika

Cilj:nauiti budue trenere kako primjenjivati razliite metode pouavanja, in-

teraktivne igre za poticanje boljeg usvajanja novih znanja

Materali: flip chart, papiri, kemske, sloeni tekst na temu ovisnosti prema

izboru voditelja edukace, evaluacski listi

1. Uvod:

Ponavljanje -to ste nauili na proloj radionici, odnosno to vam je osta-

lo u sjenanju sa prole radionice. (2 minute)

to kad netko ne obaraa panju na nas -igra se odva u grupi po 3 lana.

Jedan lan grupe izlazi van iz prostore i dobiva sloen tekst na neku temu izpodruja ovisnosti. Njegov zadatak je da ostalim lanovima grupe prezentira

temu i privue njihovu panju, odnosno zainteresira ih. Ostala 2 lana grupe

meusobno priaju i ne obraaju panju na ono to im se pria (5 minuta)

Diskusa:

1. Kako Vam se svidjela vjeba?

2.Dali ste se uspjeli uiviti u uloge, Kako Vam je bilo kad nisu sluali ono o

emu si govorio?

3. Jeste li uspjeli pridobiti panju lanova grupe, ako da kako?

2. Sredinja aktivnost- demonstraca igara

Brainstorming, to je to?- uenicima prezentiramo to je to oluja ideja.

U svakoj grupi Izabrati emo osobu koja e brzo zapisivati sve ideje koje e

se pojaviti doslovce onako kako ih sudionici izreknu. Ideje se ne smu kri-

tizirati niti komentirati, bez obzira koliko ludo zvuale. Temu na kojoj e

se raditi je Dosada u koli je. , te se ispisuje na na vrhu papira ili kolske


19/102



18

ploe. Sudionici iznose ideje jedan za drugim, ali ne prema nekom odree-

nom redu. Pisanje ideja prestaje kada ideje presahnu ili nakon unapreddogovorenog vremena (primjerice 10 minuta). Grupa koja bude imala vie

ideje dobiva nagradu

2 dinamine igre

a)Vjetar pue- U ovoj igri svi sjede na stolicama osim jednog koji stoji

u krugu i za kojeg nema stolice. Onaj koji stoji izgovara: Vjetar pu-

e za sve koji.. i dodaje neku osobinu: ...imaju traperice, nose naoale,

sviraju klavir, imaju psa, znaju engleski, znaju klizati, imaju kompjuter,

imaju brata, vole pizzu... Tada ustaju svi na koje se odnosi ta osobina

i menjaju mjesta (zauzimaju prvo slobodno mjesto). Onaj koji ostaje

stajati odnosno ne uspe zauzeti stolicu zadaje novi zadatak, ponovno

izgovara Vjetar pue za sve koji... i dodaje neku osobinu (5 minuta)

b)Stonoga -Svi emo stati u krug koji treba biti to pravilni. Okrenimo

se nalevo tako da gledamo jedni drugima u potiljak i pribliit emose to je vie mogue osobi ispred sebe pazei da ne naruimo krug

koji se na taj nain suoava. Zatim, na moj znak, lagano sjednimo jedni

drugima u krilo. Kada ovo uspe, poput prave stonoge, krenimo levom

pa desnom nogom laganim koracima napred (5 minuta)

to je to radionica i kako ju voditi Povedimo diskusu o tome to

sudionici misle kako izgleda radionica? Kako tee, od kojih delova se

sastoji? Kaemo im da se probaju sjetiti kako su izgledale radionice do

sada, dali su imale neto zajednikog? Zatim im objasnimo kako treba

izgledati struktura radionice. (5 minuta)

Zadatak se radi u 3 grupe. Svaka grupa dobiva jednu od 3 tema vezanih

uz ovisnost koju trebaju razraditi tako da budu to zanimljive uenicima.


20/102



19

Teme su:

1. to ovisnost radi mome telu2.Kako razviti svoj stav i odupreti se nagovaranju

3. Ovisnost o..., kako prepoznati znakove?

Zadatak: svaka grupa sam skicira temu, kako misle da bi radionica tre-

bala izgledati, koje delove bi imala. Dajte im oko 10 minuta da svaka

grupa napravi svoju ideju za radionicu, zatim svaka grupa ita svoje

zabiljeke. (10 minuta prezentaca)

Zavretak:Feedback - to im se svidjelo, a to ne.


21/102



20

Trea radionica:Potekoe na radionicii kako ih prevladati

Cilj:Raspravljati o tome kako predavati nezainteresiranim ili neposlunim uenici-

ma. Ujedno e nauiti kako opaati grupnu dinamiku na treningu te na nju utjecati.

Materali: blog, kartice-problemi , upitnik uloga, opisi uloga, prezentaca

1. Uvod

Blog Kako je biti profesor- 8 uenika dobiva svaki po jedan odlomak u kojem

profesor ivopisno opisuje kako je to biti profesor, s kojim potekoama se oni

suoavaju.(5 minuta) (prilog 1.)

Pitanja za diskusu:

1. to Vi mislite kako je to biti profesor?

2. to taj posao ini lepim, a to taj posao ini tekim

3. Koje metode Vai profesori/profesorice koriste da bi Vas zainteresirali za

temu ili pak umirili

2. Sredinja aktivnost

Suoavanje s problemima na radionici radi se u 2 grupe. Svaka grupa dobiva

kartice sa najeim problemima s kojima se oni mogu susresti kao Vrnjaci

edukatori mogu susresti. zatim trebaju smisliti rjeenja istih. (10 minuta)

Kartice:

Problem 1.Sudionici/ce radionica ometaju rad (na primjer: aptanje, ba-

canje stvari)

Problem 2.Jedan sudionik/ca je dominantan/na u raspravi.


22/102



21

Problem 3. to ako sudionici aktivnosti postave pitanje na koje ne znam

odgovoriti?Problem 4. Problemi s vremenom premalo ili previe vremena

Uloge u grupi, kakvih nas u grupi ima- kratka ppt prezentaca o vrstama

uloga u grupi. Nakon toga kratka rasprava uz pitanja: to mislite s kim bi vam

bilo najtee raditi, dali ste se prepoznali u ovim opisima (10 minuta)

Koja je tvoja uloga u grupi- kviz- Svaki lan ispunjava kviz kako bi utvr-

dio koja je njegova uloga u grupi. Zatim na temelju opisa sluaja oni trebajupogoditi o kojoj se ulozi radi (10 min) (prilog 2)

3. Zavrna aktivnost

Igra vor prostor za jedan ili vie krugova koje ce formirati osam do

deset uesnika. Objasnite da je u ovoj vjebi vrlo bitno da se slede in-

strukce i da svi moraju sluati sve kako nitko ne bi zavrio sa iskrenutim

ili povreenim zglobom. Objasnite da ce svi stajati u krugu sa ispruenim

rukama prema sredini kruga tako da dodiruju ruke drugih dvoje sudionika.Ne putajui ruke, njihov zadatak je da odmrse konopac i da se vrate u

krug. Kaite sudionicima da uhvate desnu ruku jedne osobe i levu ruku

druge osobe. Zatim, oni se trebaju polako i paljivo razmrsivati sve dok

ne formiraju krug bez putanja ruku. Ako tim sve to uspjeno radi, mogue

su varace, kao na primjer, provodenje vjebe bez razgovora ili samo uz

aputanje, itd. Na kraju moete grupu pitati da vam ukratko kae ta misli

o igri. (5 minuta)


23/102



22

PRILOG 1Kako je biti profesor

Buka je na hodnicima, a strka u zbornici. Upravo je zvonilo za prvi sat u jedno

pospano ponedjeljno jutro. Grabim stvari sa stola (udbenik, biljeke, krede u

boji, radne listove, laptop) i hitam prema vratima. Vraam se po dnevnik, gur-

kam se do vrata pa ponovno vraam za stol kako bih uzeo kemsku. Nakon

nekoliko neuspjelih pokuaja izlazim iz zbornice i na kratkom putu do uionice

sreujem misli, misli koje obuhvaaju zadnje pripreme za nastavu. Hoe li sat

proi dobro, hoe li dan proi dobro? Koliko god se trudio, uvek se javljaju

otegotne situace koje kvare cjelokupni dojam.

U razredu uvek moe sve poi po krivu, no ako se ne potrudim, sigurno i hoe.

Tekom 5 godina iskustva u nastavi i izvan nje (unutar zbornice) skupio sam

brojne metode, a ako je dan zbilja lo, onda ih definitivno i provodim.Dobardan. Pospan ja, pospani oni, prvi je sat po definici trom. Uvek pa tako i danas

pokuavam to iskoristiti u svoju korist te ih tako nespremne i trome voditi na

svoj nain kroz nastavu. Voditi bez improvizace, svojom provjerenom meto-

dom rada pa se tako i ja odmaram. Nitko se ne buni. Nastava ide po planu.

