white book 2010 - fic · 2019-02-13 · bijela knjiga 2012/13 ova publikacija štampana je...

BIJELA KNJIGA 2012/13VIJEĆE STRANIH INVESTITORA BiH

supported by

BIJELA

KN

JIG

A 2

01

2/

13

WH

ITE B

OO

K

WHITE BOOK 2012/13FOREIGN INVESTORS COUNCIL BiH

supported by

BIJELA KNJIGA 2012/13

Ova publikacija štampana je zahvaljujući potpori američkog naroda koja je pružena preko Američke agencije za međunarodni razvoj(USAID). Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Vijeće stranih investitora i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedi-

njenih Američkih Država.

Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 1

Obavještenje o autorskom pravu

Ovim se daje dozvola za korištenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i beznaknade, bez naknade autorskih prava i zvaničnog zahtjeva upućenog Upravnom odboru Vijeća stranih in-vestitora, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorskaprava Vijeća stranih investitora priznaju, uz navođenje datog izvora.

Vijeće stranih investitora ne jamči, ne garantuje, niti podnosi žalbu u vezi sa aktuelnošću, tačnošću, pouzda-nošću ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument.

Vijeće stranih investitora zahvaljuje se na podršci Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koji jeomogućio štampu ove publikacije. Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su isključiva odgovornostVijeće stranih investitora i ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Vijeće stranih investitora kao ni sponzori ni pod kakvim uslovima ne mogu biti odgovorni za bilo kakvu direktnu,indirektnu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za bilo kakvu naknadu štete koja bi proistekla iz ili u vezisa korištenjem ovog dokumenta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, čak i ako je obaviješten o mogućnostimatakve naknade štete.


3

SADRŽAJ

1. PREDGOVOR ............................................................................................................. 5

2. AKTIVNOSTI I CILJEVI VIJEĆA STRANIH INVESTITORA .................................................. 7

3. PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH - 2011/12 ............................................................... 11

4. IMPLEMENTACIJA PREPORUKA / SARADNJA SA BH VLASTIMA ........................................ 15

5. IZVRŠNI SAŽETAK .................................................................................................... 31

6. SEKCIJE .................................................................................................................. 43

6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA .................................................................................. 43

6.2. POREZI ............................................................................................................ 51

6.3. RADNO PRAVO .................................................................................................. 66

6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE .................................................................................... 73

6.5. OKOLINSKE DOZVOLE ........................................................................................ 78

6.6. KONCESIJE ....................................................................................................... 84

6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ................................... 92

6.8. SUDSTVO ......................................................................................................... 97

6.9. IZVOZ ............................................................................................................. 104

7. ČLANOVI VSI .......................................................................................................... 109

8. ZAHVALE ................................................................................................................ 113

9. LIDERI I ČLANOVI TIMOVA ....................................................................................... 115

10. REFERENCE ............................................................................................................ 117


4

LISTA SKRAćENICA

APIF Agencija za posredničke, informatičke i finansijske uslugeBATA Institut za akreditiranje Bosne i HercegovineBD/DB Distrikt Brčko BiH Bosna i HercegovinaCD Carinska deklaracijaCE Deklaracija proizvođača da proizvod odgovara zahtjevima primjenjivih direktiva EC-aCEMT Evropska konferencija ministara prometa CEST Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RSCMS Sistem za upravljanje sudskim predmetimaDSU Direktna strana ulaganja EC Evropska komisijaETA Evropsko tehničko odobrenjeETICS Kompozitni sistem za vanjsku toplinsku izolacijuEU Evropska unijaFBiH Federacija Bosne i HercegovineIFC Međunarodna finansijska korporacijaILO Međunarodna organizacija radaJIE Jugoistočna EvropaJP Javna preduzećaJPP Javno privatno partnerstvoKS Kanton SarajevoMFI Institucija za mikrofinansiranjeMFT Ministarstvo finasija i trezora BiHOECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvojPDV Porez na dodanu vrijednost PEEREA Protokol Energetske povelje o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okolišaPIO/MIO Penzijsko/mirovinsko invalidsko osiguranjePJ Poslovna jedinicaRDF Refuse Derived Fuel/Gorivo proizvedeno iz otpadaRS Republika SrpskaUIO BiH Uprava za indirektno operezivanje Bosne i HercegovineUNCTAD Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju UNCITRAL Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovačko pravoUPP Unutrašnji platni prometUSAID TAF Američka agencija za međunarodni razvoj/Projekat za fiskalnu i poresku politku VSI/SSI Vijeće/Savjet stranih investitora VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i HercegovineWTO Svjetska trgovačka organizacijaZPP Zakon o parničnom postupku


5

PREDGOVOR 1Uproteklom periodu Vijeće stranih inve-

stitora (VSI) BiH je nastavilo sa aktiv-

nostima koje imaju za cilj promociju i

pozicioniranje Bijele knjige kao najvažnijeg pi-

sanog proizvoda VSI. Naše aktivnosti su istovre-

meno doprinijele etabliranju VSI-a kao legitim-

nog predstavnika stranih investitora u BiH i gla-

vni partner i sagovornik predstavnicima vlasti,

počevši od vladinih, pa preko nevladinih službi

nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje

stranih investicija.

Članovi VSI su aktivnim učešćem u radnim

grupama za kreiranje Bijele knjige, te zahvalju-

jući konzultativnim i radnim sastancima sa

predstavnicima resornih ministarstava, vladinih

i nevladinih organizacija, omogućili da se pro-

blemi, stavovi i preporuke stranih investitora u

BiH ponovo artikuliraju u novom izdanju Bijele

knjige 2012/13. Pored obrađene problematike

iz prošlih izdanja, članovi radnih grupa VSI su

ovaj put obradili i neke nove probleme koji uve-

liko otežavaju poslovanje stranih investitora u

BiH. Po prvi put u Bijeloj knjizi našle su se teme

pod nazivom: koncesije, okolišne dozvole, sud-

stvo, radno pravo i energetska efikasnost.

U kreiranju novih tema članovi su se vodili

trendovima koji vladaju u razvijenim zemljama

i poslovnom okruženju u BiH, a naročito proble-

mima sa kojima se svakodnevno u svom poslo-

vanju susreću kompanije u BiH sa većinskim

stranim kapitalom.

Gledajući sveukupnu ekonomsku situaciju u

BiH možemo reći da je protekli period bio u

znaku prevladavanja posljedica recesije koja je

BiH ponovo zadesila nakon globalne ekonomske

krize 2009. godine i koja je dosegla svoj vrhu-

nac tokom 2012. godine. Globalna ekonomska

kriza utjecala je i na dodatnu opreznost investi-

tora prilikom izbora destinacije za investiranje.

Usprkos tome BiH je uspjela održati relativno

stabilan ali nizak priliv direktnih stranih ulaga-

nja – DSU, o čemu svjedoče i pokazatelji iz

2011. godine, što predstavlja rast u odnosu na

2010. godinu. Također, privremeni podaci za

2012. godinu su pozitivan znak za očekivanu

stopu rasta DSU, naročito ako uzmemo u obzir

i najavljene investicione planove za naredni pe-

riod.

U BiH su 2012. godine pokrenute i javne in-

vesticije na koje se čekalo više od 4 godine. BiH

je usvojila i nekoliko vitalnih zakona na držav-

nom nivou, među njima je najvažniji Zakon o

sistemu državne pomoći te Zakon o popisu sta-

novništva, koji će biti od velike pomoći daljem

razvoju ekonomije.

Evidentno je da u BiH postoje velike moguć-

nosti za napredak, ali neophodna je:

- ažurnost pri usvajanju budžeta na svim nivo-

ima vlasti;

- veća politička i pravna sigurnost, jer ne za-

boravimo da BiH čeka čitav niz EU paketa fi-

nansijske i tehničke pomoći za razvoj ekono-

mije, ali ukoliko vladavina prava i politička

stabilnost budu prisutni u našoj zemlji. Uče-

stale promjene vlasti sigurno ne odaju dojam

političke i pravne sigurnosti te neće privući

nove strane investicije;

- korjenite reforme u javnoj upravi i smanje-

nje ukupne administracije u institucijama BH

vlasti na svim nivoima, kako bi u konačnici

postala efikasnija i ekonomičnija; te

- fokusirati se na razvoj bazne ekonomije, in-

dustriju i proizvodnju, ugledajući se na pri-

mjer uspješnih evropskih i svjetskih zemalja

koji sugeriraju da najnaprednija društva u

kojima građani dobro i kvalitetno žive – ima-

ju dobro razvijen sektor industrije i proizvo-

dnje, što je baza za zapošljavanje, ekonom-

ske aktivnosti, investicije, izvoz, punjenje

budžeta i dobar standard građana.

Kako bi se povećao obim direktnih stranih

ulaganja nužno je u cijeloj zemlji uspostaviti

koordinaciju za kreiranje i implementaciju pra-

vne reforme u ovom području. Stoga VSI kroz


6

Bijelu knjigu nastoji da na jednom mjestu po-

nudi konkretna rješenja zakonskih i procedural-

nih prepreka, kako bi ih resorna ministarstva i

druge nadležne institucije mogle poslati u za-

konodavnu proceduru i na taj način zajednički

doprinijeti da cjelokupni poslovni ambijent u

BiH bude što prihvatljiviji i pogodniji za poslo-

vanje.

Što se tiče konkretnog uvažavanja prepo-

ruka iz prošlog izdanja Bijele knjige, mogao bih

istaći da smo zadovoljni proteklom godinom, te

uspjehom ostvarenom na ovom polju. Obje en-

titetske vlade, ali i sam BH vrh vlasti, podržao

je reforme predložene u Bijeloj knjizi Vijeća

stranih investitora.

Stoga izražavam svoje nade da će i ovo iz-

danje rezultirati većim brojem usvojenih prepo-

ruka i time još jednom potvrditi spremnost BH

vlasti da zajednički kreiramo bolji ambijent za

ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, sma-

njenje birokracije, te u konačnici povećanje ži-

votnog standarda građana.

Branimir Muidža

Predsjednik VSI

Vijeće stranih investitora


7

AKTIVNOSTI I CILJEVI VIJEćA STRANIH INVESTITORA2

Vizija Vijeća stranih investitora (VSI)

jeste da djeluje kao jedinstven glas stra-

nih investitora prisutnih u BiH u nasto-

janju da poboljšaju poslovnu klimu u BiH. Kroz

misiju VSI-a pokušavamo promovirati dobre

prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja,

te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se

prevazišle prepreke sa kojima se strani investi-

tori suočavaju, a te prepreke su zaista brojne.

Također nastojimo da kroz aktivnosti VSI po-

boljšamo status stranih, ali i domaćih investi-

tora te da svjetske ekonomske trendove pribli-

žimo BH zajednici.

Naš moto je zalagati se, ne samo za

strane, nego i domaće privrednike,

te putem svojih aktivnosti poboljšati

sveopću poslovnu klimu u BiH, za

opštu dobrobit budućeg ekonomskog

razvoja.

Brojna istraživanja, izvještaji međunarodnih

korporacija i organizacija pokazuju da gene-

ralno pravna i politička slika BiH djeluje vrlo ne-

stabilno i utječe na odliv, ali i dolazak budućih

investicija. U tom pravcu, naše aktivnosti su

bile fokusirane na zagovaranja i lobiranja za

stvaranje boljih uslova za poslovanje stranih i

lokalnih investitora.

Također, učešćem u razvojnim procesima za-

jedno sa vladinim institucijama, stojimo na sta-

novištu rasterećenja privrednika, te razvoju

poticaja za dalja ulaganja.

Prethodna 2011. i 2012. godina su obilje-

žene intenzivnom saradnjom sa predstavnicima

BH vlasti, počevši od državnog nivoa, pa sve do

van vladinih službi koje su zajedno sa našim

radnim grupama radile na intenzivnom otkla-

njanju i prepoznavanju barijera za dalji razvoj

privrede i poticaja investicija. Također, promo-

cija investicija kroz saradnju sa našim partne-

rima je bio jedan od glavnih ciljeva u proteklom

periodu.

Želimo istaći da je od prošle godine saradnja

sa institucijama intenzivnija i otvorenija nego u

proteklom periodu. Tome u prilog govori i činje-

nica da smo u oktobru 2011. godine potpisali

Memorandum o saradnji sa Vladom FBiH i pre-

zentirali naše preporuke Parlamentu FBiH. U

sklopu ove saradnje, Vlada FBiH je usvojila Bi-

jelu knjigu kao zvanični dokument, koji je po-

stao polazna osnova za reformsku politiku.

Ovisno od oblasti, učinci su zadovoljavajući u

većoj ili manjoj mjeri.

Ističemo da zaista cijenimo aktivnosti ureda

trenutnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji

je u tom smislu od početka svog mandata zaista

uložio veliki napor da se kroz Vladu i parlament

usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera

na usvajanju preporuka stranih investitora i pri-

vrede općenito.

Također saradnja sa Republikom Srpskom je

kontinuiran proces, a predsjednik RS-a Milorad

Dodik je također uvijek bio vrlo otvoren za ini-

cijative VSI; gdje kroz radne grupe i indivi-

dualne sastanke sa vladinim tijelima ukazujemo

i tražimo izmjene pojedinih zakonskih odredbi.

VSI sarađujući i sa drugima, poput stranih

ambasada prisutnih u BiH, predstavnika EU de-

legacije u BiH te sličnih udruga kojima je cilj isti

ili sličan kao naš, ulaže sve napore u rastereće-

nje privrede, a sa ciljem olakšanja poslovanja

kompanija. VSI pokušava učiniti BiH atraktiv-

nom zemljom za buduće ulagače.

Tako putem naših kanala komunikacije sa

medijima, kroz Vijeće za saradnju sa stranim

ambasadama, te radionicama i edukacijskim

seminarima sa kompanijama i institucijama,

ukazujemo na neophodnost saradnje svih nas.

Vjerujemo da naše članice mogu vrlo pozi-

tivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske

strane ulagače u privlačenju investicija putem

predstavljanja svojih pozitivnih priča i rezultata

u BiH.

VSI nastoji održati stalni protok in-

formacija sa predstavnicima vlasti.

Vlasti su počele slušati i uvažavati glas inve-

stitora na način da su uključili preporuke iz Bi-


8


jele knjige u programe rada (na svim nivoima),

institucionalno uključili predstavnike investitora

u radne grupe koje rade na izradi i izmjeni za-

kona i propisa od značaja za razvoj privrede.

Tako su već godinu dana predstavnici VSI

prisutni i kao stalni članovi radne grupe za po-

resku i fiskalnu politiku pri Federalnom mini-

starstvu finansija, koja je zadužena za prijedlog

izmjena propisa koji se tiču poreza u FBiH.

S ciljem prenošenja naše vizije i cilje-

va u stalnoj smo saradnji sa predsta-

vnicima stranih institucija i kompa-

nija.

Generalno gledajući prepreke mogu biti ot-

klonjene: poreznom reformom koja bi trebala

ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raz-

nih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i

potrebnog vremena za ishodovanje i odobrenje

raznih dozvola (od okolinskih do građevinskih),

donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona

od značaja za oblast energetike, poljoprivrede,

te smanjenjem birokracije, a povećanjem njene

efikasnosti, olakšavanjem procedura za osniva-

nje i funkcioniranjem privrednih društava.

Putem implementacije preporuka iz Bijele

knjige strani investitori su dobili priliku utjecati

na izmjenu vitalnih propisa od značaja za ula-

ganja, kao što su; Zakon o stečaju i likvidaciji,

Zakon o registraciji privrednih subjekata, te

mnoštvo pravilnika i ostalih važnih akata iz

oblasti poreske i fiskalne politike. Vlade su kon-

sultovale VSI pri izmjenama Zakona o izdavanju

privremenih radnih i boravišnih dozvola u FBH,

gdje je došlo do suštinskih izmjena, te je sa tim

izmjenama procedura za izdavanje istih ola-

kšana.

Također, ministarstva su se obavezala na si-

stematsko rješavanje preporuka, te nam je

svako od nadležnih ministarstava redovno do-

stavljalo nalaze o stanju preporuka po obla-

stima. Učinci su zavisno od oblasti veći ili manji,

ali svakako da danas imamo zvanične doku-

mente vladinih službi koji se bave našim prepo-

Izvor: Podaci Ureda VSI

Dinamika implementacije preporuka iz Bijele knjige 2008, 2009 i 2010/11 po oblastima. Pomenuteoblasti su navedene zbog činjenice da su obrađivane u svim izdanjima Bijele knjige VSI BiH.


rukama. Ono što je još bitno istaći jeste da se

Bijela knjiga, kao zvanični dokument, nalazila

dva puta u parlamentarnoj raspravi, kako u

FBH, tako i u RS-u.

Zbog svega navedenog, VSI smatra

Bijelu knjigu najvažnijim vlastitim

pisanim produktom!

Godina iza nas obilježena je daljnjom erozi-

jom BH ekonomije, dijelom zbog globalne eko-

nomske krize, a dijelom i zbog internih slabosti

sistema, političke nestabilnosti i izostankom

stranih direktnih investicija i realizacije kapital-

nih investicija. Sukladno takvim ekonomskim

kretanjima evidentno je da je realni sektor suo-

čen sa manjim prilivima prihoda, ostvarenih fi-

nancijskih rezultata koji ne omogućavaju nova

zaposlenja, nove poslovne programe, poslovne

ekspanzije i nove investicije.

Iz navedenih razloga, očekujemo još efika-

snije i konkretnije akcije u 2013.godini, te još

bolji dijalog sa vlastima i nadamo se ekonom-

skom prosperitetu, kao i rasterećenju privred-

nika, sa ciljem novog ciklusa investicija.

9

BBIIJJEELLAA KKNNJJIIGGAA


Bosna i Hercegovina je usko povezana s

drugim zemljama Zapadnog Balkana, kao

i sa Europskom unijom. Kao rezultat toga,

u posljednjih nekoliko godina, ekonomija BiH je

pod utjecajem produljene globalne ekonomske

krize, kako zbog negativnih kretanja na svojim

glavnim izvoznim tržištima, tako i zbog financij-

ske povezanosti. Ipak, slaba poslovna klima u

zemlji je dodatno pogoršala ovaj utjecaj, te BiH

i dalje zaostaje za ostalim zemljama u regiji.

Bosna i Hercegovina je redovito na poslje-

dnjem mjestu kada je riječ o uspoređivanju re-

gionalne investicijske klime i indikatora konku-

rentnosti, bilo da se radi o indeksu percepcije o

korupciji, globalnom indeksu konkurentnosti

svjetskog ekonomskog foruma, OECD indeksu

investicionih reformi ili Doing business izvješću

Svjetske banke (vidi grafikon 1: Lakoća poslo-

vanja u 2012. godini, rangiranje od 1 do 183, s

tim da 1 predstavlja najbolji rezultat). Bosna i

Hercegovina je zauzela 126. mjesto u Doing bu-

siness izvješću što nije samo najniži rezultat u

Jugoistočnoj Europi, već i druga najniža ocjena

među svim postkomunističkim zemljama u Sre-

dnjoj i Istočnoj Europi, nakon Uzbekistana.

Visok nivo korupcije, restriktivne politike tr-

žišta rada, dugotrajan i težak proces izdavanja

dozvola i licenci, neodgovarajuća kvaliteta infra-

strukture i složena politika prekogranične robne

razmjene su glavni nedostaci koji su redovito

istaknuti u raznim pokazateljima konkurentno-

sti. Nažalost, zabilježen je samo ograničeni na-

predak u osiguravanju kontinuiranog pristupa

hrvatskom tržištu za poljoprivredne izvođače

nakon ulaska Hrvatske u EU, sredinom 2013.

godine što zahtijeva usvajanje potrebnih jedin-

stvenih nizova pravila i procedura u skladu sa

zahtjevima EU.

Utjecaj slabe investicijske klime je dodatno

pogoršan čestim promjenama u vlasti na svim

razinama što negativno utječe na stabilnost

ekonomske politike i nedovoljno obraćanje paž-

nje na ekonomske reforme. Stoga i ne čudi što

su u posljednje dvije godine vodeće agencije za

rangiranje smanjile kreditni rejting za Bosnu i

Hercegovinu. Standard and Poor je smanjila

11

PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH -2011/12*3

* Ovom prilikom VSI izražava svoju zahvalnost gospodinu Liboru Krkoški, šefu EBRD ureda u BiH, na njegovom posebnomdoprinosu u izradi ovog dijela.

Grafikon 1. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće poslovanja


rejting zemlje na B, u novembru 2011. godine,

a Moody je smanjila rejting Bosne i Hercegovine

na B3 u aprilu 2012. godine.

Kombinacija utjecaja globalne ekonomske

krize i slabog poslovnog okruženja rezultirali su

strmim padom direktnih stranih investicija koje

su pale sa svog vrha od 1.3 milijarde eura u

2007. godini na 180 miliona eura u 2009. go-

dini, iako se priliv direktnih stranih investicija

polako oporavlja tijekom 2010.-2012. (vidi gra-

fikon 2: DSU u BiH 2004.-2012.) Globalna eko-

nomska kriza je također utjecala na pristup

financiranju, udio neprofitnih kredita je pora-

stao na preko 12% ukupnih kredita, u uspo-

redbi sa manje od 6% koliko je bio udio na

početku krize 2009. godine. Iako je kredit za

privatni sektor ostao stabilan na oko 55% BDP-

a, uvjeti raspoloživog financiranja su znatno

zahtjevniji.

Pristup financiranju se također pogoršao za

najmanje kompanije koje posluju sa instituci-

jama za mikrofinanciranje (MFI) s obzirom da

su se bruto krediti po MFI naglo smanjili sa 570

miliona eura zabilježenih krajem 2008. godine

na 345 miliona eura zabilježenih na kraju 2011.

godine, prije stabilizacije. Sektor mikrofinanci-

ranja se sada pretvara u komercijalno održivi

sektor koji je u potpunosti integriran s ostatkom

financijskog sektora, podložan pravilnim regu-

lacijama i nadzorima kako bi se poboljšala tran-

sparentnost i korporativno upravljanje. Jedna

institucija za mikrofinanciranje je već pretvo-

rena u komercijalnu kompaniju s licencom za

bankarsko poslovanje.

Postignut je određeni napredak u uvođenju

inovativnih načina financiranja potrebne infra-

strukture. Vlasti RS-a su pokrenule natječaj za

JPP ugovor za dio koridora Vc na temelju naj-

bolje međunarodne prakse, a kao rezultat dvije

kvalificirane kompanije su izrazile svoj interes

krajem 2012. godine. Ukoliko ovaj trud u kona-

čnici bude uspješan, to će otvoriti put za brza

infrastrukturna investiranja u Bosni i Hercego-

vini koja se ne mogu financirati direktno od

strane vlada u kratkoročnom ili dugoročnom

razdoblju. Međutim, nije ostvaren veliki napre-

dak u privatizaciji na polju telekoma i energe-

tike, a samo ograničen uspjeh u prodaji malog

državnog udjela u drugim kompanijama.

Nezaposlenost (ILO definicija na temelju an-

kete o radnoj snazi u BiH) se povećala sa oko

24% u 2009. godini na više od 27% u 2010. go-

12


Grafikon 2. Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH, po godinama, milioni €


dini, a u naredne dvije godine je varirala između

27 i 28 %, iako je stopa nezaposlenosti, na te-

melju informacija iz službi za zapošljavanje,

znatno veća. Nezaposlenost je poseban pro-

blem za mlade, a stopa nezaposlenosti ove gru-

pe radne snage je oko 50%. Slaba potražnja za

radnom snagom, zbog prigušenog rasta i re-

striktivne politike tržišta rada, pridonose viso-

kim stopama nezaposlenosti. Na tržište rada

također negativno utječu visoke cijene u jav-

nom sektoru, što rezultira visokim udjelom sive

ekonomije.

Očekuje se da će Bosna i Hercegovina na-

staviti bilježiti nisku stopu rasta s posljedičnim

smanjenjem otvaranja novih radnih mjesta i

pritiskom na fiskalnu politiku. Međutim, jako

monetarno sidro valutnog odbora u kombinaciji

sa aktivnim programom MMF-a i stalnom pot-

porom ključnih međunarodnih financijskih insti-

tucija bi trebalo osigurati održavanje makroeko-

nomske stabilnosti u kratkoročnom ili srednjo-

ročnom periodu. Snažniji rast učinkovitosti će

zahtijevati značajan napredak ekonomskih re-

formi u brojnim područjima, uključujući re-

formu porezne uprave, odlučnu akciju protiv

korupcije, poboljšanje procesa izdavanja licenci

i dozvola, i reforme radnog koda. Osim toga,

uklanjanje necarinskih barijera u trgovini i ola-

kšavanje prekogranične trgovine i ulaganja će

pružiti snažan poticaj za Bosnu i Hercegovinu i

omogućiti potpuno ostvarivanje koristi od pri-

stupanja Hrvatske Europskoj uniji što će rezul-

tirati činjenicom da će BiH graničiti s jedinstve-

nim tržištem EU sa više od polovice milijardi po-

tencijalnih kupaca.

13



14


Bosna i Hercegovina 2008 2009 2010 2011 2012e 2013f 2014 2015

Nominalni BDP (EUR mlrd) 12,7 12,4 12,7 13,1 13,2 13,4 13,9 14,8

Realni BDP (% na godišnjoj razini) 5,6 -2,8 0,7 1,0 -1,3 0,2 1,5 3,5

BDP po stanovniku (EUR) 3314 3222 3298 3416 3424 3476 3614 3840

BDP po stanovniku (EUR po paritetu kupovne moći) 7600 7400 7500 7500 7450 7550 7700 7900

Potrošnja po kućanstavu (realno, % na god. razini) 5,5 -4,6 0,1 -0,3 -0,4 -0,5 0,1 1,5

Bruto investicije u fiksni kapital (stvarni %) 14,8 -27,8 -16,1 14,6 -5,0 -2,0 12.0 15,5

Industrijska proizvodnja (% na godišnjoj razini) 7,3 -3.3 1,6 5,6 -5,2 2,5 4,0 6,0

Proizvođačke cijene (prosj,% na godišnjoj razini) 8,6 -3,2 0,9 3,7 1,9 1,0 2,3 2,4

Potrošačke cijene (prosj,% na godišnjoj razini) 7,4 -0,4 2,1 3,7 2,1 1,5 2,5 2,5

Prosječne bruto plaće (LCY,% na godišnjoj razini) 15,7 9,2 2,4 6,8 2,2 0,1 3,5 4,0

Stopa nezaposlenosti (prosj,%) 23,4 24,1 27,2 27,6 28,0 28,3 27,9 27,3

Opći proračunski saldo (% BDP) -2,2 -4,5 -2,5 -1,3 -2,0 -1,5 -1,0 -1,0

Javni dug (u% BDP) 30,1 35,1 38,4 39,2 42,0 42,1 39,6 38,5

Trgovinska bilanca (% BDP) -38,5 -28,2 -26,3 -28,5 -28,8 -28,7 -29,7 -28,7

Tekući račun platne bilance (% BDP) -14,1 -6,6 -5,5 -9,5 -9,7 -9,9 -10,1 -10,1

Neto inozemna izravna ulaganja (% BDP) 5,3 1,4 1,5 2,1 3,5 3,9 5,0 6,1

Službene devizne rezerve (EUR mlrd) 3,2 3,2 3,3 3,3 3,3 3,4 3,7 4,0

Bruto inozemni dug (% BDP) 48,6 53,8 57,5 67,1 63,1 62,9 62,0 60,3

EUR / LCY (prosj) 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96

USD / LCY (prosj) 1,33 1,40 1,47 1,41 1,52 1,47 1,47 1,50

* Izvor: Raiffeisen Research - Ekonomski i financijski pregled tržišta, 2013.

PREGLED EKONOMSKIH INDIKATORA U BIH


Trenutna slika i prilika BH ekonomije jeste

da za sada domaća akumulacija kapitala

nije dostatna za razvoj gospodarstva, tako

da izlaz i boljitak vidimo u stranom kapitalu.

Politička i pravna nesigurnost uvjetuju eko-

nomski zastoj i neproduktivnost BH privrede.

Imidž BiH u svijetu nije na zavidnoj razini, a

makro-ekonomski pokazatelji i nisu baš najbolji

promotori za potencijalne investitore.

Svi smo svjesni činjenice da BiH ima poten-

cijal za dva ili tri puta uvećanim brojem investi-

cija i predstavnici vlasti u BiH su se u proteklom

periodu potrudili pokazati više sluha za pro-

bleme investitora. Iako su još uvijek učinci

slabo vidljivi, a s obzirom na to da je implemen-

tacija krenula prije godinu dana, konkretne po-

make očekujemo u 2013. godini.

U prilog dosadašnjoj suradnji i aktivnostima

poduzetim s ciljem unaprjeđenja poslovne klime,

ali i implementacije preporuka iz Bijele knjige,

govore i izjave o ostvarenoj suradnji između

VSI i aktuelnih predstavnika BH vlasti:

Gdin. Nikola Špirić, Ministar financija i tre-

zora BiH:

„Bez novog rasta i razvoja teško da BiH može

riješiti izazove koji stoje na njenom evropskom

putu. U tom smislu, Ministarstvo finansija i tre-

zora BiH spremno je da realizuje sve preporuke

iz Bijele knjige koji će podsticati ino-investitore

da hrabrije nastupe na tržištu BiH. Osim toga,

mi smo spremni podržati regionalnu dimenziju

rasta i razvoja u kojoj strana ulaganja i stranih

investitori moraju imati važnu ulogu." 1

Gdin. Nermin Nikšić, Premijer Vlade Fede-

racije BiH:

“Vlada Federacije BiH je prepoznala važnost

ovakvog dokumenta, kao i važnost saradnje s udru-

ženjem, kao što je Vijeće stranih investitora” 2

Gđa. Željka Cvijanović, aktuelna predsjed-

nica Vlade Republike Srpske i bivša ministri-

ca za ekonomske odnose i regionalnu sarad-

nju Republike Srpske:

„Bijela knjiga je važan dokument koji pred-

stavlja osnovu za poboljšanje postojećih zakon-

skih rješenja koje je Vlada RS u saradnji s

entitetskom Privrednom komorom već detekto-

vala.“ 3

Pored redovitih sastanaka, koje održavamo

sa predstavnicima vladinih i izvan-vladinih služ-

bi, direktno utječemo na izmjenu pravnih pro-

pisa od interesa za naše članice kroz radne

grupe koje smo već spomenuli. Također, ukoliko

se javi određeni problem, a na osnovu Spora-

zuma o saradnji sa Vladom FBiH i Vladom RS,

slobodni smo direktno razgovarati sa predsta-

vnicima institucije koja je nadležna. Tako se i

razvila intenzivna suradnja sa poreznom upra-

vom FBiH, te se uspostavila partnerska veza pri

donošenju odluka važnih za investitore, gdje su

zaista investitori u mogućnosti utjecati na po-

jedine propise. Iskreno se nadamo, ukoliko se

politička situacija stabilizira u toku naredne go-

dine i intenzivira otklanjanje administrativnih

barijera, da ćemo već krajem 2013. godine,

moći saopćiti da je udio stranih investicija u

GDP BiH povećan, zahvaljujući otklonjenim ad-

ministrativnim preprekama. Još uvijek teče faza

razmatranja odluka, a usvajanje i implementa-

cija će ipak malo potrajati, jer ništa se ne de-

šava preko noći, a posebno ne u našem slože-

nom sistemu.

BiH je potencijalno vrlo konkurentna zemlja

s obzirom na njen geostrateški položaj, priro-

dne resurse, tradiciju i neiskorištene potencijale

u oblasti građevinarstva, energetike, poljopri-

vrede, drvne industrije i industrije uopće.

Neophodne reforme podrazumijevaju: har-

monizaciju propisa na nivou države i reforme u

15


IMPLEMENTACIJA PREPORUKA/SARADNJA SA BH VLASTIMA4

1 Izjava sa poslovnog sastanka VSI i Ministra finansija i trezora BiH održane 06.11.2012. godine u Sarajevu2 Izjava sa radnog sastanka VSI i Vlade Federacije BiH održanog 25.06.2012 godine u Sarajevu3 Izjava sa promocije Bijele knjige 2010/11, održane 21.06.2011. godine u Banja Luci


oblasti sudstva, privrede, vanjskotrgovinskog

poslovanja; potrebno je otkloniti brojne admi-

nistrativne barijere jer birokracija sa kojom se

na dnevnoj bazi susrećemo kao investitori jed-

nostavno onemogućava normalan tok ekonom-

skih aktivnosti, investicija, ostvarivanje planira-

nih rokova za ulaganje i povrat kapitala.

Na čemu smo radili zajedno sa predstavni-

cima Vlade FBiH i Vlade RS je konkretnije pred-

stavljeno u tabelama ispod:

16


Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/114

(Federacija Bosne i Hercegovine)

PROBLEM PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje)

PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE

Neusuglašenost zakona i praksevezano za postupak izdavanjaradne dozvole prije odobrenja pri-vremenog boravka u KS (FBiH).

Uskladiti Zakon o kretanju i borav-ku stranaca i azilu BiH i Zakon ozapošljavanju stranaca FBiH po pi-tanju izdavanja radne dozvole, poprvi put, za strane državljanine.

Usvojen je Nacrt zakona o zapo-šljavanju stranaca FBiH koji je upotpunosti usklađen sa važećimZakonom o kretanju i boravku stra-naca i azila u Bosni i Hercegovini.

Nepostupanje u skladu s pozitiv-nim pravnim propisima po pitanjuradnog vremena stranog državlja-nina u KS (FBiH).

Uskladiti praksu i postupati u skla-du s pozitivnim zakonskim propi-sima po pitanju radnog vremenastranih državljana u KS (FBiH).Druga mogućnost je da se usvojepravila kojima će biti utvrđenedonje granice trajanja punog rad-nog vremena stranog zaposlenika.

Ova preporuka prihvatljiva jesamo u dijelu usklađivanja praksesa pozitivnim zakonskim propi-sima. Prijedlog za donošenje po-sebnih pravila kojima bi se utvrdi-la donja granica trajanja radnogvremena je neprihvatljiv iz razlogašto se odredbe Zakona o radu uFBiH trebaju primjenjivati i nastrance kao i na uposlenike držav-ljane BiH. Stranci također moguzaključiti ugovor o radu i ugovor oobavljanju privremenih i povre-menih poslova i za rad kraći odpunog radnog vremena.

ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

Osnivanje ogranka/podružnice stra-nog pravnog lica.

Uskladiti Zakon o privrednim dru-štvima FBiH sa Zakonom RS i BD ipredvidjeti mogućnost osnivanjaogranka/podružnice stranog prav-nog lica u FBiH.

Na redovnoj sjednici koja je odr-žana 3. juna 2013. godine VladaFBiH je utvrdila prijedlog Zakonao izmjenama i dopunama Zakonao privrednim društvima FBiH (sadijelom prihvaćenih preporuka izBijele knjige 2010/11 Vijeća stra-nih investitora).

4 U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada FBiH prihvatila razmatrala ili realizirala, a po

osnovu potpisane Izjave o saradnji sa Vijećem/Savjetom stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz dokumenta „Informacija

o poduzetim aktivnostima Vlade FBiH na realiziranju preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ kojeg je Federalno ministarstvo

razvoja, poduzetništva i obrta kao koordinatora aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11 dostavilo Vijeću/Savjetu stranih

investitora 25. juna 2012. godine.

Tebela 1


17


Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Federacija Bosne i Hercegovine)


ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

Zabrana financiranja kupovine dio-nica.

Financiranje kupovine dionica/udje-la potrebno je preciznije reguliratiu Zakonu o privrednim društvimaFBiH. Uz jasnu i preciznu formula-ciju da li se zabrana odnosi i nadruštvo sa ograničenom odgovor-nošću, potrebno je jasno navestiu kojim slučajevima je zabranjenofinanciranje kupovine dionica, tepod kojim uslovima je financiranjedozvoljeno.

Na redovnoj sjednici koja je odr-žana 3. juna 2013. godine VladaFBiH je utvrdila prijedlog Zakonao izmjenama i dopunama Zakonao privrednim društvima FBiH (sadijelom prihvaćenih preporuka izBijele knjige 2010/11 Vijeća stra-nih investitora).

Sazivanje skupštine i objava oba-vještenja.

Prilagoditi član 242. Zakona, tenavesti potrebni minimalni tiraždnevnog lista koji se izdaje uFBiH, a u kojem se objavljuje oba-vještenje o sazivanju skupštine.

Dostava materijala dioničarima zaskupštinu dioničara.

Potrebno je da podnosilac zah-tjeva koji je ovlašten da neposre-dno sazove skupštinu dioničarabude obavezan utvrditi prijedlogeodluka.

Stavljanje na raspolaganje kopijematerijala dioničarima za skup-štinu dioničara.

Korigovati odredbu člana 247. Za-kona o privrednim društvima uFBiH u smislu da se doda odredbaprema kojoj se svakom dioničaruna njegov zahtjev mora staviti naraspolaganje kopija spomenutihisprava.

ZAKON O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Rok za podnošenje zahtjeva zaodobravanje javne ponude dioni-ca.

Uskladiti Zakon o privrednim dru-štvima FBiH i Zakon o tržištu vri-jednosnih papira FBiH na način dase Zakon o privrednim društvimaFBiH poziva na rokove navedene uZakonu o tržištu vrijednosnih pa-pira FBiH.

Usklađivanje Zakona o privrednimdruštvima FBiH sa Zakonom o tr-žištu vrijednosnih papira, je većučinjeno kroz spomenutu radnuverziju Zakona o privrednim dru-štvima FBiH. Kada je u pitanju vr-šenje nadzora u ovim slučajevi-ma, on bi se mogao urediti i po-dzakonskim aktom, za što postojizakonski osnov prema Zakonu okomisiji za vrijednosne papire.


18


Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Federacija Bosne i Hercegovine)


POREZI

Nejasne zakonske odredbe okoplaćanja doprinosa za strane dr-žavljane koji su u radnom odnosuu matičnoj zemlji, a izaslani su uBiH i obaveze za socijalno osigu-ranje plaćaju u matičnoj zemlji.

Razviti sistem registracije stranihfizičkih lica koji će biti uvezan sainstitucijama ovlaštenim za platnipromet.

U pripremi je novi Zakon o dopri-nosima i koji će odredbama preci-zirati način plaćanja doprinosa zanavedena lica, shodno preporu-kama proizašlim iz dokumenta Bi-jela knjiga 2010/2011.