A kad tamo... ruka u zraku. Umoran od prestrunih pitanja odgovaram: To je

malo prekomplicirano za sada objasniti. To ete uiti na faksu.

S druge strane ponekad budem toliko nabran da ih sve ubem pokuavajuiim povezati simptome gripe s kvantnom fizikom. Ma zbilja, kad je sve, eto, tako

jako povezano. Razbudio sam se. Na drugom satu upravo prilagoavam nastavu

naprednima dok sam prvi vodio penzionerski. Prikazani materali, prezentaca

i fotografije, shematski prikazi u bojama. Ima da budu prvi na premonom za

Medicinski fakultet. Zvoni, laknulo je svima, sad se konano mogu odmoriti.

S ispitnim listovima u ruci uletio sam u uionicu, trei je sat zapoeo, a stvari

su (uglavnom) spremljene u torbe. Nakon ritualnih pitanja pojedinaca o kori-


24/102



23

tenju olovaka pod ispitom (tehnike ili kemske, plava ili crvena) nastavljam

s postavljanjem klasinih pravila tekom pisanja. Prepisivanje i prianje strogose kanjava. Pravila su ista za sve uzraste i sve razrede... makar u teori. Strah

je prilino mono oruje i uglavnom se pretnje ni ne moraju potvrivati. Ali

uvati razred 45 minuta i ne raditi nita je prilino teko i dosadno. Moda

meni ponekad izleti pokoji komentar. Misu izvrim s uspjehom, nasmao sam

razred i... potaknuo lavinu komentara, a tiina je naravno nestala. Tada ljutito

stiavam razred i zavravam ciklus. To je dosljednost na djelu.

Biti nastavnik ne za svakog. Odrasla sam osoba i od mene se oekuje da smi-

reno i s razumevanjem pristupam svakoj situaci. Vrlo sam tolerantan i s la-

koom se snalazim u veini kakljivih situaca, ali to ne lako. Usmjeravam,

mirim i koordiniram, a u ostalim situacama gubim ivce i viem. Mogu na

prste nabrojati svaki put kad sam izgubio smirenu dispozicu, dogaa se retko,

dogodilo se danas. Vjerojatno je takav dan, uenici me ponekad jednostavno

ne sluaju. Sat je poeo i leerno kreemo s nastavom kao inae. Ponavljamo

usvojeno od prethodnog sata, uvodim ih u novo gradivo, a lagani amor polako

se iri iz jednog kuta uionice ak i nakon nekoliko upozorenja. Blef je pao u

vodu, malci su shvatili kako funkcioniram i to me ljuti. Kako se samo usuuju!?

Nakon vikanja, isprva se ude mojim dramatinim istupima, zapitaju se je li

njihovo ponaanje ipak prevrilo mjeru. Prizor je to istinske pokore na njihovim

licima koji su zbilja retki i koji traju vrlo, vrlo kratko. No pretjerao sam i ja.

Penjem se stepenicama zadnjoj uionici na dananjem rasporedu. Do drugog

kata teko prilazim, velike su guve. S uzrokom problema se uskoro susreem,

to su uenici razreda u koji sam se upravo zaputio obueni u jakne i s torbama

na leima. Napravili su krkljanac i naravno da u im odrati prodiku. Nakon

poduljeg monologa, dopustio sam jednom ueniku da obrazloi situacu: Pro-

fesore, Vi ste nam u petak rekli da Vas priekamo ovdje, idemo u muzej.

Ponekad sam sebe zaudim kako mi dobro ide i kako uspjeno poput Federera

odbam svaki problem u nastavi koji juri prema meni brzinom od 200km/h, a


25/102



24

ponekad se doslovno zapitam: ovjee pa to to radi?ini mi se kao da se ci-

jela moja egzistenca u koli, ono to predstavljam, svodi na onu staru poznatupozicu monog i svemogueg Oza, arobnjaka iza zastora. Drim ravnoteu

izmeu nekog humanistikog pristupa nastavi i gotovo kraljevskog izdvajanja

od obinog puka. Na alost, zapravo na sreu, uenici nisu glupi. Shvaaju da

se trudimo sakriti se iza tog zastora, maskirati ljudsku komponentu i sve nedo-

statke. No, arobnjaci definitivno nismo, sigurno je da ponekad pogreim, ali

nekako mi teko pada biti iskren u svojim nedostacima. Ali to je pravilo neop-

hodno kako bi se izbjegla dugotrajna teta. Ako zabrlja, priznaj.

A iskrenost je u tom odnosu najbitna. Jedino tako uenike priznajem kao rav-

nopravne osobe i pokazujem im potovanje koje od njih traim i za sebe!


26/102



25

PRILOG 2.Upitnik uloga u grupi

Svako pitanje opisuje tvoju ulogu unutar grupe. Upii ocjenu 5 ako se uvek

ponaa kako opisuje reenica, 4 ako se esto ponaa tako, 3 ko se ponekad

ponaa tako, 2 ako se retko i 1 ako se nikada ne ponaa tako.

Kada sam lan grupe ja

1. Uvek kada sam u grupi volim deliti svoja miljenja, osjeaje i ideje kako bi natakav nain potaknuo/la grupnu diskusu.

2. Potiem druge lanove grupe na sudjelovanje u grupnom radu i radim na tomeda se oni u grupi osjeaju dobro.

3. esto postavljam pitanja, traim miljenje ili iznoenje ideja od voditelja i ostalihlanova grupe.

4. Potiem komunikacu u grupi i radim na tome da svi razumu o emu se govori.

5. Volim objanjavati lanovima grupe kako se neto radi i davati zadatke tko e toraditi volim biti voa.

6. U grupi se volim aliti i poticati dobru atmosferu.

7. Volim saimati sve ideje koje su izreene u grupi i isticati ono to je u grupireeno, te davati zakljuke.

8. Volim opaati to se dogaa u grupi i ono to vidim koristim da bi poboljao/ la

rad grupe.

9. Doprinosim dobroj energi u grupi i potiem lanove da aktivno sudjeluju uaktivnosti.

10. Radim na otvorenom rjeavanju problema u grupi kako bi se potaknula boljapovezanost meu lanovima.

11. Pitam druge da samu to je u grupi reeno kako bi osigurao/la razumevanjeteme o kojoj se govorilo u grupi.


27/102



26

REZULTATI

Kako bi dobio svoj rezultat u svaku kockicu upii broj koji si dao/ la odreenoj tvrdnji

1. Osoba koja voli davati

informace

2. Osoba koja voli poticati

na sudjelovanje

3. Voditelj diskusa 4. Osoba koja voli definirati uloge

u grupi

5. Osoba koja voli

rjeavati sukobe

6. Osoba koja voli voditi kratke

aktivnosti u grupi

7. Osoba koja voli pratiti

procese u grupi

8. Osoba koja voli podizati grupnu

energu

9. Osoba koja smiruje

napetosti u grupi

10. Osoba koja voli provjeriti

razumljivost sadraja

11. Osoba koja prua podrku


28/102



27

etvrta radionica:Razvoj trenerskih vjetina -Motivacijski alati

Cilj: nauiti koristiti razliite komunikacske vjetine, kako verbalne tako i

neverbalne.

Materali:formata A4 nacrtajte nekoliko likova (najbolje geometrskih) koji

mogu, ali i ne moraju, initi neku loginu cjelinu,

1. Uvod

igra pokvareni telefonIgrai se poredaju u red, jedan do drugoga. Te-

lefonist ili osoba na kraju reda, igrau do sebe priapne re ili reenicu

(ovisno o dogovoru). Svaki sljedei igra je treba to tie, u uho, ponoviti

onome do sebe i tako se ape do kraja reda. Posljednji u redu tu re ilireenicu treba glasno izgovoriti! (5 minute)

Razgovor o sluanju i nainu nae meusobne komunikace s drugim

ljudima. Sudionici odgovaraju na pitanja kao to su: Kako govorite (brzina,

glasnoa, energinost)?, Poinjem li govoriti pre nego to je sugovornik zavr-

io misao? U kojim situacama i s kojim ljudima ostajem bez rei? to radim,

mislim, osjeam kad su sugovornici verbalno agresivni? to radim, mislim, osje-

am kad sugovornik ne eli razgovarati i kad uti? Koje ljude, kakve prie tekosluam? Koja je moja uobiajena potapalica i gesta?, to mi je tee: sluati ili

voditi razgovor? Na kojoj udaljenosti od sugovornika se najbolje osjeam? Koji

je moj uobiajeni poloaj tela dok razgovaram? to bih od navedenih aspeka-

ta moje komunikace najvie eljela/elio promeniti? (3 minute)

2. Sredinja aktivnost - smjerovi moje komunikace


29/102



28

1. Glavna aktivnost

Uputa:Odabere se jedan od lanova grupe za ulogu instruktora i zamoli ga se dadoe ispred grupe. Da mu se uputa da e on ostalim lanovima grupe objasniti kako

nacrtati niz likova. Jedan lan grupe odabere se za ulogu promatraa (zapisniara).

a) Jednosmjerna komunikaca

Svim lanovima grupe podeli se isti list papira formata A4 na kojem e cr-

tati. Instruktora se uputi da on treba ostalima objasniti kako da nacrtaju niz li-

kova. Dok daje upute kako crtati, okrenut je leima ostalim lanovima grupe

i ne sme gledati kako crtaju. lanovi grupe koji crtaju, ne smu postavljatipitanja, niti razgovarati meusobno, nego samo slediti upute instruktora.

Instruktor mora paziti da ostali lanovi ni u jednom trenutku ne vide papir

na kojem je nacrtan niz likova. Instruktor takoer ne sme postavljati pitanja

kao npr. jeste li razumjeli? i sl. On samo mora nastojati objasniti kako nacr-

tati likove. Jedini koji govori je instruktor.( 10 minuta)

Promatra (zapisniar) mora biti na mjestu s kojeg moe vidjeti itavu

grupu. Treba zapisati sva opaena ponaanja kao npr. kimanje glavom, sle-

ganje ramenima, izraze lica ili bilo koje druge znakove koji ukazuju na fru-

stracu. On takoer mjeri vreme od poetka davanja uputa do trenutka

kad instruktor zavrava s uputom. Promatra tekom vjebe ne pomae ni

instruktoru ni ostalim lanovima grupe.

Nakon zavretka vjebe jednosmjerne komunikace svi lanovi pokau in-

struktoru to su nacrtali. Tada se prelazi na drugi dio vjebe. Svi lanoviokrenu istu stranu papira i pripreme se za crtanje.

b)Dvosmjerna komunikaca (5 minuta)

Instruktoru se kae da sada moe gledati grupu koja crta. Jo uvek pazi

da grupa ne vidi originalni crte. lanovi grupe ovaj put smu postavljati

pitanja a instruktor moe odgovarati i pojanjavati. Instruktor i grupa iz-

mjenjuju samo pitanja i odgovore.


30/102



29

Promatramjeri vreme od poetka davanja uputa do zavretka. Biljei

koliko su pitanja lanovi grupe postavili tekom vjebe.

Diskusa

S lanovima grupe se raspravlja o utjecaju svakog tipa komunikace:

na grupu kao cjelinu

na lanove grupe kao pojedince

odnose podreenih i nadreenih

odnosu uti razumjeti uputu

implikace i odgovornosti poiljatelja i primatelja poruke (vanost po-

vratne informace u razumevanju poruke)

2. Glavna aktivnost Komunikacske uloge

Uputa: Podelite sudionike na dve grupe. Jedna grupa neka sjedne u unutra-

nji, manji krug, a druga grupa u vanjski, vei krug. Osobe koje sjede u vanjskom

krugu imat e ulogu promatraa i morat e se meusobno podeliti tako da

svaka osoba iz vanjskog kruga prati po jednu osobu iz unutranjeg kruga. Oso-be u unutranjem krugu e diskutirati o odreenoj temi, ali e na papiru dobiti

tono koju ulogu moraju igrati. Kada svi dobro proue svoju ulogu recite im o

kojoj e temi razgovarati, te da mogu zapoeti.

Uloge podelite tako da imate po jednog pomiritelja, ometala, pametnjakovia

i optuitelja, a da vam ostali lanovi unutranjeg kruga (ovisno o broju sudioni-

ka) imaju prvu ulogu, tj. da glume sebe.

Tema za razgovor neka bude u obliku tvrdnje ili stava koji e izazvati raspravu

(npr. Smrtna kazna je opravdana za poinitelje odreenih krivinih djela!)

Uloge su sljedee:

1. Ti si osoba upravo koja jesi. Pokai sve svoje osobine, ponaanja, ne pre-

tvaraj se. Opusti se i ponaaj se onako kako se ponaa u svakodnevnoj

komunikaci. Ne treba ostaviti nikakav poseban dojam to znai da se ne

treba pretvarati da si izriito dobra ili loa osoba. Ponovno ti naglaavamobudi ono to jesi i uivaj to nam to moe pokazati!


31/102



30

2. Ti si POMIRITELJ. Tvoje rei ukazuju na slaganje i izraavaju sljedeu poru-

ku Sve to ti kae je u redu. Ja sam tu samo da te usreim. Nastoji svimaudovoljiti, ispriavajui se i nikada se ne suprostavljajui, bez obzira na to

o emu se radi. Tvoje telo je pokorno i poruuje Ja sam bespomoan.

Govori tako kao da za sebe ne moe nita uiniti bez prethodne dozvole i

pristanka drugih. Ti se osjea nitavo i misli da ti si bezvredan. Zahvalan

si to si iv i to ima za jelo. Svojim ponaanjem kod drugih treba izazvati

osjeaj munine i potrebu za povraanjem.

3. Ti si OPTUITELJ. Tvoje rei izraavaju neslaganje Nikad nita ne uini

dobro. to je zapravo s tobom? Tvoje telo ima poloaj koji optuuje i po-

ruuje Ovdje sam ja ef!. Ti si diktator, gazda. Doivljaji iznutra su napeti,

stisnuti miii i organi i tlak ti lako raste. Glas ti je teak, stisnut i esto

prodoran i glasan. Mora biti glasan i tiranski raspoloen. Sve i svakog srei

do sri. Ti se osjea usamljeno i neuspjeno.

4. Ti si PAMETNJAKOVI. Tvoje rei su previe razumne, precizne, pamet-ne, detaljne. Tvoje telo je uvek pod kontrolom i poruuje Ja sam smiren,

hladnokrvan i pribran. Telo ti je bez kontakta s drugim ljudima. Moe se

usporediti s pravim kompjutorom ili rjenikom. Kima ti je duga, uspravna i

ukoena, a oko vrata ima elini obru. Nastoj biti to nepomini, ak i s

ustima. Glas ti je suh, monoton, a rei vrlo apstraktne. Osjea se ranjivo.

5. Ti si OMETALO. Tvoje rei su nevane, irelevantne i ne ine nikakav smi-

sao u odnosu na ono to govore ili ine drugi. Nikada ne daje odgovor na

pitanje. Glas ti je pjevajui, esto neusklaen s reima, moe ii gore i do-

lje bez pravog razloga jer ni na ta ne usmjeren. Tvoje telo je razbacano

u raznim smjerovima, noge su ti u obliku slova X. Ti misli da nikoga ne

briga za tebe i da za tebe nigdje nema mjesta. Prezaposleni ste micanjem

usta, tela, ramena i nogu. Skinite zamiljenu nit s nee odjee, odveite

nee vezice na cipeli i sl.


32/102



31

Promatraimoraju pratiti osobe u unutranjem krugu i na listu papira zapisi-

vati sljedee: izraz lica, pogled, poloaj tela i pokrete, prostornu bliskost, dodiri paralingvistike znakove koji obuhvaaju sljedee: emocionalni ton, visinu, ja-

snou, brzinu, glasnou, tonost, stanke i zastoje u govoru.

Kada prvi krug zavri dajte priliku promatraima da budu u unutranjem krugu i igra-

ju uloge, a oni koji su diskutirali u prvom krugu neka sada budu promatrai. Potrudi-

te se da se osobe meusobno prate u parovima kako bi kasne mogli prodiskutirati.

Kada zavre oba kruga dajte parovima po 5 minuta da prodiskutiraju o tometo su zapisali jedni o drugima i neka to kasne ukratko iznesu u velikoj grupi.

Diskusa

Kako je bilo sudjelovati?

Je li vam bilo lake u ulozi promatraa ili u ulozi glumca?

Je li bilo lake u ulozi Budi to to jesi ili u zadanoj ulozi? Zato?

Koriste li ljudi u svakodnevnoj komunikaci neku od spomenutih uloga? A vi?

Kako se ponaate prema takvim ljudima? to mislite, inite, osjeate kada se

sretnete sa tim ulogama?

Kako je bilo onima koji su glumili sebe? Jesu li se iznenadili sa biljekama koje

su o njima imali promatrai? Jesu li svjesni svoje neverbalne komunikace?

3. Zavrna aktivnost

Igra kare- Svi sudionici, zajedno s voditeljima, sjedaju u krug. Voditelj aktiv-nosti alje kare u krug. kare se mogu poslati otvorene ili zatvorene, a na isti

nain ih osoba moe i primiti. kare se alju u krug tako da osoba koja ih alje

kae na koji nain je kare primila (otvorene ili zatvorene) i na koji ih alje. Cilj

je otkriti po kojem principu se kare alju jer e nakon nekog vremena sudionici

otkriti da iako kare alju tako da su otvorene one to zaista nisu. Nakon nekog

vremena voditelj e rei sudionicima da obrate panju na neke druge stvari

osim na kare jer one u stvari nisu bitne. Princip po kojem se kare alju i prima-


33/102



32

ju u stvari ovisi o tome da li sudionici imaju noge prekriene jednu preko druge

ili ne. Cilj je pokazati sudionicima da komunikaca obuhvaa puno elemenataod kojih je jedna od vanih neverbalna poruka.

feedback i materali - podelimo im tekst kako biti dobar facilitator i savje-

te za dobar javni nastup. Dati im da naprave prezentacu o sebi u 5 slajdova.