POSLOVNA REGISTRACIJA

U Bijeloj knjizi 2010/11 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH,također je naveden kao zakon u kojem bi se trebale izvršiti određeneizmjene i dopune. S tim u vezi, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,odnosno resorno ministarstvo će izvršiti sveobuhvatnu analizu spome-nutog zakona i pristupit će izmjenama i dopunama istoga ukoliko sepreporuke budu smatrale opravdanim.

ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ

Izrađen prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaj-nom postupku FBiH i isti će biti upućen Federalnom ministarstvu fina-ncija i Uredu za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU radidavanja mišljenja.Ukoliko se steknu uvjeti za upućivanje Prednacrta zakona o izmjeni idopuni zakona o likvidacijskom postupku FBiH isti će biti upućen VladiFBiH na razmatranje.


19


Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/115

(Republika Srpska)



Zasnivanje založnog prava na udje-lima u društvu sa ograničenomodgovornošću (d.o.o.).

Potrebno je dopuniti zakone o re-gistraciji na način da se predvidimogućnost registracije založnogprava na udjelima pri registarskimsudovima.

Predložena izmjena i dopuna Okvir-nog zakona o registrovanim zalo-gama na pokretnim stvarima u smi-slu da Ministarstvo pravde BiH rje-šenje o upisanoj zalozi na pokret-nim stvarima dostavlja nadležnimregistracionim sudovima radi upisaovog tereta u Glavnu knjigu regi-stra.

Dostupnost opštih informacija opostupku registracije nije adekva-tna.

Objaviti informacije o postupkuregistracije na internetskim stra-nicama svih institucija uključenihu postupak ili naznačiti kontaktdetalje gdje se mogu dobiti potre-bne informacije.

Djelomično realizovano, nakon re-forme* o započinjanju poslovanjau RS. Ova preporuka bi trebala bitii potpuno realizovana.Na internetskoj stranici Vlade RSwww.investsrpska.net detaljno suobrađeni koraci za registraciju.

*Vlada RS je donijela odluku o provo-đenju reforme započinjanja poslovanjau RS, te usvojila koncept reforme sasljedećim ciljevima:- Smanjiti potrebno vrijeme za regi-

straciju poslovanja sa 23 na 3 dana.- Smanjiti broj potrebnih procedura sa

11 na 5 procedura.- Smanjiti troškove početka poslova-

nja na što je moguće manju mjeru(cilj je smanjenje na 400 KM).

- Uspostaviti jedinstveni registar svihposlovnih subjekata (i pravnih i fizi-čkih lica) na jednom mjestu.

- Zadržati sistem pravne sigurnosti ismanjiti nivo mogućih sporova.

- Uspostaviti novi koncept registracije.

Reforma podrazumijeva i uvođenje jedno-šalterskog sistema (one stop shop) pri-jema zahtjeva kod Agencije za posred-ničke, informatičke i finansijske usluge(APIF) - poslovni subjekti bi se na ovajnačin nakon notarske obrade potpisa(osnivača i ovlaštenih lica) ili obradeosnivačkih akata, obraćali samo APIF-ukoji bi po službenoj dužnosti upućivaozahtjeve ostalim relevantnim instituci-jama.

Tabela 2

5 U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada Republike Srpske prihvatila razmatrati i

realizirati, a na osnovu saradnje između Vlade Republike Srpske i Vijeća stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz doku-

menta „Izvještaj o realizaciji preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ dostavljanog Vijeću/Savjetu stranih investitora 21. fe-

bruara 2013. godine od strane Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske kao koordinatora

aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11.


20


Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11(Republika Srpska)



Nedosljednost u obradi zahtjevaza registraciju pri sudovima.

Iz zakona i prakse izbaciti nepo-trebno birokratisanje.

Nakon reforme bi ova preporukatrebala biti realizovana.

Primjena principa javnosti uvida usudski registar.

Potrebno je putem internetske stra-nice svakog suda koji vodi registarprivrednih subjekata omogućitiuvid u osnovne podatke o društvu.

U toku je tehnička realizacija većdogovorenog projekta u svih petregistracionih sudova u RS.

Nepoštivanje zakonskih rokova inepotrebno odugovlačenje postup-ka registracije.

Potrebno je organizovati rad sudatako da kontinuirano pruža usluguregistracije.

Reforma u toku.

ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU

Zloupotreba postupka povodomprigovora protiv rješenja o izvrše-nju.

Potrebno je zakonom onemogućitinavedeno odugovlačenje sa napla-tom potraživanja ili onemogućitiiznošenje proizvoljnih i neosnova-nih navoda u prigovorima.

Realizovano važećim Zakonom oizvršnom postupku, prigovor i žalbana rješenje o izvršenju, kao pravnilijekovi ne odlažu rješenje o izvr-šenju.

Pravila vođenja i održavanja licita-cije nisu jasno definisana.

Zakonom detaljno regulisati samtok licitacije, jer svaki sud zase-bno određuje tok i uslove licita-cije.

Realizovano. Postupak licitacije jeregulisan Zakonom o likvidacio-nom postupku („Službeni glasnikRS“, broj 64/02), a odredbe Za-kona o stečajnom postupku sho-dno se primjenjuju i na postupaklikvidacije ako Zakonom o likvida-cionom postupku nije drugačijeregulisano.

Različito tumačenje odredbe kodprodaje nepokretnosti.

Zakonom jasno definisati šta značiodredba da se nepokretnost “možeprodati bez ograničenja cijene“.

Realizovano. U prijedlogu izmjenai dopuna Zakona o izvršnom po-stupku, brisan je stav 5. člana 89,tako da se nekretnina ne možeprodati ispod jedne trećine proci-jenjene vrijednosti.

Neprecizno definisan rok u obla-stima:- namirenje izvršenja,- ročišta za diobu,- rješenje o namirenju.

Jasno definisati rok za izmirenjetražioca izvršenja (15, 30 ili 60dana), rok u kojem sud mora za-kazati ročište za diobu cijena.

Realizovano da se odluka obave-zno objavljuje u „Službenom gla-sniku Republike Srpske“ i u ovak-vim slučajevima sudovi obaveznoprimjenjuju rok od 30 dana.

Nejasno definisano utvrđivanjevrijednosti nepokretnosti.

Jasnije definisati značenje „Djelo-mičan iznos potraživanja povje-rioca“, odnosno tačno naznačiti okom iznosu potraživanja se radi(npr. 1/3 i sl).

Realizovano. U stečajnom postupkupovjerioci se grupno namiruju raz-mjerno njihovim potraživanjima.


21




ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU

Zloupotreba postupka utvrđivanjaprodajne cijene.

Urediti ove slučajeve na način dase obezbijedi mehanizam za sprje-čavanje uočenih zloupotreba na-dležnih sudova.

Realizovano. Sudovi su dužni daprimjenjuju propise i da vode ra-čuna da spriječe svaku zloupo-trebu u njihovoj primjeni.

Nepotpune informacije o zaduže-nju dužnika.

Zakonom precizirati da su poslo-davci dužni navesti sva već posto-jeća zaduženja radnika.

Realizovano. Regulisano važećimpropisom.

Vjerodostojna isprava obuhvataračun i izvod iz poslovnih knjiga zasva pravna lica.

Proširiti pojam vjerodostojne ispra-ve na račun i izvod iz poslovnihknjiga na sva pravna lica, bez izu-zetka.

Realizovano. Članom 29. Zakonao izvršnom postupku definisan po-jam vjerodostojne isprave, kao ipostupak izvršenja na osnovu vje-rodostojne isprave.


Nedorečenost procedure likvida-cije.

U Zakonu o likvidaciji adekvatnijeurediti tok likvidacionog postupka,položaj, prava i obaveze likvida-tora ili unijeti odredbu koja će omo-gućiti adekvatnu primjenu odredbiZakona o stečajnom postupku naaspekte likvidacionog postupkakoji nisu uređeni.

Realizovano. U članu 16. Zakona olikvidacionom postupku regulisanoda se odredbe Zakona o stečaj-nom postupku shodno primjenjujuna postupak likvidacije, ako ovimzakonom nije drugačije određeno.

Kvalifikacija i certifikacija stečaj-nih upravnika u BiH.

Izmjenama i dopunama postoje-ćeg Zakona o stečajnom postupkupostaviti neke minimalne razineiskustva, ali i određenu struku ko-ja bi odgovarala prirodi posla ste-čajnog upravnika.

Realizovano. Zakonom o stečaj-nom postupku definisani su usloviza imenovanje stečajnog upravni-ka i nakon provedenog postupkaprovjere i drugih potrebnih poda-taka, listu stečajnih upravnika, naprijedlog ministra pravde, utvr-đuje Vlada RS.

Tretman nepokretne imovine dru-štva nakon okončanja postupka li-kvidacije.

U entitetskim zakonima o stvar-nim pravima treba izričito propi-sati ovakvu mogućnost.

Realizovano. Članom 1. Zakona olikvidacionom postupku navedenoje da nakon sprovedene likvidacijei namirenja povjerilaca preostalaimovina pravnog lica dijeli se čla-novima razmjerno njihovom uče-šću u vlasništvu.

Različite prakse u sudovima po pi-tanju dostave dokumentacije za li-kvidaciju.

U Zakonu o likvidacionom postup-ku je potrebno uvrstiti listu svedokumentacije koju je podnosilacprijedloga za otvaranje likvidacio-

Realizovano. Regulisano zakonomi podzakonskim aktima.


22





nog postupka dužan dostaviti iprecizno definisati kada se koji do-kument mora dostaviti.

Različite prakse u sudovima po pi-tanju podnošenja potvrde o izmi-renju poreskih obaveza prilikomotvaranja procesa likvidacije.

Ujednačiti sudsku praksu po ovompitanju i propisima definisati da po-reska uprava ima isti položaj u po-stupku likvidacije kao i ostali po-vjerioci.

Realizacija je u toku, o ovom pita-nju će Viši privredni sud zauzetistav u cilju jedinstvene primjenezakona.

Sankcionisanje direktora koji navrijeme ne prijave stečaj firme.

U izmjenama i dopunama Zakonao stečajnom postupku uvrstiti većunovčanu pa čak i krivičnu sankcijuza direktore/upravitelje kompa-nija koji na vrijeme ne prijave sta-nje stečaja.

Realizovano. Članom 236. stav 1.tačka 1. Zakona o stečajnom po-stupku, novčanom kaznom od 500do 3.000 KM, kazniće se odgovor-no lice (direktor) ako ne podneseprijedlog za otvaranje stečajnogpostupka.

Uplata paušalnog iznosa od 5% odprodaje pokretnih i nepokretnihstvari u stečajnu masu.

Uplata paušalnog iznosa troškovaodržavanja, bila bi jedino oprav-dana ukoliko je predmetna nepo-kretnost bila u posjedu stečajnogdužnika od otvaranja stečajnogpostupka pa do prodaje nekret-nine, pri čemu su svi troškovi odr-žavanja padali na teret stečajnogdužnika.

Realizovano. Regulisano Zakonomo stečajnom postupku.

Problem prava raspolaganja ne-kretninama u stečajnom postupku.

Precizirati na šta se odnosi pravoraspolaganja, da li je to predaja uposjed i sl. Potrebno je izvršiti ot-klon kolizije Zakona o stečajnompostupku i Zakona o PDV-u i pra-vnim posljedicama koje raspola-ganje nosi.

Realizovano. Zakonom o stvarnimpravima regulisano je kako se na-vedeno pravo, zajedno sa ostalimpravima na nekretninama, koja suinstituti ranijeg društveno politi-čkog sistema i svojinsko-pravnihodnosa, pretvara u pravo svojine.

ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Upisivanje prenosa prava iz hartijaod vrijednosti.

Potrebno je iz obaveznog pora-vnanja izuzeti prenose hartija odvrijednosti nastale kao rezultatpogreške kod unosa naloga u ber-zanski sistem.

Zakonom o tržištu hartija od vri-jednosti („Službeni glasnik Repu-blike Srpske“, br. 92/06, 34/09 i30/12) definisano je da prenoshartija od vrijednosti u vezi sa po-slovima koji su zaključeni na berziili drugom uređenom javnom trži-štu ne može trajati duže od triradna dana od dana zaključenja po-


23





sla. Na ovaj način štite se interesiinvestitora, u smislu da im se, ušto kraćem roku, obezbjeđujeisporuka kupljenih hartija od vri-jednosti, odnosno novca po osno-vu prodanih hartija od vrijednosti.Kada su u pitanju eventualne gre-ške koje mogu nastati prilikomunošenja naloga u berzanski si-stem trgovanja, ova materija u RSje uređena propisima Banjalučkeberze i Centralnog registra. Naime,pravilima Banjalučke berze ure-đeni su postupak i rokovi za otkla-njanje takvih grešaka, a predvi-đena je i mogućnost raskida poslakoji je bio zaključen zbog greškejednog od članova berze. Imajućiu vidu da je berza obavezna do-staviti izvještaj o svim zaključe-nim transakcijama Centralnom re-gistru na obradu, pravilima Cen-tralnog registra propisana je pro-vjera ispravnosti podataka iz izvješ-taja o trgovanju, kao i postupak irokovi za otklanjanje eventualnihgrešaka članova berze i Central-nog registra. Na ovaj način osigu-rana je zaštita investitora, a do-datno uređivanje ove materijemože se izvršiti kroz izmjene i do-pune ovih propisa.

Nemogućnost upravljanja portfe-ljem na drugim tržištima.

Rješenje bi glasilo: „Berzanski po-srednik koji obavlja poslove uprav-ljanja portfeljem hartija od vrijed-nosti dužan je hartije od vrijedno-sti klijenata, kojima se trguje natržištima van RS držati na kastodiračunu, u svoje ime, a za računklijenata“.

Izmjenama i dopunama Zakona otržištu hartija od vrijednosti iz2012. godine, postupljeno je uskladu sa preporukom Savjetastranih investitora, te je data mo-gućnost brokersko-dilerskim dru-štvima da kupuju hartije od vrije-dnosti za klijenta na stranim trži-štima, koje će držati na kastodiračunu u svoje ime, a za račun kli-jenta (član 127. stav 7).


24





Obavljanje brokerskih poslova. Omogućiti implementaciju princi-pa reciprociteta bankama i profe-sionalnim posrednicima, koji imajudozvolu za obavljanje poslova savrijednosnim papirima u BiH, uzuslov da se omogući potpuna kon-trola nadležnim komisijama nadradom profesionalnih posrednika.

Zakonom o tržištu hartija od vri-jednosti predviđeno je da berzan-ski posrednik, koji ima dozvolu zaobavljanje poslova sa hartijamaod vrijednosti u BiH, a izvan RS,može obavljati te poslove i na po-dručju RS, uz uslov da berzanskiposrednik ispunjava uslove zaosnivanje i poslovanje propisaneovim zakonom, te uz obavezu daregistruje poslovnu jedinicu na te-ritoriji RS. S druge strane, Zakono vrijednosnim papirima FBiH ta-kođer predviđa mogućnost da ber-zanski posrednik, koji ima dozvoluza obavljanje poslova sa harti-jama od vrijednosti u BiH, a izvanFBiH, može obavljati te poslove ina području FBiH, uz uslov da ber-zanski posrednik ispunjava usloveza osnivanje i poslovanje propi-sane ovim zakonom, ali bez oba-veze da registruje poslovnu jedini-cu na teritoriji FBiH. Kako je u in-teresu postojanje jedinstvenog eko-nomskog prostora u BiH, Ministar-stvo finansija i Komisija za hartijeod vrijednosti analizirat će prepo-ruku Savjeta stranih investirtora,u saradnji sa relevantnim institu-cijama u FBiH, a u cilju implemen-tiranja principa reciprociteta.

Problem objavljivanja prospekta. Uvođenjem pojma „preliminarnogprospekta“ omogućilo bi se da sešira javnost upozna sa kompani-jom koja planira da izda hartije odvrijednosti.

Izmjenama i dopunama Zakona otržištu hartija od vrijednosti iz2012. godine, postupljeno je u skla-du sa preporukom Savjeta stranihinvestitora, te je data mogućnostemitentu da objavi preliminarniprospekt s ciljem ispitivanja inte-resa investitora za predmetnuemisiju. Definisana su i lica odgo-vorna za istinitost, tačnost i pot-punost podataka objavljenih u preli-


25





minarnom prospektu, te je pred-loženo da sadržaj i formu, kao inačin objavljivanja preliminarnogprospekta propiše Komisija podza-konskim aktima (član 11.).

POREZI

Nejasne zakonske odredbe porezana dohodak i doprinosa za soci-jalno osiguranje fizičkih lica saprebivalištem na teritoriji RS, FBiHi BD, a koji dohodak ostvaruju udrugoj administrativnoj jedinici.

Precizirati obavezu plaćanja dopri-nosa za socijalno osiguranje fizi-čkih lica na teritoriji RS, FBiH i BD,a koji dohodak ostvaruju u drugojadministrativnoj jedinici.

Prema čl.11. Zakona o doprino-sima (,,Službeni glasnik RepublikeSrpske“ br. 116/12) uplata dopri-nosa vrši se prema sjedištu upla-tioca doprinosa koje se nalazi uRepublici Srpskoj, odnosno sje-dištu poslovne jedinice uplatiocadoprinosa čije je sjedište u FBiH,odnosno Brčko Distriktu. Primje-nom Sporazuma o načinu i po-stupku korištenja zdravstvenezaštite osiguranih lica na teritorijiBiH, van teritorije entiteta, odno-sno Distrikta Brčko kome osigura-nici pripadaju (,,Službeni glasnikRepublike Srpske“ 9/02) i Spora-zuma federalnog zavoda za zapo-šljavanje, Zavoda za zapošljava-nje Republike Srpske i Zavoda zazapošljavanje Brčko Distrikta BiHo ostvarivanju prava na novčanunaknadu nezaposlenih lica (,,Služ-beni glasnik Republike Srpske“ br.103/12), omogućuje se uplata do-prinosa za ostvarivanje prava izzdravstvenog osiguranja i novčanenaknade u slučaju nezaposlenostikada lica dohodak ostvaruju ujednoj, a imaju prebivalište u dru-goj administrativnoj jedinici.

Neusklađenost Zakona o porezuna dohodak u pogledu poreskihoslobađanja, visini ličnog odbitkana nivou entiteta i BD.

Izvršiti harmonizaciju propisa nanivou države.

S obzirom da su direktni porezi unadležnosti entiteta, harmoniza-cija propisa je kontinuirani proces.


26




POREZI

Nejasne su zakonske odredbe zaoporezivanje stranih državljanakoji su u radnom odnosu u matič-noj zemlji, a izaslani su u BiH, aobaveze za socijalno osiguranjeplaćaju u matičnoj zemlji.

Precizno propisati način oporezi-vanja stranih lica i prava na uma-njenje poreske osnovice.

Prema čl. 5. stav 4. Zakona o po-rezu na dohodak (,,Službeni glas-nik Republike Srpske“ 91/06,128/06, 120/08, 71/10 i 1/11)obveznik poreza na dohodak je inerezident RS za dohodak ostva-ren u RS. Prema čl. 81. Pravilnikao primjeni zakona o porezu na do-hodak isplatilac dohotka od ličnihprimanja umanjuje poresku osno-vicu na mjesečnom nivou nerezi-dentu koji ostvaruje dohodak poosnovu ličnih primanja iz radnogodnosa u Republici, na osnovu po-reske kartice koju vodi Poreskauprava, a pravo na umanjenje po-reske osnovice ostvaruje se uskladu sa čl. 20. Pravilnika. Stranafizička lica imaju pravo na uma-njenje poreske osnovice ukolikoostvaruju dohodak po osnovu lič-nih primanja iz radnog odnosa uRS.

Neefikasna prinudna naplata pre-ko dužnikovih bankovnih računa.

Potrebno je dograditi postojećeentitetske zakone o platnim tran-sakcijama unošenjem mehaniza-ma kojim bi svi bankovni računijednog klijenta bili blokirani.

Narodna skupština Republike Srp-ske je u maju 2012. godine usvo-jila Zakon o unutrašnjem platnomprometu („Službeni glasnik RS“,broj 52/12) i Zakon o jedinstve-nom registru računa poslovnihsubjekata („Službeni glasnik RS“,broj 52/12), kojima je unaprije-đen postupak prinudne naplate iuspostavljen mehanizam koji, usituaciji neplaćanja obaveza duž-nika, obezbjeđuje blokadu svihsredstava na njegovima računimakod banaka, do konačnog izmire-nja duga.

Nejednaka praksa oporezivanjaposlovnih jedinica koji imaju sje-dište u drugom entitetu i BD.

Ujednačiti zakonsku regulativu upogledu oporezivanja poslovnihjedinica u drugom entitetu i BD.

Prema članu 3. Zakona o porezuna dobit RS obveznik poreza nadobit u RS je poslovna jedinica zadobit koju ostvari u RS, a premačl. 34. Zakona o porezu na dobit


27




POREZI

FBiH poslovna jedinica u FBiH nijeobveznik poreza na dobit ukolikoje sjedište preduzeća u Bosni iHercegovini. Ministarstvo finansijaFBiH će izvršiti izmjene Zakona oporezu na dobit u smislu oporezi-vanja poslovnih jedinica, kao štoje i u RS.

Programi fiskalnih kasa ne podr-žavaju mogućnost davanja rabatai drugih trgovačkih popusta u ma-loprodaji i zahtijevaju veoma slo-ženo praćenje istog, što je u vreme-nu računara postalo besmisleno.

Uskladiti Zakon o fiskalizaciji iZakon o trgovini, odnosno njihovepravilnike i druge propise.

Članom 15. stav 3. Pravilnika oobliku i načinu vođenja trgovačkeknjige – prečišćeni tekst („Služ-beni glasnik RS“ broj 48/11), pro-pisano je da se u kolonu broj (6)Trgovačke knjige na malo (TKM),upisuje iznos koji se dobije kaorazlika između maloprodajne vri-jednosti (cijena po jedinici mjereiz baze podataka x količina robe) inaplaćenog iznosa u gotovini i/iliiznosa koji će se naplatiti putemkreditne kartice (uključujući iznosprovizije po izvršenim transakci-jama) ili virmanom, a podatak ukoloni (6) ne smatra se odobrenimpopustom, već otpisom potraživa-nja od kupca, a u skladu s aktomtrgovca. Iz navedenog proizilazida se izvršeni promet robe evi-dentira u maloprodaji po cijenamaupisanim u bazu podataka fiskalnekase, a „popust“ kupcu evidentirase u trgovačkoj knjizi na malo nagore opisani način, te se iskazanarazlika između maloprodajne vri-jednosti i naplaćenog iznosa umaloprodaji ne tretira kao popustu maloprodaji, samim tim, neiskazuje na maloprodajnom fiskal-nom računu. Potrebno je usagla-siti Zakon o trgovini sa Zakonomo fiskalizaciji.


28




GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Nejasan i nepotpun Zakon o ure-đenju prostora i građenju RS.

Izvršiti izmjene Zakona o uređe-nju prostora i građenju tako da semogu utvrditi jasne uzročno-po-sljedične veze pojedinih odredbiZakona.

U 2012. godini pristupilo se izradiZakona o izmjenama i dopunamazakona o uređenju prostora i gra-đenju. S obzirom da je izmijenjenoviše od 50% odredbi važećeg Za-kona, u skladu sa pravilima nor-mativno-pravne tehnike, pristupi-lo se izradi novog teksta Zakona.Izrađen je prijedlog Zakona o ure-đenju prostora i građenju. Zakonje trenutno proslijeđen svim rele-vantnim institucijama na mišlje-nje, a u programu rada Vlade Repu-blike Srpske za 2013. godinu, Pri-jedlog Zakona o uređenju prostorai građenju, planiran je za mart2013. godine. Zakonom o uređenjuprostora i građenju precizirane sui odredbe iz oblasti građenja. Pro-širen je krug objekata za koje nijepotrebna građevinska dozvola, ja-snije je precizirana dokumentacijakoja se prilaže uz zahtjev za izda-vanje građevinske dozvole, rok zaizdavanje građevinske dozvole jeskraćen sa 30 na 15 dana, a tako-đer u skladu sa EU zakonodav-stvom i potrebom usklađivanjapropisa uvedene su i odredbe kojese odnose na oblast energetskeefikasnosti u oblasti zgradarstva.

Zakonom nije definisan tretmantelekomunikacionog sektora.

U Zakonu o uređenju prostora igrađenju RS unijeti detaljne odre-dbe o telekomunikacionoj infra-strukturi.

U Zakonu o uređenju prostora igrađenju sadržane su i odredbekoje se odnose na izgradnju obje-kata u oblasti sistema veza. U Za-konu o uređenju prostora i građe-nju jasno je napravljena razlika iz-među objekata međunarodnih imagistralnih kapaciteta u oblastisistema veza, zaključno sa među-narodnom automatskom centra-lom, za koje građevinsku dozvoluizdaje Ministarstvo, dok za ostale


29





objekte iz oblasti sistema veza,građevinsku dozvolu izdaju jedi-nice lokalne samouprave.

Neefikasna obrada zahtjeva. Važno je imati stručan, obrazovani odgovoran kadar koji može da iz-nese sve te promjene. U cilju po-boljšanja bilo bi dobro oformiti ipovezane elektronske baze.

Zakonom o uređenju prostora igrađenju precizirane su odredbe izoblasti uspostavljanja jedinstve-nog prostorno-informacionog sis-tema Republike Srpske. U predlo-ženim zakonskim odredbama jas-no je precizirano da jedinstveniprostorno-informacioni sistem obu-hvata podatke i informacije kojeimaju elektronsku podršku na ci-jelom prostoru Republike Srpske inaznačeni su podaci sadržani uovom sistemu.Također, određen je i način uspo-stavljanja jedinstvenog prostorno-informacionog sistema, a pravilni-kom će biti detaljnije uređeno pi-tanje sadržaja, nosilaca prostor-no-informacionog sistema, meto-dologije prikupljanja i obrade po-dataka, te jedinstveni obrasci nakojim će se voditi evidencija.

Predstavnici VSI će i dalje nastojati:• Nastaviti edukaciju svojih članova u sara-

dnji sa institucijama – organizacija semina-

ra i treninga – nastavak aktivnosti iz 2012.

godine.

• Promocija Bijele knjige sa vladama u BiH.

• Formirati stalna radna tijela iz oblasti: in-

dustrije, poreza, radnog prava, finansijske

usluge i energetske efikasnosti.

• Privlačenje novih članova.

• Utjecati na harmonizaciju poreske legisla-

tive.

• Raditi na projekatu jačanja pozicije stranih

investitora kroz aktivnosti vlasti u BiH.

• Održavati redovne interne sastanke Uprav-

nog odbora i savjetodavni sastanci sa čla-

novima VSI -a i VSI Ureda.

• Održavati redovne sastanke sa BH institu-

cijama u vezi sa implementacijom preporu-

ka iz Bijele knjige.

• Obavljati terenske posjete svojim članovi-

ma.

• Izraditi akcijski plan za provedbu prepo-

ruka i rješavanje problema navedenih u Bi-

jeloj knjizi 2012/13.


31


IZVRŠNI SAŽETAK5POSLOVNA REGISTRACIJA

OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA

BiH • Ukidanje prepreka za strane

investicije i medije.

FBiH i RS• Zasnivanje založnog prava na

udjelima u društvu sa ograni-čenom odgovornošću (d.o.o.) ijavnost informacije o zalogamana akcijama / dionicama.

• Uloga notara u postupku izmje-na akata privrednih društava.

• Omogućiti registracionom sudupristup registru novčanih kazni.

• Primjena principa javnosti upi-sa u sudski registar.

• Djelatnosti koje ne mogu regi-strovati društva sa učešćemstranog kapitala.

• Nepoštivanje zakonskih rokovai nepotrebno odugovlačenje pos-tupka registracije.

BiH• Potrebno je izmijeniti Zakon o politici

stranih ulaganja BiH, na način da seobrišu odredbe koje predviđaju re-strikcije za strana ulaganja u društvakoja se bave javnim informisanjem.

FBiH i RS• Potrebno je dopuniti Zakone o regi-

straciji na način da se zalozi na udje-lima vode u registarskim sudovima.Omogućiti uvid u informacije o zalo-gama na dionicama / akcijama svimtrećim licima.

• Izmijeniti Zakone o notarima, na načinda se ukine obaveza notarske obradeakata privrednih društava, odnosno da sena notare prenese i obaveza provjereispunjenosti uslova i postojanja potre-bne dokumentacije za registraciju.

• Potrebno je omogućiti registracionomsudu pristup registru novčanih kazni izprekršajnog postupka elektronskimputem.

• Potrebno je da se način pribavljanjapodataka o poslovnim subjektimasvede u potpunosti na pretragu elek-tronskim putem te omogućiti svimauvid i kopiranje spisa iz registracionihpredmeta bez ograničenja.

• Potrebno je sačiniti konačnu listu dje-latnosti koje društva sa učešćem stra-nog kapitala ne mogu registrovati ionih koje se mogu registrovati samouz pribavljanje prethodnog odobrenja(uz navođenje odobrenja nadležnogorgana za izdavanje).

• Potrebno je organizovati rad suda takoda kontinuirano pruža usluge registra-cije (npr.obezbjediti odmah zamjenuza odsutnog sudiju).

• Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosaBiH.

• Ministarstvo pravde FBiH iRS.

• Ministarstvo pravde FBiH iRS,

• registracioni sudovi,• nadležni kantonalni orga-

ni.


• nadležni registracioni su-dovi.

• Nadležni registracioni su-dovi.




32



FBiH• Komplicirana primjena među-

državnih sporazuma o izbjega-vanju dvostrukog oporeziva-nja.

• Nejasne zakonske definicije“prihoda” i “usluga“ koje suobavljene na teritoriji FBiH,kao osnovice na koju se obra-čunava porez po odbitku.

• Komplicirana procedura podno-šenja POD obrazaca za svakuisplatu prihoda nerezidentnimkompanijama.

FBiH• Pohraniti sve podatke o međudržav-

nim sporazumima o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja u jedinstvenu bazupodataka i učiniti ih javno dostupnim,te obustaviti primjenu instrukcije PUFBiH za primjenu odredaba Sporazu-ma i jasno definirati koji organ je nadle-žan za tumačenje odredaba sporazuma.

• Jasnije definirati šta je predmet opo-rezivanja porezom po odbitku kad suu pitanju ostale usluge, odnosno štopodrazumijeva pojam “usluga obav-ljena na teritoriji Federacije”.

• Propisati obvezu podnošenja PODobrasca u formi godišnjeg izvještaja oukupnim isplatama nerezidentima poosnovu usluga, obračunatom i plaće-nom porezu po odbitku.

• Ministarstvo financija i tre-zora BiH,

• Poreska uprava FederacijeBiH,

• Ministarstvo financija FBiH,• Ministarstvo financija RS.

• Ministarstvo financija FBiH.

• Ministarstvo financija FBiH.

POREZ NA DOHODAK

FBiH i RSo Nejasne zakonske odredbe po-

reza na dohodak i doprinosa zasocijalno osiguranje.

FBiH i RSo Precizirati obvezu plaćanja doprinosa

za socijalno osiguranje fizičkih lica saprebivalištem na teritoriju FBiH, RS i

o Ministarstvo financija FBiH,o Ministarstvo financija RS,o Direkcija za financije BD.


• Termin konsultacija sa registra-cionim sudijama.

FBiH• Nejasno definisanje slučajeva

koji mogu dovesti do prekidapostupka registracije.

• Registracija promjena od zna-čaja za pravni promet na osno-vu statuta društva.

• Uvesti praksu zakazivanja termina zakonsultacije u svim registracionim sudo-vima u kojima to trenutno ne postoji.

FBiH• Potrebno je konkretnije definisati u

Zakonu o registraciji poslovnih subje-kata FBiH činjenice koje mogu dovestido prekida postupka registracije.

• Ujednačiti praksu registracionih sudo-va u pogledu omogućavanja privred-nim subjektima da promjene od zna-čaja za pravni promet registruju samona osnovu izmjena i dopuna statuta.


• Ministarstvo pravde FBiH.


POREZI


33



POREZ NA DOHODAK

BD, a koji dohodak ostvaruju u drugojadministrativnoj jedinici.

RSo Komplicirana procedura podno-

šenja prijava za porez na do-hodak i doprinose u RS-u.

FBiHo Komplicirana procedura plaća-

nja poreza i doprinosa i neo-pravdano veliki broj platnihnaloga.

FBiH, RS i BDo Nejasne procedure oporeziva-

nja stranih državljana, koji sustekli status rezidenta u BiH.

RSo Pojednostaviti proceduru podnošenja

poreskih prijava u RS-u, na način dase prijava za porez na dohodak i pri-java za doprinose ne podnose pose-bno.

FBiHo Pojednostaviti proces uplate javnih

prihoda, jer dosadašnji način uplateobaveznih doprinosa je vremenskizahtjevno i izuzetno mnogo košta.

FBiH, RS i BDo Izvršiti harmonizaciju i donijeti detalj-

nije propise koji reguliraju oporeziva-nje stranih državljana.

o Poreska uprava RS.

o Poreska uprava FBiH.

o Ministarstvo financija FBiH,o Ministarstvo financija RS,o Direkcija za financije BD.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

FBiH i RSo Povrat PDV-a licima koja ne-

maju uspostavljeno poslovanjeu BiH.

o Izdavanje mišljenja Uprave zaindirektno oporezivanje BiH.

FBiH i RSo Zakonom o PDV-u definirati eventual-

na ograničenja u povratu PDV-a stra-nim licima, te Pravilnikom o primjeniZakona o PDV detaljno pojasniti kojasu to „slična“ strana lica koja imajupravo na povrat PDV-a u BiH.

o Davanja mišljenja treba izmijeniti nanačin da se mišljenje može tražiti usvim slučajevima do momenta poče-tka postupka kontrole te ih objavljivatina zvaničnoj stranici UIO.

o Ministarstvo financija i tre-zora BiH,

o Uprava za indirektno opo-rezivanje BiH.


ZAKON O POREZU NA DOBIT

FBiH i RSo Nejednaka praksa oporeziva-

nja PJ koji imaju sjedište udrugom entitetu i BD.

FBiH i RSo U Zakonu o porezu na dobit FBiH ugra-

diti član koji će kao i u RS i BD pred-stavljati osnov za mogući sporazumizmeđu ministarstava o mogućnostipodnošenja jednog poreznog bilanca;u Zakonu o porezu na dobit RS ukinutioporezivanje PJ čije je sjedište prav-nog lica u drugom entitetu ili BD.

o Ministarstvo financija FBiH,o Poreska uprava FBiH,o Ministarstvo financija RS,o Poreska uprava RS.


34




o Različito entitetsko reguliranjeporezno dopustivih rashoda poosnovu općih i posebnih rezer-viranja za potencijalne kredi-tne gubitke kod banaka.

FBiHo Nejasna definicija izvozakao

predmeta oslobađanja od pla-ćanja poreza na dobit.

RSo Zakon nije jasno precizirao šta

su realizirani dobici/gubici, pri-hodi/rashodi, koji ne ulaze uporesku osnovicu.

FBiH• Transferne cijeneo Na osnovu zakonskedefinicija

povezanog lica sa obveznikomzaključuje se da se sva lica, bezobzira gdje je njihovo sjedište,smatraju povezanim licima, štopovlači analizu usklađenosti tra-nsfernih cijena i potencijalnoduplog oporezivanja unutar te-ritorije FBiH.

o Postojeće dvije metode u Zako-nu o porezu na dobit za utvrđi-vanje transfernih cijena nisudovoljne da bi se utvrdio pravi-lan raspon transfernih cijena.

o Na nivou entiteta i BD harmoniziratipropise koji regulraju oporezivanjeopćih i posebnih rezerviranja za poten-cijalne kreditne gubitke kod banaka.

FBiHo Zakonom precizno definisati izvoz u

smislu poreskog oslobađanja, da li seodnosi i na prihode ostvarene po osno-vu usluga.

RSo Izmijeniti i dopuniti Zakon, tako da se

preciziraju svi nerealizirani prihodi/ras-hodi, odnosno dobici/gubici koji neulaze u poresku osnovicu.

FBiH

o Zakonom jasno definisati kriterije pokojima se lica smatraju povezanim li-cima.

o Omogućiti primjenu svih metoda defi-nisanih OECD modelom i propisati ko-ja je dokumentacija potrebna za do-kazivanje transfernih cijena kompani-je.

o Ministarstvo financija FBiH,o Ministarstvo financija RS.

o Ministarstvo finansija FBiH.

o Ministarstvo financija RS,o Poreska uprava RS.



ZAKON O AKCIZAMA

BiHo Izmjena člana 23. Zakona o

akcizama-plaćanje akciza una-prijed.

BiHo Pokrenuti procedure za usvajanje

amandmana na Zakon prema kojemće se akciza na duhanske prerađevineplaćati sa utvrđenim rokom na odlo-ženo plaćanje.

o Upravni odbor UIO,o Ministarstvo financija BiH,o Ministarstvo financija RS,o Ministarstvo financija FBiH.


35



ZAKON O AKCIZAMA

o Ukidanje člana 45. Zakona oakcizama – retroaktivno plaća-nje akciza 1. januara.

o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana45. i obavezu plaćanja razlike u posto-jećoj akcizi na robu koja se zatekne nazalihama 1. januara.


RADNO PRAVO


FBiH, RS i BD• Naknade plate zaposlenicima

koji su na bolovanju i refundi-ranje tih naknada plata poslo-davcima iz Fondova zdravstve-nog osiguranja.

• Naknade zaposlenicama na po-rodiljskom odsustvu i refundi-ranje tih naknada poslodavci-ma.

FBiH• Kolizija kolektivnih ugovora u

FBiH sa Zakonom o porezu nadohodak FBiH i Zakonom o do-prinosima FBiH.

• Nepostojanje instituta mena-džerskog ugovora u Zakonu oradu FBiH.

FBiH i RS• Rješavanje zakonske regula-

tive u FBiH i RS po pitanju pri-vremenog i povremenog zapo-šljavanja preko privatnih agen-cija za zapošljavanje.

FBiH, RS i BD• Usaglasiti propise kantona, entiteta i

Brčko Distrikta u ovoj oblasti.

• Neophodno je usaglasiti kantonalne,entitetske i propise i praksu Brčko Dis-trikta, na način da se utvrdi jednakaosnovica za porodiljsku naknadu nasvim nivoima u BiH.

FBiH• Izmjenama Zakona o radu obezbijediti

poslodavcima jednostavnije mehan-izme i procedure izmjene i raskida ko-lektivnih ugovora. Usaglasiti opći kolek-tivni ugovor sa Zakonom o porezu nadohodak i Zakona o doprinosima kako bise izbjeglo njihovo različito tumačenje.

• Uvesti mogućnost zaključivanja mena-džerskog ugovora bez zasnivanja rad-nog odnosa.

FBiH i RS• Neophodno je donošenje zakonskog

okvira koji će definisati osnivanje i radprivatnih agencija za zapošljavanje.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• skupština Brčko Distrikta,• entitetska resorna mini-

starstva,• zavodi zdravstvenog osigu-

ranja.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS, • skupština Brčko Distrikta,• skupštine kantona u FBiH,• entitetska resorna ministar-

stva,• centri za socijalni rad.

• Parlament FBiH,• Vlada FBiH,• entitetska ministarstva ra-

da,• Udruženje poslodavca FBiH,• Savez samostalnih sindi-

kata BiH.

• Parlament FBiH,• Vlada FBiH,• Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH.


ne politike FBiH.


36



PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH

FBiHo Definisanje instituta diskrimi-

nacije kao šireg i sveobuhvat-nijeg pravnog pojma.

o Ograničavanje zloupotrebe pre-kida između dva ugovora o raduna određeno vrijeme u svrhuneuspostavljanja radnog odno-sa na neodređeno vrijeme. Po-sebno definisanje dužine tra-janja radnog odnosa direktoračiji je mandat duži od 2 godine.

o Usaglasiti zakonske propise upogledu uračunavanja/neura-čunavanja odmora u toku rad-nog vremena u puno radnovrijeme zaposlenika.

o Obezbijediti provođenje oba-veze usklađivanja kolektivnihugovora sa Zakonom o radu idrugim zakonima iz oblasti rad-nih odnosa u određenim roko-vima.

o Revidirati član 8. i 9. Nacrta zakona o ra-du te izmijeniti odredbu člana 9. stav 2u vezi sa diskriminacijom radnika u svimodnosima na radu i u vezi sa radom.

o Potrebno je revidirati navedeni član22. stav 3. Nacrta zakona o radu.

o Odredbu člana 44. stav 3. Nacrta za-kona o radu potrebno je revidirati iuskladiti sa članom 54. stav 3. Zakonao radu RS.

o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta za-kona o radu na način da se svi važećikolektivni ugovori moraju uskladiti saovim Zakonom.

o Parlament FBiH,o Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH.


ne politike FBiH.


ne politike FBiH.

o Parlament FBiH,o Vlada FBiH,o Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH,o Udruženje poslodavca FBiH,o Savez samostalnih sindi-

kata BiH.



FBiH i RS• Neefikasna obrada zahtjevao Neefikasna se obrada zahtjeva

ogleda i u rješenjima i postup-cima koji su zavisni od teritori-jalnog uređenja entiteta.

o Problem je prespora obradazahtjeva u FBiH i RS za izdava-nje dozvola ostaje još uvijekprisutan. Postupanje prema in-vestitorima razlikuje se od op-ćine do općine.

FBiH i RS

o Definirati jedinstveni obrazac na kojemće niže instance, općina i kanton, datisvoje mišljenje u smislu davanja pozi-tivnog ili negativnog mišljenja o gra-dnji predmetnog objekta.

o Oformiti i povezane elektronske bazekoje će omogućiti bržu i lakšu obradusvih potrebnih zahtjeva.

o Općine u FBiH i RS.



37



• Dokumentacija za urbanističkui građevinsku suglasnost je pre-obimna.

• Nepovezanost i nedostatak su-radnje državnih/federalnih or-gana uprave sa državnim/jav-nim poduzećima čija se suglas-nost traži pri dobivanju građe-vinske dozvole.

• Zakon nije dovoljno precizankod plaćanja naknade za po-godnost građevinskog zemlji-šta (rente).

• Nedorečenost zakonskih odred-bi.

• Jedinstvena suglasnost za prateću in-frastrukturu, kojom će se obuhvatitilokalitet industrijskog kruga na kojemse gradi objekt, te izdavanje suglasno-sti najkasnije 7 dana od dana podno-šenja zahtjeva.

• Rješenje ovog problema je u aktivno-sti nadležnog nivoa vlasti kojem drža-vna poduzeća pripadaju da se uspos-tave zajedničke baze podataka, kojimbi se omogućila međusobna suradnjanavedenih državnih poduzeća.

• Uskladiti odredbe relevantnih zakonana nivoima FBiH i njenih kantona, ka-ko u formalnopravnom, tako i u mate-rijalnopravnom, suštinskom smislu.

• Potrebno je u Zakonu detaljnije defi-nirati pojam linijske infrastrukture teobuhvatiti i sektor telekomunikacija.

• Ministarstvo prostornog ure-đenja FBiH.

• Nadležni državni i federalniorgani uprave,

• javna poduzeća u FBiH iRS.


• Zakonodavna i izvršna vlastu FBiH i RS.

OKOLINSKE DOZVOLE


FBiH• Transparentnost javnih isprava

kod dobijanja okolinskih doz-vola.

• Nepostojanje potrebnih poda-taka koji su neophodni za iz-radu Studije o zagađenosti unultom stanju.

• Aplikant koji se prijavljuje najavni konkurs koji je objavioFond za zaštitu okoliša Federa-cije BiH na jedan programmože konkurisati samo jednimprojektom.

FBiH• U cilju transparentnosti potrebno je

skratiti rokove za dobijanje okolinskihdozvola, te omogućiti preuzimanje do-kumenata elektronskim putem i izmi-jeniti Pravilnik o izdavanju dozvola.

• S obzirom na to da se plan aktivnostioperatera ne može predati bez Studijeo zagađenosti u nultom stanju, nadle-žno Ministarstvo okoliša i turizma FBiHbi trebalo poduzeti mjere za otklanja-nje navedenih prepreka.

• Za aplikante koji ulažu veća sredstvau Fond treba omogućiti da mogu apli-cirati sa više projekata na jednom pro-gramu.

• Vlada FBiH,• Ministarstvo okoliša i turiz-

ma FBiH.

• Ministarstvo okoliša i turiz-ma FBiH.

• Fond za zaštitu okoliša FBiH.


38



• Naknada za zagađivače zrakase plaća bez obzira na činjenicuda li su emisije unutar ili izvangraničnih vrijednosti.

• U relevantnim pravilnicima nisudefinisane granične vrijednostiemisije u zrak za postojeća po-strojenja, odnosno postrojenjakoja su u fazi prilagođavanjanajboljim raspoloživim tehni-kama i graničnim vrijednosti-ma emisija.

• Nije definiran nivo kisika u ot-padnim plinovima koji služi zasvođenje parametara na Nm3– zbog nedostatka ovog poda-tka ne mogu se jednoznačnoodrediti koncentracije poluta-nata u dimnim plinovima.

• Uredbom o uslovima ispušta-nja otpadnih voda u prirodnerecipijente i sisteme javne ka-nalizacije su definirani osnovniparametri kvaliteta otpadnihvoda, ali ne i specifični para-metri kvaliteta otpadnih voda.Potrebno je jasno definirati koće vršiti izradu Programa mo-nitoringa kao i ispravke Pro-grama monitoringa.

• Neusklađenost rada nadležnihinstitucija.

• Osloboditi operatora plaćanja naknadekada se ustanovi da su emisije unutargraničnih vrijednosti.

• Izmijeniti postojeće relevantne pravil-nike na način da se definišu graničnevrijednosti emisije u zrak za postojećapostrojenja, odnosno postrojenja kojasu u fazi prilagođavanja najboljim ra-spoloživim tehnikama i graničnim vri-jednostima emisija. Potrebno je defi-nisati realne rokove za implementacijuprojekata iz oblasti zaštite okoliša.

• Jasno definirati nivo kisika u otpadnimplinovima u odgovarajućim Pravilni-cima.

• Jasno definirati čija je obaveza izradaPrograma monitoringa otpadnih voda(da li ovlaštene laboratorije, opera-tera, ili obje strane zajedno). Jasnodefinisati stavke Programa monito-ringa otpadnih voda.

• Uvesti sistem dostavljanja okolinskihdozvola i rješenja po službenoj dužno-sti ostalim vladinim institucijama.

• Vlada FBiH.



• Vlada FBiH.


KONCESIJE


BiH, FBiH i RS• Nejasno definisan pojam kon-

cesionara na državnom i enti-tetskim nivoima.

BiH, FBiH i RS• Precizno definisati rok u kome (strano)

pravno lice, nakon dodjele koncesije,treba da osnuje domaće pravno lice

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Komisija za koncesije BiH,


39



• Nedovoljno precizno definisanaprocedura dodjele koncesija(posebno putem javnog poziva)u Zakonima o koncesijama nadržavnom i entitetskim nivoima.

FBiH i RS• Samoinicijativna ponuda regu-

lisana je na drugačiji način en-titetskim zakonima.

• Nepostojanje mogućnosti preu-zimanja projekata finansijskihinstitucija u postojećim zakon-skim rješenjima.

RS• Mogućnost diskrecije nadležnih

institucija u procesu odabirastrateškog partnera u RepubliciSrpskoj.

koje će obavljati koncesionu djelat-nost i precizno definisati pojam „kon-cesionar“.

• Precizno definisati korake, rokove iobaveze svih strana u procesu dodjelekoncesija.

FBiH i RS• Nužna je harmonizacija propisa kroz

usvajanje entitetskih Nacrta zakona okoncesijama koji su trenutno upućeniu parlamentarnu proceduru, te kojipredviđaju znatne izmjene i dopunekoje se odnose na samoinicijativnuponudu. Koncipirati samoinicijativnuponudu u skladu sa opšteprihvaćenimrješenjima.

• Potrebno preciznije regulisati sam pri-jenos koncesionih ugovora na finansij-ske institucije / kreditore, ali i dalje sakreditora na neko treće lice.

RS• Preciznije definisati uslove pod kojima

se određenom licu može odobriti sta-tus strateškog partnera.

• Komisija za koncesije FBiHi RS.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Komisija za koncesije BiH,• Komisija za koncesije FBiH

i RS.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Vlada FBiH i RS,• nadležna entitetska mini-

starstva FBiH i RS,• nadležne Komisije za kon-

cesije.

• Parlamentarna skupštinaBiH,

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS, • Komisije za koncesije BiH,

RS i FBiH.

• Narodna Skupština RS,• Komisija za koncesije RS,• nadležna ministarstva RS-

a za odobravanje statusastrateškog partnera.

ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH

BiH, FBiH i KANTONIo Nedosljedna primjena načela

pravovremenosti i transparent-nosti u postupku dodjele kon-cesija.

o Na odluke Komisije za dodjelukoncesije ne može se izjavitižalba, izuzev u dva predviđenaslučaja.

BiH, FBiH i KANTONIo Utvrditi tačne rokove za provođenje

svih procedura za dodjelu koncesije teobezbijediti transparentnost i javnostrada komisije za dodjelu koncesija.

o Trebalo bi uvesti drugostepenost nanačin da Komisija na nivou BiH budedrugostepeni organ Komisiji na nivouFBiH, a Komisija na nivou FBiH drugo-stepeni organ kantonalnim Komisija-ma za koncesije.

o Nadležne Komisije za do-djelu koncesija.

o Parlamentarna skupštinaBiH,

o Parlament FBiH,o nadležne Komisije za do-

djelu koncesija.


40




o Postojanje velikog broja Zako-na o koncesijama U BiH kojikompliciraju postupak dodjelekoncesija.

o Potrebno je izvršiti harmoniziranje po-litike, prakse i procedure na svim ni-voima, te ukloniti sve nepotrebne admi-nistrativne prepreke sa ciljem efika-snijeg rada Komisije.


o Parlament FBiH,o nadležne Komisije za do-

djelu koncesija.

ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE


BiH i FBiH• Nedostatak sveukupne ene-

rgetske politike na entitetskimi državnom nivou.

FBiH i RS• Budžeti za podsticaje razvoja

projekata iz obnovljivih izvoraenergije, u obje entitetske vla-de, su limitirani.

• Nerealni iznosi visine konce-sione naknade dovode do sta-gnacije pri realizaciji projekataiz ove oblasti.

FBiH• Pravilnik o tehničkim zahtje-

vima za toplotnu zaštitu obje-kata i racionalnu upotrebu ene-rgije ne sadrži odredbu o upo-trebi Multipor mineralno izola-cijskih ploča, odobrenih na osno-vu europskog tehničkog odo-brenja.

• Nemogućnost korištenja alter-nativnih izvora energije u ce-mentnoj industriji.

BiH i FBiH• Usvojiti nacionalni plan za formiranje

strategije politika na državnom i enti-tetskom nivou, te stvoriti neophodneuslove sa ciljem povećanja energetskeefikasnosti.

FBiH i RS• Razmotriti dodatne mjere podsticaja

za investitore u obnovljive izvore ene-rgije, čime bi se spriječilo totalno za-mrzavanje aktivnosti iz ove oblasti.

• Uvođenje varijabilnih vrijednosti kon-cesione naknade u skladu sa predvi-đenim financijskim tokom realizacijekonkretnog projekta.

FBiH• U pravilnik o tehničkim zahtjevima za

toplotnu zaštitu objekata i racionalnuupotrebu energije potrebno ugraditiprimjenu Multipora kod zaštite i izola-cije objekata.

• Nadležni organi za rješavanje ovogproblema trebaju se uključiti u nje-govo rješavanje, te pokrenuti kampa-nju podizanja svijesti i uključiti širujavnost putem edukacija i medija.

• Ministarstvo vanjske trgovi-ne i ekonomskih odnosa BiH,

• Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije FBiH,

• Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije RS.

• Vlada FBiH, • Vlada RS.

• Komisija za koncesije BiH,• Komisija za koncesije FBiH

i RS.




41


SUDSTVO


BiH• Nedostatak uređenja međuna-

rodne pravne pomoći u građan-skim i trgovačkim stvarima.

FBiH i RS• Specijalizacija sudova i sudija

(u privrednim predmetima).

• Suđenje u razumnom roku.

• Uvezanost registra privrednihsubjekata i sudskih odjeljenja.

BiH• Radi što uspješnije implementacije na-

vedenih međunarodnih konvencija iugovora neophodno je usvajanje kon-kretnog zakonskog okvira, koji bi sa-državao opće vidove međunarodnepravne pomoći, uzajamnu pravnu su-radnju i lakše izvršenje zamolnica.

FBiH i RS• Potrebno je povećati broj sudija u pri-

vrednim odjeljenjima sudova, takođerje potreban veći stepen specijalizacijesudija te usavršavanje sudija koje biim omogućilo adekvatno poznavanjepropisa iz oblasti privrede.

• U svrhu ubrzanja sudskih postupakapotrebno je donijeti konkretan paketmjera, kao što su sankcionisanje uslučaju povrede prava suđenja u ra-zumnom roku, uvođenje pravosudneinspekcije, prebacivanje tehničkih po-slova na administrativno osoblje suda,povećanje broja sudija.

• Uvezivanjem bi se registra privrednihsubjekata i prekršajnog odjeljenja uzneznatne troškove i tehnička unaprje-đenja značajno ubrzala procedura ismanjili troškovi registracije društava.Automatskim bi se upisom zabilježbeprilikom otpočinjanja likvidacionog po-stupka obezbijedila sigurnost u prav-nom prometu.

• Ministarstva pravde BiH,FBiH i RS,

• Parlament BiH, FBiH i RS.

• Visoko sudsko i tužilačkovijeće BiH - VSTV,

• Centar za edukaciju sudijai tužilaca - CEST FBiH i RS.

• Visoko sudsko i tužilačkovijeće BiH-VSTV,

• nadležni pravosudni organiBiH, FBiH i RS.

• Nadležni sudovi u FBiH iRS.

IZVOZ


FBiH i RS• Izdavanje i priznavanje certifi-

kata u zemljama regiona i EU.

FBiH i RS• Uložiti dodatne napore da se na nivou

susjednih zemalja (Hrvatska, Srbija iCrna Gora) počnu uzajamno priznavaticertifikati izdati kod nadležnih institu-cija.

• Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosaBiH,

• Institut za akreditiranje BiH– BATA.


42



• Automatizacija procesa dodje-ljivanja CEMT dozvola.

• Ministarstvo prometa i komunikacija bitrebalo izmijeniti Pravilnik kako bi for-mulirao kompletan proces dodjeljiva-nja CEMT dozvole kroz upotrebu algo-ritamskog softvera za dodjelu.

• Ministarstvo komunikacijai prometa BiH.

CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU

FBiH i RSo Previsoka cijena kod ispravke

CD (vrlo često zbog banalnetehničke greške).

o Pojedinačna uplata takse zasvaki izvoz stvara i dodatnebankarske troškove.

o Prikupljanje primjerka 3 EX de-klaracije ovjerene kod nadlež-nog organa na graničnom pri-jelazu i njeno podnošenje na-dležnoj instituciji.

o Nemogućnost podnošenje ca-rinske deklaracije za definitivniizvoz bh. izvoznika ima za po-sljedicu ukidanje odobrenja zapojednostavljeni postupak.

o Neprikupljanjem svih ovjerenihfaktura u pojednostavljenompostupku nastaje problem koddodatne prijave koja dovodi upitanje održavanje odobrenja.

o Nedovoljan broj CEMT dozvolaza BiH i prijevoznike.

o Mala komercijalna brzina že-ljeznica i manjak vagona.

FBiH i RSo Smanjiti cijenu na razumnu mjeru

(2,00–5,00 KM).

o Omogućiti kolektivnu potpunu mjese-čnu prijavu sa samo jednom taksom ilikolektivnu uplatu svih taksi na jednojuplatnici.

o Postavljanjem poštanskih sandučićana svim graničnim prijelazima u kojebi prijevoznici ubacivali ovjerene pri-mjerke EX deklaracije, liberalizirati ro-kove podnošenja što bi bila značajnaolakšica za izvoznika.

o Uprava za indirektno oporezivanje Ba-nja Luka trebala bi izvršiti izmjenu"Uputstva za sprovođenje procedurecarinskog postupka na temelju fak-ture" u dijelu broja ovjerenih faktura.

o Obezbijediti jednostavan postupak na-knadne ovjere faktura ovjerenih kodcarinskog graničnog ureda, na osnovukojih je roba puštena u pojednostav-ljeni carinski postupak, pošto postojifizička kopija u službenoj evidenciji.

o Državna aktivnost za pribavljanje ve-ćeg broja CEMT dozvola, naročito doz-vola za Austriju i Italiju kojih je nedo-voljan broj u odnosu na zahtjeve, tepredstavljaju barijeru u izvozu.

o Remont pruga, izrada nove infrastruk-ture te kupovina teretnih vagona Uacsi Habis.

o Uprava za indirektno opo-rezivanje BiH - UIO





o Ministarstvo komunikacijai prometa BiH.

o Ministarstvo komunikacijai prometa BiH.


6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA UVOD

Tokom ove godine zabilježen je određeni na-

predak u radu većine registracionih sudova u

BiH, pa je postupak registracije novih privrednih

društava ubrzan i kod većine sudova se okon-

čava u roku od pet dana u slučaju da su ispunje-

ni svi zakonom popisani uslovi. S druge strane,

postupak registracije složenijih izmjena (npr. sta-

tusnih promjena) u postojećim privrednim dru-

štvima i dalje je veoma skup, složen i dugotrajan.

Odluke koje donose nadležni organi privred-

nih subjekata moraju biti i notarski obrađene,

što dodatno produžava sam postupak registra-

cije i čini ga skupljim. Članovi Vijeća smatraju

da bi sam postupak bio znatno ubrzan i pojed-

nostavljen ukoliko bi se ukinula obaveza notar-

ske obrade osnivačkih akata društava i njihovih

izmjena. S druge strane, nema nikakvih nega-

tivnih efekata koje bi ukidanje ove obaveze

proizvelo, jer se podrazumijeva da privredna

društva u pravnom prometu postupaju sa poja-

čanom pažnjom, pa je zakonska pretpostavka

da su u stanju da sami pripreme relativno jed-

nostavne osnivačke akte.

Sam postupak registracije razlikuje se od

suda do suda u BiH, i to kako po dužini trajanja

procedure, tako i po suštini postupka (npr. do-

kumentaciji koja se traži za određene izmjene),

što stvara pravnu nesigurnost. Čak i u samoj

Federaciji BiH, gdje je postupak uređen istim

Zakonom, različiti sudovi za istu registraciju

promjene traže različitu dokumentaciju (kako

će se i vidjeti iz preporuka ispod; kod registra-

cije izmjena upisa društva sa ograničenom od-

govornošću, neki sudovi zahtijevaju dostavlja-

nje izmjena osnivačkog akta, dok drugi traže da

se mijenja statut društva). Iako se kod jedno-

stavnijih postupaka (npr. osnivanje društva i

promjene direktora) bilježi pojačana ažurnost

sudija, kod složenijih promjena (npr. kod pove-

ćanja kapitala u stvarima i pravima ili statusnih

promjena), rad sudova je daleko sporiji i na

odluke se čeka mjesecima. Iako je jasno da

osnivanje društva i promjene njegove uprave

trebaju biti prioritet u radu suda, nedopustivo

je da se na rješavanje statusnih promjena i po-

većanja kapitala društva čeka i po nekoliko

mjeseci nakon predaje kompletne prijave, jer

su i ove izmjene uobičajeno jako bitne za nor-

malan rad i planirani razvoj društva, pa ovako

dugotrajne procedure registracije blokiraju rad

društva i planiranu transformaciju.

U ovom izdanju Bijele knjige predlažemo i

nekoliko konkretnih ideja koje bi relativno lako

i brzo mogle biti realizovane, a doprinijele bi

ubrzavanju postupaka registracije (npr. kroz

omogućavanje registarskim sudijama da ostvare

uvid u registar novčanih kazni, kako bi se izbje-

gla obaveza dostavljanja uvjerenja o neposto-

janju prekršajnih kazni) ili se otvorile dodatne

prilike za strana ulaganja (ukidanje nepotrebnih

restrikcija kod visine učešća koje strana društva

mogu imati u kapitalu bh. društava koja se bave

javnim informisanjem). Iz godine u godinu po-

navlja se preporuka o potrebi izmjena entitet-

skih Zakona o registraciji poslovnih subjekata

koja bi omogućila registraciju založnih prava na

udjelima u registrima privrednih društava. Po-

stojeća situacija u kojoj sami registri ne sadrže

ove informacije kreiraju značajan pravni rizik, i

u praksi su već zabilježeni potpuno nepotrebni

sporovi kod kupovine opterećenih udjela, kod

kojih teret nije bio evidentiran u registru. Ova

izmjena Zakona bila bi minimalna (ako je uop-

šte i potrebna) i ne postoje razlozi da se na

njenu implementaciju čeka godinama.

Pohvalno je što su od prošlog izdanja Bijele

knjige poduzete aktivnosti oko uvođenja elek-

tronskog potpisa kod nadležnog ministarstva.

Registar poslovnih subjekata bi primjenom

elektronskog potpisa kod Prijava za registaciju

putem interneta olakšao postupak registracije i

uštedio na vremenu poslovnim subjektima, kao

i sebi olakšao rad i smanjio gužve.

43


SEKCIJE6


ISKUSTVA:

OTVORENA PITANJA I PREPORUKE

Ukidanje prepreka za strane investicije u medijimaBiH: OTVORENO PITANJE

Zakon o politici direktnih stranih ulaganja

BiH predviđa ograničenja ulaganja stranih inve-

stitora u društva koja obavljaju djelatnost jav-

nog informisanja i proizvodnje oružja na 49%

udjela takvog društva. Iako bi se moglo tuma-

čiti da ova restrikcija kod proizvodnje oružja još

i ima nekog osnova, kod medija je ona očito

proizvod zastarjelog načina razmišljanja, prema

kojem je informacija isto što i oružje, pa se

stranim investitorima treba zabraniti da utiču na

rad društava koja se bave javnim informisa-

njem. Članovi Vijeća smatraju da je navedeno

ograničenje diskriminatorsko i nepotrebno, na-

ročito imajući u vidu činjenicu da je u današnje

doba javno informisanje raznovrsno i potiče

kako iz domaćih, tako i stranih izvora. Osim

toga, ova restrikcija je u više slučajeva u praksi

lako zaobiđena indirektnim stranim investici-

jama u medije, pa je jasno da ista nema nika-

kvog racionalnog opravdanja.

BiH: PREPORUKA

Vijeće je u postupku priprema Bijele knjige

imalo neformalne konsultacije sa Ministarstvom

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u

kojima je skrenuta pažnja na ovu nepotrebnu

restrikciju. Očekuju se aktivnosti na izmjenama

Zakona o politici direktnih stranih ulaganja BiH,

koje bi trebale dovesti do brisanja odredbi Za-

kona koje predviđaju restrikcije za strana ula-

ganja u društvima koja se bave javnim infor-

misanjem. Vijeće će pružiti svaku potrebnu po-

dršku u realizaciji ovih aktivnosti.

Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvusa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javnostinformacije o zalogama na akcijama/dionicama.

FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Registarski sudovi jedini vode evidenciju o

udjelima u d.o.o., pa bi logično bilo da regi-

struju i zaloge na tim udjelima. Bilo je više po-

kušaja da se takvi zalozi registruju na sudu, ali

su ih sudovi odbijali, jer ne postoji izričita za-

konska odredba koja to omogućava (iako ne

postoji ni neka odredba koja bi to zabranjivala).

Založna prava na udjelima tako se upisuju u re-

gistru zaloga, koji je kreiran prije svega za po-

kretne stvari i potraživanja te predviđa mogu-

ćnost pretrage samo po poreskom broju ili broju

registracije zaloga. Tako sistem Registra zaloga

praktično ne omogućava pretragu zaloga koje

su na svojim udjelima u bh. društvu zasnovali

strani osnivači (jer oni nemaju 13-cifreni pore-

ski broj iz BiH kakav je potreban za pouzdanu

pretragu Registra zaloga). Na ovaj način uma-

njena je pravna sigurnost, jer potencijalni kupci

udjela ne mogu kroz javne knjige biti informi-

sani o mogućim založnim pravima na udjelima

za razliku od npr. kupaca dionica, budući da en-

titetski registri papira/hartija od vrijednosti us-

pješno obavljaju zadatak registrovanja zaloga

na dionicama/akcijama. Kod zaloga na akci-

jama/dionicama, s druge strane, trećim licima

nije omogućeno pribavljanje informacija o za-

logama (može ih pribaviti samo založni dužnik),

što se također kosi sa načelom javnosti zalo-

ga.

FBiH i RS: PREPORUKA

Potrebno je dopuniti entitetske zakone o re-

gistraciji poslovnih subjekata na način da se iz-

ričito propiše postupak registracije zaloga na

udjelima, koji bi vodili registarski sudovi. Do-

pune bi trebale predviđati obavezu založnog

dužnika čiji je udio založen da izvrši registraciju

zaloga u registracionom sudu, te kaznene odred-

be za neispunjavanje ove obaveze.

Potrebno je također, odgovarajućim entitet-

skim propisima koji regulišu rad registara har-

tija od vrijednosti/vrijednosnih papira predvi-

44



djeti mogućnost uvida u informaciju o zalogama

na dionicama/akcijama svim trećim licima, bez

bilo kakvih ograničenja kakva trenutno postoje

(izvod iz registra koji sadrži ovu informaciju tre-

nutno može dobiti samo akcionar/dioničar koji

je založio svoju akciju/dionicu).

Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društavaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Zakoni o notarima u oba entiteta propisuju

obavezno učešće notara u kreiranju odluka pri-

vrednih društava, koji će kasnije predstavljati

osnov za registraciju novih privrednih društava,

ili registraciju izvršenih izmjena kod postojećih

privrednih društava kod registracionog suda.

Imajući u vidu relativno visoke iznose notarskih

naknada koje plaćaju privredna društva, sma-

tramo da bi trebalo pojednostaviti postupke iz-

mjena osnivačkih akata isključivanjem obaveze

notarske obrade internih akata privrednih dru-

štava iz odgovarajućih Zakona o notarima. Al-

ternativno, ukoliko vlade vide korist od učešća

notara u ovim postupcima, trebalo bi predvidjeti

učešće notara kao „preventivnih sudija“, koji bi

u postupku notarske obrade odluka privrednih

društava ispitivali i ispunjenost ostalih uslova

provjerom dokumentacije potrebne za registra-

ciju izvršene izmjene u nadležnom registracio-

nom sudu, sve u sklopu svoje postojeće nak-

nade.

Na ovaj način, notarski obrađena odluka bi

imala veću važnost i svjedočila bi, kako o izvr-

šenoj promjeni, tako i o ispunjenju svih uslova

za izvršenje te promjene. Ovim bi funkcija suda

bila znatno olakšana i svodila bi se samo na re-

gistraciju notarski obrađene odluke (uz koju bi

bila uvezana sva druga potrebna dokumenta-

cija), što bi trebalo dovesti i do smanjenja sud-

skih taksi i vremena potrebnog za registraciju,

što bi trebalo rezultirati manjim troškovima

osnivanja novih i registracije promjena kod po-

stojećih privrednih društava.


Izmijeniti zakone o notarima na način da se

ili briše obaveza notarske obrade akata privred-

nih društava, ili na notare prenese obaveza ispi-

tivanja ispunjenosti svih uslova i postojanja

dokumentacije potrebne za donošenje odluka

koje obrađuju i njihovu registraciju u nadlež-

nom registracionom sudu. U drugom slučaju,

potrebno bi bilo izmijeniti i entitetske zakone o

registraciji poslovnih subjekata u smislu da se

ograniči funkcija registracionog suda na regi-

straciju notarski obrađenih odluka te u skladu

sa smanjenom funkcijom i odgovornostima re-

gistracionih sudova, izmijeniti i zakone o sud-

skim taksama sa ciljem smanjenja sudskih tak-

si, koje se plaćaju za registraciju notarski obra-

đenih odluka o osnivanju novih privrednih dru-

štava ili izmjenama kod postojećih privrednih

društava.

Nejasno definisanje slučajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije*FBiH: OTVORENO PITANJE

Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH

(član 55. stav 2. i 3.) predviđa da ako nadležni

registarski sud posumnja u postojanje neke či-

njenice, od koje zavisi da li je zahtjev za upis u

registar u saglasnosti s tim ili drugim zakonima,

a ukoliko je za utvrđivanje te činjenice nadležan

drugi sud, postupak registracije će biti prekinut

do donošenja pravosnažnog rješenja kojim je

završen taj drugi postupak. U praksi je bilo slu-

čajeva da se pomenuta odredba dosta široko

tumači, te se postupak registracije prekidao i u

slučajevima kada je društvo paralelno vodilo

parnični postupak koji nije bio povezan sa pred-

metnom statusnom promjenom. Imajući u vidu

vrijeme potrebno za okončanje parničnog po-

stupka, neosnovano prekidanje postupka regi-

stracije dovodi do nenadoknadivih gubitaka,

kao i poteškoća u svakodnevnim poslovnim ak-

tivnostima društva.

45



FBiH: PREPORUKA

Kako Zakonom nije precizirano od kojih či-

njenica zavisi zahtjev za upis u registar, trebalo

bi konkretnije definisati koje činjenice mogu do-

vesti do prekida postupka registracije.

U RS zakonom nisu propisani slučajevi koji

mogu dovesti do prekida postupka registracije,

osim onog o podnositeljevom povlačenju pri-

jave za upis u registar (član 62. Zakona).

RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD

ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE

REGISTRACIJE

Omogućiti registracionom sudu pristup registrunovčanih kazniFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Kao jedan od koraka prilikom osnivanja dru-

štva propisano je i pribavljanje Uvjerenja o ne-

postojanju dugova u registru novčanih kazni

(pred općinskim/osnovnim sudom). Zahtjev za

izdavanje uvjerenja plaća se 15 (petnaest) KM,

sa propisanim rokom izdavanja od sedam dana,

što ukazuje na utrošak vremena i novca. Rele-

vantni propisi ne predstavljaju prepreku da se

ovo pitanje riješi i jednostavnije kako je pred-

loženo u preporuci ispod.


Poštovanje odredbi Zakona o prekršajima

koji propisuje zabranu registracije lica koja

imaju neplaćene prekršajne kazne, kao direk-

tora privrednih društava, riješilo bi se na način

da se registracionom sudu omogući pristup re-

gistru novčanih kazni iz prekršajnog postupka

elektronskim putem. Ovako bi se uz neznatne

troškove i tehnička unapređenja omogućilo re-

gistracionim sudovima da u svega nekoliko mi-

nuta pristupe evidenciji koju vodi registar

novčanih kazni i provjere da li osnivač ili direk-

tor ima neplaćenih kazni, čime bi se značajno

uštedjelo na vremenu i troškovima u proceduri

registracije društava i promjene podataka od

značaja za pravni promet. Da budžet ne bi

ostao bez prihoda od taksi za ova uvjerenja, po-

slovni subjekti svakako ne bi imali problem da

plate uvećanu taksu za osnivanje za iznos od 15

KM ukoliko bi im to uštedjelo 7-8 dana, koliko

trenutno gube na pribavljanje ovih uvjerenja,

odlaske na sud, čekanje u redovima, plaćanje

taksi...

Primjena principa javnosti uvida u sudski registar Ove godine bilježi se znatan napredak kada

je u pitanju dostupnost podataka iz registara.

Sa radom je počela dugo pripremana interne-

tska stranica, koja je trebala okupljati podatke

o svim privrednim društvima na svim nivoima

u BiH. Nažalost, sistem još uvijek nije u potpu-

nosti ažuran i pouzdan, a iz političkih razloga iz-

vjesno je da u dogledno vrijeme neće biti

popunjen podacima o društvima sa cijelog po-

dručja Bosne i Hercegovine.


U skladu sa principom uvida javnosti u sud-

ski registar, koji se primjenjuje i u BiH, podaci

iz sudskog registra su javni i svako bez dokazi-

vanja pravnog interesa ima pravo izvršiti njihov

uvid. Značajan napredak na ovom planu posti-

gnut je elektronskim sudskim registrom poslo-

vnih subjekata registrovanih na teritoriji FBiH i

BD BiH. Pretraživanje putem ovog registra je

besplatno i vrši se po nazivu poslovnog sub-

jekta ili po matičnom broju subjekta.

Međutim, elektronski registar još uvijek nije

u potpunosti usklađen sa sudskim, pa se u pra-

ksi pouzdani podaci o poslovnim subjektima još

uvijek pribavljaju od nadležnih sudova. Također,

u elektronskom sudskom registru je primjetan

i nedostatak podataka poslovnih subjekata sa

područja RS.

Kod vršenja uvida u hard copy spise pred-

meta, neki sudovi (npr. Općinski sud u Sara-

jevu) zahtijevaju dokazivanje pravnog interesa

46



za kopiranje spisa iz registracionog predmeta,

za šta ne postoji pravna osnova, pošto se radi

o javno dostupnim dokumentima.


Poboljšanje elektronskog registra bi imalo za

cilj da se način pribavljanja podataka o poslo-

vnim subjektima svede u potpunosti na pre-

tragu elektronskim putem, čime bi se uštedjelo

vrijeme i novac koji su neophodni u slučaju pri-

bavljanja podataka putem sudskog registra. In-

ternetska stranica mogla bi biti dopunjena svim

podacima bitnim za postupak registracije, uklju-

čujući dokumentaciju potrebnu za provođenje

određenih postupaka, iznose sudskih taksi i dr.

U budućnosti idealno bi bilo da se sa te stranice

mogu i podnositi prijave, jednom kada se za to

steknu tehnički uslovi. Potrebno je da podaci u

elektronskom registru budu pravovremeno ažu-

rirani i usklađeni sa podacima u sudskom, kao i

da putem elektronskog sudskog registra budu

dostupni podaci poslovnih subjekata registrova-

nih u Republici Srpskoj.

Dodatno, sudovi trebaju uskladiti praksu i

omogućiti kopiranje svih spisa iz registracionih

predmeta bez ograničenja.

Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društvaFBiH: OTVORENO PITANJE

Statut, kao obavezan dokument svakog pri-

vrednog društva, sadrži sve podatke od značaja

za pravni promet i detaljno reguliše rad i poslo-

vanje svakog društva. Sve promjene u društvu

moraju biti navedene u statutu. Međutim, ve-

ćina registracionih sudova u FBiH za registraciju

promjena od značaja za pravni promet zahti-

jeva izmjene i dopune odluke/ugovora o osni-

vanju, a ne statuta. Problem je u tome što

članovi-osnivači društava statutom često pred-

vide potrebnu većinu za donošenje pojedinih

odluka, dok u ugovoru o osnivanju definišu da

se izmjene i dopune ugovora o osnivanju mogu

vršiti isključivo na isti način kako je i usvojen

ugovor – saglasnošću svih članova. Ovakva pra-

ksa registracionih sudova izlaže privredne sub-

jekte i nepotrebnim troškovima obzirom da i

izmjene odluke/ugovora o osnivanju i statuta

moraju biti notarski obrađene.

FBiH: PREPORUKA

Omogućiti privrednim subjektima da pro-

mjene od značaja za pravni promet registruju

samo na osnovu izmjena i dopuna statuta i

uskladiti praksu registracionih sudova.

Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva saučešćem stranog kapitalaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Pri postupku usklađivanja djelatnosti ili re-

gistraciji promjena od značaja za pravni promet

kod društava sa učešćem stranog kapitala, su-

dovi često nalažu brisanje nekih od djelatnosti

uslijed zabrana predviđenih Zakonom o politici

direktnih stranih ulaganja BiH ili posebnim pro-

pisima. Pri tome, nazivi djelatnosti u tim poseb-

nim propisima često se ne slažu sa njihovim

službenim nazivima prema klasifikacijama dje-

latnosti, pa je diskreciono pravo suda da pro-

cjenjuje koje od djelatnosti prema klasifikacija-

ma potpadaju pod određenu restrikciju za koju

je potrebna određena saglasnost ili za koju re-

gistracija uopšte nije moguća. Zbog nepostoja-

nja tačne i finalne liste djelatnosti koje ne mogu

biti registrovane, registracioni postupci se ne-

potrebno odugovlače. Također, pojedine djelat-

nosti mogu biti registrovane samo na osnovu

pribavljanja prethodnog odobrenja.


Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnose BiH i Ministarstvo pravde bi trebali sa-

činiti konačnu listu djelatnosti koje društva sa

učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati,

kao i listu djelatnosti koje mogu biti registro-

vane samo na osnovu pribavljanja prethodnog

47



odobrenja (uz navođenje odobrenja i nadležnog

organa koje isto izdaje) i sve to dostaviti Notar-

skoj komori FBiH za dalju distribuciju notarima

kao nadležnim organima za sačinjavanje i

obradu osnivačkih akata privrednih društava.

Dodatno, radi omogućavanja stjecanja kon-

trolnog udjela u društvima koja se bave djelat-

nostima u vezi sa javim informisanjem, u članu 4.

stav a) Zakona potrebno je obrisati riječi ''… te

javnim informisanjem...''. Na ovaj način otvorila

bi se dodatna vrata za strane investitore iz ovog

sektora, a onima koji su već tu omogućilo bi se

jednostavnije poslovanje uz puno poštivanje

domaćih zakona.

Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebnoodugovlačenje postupka registracije*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Zakoni o registraciji poslovnih subjekata u

FBiH i RS propisuju da je postupak upisa u re-

gistar poslovnih subjekata hitan, jednoobrazan

i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane

u BiH kako od domaćih, tako i od stranih pra-

vnih i fizičkih lica. U skladu s tim, navedeni za-

koni propisuju obavezu nadležnih registarskih

sudova da izdaju rješenje o registraciji u roku

od 5 dana od dana uredno podnesene prijave

za registraciju.

Međutim, u praksi se ovaj zakonski rok i

dalje ne poštuje uvijek te postupak registracije

statusnih promjena u postojećim društvima kod

većine sudova traje mjesecima.

Pored niza drugih faktora koji utječu na ne-

poštivanje zakonskih rokova, do nepotrebnog

odugovlačenja postupka dolazi i zbog toga što

se predmeti dodijeljeni jednom registracionom

sudiji u slučaju njegovog dužeg odsustva zbog

kolektivnih i pojedinačnih godišnjih odmora, bo-

lovanja, studijskog putovanja, obuke, seminara

ne dodjeljuju drugom registracionom sudiji, što

dovodi do nepotrebnog zastoja u postupku re-

gistracije, čak i u nekim hitnim predmetima,

kao npr. osnivanje društava. Osim toga, sudije

u praksi često zauzimaju različite stavove i do-

nose različite zaključke, što ima za posljedicu

nesigurnost i neizvjesnost u svakom pojedinom

postupku.

Iako su Zakoni o registraciji privrednih sub-

jekata jasni i decidno navode dokumentaciju

koja je potrebna za registraciju poslovnog sub-

jekta, u praksi se i dalje često zahtijevaju do-

datni dokumenti koji nisu zakonom propisani.

Također, često sudija u jednom predmetu u više

navrata zahtjeva različite vrste izmjena, iako se

na sve nedostatke moglo ukazati u jednom za-

ključku. Na ovaj način se vještački produžavaju

zakonski rokovi za završetak registracije koji se

računaju od momenta kada su svi potrebni do-

kumenti podnijeti nadležnom registarskom su-

du.


Rad suda mora biti organizovan na način da

kontinuirano vrši djelatnost registracije. U slu-

čaju da registracioni sudija kojem je predmet

prvobitno dodijeljen odsustvuje duže od neko-

liko dana, potrebno je njegove predmete dodi-

jeliti drugim sudijama, kako bi se postupak

registracije okončao u zakonskom roku.

Zakoni o registraciji privrednih subjekata

moraju biti dosljedno primjenjivani, i u skladu

s tim sudije mogu tražiti dostavljanje samo one

dokumentacije koja je izričito propisana. U slu-

čaju kada stranka nije prvi put dostavila sudu

potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno

je da sudija jednim zaključkom navede sve pro-

puste u dostavljanju dokumentacije, čime će se

izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka iz-

davanjem više zaključaka.

Termin konsultacija sa registracionim sudijama FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Svi registracioni sudovi morali bi predvidjeti

svakodnevni termin za konsultacije koji privred-

nici smatraju dragocjenim u slučajevima kada

im donesena rješenja ili zaključci, kojima se na-

48



laže dopuna i/ili korekcija podnesene prijave i

priložene dokumentacije, nisu jasni ili kada je

potrebno provjeriti generalni stav registarskog

suda o pitanjima koja zakonima nisu jasno de-

finisana, a za koja ne postoji značajna sudska

praksa.


S obzirom na to da je zakazivanje termina

za konsultacije uobičajena praksa u većini su-

dova, potrebno je uvesti istu praksu i u sve

ostale registarske sudove u BiH, kao obavezu

registarskih odjeljenja sudova.

49


OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA

• Ukidanje prepreka za straneinvesticije u medije.

• Zasnivanje založnog prava naudjelima u društvu sa ograni-čenom odgovornošću (d.o.o.) ijavnost informacije o zaloga-ma na akcijama/dionicama.

• Uloga notara u postupku izmje-na akata privrednih društava.

• Nejasno definisanje slučajevakoji mogu dovesti do prekidapostupka registracije.

• Potrebno je izmijeniti Zakon o politicistranih ulaganja BiH, na način da seobrišu odredbe koje predviđaju restri-kcije za strana ulaganja u društva kojase bave javnim informisanjem.

• Potrebno je dopuniti Zakone o regi-straciji na način da se zalozi na udje-lima vode u registarskim sudovima.Dodatno, omogućiti uvid u informacijeo zalozima na dionicama/akcijamasvim trećim licima.

• Izmijeniti Zakone o notarima na načinda se obriše obaveza notarske obradeakata privrednih društava, ili da se nanotare prenese i obaveza provjere ispu-njenosti uslova i postojanja potrebnedokumentacije za registraciju, što bizahtijevalo i izmjenu propisa o regi-straciji i sudskim taksama.

• Potrebno je konkretnije definisati uZakonu o registraciji poslovnih subje-kata FBiH činjenice koje mogu dovestido prekida postupka registracije.


• Ministarstvo pravde FBiH iRS.


• registracioni sudovi,• nadležni kantonalni organi.

• Ministarstvo pravde FBiH.

RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE REGISTRACIJE

• Omogućiti registracionom sudupristup registru novčanih kazni.

• Primjena principa javnosti upi-sa u sudski registar.

• Potrebno je omogućiti registracionomsudu pristup registru novčanih kazni izprekršajnog postupka elektronskimputem.

• Potrebno je da se način pribavljanjapodataka o poslovnim subjektima sve-de u potpunosti na pretragu elektron-skim putem, poboljšanjem usklađe-nosti elektronskog registra sa suds-kim. Neophodno je obezbijediti i dos-tupnost podataka poslovnih subjekata


• nadležni registracioni su-dovi.



50



• Registracija promjena od zna-čaja za pravni promet na osno-vu statuta društva.

• Djelatnosti koje ne mogu regi-strovati društva sa učešćem stra-nog kapitala.

• Nepoštivanje zakonskih rokovai nepotrebno odugovlačenje po-stupka registracije.

• Termin konsultacija sa registra-cionim sudijama.

registrovanih u RS, kao i omogućitisvima uvid i kopiranje spisa iz regi-stracionih predmeta bez ograničenja.

• Potrebno je ujednačiti praksu registra-cionih sudova u pogledu omogućava-nja privrednim subjektima da pro-mjene od značaja za pravni prometregistruju samo na osnovu izmjena idopuna statuta.

• Potrebno je sačiniti konačnu listu dje-latnosti koje društva sa učešćem stra-nog kapitala ne mogu registrovati ionih koje se mogu registrovati samouz pribavljanje prethodnog odobrenja(uz navođenje odobrenja i nadležnogorgana za izdavanje).

• Obezbijediti kontinuiranost rada sudijau slučaju odsustva jednog od sudijadodjeljivanjem predmeta koji su načekanju drugom sudiji. Obezbijeditidosljednu primjenu Zakona, u smislutraženja samo one dokumentacije zaregistraciju koja je izričito propisana,i sve propuste u dostavljanju navestiu jednom zaključku.

• Uvesti praksu zakazivanja termina zakonsultacije u svim registracionim su-dovima u kojima to trenutno ne po-stoji.






6.2. POREZIUVOD

Nedosljednost i složenost sistema oporezi-

vanja i dalje je jedan od najvećih problema sa

kojima se suočavaju strani investitori prilikom

investiranja kapitala u BiH. Poseban uvid u ne-

usklađenost poreskih propisa na različitim ni-

voima imaju oni investitori koji posluju na

području cijele BiH. Kada je u pitanju jedno-

stavnost plaćanja poreza, BiH se nalazi na 128.

poziciji od ukupno 185 zemalja.

Nažalost, u odnosu na prošlu godinu nisu

učinjena velika poboljšanja u oblasti poreza. Po-

boljšanje u segmentu primjene međudržavnih

Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezi-

vanja ostvareno je u Republici Srpskoj, izmje-

nom Pravilnika o primjeni zakona o porezu na

dobit, kojim je pojednostavljena procedura do-

kazivanja prava na oslobađanje od plaćanja po-

reza ili primjenu umanjene poreske stope.

Ministarstvo finansija i trezora BiH je putem

zvanične internetske stranice Ministarstva uči-

nilo dostupnim informacije o zaključenim spo-

razumima, ali još uvijek svi integralni tekstovi

sporazuma nisu dostupni. Navedenim je izmje-

nama propisano da nerezident, umjesto ranije

komplikovane procedure za ostvarivanje prava

na izuzeće ili plaćanje poreza po umanjenoj po-

reskoj stopi, dostavlja samo potvrdu nadležnog

poreskog organa države čiji je on rezident i izja-

vu da je stvarni korisnik prihoda, kada se takva

izjava zahtjeva po Sporazumu.

U toku 2012. godine, donesen je Zakon o iz-

mjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Republike Srpske, kojim je propisano da obvez-

nik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ula-

ganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za

obavljanje vlastite registrovane proizvodne dje-

latnosti ima pravo na umanjenje poreske osno-

vice za vrijednost izvršenog ulaganja, i obvez-

nik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli

najmanje 30 novih radnika na neodređeno vri-

jeme ima pravo na umanjenje poreske osnovice

za iznos plaćenog poreza na dohodak i dopri-

nosa za te radnike. Ove izmjene predstavljaju

poboljšanje i u određenom smislu usaglašava-

nje zakona kojima se oporezuje dobit pravnih

lica u BiH. Djelomično je riješen problem amorti-

zacije novonabavljenih građevinskih objekata.

Početak rješavanja neefikasne prinudne na-

plate preko bankovnih računa otpočeo je u RS

51


Grafikon 3. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće plaćanja poreza


donošenjem potpuno novog Zakona o unutra-

šnjem platnom prometu (dalje: Zakon o UPP),

kojeg je Narodna skupština RS usvojila na sjed-

nici održanoj 17. maja 2012. godine („Službeni

glasnik RS“, broj 52/12). Ovim je Zakonom pro-

pisano da svi nalozi za prinudnu naplatu moraju

da glase na glavni račun poslovnog subjekta i

dostavljaju se na izvršenje ovlaštenoj organiza-

ciji koja vodi glavni račun. U nedostatku sred-

stava na glavnom računu, ova ovlaštenja orga-

nizacija (koja vodi glavni račun) upućuje zah-

tjev drugim ovlaštenim organizacijama za blo-

kadu svih računa dužnika u KM i devizama do

izmirenja njegovog duga na glavnom računu.

Kad se dug u cijelosti izmiri, deblokiraju se svi

dužnikovi računi. Radi izvršenja naloga za pri-

nudnu naplatu, u uslovima blokade računa po-

slovnom subjektu zabranjena su sva druga pla-

ćanja, uključujući i ugovaranje obračunskog na-

čina plaćanja (cesija, asignacija i drugo) i plaća-

nja gotovim novcem, kao i otvaranje novih raču-

na kod ovlaštenih organizacija. Podaci o otvo-

renim računima, vrsti računa i glavnom računu,

kao i blokadi i deblokadi računa poslovnog sub-

jekta, vode se i ažuriraju u Jedinstvenom regi-

stru računa poslovnih subjekata.

Ovakvo rješenje prinudne naplate, koje je

sadržano u novom Zakonu o UPP RS, uspostav-

lja se u okviru postojećeg sistema platnog pro-

meta i smješta u poslovne banke, koje već

obavljaju ove poslove, što ne zahtijeva formi-

ranje nove institucije koja bi bila zadužena za

prinudnu naplatu.

Imajući u vidu jedinstven ekonomski prostor

BiH i potrebu nesmetanog obavljanja platnog

prometa poslovnih subjekata u oba entiteta,

identična zakonska rješenja preuzela je i Fede-

racija BiH i sačinila Nacrt potpuno novog fede-

ralnog zakona o UPP-u, kojeg je uputila u

parlamentarnu proceduru. Cilj je da se obezbi-

jedi nesmetano funkcionisanje platnog prometa

i efikasnija prinudna naplata u oba entiteta.

Kada su u pitanju poboljšanja, želimo istaći i da

je Vijeće stranih investitora postalo direktan

učesnik u izmjenama poreske i fiskalne politike

u FBiH time što smo pozvani u članstvo u radnu

grupu pri Federalnom ministarstvu finansija, koja

je nadležna za pripremu Prijedloga za izmjenu

poreskih propisa od značaja za privrednike.

Već godinu dana, članovi VSI rade na pobolj-

šanju poreske politike u FBiH i direktno dopri-

nose izmjeni sljedećih propisa:

• Zakona o porezu na dobit FBiH,

• Zakona o porezu na dohodak,

• Zakona o doprinosima, te raznim ostalim

propisima poput parafiskalnih nameta, re-

gulacija taksi itd.

Kako bi se olakšalo poslovanje društvima

koja obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji

cijele BiH, potrebno je izvršiti harmonizaciju po-

reskih propisa na nivou države te smanjiti broj

administrativnih procedura za plaćanje poreza.

Osim poreza, poslovanje stranih investitora

u BiH dodatno komplikuju i opterećuju i mno-

gobrojne različite kantonalne i općinske takse.

Naime, postoji veliki broj pojedinačnih taksi

koje se plaćaju na opštinskom i kantonalnom

nivou, a propisi o plaćanju taksi su različiti u po-

jedinim općinama i kantonima, što stvara pro-

bleme i velike troškove stranim investitorima

koji posluju na teritoriji cijele BiH.

Stoga je potrebno harmonizovati i propise o

taksama, a broj i iznose taksi revidirati i smanjiti.

U nastavku su navedeni konkretni problemi

iz oblasti poreza sa kojima se susreću članice

VSI-a, kao i preporuke.

ISKUSTVA:


Primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH*FBiH: OTVORENO PITANJE

Zakon o Porezu na dobit FBiH predviđa pri-

mjenu međudržavnih sporazuma o izbjegavanju

52



dvostrukog oporezivanja koji imaju prioritet u

odnosu na odredbe Zakona. Međutim, po in-

strukcijama Porezne uprave FBiH za primjenu

porezne olakšice koja proističe iz međunarod-

nog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog opo-

rezivanja, poreski obveznici su dužni da za

svaku poslovnu situaciju u kojoj se može primi-

jeniti određena porezna olakšica, traže saglas-

nost Ministarstva za finansije i trezor BiH. Ovo

je rezultiralo velikim brojem zahtjeva upućenih

Ministarstvu za dobijanje saglasnosti o primjeni

ovih sporazuma i dugom periodu čekanja na iz-

davanje saglasnosti poreskim obveznicima.

FBiH: PREPORUKA

Neophodno je da Ministarstvo finansija i tre-

zora BiH objavi sve važeće Sporazume o izbje-

gavanju dvostrukog oporezivanja, sporazume

sa zemljama koji su usvojeni, a nisu još uvijek

ratifikovani, i sporazume za koje je proces usva-

janja u toku. Svi bilateralni sporazumi bi trebali

biti pohranjeni u jedinstven registar/centralnu

bazu i javno dostupni svim poreznim obvezni-

cima.

Obustaviti primjenu instrukcije Porezne upra-

ve FBiH, po kojoj se za primjenu odredbi Spo-

razuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

mora dobiti zvanično tumačenje Ministarstva fi-

nansija i trezora BiH, jer je nezakonita.

Nejasna definicija “prihoda” odnosno “usluga“koje su obavljene na teritoriji Federacije, kaoosnovice na koju se obračunava porez po odbitkuFBiH: OTVORENO PITANJE

Članom 41. stav 1 Zakona o porezu na dobit

FBiH, propisano je da porez po odbitku pred-

stavlja porez koji se obračunava na prihod koji

je nerezident ostvario na teritoriji Federacije.

Stavom 3. istog člana Zakona propisano je

da je osnovica na koju se obračunava porez po

odbitku, bruto iznos koji isplaćuje rezident Fe-

deracije nerezidentu, po osnovu:

• dividendi, kamata, autorskih prava i drugih

prava intelektualnog vlasništva,

• naknade za usluge istraživanja tržista, po-

reznog savjetovanja, revizorske usluge,

• zabavnih i sportskih događaja,

• premija osiguranja, za osiguranje ili reosi-

guranje od rizika u Federaciji,

• telekomunikacijske usluge između Federa-

cije i druge države, kao i sve druge usluge

koje su obavljene na teritoriji Federacije.

U kontrolama koje provodi Porezna uprava

prisutna je tendencija da se porez po odbitku

obračunava na sve isplate prihoda, koje rezi-

dentna pravna lica vrše prema nerezidentima,

bez obzira da li su usluge obavljene u Federaciji

ili u inostranstvu.

FBiH: PREPORUKA

Usaglasiti stav 1 i stav 3 člana 41. Zakona, na

način da se jasno definiše šta je predmet opo-

rezivanja porezom po odbitku kad su u pitanju

ostale usluge, odnosno šta podrazumijeva pojam

“usluga obavljena na teritoriji Federacije”.

Komplikovana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezident-nim kompanijamaFBiH: OTVORENO PITANJE

Članom 41. stav 2 Zakona o porezu na dobit

FBiH propisano je da je rezidentni porezni ob-

veznik dužan obračunati i platiti porez po odbi-

tku u momentu isplate za prihode koje nerezi-

dent ostvari na teritoriji Federacije, te je dužan

u roku od 10 dana od dana isplate prihoda pod-

nijeti Poreznoj upravi izvještaj o obračunatom i

plaćenom porezu.

U slučaju primjene međudržavnih spora-

zuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,

koji propisuju oslobađanje od plaćanja poreza

ili propisuju nižu stopu od propisane Zakonom,

porezni obveznik je dužan dostaviti potvrdu/

dokaz da je pravno lice kome se isplata vrši, re-

53



zident države sa kojom BiH ima zaključen Ugo-

vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i iz-

javu nerezidenta – primatelja prihoda.

Ovakva zakonska regulative dovodi do ne-

potrebnog gomilanja broja poreznih prijava i

dodatne dokumentacije, koje se podnose Porez-

noj upravi, i povećava broj administrativnih pro-

cedura i dodatno opterećuje porezne obveznike.

FBiH: PREPORUKA

U stavu 2 člana 41. Zakona zadržati obavezu

obračuna i plaćanja poreza po odbitku u mo-

mentu isplate prihoda, a propisati obavezu pod-

nošenja POD obrasca u formi godišnjeg izvje-

štaja o ukupnim isplatama nerezidentima po

osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu

po odbitku, uz obavezu dostavljanja potvrde o

rezidentnosti i izjave primatelja prihoda, u slu-

čaju primjene međudržavnih Sporazuma o iz-

bjegavanju dvostrukog oporezivanja.

POREZ NA DOHODAKNejasne zakonske odredbe poreza na dohodak idoprinosa za socijalno osiguranje*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Najveći problemi u provedbi Zakona o dopri-

nosima FBiH i RS nastaju u slučajevima kada

poslodavac sa sjedištem u jednom entitetu, za-

pošljava fizičko lice sa prebivalištem u drugom

entitetu.

Zakon o doprinosima RS je propisao da je

obveznik doprinosa fizičko lice rezident RS koje

je zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica rezi-

denta RS ili pravnog i fizičkog lica sa sjedištem

u drugom entitetu, distriktu ili državi.

Ukoliko isplata ličnog primanja podliježe oba-

vezi plaćanja doprinosa, prijavljuje se i plaćaju

prema mjestu ostvarenja dohotka, što dovodi

do problema u postupku ostvarivanja određenih

prava koja pripadaju obveznicima doprinosa.

U slučaju kada zaposlenici imaju mjesto rada

u jednom entitetu, a prebivalište u drugom en-

titetu, plaćanje poreza na lična primanja se vrši

prema prebivalištu rezidenta, a za nerezidenta

prema mjestu ostvarenja prihoda.

Propisi FBiH su definisali da je obveznik do-

prinosa fizička osoba nerezident FBiH koji na te-

ritoriji FBiH u radnom odnosu kod pravne ili

fizičke osobe rezidenta FBiH.

Ako se doprinosi obračunavaju prema propi-

sima FBiH, zaposlenici sa prebivalištem u RS tada

nisu u mogućnosti da ostvare pravo na zdravs-

tveno osiguranje i na osiguranje od nezaposle-

nosti.

Ukoliko se obračun i uplata doprinosa vrši dje-

limično prema propisima FBiH, a djelimično po pro-

pisima RS, tada se praktično krše propisi FBiH.

Ministarstvo finansija FBiH je dalo tumačenje

da poslodavac se sjedištem u FBiH za zaposle-

nike koji imaju prebivalište u RS, uplatu dopri-

nosa vrši na sljedeći način:

• za penzijsko-invalidsko osiguranje da se

uplaćuje u Fond PIO/MIO FBiH,

• za zdravstveno osiguranje 9% u Fond so-

lidarnosti FBiH, a u Fond zdravstvenog osi-

guranja RS 91%,

• doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

30% Zavodu za zapošljavanje FBiH, a 70%

Zavodu za zapošljavanje RS.

Međutim, ovakav način uplate doprinosa nije

u skladu sa Zakonom o doprinosima RS, te za-

poslenici čije je prebivalište u ovom entitetu, ne

mogu ostvariti prava po osnovu osiguranja.

Zavod za zapošljavanje RS je uputio zvani-

čan dopis Službi za zapošljavanje FBiH da ovaj

Zavod neće priznavati pravo na novčanu na-

knadu licima koja su bila zaposlena kod poslo-

davca na teritoriji FBiH, a prebivalište im je u

RS, unatoč činjenici da je poslodavac platio do-

prinos za slučaj nezaposlenosti na račun Zavoda

za zapošljavanje RS.

Samo u slučaju kad je poslodavac platio sve

doprinose (kao u slučaju radnika zaposlenih u

zajedničkim organima BiH), Zavod RS će priz-

nati pravo na novčanu naknadu.

54




Sistem doprinosa treba da bude uređen na

takav način da prvenstveno omogućava ostva-

renje prava zaposlenika po osnovu osiguranja,

što se postiže usmjeravanjem doprinosa prema

mjestu prebivališta zaposlenika.

Potrebno je u Zakonu o doprinosima FBiH,

RS i BD precizirati obavezu plaćanja doprinosa

za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivali-

štem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak

ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao

i mjesto i način ostvarivanja njihovih socijalnih

prava (zdravstveno, penziono, dječji doplatak,

nezaposlenost).

Komplikovana procedura podnošenja prijava zaporez na dohodak i doprinose u RSRS: OTVORENO PITANJE

Uplata poreza na dohodak se vrši prema op-

štini prebivališta obveznika, na način da se

uplata vrši na jedinstveni račun javnih prihoda,

sa istom oznakom vrste prihoda, istim perio-

dom za koji se vrši uplata, uz jedinu razliku –

šifre opštine.

Izmjenama Zakona o doprinosima RS-a koji

je u primjeni od 01. 02. 2011. godine, propi-

sano je da se doprinosi prijavljuju do kraja te-

kućeg mjeseca za prethodni mjesec, a da se

uplata doprinosa vrši u momentu isplate ličnog

primanja. U slučaju da nije izvršena isplata lič-

nog primanja, poslodavac je dužan izvršiti upla-

tu doprinosa najkasnije dva mjeseca po isteku

mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju.

Poreska prijava za doprinose – Obrazac

1002 se podnosi najkasnije do kraja mjeseca za

prethodni mjesec, na kojoj je isplatilac dužan

naznačiti da li je lično primanje isplaćeno ili nije.

Ovakav način plaćanja i podnošenja pore-

skih prijava nameće isplatiocima vođenje obim-

nih paralelnih evidencija, dovodi do dodatnih

troškova, usporava efikasnost i otvara moguć-

nost grešaka, kako kod isplatioca prihoda, tako

i kod banaka.

RS: PREPORUKA

Pojednostaviti proceduru podnošenja pore-

skih prijava u RS, iz razloga što se posebno po-

dnosi Prijava za porez na dohodak, a posebno

Prijava za doprinose (Obrazac 1002). Razlika iz-

među ove dvije prijave je u tome što se u Prijavi

za doprinose ne popunjavaju podaci o umanje-

nju poreske osnovice po osnovu poreske kar-

tice, poreska osnovica i iznos poreza, a u Prijavi

za porez se ne popunjavaju podaci o iznosu po-

jedinačnih doprinosa, a svi ostali podaci su

identični i iskazuju se i u Prijavi za porez i u Pri-

javi za doprinose.

Komplikovana procedura plaćanja poreza i doprinosa i neopravdano veliki broj platnih naloga 6

FBiH: OTVORENO PITANJE

Prisutna je kompleksnost procesa uplate ja-

vnih prihoda koje je poslodavac, odnosno fizi-

čka osoba kao obveznik uplate doprinosa, pore-

za i naknada, obavezan plaćati prilikom isplate

plaće. Postoji veliki broj vrsta prihoda i različiti

nivoi vlasti koji propisuju obavezu plaćanja ja-

vnih prihoda. Poslodavci moraju plaćati obave-

zne doprinose, porez na dohodak i naknade za

svoje zaposlenike na različite bankovne račune,

u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslo-

davca ili prebivališta zaposlenika. To je vremen-

ski zahtjevno i izuzetno mnogo košta.

FBiH : PREPORUKA

Implementirati jednostavniji način transferi-

sanja javnih prihoda koje poslodavac uplaćuje,

uz isplatu plaće prema krajnjim korisnicima na

način da se smanji broj uplatnih naloga, a da se

pri tome ni u kom slučaju ne krše ustavne i za-

konske odredbe koje utvrđuju pripadnost javnih

55


6 Ova preporuka dolazi od USAID TAF projekta, koja je trenutno jednim svojim dijelom u implementaciji. Članovi VSI su

također, saglasni sa objavljivanjem ovog problema u sklopu Bijele knjige za 2012/13 godinu.


prihoda i kriterije njihove podjele. Ova aktivnost

je sukladna opredjeljenju vlade Federacije FBiH

na stvaranju povoljne klime za domaća i ino-

zemna ulaganja.

Federalno ministarstvo financija je u suradnji

s USAID osmislio projekt pojednostavljenja pla-

ćanja javnih prihoda sa ciljem nastavka aktiv-

nosti koje su provedene u sklopu prethodnih

USAID-programa. Uzimajući u obzir mogućnost

najbrže implementacije, bez promjena zakona,

nedostatke i rizike drugih opcija, kao i vrijeme

pružanja tehničke pomoći USAID-projekta Fe-

deralnom ministarstvu finansija/financija, naj-

bolja primjenjiva opcija je ona kojom se sma-

njuje prosječan broj uplatnica sa broja deset na

pet. Ova opcija predstavlja inicijalnu, prijelaznu

fazu, kako bi na kraju čitavog procesa ostala

samo jedna uplatnica za sve vrste uplata. Kan-

tonalni trezori vršit će raspodjelu sredstava

prema kantonima i općinama. Na taj način će

se za poslodavce ukupni troškovi bankovnih

provizija, kao i utrošak vremena potrebnog za

popunjavanje uplatnica, u prosjeku smanjiti za

44%, i broj uplatnica će biti upola manji (sa

deset u prosjeku na 5). Također će se znatno

popraviti rangiranje BiH u studiji Svjetske banke

„Doing Business“.

Potrebno je da Federalno ministarstvo finan-

sija/financija donese izmjene i dopune podzakon-

skih akata kojima će se stvoriti pravni okvir za

ispunjenje ovih ciljeva, kao i da nastavi raditi na

poboljšanju ažurnosti i preciznosti baze podata-

ka koja će biti osnova za software. USAID je di-

zajnirao i razvio software za podjelu prihoda sa

zbirnih računa na račune krajnih korisnika koji

će se implementirati kad se postigne zadovolja-

vajuća ažurnost i preciznost baze podataka.

Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana koji su stekli status rezidenta u BiHFBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE

U FBiH, RS i BD nejasne su zakonske odredbe

za oporezivanje stranih državljana koji su stekli

status rezidenta po osnovu radnog angažmana

kod poslodavca u BiH, a ostaju na obaveznom

socijalnom osiguranju u matičnoj zemlji. Zbog

različitih sistema socijalnog osiguranja u matič-

noj zemlji iz koje dolazi uposlenik u BiH, nije

jasno da li i koji doprinosi koje uposlenik plati u

matičnoj zemlji mogu biti priznati za umanjenje

porezne osnovice u FBiH ili RS. Prema Zako-

nima o porezu na dohodak FBiH, RS i BD stranci

koji imaju status rezidente plaćaju porez na

ukupno ostvareni dohodak, dakle dohodak od

lokalnog poslodavca i dohodak od matične kom-

panije. S tim u vezi moraju imati pravo na po-

rezne odbitke kao i ostali porezni obveznici sa

prebivalištem u FBiH, RS ili BD.

FBiH, RS i BD: PREPORUKA

Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije

propise koji regulišu oporezivanje stranih držav-

ljana, koji ostaju na obaveznom socijalnom osi-

guranju u matičnoj zemlji, a imaju status

rezidenta u BiH.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljenoposlovanje u BiH*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Zakonom o PDV-u BiH u članu 53. propisana

je mogućnost povrata ulaznog poreza obraču-

natog stranim licima koja nemaju uspostavljeno

poslovanje u BiH na promet dobara i usluga,

koji su izvršili obveznici iz BiH ili obračunatog

na uvezenu robu u BiH. Pravilnikom o primjeni

Zakona o PDV-u, članom 93. je dalje propisano

da strana pravna lica koja nemaju registrovano

poslovanje u BiH (prijevoznici, lica koja izlažu

robu na sajmovima, avioprijevoznici i sl.), a

koja kupe dobra i prime usluge od poreznih ob-

veznika sa područja BiH, a vezano za obavljanje

djelatnosti u inozemstvu, imaju pravo na povrat

PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose

Upravi za indirektno oporezivanje BiH (u daljem

tekstu UIO BiH). Kako su ovim Pravilnikom

56



obuhvaćeni samo prijevoznici, lica koja izlažu

robu na sajmovima, avioprijevoznici i slično, u

praksi se dešava da UIO BiH odbija zahtjeve za

povrat PDV-a koji podnose strana lica, koja nisu

specifično navedena u Pravilniku. Ovdje se daje

veća prednost Pravilniku kao provedbenom aktu

u odnosu na Zakon o PDV koji ima veću pravnu

snagu. Pri tome se UIO BiH ne upušta u razma-

tranje koja su to “slična” lica na koja se nave-

dena odredba Pravilnika, također, odnosi.

Nadalje, javno nije dostupan spisak zemalja,

niti procedure po kojoj domaća pravna lica,

PDV-obveznici mogu dobiti povrat PDV-a.


UIO BiH treba postupati u skladu sa Zako-

nom o PDV i odobriti povrat PDV-a svim licima

koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i

koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom.

Sva eventualna ograničenja u povratu PDV-a

stranim licima treba definisati Zakonom o PDV

i samo dalje razraditi i pojasniti Pravilnikom o

primjeni Zakona o PDV. UIO BiH, također, treba

pojasniti koja su to „slična” strana lica nave-

dena u Pravilniku koja imaju pravo na povrat

PDV-a obračunatog i plaćenog u BiH. Pojašnje-

nje treba biti u skladu sa EU-direktivama u vezi

sa indirektnim oporezivanjem, odnosno u skla-

du sa načinom povrata PDV-a u zemljama EU

koje primjenjuju navedene direktive. Objaviti

spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV za

domaća pravna lica, PDV-obveznike.

Izdavanje mišljenja od strane UIO BiH*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Članom 50. Zakona o postupku indirektnog

oporezivanja i članom 4. Uputstva o uslovima i

postupku davanja mišljenja definisan je vre-

menski okvir u kome se može podnijeti zahtjev

za izdavanje mišljenja, odnosno da se ne može

podnijeti u slučaju kada je određena radnja već

preduzeta, tj. PDV-prijava podnesena. Ovim se

poreskim obveznicima uskraćuje mišljenje, od-

nosno stav UIO BiH oko rješavanja određenih

dilema, u momentu njihovog nastanka jer su

neke radnje već započete. Mišljenja i stavovi se

ne objavljuju na internetskoj stranici UIO BiH,

a često se stavovi različitih službi/sektora UIO,

po istom PDV-problemu, razlikuju što stvara di-

lemu i dovodi u zabludu poreske obveznike.


Član 50. Zakona o postupku indirektnog

oporezivanja i član 4. Uputstva o uslovima i po-

stupku davanja mišljenja treba izmijeniti na

način da se mišljenje može tražiti u svim sluča-

jevima do momenta početka postupka kontrole,

bilo potpune ili djelomične.

Data mišljenja, sa rezimiranim tekstom pret-

hodno postavljenog pitanja, trebalo bi objavlji-

vati na internetskoj stranici UIO BiH, s tim da se

ne moraju objavljivati podaci o obvezniku kome

je dato mišljenje. Na ovaj način bi se ostvarila

jedna od funkcija UIO BiH, čiji rad treba da

bude transparentan, a to bi omogućilo bolju in-

formisanost poreskih obveznika i dosljednu pri-

mjenu poreskih zakona.

ZAKON O POREZU NA DOBIT Zakon nije jasno precizirao šta su realizovani dobici / gubici, prihodi / rashodi, koji ne ulaze uporesku osnovicu* RS: OTVORENO PITANJE

Zakon o porezu na dobit RS (u daljem tekstu

Zakon) se poziva na obračunsku metodu u po-

stupku utvrđivanju poreskih prihoda i rashoda,

što je u skladu sa računovodstvenim propisima.

Međutim, članom 6. Zakona definisano je da se

u postupku utvrđivanja poreske osnovice uklju-

čuju svi prihodi iz bilo kojeg izvora, izuzev pri-

hoda iz člana 7, i nije napravljena razlika izme-

đu realizovanih i nerealizovanih prihoda.

Samo je prihod/rashod po osnovu obračun-

skih kursnih razlika na dan bilansiranja (kao

jedna od vrsta nerealizovanog prihoda/rashoda)

izuzet od uključivanja u poreske prihode, odno-

57



sno rashode (član 14. Zakona), pozivajući se na

„stvarno primljene prihode, odnosno plaćene

troškove kursnih rashoda“. Problem je neuskla-

đenost člana 14. sa članom 6. Zakona. Ostali

nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/

gubici nisu jasno definisani Zakonom, mada su

isti kroz Pravilnik o primjeni Zakona pojašnje-

ni.

RS: PREPORUKA

Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sa članom

14.) i izmijeniti i dopuniti Zakon tako da se pre-

ciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odno-

sno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osno-

vicu.

Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih jedinica koji imaju sjedište u drugom entitetu iBD*FBiH: OTVORENO PITANJE

Član 35. Zakona o porezu na dobit FBiH pro-

pisuje da se obvezniku-rezidentu umanjuje obra-

čunati i plaćeni porez na dobit, koji je njegova

nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit

izvan teritorija Federacije, a u BiH, a koja je

uključena u dobit obveznika.

Postojanje razlika u tretmanu pojedinih vrsta

rashoda (rezervisanja kod banaka, sumnjiva i

sporna potraživanja i sl.) prema Zakonima o

porezu na dobit FBiH, RS i BD, kao i različito de-

finisanje poreskog obveznika, i obveznika pla-

ćanja poreza na dobit dovodi do situacije da se

za isti iznos ostvarene dobiti u RS i BD plaća

veći iznos poreza, koji se u konačnici odbija od

porezne obaveze kompanije koja ima sjedište u

Federaciji.

Nadalje, Zakonom o porezu na dobit RS i

BD, članom 48. i 37, dato je ovlaštenje da mi-

nistar finansija entiteta može, u sporazumu sa

ministrom finansija Federacije BiH, odrediti da

se podnosi jedinstvena porezna prijava nadlež-

nom poreznom organu prema sjedištu poreznog

obveznika, a da se plaćanje poreza na dobit pre-

ma drugom entitetu ili DB vrši u skladu sa udje-

lom u bruto prihodima koje porezni obveznik

ostvari u poslovnim jedinicama.

FBiH: PREPORUKA

Harmonizirati propise koji se odnose na opo-

rezivanje poslovnih jedinica.

Predložiti u Zakonu o porezu na dobit Fede-

racije BiH uvođenje člana zakona, koji će kao u

zakonima RS i DB, predstavljati osnov za mo-

gući sporazum između ministarstava o moguć-

nosti podnošenja jednog poreznog bilansa,

prema sjedištu pravne osobe i plaćanje poreza

na dobit prema drugom entitetu ili DB, u skladu

sa udjelom u bruto prihodima koje porezni ob-

veznik ostvari u poslovnim jedinicama.

RS: OTVORENO PITANJE

Članom 34. Zakona o porezu na dobit Fede-

racije BiH, poslovne jedinice nerezidenata koji

imaju sjedište van Federacije, a u Bosni i Her-

cegovini, oslobođene su plaćanja poreza na

dobit, za onu koju ostvare poslovanjem na teri-

toriji Federacije, uz obavezu podnošenja Prijeve

za porez na dobit.

Prema Zakonu o porezu na dobit BD, dobit

ostvarena u BD se oporezuje po stopi od 10%.

Prema odredbama Zakona o porezu na dobit

i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit

u FBiH, proizlazi da su pravna lica sa područja

RS i BD, koja na području FBiH imaju registro-

vanih više lokacija na kojima obavljaju poslovnu

aktivnost (prodavnica, poslovnica, kiosk, itd.),

za svaku tu lokaciju dužna sačiniti poresku pri-

javu i poreski bilans i podnijeti je nadležnoj po-

reznoj ispostavi, što otežava poslovanje pores-

kih obveznika.

Ovu odredbu treba usaglasiti sa RS. U slu-

čajevima kada pravno lice sa područja FBiH i BD

obavlja djelatnost na više lokacija na području

RS, podnosi jednu poresku prijavu prema mje-

stu poslovanja koje je odredilo kao glavno mje-

sto poslovanja u RS.