34/102


PREVENTIVNE RADIONICE KOJE VRNJAKI EDUKATORI PROVODE U RAZREDIMA

33

Preventivne

radionicekoje vrnjaciedukatoriprovode urazredima


35/102



34


36/102



35

PRVA RADIONICA URAZREDU:Ovisnost o

Cilj:Proceniti i poveati znanje uenika o razliitim sredstvima ovisnosti

Materali:Loptica, tekst ovisnosti, kviz,

1. UVOD- Upoznavanje s temom i predstavljanje

Prvi voditelj: Bok moje ime je Sara a ja Marina danas emo vam mi odrati

jednu zanimljivu interaktivnu radionicu na temu ovisnosti. Drugi voditelj:

U sklopu projekta udruga LET Mladi za mlade protiv ovisnosti postali

smo vrnjaci edukatori, u iduih 5 radionica obraditi emo temu ovisnosti i

iz razliitih perspektiva (2 minute)

Brainstorming: to je to ovisnost?

Prva voditeljica: pita uenike to im prvo pada na pamet kada netko kaeovisnost, odnosno to je to ovisnost, treba napomenuti da nema glupih

ideja. Recite prvo to vam padne na pamet. Ukoliko uenici samoincativ-

no ne daju odgovor i ukoliko nedostaje dinamike bacite lopticu ueniku/

ci. Onaj uenik koji je dobio lopticu treba rei to je ovisnost i nakon toga

on treba baciti lopticu drugom ueniku koji treba rei isto. Bacite lopticu

nekoliko puta. (3minute)

Druga voditeljica odgovore zapisuje na ploi i kada je sve zapisala proita

ih sve i kae definicu ovisnosti. Prilikom davanja definice takoer ih pi-

tajte to misle koja je razlika izmeu fizike i psihike ovisnosti (PRILOG 1)

(5 minuta)


37/102



36

2. SREDINJE AKTIVNOSTI

1. KVIZ O OVISNOSTI- prvo voditeljica/voditelj daje upute i radi lagani pre-lazak u ovu sredinju aktivnost. Npr dobro ste navodili to je to ovisnost,

ali postoj brojne istine i zablude vezane uz ovisnost i ovisniko ponaanje,

sada emo provesti kviz. Svatko od vas e dobiti papir sa tvrdnjama. Va

zadatak je da pokraj tvrdnje ukoliko mislite da je tona napiete T, a ukoliko

mislite da je netona upiite N. Za ispunjavanje imate 5 minuta (5 minuta)

Nakon provedenog kviza prodiskutirajte svaku tvrdnju (prebrojite broj to-

nih i netonih odgovora i neka Vam uenici obrazloe svoje odgovor, a vi

zatim obrazloite odnosno ispravite krive informace i pogrena shvaanja

(PRILOG 2). Na poetku pitajte kakav im je bio kviz? Postoje li pitanja oko

kojih su se dvoumili (10 minuta)

2 AKTIVNOST: UPOZNAVANJE VRSTA OVISNOSTI KROZ GRUPNI RAD

Prva voditeljica daje upute: Sada kad smo vidjeli vae ope znanje o ovisnosti

kroz aktivnosti u malih grupama emo vidjeti koje vrste ovisnosti postoje.

Druga voditeljica: Va zadatak je da se podelite u est grupa. Svaka grupa

ima zadatak da na temelju tekstova u koverti i vlastite diskuse prezentira-

te razredu ovu vrstu ovisnosti. Najbolja prezentaca dobiti e nagradu. (10

minuta za rad u malim grupama 15 za prezentacu radova)

Druga voditeljica: deli koverte svakoj grupi i nastavlja s uputom. Va je

zadatak da si u grupi podelite zadatke. I odgovorite na ova pitanja (svakojgrupi dajte papir s pitanjima).

1. dve osobe trebaju rei neto openito o toj drogi

2. u grupi prodiskutirati koji su sve razlozi te ovisnosti, odnosno zato su

neke osobe podlone ovoj vrsti ovisnosti, pritom neka netko zapisuje

vae odgovore. Jedna osoba iz grupe neka prezentira vae odgovore


38/102



37

3.proitati priu o osobi koja se susrela ovom vrstom ovisnosti. Kakva je

osoba bila pre ovisnosti, na koji nain joj je ovisnost promenila ivot4.Koje predrasude u drutvu najee imamo prema ovom uzroku ovisnosti

Na kraju odaberite predstavnika grupe koji e prezentirat va rad celom ra-

zredu Kada svi zavre prezentace recite da su svi bili odlini i da zasluuju svi

nagrade, te im podelite okolade.

3. ZAVRNA AKTIVNOST

Za kraj u vam proitati jednu ivotnu priu (PRILOG 4) ili pogledati filmreal drugs life story

Evaluaca- svatko od vas neka na papiri ocjeni kako mu se svidjelo na radio-

nici ocjenom od 1 do 5. I neka napiu to im se svidjelo, a to im se ne svidjelo.


39/102



38

PRILOG 1.Prema definici Svjetske zdravstvene organizace ovisnost je duevno, a pone-

kad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva

ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvek ukljuu-

ju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri

da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog

odsutnosti takvog sredstva.

Za veinu vrsta ovisnosti zajednika su dva aspekta: psihika ovisnost za koju je

karakteristian osjeaj zadovoljstva i elja za ponovnom konzumacom droge

kako bi se izazvala ugoda i izbjegla neugoda te fizika ovisnost koja se definira

kao stanje prilagodbe na drogu praeno potrebom za poveanjem doze kako

bi se postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku izazivala manja koliina i

javljanjem apstinencskih kriza u odsustvu droge.

Ovisnost moe biti i kombinaca ova dva vida. Psihika ovisnost je bliska fizi-

koj po manifestacama (neto ovjeku nedostaje), no uzrok ne (ili ne mora

biti) stvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. ovjek moe biti ovisan

o jelu, igrama na sreu, televizi, Internetu, poslu, nekom drugom ovjeku, o

bilo emu, a zajednika je znaajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu

postati sredinji sadraj i imbenik njegovoga ivljenja. Tako razliite ovisnosti

imaju i razliit znaaj, utjecaj i posljedice te ovisnost ne mora posve nuno

biti negativna pojava iako se najee takvom smatra i prosuuje. Uskraivanje

stimulansa dovodi do kriza slinih kao i kod fizike ovisnosti.


40/102



39

PRILOG 2.KVIZ O OVISNOSTI

1. Ovisnost o drogama je dobrovoljno ponaanje T N

2. Osobe koje pokazuju neki oblik ovisnikog ponaanje mogu samereiti taj problem

T N

3. Alkohol ne droga T N4. Bolje konzumirati alkohol nego ilegalne droge poput heroina i

ekstaza.T N

5. Male koliine alkohola nee naruiti tjelesne ili mentalne funkce. T N

6. Efekti alkohola su samo privremeni. T N

7. Ako se neko onesvesti ili kolabira od velike koliine alkohola, trebaga staviti na krevet i pustiti ga da spava.

T N

8. Postoje lake i teke droge T N

9. Mogue je prestati sa uzimanjem droga. T N

10. Marihuana ne opasna. T N

11. Teko je biti mlad u dananje vreme. T N

12. Ne postoji veza izmeu nikotinomane,alkoholizma i narkomane T N

13. Ja znam sve o drogi T N


41/102



40

Objanjenje za pitanja u kvizu

1. MIT: Ovisnost o drogama je dobrovoljno ponaanje

INJENICA: Osoba poinje isprva konzumirati drogu povremeno i na do-

brovoljnoj osnovi, te je to ponaanje njegova odluka, ali s vremenom on ne

moe promeniti svoje ponaanje i samostalno prekinuti s konzumiranjem

sredstava ovisnosti. Zato? Zato to se konzumiranjem sredstava ovisnosti

menja kemska struktura mozga koja utjee na nemogunost da prestane

sa konzumiranjem iste

2. MIT: Osobe koje pokazuju neki oblik ovisnikog ponaanje mogu same re-

iti taj problem

INJENICA: Ovisnicima je izuzetno teko prekinuti s konzumacom droge, alko-

hola ili drugih sredstava ovisnosti na dui vremenski period. Naime istraivanja

su pokazala da konzumiranje droge menja nain funkcioniranja mozga, pove-

avajui udnju za tim sredstvima i vee konzumiranje istih. To pogubno djeluje

na zdravlje posebno na zdravlje tinejera koji prolaze intenzivnu fazu razvoja.