58



RS: PREPORUKA

U Zakonu o porezu na dobit RS ukinuti opo-

rezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u dru-

gom entitetu, odnosno BD, ili obezbijediti prim-

jenu člana 48. Zakona o porezu na dobit, odno-

sno da se podnosi jedinstvena poreska prijava

prema sjedištu pravnog lica, a da se porez na

dobit plaća srazmjerno udjelu u ostvarenom

bruto prihodu, koje poreski obveznik ostvari na

teritoriji drugog entiteta ili BD.

Različito entitetsko regulisanje porezno dopustivih rashoda po osnovu općih i posebnihrezervisanja za potencijalne kreditne gubitkekod banakaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Entitetski zakoni o porezu na dobit na različit

način regulišu oporezivanje općih i posebnih re-

zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod

banaka. Različite su i osnovice oporezivanja i

sama visina poreznog opterećenja, što se vidi

iz sljedećeg:

• opća rezervisanja se u FBiH priznaju u po-

reznom bilansu najviše do 20% (računo-

vodstvene) dobiti koja je iskazana u bilan-

su uspjeha, dok se ova rezervisanja u RS

priznaju, takođe, do 20% ali od (druga-

čije) porezne osnovice koja predstavlja

razliku između usklađenih prihoda i uskla-

đenih rashoda,

• posebna rezervisanja se u FBiH u cijelom

iznosu priznaju u poreznom bilansu, kao

porezno priznati rashod, dok se u RS (kao

i kod općih rezervisanja) priznaju samo do

20% od (drugačije) porezne osnovice,

koja predstavlja razliku između usklađenih

prihoda i usklađenih rashoda.

Različito entitetsko regulisanje porezno do-

pustivih rashoda, po osnovu općih i posebnih

rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke

kod banaka, odražava se na različito utvrđiva-

nje porezne obaveze u entitetskim poreznim

obrascima. Ovo se nepovoljno odražava na fi-

nansijsko poslovanje bankarskih grupacija koje

djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine

kao jedinstvenom ekonomskom prostoru. Sve

bh. banke uglavnom posluju u oba entiteta, te

smatramo da bi opisane razlike trebalo anulirati

kroz usaglašavanje entitetskih zakona o porezu

na dobit, na način da se jednoobrazno tretiraju

porezno dopustivi rashodi po osnovu obje vrste

rezervisanja.

Opisani problem se reflektuje i na neracio-

nalno i neobjektivno “prelijevanje” poreza na

dobit iz jednog u drugi entitet, baš zbog činje-

nice da su rezervisanja kod banaka daleko naj-

veća bilansna stavka koja podliježe poreznom

tretmanu. Do toga dolazi prilikom primjene za-

konske odredbe, kojom je propisano otklanja-

nje dvostrukog oporezivanja dobiti ostvarene u

drugom bh. entitetu (ili BDBiH) putem korište-

nja tzv. poreznog kredita.


Na nivou entiteta i DB harmonizirati propise

koji regulišu oporezivanje opštih i posebnih re-

zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod

banaka.

Nejasna definicija izvoza kao predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit FBiH: OTVORENO PITANJE

Članom 31. Zakona o porezu na dobit u Fe-

deraciji BiH propisano je da obveznik koji je u

godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvo-

zom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog

prihoda, oslobađa se plaćanja poreza na dobit

za tu godinu.

Članom 25. Pravilnika o primjeni Zakona o

porezu na dobit propisano je da za priznavanje

oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po

osnovu izvoza, porezni obveznik je dužan uz

porezni bilans dostaviti i kopiju obrasca - Stati-

stički aneks godišnjeg računovodstvenog izvje-

štaja, kao dokaz o postignutom cenzusu.

59



Statistički aneks godišnjeg računovodstve-

nog izvještaja ukupne prihode dijeli na prihode

ostvarene na domaćem i prihode ostvarene sa

inozemnog tržišta.

Prema mišljenjima Ministarstva finansija i

Porezne uprave FBiH, prihodi ostvareni po

osnovu izvoza usluga različito se tumače, i

osporava se pravo na korištenje olakšice kom-

panijama koje ostvare prihod po osnovu usluga

pruženih ino-kompanijama, matičnim kompani-

jama ili drugim povezanim pravnim licima, iako

su prihodi ostvareni direktno iz inozemstva.

FBiH: PREPORUKA

Zakonom precizno definisati izvoz u smislu

poreskog oslobađanja, da li se odnosi i na pri-

hode ostvarene po osnovu usluga, a Pravilni-

kom propisati šta je potreban dokaz da je

cenzus ostvaren, npr. ukupna vrijednost izvoza

prema ovjerenim izvoznim carinskim deklaraci-

jama i sl.

Transferne cijene FBiH: OTVORENO PITANJE


deraciji BiH, koji se odnosi na transferne cijene,

propisano je da se povezanim licem sa obvez-

nikom smatra ono fizičko lice ili pravno lice u

čijim se odnosima sa obveznikom javlja moguć-

nost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslo-

vne odluke. Dalje se navodi da se značajnijim

utjecajem smatra uzajamno veliki obim kupo-

prodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način

stečena kontrola nad upravljanjem.

Na osnovu navedene definicije zaključuje se

da se sva lica, bez obzira gdje je njihovo sje-

dište, smatraju povezanim licima što povlači

analizu usklađenosti transfernih cijena i poten-

cijalno duplog oporezivanja unutar teritorije

FBiH, što nije smisao propisa o transfernim ci-

jenama koji su uvedeni u svijetu radi sprječa-

vanja neopravdanog odliva poreskih sredstava

van državne teritorije.

Ovakvo definisanje povezanosti ostavlja mno-

go prostora za subjektivno zaključivanje, kako

poreskim obveznicima koji bi mogli izbjegavati

prijavljivanje transakcija sa povezanim licima,

tako i Poreskoj upravi,koja bi trebala da utvrdi

da li je zavisnost zaista i postojala.

Ekonomska je suština transakcije između

povezanih lica koja posluju na teritoriji Federa-

cije, iskazivanje prihoda kod jednog povezanog

lica uz isti iznos iskazanih rashoda kod drugog.

U situaciji kada oba pravna lica posluju po-

zitivno i nisu oslobođena plaćanja poreza na

dobit po nekom osnovu, efekat transakcije iz-

među povezanih lica je neutralan.

FBiH: PREPORUKA

Zakonom jasno definisati kriterije po kojima

se lica smatraju povezanim licima (preuzeti de-

finiciju povezanih lica iz OECD smjernica). Za-

konom propisati da se ne utvrđuju transferne

cijene među povezanim licima ako oba posluju

na teritoriji Federacije i ostvaruju dobit.

FBiH: OTVORENO PITANJE


deraciji BiH, koji se odnosi na metode utvrđiva-

nja transfernih cijena, definiše se da se kod

utvrđivanja cijene transakcije po principu “van

dohvata ruke” koriste uporedive cijene na trži-

štu, a kada to nije moguće, metoda koštanja

uvećana je za uobičajenu zaradu.

Ove dvije metode nisu dovoljne da bi se

utvrdio pravilan raspon transfernih cijena. Zakon

o porezu na dobit FBiH ne definiše koja je doku-

mentacija dovoljna i potrebna da bi se dokazalo

da li su cijene u transakcijama sa povezanim li-

cima u skladu sa principom van dohvata ruke.

FBiH: PREPORUKA

Zakonski akt treba omogućiti primjenu svih

metoda definisanih OECD modelom i propisati

koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje

transfernih cijena kompanije.

60



ZAKON O AKCIZAMAPlaćanje akciza unaprijed (član 23. Zakona)BiH: OTVORENO PITANJE

Prema Zakonu o akcizama, član 23. za du-

hanske proizvode porezni obveznik dužan je

platiti akcizu u trenutku preuzimanja akciznih

markica. Plaćanje akciza unaprijed otežava po-

slovanje duhanskih kompanija u BiH te nega-

tivno utiče na njihovu likvidnost. Situacija će

postajati sve složenija sa podizanjem akciza na-

rednih godina, kako Bosna i Hercegovina bude

harmonizirala svoje poreze sa preporukama Eu-

ropske unije. Duhanske kompanije, prilikom

preuzimanja akciznih markica, obavezne su pla-

titi puni iznos akciza, te takvim davanjem za-

mrzavaju obrtna sredstva, čekajući povrat ulo-

ženog novca i do dva mjeseca nakon što je dr-

žavi plaćena akciza.

Dosadašnja praksa naplate akciza unaprijed

nije pridonosila poboljšanju tržišnih uvjeta te

dovodi proizvođače duhanskih proizvoda u ne-

povoljan položaj. Napominjemo da proizvođači

ostalih akciznih roba ne plaćaju akcize unapri-

jed, već neposredno pred potrošnju. Ne postoji

jasan ili naveden razlog za poseban tretman du-

hanskih proizvoda.

Akcize po svojoj suštini su porez na potro-

šnju, te u tom smislu niti ne mogu biti naplaći-

vane mnogo prije nego što će se prodaja/po-

trošnja desiti.

BiH: PREPORUKA

UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za

usvajanje amandmana na Zakon o akcizama

prema kojem će se akciza na duhanske prera-

đevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo

plaćanje. Na temelju prosjeka od oko dva mje-

seca od momenta preuzimanja akciznih mar-

kica, do momenta prometovanja duhanskim

prerađevinama, predlažemo da se kao rok za

plaćanje akcize na duhanske prerađevine pro-

piše period od 60 dana od dana preuzimanja

akciznih markica.

Izmjenom postojećeg člana 23. Zakona o

akcizama, državni proračun ne bi bio ugrožen

niti u jednom aspektu, a sigurnost naplate ak-

ciza garantirao bi mehanizam bankovne garan-

cije, koju bi kompanije predočile Upravi za

indirektno/neizravno oporezivanje.

Tražene izmjene Zakona pridonijele bi učin-

kovitijem poslovanju svih duhanskih kompanija

u BiH koje, kao veliki poreski obveznici, zna-

čajno pridonose dugoročnoj stabilnosti držav-

nog proračuna.

Retroaktivno plaćanje akciza 1. januara (član 45. Zakona)BiH: OTVORENO PITANJE

Prema Zakonu o akcizama jasno se definira

(član 4.) da je „predmet oporezivanja promet

akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i

Hercegovini kada proizvođač prvi put njima pro-

metuje i/ili uvozi akcizne proizvode u BiH”. Me-

đutim, ovaj član 45. Zakona o akcizama potpu-

no je proturječan članu 4. jer je prema njemu

poreski obveznik dužan da plati razliku u akcizi

na robu zatečenu na zalihama 1. januara.

Član 45. smatramo diskriminatornim prema

duhanskim proizvođačima, jer retroaktivno pla-

ćanje onoga što je već jednom plaćeno, sma-

tramo štetnom stavkom u ovom Zakonu i prav-

no neutemeljenom kategorijom.

Ova vrsta dodatnog oporezivanja istog proiz-

voda je nepoznata u pozitivnoj evropskoj pra-

ksi. U većini evropskih zemalja predviđena je

prodaja cigareta po cijeni navedenoj na kutiji

sve dok se zalihe ne potroše. Praksa u zem-

ljama regije je da se prilikom promjene akcize

kreira inventurna lista robe na zalihama kao

kontrolni mehanizam, ali bez obaveze plaćanja

razlike u akcizama na postojeće zalihe.

BiH: PREPORUKA

UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za

ukidanje iz Zakona o akcizama, član 45. i oba-

vezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu

61



koja se zatekne na zalihama 1. januara. Pri-

mjena novih povećanih poreza/akciza treba se

odnositi na robu kojom prvi put prometuju

proizvođači u BiH ili uvoznici u BiH.

Ova izmjena Zakona, pored pravednog opo-

rezivanja, osigurala bi i rasprodaju starih zaliha

po starim cijenama što bi doprinijelo regulaciji

tržišta na temelju stabilne potražnje i ponude.

To bi istovremeno kreiralo ohrabrujući ambijent

u oblasti oporezivanja i legislativne usklađenosti

sa praksama zemalja EU.

62



• Primjena međudržavnih spora-zuma o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja u BiH.

• Nejasna definicija “prihoda”,odnosno “usluga“ koje su obav-ljene na teritoriji Federacije,kao osnovice na koju se obra-čunava porez po odbitku.

• Komplikovana procedura pod-nošenja POD obrazaca za sva-ku isplatu prihoda nerezident-nim kompanijama.

• Svi podaci o međunarodnim sporazu-mima treba da budu pohranjeni u je-dinstvenu bazu i javno dostupni. Obustaviti primjenu instrukcije Pore-zne uprave FBiH, po kojoj se za prim-jenu odredaba Sporazuma mora dobitizvanično tumačenje MFT BiH.

• Usaglasiti st. 1 i 3 člana 41. Zakona oporezu na dobit FBiH, jasno definisatišta je predmet oporezivanja porezompo odbitku kad su u pitanju ostaleusluge, odnosno šta podrazumijevapojam “usluga obavljena na teritorijiFederacije”.

• Propisati obavezu podnošenja PODobrasca u formi godišnjeg izvještaja oukupnim isplatama nerezidentima poosnovu usluga, obračunatom i plaće-nom porezu po odbitku, uz obavezudostavljanja potvrde o rezidentnosti iizjave primatelja prihoda, u slučajuprimjene međudržavnih sporazuma oizbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja.

• Ministarstvo finansija i tre-zora BiH,

• Poreska uprava FBiH,• Ministarstvo finansija FBiH,• Ministarstvo finansija RS.

• Ministarstvo finansija FBiH.

• Ministarstvo finansija FBiH.

POREZ NA DOHODAK

o Nejasne zakonske odredbe po-reza na dohodak i doprinosa zasocijalno osiguranje.

o Komplikovana procedura pod-nošenja prijava za porez nadohodak i doprinose u RS-u.

o Precizirati u Zakonu o doprinosima en-titeta i BD obavezu plaćanja doprinosaza socijalno osiguranje fizičkih lica saprebivalištem na teritoriju FBiH, RS iBD, a koji dohodak ostvaruju u drugojadministrativnoj jedinici, kao i mjestoi način ostvarivanja njihovih socijalnihprava.

o Pojednostaviti proceduru podnošenjaporeskih prijava u RS-u, na način dase prijava za porez na dohodak i pri-

o Ministarstvo finansija FBiH,o Ministarstvo finansija RS,o Direkcija za finansije BD.

o Poreska uprava RS.


63



o Komplikovana procedura pla-ćanja poreza i doprinosa i ne-pravdano veliki broj platnih na-loga.

o Nejasne procedure oporeziva-nja stranih državljana koji sustekli status rezidenta u BiH.

java za doprinose ne podnose pose-bno, jer su podaci koji se popunjavajuu prijavama gotovo identični i time seizbjegne vođenje paralelnih evidencijaza isplatioce.

o Pojednostaviti proces uplate javnihprihoda, jer dosadašnji način uplateobaveznih doprinosa, poreza na doho-dak i naknade za uposlenike na razli-čite bankovne račune u zavisnosti odvrste prihoda, sjedišta poslodavca iliprebivališta zaposlenika je vremenskizahtjevno i izuzetno mnogo košta.

o Izvršiti harmonizaciju i donijeti detalj-nije propise koji regulišu oporezivanjestranih državljana, koji ostaju na oba-veznom socijalnom osiguranju u ma-tičnoj zemlji, a imaju status rezidentau BiH.

o Poreska uprava FBiH.

o Ministarstvo finansija FBiH,o Ministarstvoo finansija RS,o Direkcija za finansije BD.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

o Povrat PDV-a licima koja ne-maju uspostavljeno poslovanjeu BiH.

o Izdavanje mišljenja Uprave zaindirektno oporezivanje BiH.

o Zakonom o PDV-u definisati eventu-alna ograničenja u povratu PDV-astranim licima, te Pravilnikom o pri-mjeni Zakona o primjeni PDV detaljnopojasniti koja su to „slična“ strana licakoja imaju pravo na povrat PDV-a uBiH. Pojašnjenja trebaju biti u skladusa EU direktivama. Objaviti spisak ze-malja iz kojih je moguć povrat PDV-a.

o Davanja mišljenja treba izmijeniti nanačin da se mišljenje može tražitiusvim slučajevima do momenta poče-tka postupka kontrole, bilo potpune ilidjelimične, te objavljivati ih na zvanič-noj stranici UIO.

o Ministarstvo finansija i tre-zora BiH,

o Uprava za inidrektno opo-rezivanje BiH.



o Zakon nije jasno precizirao štasu realizovani dobici/gubici, pri-hodi/rashodi, koji ne ulaze uporesku osnovicu.

o Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sačlanom 14) i izmijeniti i dopuniti Za-kon, tako da se preciziraju svi nerea-lizovani prihodi/rashodi, odnosno do-bici/gubici koji ne ulaze u poreskuosnovicu.

o Ministarstvo finansija RS,o Poreska uprava RS.


64



o Nejednaka praksa oporeziva-nja PJ koji imaju sjedište udrugom entitetu i BD.

o Različito entitetsko regulisanjeporezno dopustivih rashoda poosnovu općih i posebnih rezer-visanja za potencijalne kredi-tne gubitke kod banaka.

o Nejasna definicija izvoza kaopredmeta oslobađanja od pla-ćanja poreza na dobit.

o Harmonizirati propise koji se odnosena oporezivanje PJ, te u Zakonu o po-rezu na dobit FBiH ugraditi član koji ćepredstavljati osnov za mogući spora-zum između ministarstava o moguć-nosti podnošenja jednog poreznogbilansa, prema sjedištu pravne osobe,i plaćanje poreza na dobit prema dru-gom entitetu ili BD. U RS-u ukinutioporezivanje PJ čije je sjedište prav-nog lica u drugom entitetu ili BD, iliobezbijediti primjenu člana 48. Za-kona o porezu na dobit.

o Na nivou entiteta i DB harmoniziratipropise koji regulišu oporezivanje op-štih i posebnih rezervisanja za poten-cijalne kreditne gubitke kod banaka.

o Zakonom precizno definisati izvoz usmislu poreskog oslobađanja, da li seodnosi i na prihode ostvarene poosnovu usluga, a Pravilnikom propisatišta je potreban dokaz da je cenzusostvaren.

o Ministarstvo finansija FBiH,o Poreska uprava FBiH,o Ministarstvo finansija RS,o Poreska uprava RS.

o Ministarstvo finansija FBiHo Ministarstvo finansija RS


• Transferne cijene

o Zakonska definicija povezanoglica sa obveznikom, na osnovukoje se zaključuje da se svalica bez obzira gdje je njihovosjedište, smatraju povezanimlicima, povlači analizu usklađe-nosti transfernih cijena i poten-cijalno duplog oporezivanjaunutar teritorije FBiH. Ovakvodefinisanje povezanosti ostav-lja prostora za subjektivna tu-mačenja, kako poreskih obvez-nika tako i poreskih uprava.

o Postojeće dvije metode u Zako-nu o porezu na dobit za utvrđi-vanje transfernih cijena nisudovoljne da bi se utvrdio pravi-lan raspon transfernih cijena.

o Zakonom jasno definisati kriterije pokojima se lica smatraju povezanim li-cima (preuzeti definiciju povezanihlica iz OECD smjernica). Zakonompropisati da se ne utvrđuju transfernecijene među povezanim licima ako obaposluju na teritoriji Federacije i ostva-ruju dobit.

o Zakonski akt treba omogućiti primje-nu svih metoda definisanih OECD mo-delom i propisati koja je dokumenta-cija potrebna za dokazivanje transfer-nih cijena kompanije.




65



ZAKON O AKCIZAMA

o Izmjena člana 23. Zakona oakcizama - plaćanje akciza una-prijed.

o Ukidanje člana 45. Zakona oakcizama – retroaktivno plaća-nje akciza 1. januara.

o Pokrenuti procedure za usvajanjeamandmana na Zakon, prema kojemće se akciza na duhanske prerađevineplaćati sa utvrđenim rokom na odlo-ženo plaćanje.

o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana45. i obavezu plaćanja razlike u posto-jećoj akcizi na robu koja se zatekne nazalihama 1. januara. Nova, povećanaakciza treba se odnositi na robu kojomproizvođači ili uvoznici u BiH prvi putprometuju.




6.3. RADNO PRAVOUVOD

U 2012. godini imamo jako alarmantnu si-

tuaciju kada je u pitanju regulatorni okvir u

oblasti tržišta rada u BiH. Kako smo već isticali

u Bijeloj knjizi za 2009. godinu, veliki problem

i prepreku za strane investitore predstavlja ne-

usklađenost radno-pravnog zakonodavstva u

Bosni i Hercegovini.

Ovakva situacija predstavlja veliki izazov za

kompanije koje posluju na području cijele zem-

lje, a u praksi kao rezultat primjene različitih

zakona i propisa, dolazi do nejednakog tret-

mana uposlenika u kompaniji.

Najčešće se problemi javljaju kod pitanja ve-

zanih za minuli staž, obračun i isplaćivanje na-

knade za vrijeme bolovanja, za vrijeme poro-

diljskog odsustva, ali i kod mnogih drugih pita-

nja vezanih za radno-pravno zakonodavstvo.

Poseban problem predstavlja različito tuma-

čenje nadležnih sudova ionako komplikovanih i

različitih zakonskih rješenja određenih pitanja

iz radno-pravnih odnosa, što rezultira velikim

stepenom nesigurnosti i za poslodavce i za za-

poslenike kada je u pitanju sudska zaštita u

oblasti radnog prava.

Postoji veliki broj slučajeva iz sudske prakse

gdje u situacijama kada je riječ o predmetima

sa istim činjeničnim i pravnim osnovom (npr.

radni sporovi po tužbama više zaposlenika pro-

tiv istog poslodavca ili tužbama zaposlenika razli-

čitih poslodavaca, ali po istim pravnim i činje-

ničnim osnovama), sudovi zauzimaju potpuno

različite stavove i donose oprečne presude, pri

čemu dovode do diskriminacije s jedne strane

zaposlenika, a s druge strane poslodavaca.

Ovakve situacije se uglavnom dešavaju zbog

različitog tumačenja odredaba zakona, te kolek-

tivnih ugovora, koji nedovoljno jasno definišu i

regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa.

U cilju eliminisanja nesigurnosti u pogledu

navedenog, smatramo da je pored usklađivanja

zakonskih rješenja u oblasti radnog prava u

Bosni i Hercegovini, krucijalno i pitanje ade-

kvatnog tumačenja zakonskih rješenja. Odno-

sno, smatramo da bi zakonodavac u principu

trebao da, nakon donošenja zakona, radi lakšeg

razumijevanja i primjene donesenih zakona, uz

iste obezbijedi i šire obrazloženje i tumačenje

odredbi koje su istim zakonom propisane. Ovo

je neophodno kako bi se izbjegla dijametralno

suprotna tumačenja pojedinih zakonskih

odredbi, a i pomoglo bi sudovima, koji moraju

tumačiti ove zakonske odredbe i donositi pre-

sude u pojedinačnim slučajevima koje ne smiju

biti u istoj pravnoj stvari različite od jednog do

drugog općinskog suda, od jednog da drugog

kantonalnog suda itd.

ISKUSTVA:


Naknade plate zaposlenicima koji su na bolova-nju i refundiranje tih naknada plata poslodav-cima iz Fondova zdravstvenog osiguranjaFBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE

Zakoni o zdravstvenom osiguranju entiteta i

Distrikta različito regulišu visinu naknade plate

koju je poslodavac obavezan isplaćivati zapo-

slenicima na bolovanju, kao i periode u kojima

isplate takvih naknada plate padaju na teret po-

slodavca. Također se razlikuje primjena nave-

denih zakona između entiteta i Distrikta, kao i

između različitih kantona unutar Federacije BiH,

a u vezi s refundiranjem isplaćenih naknada

plata za vrijeme bolovanja, koje naknade po-

slodavcima refundiraju Fondovi zdravstvenog

osiguranja.

Tako je u FBiH (u većini kantona) i Distriktu

poslodavac obavezan isplaćivati naknadu plate

zaposlenicima na bolovanju za sve vrijeme tra-

janja bolovanja, pri čemu isplate za bolovanje

do 42 dana vrši na svoj teret, dok se za ispla-

ćene naknade preko 42 dana bolovanja može

refundirati od relevantnog Fonda zdravstvenog

66



osiguranja. Minimalni iznos te naknade plate je

80% od plate konkretnog zaposlenika. Za bolo-

vanje preko 42 dana, poslodavac također ispla-

ćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se

od Fonda nikada ne može refundirati za cjelo-

kupne isplaćene iznose naknada plata, već

samo za iznose od 70-80% od prosječne neto

plate u FBiH. U Distriktu te iznose utvrđuje

Zavod po prosječnoj bruto satnici i maksimalna

refundacija iznosi 1000 KM, a najniža po mini-

malnoj bruto satnici u Distrktu.

U RS poslodavci su, također, obavezni ispla-

ćivati naknadu plate zaposlenicima u minimal-

nom iznosu od 70% njihove neto plate za sve

vrijeme trajanja bolovanja, dok za bolovanje od

preko 30 dana poslodavci se mogu refundirati

za te naknade od nadležnog Fonda na način da

bruto satnicu u RS utvrđuje Zavod po prosječ-

noj bruto satnici. Maksimalna refundacija na-

knade plate za vrijeme bolovanja koja se

refundira poslodavcu iznosi 1000 KM, a najniža

po minimalnoj bruto satnici u RS.

Na ovaj način su poslodavci oštećeni jer

uglavnom plaćaju veće iznose naknada plata u

odnosu na one koji im se refundiraju.


Usaglasiti propise kantona u FBiH, kao i en-

titeta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u po-

gledu visine naknade plate koju je poslodavac

obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolova-

nju, perioda u kojima isplate takvih naknada

plate padaju na teret poslodavca, te iznosa koji

se refundiraju poslodavcima iz Fondova zdrav-

stvenog osiguranja na ime naknada plata za

vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima.

Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje istih naknada poslodavcima FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE

Neusaglašeni su propisi FBiH, RS i Distrikta

o visini porodiljskih naknada te o postojanim

obavezama poslodavca da isplaćuje naknadu

plate zaposlenicama za vrijeme porodiljskog

odsustva. Predmetna neusaglašenost je prisu-

tna i između različitih kantona unutar FBiH, na

način da svaki kanton ima svoje bitno drugačije

propise u vezi s naprijed navedenom temati-

kom.

U FBiH, Zakon o radu definiše samo pravo

zaposlenika na naknadu plate za vrijeme poro-

diljskog odsustva, dok se sama porodiljska na-

knada utvrđuje kantonalnim propisima. U

praksi, poslodavci u gotovo svim kantonima ne

isplaćuju nikakve naknade plate zaposlenicama

na porodiljskom odsustvu, dok se porodiljske

naknade koje isplaćuju kantoni veoma razli-

kuju.

Tako, u Sarajevskom kantonu porodilje pri-

maju naknadu u iznosu od cca 40-50% prosje-

čne neto plate Kantona Sarajevo koju im ispla-

ćuje kanton, dok je u Tuzlanskom kantonu po-

slodavac u obavezi da isplaćuje najmanje 90%

plate koju je zaposlenica ostvarivala prije poro-

diljskog odsustva i taj mu iznos refundira kan-

ton; s druge strane u Hercegovačko-neretvans-

kom kantonu žene porodilje nemaju pravo ni na

kakvu porodiljsku naknadu, već jedino pravo na

jednokratnu novčanu pomoć u visini od 400,00

KM za opremu novorođenčeta.

U Brčko Distriktu zaposlenicima za vrijeme

porodiljskog odsustva poslodavac isplaćuje

100% plate i uplaćuje sve poreze i doprinose,

pri čemu mu relevantni centar za rad refundira

ta sredstva po obračunu satnice utvrđene u Dis-

triktu.

U RS zaposlenicama na porodiljskom odsu-

stvu naknadu plate u visini njihove prosječne

plate isplaćuje poslodavac skupa sa porezom i

doprinosima, dok pravo na refundiranje tih iz-

nosa naknada plate od Fonda dječije zaštite

imaju samo poslodavci koji su u periodu od naj-

manje 12 mjeseci prije konkretnog porodiljskog

odsustva uplaćivali doprinose za dječiju zaštitu

na ime svih svojih zaposlenika.

67




Neophodno je usaglasiti propise i praksu u

vezi s utvrđivanjem visine i isplatama porodilj-

skih naknada u svim kantonima u FBiH, a zatim

te propise ujednačiti s propisima RS i Brčko Dis-

trikta, na način da se utvrdi jednaka osnovica

za porodiljsku naknadu na svim nivoima u BiH

te na čiji teret i u kojem periodu će se isplaći-

vati.

Kolizija kolektivnih ugovora u FBiH sa Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiHFBiH: OTVORENO PITANJE

Aktuelni Opći kolektivni ugovor za teritoriju

Federacije BiH, a time i granski kolektivni ugo-

vori su u koliziji sa: Zakonom o doprinosima

FBiH, Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Za-

konom o radu FBiH.

Neusklađenost Općeg kolektivnog ugovora

za teritoriju Federacije BiH sa pravnom legisla-

tivom se, između ostalog, odnosi na neusklađe-

nost oko definiranja bruto satnice, što sprječava

dosljednu primjenu kolektivnih ugovora.

Nedefinisanje bruto satnice i bruto plaće u

Općem kolektivnom ugovoru dovelo je do raz-

lika u tumačenju člana 12. Općeg kolektivnog

ugovora, koji reguliše uvećanja plate na ime

naknada za prekovremeni, noćni i dr. rad. U

praksi sudovi utvrđuju pravo zaposlenika na

predmetna uvećanja plate u bruto iznosima,

dok se poslodavci u FBiH pridržavaju odredaba

Zakona o porezu na dohodak i Zakona o dopri-

nosima, te na ta uvećanja plate obračunavaju

zakonima utvrđene doprinose i porez, a neto iz-

nose tih naknada isplaćuju zaposlenicima.

Neprecizno i nejasno utvrđena odredba

člana 13. Općeg kolektivnog ugovora dovela je

do razlika u tumačenju ove odredbe kada je u

pitanju obračun minulog rada. Članom 13.

Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Fede-

racije BiH je propisano da se osnovna plaća po-

većava za svaku godinu radnog staža kod tog

poslodavca za 0.6%, s tim da ukupno poveća-

nje ne može biti veće od 20%, te da se pod rad-

nim stažem u smislu stava 1 ovog člana

podrazumijeva i radni staž proveden kod poslo-

davca u slučaju promjene poslodavca ili njego-

vog pravnog položaja (npr. zbog prodaje,

nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, promjene

oblika društva i dr). Sudovi u FBiH su zauzeli

različita stajališta u vezi s tim koje situacije pro-

mjene poslodavca se mogu tretirati kao konti-

nuitet pravnog subjekta, u smislu računanja

radnog staža njegovih zaposlenika. Na primjer,

u slučaju joint venture (zajedničkog ulaganja)

stranih investitora i domaćeg pravnog subjekta,

u vidu osnivanja novog društva u FBiH, pri

čemu domaći ulagač uloži svoju opremu i po-

slovne prostorije, neki sudovi u FBiH tretiraju

kao da postoji pravni kontinuitet između tog do-

maćeg investitora i novog pravnog subjekta u

odnosu na radni staž zaposlenika koji su ranije

radili kod domaćeg investitora, a kasnije prešli

da rade u novoosnovani pravni subjekt. Ovakvi

stavovi su prouzrokovali brojne sudske sporove

i značajno finansijsko opterećenje poslodavaca/

stranih investitora u FBiH koji su bili prinuđeni

da plaćaju minuli rad svojim zaposlenicima i za

rad proveden kod ranijeg poslodavca/domaćeg

investitora.

Primjena članova 12. i 13. Općeg kolektiv-

nog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i

Hercegovine predstavlja veliki problem za po-

slodavce na njenom cijelom području.

FBiH: PREPORUKA

Kroz izmjene Zakona o radu, koji je u parla-

mentarnoj proceduri, obezbijediti jednostavnije

i poslodavcima pristupačnije mehanizme i pro-

cedure za izmjene i dopune kolektivnih ugo-

vora, kao i za njihov raskid.

Također, usaglasiti Opći kolektivni ugovor sa

Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o do-

prinosima, kako ne bi dolazilo do njihovog raz-

ličitog tumačenja i primjene, a naročito kako bi

68



se izbjegla trenutna situacija u pravnom si-

stemu da Opći kolektivni ugovor ima veću pra-

vnu snagu od Zakona.

Menadžerski ugovorFBiH: OTVORENO PITANJE

Nepostojanje instituta menadžerskog ugo-

vora u Zakonu o radu FBiH otežava funkcioni-

sanje i rad stranim investitorima (multinacional-

nim kompanijama) koji na pozicije menadžera

žele postaviti svoje zaposlenike / strance sa ko-

jima ne žele zasnovati radni odnos, i eventualno

im neisplaćivati platu iz razloga što su ista lica

već zaposlena na nekom drugom radnom mje-

stu u kompaniji iste grupacije van Bosne i Her-

cegovine, a naročito ne žele zaključivati s me-

nadžerima radni odnos na neodređeno vrijeme,

obzirom na postojanje mandata u tačno odre-

đenom trajanju.

FBiH: PREPORUKA

Na prvom mjestu, potrebno je uvesti mo-

gućnost zaključenja menadžerskog ugovora bez

zasnivanja radnog odnosa, kao što je to pred-

viđeno u Zakonu o radu RS. Pored toga, neop-

hodno je omogućiti da se sa menadžerima koji

se imenuju na određeni mandat u trajanju

dužem od 2 godine, može zaključiti ugovor o

radu / menadžerski ugovor na određeno vri-

jeme do isteka mandata, te da nakon toga po-

slodavac nema obavezu zadržati istu osobu kao

zaposlenika i nuditi mu drugo radno mjesto.

Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanjaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Posljednjih godina rapidno raste potreba za

najnovijom formom zapošljavanja u vidu privre-

menog agencijskog posla, putem sve većeg

broja privatnih agencija za zapošljavanje koje

nude ovakve poslove. Ovi poslovi se smatraju

od sve većeg značaja za one koji ulaze na trži-

šte rada, te doprinose sve većoj potražnji fle-

ksibilnosti rada. Prema podacima međunarod-

nog udruženja Ciett, koje zastupa interese ovih

agencija, 59% svih zaposlenih kroz ovaj vid za-

pošljavanja je ispod 30 godina, dok njih 24%

nema svršeno srednjoškolsko obrazovanje.

Smatra se da zapošljavanje putem agencija

koje nude privremene poslove unapređuje kva-

lifikacije na tržištu rada, što je od izuzetnog

značaja za mlade kao i za nekvalifikovanu radnu

snagu.


Klasifikacije djelatnosti u FBiH i RS su utvr-

dile postojanje djelatnosti takvih agencija te ih

„uvele“ u pravni i privredni prostor BiH. Neop-

hodno je donošenje zakonskog okvira koji će

definisati osnivanje i rad ovih agencija, čije po-

stojanje će nesumnjivo pomoći u podizanju

stope zaposlenosti u BiH, kao i u suzbijanju ra-

da na crno.

PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOGZAKONA O RADU FBIH

Definisanje instituta diskriminacije kao

šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma, koji

se proteže na svako postupanje i ponašanje

poslodavca u odnosu na zaposlenika, te na

svaku odluku poslodavca kojom se odlučuje

o pravima i obavezama zaposlenika

Član 9. stav 1 Nacrta zakona o radu FBiH

(1) Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona

zabranjena je u odnosu na:

a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata

za obavljanje određenog posla,

b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,

c. obrazovanje, osposobljavanje i usavrša-

vanje,

d. napredovanje u poslu i

e. otkazivanje ugovora o radu.

69



PREPORUKA

Potrebno je revidirati član 8. i 9. Nacrta za-

kona o radu na način da diskriminacija radnika

treba da bude zabranjena u svim odnosima u ve-

zi sa zapošljavanjem, izborom kandidata i u svim

odnosima na radu i u vezi sa radom. U suprot-

nom bi moglo značiti da je diskriminacija mogu-

ća u slučajevima koji se ne mogu svrstati u one

koji su taksativno navedeni članom 9. stav 1.


(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi

da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz

člana 8. ovog zakona, ništave su.

PREPORUKA

Imajući u vidu da se pojedina prava radnika

utvrđuju i posebnim odlukama poslodavca, a ne

samo ugovorom o radu (npr. u vezi sa korište-

njem godišnjeg odmora, korištenjem plaćenog/

neplaćenog odsustva i dr), otvoreno je pitanje

ništavosti takvih akata poslodavca u slučaju da

se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od

osnova iz člana 8. S tim u vezi, trebalo bi izmije-

niti i član 9. i u stavu 2, tako da su i odredbe ugo-

vora o radu te odredbe opštih i pojedinačnih aka-

ta poslodavca ništave, ukoliko se utvrdi da su dis-

kriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8.

Ograničavanje zloupotrebe prekida iz-

među dva ugovora o radu na određeno vri-

jeme u svrhu neuspostavljanja radnog odno-

sa na neodređeno vrijeme / posebno defi-

nisanje dužine trajanja radnog odnosa di-

rektora – u skladu sa mandatom ukoliko

isti traje duže od 2 godine.


Trenutno član 22. stav 3. Nacrta zakona o

radu FBiH glasi:

„Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo-

vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo-

davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s

istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu

na određeno vrijeme na period duži od dvije go-

dine bez prekida, takav ugovor smatrat će se

ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako

kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno“.

PREPORUKA

Potrebno je revidirati navedeni član 22. stav

3. Nacrta zakona o radu, kako slijedi:

„Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo-

vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo-

davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s

istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu

na određeno vrijeme i na taj način ostvari 24

mjeseca rada u toku posljednje tri godine, sma-

traće se da je zasnovao radni odnos na neodre-

đeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije

drugačije određeno“.

Na ovaj način bi se spriječila zloupotreba po-

slodavca da pravi „namjerne“ prekide između

dva ugovora o radu (član 23. tačka g Nacrta za-

kona o radu), a što je prilično česta pojava u

praksi, te bi se ujedno omogućio i ravnopravan

položaj zaposlenika kod poslodavca koji obav-

ljaju poslovnu djelatnost i u FBiH i RS.