3. TONO: Alkohol je droga

INJENICE: Alkohol je psihoaktivna droga. To to je legalan ne znai da je

manje tetan od ilegalnih droga. Zavisnost od alkohola jedan je od najveih

zdravstvenih problema u svetu, a teta koju zavisnici od alkohola i oni koji

povremeno prekomjerno pu ine drutvu daleko je vea od one koju izazi-

vaju korisnici ilegalnih droga.

4. MIT Bolje konzumirati alkohol nego ilegalne droge poput heroina i ekstaza.

INJENICA: Problematino koritenje bilo koje supstance moe dovesti

do ozbiljnih teta ili trauma kod pojedinaca, porodice i zajednice. Moe se

initi da su problemi koji su vezani za koritenje ilegalnih droga ozbiljna.

Zbog toga to medi pomno prate ove prie i probleme i jer mi teimo da

umanjimo tete povezane sa alkoholom koji je legalan proizvod i vrsto je

utkan u nau kulturu. Meutim, kanadska istraivanja potvruju da proble-

matino koritenje alkohola ima za posljedicu vie tete - postoji vie od


42/102



41

50 naina na koji koritenje alkohola dovodi do smrti - a puno je skuplji za

drutvo nego svi oblici koritenja ilegalnih supstanci.

5. MIT: Male koliine alkohola nee naruiti tjelesne ili mentalne funkce.

INJENICE: Problematino koritenje bilo koje supstance moe dovesti do

ozbiljnih teta ili trauma kod pojedinaca, porodice i zajednice. Moe se i-

niti da su problemi koji su vezani za koritenje ilegalnih droga ozbiljna.

Zbog toga to medi pomno prate ove prie i probleme i jer mi teimo da

umanjimo tete povezane sa alkoholom koji je legalan proizvod i vrsto je

utkan u nau kulturu. Meutim, kanadska istraivanja potvruju da proble-

matino koritenje alkohola ima za posljedicu vie tete - postoji vie od

50 naina na koji koritenje alkohola dovodi do smrti - a puno je skuplji za

drutvo nego svi oblici koritenja ilegalnih supstanci.

6. MIT: Efekti alkohola su samo privremeni.

INJENICA: Znaajan dIo drutvenih trokova upotrebe alkohola (na pri-

mer: padovi, automobilske nesree i nasilje) su zbog akutnih efekata. Kori-snici alkohola, kao i alkoholiari, mogu pretrpjeti ozljede vezane za akutne

efekte alkohola. Iako akutni efekti alkohola traju samo kratko vreme, kro-

nine dugorone posljedice mogu napredovati i trajati. Adolescenti i odra-

sli koji pu prekomjerne koliine alkohola mogu prouzrokovati kronine

promjene na svom mozgu. Nedavna studa prua dokaz da pretjerano kon-

zumiranje alkohola meu tinejderima moe otetiti funkce mozga. Jo

ne poznato da li su ti efekti reverzibilni.

7. MIT: Ako se neko onesvjesti ili kolabira od velike koliine alkohola, treba ga

staviti na krevet i pustiti ga da spava.

INJENICA: Najgore to se moe napraviti u takvoj situaci je ostaviti pri-

jatelja u nekoj sobi ili autu bez nadzora. Alkohol usporava rad srca i disa-

nje i sniava krvni pritisak, to moe dovesti do kome i smrti, ili se pana

osoba moe uguiti povraajui. Treba postaviti pratelja da lei na boku i

redovno provjeravati njegovo disanje i puls. Ukoliko se uini da su preslabi


43/102



42

ili nestaju, ne treba oklevati sa pozivanjem Hitne pomoi i biti spreman

reanimirati pratelja.

8.MIT: Postoje lake i teke droge

INJENICA:NE. Sve droge su opasne. Neke dovode do psihike ovisnosti, a

neke i do psihike i do fizike ovisnosti.

9. MIT: Mogue je prestati sa uzimanjem droga.

INJENICA: DA. Prirodni razvoj svake osobe potpomognut od strane poro-

dice i strunjaka vodi ka izljeenju.

10.MIT: Marihuana ne opasna.

INJENICA: NE. Sve droge su opasne, pa i marihuana, jer mogu dovesti do

ozbiljnih i trajnih poremeaja mentalnog i tjelesnog zdravlja. Puenje mari-

huane je povezano sa poveanim rizikom od bronhitisa,enfizema i raka plua.

11. Teko je biti mlad u dananje vreme

INJENICA: DA. Ali prihvatiti izazov, ustrajati u naporima i stii do cilja do-nosi veliko zadovoljstvo i (samo) potovanje

12.MIT: Ne postoji veza izmeu nikotinomane,alkoholizma i narkomane.

INJENICA: Postoji visoka korelace izmeu nikotinomane,alkoholizma i

narkomane

13. MIT: Ja znam sve o drogi

INJENICA: Iskustva razliitih subjekata koji se bave prevencom, tretmanomi leenjem narkomane pokazuju da postoji puno zabluda i nedovoljna je

informiranost kada je droga u pitanju.


44/102



43

PRILOG 31. GRUPA OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)

Str. 4 Prirunik hvala ne ovisnosti

2. GRUPA OVISNOST O PSIHOAKTIVNIM TVARIMA

Str 14. I 16 Prirunik hvala ne ovisnosti

3. GRUPA OVISNOST O KOCKI I KLAENJU

Str 12 Prirunik hvala ne ovisnosti

4. OVISNOST O VEZAMA

5. OVISNOST O INTERNETU

6. OVISNOST O NIKOTINU

Ovisnost o vezama

Ovisnost o drugoj osobi ili ovisnost o ljubavi, istraivai spomenuti u ovom

lanku definiraju kao patoloki odnos subjekta prema drugoj osobi, odnosno

predmetu svoje ljubavi. Taj proces karakterizira opsesivno vezivanje za drugu

osobu i kompulzivno ponaanje kojem ovisna osoba posveuje mnogo vreme-

na, znaaja i energe. Pri tome ne re o prolaznom fenomenu, ve o odno-

su koji traje, neovisno o stvarnim odnosima izmeu tih osoba, posljedicama

za zdravlje, gubitku drugih prateljskih odnosa ili emocionalnoj boli koju trpi

ovisnik. U ovom kontekstu bi se ovisnost o drugoj osobi mogla oznaiti stano-

vitom ekstremnom verzom navike u odnosima koja, to se ustaljeni model

ophoenja vie ponavlja, sve vie slabi vezu, sve dok se ne ugasi. Postaju ovisni

o ljubavnim partnerima na jednak nain kao to postaju ovisnoi o drogi, kocki

ili alkoholu, a ta ovisnost nipoto ne samo metaforika, tvrde psiholozi. Za

primjer navode nedavno preminulu Whitney Houston koja je sama priznala da

je bila ovisna o svom muu, Bobbyju Brownu, a kao rezultat te ovisnosti nastala

je i njezina ovisnost o drogi, tvrde.


45/102



44

Mnogo je primjera ovisnike ljubavi i loih, zlostavljakih veza, meu obinim

ljudima, ali i slavnima, poput one Ikea i Tine Turner, Charlieja Sheena i BrookeMuller, Rihanne i Chrisa Browna te Mela Gibsona i Oksane Grigorieve.

Ovisnost o vezi, partneru ili ljubavnim idealima esto je teko prepoznati jer se

to ponaanje moe tumaiti kao normalno i drutveno prihvatljivo. Karakteri-

stino je za dramatine veze, obiljeene s mnogo strasti, ali i sukoba.

Ipak, ovisnost o partneru ne treba promatrati kao benignu, jer ona moe iza-

zvati iste fizike i psihike posljedice kao i druge ovisnosti, pa psihatri svakakopredlau rjeavanje ovisnosti uz strunu pomo.

Najtetna je fantaza da je samo taj partner pravi za njih i da nikad nee pono-

vo doivjeti tako veliku ljubav, tvrde psiholozi. U takvim vezama prioritet ovje-

ka postaje elja da udovolji partneru, pa ako je njegov partner zadovoljan, onda

je i on. Pokreta te ovisnosti je konstantan strah od gubitka ljubavi, oslonca i

lika partnera koji predstavlja jedini smisao ivota. Rezultat je gubitak samopo-

uzdanja, depresa, promjene raspoloenja i jo vea ovisnost.

Ukoliko shvate da bi vezi mogao doi kraj, gube tlo pod nogama. Ideja o preki-

du veze unosi veliki nemir i strah, pa ne udno to je netko spreman podneti

fiziko nasilje, pa i obavezno psihiko maltretiranje u takvim vezama - zakljuio

je jo 1974. slavni ameriki psiholog Stanton Peel.

Ovisnost o internetuOvisnost o internetu je jedan oblik ovisnosti o raunalima i oznaava fenomen

pretjeranog ili ekstremnog koritenja interneta u tolikoj mjeri da donosi opa-

snost po zdravlje.