Usaglasiti zakonske propise u pogledu uračunavanja / neuračunavanja odmora u tokuradnog vremena u puno radno vrijeme zaposlenika Trenutno se u skladu sa aktuelnim Zakonom

o radu RS vrijeme odmora u toku radnog vre-

mena računa u puno radno vrijeme zaposle-

nika, dok se prema Zakonu o radu FBiH vrijeme

odmora u toku rada ne uračunava u puno radno

vrijeme zaposlenika.

PREPORUKA

Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta zakona o

radu je potrebno revidirati i harmonizirati sa Za-

konom o radu RS čiji stav 3 člana 54. glasi:

„Vrijeme odmora u toku radnog vremena

uračunava se u puno radno vrijeme radnika“.

70



Radi obezbjeđenja pravne sigurnosti i hijerarhije u primjeni propisa neophodno je osigurati usklađenost kolektivnih ugovora sanovim Zakonom o radu.Obezbijediti provođenje obaveze usklađivanja

kolektivnih ugovora sa Zakonom o radu i drugim

zakonima iz oblasti radnih odnosa u određenim ro-

kovima, pri čemu bi, u suprotnom, trebalo osigu-

rati utvrđivanje nevažećim odredbe kolektivnih

ugovora koji su u koliziji sa odredbama zakona.

PREPORUKA

Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o

radu tako da glasi:

(1) svi važeći kolektivni ugovori (opšti, gran-

ski i pojedinačni) moraju se uskladiti sa ovim

zakonom najkasnije u roku od šest mjeseci od

dana stupanja na snagu ovog Zakona,

(2) ukoliko kolektivni ugovori ne budu uskla-

đeni u roku iz stava 1. ovog člana, prestaje nji-

hova primjena.

71



• Naknade plate zaposlenicimakoji su na bolovanju i refundi-ranje istih naknada plata po-slodavcima iz Fondova zdrav-stvenog osiguranja.

• Naknade zaposlenicama na po-rodiljskom odsustvu i refundi-ranje istih naknada poslodav-cima.

• Kolizija kolektivnih ugovora uFBiH sa Zakonom o porezu nadohodak FBiH i Zakonom o do-prinosima FBiH.

• Nepostojanje instituta mena-džerskog ugovora u Zakonu oradu FBiH.

• Usaglasiti propise kantona, entiteta iBrčko Distrikta u ovoj oblasti, a u po-gledu visine naknade plate koju je po-slodavac obavezan isplaćivati zaposle-nicima na bolovanju, te iznosa koji serefundiraju poslodavcima iz Fondovazdravstvenog osiguranja na ime nak-nada plata za vrijeme bolovanja ispla-ćenih zaposlenicima.

• Neophodno je usaglasiti kantonalne,entitetske i propise i praksu Brčko Dis-trikta, na način da se utvrdi jednakaosnovica za porodiljsku naknadu nasvim nivoima u BiH te na čiji teret i ukojem periodu će se ista isplaćivati.

• Izmjenama Zakona o radu obezbijeditiposlodavcima jednostavnije mehan-izme i procedure izmjene i raskida ko-lektivnih ugovora. Usaglasiti Opći ko-lektivni ugovor sa Zakonom o porezuna dohodak i Zakonom o doprinosimakako ne bi dolazilo do njihovog različi-tog tumačenja i primjene.

• Uvesti mogućnost zaključivanja mena-džerskog ugovora bez zasnivanja rad-nog odnosa, i da se sa menadžerimakoji se imenuju na mandat duži oddvije godine može zaključiti ugovor oradu / menadžerski na određeno vri-jeme do isteka mandata, te da nakontoga poslodavac nema obavezu zadr-žati osobu kao zaposlenika i nuditi mudrugo radno mjesto.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Skupština Brčko Distrikta,• entitetska resorna minist-

arstva,• zavodi zdravstvenog osigu-

ranja.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Skupština Brčko Distrikta,• Skupštine kantona u FBiH,• entitetska resorna minista-

rstva,• centri za socijalni rad.

• Parlament FBiH,• Vlada FBiH,• entitetska ministarstva ra-

da,• Udruženje poslodavca FBiH,• Savez samostalnih sindi-

kata BiH.

• Parlament FBiH, • Vlada FBiH• Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH.


72



• Rješavanje zakonske regula-tive u FBiH i RS po pitanju pri-vremenog i povremenog zapo-šljavanja preko privatnih agen-cija za zapošljavanje.

• Neophodno je donošenje zakonskogokvira koji će definisati osnivanje i radprivatnih agencija za zapošljavanje,čije postojanje će nesumnjivo pomoćiu podizanju stope zaposlenosti u BiH,kao i u suzbijanju rada na crno.


ne politike FBiH.

PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH

o Definisanje instituta diskrimi-nacije kao šireg i sveobuhvat-nijeg pravnog pojma.

o Ograničavanje zloupotrebe pre-kida između dva ugovora o ra-du na određeno vrijeme u svrhuneuspostavljanja radnog od-nosa na neodređeno vrijeme /posebno definisanje dužine tra-janja radnog odnosa direktoračiji je mandat duži od 2 godine.

o Usaglasiti zakonske propise upogledu uračunavanja / neura-čunavanja odmora u toku rad-nog vremena u puno radnovrijeme zaposlenika.

o Radi obezbjeđenja pravne si-gurnosti i hijerarhije u primjenipropisa neophodno je osiguratiusklađenost kolektivnih ugovo-ra sa novim Zakonom o radu.

o Potrebno je revidirati član 8. i 9. Na-crta zakona o radu, na način da diskri-minacija radnika treba da bude zabra-njena u svim odnosima na radu i uvezi sa radom. Izmijeniti odredbu čla-na 9. stav 2 na način da se pored ugo-vora o radu i odredbe drugih općih ipojedinačnih akata poslodavca kojimse reguliraju prava zaposlenika, moguproglasiti ništavim ukoliko se utvrdi dasu diskriminirajuće.

o Potrebno je revidirati navedeni član22. stav 3. Nacrta zakona o radu, nanačin da ukoliko radnik izričito ili pre-ćutno zaključi s istim poslodavcemuzastopne ugovore o radu na odre-đeno vrijeme, i na taj način ostvari 24mjeseca rada u toku posljednje tri go-dine, smatraće se da je zasnovaoradni odnos na neodređeno vrijeme,ako kolektivnim ugovorom nije druga-čije određeno.

o Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta za-kona o radu je potrebno revidirati iuskladiti sa članom 54. stav 3 Zakonao radu RS-na način da se i u Federal-nom zakonu o radu odmor zaposlenikau toku radnog vremena uračunava upuno radno vrijeme.

o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta za-kona o radu na način da se svi važećikolektivni ugovori moraju uskladiti saovim Zakonom u roku šest mjeseci, teukoliko u tom roku ne budu usklađeniprestaje njihova primjena.

o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH.


ne politike FBiH.

o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH.

o Parlament FBiH, o Vlada FBiH,o Ministarstvo rada i socijal-

ne politike FBiH,o Udruženje poslodavca FBiH,o Savez samostalnih sindi-

kata BiH.


6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE

UVOD

U skladu sa izvještajem Svjetske banke

„Doing Business 2013“ BiH se nalazi na 163.

mjestu po jednostavnosti i brzini dobivanja gra-

đevinskih dozvola, dok je prošle godine zauzi-

mala 173. mjesto. Dakle, BiH je u pogledu

građevinskih dozvola popravila svoj rezultat za

10 mjesta. Bolji plasman dolazi po najprije zbog

toga jer su napravljene određene izmjene u za-

konima kada je u pitanju procedura izdavanja

građevinskih dozvola u oba entiteta, međutim

u praksi su neprimjetna bilo kakva poboljšanja,

pogotovo u efikasnosti i brzini izdavanja građe-

vinskih dozvola.

Još uvijek je problem u FBiH što pored enti-

tetskih zakona postoje i kantonalni zakoni koji

definiraju oblast dobivanja dozvola, što dodatno

usložnjava procedure za investitore, tako da se

iskustvo stečeno u jednoj općini ne može primi-

jeniti na drugu općinu.

Ovdje treba napomenuti da je trenutno va-

žeći Zakon o prostornom planiranju i korištenju

zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego-

vine usvojen još 2006. godine, a kojim je stav-

ljen van snage dotadašnji Zakon o prostornom

uređenju FBIH iz 2002. godine. Od tada je mi-

jenjan u pet navrata, pri čemu nije usklađen sa

zakonskim rješenjima iz iste oblasti na nivou

kantona, niti je ikada sačinjen prečišćeni tekst

Zakona. Shodno tome, u formalnopravnom

smislu potrebno je, između ostalog, donijeti

novi Zakon o prostornom uređenju FBiH, koji bi

bio usklađen sa zakonskim rješenjima na

nižem, kantonalnom nivou i koji bi na bolji, su-

stavniji način uredio ovu oblast.

U RS, također, nisu napravljeni znatni po-

maci. Zakon o uređenju prostora i građenju nije

unio suštinske promjene u odnosu na pretho-

dni. Suština čitavog problema je u čestom ne-

postojanju planova predviđenih Zakonom,

odnosno u njihovoj nepotpunosti jer tek na

osnovu njih investitori mogu dobiti lokacijske

uslove u optimalnim rokovima.

Uspoređujući prethodne preporuke iz Bijele

knjige može se zaključiti da je, bez obzira na

promjene Zakona, još uvijek prisutan problem

nedorečenih i neusuglašenih procedura, netran-

sparentnog postupka i neefikasnog administra-

tivnog kadra, koji bi pružio adekvatnu i pravo-

vremenu podršku investitorima, kao i da u od-

nosu na prethodno izdanje Bijele knjige nisu

napravljeni znatniji pomaci u ovoj oblasti.

ISKUSTVA:


Neefikasna obrada zahtjeva*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Neefikasna obrada zahtjeva koja se ogleda

u rješenjima i postupcima koji su zavisni od te-

ritorijalnog uređenja Federacije. Posebno se

ovaj problem očituje kod velikih ulagača, tj.

firmi od federalnog značaja. Zahtjev za građe-

nje podnosi se Federalnom ministarstvu pro-

stornog uređenja, koje ga opet spušta na

kantonalni i općinski nivo u smislu dobivanja

mišljenja, suglasnosti i slično, te ta procedura

kad nema rezervi u mišljenju na nižim nivoima

(kanton i općina), traje i po nekoliko mjeseci,

tako je da sam postupak dobivanja urbanističke

suglasnosti za objekt veoma neefikasan i spor.

Postupak dobivanja dozvola u RS je dosta

sličan procesima u FBiH, pa su samim tim i pro-

blemi isti, uz jednu veliku razliku: interakcija se

odvija samo sa općinskim službama. Drugim ri-

ječima, kad se jednom podnese zahtjev za iz-

davanje suglasnosti ili dozvole, općina utvrđuje

da li je odobravanje objekta u njihovoj nadlež-

nosti ili ne. Ako nije, općina će službeno dosta-

viti zahtjev entitetskom ministarstvu.


Definirati jedinstven obrazac na kojem će

niže instance, općina i kanton, dati svoje mišlje-

73



nje (pozitivno ili negativno) o gradnji predmet-

nog objekta kako bi se izbjegle nejasnoće tu-

mačenja njihovog mišljenja na nivou RS i

Federacije, u smislu traženja dodatnih sugla-

snosti ili dopune zahtjeva za stranku aplikanta.

Dakle, da se utvrdi jedan obrazac na kojemu bi

se općina ili kanton izjasnili samo da li daju ili

uskraćuju mišljenje, bez davanja dodatnih

obrazloženja, osim kada se uskraćuje.


Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i

RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek prisu-

tan. Postupanje prema investitorima razlikuje

se od općine do općine. U manjim općinama

gdje se bilježi manji priliv zahtjeva, službenici

su spremniji pružiti podršku investitoru, dok se

u razvijenim općinama zbog preopterećenosti

duže čeka dozvola.

Dodatno, neefikasna obrada zahtjeva se

ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavi-

sni od teritorijalnog uređenja Federacije. Dakle,

kada društvo podnese zahtjev za građenje Fe-

deralnom ministarstvu prostornog uređenja,

ono ne postupa po tom zahtjevu već usmjeri

društvo na kantonalni i općinski nivo u smislu

dobivanja mišljenja, suglasnosti i slično, te ta

procedura traje i po nekoliko mjeseci. Tako da

je sam postupak dobivanja urbanističke sugla-

snosti za objekt veoma neefikasan i spor.


Važno je imati stručan obrazovan i odgovo-

ran kadar. U cilju poboljšanja efikasnosti bilo bi

dobro oformiti i povezane elektronske baze,

koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih po-

trebnih zahtjeva.

Tražena dokumentacija za urbanističku i građevinsku suglasnost je preobimnaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Prilikom zahtjeva za izdavanje građevinske

suglasnosti podnosioci su dužni dostaviti sugla-

snosti o lokaciji vezane za infrastrukturu – elek-

troenergetska suglasnost, komunalna suglas-

nost, suglasnost lokalnog telekom-operatera,

suglasnost zavoda za zaštitu spomenika te su-

glasnost lokalnog elektroprijenosa. Jednom do-

bivena suglasnost, od npr. nadležnog telekom

operatera na kojoj se navede da u krugu u

kojem se gradi nema telekomunikacione infra-

strukture u njihovom vlasništvu, te se daje su-

glasnost za građenje određenog objekta, vrijedi

godinu dana od dana izdavanja. Za svaki nare-

dni objekt koji se gradi unutar industrijskog

kruga moraju se ponovno tražiti iste suglasno-

sti, iako je već ranije navedeno da npr. na pred-

viđenom lokalitetu nema objekata koji su pod

zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, ni dale-

kovoda ni telekomunikacione infrastrukture.


Uvesti jasnu i striktnu obavezu javnih komu-

nalnih društava koji su vlasnici date infrastruk-

ture da o njoj vode ažurnu evidenciju, te da u

odgovarajućem roku obavijeste nadležno kan-

tonalno, odnosno entitetsko Ministarstvo pro-

stornog uređenja o svim promjenama na

predmetnoj infrastrukturi. Obzirom na ovu oba-

vezu, ne bi bilo nužno pribavljati novu suglas-

nost komunalnih poduzeća za svaku aplikaciju

za izdavanje građevinske dozvole, već bi se po-

stojeća suglasnost poredila sa zadnjim promje-

nama u katastru instalacija pri nadležnom

ministarstvu. Novu suglasnost bi bilo nužno pri-

bavljati isključivo ukoliko je od izdavanje pret-

hodne suglasnosti došlo do promjena u katastru

instalacija za konkretno komunalno poduzeće.

Tražiti jedinstvenu suglasnost za prateću in-

frastrukturu, bar na godišnjem nivou, kojom će

se obuhvatiti lokalitet industrijskog kruga na

kojem se gradi objekt, te obavezati subjekte

koji daju suglasnosti u smislu da je moraju dati

najkasnije 7 dana od dana podnošenja zah-

tjeva, kako se naši zahtjevi ne bi povlačili po la-

dicama dugi vremenski period.

74



Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/federalnih organa uprave sa državnim/javnimpoduzećima čija se suglasnost traži pri dobiva-nju građevinske dozvoleFBIH i RS: OTVORENO PITANJE

Česti problemi nastaju u slučajevima kada

komunalna poduzeća (Elektroprivreda, komu-

nalno poduzeće, telekom-operateri, rudnici, že-

ljeznice), nemaju plan svojih instalacija (ovdje

je obaveza općinskih i kantonalnih propisa da

ovo nametnu kao obavezu komunalnim podu-

zećima kroz propise koji se donose na tim ni-

voima) pa nisu ni u mogućnosti izdati potrebne

potvrde, odnosno uvjerenja. Ili u slučaju kada

Elektroprivreda izda svoju suglasnost, a kasnije

se uspostavi da napajanje nije moguće zbog ko-

lizije sa instalacijama telekom-operatera i obr-

nuto. Potrebno je da nadležni državni organ

uprave raspolaže svim neophodnim informaci-

jama koja se tiču instalacija kojima državna po-

duzeća upravljaju, odnosno da budu svjesni

njihovih kapaciteta i utjecaja na građevine čija

se gradnja traži.


Rješenje ovog problema je u aktivnosti na-

dležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća

pripadaju – da se uspostave zajedničke baze

podataka, a što mi se moglo uraditi kroz pro-

mjenu postojećeg zakona o JP, odnosno uspo-

stavljanjem nekog prijelaznog rješenja kojim bi

se omogućila međusobna suradnja navedenih

državnih poduzeća. Najbolje rješenje bi bilo da

vlasti na nivou entiteta budu zadužene za cen-

tralnu bazu podataka, a da niži nivoi imaju oba-

vezu dostavljanja i osvježenja tih podataka u

skladu sa promjenama na terenu, dok bi i oni

imali pravo tražiti neophodne podatke od vlasti

na nivou entiteta pri rješavanju zahtjeva na

nižem nivou vlasti.

Zakon nije dovoljno precizan kod plaćanja naknadeza pogodnost građevinskog zemljišta (rente)


Zakon o prostornom planiranju i korištenju

zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego-

vine propisuje obavezu plaćanja naknade za ko-

rištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao

opću obavezu svih korisnika ovakvog zemljišta.

Iako je iz naziva samog Zakona kao i prirode

njegovih odredbi jasno da je namjera zakono-

davca bila propisivanje ovakve obaveze samo

za lica koja namjeravaju graditi na takvom

zemljištu, koji su podnosioci zahtjeva za izda-

vanje dozvole za građenje. Međutim, nejasne

odredbe članova 73., 74. i 75. navedenog Zako-

na za posljedicu su imale neujednačeno tuma-

čenje ovih odredbi u različitim općinama, kao i

neusklađenost kantonalnih propisa o građenju

širom FBiH. Tome je inherentna neusklađenost

pravnih termina u različitim zakonima, a koji bi

trebali označavati iste pravne pojmove.

Nadalje, u RS i FBiH zakonske odredbe ni-

gdje ne definiraju ko su točno obveznici plaća-

nja naknade za pogodnost građevinskog zem-

ljišta, u smislu razlikovanja lica koja namjera-

vaju graditi na građevinskom zemljištu u držav-

nom vlasništvu, od lica koja grade na zemljištu

u privatnom vlasništvu. Također, iz postojećih

zakonskih rješenja nije vidljivo da li se ova na-

knada plaća samo jednom i to prilikom prvobi-

tne izgradnje ili prilikom svake izgradnje. Ujed-

no, nije jasno ni kako i pod kojim uslovima in-

vestitor ima pravo na umanjene navedene rente

za iznos rente plaćene prilikom izgradnje pret-

hodnog objekta na mjestu kojeg se gradi novi.

Direktna negativna posljedica ovakve ne-

usklađenosti i neadekvatnosti postojećih zakon-

skih rješenja jesu potpuno oprečni službeni

stavovi i tumačenja zakonskih odredbi na razli-

čitim nivoima vlasti, ali i između više općina.

Kao primjer možemo navesti odredbe Zakona o

prostornom uređenju Kantona Sarajevo, koje

nisu usklađene sa Zakonom o prostornom pla-

niranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, po-

sebno u dijelu koji definira obaveze investitora

75



u postupku izdavanja dozvole za građenje u

smislu plaćanja rente.


Uskladiti odredbe relevantnih zakona na ni-

voima RS i FBiH, njenih kantona i općina, kako

u formalno-pravnom, odnosno terminološkom

smislu, tako i u materijalnopravnom, suštin-

skom smislu. Neophodno je jasno propisati

kada, kako i za koga nastaje obaveza plaćanja

rente, kao i slučajeve oslobađanja od ove na-

knade.

Nedorečenost zakonskih odredbiRS i FBiH: OTVORENO PITANJE

Situacija na teritoriji RS i dalje je nepromi-

jenjena. Zakon o uređenju prostora i građenju

ne poznaje termin linijska infrastruktura (tele-

komunikacije, vodovod, el. vodovi, gasovod i

dr.), odnosno ne obuhvata telekomunikacioni

sektor i jasno ne definira linijsku infrastrukturu

i mobilnu mrežu. Isto se odnosi i na propise

FBiH.

Kako oblast telekomunikacione infrastruk-

ture nije definirana Zakonom u RS i FBiH, sho-

dno tome u općinama ne postoji jasna proce-

dura za pribavljanje dozvola u ovom segmentu,

a i dalje je prisutan problem da je u pojedinim

općinama potrebno 30-ak dana, a u drugim i do

godinu dana za obradu svih dokumenta potreb-

nih za dobivanje dozvola za građenje objekata.

Također, u Zakonu je potrebno dodatno re-

gulirati dio koji se odnosi na objekte za koje nije

potrebno odobrenje za građenje, a posebno u

dijelu gdje se navode nadstrešnice.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje

objekata od javnog interesa kao dokaz o vlasni-

štvu nad zemljištem može se smatrati odluka

Vlade koja se donosi na osnovu Zakona o

eksproprijaciji. U Zakonu je ovaj dio nedorečen

te ga je potrebno detaljnije obrazložiti.

RS i FBiH: PREPORUKA

Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati

pojam linijske infrastrukture te obuhvatiti i sek-

tor telekomunikacija.

76



• Neefikasna obrada zahtjeva

o Neefikasna se obrada zahtjevaogleda i u rješenjima i postup-cima koji su zavisni od teritori-jalnog uređenja entiteta.

o Problem prespore obrade zah-tjeva u FBiH i RS za izdavanjedozvola ostaje još uvijek prisu-tan. Postupanje prema investi-torima razlikuje se od općinedo općine.

• Dokumentacija za urbanističkui građevinsku suglasnost jepreobimna.

o Definirati jedinstveni obrazac na kojemće niže instance, općina i kanton, datisvoje mišljenje (pozitivno ili nega-tivno) o gradnji predmetnog objektakako bi se izbjegle nejasnoće tumače-nja njihovog mišljenja na nivou enti-teta.

o Važno je imati stručan obrazovan i od-govoran kadar. U cilju poboljšanja bilobi dobro oformiti i povezane elektron-ske baze koje će omogućiti bržu ilakšu obradu svih potrebnih zahtjeva.

• Jedinstvena suglasnost za prateću in-frastrukturu, bar na godišnjem nivou,kojom će se obuhvatiti lokalitet indu-



• Ministarstvo prostornoguređenja FBiH.


77



• Nepovezanost i nedostatak su-radnje državnih/federalnih or-gana uprave sa državnim / jav-nim poduzećima čija se suglas-nost traži pri dobivanju građe-vinske dozvole.

• Zakon nije dovoljno precizankod plaćanja naknade za pogo-dnost građevinskog zemljišta(rente).

• Nedorečenost zakonskih odred-bi.

strijskog kruga na kojem se gradi ob-jekt, te obavezati subjekte koji dajusuglasnosti, u smislu da je moraju datinajkasnije 7 dana od dana podnošenjazahtjeva.

• Rješenje ovog problema je u aktivno-sti nadležnog nivoa vlasti kojem drža-vna poduzeća pripadaju – da se uspo-stave zajedničke baze podataka, a štomi se moglo uraditi kroz promjenu po-stojećeg Zakona o JP, odnosno uspo-stavljanjem nekog prelaznog rješenjakojim bi se omogućila međusobna su-radnja navedenih državnih poduzeća.

• Uskladiti odredbe relevantnih zakonana nivoima FBiH i njenih kantona, ka-ko u formalnopravnom, odnosno ter-minološkom smislu, tako i u materijal-nopravnom, suštinskom smislu.

• Potrebno je u Zakonu detaljnije defi-nirati pojam linijske infrastrukture teobuhvatiti i sektor telekomunikacija.

• Nadležni državni i federalniorgani uprave,

• javna poduzeća u FBiH iRS.


• Zakonodavna i izvršna vlastu FBiH i RS.


6.5. OKOLINSKE DOZVOLE

UVOD

Okolinskom dozvolom se propisuju mjere i

aktivnosti koje se mogu primijeniti u proizvod-

nom procesu, a koje su fokusirane na sprječa-

vanje nastanka zagađivanja na izvoru i bolje

upravljanje prirodnim resursima.

Kada su u pitanju praktični aspekti izdavanja

okolinskih dozvola, u BiH je situacija vrlo kom-

pleksna, tim više što:

- zakonske odredbe i standardi propisani za-

konima veoma često nisu primjenjivani u

praksi,

- federalni Zakon o zaštiti okoliša i kantona-

lni zakoni nisu harmonizirani,

- nema razvijenih procedura o načinu pro-

dužetka okolišne dozvole po njenom isteku

(nije propisano ni Zakonom o okolišu niti

u pratećim propisima),

- zahtjev za izdavanje okolinske dozvole

podnosi sam investitor koji često nije svje-

stan pod čijom je nadležnošću (kantonalna

/federalna), a nije ni svjestan zakonskih

obaveza. Veoma često se dešavaju situa-

cije gdje investitor koji podnese zahtjev za

okolinsku dozvolu kantonalnom nivou vla-

sti, čeka i do godinu dana te onda dobije

obavijest da je nadležnost za izdavanje

njegove dozvole na federalnom nivou,

- nije harmoniziran sistem za izdavanje oko-

linskih dozvola na nivou FBiH,

- prisutan je i problem višestrukog nivoa na-

dležnosti i neusuglašenosti federalnog i

kantonalnog ministarstva, kao i neusugla-

šenost inspekcija,

- okolinske dozvole razlikuju se od kantona

do kantona.

Također, pokretanje je upravnog postupka

izdavanja okolinskih dozvola u Federaciji BiH,

od samog Zahtjeva za izdavanje okolinske doz-

vole na federalnom nivou, složen i kompleksan

proces.

Kontinuiranim unaprjeđenjima i ulaganjima

stranih investitora, modernizacijom i automati-

zacijom procesa grade se nova postrojenja ili

pogoni, ili vrše znatne izmjene u radu postoje-

ćih postrojenja s ciljem smanjenja negativnog

utjecaja na okoliš poštujući principe održivog

razvoja.

U skladu sa gore navedenim, neophodno je

u postupku procjene utjecaja na okolinu uklju-

čiti zainteresirane organe na kantonalnom i fe-

deralnom nivou, te sistem predaje-dobivanja

okolinskih dozvola unaprijediti, poboljšati efi-

kasnost obrade pojedinačnih zahtjeva kroz pod-

sticaj investitorima da se informiraju o svim

dozvolama potrebnim za realizaciju investicije,

kako bi imali informacije o najboljim raspoloži-

vim tehnikama koje su okolinsko prihvatljive i

ekonomski isplative.

Važno je procijeniti prioritete koji će približiti

ekološku politiku i zakonodavstvo za unaprje-

đenje programa dobivanja okolinskih dozvola,

jer ekološka politika je bitan element stvaranja

unutrašnjeg tržišta.

S tim ciljem, u nastavku će biti obrađena do-

sadašnja iskustva u procesu dobivanja okolin-

skih dozvola na federalnom nivou, sa konkret-

nim problemima na koje su podnosioci zahtjeva

nailazili i sa prijedlogom mjera za poboljšanja i

preporukom za njihovo rješavanje, kako bi u

praksi imali efektniji sistem dobivanja okolin-

skih dozvola i unaprijeđen proces realizacije

svih preporuka i realizacionih programa odre-

đenih izdatim okolinskim programom.

Integriranim pristupom se podržava i omo-

gućava održiv socijalni i privredni razvoj, po-

boljšava se kvaliteta življenja stanovništva u

općinama, podiže svijest razumijevanja i pošto-

vanja prirode, što nije od životne važnosti samo

za okolinu, već i za dugoročni uspjeh unutra-

šnjeg tržišta.

78



ISKUSTVA:


Transparentnost javnih raspravaFBiH: OTVORENO PITANJE

Neefikasna je transparentnost javnih ra-

sprava, koja se ogleda u sporoj obradi zahtjeva

za okolinsko upravljanje, u ovisnosti o teritori-

jalnom uređenju Bosne i Hercegovine. Na pri-

mjer Sisecam soda Lukavac je objekt od fede-

ralnog značaja i kao takav je pod ingerencijom

Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ci-

klus razmatranja plana aktivnosti, od predaje

pa do dobivanja okolinske dozvole u konačnici

traju veoma dugo (po nekoliko mjeseci). Sve

navedeno ima negativan utjecaj u tehničkom i

financijskom smislu na investitora.

FBiH: PREPORUKA

Da bi se ovaj tip problema riješio potrebno

je omogućiti sljedeće:

- poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti

smanjiti na najmanji mogući rok, maksi-

malno 10 - 15 dana (pogledati Zakon koji

je donesen u RS-u),

- rokove za slanje primjedbi na izrađeni plan

aktivnosti (koji su već čitali kompetentni

uposlenici u Ministarstvu), trebali bi da

budu 7 dana od dana objavljivanja na in-

ternetskoj stranici Ministarstva,

- u cilju transparentnosti i mogućnosti skra-

ćivanja gore navedenih rokova, Ministar-

stvo bi trebalo da omogući preuzimanje

dokumenata elektronskim putem, kao i

slanje primjedbi i sugestija putem e-mail

adrese ovlaštenim osobama,

- Vlada bi trebala da u što kraćem roku iz-

mjeni Pravilnik o izdavanju dozvola, u

kojem će jasno definirati područje pri-

mjene integrirane okolinske dozvole kao i

mogućnost razmatranja e-dozvola (elek-

tronskih dozvola).7

Teškoće prilikom snimanja nultog stanjaFBiH: OTVORENO PITANJE

Osnovu za svako istraživanje okoliša na odre-

đenom prostoru mora predstavljati detaljna ana-

liza postojećeg stanja. Samo detaljno poznava-

nje nultog stanja životne sredine može poslužiti

kao osnova na koju se mogu realno preslikavati

svi budući odnosi i donijeti ispravni zaključci u

pogledu negativnih posljedica i potrebnih mjera

zaštite. Stoga je nužno izraditi Studiju o zagađe-

nosti u nultom stanju koja obrađuje stanje okoli-

ša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvanti-

tativne i kvalitativne karakteristike svih otpad-

nih tokova (otpad, buka, emisije u rak, otpadne vo-

de), uz prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije.

Međutim teškoće koje se javljaju prilikom

snimanja nultog stanja za određena područja su

sljedeća:

- nedostatak podataka o imisijama na odre-

đenim područjima (općina, kantona),

- problem postojanja više emitera (pravnih

subjekata) i nedostatak podataka o njiho-

vom utjecaju na lokaciju,

- nepostojanje podataka o udjelu pojedina-

čnih emitera na ukupnu imisiju na danoj

lokaciji,

- nepostojanje imisionih stanica sa snimanje

kvaliteta zraka za naseljena područja.

FBiH: PREPORUKA

S obzirom na to da se plan aktivnosti opera-

tera ne može predati bez navedene Studije o

zagađenosti u nultom stanju, preporuka bi išla

u smjeru da nadležno Ministarstvo okoliša i tur-

izma FBiH preko nadležnih kantonalnih i lokal-

nih vlasti poduzme nužne mjere za otklanjanje

navedenih prepreka.

79


7 Republika Hrvatska je donijela uredbu da će od 01.07.2013. godine zaokružiti program koji će omogućivati elektronsko

izdavanje građevinskih dozvola (a neke županije već su počele sa izdavanjem ovih dozvola), plan imaju i za sve dozvole

koje će omogućiti da investitor ne gubi dragocijeno vrijeme za dozvole.


Apliciranje na javni konkurs Fonda za zaštituokolišaFBiH: OTVORENO PITANJE

Aplikant koji se prijavi na javni konkurs koji

je objavio Fond za zaštitu okoliša Federacije

Bosne i Hercegovine, može na jedan program

konkurisati samo sa jednim projektom.

FBiH: PREPORUKA

Smatramo da aplikantima koji ulažu veća

sredstva u Fond za zaštitu okoliša Federacije

Bosne i Hercegovine treba omogućiti da mogu

aplicirati na jedan program sa više projekata.

Ukinuti naknade za operatere kod kojih su emisije unutar graničnih vrijednostiFBiH: OTVORENO PITANJE

Naknada za zagađivače zraka se plaća bez

obzira na činjenicu da li su emisije unutar ili

izvan graničnih vrijednosti.

FBiH: PREPORUKA

Dopuniti Uredbu o vrstama naknada i krite-

rijima za obračun naknada za zagađivače zraka

(Sl. n. FBiH, br.66/11), na način da se operatori

oslobode plaćanja naknade kada se ustanovi da

su emisije unutar graničnih vrijednosti.

Definisati granične vrijednosti za postojeća postrojenjaFBiH: OTVORENO PITANJE

U relevantnim pravilnicima nisu definirane

granične vrijednosti za postojeća postrojenja,

odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođava-

nja najboljim raspoloživim tehnikama i granič-

nim vrijednostima emisija. Također, rok za

postupno smanjenje emisija i za usuglašavanje

postojećih postrojenja sa najboljim raspoloži-

vim tehnikama je veoma kratak.

FBiH: PREPORUKA

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi-

sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.

n. FBiH, br. 12/05)) i Pravilniku o graničnim vri-

jednostima emisije zagađajućih materija u zrak

(Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba definirati granične

vrijednosti za postojeća postrojenja. Također, u

okolinskim dozvolama dati granične vrijednosti

za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto

blaže u odnosu na granične vrijednosti defini-

rane u Pravilnicima koje važe za nova postroje-

nja, ili za postrojenja koja su usuglašena sa

najboljim raspoloživim tehnikama. Potrebno je

definirati realne rokove za implementaciju pro-

jekata iz oblasti zaštite okoliša.

Jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovimaFBiH: OTVORENO PITANJE

U relevantnim pravilnicima nije definiran

nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za

svođenje parametara na Nm3 – zbog nedosta-

tka ovog podatka ne mogu se jednoznačno

odrediti koncentracije polutanata u dimnim pli-

novima.

FBiH: PREPORUKA

U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi-

sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.

n. FBiH, br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vri-

jednostima emisije zagađajućih materija u zrak

(Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba jasno definirati

nivo kisika u otpadnim plinovima.

Jasno definirati ko vrši Program monitoringa otpadnih vodaFBiH: OTVORENO PITANJE

Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih

voda u prirodne recipijente i sisteme javne ka-

nalizacije („Službene novine FBiH“ br. 4/12) de-

finirani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih

voda, ali ne i specifični parametri, npr. u slučaju

proizvodnje gvožđa i čelika. Uredbom nije jasno

definirano ko će vršiti izradu Programa monito-

ringa otpadnih voda. Uredbom nisu definirane

stavke Programa monitoringa, iz kojih bi se ta-

80



kođer moglo vidjeti ko je ovlašten da vrši izradu

Plan monitoringa.

FBiH: PREPORUKA

Potrebno je jasno definirati čija je obaveza

izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da

li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje stra-

ne zajedno). Također je potrebno jasno definirati

stavke Programa monitoringa otpadnih voda.

Neusklađenost rada nadležnih institucijaFBiH: OTVORENO PITANJE

Veliki problem operaterima predstavlja ne-

usklađenost rada nadležnih vladinih institucija

– npr. okolinska dozvola koju izda nadležno Fe-

deralno ministarstvo – ne dostavlja se po služ-

benoj dužnosti ostalim vladinim institucijama,

npr. Agenciji za vode i Fondu za zaštitu okoliša,

nego je operater dužan da dostavi ovaj doku-

ment.

FBiH: PREPORUKA

Povećati kooperativnost nadležnih vladinih

institucija i uvesti sistem dostavljanja okolinskih

dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim

relevantnim vladinim institucijama.

81



• Neefikasna transparentnost ja-vnih rasprava koja se ogleda usporoj obradi Zahtjeva za oko-linsko upravljanje. Ciklus raz-matranja plana aktivnosti, odpredaje pa do dobivanja oko-linske dozvole, u konačnici tra-ju veoma dugo što ima nega-tivan utjecaj u tehničkom i fi-nancijskom smislu na investi-tora.

• Teškoće koje se javljaju prili-kom snimanja nultog stanja zaodređena područja su sljedeća:

- nedostatak podataka o imisija-ma na određenim područjima,

- problem postojanja više emi-tera i nedostatak podataka onjihovom utjecaju na lokaciju,

- nepostojanje podataka o udjelupojedinačnih emitera na uku-pnu imisiju na danoj lokaciji,

- nepostojanje imisionih stanicasa snimanje kvaliteta zraka zanaseljena područja.

• Potrebno je poziv za javnu raspravu oplanu aktivnosti smanjiti na najmanjimogući rok, kao i rokove za slanje pri-mjedbi na izrađeni plan aktivnosti. Mi-nistarstvo bi trebalo da omogući pre-uzimanje dokumenata elektronskimputem, kao i slanje primjedbi i suge-stija putem e-mail adrese. Vlada bitrebala da izmjeni Pravilnik o izdava-nju dozvola, u kojem će jasno defini-rati područje primjene integrirane oko-linske dozvole kao i mogućnost raz-matranja e-dozvola.

• Obzirom da se plan aktivnosti opera-tera ne može predati bez Studije o za-gađenosti u nultom stanju, nadležnobi Ministarstvo okoliša i turizma FBiHtrebalo poduzeti mjere za otklanjanjenavedenih prepreka.

• Vlada FBiH,• Ministarstvo okoliša i tur-

izma FBiH.

• Ministarstvo okoliša i tur-izma FBiH.


82



• Aplikant koji se prijavljuje naJavni konkurs koji je objavioFond za zaštitu okoliša Federa-cije BiH, na jedan program mo-že konkurisati samo jednimprojektom

• Naknada za zagađivače zrakase plaća bez obzira na činjenicuda li su emisije unutar ili izvangraničnih vrijednosti.

• U relevantnim pravilnicima nisudefinirane granične vrijednostiemisije u zrak za postojeća po-strojenja, odnosno postrojenjakoja su u fazi prilagođavanjanajboljim raspoloživim tehni-kama i graničnim vrijednostimaemisija.

• Nije definiran nivo kisika u ot-padnim plinovima koji služi zasvođenje parametara na Nm3– zbog nedostatka ovog poda-tka se ne mogu jednoznačnoodrediti koncentracije poluta-nata u dimnim plinovima.

• Uredbom o uslovima ispušta-nja otpadnih voda u prirodnerecipijente i sisteme javne ka-nalizacije definirani su osnovniparametri kvaliteta otpadnihvoda, ali ne i specifični parame-tri. Uredbom nije jasno defini-rano ko će vršiti izradu Progra-ma, kao ni stavke Programamonitoringa, iz kojih bi se ta-kođer moglo vidjeti ko je ovlaš-ten da vrši izradu Plan monito-ringa.