Ovisnici o internetu obino zanemaruju normalne navike ivota u cilju poveanja

vremena koje provode na internetu. U ekstremnim sluajevima, virtualni svet


46/102



45

moe sluiti kao zamjena za realne socalne kontakate. Osim toga, esto se za-

nemaruje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba (kao to su hrana i spavanje).

esto se moe promatrati, da ovisnici sve vie vremena moraju provesti na mrei,

da bi mogli doi do svojeg zadovoljstva. Dolazi do gubitka kontrole, i korisnik se

vie ne moe kontrolirati ili ograniiti vreme koje provodi na internetu.

Osim toga, esto dolazi do tipinih obrambenih mehanizama, koji se nalaze

kod svih ovisnika: Oni se kreu od poricanja svoje ovisnosti i do lanog oprav-

danja za vlastito ponaanje. Dodatno mnogi ovisnici o internetu imaju osjeajkrivnje i ne mogu se osloboditi svoje ovisnosti vlastitom voljom.

Prema drugim osobama ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je nee priznati. U

sluaju da je PC u kvaru dolazi do loeg raspoloenja, nervoze, razdraljivosti,

nesanice i poveanog znojenja. U nekim sluajevima moe se pretvoriti u le-

nost i dolazi se do saznanja da je ivot bez raunala besmislen.

Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresi i samotnjatvu. Kada pri-tisak svakodnevnog ivota postaje velik, dolazi do bega u virtualni svet. Stu-

denti zanemaruju svoje domae zadae. Mnogi korisnici surfaju satima po noi

pa dolaze iscrpljeni na posao ili u kolu.

Ovisnost o nikotinu

Ako ste ikada pokuavali prestati puiti, vjerojatno ste u trenucima kada niste imalicigaretu bili razdraljivi. Zbog ega je odvikavanje od puenja uvek tako teko?

Odgovor je znatno povezan s nikotinom, tj. s ovisnou organizma o nikotinu.

CIKLUS OVISNOSTI O NIKOTINU

Puenje je za veinu ljudi vie od navike. Ono je ovisnost o nikotinu.

Simptomi odvikavanja od nikotina najvjerojatni su razlog vae razdraljivosti

ili uznemirenosti u trenucima kada nemate cigaretu.


47/102



46

Kada puite, nikotin u samo nekoliko sekundi dolazi do mozga.

Kada nikotin ue u mozak, uzrokuje oslobaanje supstance poznate podnazivom dopamin, koja izaziva osjeaj ugode i smirenosti.

Vae telo ne eli da taj osjeaj prestane. Meutim, u vremenu izmeu

cigareta razina dopamina se smanjuje, zbog ega se javljaju simptomi odvi-

kavanja od nikotina. Zato ete vjerojatno postati iznimno razdraljivi.

ak i ako elite prestati puiti, telo udi za nikotinom, i to je ono to vas

navodi da i dalje puite.

TO VIE PUITE, VIE NIKOTINA VAM JE POTREBNO

Tekom vremena, svaka cigareta koju popuite moe na vas sve slabe djelovati.

Razlog je u tome to se mozak naviknuo na nikotin te ete, kako biste iskusili

onaj isti osjeaj uitka i smirenosti, morati puiti sve vie. Naravno, to vie

puite, u sve veoj mjeri udiete toksine iz cigareta koji su povezani s bolestima

uzrokovanima puenjem.


48/102



47

PRILOG 4Ispovijest biveg ovisnika

Zovem se eljko idov i elim da moja ispovest bude upozorenje svima onima

koji dolaze u dodir s drogom i alkoholom. Roen sam u tradicionalnoj rimoka-

tolikoj obitelji. Roditelji su me i odgojili u tome duhu. U koli sam bio odlian

uenik. Takoer i u sportovima s kojima sam se bavio, nizao sam uspjeh za

uspjehom. Trenirao sam biciklizam i u njemu sam tri godine za redom bio naj-

bolji biciklist svih osnovnih kola u Puli.

U Tae-kwan-dou sam ve sa devet godina imao vii plavi pojas, i pobjeivao

sam na natjecanjima. Bio sam ponos svoje obitelji, kole i sportskih klubova.

Pohaao sam vjeronauk i ispunio sve sakramente. U crkvu sam redovno odlazio

svake nedjelje zajedno sa svojoj majkom. Tako je to sve ilo do moje desete

godine. Tada se sve to odjednom poelo menjati.

ivot koji sam do tada vodio, postao mi je dosadan. U meni se poeo buditi

avanturistiki duh, koji je stvarao u meni elju da vidim, probam i doivim sve

to je svet oko mene nudio. Uao sam u drutvo u kojem su uglavnom svi bili

stari od mene. U drutvo u kojem su se konzumirali alkohol i droga. Drutvo,

za koje je znao svaki policajac u gradu, zbog toga jer su se bavili dilanjem droge

i svakom drugom kriminalnom granom.

U kratkom vremenskom razdoblju, zamenio sam igranje skrivaa i kauboja i

indanaca sa konzumiranjem droge i alkohola. Vie se nisam trebao igrati igre

pod nazivom polica i lopovi, jer me je prava polica poela svakodnevno

progoniti. Sa deset godina sam prvi put postao ovisnik.

Svakodnevno sam pio mnotvo razliitih tableta, zalevajui ih s alkoholom. Sa

te ovisnosti sam se skinuo, kada sam se teko razbolio. Ali im mi je bilo bolje,


49/102



48

odmah sam nastavio sa svojim pranjim nainom ivota. Alkohol, trava, ljepilo

i tablete, bili su moja tadanja hrana. (to kaem zato to uope nisam mogaojesti normalnu hranu)

Bio sam tako tjelesno razven, da sam se mogao sakriti iza prometnog znaka. U to

vreme sam bio heavy metalac. Ti bandovi su mi bili idoli. Poeo sam voditi ivot koji

su i oni vodili, ali bez muziciranja u nekom bandu. Poruke tih bandova su bile:Probaj

sve dok si jo mlad. Alkohol, droga, enske i rock, to je pravi ivot za tebe.

U ono vreme je to bila prava stvar za mene. Formirali smo lokalnu bandu, kojaje brojala dvadesetak mladih buntovnika koji su u svako vreme bili spremni na

sve. Nitko u gradu me ne smio taknuti.

Oko mene je stalno bilo mnotvo djevojaka, koje sam mogao imati kada sam

god poelio. itave dane i noi, provodio sam se naokolo. Moj ivot je bio jedan

veliki tulum. Droga koju sam do tada uzimao, ne me vie mogla zadovoljiti.

Trebao sam neto jae, neto lue. Tada sam uz sve ono to sam uzimao, poeo

s konzumiranjem opuma.

Poeo sam se sve vie i vie baviti kriminalom. Postao sam strunjak za provale

automobila, kioska i duana. Krao sam svuda kuda sam se i kretao. Svoju osnov-

nu kolu opljakao sam tri puta. Poeo sam se zanimati za motore, tako da sam

i njih poeo krasti. Sve je to prvih nekoliko godina izgledalo coll. Ali su se onda

stvari pomalo poele komplicirati. Sport sam odavno napustio. U koli se sve

totalno promenilo. Odline ocene su zamenile jedinice. Sedmi razred sampao iz gotovo svih predmeta, i imao samo oko 1000 neopravdanih izostanaka.

Srednju kolu sam iao samo prvo tromjeseje, nakon ega sam bio izbaen,

zbog nasilnog ponaanja i izostanaka. Sve ee sam zavravao po psihatra-

ma, policskim postajama i sudovima. Poeo sam gubiti razum i ustanovljena

mi je dagnoza izofrena- psihoza. Um mi je potpuno otiao, i vie se nisam

mogao kontrolirati. Sa osamnaest godina izvrio sam dvostruki pokuaj uboj-

stva. I ja sam se u vie navrata pokuao ubiti. (hvala Bogu neuspjeno)


50/102



49

Postao sam pretnja za sve oko sebe. Roditelji su se spremali odrei me se.

Drutvo me je ostavilo jer sam i za njih bio previe lud. Ostao sam potpuno sam, sa svoja dva vjerna pratelja: drogom i alkoholom. Najtea mi je bila samoa,

praznina i bol u srcu. U to sam vreme poeo po prvi puta razmiljati o svom

ivotu. Poeo sam shvaati da mi je ivot potpuno uniten, i to to si ne mogu

pomoi, jako me je uasavalo.


51/102



50

Druga radionica: to ovisnostradi mome tijelu?

Cilj radionice: Jasno pokazati uenicima opasnost razliitih sredstava ovisnosti

to to moete uiniti putanjem filma BBC-a Is alcohol worse than ectasy.

Budui da navedeni film traje due od jednog kolskog sata preporuamo da

ovu radionicu provedete u sklopu dva kolska sata. Na prvom satu s uenici-

ma pogledajte film, a u sklopu drugog sata provedite diskusu s uenicima o

tematici filma, tj onom o emu je film govorio. Izuzetno je bitno da preispitate

dojmove koje je na njih film ostavio.