• Za aplikante koji ulažu veća sredstvau Fond treba omogućiti da mogu apli-cirati sa više projekata na jednom pro-gramu.

• Osloboditi operatora plaćanja naknadekada se ustanovi da su emisije unutargraničnih vrijednosti.

• Izmijeniti postojeće relevantne pravil-nike na način da se definiraju graničnevrijednosti emisije u zrak za postojećapostrojenja, odnosno postrojenja kojasu u fazi prilagođavanja najboljim ra-spoloživim tehnikama i graničnim vri-jednostima emisija. U okolinskim do-zvolama treba dati granične vrijedno-sti za period prilagođavanja, koje mo-raju biti nešto blaže u odnosu na posto-jeće granične vrijednosti. Potrebno jedefinirati realne rokove za implemen-taciju projekata iz oblasti zaštite oko-liša.

• Jasno definirati nivo kisika u otpadnimplinovima u odgovarajućim pravilni-cima.

• Jasno definirati čija je obaveza izradaPrograma monitoringa otpadnih voda(da li ovlaštene laboratorije, opera-tera, ili obje strane zajedno). Jasnodefinirati stavke Programa monito-ringa otpadnih voda.

• Fond za zaštitu okolišaFBiH.

• Vlada FBiH.



• Vlada FBiH.


83



• Neusklađenost rada nadležnihinstitucija – dokument koji izdajedno Federalno ministarstvo,npr. Okolinska dozvola – ne do-stavlja se po službenoj dužno-sti ostalim vladinim institucija-ma, npr. Agenciji za vode i Fon-du za zaštitu okoliša, nego jeoperater dužan da dostavi ovajdokument.

• Uvesti sistem dostavljanja dozvola irješenja po službenoj dužnosti ostalimvladinim institucijama.



6.6. KONCESIJEUVOD

Ulaganje se kapitala u infrastrukturu, pose-

bno u oblasti prijevoza, energije, komunikacija

i vodne ekonomije javlja kao jedan od osnovnih

preduslova za jačanje pozicije BiH u vezi s inte-

gracijom u EU. Nesporno je da privlačenje stra-

nih investicija zahtjeva i efikasan pravni sistem.

Ipak, kompleksnost političko-teritorijalnog ure-

đenja BiH za posljedicu često ima neujednačeno

pravno regulisane oblasti, a koje su značajne za

realizaciju prethodno navedenih projekata i

ostvarivanje ciljeva uspješne integracije. Ilu-

strativan primjer prethodno navedenog je

upravo sistem koncesija u BiH.

Kada govorimo o stranim investicijama i na-

stojanjima države da osigura priliv stranog ka-

pitala, koncesije se javljaju kao posebno

privlačan oblik realizacije kompleksnih infra-

strukturalnih projekata, posebno jer mogu za-

dovoljiti interese kako same države, tako i

investitora. S tim u vezi, 2002. godine u BiH je

donesen set zakona kojima se materija konce-

sija reguliše na državnom i entitetskom nivou.

Odnosni set zakona obuhvata sljedeće propise:

• Zakon o koncesijama BiH ("Službeni list

BiH", br. 32/02 i 56/04),

• Zakon o koncesijama FBiH ("Službeni list

FBiH", br. 40/02 i 61/06),

• Zakon o koncesijama RS ("Službeni list

RS", br. 25/02, 91/06 i 92/09) te

• Kantonalni zakoni o koncesijama usvojeni

u nekim kantonima FBiH.

Načelno, predmetni zakonodavni okvir je

upotpunjen i dokumentom o politici dodjele

koncesija, kojim je predviđena dinamika do-

djele koncesija u entitetima.

Izvorno su propisi na državnom i entitet-

skom nivou predviđali gotovo identična rješe-

nja, čime je stvoren harmoniziran sistem

koncesija na teritoriji BiH, uprkos njenoj orga-

nizacionoj i pravno-političkoj kompleksnosti.

Međutim, oba entitetska zakona su od njihovog

usvajanja do danas pretrpjela nekoliko izmjena

i dopuna, čime je prvobitna usklađenost naru-

šena. Ipak, bitno je naglasiti da je novi Nacrt

zakona o koncesijama RS usvojen i upućen u

parlamentarnu proceduru, dok se Nacrt zakona

o koncesijama FBiH trenutno nalazi u parlamen-

tarnoj proceduri. U svakom slučaju primjetno je

da set propisa koji regulišu oblast koncesija nije

u potpunosti usklađen sa propisima i direkti-

vama EU.

Nadalje, postoji nejasan odnos između javno-

privatnog partnerstva, s jedne strane i konce-

sija s druge strane. Konkretno, prema Zakonu

o javnom privatnom partnerstvu u RS (''Služ-

beni glasnik RS'', br. 59/09) ugovorna forma

javno-privatnog partnerstva može biti koncesija

te se u tom slučaju javno-privatno partnerstvo

treba provesti u skladu sa odredbama relevant-

nog Zakona o koncesijama.

Sa druge strane, Zakon o javno-privatnom

partnerstvu još uvijek nije usvojen na nivou

FBiH, s tim da su u nekim kantonima usvojeni

kantonalni zakoni. Imajući u vidu nedovoljno

razvijen pravni okvir, projekti u oblasti javno-

privatnog partnerstva u FBiH se uglavnom rea-

liziraju uz pomoć postojećeg zakonodavstva o

koncesijama.

Postojanje različitih pravnih režima u oblasti

koncesija istovremeno, ne samo da rezultira

pravnom nesigurnošću, već također predstavlja

ozbiljnu prepreku za realizaciju projekata u oči-

ma potencijalnih investitora, posebno na podru-

čjima na kojima se primjenjuju više zakona o

koncesijama (kao što je to FBiH). U praksi je

primjetan manji obim aktivnosti u FBiH u pore-

đenju sa RS, te se čini se da je većina koncesija

na teritoriju BiH dodijeljena u RS.

U vezi s gore navedenim, u tekstu ispod su

identifikovani nedostatci zakona o koncesijama

na državnom i entitetskom nivou, na koje uka-

zuju članice VSI-a za 2012 godinu.

84



ISKUSTVA:


Definisanje pojma koncesionaraBiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE

Pojam koncesionara, na način na koji je defi-

nisan u relevantnim propisima, ostavlja moguć-

nost otežavanja položaja lica kojima se konce-

sije dodjele, pogotovo kada su u pitanju strana

pravna lica.

Naime, sva tri zakona o koncesijama nazna-

čavaju da regulišu pitanja dodjele koncesija “do-

maćim i stranim pravnim licima“ (član 1. Zakona

o koncesijama BiH, član 1. Zakona o koncesija-

ma RS i član 1. Zakona o koncesijama FBiH), ali

u definiciji koncesionara (član 3. Zakona o kon-

cesijama BiH, član 5. Zakona o koncesijama RS

i član 4. Zakona o koncesijama FBiH) naglaša-

vaju da je to „pravno lice osnovano u skladu sa

zakonima BiH / RS / FBiH u vlasništvu domaćeg

i / ili stranog pravnog lica“. Međutim, nijedan od

tri navedena zakona nema precizne odredbe o

načinu na koji se ova pitanja rješavaju u praksi.

U praksi su česte situacije da se koncesija

dodjeli stranom pravnom licu, koje je onda u

obavezi da osnuje domaće pravno lice koje će

koncesiju “preuzeti“ i izvršavati potpisani ugo-

vor o koncesiji.

Praktične negativne posljedice se svode na

mogućnosti otežavanja položaja stranog prav-

nog lica kome je dodijeljena koncesija i mnogih

praktičnih nedoumica, pogotovo:

• kod mogućeg aneksiranja već potpisanog

ugovora (aneksiranje inicijalnih ugovora o

koncesijama je vrlo često u praksi jer su

obično inicijalni ugovori vrlo okvirni te ih

je kasnije potrebno dodatno precizirati),

• u postupku „prenosa“ koncesija sa stranog

pravnog lica na domaće pravno lice u nje-

govom vlasništvu (kada je obavezan da

osnuje domaće pravno lice, u kom trenu-

tku se domaće pravno lice može smatrati

koncesionarom, itd).

BiH, RS i FBiH: PREPORUKA

Potrebno je preciznije definisati vremenski

rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele

koncesije / potpisivanja ugovora o koncesiji,

treba da osnuje domaće pravno lice i preciznije

definisati pojam „koncesionar“, na način da se

eksplicitno definišu i ove situacije.

Procedura dodjele koncesijeBiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE

Procedura dodjele koncesije, pogotovo dio

koji se odnosi na javni poziv / tender, nije pot-

puno precizno definisana u sva tri navedena za-

kona. Ovo se posebno odnosi na dio postupka

od odobrenja javnog poziva do same dodjele

koncesije (čl. 21. do 25. Zakona o koncesijama

BiH, čl. 23. do 27b. Zakona o koncesijama RS i

čl. 24. do 28. Zakona o koncesijama FBiH). Ovo

ostavlja mogućnost nastanka velikog broja pra-

ktičnih problema nakon odobrenja javnog po-

ziva do trenutka dodjele koncesije tačno odre-

đenom licu.

BiH, RS i FBiH: PREPORUKA

Potrebno je definisati precizne rokove za

svaki korak procesa dodjele koncesije i precizno

definisati obaveze svih strana u ovom procesu

(dokumentacija koja se predaje, kome se pre-

daje, ko odlučuje, u kom roku, itd).

Samoinicijativna ponudaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Dodjela koncesija putem samoinicijativne

ponude je omogućena kako na državnom (član

25. Zakona o koncesijama BiH), tako i na enti-

tetskom nivou (članovi 28. Zakona o koncesi-

jama FBiH i 26. Zakona o koncesijama RS).

Postupak dodjele koncesija na osnovu samoini-

cijativne ponude podrazumijeva da ponuđač na-

dležnom organu podnese prijedlog za dodjelu

koncesije u slučaju kada za predmetnu konce-

siju nije raspisan javni poziv. Stoga, samoinici-

jativna ponuda daje mogućnost privatne inicija-

85



tive investitorima i u svakom slučaju je poželjan

element sistema koncesija.

Međutim, postoji nekoliko problema za inve-

stitore u vezi sa postupkom dodjele koncesija

na osnovu samoinicijativne ponude. Prije svega,

bitno je istaći da navedeni postupak nije regu-

lisan na isti način entitetskim zakonima. Nada-

lje, sam postupak nije precizno i detaljno reguli-

san postojećim zakonskim okvirima (posebno u

pogledu uslova, rokova, situacija kada postoji

jedan ponuđač u odnosu na situaciju kada po-

stoji više ponuđača i sl.). Također, samoinicija-

tivna ponuda može rezultirati nedostatkom

stvarne konkurentnosti cijena kao posljedica

nepotpuno otvorenog konkurentnog procesa, te

dovesti u pitanje osnovna načela transparent-

nosti i jednakog tretmana.


Imajući u vidu činjenicu da trenutni Nacrti

zakona o koncesijama u oba entiteta predviđaju

znatne izmjene i dopune koje se odnose na sa-

moinicijativnu ponudu, te ukoliko budu usvojeni

i stupe na snagu, nužno je uskladiti propise u

ovoj oblasti kako bi se uspostavio jednostavan

i efikasan sistem dodjele koncesija koji je pri-

stupačan investitorima.

U svakom slučaju, poželjno je koncipirati sa-

moinicijativnu ponudu u skladu sa opšteprihva-

ćenim rješenjima kao što su npr. rješenja pred-

viđena UNCITRAL Model Zakonom o finansira-

nju privatnih projekata8 i Uputstvom za pri-

mjenu navedenog zakona9. Detaljne aspekte

odnosnih procedura je potrebno dodatno regu-

lisati podzakonskim aktima.

Na koncu, a budući da je u postupku dodjele

koncesija neosporan značaja i doprinos nadlež-

nih državnih organa, potrebno je raditi na inten-

zivnijoj podršci i osposobljavanju javnog sektora

kako bi se što bolje pripremio i vodio postupak

dodjele koncesija.

Nepostojanje mogućnosti da financijske institu-cije preuzimu projekte u postojećim zakonskimrješenjima RS i FBiH: OTVORENO PITANJE

Relevantnim Zakonima o koncesijama nisu

predviđena prava da finansijske institucije preu-

zmu (step-in right) projekte koje finansiraju i

za koje su dodijeljene koncesije, kao ni moguć-

nost daljeg prenošenja ovih projekata na druge

subjekte (privredna društva koja se bave spe-

cifičnom koncesionom djelatnosti).

Prenos odgovarajuće koncesije je moguć

samo uz odobrenje nadležnih Komisija za kon-

cesije. Izuzetak je Zakon o koncesijama Fede-

racije BiH prema kojem takvo odobrenje nije

potrebno za koncesije koje finansiraju međuna-

rodne finansijske organizacije čija je BiH čla-

nica.

To može predstavljati prepreku razvoju pro-

jekata iz obnovljivih izvora energije, s obzirom

da finansijske institucije mogu biti nespremne

finansirati projekte u kojima im nije data mo-

gućnost preuzimanja projekata i ugovora o kon-

cesiji, u slučaju da koncesionar ne ispunjava

ugovorne obaveze.

Dodatno, činjenica je da će (u slučaju da ini-

cijalni koncesionar nije u mogućnosti da nastavi

iskorištavanje koncesionih dobara) finansijske

institucije (kao finansijeri) biti te koje će naj-

vjerovatnije prve preuzeti koncesioni projekat.

Međutim, teško je zamisliti situaciju u kojoj će

finansijske institucije biti te koje će koncesioni

projekat nastaviti do kraja perioda predviđenog

u koncesionom ugovoru. Naime, osnovna dje-

latnost finansijskih institucija nije da se bave

koncesionim djelatnostima. One ne raspolažu

86


8 Članovi 20-23 UNCITRAL Model Legislative Provisions on Privately Financed Infrastructure dostupan na:

http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/model/0390621_Ebook.pdf.9 UNCITRAL Legislative Guide on Privately Financed Infrastructure Projects dostupan na:

http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/guide/pfip-e.pdf.


znanjem i tehnologijom za obavljanje konkre-

tne koncesione djelatnosti, i za pretpostaviti je

da im nije cilj da koncesioni projekat preuzmu i

nastave obavljati koncesionu djelatnost do

kraja perioda ugovorenog sa inicijalnim konce-

sionarom.

Kada se desi da finansijske institucije preu-

zmu koncesione projekte, rezultat je nemoguć-

nost inicijalnog koncesionara da nastavi obav-

ljanje koncesione djelatnosti. Dakle, finansijske

institucije koncesione projekte preuzimaju da bi

zaštitile svoje interese (sredstva koja su uložile)

i njihov je krajnji cilj da koncesioni projekat

“prebace” na neki drugi subjekat, koji je (za

razliku od finansijske institucije) kadrovski /

stručno / tehnički "osposobljen" da se bavi kon-

cesionom djelatnošću.

RS i FBiH: PREPORUKA

Potrebno je izmijeniti Zakone o koncesijama

na svim nivoima na način da se:

• predvidi mogućnost da finansijske institu-

cije preuzmu koncesione projekte,

• definiše precizna, jasna i jednostavna pro-

cedura preuzimanja koncesionih projekata,

• predvidi i dalja mogućnost preuzimanja

koncesionih projekata (od finansijskih in-

stitucija).

Time bi se dalo pravo finansijskoj instituciji

da prije svega preuzme koncesiju, a zatim i pro-

nađe novog koncesionara koji bi nastavio sa

realizacijom predmetnog projekta, a da pri to-

me ne dođe do raskidanja koncesionog ugovora

čime bi se ugrozila otplata kreditnih obaveza

prema finansijskoj instituciji.

Izbor strateškog partnera RS: OTVORENO PITANJE

Kriterij za izbor strateškog partnera u RS

ostavlja široke mogućnosti diskrecije organa

koji odlučuju o izboru strateškog partnera. Zbog

toga lica koja bi bila zainteresovana za stjecanje

tog statusa nemaju precizno definisana mjerila

koja bi unaprijed proučila i, prije ulaska u pro-

ces i izlaganja troškovima, znala barem okvirno

da li mogu da zadovolje traženi kriterij.

Naime, Zakon o koncesijama RS (član 27v.)

definiše da: „Strateški partner može biti do-

maće ili strano privredno društvo koje svojom

investicijom ili tehničkim rješenjem značajno

unapređuje djelatnost od opšteg interesa, čime

doprinosi sigurnosti zadovoljenja potreba kori-

snika u Republici Srpskoj i ostvaruje dobit“.

Iskustvo nam govori da u propisima treba

što je moguće preciznije definisati uslove pod

kojima se nešto odobrava ili zabranjuje. Ovo

pogotovo kada se uzme u obzir generalni značaj

koncesionih projekata u svakoj sredini i moguć-

nosti ugrožavanja prirodnih dobara/dobara od

opšteg interesa.

RS: PREPORUKA

Potrebno je preciznije definisati uslove pod

kojima se određenom licu može odobriti status

strateškog partnera.

ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiHNa nivou BiH postoji krovni Zakon o konce-

sijama („Službeni glasnik BiH 32/02, 56/04)

kojim se određuje nadležnost za dodjelu kon-

cesija, institucionalna struktura te način formi-

ranja i nadležnosti Komisije za koncesije, a ista

zakonska rješenja postoje i na entitetskim ni-

voima. Također, ovim Zakonom se predviđa do-

nošenje podzakonskih akata, koji služe za

pravilnu provedbu ovog Zakona (npr. Pravilnik

o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju

procedure dodjele koncesija, Dokument o poli-

tici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini itd).

Na nivou entiteta se, također, obrazuju Ko-

misije za dodjelu koncesija koje rade po usagla-

šenim entitetskim Zakonima za dodjelu konce-

sija, odnosno u FBIH postoje i kantonalni zakoni

koji uređuju ovu oblast (tačnije deset kantona-

87



lnih Zakona o koncesijama, pored federalnog

Zakona o koncesijama), odnosno načini proce-

dura za dobivanje koncesija u okviru određenih

administrativnih jedinica.

Gledajući nivo Federacije BiH, činjenica je da

od 2002. godine, pa do danas, nije potpisan niti

jedan veći ugovor za koncesije, dok na kanto-

nalnim nivoima, ukupno imamo oko 300 potpi-

sanih ugovora, od kojih je većina daleko od

realizacije, na način kako je to u prethodnom

postupku dobijanja koncesije predviđeno. Neke

od koncesija, iako je procedura i postupak za

dobijanje istih završena, nikad nije rezultiralo

potpisivanjem ugovora sa koncesorom.

Nedosljedna primjena načela pravovremenosti itransparentnosti u postupku dodjele koncesijaBiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO

PITANJE

Problem je u tome što Zakonima o koncesi-

jama nisu utvrđeni rokovi za provođenje svih

mogućih procedura za dodjelu koncesija, ali

svakako kod donošenja ovih i drugih zakona po-

stoji ideja da se promovira pravovremenost i

efikasnost u primjeni istih.

Dodatan je problem, također, i što je Zakon

o koncesijama na federalnom i kantonalnim ni-

voima urađen na takav način da daje suviše au-

tonomnosti radu Komisije, bez značajnog uvida

javnosti i stranaka u njen rad.

BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA

Postupkom za dodjelu koncesija mora se

upravljati efikasno i pravovremeno, te utvrditi

tačne rokove za provođenje svih procedura za

dodjelu koncesije, kao i da svi procesi dodjele

koncesija budu transparentni, kako bi sve

stranke u postupku imale uvid u način rada i

odlučivanja Komisije za dodjelu koncesija. Po-

trebno je uvesti stvarnu drugostepenost, odno-

sno iskoristiti postojanje zajedničke Komisije

koja bi mogla imati ulogu objektivnog i korek-

tivnog faktora u navedenim slučajevima.

Ukoliko se na nivou BiH usvoje amandmani

na Zakon koji se odnose na jasno definirane ro-

kove i transparentnost u svakoj od aktivnosti

Komisije, potrebno je sa njima usuglasiti za-

kone na federalnom i kantonalnim nivoima.

Ograničenja pri izjavi žalbe na odluke Komisijeza dodjelu koncesije BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO

PITANJE

Protiv odluka Komisije za dodjelu koncesije

se ne može izjaviti žalba, izuzev u slučajevima

ako je utvrđena nova činjenica koja bi utjecala

na donošenje drugačije odluke: da je bila poz-

nata u vrijeme donošenja odluke iako zaintere-

sirana strana nije bila u mogućnosti da se iz

opravdanih razloga izjasni o odluci. U svakom

je drugom slučaju dozvoljeno pokrenuti upravni

spor pri Vrhovnom sudu FBiH, odnosno kanto-

nalnom sudu. U oba je slučaja nepotrebno i

teško isplativo, s obzirom na vrijeme trajanja

spora i štete koje mogu nastupiti za investitora

i koncesionara (član 20. Zakona o koncesijama

FBiH, Službene novine FBiH 40/02).


Drugostepenost bi trebalo uvesti na način da

Komisija na nivou BiH bude drugostepeni organ

Komisiji na nivou FBiH, a Komisija na nivou

FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisi-

jama za koncesije (time bi izbjegli pokretanje

sudskog spora i nepotrebno odugovlačenje po-

stupka, a rješavanje jasno odrediti zakonskim

rokovima).

Postojanje velikog broja Zakona o koncesijamau BiH koji kompliciraju postupak dodjele konce-sija BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO

PITANJE

Drugi problem, naročito u Federaciji BiH

jeste broj Zakona o koncesijama, odnosno njih

deset po kantonima, sa svojim specifičnostima.

88



To uveliko dovodi do birokratizacije procedura i

samog postupka dodjele koncesija, omoguća-

vajući zloupotrebu. Odnosno, stvaraju se uslovi

za moguću korupciju u postupcima dodjele kon-

cesija po kantonima, odnosno, kompliciranost

dovodi do odustajanja većeg broja koncesora,

zbog potrebe angažmana većeg broja trećih lica

i obimne dokumentacije za sudjelovanje u po-

stupku dodjele koncesija.


Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike,

prakse i procedure na svim nivoima (od držav-

nog do općinskog nivoa, s obzirom na to da u

pojedinim slučajevima i općine igraju vrlo zna-

čajnu ulogu kod dodjele koncesija). Također,

potrebno je ukloniti sve nepotrebne administra-

tivne prepreke, naročito one koje onemoguća-

vaju realizaciju već potpisanih ugovora. Naroči-

to je potrebno obratiti pažnju na one procedure

u postupku odobrenja koncesije za koju se oče-

kuje dugo vrijeme procesuiranja, i u okviru njih

ukloniti sve administrativne i druge zapreke u

cilju efikasnijeg rada Komisije. Odnosno, doni-

jeti podzakonske akte koje će te vrste koncesija

posebno tretirati i na odgovarajući način (pri-

mjer, postojanje FERK ili drugih sličnih tijela, sa

posebnim pravilima i aktima na osnovu kojih

djeluju i rade u cilju postizanja efikasnosti u toj

oblasti).

Pored eventualnog usaglašavanja sa Zako-

nom o koncesijama na nivou BiH, potrebno je

dodatno proširiti Zakon o koncesijama na nivou

FBiH, u smislu uvođenja transparentnosti u rad

Komisije za koncesije te to postaviti kao uslov

pri usaglašavnju kantonalnih zakonskih propisa

vezanih za koncesije. Utvrditi oblasti koncesije

decidnije ako je potrebno ograničiti količinski,

predmetno ili na neki drugi način, kao i obaveze

Komisija u transparentnosti u radu. Nedopu-

stivo je da je predmet koncesije različit na dr-

žavnom, federalnom i kantonalnom propisu, u

smislu da pojedina zakonska rješenja na nižem

nivou sadrže neki od predmeta koncesije kojih

nema u zakonskom rješenju na višem nivou

(npr. pogledati predmet koncesije Zakona o

koncesijama FBiH i Zakona o koncesijama Tu-

zlanskog kantona).

89



• Nejasno definisan pojam kon-cesionara na državnom i enti-tetskim nivoima, posebno usituaciji kada je koncesija do-dijeljena stranom pravnom licu.

• Nedovoljno precizno definisanaprocedura dodjele koncesija(posebno putem javnog po-ziva) u Zakonima o koncesija-ma na državnom i entitetskimnivoima.

• Samoinicijativna ponuda regu-lisana je na drugačiji način en-titetskim zakonima.

• Precizno definisati rok u kome (strano)pravno lice, nakon dodjele koncesije,treba da osnuje domaće pravno licekoje će obavljati koncesionu djelat-nost, i preciznije definisati pojam „kon-cesionar“, na način da se eksplicitnodefinišu i ove situacije.

• Precizno definisati korake, rokove i oba-veze svih strana u procesu dodjele kon-cesija.

• Nužna je harmonizacija propisa krozusvajanje entitetskih Nacrta zakona okoncesijama koji su trenutno upućeniu parlamentarnu proceduru, te koji


i RS.


i RS.

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Vlada FBiH i RS,


90



Sam postupak nije precizno idetaljno regulisan postojećimzakonskim okvirima nedostat-kom stvarne konkurentnosti ci-jena, koja dovodi u pitanjeosnovna načela transparentno-sti i jednakog tretmana.

• Nepostojanje mogućnosti da fi-nansijske institucije preuzimuprojekte u postojećim zakon-skim rješenjima.

• Mogućnost korištenja šireg dis-krecionog prava nadležnih in-stitucija u procesu odabira stra-teškog partnera u Republici Srp-skoj.

predviđaju znatne izmjene i dopunekoje se odnose na samoinicijativnuponudu. Koncipirati samoinicijativnuponudu u skladu sa opšteprihvaćenimrješenjima kao što su npr. rješenjapredviđena UNCITRAL Model Zakonomo finansiranju privatnih projekata iUputstvom za primjenu navedenogzakona. Raditi na intenzivnijoj podršcii osposobljavanju javnog sektora.

• Mogućnost prenosa koncesionih ugo-vora na finansijske institucije nije pre-cizno definisana i mogući su praktičniproblemi u takvim situacijama.Potrebno je preciznije regulisati samprenos koncesionih ugovora na fina-nsijske institucije / kreditore ali i dalje,sa kreditora na neko treće lice.

• Preciznije definisati uslove pod kojimase određenom licu može odobriti sta-tus strateškog partnera.

• nadležna entitetska mini-starstva FBiH i RS,

• nadležne Komisije za kon-cesije.

• Parlamentarna skupštinaBiH,

• Parlament FBiH,• Narodna skupština RS,• Komisije za koncesije BiH,

RS i FBiH.

• Narodna Skupština RS,• Komisija za koncesije RS,• nadležna ministarstva RS-

a za odobravanje statusastrateškog partnera.


o Zakonima o koncesijama nisuutvrđeni rokovi za provođenjesvih mogućih procedura za do-djelu koncesija. Dodatni je pro-blem što je Zakon o koncesija-ma na federalnom i kantona-lnim nivoima urađen na takavnačin da daje suviše autonom-nosti radu Komisije, bez značaj-nog uvida javnosti i stranaka unjen rad.

o Protiv odluka Komisije za do-djelu koncesije se ne može iz-javiti žalba, izuzev u dva pred-viđena slučaja. U svim drugim slučajevima jepredviđeno pokretanje uprav-nog spora pri Vrhovnom sudu FBiH, odnosno kantonalnom sudu.

o Postupkom za dodjelu koncesija se mo-ra upravljati efikasno i pravovremeno,te utvrditi tačne rokove za provođenjesvih procedura za dodjelu koncesije,kao i da svi procesi dodjele koncesijabudu transparentni, kako bi sve stra-nke u postupku imale uvid u načinrada i odlučivanja Komisije za dodjelukoncesija.

o Trebalo bi uvesti drugostepenost nanačin da Komisija na nivou BiH budedrugostepeni organ Komisiji na nivouFBiH, a Komisija na nivou FBiH drugo-stepeni organ kantonalnim Komisija-ma za koncesije. Time bi izbjegli po-kretanje sudskog spora i nepotrebnoodugovlačenje i troškovi postupka.

o Nadležne Komisije za kon-cesije.


o Parlament FBiH,o nadležne Komisije za kon-

cesije.


91



o Postojanje velikog broja Za-kona o koncesijama u BiH kojikompliciraju postupak dodjelekoncesija.

o Potrebno je izvršiti harmoniziranje po-litike, prakse i procedure na svim ni-voima. Potrebno je ukloniti sve nepo-trebne administrativne prepreke, na-ročito one koje onemogućavaju reali-zaciju već potpisanih ugovora te uklo-niti sve administrativne i druge zapre-ke u cilju efikasnijeg rada Komisije.


o Parlament FBiH,o nadležne Komisije za kon-

cesije.


6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

ENERGETSKA EFIKASNOST

UVOD

BiH je potpisnica niza međunarodnih ugo-

vora iz kojih proizlaze obaveze vezane za poli-

tike i regulatorne reforme u sektoru energetike.

Kao potpisnica ovih sporazuma BiH je preuzela

niz obaveza među kojima je i modernizacija za-

konodavstva iz oblasti energetske efikasnosti.

Pod modernizacijom u ovom kontekstu gene-

ralno smatramo usvajanje nove legislative usa-

glašene sa relevantnim direktivama EU (tj.

Direktiva 2006/32/EZ, Direktiva 2010/30/EU i

2010/31/EU), što je obaveza po međunarodnim

sporazumima i ugovorima koje je BiH potpisala,

i to:

- Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,

- Energetske povelje (Energy Charter Trea-

ty) i

- Ugovora o osnivanju energetske zajednice

JIE.

Pored navedenog, Protokol o energetskoj

efikasnosti i pripadajućim problemima okoline

(u daljem tekstu: "PEEREA") koji je donesen u

okviru Energetske povelje (Energy Charter

Treaty) i koji je BiH ratificirala 2001. godine, za-

htijeva od BiH da u energetskim projektima

obezbijedi ekonomski i energetski efikasan na-

čin minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš.

Imajući u vidu značaj modernog sistema

energetske efikasnosti prije svega za BiH ali i

strane investitore, a u skladu sa trenutnim za-

konodavnim reformama koje se provode, u nasta-

vku teksta su identifikovani generalni nedostaci

koji se odnose na ovu oblast u BiH, a na koje

ukazuju članice VSI.

ISKUSTVA:


Nepostojanje pravnog okvira za implementira-nje mjera povećanja energetske efikasnosti uskladu sa EU standardimaBiH i FBiH: OTVORENO PITANJE

Posljednji izvještaj o provođenju PEEREA u

BiH identificirao je kao osnovne probleme ne-

dostatak sveukupne energetske politike na dr-

žavnom i entitetskim nivoima, kao i probleme u

finansiranju energetski efikasnih politika. Kao

posljedica toga u BiH ne postoji pravni okvir koji

bi na adekvatan način implementirao mjere po-

većanja energetske efikasnosti u skladu sa EU

standardima.

BiH i FBiH: PREPORUKA

Prije svega, BiH mora usvojiti nacionalni

plan kojim bi se formulirali ciljevi i strategije za

politike na državnom i entitetskom nivou, sa ci-

ljem uštede energije za 9% do 2018. godine (u

skladu sa Direktivom 2006/32/EC), te kako bi

se definisale mjere implementacije s ciljem po-

većanja energetske efikasnosti.

Pored toga, potrebno je stvoriti neophodno

pravno, regulatorno i institucionalno okruženje

putem:

- donošenja zakona o energetskoj efikasno-

sti (očekuje se usvajanje entitetskih za-

kona),

- donošenja sekundarne legislative (podza-

konskih akata) iz oblasti energetske efika-

snosti, a u skladu sa prethodno navedene

tri direktive EU, te

- iniciranja donošenja podsticajnih mjera za

realizaciju projekata koji su vezani za ene-

rgetsku efikasnost.

Na koncu, pored prethodno navedenog ne-

ophodno je i:

- razviti i implementirati programe u vezi sa

energetskom efikasnošću,

92



- implementirati usvojene politike, i

- sarađivati na regionalnom i međunarod-

nom nivou u ovoj oblasti.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

UVOD

Nadležnosti u elektroenergetskom sektoru u

BiH su podijeljene između različitih nivoa vlasti,

s time da proizvodnja, snabdijevanje i distribu-

cija električne energije, kao i unutrašnje tržište,

spadaju u nadležnost entiteta, dok se u nadlež-

nosti agencija na državnom nivou nalaze prije-

nos i međunarodna trgovina električnom ener-

gijom. Sukladno tome, kompletna se regulativa

iz domena obnovljivih izvora energije, uključu-

jući i modalitete za njihovo podsticanje u pot-

punosti nalazi u nadležnosti entitetskih vlada.

Izuzev relevantnih zakona o energiji, kojima

je regulisan opšti zakonski okvir za energetski

sektor, vlade, nezavisne regulatorne agencije i

operateri sistema su svaki u svojoj nadležnosti

donijeli niz propisa kojim su utvrđeni detalji raz-

ličitih aspekata elektroenergetske djelatnosti.

Dodatno, s obzirom na to da kantoni u Federa-

ciji BiH imaju nadležnost u području dodjele

koncesija za iskorištenje obnovljivih izvora ene-

rgije, procedure za uspješnu realizaciju proje-

kata iz ove oblasti su dodatno usložnjene i

komplikovane.

Zajedničko za oba entiteta je nedostatak

krovnog zakona koji bi u potpunosti regulisao

oblast korištenja obnovljivih izvora energije.

Važeća regulativa, naime, tretira ovu oblast

putem odgovarajućih uredbi entitetskih vlada,

te se stoga kao sljedeći, neizbježan korak na-

meće usvajanje zakona o obnovljivim izvorima

električne energije.

Podaci s terena ukazuju da postoji različit

stepen razvoja projekata iz obnovljivih izvora

energije u dva bosanskohercegovačka entiteta.

Do sada je došlo do intenzivnijeg razvoja pro-

jekata malih hidroelektrana u Federaciji BiH,

dok se ostali oblici energije iz obnovljivih izvora

koriste u zanemarljivom iznosu. Uzroci ovako

nepovoljnog trenda su višestruki: počevši od

ranije prisutnog veoma niskog nivoa podsticaj-

nih tarifa, naročito u Republici Srpskoj, preko

nedostatka koordinacije među ministarstvima

nadležnim za izdavanje dozvola iz ove oblasti

pa do nedostatka stručne kompetentnosti u or-

ganima vlasti koji se bave ovom tematikom.

Neki od ključnih nedostataka i uočenih pro-

blema su komentarisani u nastavku.

ISKUSTVA:


Vladini podsticaji za razvoj projekata iz oblastiobnovljivih izvora energijeFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Visina podsticaja za razvoj projekata iz ob-

novljivih izvora energije je definisana odgova-

rajućim uredbama obje entitetske vlade. Pro-

blem predstavlja činjenica da je budžet za ova

izdvajanja u Federaciji BiH u narednom periodu

skoro u potpunosti popunjen, dok je u Republici

Srpskoj, prevashodno zbog manjeg broja do

sada izgrađenih objekata na obnovljive izvore

energije, budžet nešto veći, ali također dugoro-

čno limitiran.


S obzirom na to da je povećanje raspoloži-

vog budžeta direktno vezano za povišenje tarifa

električne energije za krajnje potrošače, u na-

rednom periodu nije realno očekivati značajnije

promjene u ovom segmentu. Stoga predlažemo

nadležnim vladama da razmotre dodatne mjere

podsticaja za investitore u obnovljive izvore

energije, čime bi se spriječilo totalno zamrza-

vanje aktivnosti iz ove oblasti. Jednu od mogu-

ćih mjera predstavljaju i porezne olakšice, čime

bi se omogućili povoljniji uslovi za realizaciju

projekata iz obnovljivih izvora energije.

93



Visina koncesione naknade za oblast obnovljivihizvora energije FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Pojedini nivoi vlasti nametnuli su visinu kon-

cesione naknade kao ključni kriterij pri dodjeli

koncesija za projekte iz obnovljivih izvora ene-

rgije. Pri tome vrijednosti ovih naknada pone-

kad dosežu i nerealne iznose, koji u konačnici,

dovode do stagnacije pri njihovoj realizaciji. Pri

tome se problem nalazi i na strani neiskusnih

ponuđača, čija ponuda i visina naknada sprje-

čavaju samu realizaciju.


Za dodjelu koncesija ovog tipa nadležni or-

gani vlasti moraju primjenjivati strogo defini-

sane procedure. Stoga je u koncesione komisi-

je, koje utvrđuju kriterije za raspisivanje ten-

dera, neophodno uključiti eminentne stručnjake

za predmetnu oblast čime bi se profesionalizo-

vao njihov rad i unaprijedila tehnička znanja.

Svjesni činjenice da će visina koncesione na-

knade još dugo ostati ključni kriterij za njihovu

dodjelu, predlažemo da se razmotri uvođenje

njene varijabilne vrijednosti u skladu sa pred-

viđenim finansijskim tokom realizacije konkret-

nih projekata iz obnovljivih izvora energije.

Izmjena Pravilnika o tehničkim zahtjevima za to-plotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebuenergijeFBiH: OTVORENO PITANJE

Vezano za Pravilnik o tehničkim zahtjevima

za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upo-

trebu energije potrebno je istaći da se u sklopu

člana 47. stavka 2. Pravilnika spominju kompak-

tne sistemske fasade (ETICS) samo na osnovu

ekspandiranog polistirena i na osnovu mine-

ralne vune.

Smatramo da su proizvođači trećeg materi-

jala koji se koristi u ETICS sistemu oštećeni.

Naime, radi se o Multipor mineralno izolacijskim

pločama odobrenim na osnovu Evropskog teh-

ničkog odobrenja ETA-005/093. To je termoizo-

lacioni materijal za ETICS sistem koji ne spada

niti u ekspandirani polistiren niti u mineralne

vune. Iza samog ETICS sistema također stoji

europsko tehničko odobrenje ETA – 06/0184.

U prilogu C istoga Pravilnika, tabela 4 pod

rednim brojem 7 – Toplotno-izolacijski materi-

jali, također nema navedenog Multipora.

FBiH: PREPORUKA

Spomenuti termoizolacioni materijal je po-

trebno uvrstiti u Pravilnik o tehničkim zahtje-

vima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu

upotrebu energije, kako za toplotno-izolacijski

materijal, tako i za ETICS sistem.