52/102



51

Trea radionica:Kako razviti svojstav i oduprijeti se nagovaranju

Cilj: nauiti odupreti se vrnjakom pritisku i osvestiti to sve moe utjecati

na nae ponaanje

1. UVOD - uvoenje u temu radionice

1. Voditelj/ica: Kako vam je bilo na proloj radionici?, to smo na njoj naui-li?- odaberite jednog ili dvoje uenika/ca da Vam ukratko prezentiraju to

su nauili na proloj radionici

2. Voditelj/ica. Po Vaem miljenju zato neke osobe poinju konzumirati

drogu i kakav utjecaj na to imaju vrnjaci. Kao to ste sami rekli vrnjaci

imaju veliki utjecaj. Pa danas emo na radionici govoriti upravo o tome:

Kako se odupreti vrnjakom pritisku.

Pitanja za diskusu:

1. to mislite zato je nekim ljudima teko odupreti se grupnom pritisku?

2. Koje osobine takve osobe imaju za razliku od onih koji nisu podloni

utjecaju drugih?

1. Voditelj/ica:IGRA: Vrba na vjetru (PRILOG 1) objanjavate upute ko-

je se nalaze u prilogu

2. Voditelj/ica: Rad na plakatu - Voditelj stavlja na plou unapred pripre-

mljen plakat na kojem je nacrtana stilizirana marioneta.

Uputa: Zamislite da ste na mjestu ove lutke - marionete. to mislite tko

je pokree, tko dri sve konce u svojim rukama, odnosno, tko i to izvana

utjee na vas, vae postupke, vae ponaanje? Za svaki navedeni imbenik

voditelj postavlja pitanje: Zato tako mislite? Na koji nain, kako to utjee

na nae ponaanje?


53/102



52

Uenici nabrajaju razliite izvore utjecaja, a voditelj ili netko od uenika ih

upisuje u odgovarajue oblake nacrtane na krajevima konca marionete splakata. Voditelj potie to to iscrpne nabrajanje i inicira kratku raspravu

(utjee li jo netko na nas?).

Ako uenici ipak izostave neki od vanih utjecaja kao na primjer mede, idole,

vrnjake, voditelj ih treba na to podsjetiti.

1. Voditelj/ica vodi diskusu:

Pitanja za diskusu: Jesu li svi utjecaji iste snage? i utjecaj smatrate najjaim/najslabim?

Misli li netko druke?

Moete li sami donositi odluke o tome hoete li neke od spomenutih utje-

caja prihvatiti ili ne?

Za koje utjecaje, od ovih koje ste spomenuli, moete odluiti hoete li ih

prihvatiti ili ne, a za koje ne moete?

Misli li netko druke?

2. SREDINJA AKTIVNOST Igrokaz kako rei ne

2 voditelj: Uvod u sredinju temu:Sada kad ste nabrojali to sve moe

utjecati na to da uemo u svet ovisnosti sada emo kroz igrokaz nauiti

kako se odupreti grupnom pritisku u razliitim situacama

Zamolite uenike da razmisle o situaci do koje je dolo, u kojoj ih je neko

iste starosne dobi pitao da neto urade to nisu eljeli. Iz njihovih odgo-

vora izdvojite nekoliko primjera: Uenici svoje odgovore mogu napisati na

papiri ili ih rei.

1. Voditelj/ica Pitanja za diskusu: Kakvi su ljudi koji nas nagovaraju na loe

ponaanje?, zato to obino ine?, kakvim osobama se Vama teko suprot-

staviti?, kakvi trebate biti da bi se nekom suprotstavili, tj. koje osobine tre-

bate imati da bi se nekom suprotstavili?

Igranje uloga kroz nekoliko situaca:igra se odva u grupama po 4 ue-

nika/ica. Jedan uenik mora odglumiti kako bi reagirao u odreenoj situ-


54/102



53

aci, a ostalih 2 nagovaraju ga da proba drogu ili alkohol, a trei ih opaa.

Podelite razred u etiri grupe

Svakoj grupi podjelite jedan papiri sa situacama (prilog 3) i objasnit

zadatak

Prva situaca:na jednom kunom tulumu pratelji ti nude marihuanu ili

ecstasy uz tvrdnju da e se opustiti i uivati. Zna da to ne dobro. Znati-

eljan si. Gleda kako drogu uzimaju i mlai iz tvog drutva

Pitanja za diskusu:

1. to je razlog tvoje odluke

2. Kako se osjea nakon svoje odluke

3. Zato svi mladi ne donose takvu odluku

Druga situaca (odluke): prema zadanom naslovu uenici kreiraju priu

i obrazlau svoju odluku:

1. moj najbolji pratelj poeo se druiti s dilerom

2. dva moja pratelja iz razreda zovu me iza kole gdje se pe

3. rugaju mi se da sam mamina maza jer ne puim, a to rade svi iz razreda

Pitanja za diskusu:

1. to je utjecalo na tvoju odluku?2. kakve su posljedice tvoje odluke?

3. to bi danas veina mladih odluili? Zato?

4. kako bi se ti ponaao u takvoj situaci i zato?


55/102



54

Nakon svake odigrane situace pitamo lanove grupe kako su se osjeali u

ulozi nagovaratelja , a kako kad su bili nagovarani?

Zavrna aktivnost

PRIA NAGOVORILI SU ME (Prilog 4):proitajte priu i potaknite dis-

kusu uz sledea pitanja:

1. to mislite zato je Kreo ipak pristao? to je elio postii?

2.Je li na njegov pristanak utjecalo i to to se neega bojao? ega?

Trea situaca (Naivac): Na nagovor pratelja ulazi u kafi o kojem sepria da se u njemu dila droga. Svi ti se smu dok ti konobar nosi neko izmi-

ljeno pie. Tebi je sve to sumljivo, kako e reagirati? Odglumi.

Pitanja za diskusu:

1. to je razlog takve tvoje odluke?

2. Navedi jo neke situace gdje moe doi u doticaj s drogama.

3. to bi u takvim situacama odluio-poduzeo? Zato

etvrta situaca (Tulum): Uvjet da ostane na tulumu na koji si doao

s poznanikom iz paralelnog razreda je da se ponaa kao i svi ostali : pui

travu, pe alkohol. Odigraj svoju ulogu

Pitanja za diskusu:

1. Na nagovor pratelja mlai najee odlue uzeti drogu. Zato jeto tako?

2. Nabroji razloge koji bi te spreili da uzme drogu u takvoj situaci

3. to bi stvarno uinio? Zato?


56/102



55

Raspravu treba voditi u pravcu otkrivanja potreba i strahova glavnog junaka.

Od djece se oekuje da otkru da se Kreo upustio u avanturu zato to je eliopokazati prateljima da im je odan, istovremeno se bojei da bi mogao biti

proglaen kukavicom.

DA SAM BIO NA KREINOM MJESTU, JA BIH...

Sada emo vidjeti to je Kreo mogao raditi u ovoj situaci da ne bi pristao na

nagovaranje pratelja, a da bi ostao i dalje u dobrim odnosima s njima. Ja u

u stati u centar kruga i glumit u Roba i Maju. Svatko od vas zamislit e da je

Kreo. Razmislite to je Kreo mogao rei da bi postigao ono to je elio, odu-

pro se Robu i Maji, a i dalje im ostao dobar pratelj.

Voditelj ne treba vrednovati ono to su uenici rekli odnosno procjenjivati ideju

kao lou ili dobru, ve podjednako prihvatiti sve to uenici ponude kao rje-

enje. Na kraju, kad svi uenici kau svoje reenice i ponovno sjednu u krug,

voditelj saima sve spomenute stratege tako to sve sline sjedinjuje u jednu

kategoru. (Na primjer,moe se pojaviti kategora izvrdavanja-laganja kao na-ina rjeavanja situace, ili kategora raznih naina uvjeravanja... ili kategora

predlaganja neke druge zabave...)


57/102



56

PRILOG 4.PRIA NAGOVORILI SU ME

Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. Kreo je sjedio ispred zgrade na stubama

svog ulaza. Bio je sam i bilo mu je dosadno. Ba me zanima kuda su svi nestali?

to je s tim ljudima? Nigdje nema ive due!, razmiljao je, kada iznenada iza

ugla izronie Robi i Maja.

okre, to radi?, upita Robi.

Nita, sjedim ovdje, umirem od dosade. Imate li vi kakvu ideju? to emo?, pita

Kreo.

Hajdemo do kolskog dvorita vidjeti to se dogaa, predloi Maja.

Odetali su do kole, ali ni tamo ne bilo nikoga.

Idemo se malo zezati... Provalimo u kolu i napravimo malo frku unutra, pred-

loi Robi.Kreo je oklevao. Ne bio siguran da je to ba ono to je `elio uiniti.

Pa... , ne znam, ree, to ako nas uhvate, tada emo stvarno biti u frci. Ako

naie mura gotovi smo...

Ma daj okre, nee nas uhvatiti, to ti je, to si se ufrkario, to panii dodala je

Maja samouvjereno, osim toga neemo pretjerivati, samo se malo zekamo...

Pa dobro, hajde, ree Kreo nevoljko. Ne bio ba oduevljen idejom ali je htio

ostati s drutvom. I dok su tako sreivali kabinet biologe profesora Tomia

skidajui salice, kopajui po ormaru i ukraavajui zidove grafitima, iznenada

je naiao domar. Odmah je pozvao policu, ali i njihove roditelje. Djeca su za-

jedno s roditeljima odvedena u policsku stanicu. Kada su Kreu roditelji pitali

zato je to uinio, odgovorio je: Oni su me nagovorili!


58/102



57

VJEBA:VRBA NA VJETRU

Potrebno je osigurati prostor u kojem se sudionici mogu komotno kretati i praviti

krugove od po osam sudionika. Pogodan bi bio prostor sa mekanim podom (sa

prostiraem), s tim da to ne obavezno. Proces: U prostori treba biti dovoljno

mjesta za tri kruga od oko osam uesnika u svakom krugu. Trebalo bi ostaviti

malo prostora oko svakog kruga. Stolice odstraniti ili ih poredati uz rub prostore.

Objasnite da vjeba ima za cilj izgradnju povjerenja i stoga je potrebno obratiti

veliku panju na instrukce. Vrlo je vano da svaka osoba u grupi paljivo pri-

meni sve instrukce. U suprotnom, netko bi se mogao povrediti. Svi sudionici

e imati priliku biti u centru, odnosno da budu vrba, ali samo ukoliko to eli.

Vrbu ce vjetar njihati, ali i odravati u uspravnom poloaju. Zamolite sudionike

da stanu u krug, rame uz rame, i da se licem okrenu prema centru kruga gdjestoji jedan od sudionika.

Objasnite da je taj sudionik vrba. Svi u krugu trebaju podii ruke do grudnog

koa osobe koja stoji u sredini kruga. Noge im trebaju biti razdvojene tako da

jedna bude malo ispred druge, a koljena blago savena. Tako ce odrati ravno-

teu u sluaju naglog oslonca. Pokaite im kako trebaju stati. Sudionike paljivo

pratite. Objasnite da osoba koja stoji u centru mora ostati u stajaem poloaju,

stabilna kao drvo, celo vreme. Ruke moraju biti prekriene na nivou prsa, aake ispod pazuha. Kada je osoba u centru kruga spremna za poetak, treba

napraviti nekoliko izjava na odreenu temu, a zatim rei: Spreman za pad,

sudionici koji stoje u krugu ce tada reci: Spremni da te uhvatimo. A osoba u

sreditu kruga odgovara: Padam. Kako vrba bude padala ka krugu, vodite

rauna da zadri cvrst poloaj i da se ne save u struku. Sudionici pridravaju

vrbu i polako je njiu napred-nazad. Kaite sudionicima da trebaju lagano

zvidati, putajui zrak izmeu usana kao zvuk blagog vjetra.


59/102



58

Zavretak:Nakon to se vrba bude nekoliko minuta njihala na vjetru, kaite

sudionicima u igri da pomognu vrbi da se ispravi tako to e staviti ruke nanjena ramena, ime pokazuju da je vreme da stane. Porazgovarajte sa sudioni-

cima o tome to su i kako su se osjeali u toku ove igre.


60/102



59

Radionica etiri: Koraci upomaganju osobi koja je na putuprema ovisnikom ponaanju.

Cilj:

1. Nauiti prepoznati znakove ovisnosti i potaknuti osobu da potrai pomo

2. Upoznati se s razliitim nainima pomaganja osobi koja pokazuje znakoveovisnikog ponaanja

1. Uvod (5 minute)

Kako vam se svidio film o ovisnosti koji ste gledali na jednoj od prolih radi-

onica? to Vam je najvie ostalo u sjeanju i to vas se dojmilo?

Prema Vaem miljenju dali se osobi koja postane ovisna moe pomoi i

ako da kako?

Objasnite ciljeve dananje radionice

2. SREDINJI DIO- Kako prepoznati znakove i pruiti pomo (10 minuta)

1. Aktivnost- Kako prepoznati znakove

Voditelj 1 - Na poetku rei uenicima da postoje razliiti simptomi ovisno-

sti koji su vidljivi ali isto tako da su se razveni i upitnici koji pokazuju dali

je netko ovisan ili ne. to mislite koji su neki od simptoma ovisnosti. Nakon

to oni kau svoj odgovore Vi proitate neke simptome ovisnosti(2 min) Voditelj 2 - Pripremili smo Vam jedan takav upitnik (PRILOG 1.) kroz

koje moete utvrditi radili se o ovisnosti ili ne. Podeliti u vam upitnik

kojeg moete ispuniti bilo za nekoga u svojoj okolini ili za sebe . Upit-

nici ostaju Vama (8 min)

Pitanja za diskusu:

1. Kako vam je bilo ispunjavati upitnik?

2. Prema Vaem miljenju koja je to granica kada neko ponaanje postajeovisnost?


61/102



60

2. Aktivnost Zna li ti prepoznati znakove ovisnosti (10 minuta)

Voditelj 1 - Nakon to smo Vas mi ukratko upoznali sa simptomima ovi-

snosti sada emo kroz aktivnost Zna li ti prepoznati znakove ovisnosti

proceniti koliko moete prepoznati ovisnosti (2 min)

Voditelj 2 - Molim Vas da se podelite u grupe po 6 lanova. Svaka grupa

dobiti e kovertu s papiriima koji predstavljaju neke od znakova ovisnosti

(PRILOG 2) Va zadatak je da na papir na svakom od listova koje ste dobili

napiete na: 1. fizike znakove ovisnosti, 2. psiholoke znakove ovisnosti,

3. ponaajne znakove ovisnosti 4. napiite prema vaem miljenju koja jerazlika izmeu ovisnika Poetnika i kroninog ovisnika (8 min)

3. Kako ti moe nekome pomo (15 min)

1 voditelj- sada kada smo se upoznali sa razliitim simptomima ovi-

snosti vidite koliko je bitno da osoba koja pokazuje znakove ovisnikog

ponaanja dobe pomo. Moete navesti sve to vam padne na pamet

kako bi ovisnik mogao reagirati kada mu ukae na njegov problem i

ponudi mu pomo.

2 voditelj- sada je va zadatak da vas 5 dobrovoljaca provede jednu

vrstu pomoi ovisniku o alkoholu. Jedan od vas glumiti e ovisnika a

ostalih etiri s njim /njom trebate odraditi intervencu prema slede-

im uputama. Ja u Vam proitati neke od najeih simptoma ovisno-

sti tako da se osoba koja e glumiti ovisnika moe uiviti u ulogu. Tada

voditelj 1 ita (PRILOG 3) a voditelj 2 ita osnovna pravila intervence

(PRILOG 4)

1. Voditeljvodi diskusu na temu kako bi oni reagirali da se nau u si-

tuaci da trebaju pomoi osobi koja pokazuje ovisniko ponaanje?, to

je u ovoj odglumljenoj situaci bilo dobro, a to bi trebalo promeniti?

Kako se osjeala osoba koja je glumila ovisnika, a kako osobe koje su

trebale provesti intervencu?


62/102



61

3. ZAVRNA AKTIVNOST (5 min)

Podjela listova- Voditelj 1.- na kraju radionice u vam podeliti popis nakojem su napisane ustanove u kojoj moete potraiti pomo za nekoga

tko im problema s ovisnou ili uputiti osobu koja ima probleme s nekom

vrstom ovisnosti . 2 voditelj deli papire (PRILOG 5)

Evaluaca pitajte ih to im se svidjelo na radionici i kojom bi ju ocjenom

ocenili


63/102



62

PRILOG 1UPITNIK SIMPTOMA OVISNOSTI

Pokraj svake tvrdnje koja se odnosi na vas ili neku osobu iz Vae okoline

stavite X

1. Jeste li u posljednje vreme razmiljali o potrebi smanjenja vlastitog penja

ili puenja?2. Jeste li se u posljednje vreme osjeali ometani primjedbama iz okoline o

vaem penju /puenju i preporukama da smanjite ili napustite penje?

3. Jeste li u posljednje vreme imali osjeaj krivnje u vezi s vaim penjem/

puenje?

4. Jeste li pili alkoholno pie ili puili rano ujutro da biste popravili raspoloe-

nje i mogli poeti uobiajeni posao?

5. Pete li ili puite zbog srameljivosti u drutvu?

6. Jeste li ikada osjeali kajanje posle penja ili puenja?

7. Ugroava li penje vae obveze u koli?

8. Pete li ili puite da osjetite samopouzdanje?


64/102



63

PRILOG 2Simptomi ovisnosti

Fiziki znakovi zlouporabe sredstava ovisnosti

Pogoranje fizikog izgleda i osobnih higenskih navika

Promjene u apetitu (gubitak ili poveanje apetita), promjene prehrambe-

nih navika

Nagli gubitak teine ili dobivanje n

web vrsnjacki edukatori06052014

Documents