Nemogućnost korištenja alternativnih izvoraenergije u cementnoj industrijiFBiH: OTVORENO PITANJE

Upotreba otpada kao alternativnog izvora

energije, opće je poznata stvar u cijelom svi-

jetu. Cementna industrija je posebno podobna

za ove procese, jer temperatura ložišta na mje-

stu izgaranja (rotacione peći za proizvodnju

klinkera) iznosi preko 1400°C. Izgaranje na

tako visokoj temperaturi je praktično bezopa-

sno sa aspekta eventualne pojave štetnih ma-

terija u dimnim plinovima. Upravo ova činjenica

predstavlja osnovni razlog što sve savremene

tvornice cementa u Evropi i svijetu koriste

otpad kao alternativno gorivo.

Interesantno je šta se sve može koristiti kao

gorivo u cementnoj industriji. Od rabljenih ulja,

masti i kemikalija, preko drvenog otpada, tek-

stila, starih automobilskih guma, animalnog ot-

pada pa sve do kanalizacionog taloga (fekalija).

Danas su savremene ekološke i tzv. sani-

tarne deponije pretvorene u fabrike goriva koje

se skraćeno zove RDF (Refuse Derived Fuel).

Većina tvornica cementa koriste RDF kao osno-

vno gorivo umjesto donedavno jedinog konven-

cionalnog goriva – fosilnog. Udio upotrebe

alternativnog goriva u odnosu na fosilno, na pri-

94



mjer, u Češkoj Republici iznosi preko 68%, u

Mađarskoj preko 80%, a u Njemačkoj procenat

upotrebe otpada kao goriva dostigao je čitavih

100%.

Upotrebom RDF-a i ostalih vrsta alternativ-

nih goriva, emisije stakleničkih plinova (CO2 i

NOx) se ne povećavaju, nego se čak smanjuju.

Projekat primjene alternativnih goriva u ce-

mentnoj industriji je tzv. „Win-Win-Win” proje-

kat. Istovremeno se smanjuje upotreba nepo-

vratnih resursa (fosilnih goriva – skupe ene-

rgije), redukuju se emisije stakleničkih plinova

u atmosferu, a rješava se problem otpada koji

je sve veći u BiH. Osim toga, daje se šansa za

razvoj jedne potpuno nove privredne aktivnosti

– sakupljanje i distribucija krutog otpada, kao

što su npr. stare automobilske gume.

Veliki problem tvornicama koje imaju već

pripremljene projekte upotrebe alternativnih

goriva predstavlja nerazumijevanje i otpor lo-

kalne zajednice.

Iako za realizacije ovih projekta postoji sva

potrebna zakonska legislativa (set okolinskih

zakona i provedbenih akata), lični interesi po-

jedinaca u lokalnoj zajednici i političko lobiranje

sprječava realizaciju ovih projekta, te se na taj

način vrši favoriziranje određenih tvornica (ko-

jima se izdaju okolinske dozvole koje podrazu-

mijevaju upotrebu alternativnih goriva), dok su

neke tvornice stavljene u podređen položaj,

iako posluju u istoj državi, entitetu ili kantonu,

gdje važe isti uslovi i zakoni.

FBiH: PREPORUKA

Bilo bi neophodno da neovisni eksperti po-

krenu širu kampanju koja bi, između ostalog,

podrazumijevala i edukaciju kako lokalnih au-

toriteta, tako i lokalnog stanovništva.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao

državni autoritet koji je nadležan za izdavanje

okolinskih dozvola, trebalo bi se više uključiti u

rješenje ovog problema.

95



• Nedostatak sveukupne energet-ske politike na entitetskim i dr-žavnom nivou.

• Budžeti za podsticaje razvojaprojekata iz obnovljivih izvoraenergije, u obje entitetskevlade su limitirani.

• Nerealni iznosi visine konce-sione naknade dovode do sta-gnacije pri realizaciji projekataiz ove oblasti.

• Usvojiti nacionalni plan formiranja stra-tegije za politike na državnom i enti-tetskom nivou, te stvoriti neophodneuslove sa ciljem povećanja energetskeefikasnosti i to:

- donošenjem Zakona o energetskoj efi-kasnosti,

- usvajanjem sekundarne legislative,- donošenjem podsticajnih mjera za

projekte koji su vezani za EU.

• Razmotriti dodatne mjere podsticajaza investitore u obnovljive izvore ene-rgije, čime bi se spriječilo totalno za-mrzavanje aktivnosti iz ove oblasti.

• Uvođenje varijabilnih vrijednosti kon-cesione naknade u skladu sa predvi-đenim financijskim tokom realizacijekonkretnog projekta.

• Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosaBiH,

• Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije FBiH,

• Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije RS.

• Vlada FBiH,• Vlada RS.

• Komisija za koncesije BiH,• Komisija za koncesije FBiH

i RS.


96



• Pravilnik o tehničkim zahtjevi-ma za toplotnu zaštitu objeka-ta i racionalnu upotrebu ener-gije ne sadrži odredbu o upo-trebi Multipor mineralno izola-cijskih ploča, odobrenih na osno-vu europskog tehničkog odo-brenja.

• Nemogućnost korištenja alter-nativnih izvora energije u ce-mentnoj industriji.

• U Pravilnik o tehničkim zahtjevima zatoplotnu zaštitu objekata i racionalnuupotrebu energije potrebno ugraditiprimjenu Multipora kod zaštite i izola-cije objekata.

• Nadležni organi za rješavanje ovogproblema trebaju se uključiti u nje-govo rješavanje, te pokrenuti kampa-nju podizanja svijesti i uključiti širujavnost putem edukacija i medija.


• Ministarstvo okoliša i turi-zma FBiH.


6.8. SUDSTVO

UVOD

Podjela države na različite političke jedinice

rezultirala je i podjelom sudskog sistema, tj.

postojanjem ukupno četiri sudska sistema – sis-

tem na nivou BiH, dva u entitetima i sistem u

Brčko Distriktu. Na razini BiH postoji Ustavni

sud BiH, čije nadležnosti su definisane u samo

tekstu Ustava BiH, kao i Sud BiH koji je nadle-

žan samo u određenim oblastima.

Konkretno, sudstvo u BiH se sastoji od redo-

vnih i specijalizovanih sudova, te je regulisano

kako na državnom, tako i na entitetskom nivou

i to: Zakonom o Sudu BiH ("Službene novine

BiH", br. 49/09), Zakonom o sudovima u FBiH

("Službene novine FBiH", br. 38/05, 22/06,

63/10 i 72/10), te Zakonom o sudovima RS

("Službene novine RS", br.111/04, 109/05,

37/06, 17/08, 119/08, 58/09 i 116/09). Po-

stoje, također, podzakonski propisi koji dodatno

regulišu ovu oblast.

Pravosudni sistem u BiH je u protekloj dece-

niji bio predmet brojnih reformi koje su kulmi-

nirale u 2002. godini uvođenjem najznačajnije

reforme do sada i koja se i dalje implementira.

Cilj ove reforme je pojednostavljenje, unaprje-

đenje i efikasnost postojećeg sistema te pobolj-

šanje ažurnosti sudova.

Ovdje je bitno naglasiti da je Vijeće mini-

stara BiH u 2008. godini definisalo tri glavna

stuba reforme u sektoru pravde i to: pravosuđe,

veći pristup pravdi i podrška ekonomskom

rastu. Također je usvojen i Akcioni plan koji de-

finiše konkretne aktivnosti, rokove, odgovorne

institucije i indikatore provođenja tih aktivnosti.

Ipak, sudstvo u BiH i dalje pokazuje odre-

đene nedostatke. U procesu pristupanja BiH Ev-

ropskoj uniji, bit će zahtijevano ispunjenje

konkretnih preduslova u oblasti sudstva, kao

što su jačanje pravosudnih institucija i vlada-

vina prava. Problem je, također, i u velikom

broju neriješenih predmeta koji i dalje raste.

Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-

nju u članu 78. nalaže da će "strane u međuso-

bnoj saradnji u oblasti pravosuđa i unutrašnjih

poslova pridavati posebnu važnost učvršćivanju

vladavine zakona i jačanju institucija na svim

nivoima u oblasti uprave općenito, a naročito u

provođenju zakona i izvršavanju sudskih pre-

suda".

Saradnja, između ostalog, treba imati za cilj

jačanje nezavisnosti sudstva i unaprjeđivanje

njegove efikasnosti i institucionalnih kapaciteta,

jednakost u postupanju itd.

Imajući u vidu značaj efikasnog pravosuđa

kao garanta pravne sigurnosti za strane inve-

stitore, a u skladu sa trenutnim reformama koje

se provode, u nastavku teksta su identifikovani

određeni nedostaci koji se odnose na sudstvo u

BiH, a na koje ukazuju članice VSI.

ISKUSTVA:


Nedostatak uređenja međunarodne pravne po-moći u građanskim i trgovačkim stvarimaBiH: OTVORENO PITANJE

Sve veći obim prekograničnih transakcija,

koji podrazumijeva dinamičnije kretanje roba,

ljudi i usluga, zahtjeva veći stepen saradnje

među državama, posebno kada je u pitanju pra-

vosudni sektor.

S tim u vezi, međunarodna pravna pomoć

predstavlja efikasan i konkretan oblik takve sa-

radnje u slučajevima kada se za potrebe po-

stupka koji je u toku pred jednim sudom traži

od inostranog suda (ili inostranog nadležnog or-

gana) izvođenje određene procesne radnje (npr.

izvođenje dokaza).

Kao takva, međunarodna pravna pomoć zah-

tjeva centralnu ulogu sudova i sudija kako bi se

mogla uspješno realizirati.

Postojeći oblici pružanja međunarodne pra-

vne pomoći u BiH su regulisani posebnim pra-

vilima sadržanim u brojnim multilateralnim i

97



bilateralnim međunarodnim ugovorima10, a koji

se zasnivaju na faktičkom reciprocitetu. S druge

strane, ovo pitanje je, također, uređeno na vrlo

generalan način i entitetskim zakonima o par-

ničnom postupku, tj. Zakonom o parničnom po-

stupku FBiH i Zakonom o parničnom postupku

RS.

Stoga, sudije bi pored domaćeg zakonodav-

stva trebale poznavati i većinu međunarodnih

instrumenata koji regulišu ovo pitanje u građa-

nskim i trgovačkim stvarima. Ovo posebno po-

drazumijeva da budu upoznati sa međunarod-

nim ugovorima koji su na pravnoj snazi u BiH,

kao i otkada se takvi ugovori primjenjuju, koje

su države potpisnice tih ugovora te da su im

tekstovi lako dostupni. Međutim, primjetno je

da još uvijek ne postoji njihovo dovoljno poz-

navanje, niti ustanovljena praksa njihove pri-

mjene.

Imajući u vidu prethodno navedeno, može

se zaključiti da postoji pravna nesigurnost za

strana fizička i pravna lica čiji mogući zahtjevi

vezani za međunarodnu pravnu pomoć u BiH ne

mogu adekvatno biti zadovoljeni, kada se radi

o građanskim i trgovačkim sporovima.

BiH: PREPORUKA

Pravosudni sektor u BiH bi trebao biti uspo-

stavljen na takav način da omogući pravosud-

nim organima u BiH efikasnu saradnju sa

pravosudnim i drugim organima inozemnih dr-

žava. Efikasniji pristup pravdi neće biti potpuno

omogućen sve dok ne budu postojali odgovara-

jući provedbeni pravni propisi u BiH (kao oni

koji već postoje u krivičnoj oblasti11), a koji bi

regulisali ovu materiju na jedinstven način.

U cilju da se sprovede što uspješnija imple-

mentacija navedenih međunarodnih konvencija

i ugovora, neophodno je usvajanje konkretnog

zakonskog okvira, tj. posebnog zakona o me-

đunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i tr-

govačkim stvarima.

Takav zakon bi sadržavao opće i posebne vi-

dove međunarodne pravne pomoći u građan-

skim i trgovačkim oblastima12, omogućio sudija-

ma poboljšanje uzajamne pravosudne saradnje,

te olakšao upućivanje i izvršenje zamolnica.

U tom smislu, donošenje takve vrste za-

kona, također, predstavlja i jedan od glavnih ci-

ljeva koji su nadležne institucije u BiH dužne

ostvariti u skladu sa Akcionim planom strategije

za reformu sektora pravde u BiH13.

Konačno, nužno je osigurati kontinuirano

stručno usavršavanje sudija u BiH, kao i drža-

vnih službenika koji sudjeluju u postupku pru-

žanja međunarodne pravne pomoći, te je potre-

bno unaprijediti ujednačavanje sudske prakse u

ovoj oblasti.

Specijalizacija sudova i sudija (u privrednimpredmetima)FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Usvajanje sve brojnijih zakona u različitim

oblastima, te njihova kompleksnost, sugeriše

sve veću potrebu za specijalizacijom sudija u

određenim pravnim oblastima. S tim u vezi, pi-

tanje specijalizacije sudova i sudija je usko ve-

zano za organizaciju i strukturu sudova, njihovu

98


10 Npr. Haška konvencija o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima koja je stupila na snagu

u BiH u novembru 2008. godine, te Konvencija o dostavljanu u inozemstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i tr-

govačkim stvarima, itd.11 Međunarodna pravna pomoć je dodatno tretirana posebnim Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stva-

rima BiH (''Službeni list BiH br. 53/09'').12 Glavni oblici pružanja međunarodne pravne pomoći su dostavljanje sudskih i vansudskih akata u inozemstvo stranim fi-

zičkim i pravnim licima, izvođenje i pribavljanje dokaza u inozemstvu, i pribavljanje obavještenja o sadržini stranih javnih

isprava i stranog prava, ostvarivanje alimentacionih zahtjeva po inozemnim presudama, postupak sudova u slučajevima

međunarodne otmice djece.13 Akcioni plan za provođenje strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (treći revidirani) Sarajevo, januar

2012. godine.


nadležnost, kao i za edukaciju i usavršavanje

sudija.

Međutim, u praksi nedostatak kapaciteta uti-

če na dodjelu predmeta na takav način da sudije

rješavaju predmete različite prirode, što ih sprje-

čava da steknu adekvatnu specijalizaciju i od-

govarajući nivo edukacije u određenoj oblasti.

Štaviše, određeni predmeti zahtijevaju poz-

navanje koncepta koji nadmašuju pravnu sferu

i za koje je potrebna dodatna obuka za opti-

malno rješavanje predmeta (npr. kada se radi o

privrednim sporovima koji zahtijevaju poznava-

nje određenih ekonomskih koncepta ili stanja

na tržištu, ili o predmetima koji se tiču prava

konkurencije i sl).

Drugim riječima, unaprjeđenje poslovnog

okruženja pogodnog za investicije nije moguće

ostvariti u potpunosti ako investitori, kojima je

potrebno efikasno rješavanje sporova s obzirom

na same poslovne aktivnosti i nerijetko velike

vrijednosti privrednih sporova, nemaju dovoljno

pouzdanja da će njihov predmet riješiti sudije,

koji su putem specijalizacije postigli odgovara-

jući stepen stručnosti za njegovo rješavanje, na

efikasan i kvalitetan način.

FBiH i RS : PREPORUKA

Kada je riječ o privrednim predmetima, po-

željno je povećati kapacitete, odnosno broj su-

dija, u općinskim sudovima koji posjeduju pri-

vredno odjeljenje kako bi se ubrzalo postupanje

po tužbama i okončanje privrednih sporova.

S obzirom na veliku složenost privrednih

predmeta, potreban je veći stepen specijaliza-

cije sudija, kako bi bili u mogućnosti da bolje

identifikuju određene pravne specifičnosti nave-

denih predmeta. S tim u vezi, neophodno je osi-

gurati i ekonomski orijentisano usavršavanje

sudija, koje bi im omogućilo adekvatno pozna-

vanje tržišta u BiH, te moderne tržišne ekono-

mije, a posebno zajedničkog tržišta Evropske

unije na čije članstvo BiH pretendira.

Poželjno je, također, uzeti u obzir Preporuke

Vijeća Evrope, tj. Konzultativnog vijeća evrop-

skih sudija14, sadržane u Mišljenu br. 15 o spe-

cijalizaciji sudija koje je usvojeno 13. novembra

2012. godine15. To može biti posebno relevan-

tno za BiH (kao državu članicu Vijeća Europe),

budući da su rezultat brojnih nacionalnih isku-

stava o pravosudnoj specijalizaciji, generalno,

te sadrže komparativni pregled općeprihvaćenih

trendova o specijalizaciji i unutrašnjoj pravo-

sudnoj organizaciji svih ostalih država članica,

uključujući i zemlje Evropske unije. Pored mi-

šljenja o prednostima i opisa vrsta specijaliza-

cije, navedene preporuke opisuju i okvirne

granice u kojima specijalizacija sudova i sudija

treba biti uspostavljena.

Suđenje u razumnom rokuFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Ustav Bosne i Hercegovine u članu II/3 e)

propisuje pravo na pravično suđenje, odnosno

pravo na pravično saslušanje u građanskim i

krivičnim stvarima.

Jedan od ključnih elemenata prava na pra-

vično suđenje jeste pravo na donošenje odluke,

odnosno okončanje postupka u razumnom roku.

Upravo ovaj element, odnosno pravo na suđe-

nje u razumnom roku, jeste tema svih tema

kada je u pitanju pravosudni sistem u Bosni i

Hercegovini.

Naime, u praksi se svakodnevno srećemo sa

neučinkovitošću pravosuđa, dugim sudskim

procesima, kao i sa neizvršavanjem sudskih

odluka, iako u BiH postoji čitav niz pravnih

akata koji za cilj imaju osiguranje prava na su-

đenje u razumnom roku.

99


14 Konzultativno vijeće evropskih sudija je jedinstveno savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sačinjeno isključivo od sudija

koje daju preporuke vezane za nezavisnost, nepristranost i stručnost sudija.15 ''Opinion no.15 of the consultative council of european judges on the specialisation of judges'' usvojeno u okviru 13.

plenarne sjednice Konzultativnog vijeća evropskih sudija (Pariz, 5-6 novembar 2012. godine).


Tako, Zakoni o parničnom postupku propi-

suju da je sud dužan provesti postupak bez

odugovlačenja i sa što manje troškova te one-

mogućiti svaku zloupotrebu prava koja stran-

kama pripadaju u postupku. Nadalje, važeći

Zakoni o parničnom postupku predviđaju da

sud po zaprimljenim tužbama postupa efikasno

i pravovremeno, pa je tako primjera radi, u

članu 69. ZPP FBIH određeno da se tužba sa

prilozima dostavlja tuženom na odgovor u roku

od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune

tužbe u sudu, ili pak u članu 75. stav 4. se na-

vodi da će se pripremno ročište održati, u pra-

vilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana

prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu,

odnosno od dana proteka roka za podnošenje

odgovora na tužbu.

Iako na prvi pogled izgleda da postoje me-

hanizmi kontrole trajanja postupka i ostvarenja

prava na suđenje u razumnom roku, svakodne-

vno smo svjedoci nepoštivanja ovih odredbi, što

je posebno izraženo npr. kod radnopravnih spo-

rova koji se vode godinama, pa čak i kod vođe-

nja izvršnog postupka, iako sam Zakon o izvrš-

nom postupku izričito navodi da je izvršni po-

stupak po prirodi hitan.

Ovakva situacija u praksi, te svakodnevno

polemisanje o sporosti pravosuđa rezultirala je

naporima da se bolje uredi način vođenja po-

stupka, a sve u svrhu povećanja efikasnosti.

Napori na reformi pravosuđa u BIH rezultirali su

i stupanjem na snagu Pravilnika o vremenskim

okvirima za postupanje po predmetima u sudo-

vima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini. Osno-

vna svrha ovoga Pravilnika jeste utvrđivanje

kriterija i metodologije za određivanje i praće-

nje poštivanja optimalnih i predvidivih rokova

za rješavanje predmeta pred sudovima i tužila-

štvima u skladu sa smjernicama Evropske ko-

misije za efikasnost pravosuđa.

Ono što je, nažalost, i u ovom Pravilniku izo-

stalo jeste određivanje konkretnih mjera sank-

cionisanja u slučaju nerazumnog trajanja postup-

ka, već Pravilnik, kao uostalom i sva ranija le-

gislativa, daje samo opće smjernice, bez odre-

đivanja mjera koje bi uistinu doprinijele primje-

ni akata u praksi. Stoga, svi dosadašnji propisi

na tu temu, zapravo, samo ostaju mrtvo slovo

na papiru.


U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potreb-

no je donijeti konkretan paket mjera koje će, s

jedne strane, uvesti konkretne mjere sankcioni-

sanja u slučaju povrede prava na suđenje u razu-

mnom roku, a s druge strane, rasteretiti sudije

kako bi se sporovi razrješavali brže i efikasnije.

Jedna od mogućih mjera jeste uvođenje in-

stituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u

razumnom roku, po uzoru na slovensko pravo.

Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razum-

nom roku upućuje se predsjedniku suda u

kojem je nastala povreda prava, koji po prijemu

zahtjeva, određuje rok za rješavanje predmeta

(ne duži od 6 mjeseci). Ukoliko predmet ne

bude riješen u tom roku, stranka se obraća ne-

posredno višem sudu sa zahtjevom za isplatu

naknade zbog povrede prava na suđenje u ra-

zumnom roku. Taj sud ponovno određuje rok u

kojem se predmet mora riješiti, ali i visinu na-

knade koja se plaća zbog povrede prava.

Pored navedenog, svrsishodno bi bilo i uvo-

đenje pravosudne inspekcije, nezavisnog or-

gana koji bi vršio nadzor nad zakonitošću i

efikasnosti sudija u vođenju postupka.

Postupak bi se znatno ubrzao i kada bi se

tehnički poslovi prenijeli na administrativno

osoblje. Nema razloga da sudije obavljaju teh-

nički posao, kao što je utvrđivanje termina ras-

prava, provjeravanje adresa, službeno pribav-

ljanje podataka i dokumenata, prosljeđivanje

podnesaka među strankama, opominjanje stra-

naka na propuštene dužnosti. Ovi poslovi i jesu

poslovi za administrativno osoblje.

Na kraju, uvijek ostaje mogućnost da se za-

posli veći broj sudija i na taj način rasterete već

100



pretrpane sudije, ili pak po uzoru na Republiku

Srpsku, iz nadležnosti općinskih sudova izdvojiti

sporove između obrtnika, trgovaca i firmi, za

koje bi bili nadležni trgovački sudovi.

Uvezanost registra privrednih subjekata i sud-skih odjeljenjaFBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Prilikom osnivanja društva, kao jedan od ko-

raka predviđeno je i pribavljanje Uvjerenja o

nepostojanju dugova u registru novčanih kazni.

Zahtjev za izdavanje uvjerenja podnosi se op-

ćinskom/osnovnom sudu sa propisanim rokom

izdavanja od sedam dana. Zahtjev, koji se uje-

dno plaća 15 KM, ukazuje na utrošak vremena

i novca za dobivanje Uvjerenja, uzimajući u

obzir mogućnost da registracioni sudovi tu pro-

ceduru i jednostavnije riješe, tako što bi im se

omogućio elektronski pristup registru novčanih

kazni iz prekršajnog postupka.

Pored navedenog, problem je neuvezanosti

različitih sudskih odjeljenja čest i u slučajevima

gdje u izvršnom, parničnom ili vanparničnom

postupku od stranke, odnosno tražioca izvrše-

nja, uređujuće sudije zahtijevaju da u nerealno

kratkom roku dostave zemljišno-knjižni izva-

dak, ili izvod iz sudskog registra, ili da dostave

neke druge podatke koje zapravo izdaje taj isti

sud, samo neko drugo odjeljenje. Na ovaj način

se parnični, vanparnični, a naročito izvršni po-

stupak koji je po prirodi hitan, nepotrebno odu-

govlači. Pribavljanje podataka iz sudskog

registra ili zemljišno-knjižnog ureda zna da po-

traje i nekoliko mjeseci (u zavisnosti od toga o

kom se sudu radi), umjesto da iste podatke pri-

bavi uređujući sudija odmah i to uvidom u elek-

tronske podatke, odnosno CMS-sistem.

Zakonom o privrednim društvima u FBiH u

čl. 57. propisana je, između ostalog, obaveza

upisa zabilježbe pokretanja postupka likvidacije

ili stečaja društva u registar društava. U praksi,

ista zabilježba se vrši tek po okončanju po-

stupka likvidacije, što dovodi do nesigurnosti u

poslovnim odnosima, na način da druga lica

zbog nepravovremene informiranosti o pokre-

nutom postupku zaključe pravni posao sa dru-

štvima koja su u postupku likvidacije.


Uvezivanjem bi se registra privrednih subje-

kata i prekršajnog odjeljenja kroz omogućava-

nje pristupa registrima privrednih subjekata

registru novčanih kazni, uz neznatne troškove i

tehnička unapređenja, značajno ubrzala proce-

dura i smanjili troškovi registracije društava i

promjene podataka.

Pristup evidenciji koju vodi registar novčanih

kazni omogućio bi registracionim sudovima da

u svega nekoliko minuta provjere da li osnivač

ili direktor ima neplaćenih kazni. Povod za uki-

danje obaveze prilaganja Uvjerenja o neposto-

janju duga je i izostanak ovog koraka iz taksa-

tivno pobrojanih procedura u Zakonu o registra-

ciji poslovnih subjekata.

Pored uvezivanja registra privrednih dru-

štava sa prekršajnim odjeljenjem, uvezivanje

registra privrednih subjekata, te zemljišno-

knjižnog ureda sa parničnim, vanparničnim i iz-

vršnim odjeljenjima bi, također, ubrzalo ionako

dugotrajne postupke pred sudom. Pritom bi se

smanjio i obim posla uređujućih sudija, koji bi

umjesto da u nekoliko navrata šalju strankama

zaključke, odnosno naloge za dostavljanje po-

dataka iz jednog od gore navedenih registara,

zapravo trebali da samo izvrše uvid u isti. Na

ovaj način bi u potpunosti bilo ispoštovano na-

čelo ekonomičnosti postupka, postigla bi se

znatna ušteda vremena kako uređujućih sudija,

tako i parničnih stranaka, što bi u konačnici re-

zultiralo bržim okončanjem postupaka pred

sudom. Bitno je naglasiti i da bi ovakvim nači-

nom rada bila veća i pravna sigurnost stranaka

u postupku, naročito uzevši u obzir činjenicu da

uslijed enormno dugog trajanja postupka pred

sudom neke od stranaka (naročito izvršenici) i

prestanu da postoje.

101



Dodatno, neophodno je da registracioni su-

dovi uvedu praksu upisivanja zabilježbe prili-

kom pokretanja likvidacije društava, kako bi se

obezbijedila sigurnost u pravnom prometu, na

način da se ista zabilježba upiše odmah po ot-

počinjanju likvidacionog postupka.

102



• Nedostatak uređenja međuna-rodne pravne pomoći u građan-skim i trgovačkim stvarima.

• Specijalizacija sudova i sudija(u privrednim predmetima).

• Suđenje u razumnom roku.

• Radi što uspješnije implementacijenavedenih međunarodnih konvencija iugovora neophodno je usvajanje kon-kretnog zakonskog okvira, tj. poseb-nog zakona o međunarodnoj pravnojpomoći u građanskim i trgovačkimstvarima. Takav zakon bi sadržavaoopće i posebne vidove međunarodnepravne pomoći u građanskim i trgova-čkim oblastima, omogućio sudijamapoboljšanje uzajamne pravosudne sa-radnje te olakšao upućivanje i izvrše-nje zamolnica.

• Potrebno je povećati broj sudija u pri-vrednim odjeljenjima sudova kako bise ubrzalo postupanje po tužbama iokončanje privrednih sporova. Tako-đer je potreban veći stepen specijali-zacije sudija kako bi bili u mogućnostida bolje identifikuju određene pravnespecifičnosti navedenih predmeta. Stim u vezi, neophodno je osigurati iekonomski orijentisano usavršavanjesudija, koje bi im omogućilo adekva-tno poznavanje tržišta u BiH.

• U svrhu ubrzanja sudskih postupakapotrebno je donijeti konkretan paketmjera, kao što su mjere sankcionisa-nja u slučaju povrede prava suđenja urazumnom roku, uvođenje institutazahtjeva za zaštitu prava na suđenjeu razumnom roku, uvođenje pravosu-dne inspekcije, koja bi vršila nadzornad zakonitošću i efikasnosti sudija,tehničke poslove kao što je utvrđiva-nje termina rasprava, provjeravanjeadresa, službeno pribavljanje poda-taka itd., prenijeti na administrativnoosoblje, a zaposliti veći broj sudijakako bi se ubrzao sudski postupak.

• Ministarstva pravde BiH,FBiH i RS,

• Parlament BiH, FBiH i RS.


• Centar za edukaciju sudijai tužilaca - CEST FBiH i RS.


• nadležni pravosudni organiBiH, FBiH i RS.


103



• Uvezanost registra privrednihsubjekata i sudskih odjeljenja.

• Uvezivanjem bi se registra privrednihsubjekata i prekršajnog odjeljenja krozomogućavanje pristupa registrima pri-vrednih subjekata registru novčanihkazni, uz neznatne troškove i tehničkaunapređenja, značajno ubrzala proce-dura i smanjili troškovi registracije dru-štava i promjene podataka. Također jeneophodno je da registracioni sudoviuvedu praksu upisivanja zabilježbeprilikom pokretanja likvidacije dru-štava, kako bi se obezbijedila sigur-nost u pravnom prometu, na način dase ista zabilježba upiše odmah po ot-počinjanju likvidacionog postupka.

• Nadležni sudovi u FBiH iRS.


6.9. IZVOZUVOD

Značaj provođenja reformskih procesa radi

povećanja izvoza iz Bosne i Hercegovine se ogle-

da i u pozitivnoj korelaciji priliva direktnih stranih

ulaganja (DSU) i izvoza, i pretpostavke da su

sektori koji bilježe veći izvoz obično i sektori sa

najvećim prilivom DSU u jednu zemlju i obra-

tno, sektori koji privlače najveći iznos DSU

imaju najveći izvozni potencijal. Ta pretpostavka

je u zadnjim godinama predmet mnogih nauč-

nih istraživanja i dokazi joj idu u prilog. Prema

istraživanjima Svjetske trgovačke organizacije

(WTO) postoji umjereno pozitivna povezanost

priliva DSU u zemlju s uvozom, kao i s izvozom.

Podaci pokazuju da su priliv DSU u zemlju i

izvoz iz zemlje komplementarne kategorije dok

su, u slučaju uvoza, priliv DSU i uvoz ili zamjen-

ske ili komplementarne kategorije, zavisno od

politika zemlje. Ako poredimo period 2007–2011,

vidjećemo da postoji direktna proporcija kreta-

nju ukupnog izvoza iz BiH i priliva DSU u BiH,

koja pokazuje značajan pad obje kategorije u

2009. godini nakon nastajanja svjetske eko-

nomske krize godine i blagi oporavak u periodu

2010–2011. godine.

Priliv DSU je ne samo priliv kapitala već

osnova za povećanje trgovine, ekonomskog ra-

sta i razvoja i kreiranje novih radnih mjesta.

Stoga je neophodno provesti reforme u BiH u

oblasti investicijske politike s ciljem da se pre-

vaziđu regulatorne prepreke za privlačenje i za-

državanje prekograničnih ulaganja u Bosni i

Hercegovini.

Prilikom izvoza svojih proizvoda izvoznici u

BiH se, između ostalih, susreću i sa problemima

koji se mogu svrstati u necarinske mjere/bari-

jere. U februaru 2012. godine Konferencija o tr-

govini i razvoju Ujedinjenih nacija (UNCTAD)

donijela je novu klasifikaciju necarinskih mjera

uvozu i izvozu. Necarinske barijere su danas

najvažniji regulatorni instrument u trgovinskoj

politici mnogih zemalja, posebno razvijenih ve-

likih ekonomija. Ogledaju se u raznim mjerama

politika koje, pored carinskih tarifa mogu imati

ekonomski efekat na međunarodnu trgovinu,

najvećim dijelom su regulisane pravilima Svjet-

ske trgovačke organizacije.

Administrativne barijere su posebna vrsta

necarinskih barijera, čiji su glavni izvor admini-

strativna regulativa i postupci koji imaju restrik-

tivan efekat na međunarodnu trgovinu i na

izvoz iz zemlje i mogu se susresti u svim neca-

rinskim mjerama. Mnogi od tih administrativnih

postupaka su uobičajeni i neophodni za zaštitu

zdravlja stanovnika, zaštitu okoliša kao i pri-

vrede zemlje. No, neki od postupaka su pre-

preka međunarodnoj trgovini i izvozu zbog

svoje kompleksnosti, dužine trajanja i cijene

koštanja i imaju negativan efekat na izvoz.

Izvoznici iz BiH se prilikom izvoza svojih

proizvoda u zemlje CEFTA-regije također, su-

sreću s problemima necarinskih barijera i s

njima vezanih administrativnih barijera. Pri-

mjer: obezbjeđenje jedinstvene bankarske ga-

rancije (eng. single bank guarantee) na nivou

BiH prema regiji i prema vrsti uvoza – pošto

Uprava za indirektno oporezivanje ima 4 regije

sada špediter za svaku regiju mora obezbijediti

posebnu bankarsku garanciju. Također, za sva-

ku vrstu uvoza, npr. privremeni uvoz, tranzit,

itd., treba obezbijediti posebnu bankarsku ga-

ranciju. Potrebno je provesti reformu s ciljem

da špediter obezbijedi samo jednu bankarsku

garanciju.

Također, kompanije se susreću s problemima

koji se odnose na pribavljanje dokumentacije

pri uvozu i izvozu. Za dozvolu određenog uvoza

potrebno je podnijeti dokumentaciju koju uvoz-

nik mora prikupiti sa više nivoa vlasti i često

uključuje državni nivo i entitete, što postupak

čini kompleksnim. Također, sistematizovane in-

formacije o potrebnoj dokumentaciji nisu do-

stupne na jednom mjestu. Za mnoge dokumen-

te izražen je problem nedostavljanja dokumen-

104



tacije koju institucije mogu pribaviti po službe-

noj dužnosti. Pored općih, postoje i problemi

vezani za pribavljanje uvozno/izvozne doku-

mentacije u specifičnim slučajevima (primjer:

neujednačene takse između entitetskih mini-

starstava trgovine).

Nadamo se da će se u stalnoj saradnji sa

svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, u na-

rednom periodu intenzivirati reformski procesi

kako bi BiH ubrzala svoj put pridruživanja EU,

smanjila administrativna opterećenja za privre-

dne subjekte, privukla direktna strana ulaganja,

povećala izvoz i ojačala jedinstveni ekonomski

prostor.

Fokus treba biti na transparentnosti i

“pametnoj” (boljoj) regulaciji. “Pametna”

(bolja) regulacija je naročito u upotrebi u EU od

2010. kada je Evropska komisija (EC) odlučno

stala na stanovište da osigura kvalitet regula-

cije. Neophodno je provesti sistemski rad na

pojednostavljenju izvoznih postupaka, zatim na

poboljšanju kvaliteta regulative i, konačno, na

kompletiranju regulative i transparentnoj objavi

informacija i postupaka on-line. Analiza postu-

paka treba biti napravljena na način da otvori

mogućnost povećanja regulacije ako koristi ta-

kvog pristupa premašuju troškove, kao što je

slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ustvari, neće

se deregulisati nijedan trošak, nego će se uvesti

bolja, tj. pametna regulacija koja štiti korisnika

i rad privrednika. Također, potrebno je usposta-

viti elektronski registar sa svim uvozno/izvoz-

nim postupcima na jednom mjestu, što bi

olakšalo pristup informacija privrednom sektoru

i transparentnost.

Vijeće ministara BiH, Vlada Republike Srpske

i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u sara-

dnji sa Međunarodnom finansijskom korporaci-

jom, članicom Grupacije Svjetske banke, i u

partnerstvu sa Kraljevinom Švedskom i Mini-

starstvom za finansije Austrije, pokrenuli su re-

formu radi pojednostavljenja uvozno/izvoznih

postupaka i smanjenja troškova izvoza za pri-

vatni sektor. Rad na ovoj reformi uključuje sma-

njenje administrativnih prepreka na uzorku

uvoznih/izvoznih postupaka, zaključne izvozne

sektore u BiH, prehrambene prerađevine, proiz-

vodi biljnog porijekla i životinje i proizvodi živo-

tinjskog porijekla, te i drvni, metaloprerađivački

i mašinski sektor.

Mapirano je 248 administrativnih postupaka

za uvoz i izvoz, 94 na državnom nivou, 74 na

nivou Federacije BiH i 80 na nivou Republike Sr-

pske. Ukupni direktni troškovi ovih postupaka

koji opterećuju privredu iznose 56.308.247,53

BAM, od čega je 37.157.759,83 BAM na držav-

nom nivou, 9.855.929,58 BAM na nivou FBiH i

9.294.558,11 BAM na nivou RS. Izračun je na-

pravljen po metodologiji procjene administra-

tivnog opterećenja, koje koristi EU na bazi

frekvencije stvarnih zahtjeva za izdavanje rje-

šenja iz 2012. godine. Indirektni troškovi su

mnogo veći. Ako vlasti budu prihvatile zajedni-

čke preporuke, to bi za rezultat imalo smanje-

nje direktnih i indirektnih troškova administra-

tivnih postupaka preko 30% za privredu.

ISKUSTVA:


Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljamaregiona i EU*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

U ionako opterećenim odnosima zemalja na-

stalih raspadom bivše Jugoslavije nailazimo i na

međusobno nepriznavanje certifikata, ili nacio-

nalnih institucija koje izdaju te certifikate za

proizvode koji svoga kupca traže u susjednoj

zemlji. Zbog toga smo u situaciji da jedan isti

proizvod moramo na isti način certificirati, ali

svako nacionalno tijelo pojedinačno, zavisno u

koju od susjednih zemalja želimo izvesti taj

proizvod. Na primjer, certifikat za cement koji u

skladu sa zahtjevima harmoniziranih evropskih

standarda ili normi (EN) izdaje domaći institut

u BiH, ne važi u Hrvatskoj, a isti taj certifikat

105



koji prema zahtjevima iste EN norme izda hr-

vatski institut, ne važi u EU!

Dodatni problem u BiH je činjenica da na

nivou države BiH ne postoji institut ili neko sli-

čno tijelo koje će izdati certifikat ili CE-znak za

neki proizvod, a da taj certifikat važi za zemlje

regije i zemlje EU.


Učiniti dodatne napore da se na nivou su-

sjednih zemalja (Hrvatska, Srbija, Crna Gora)

počnu uzajamno priznavati certifikati koji su iz-

dale nadležne nacionalne institucije, tj. da se

proces certifikacije ne multiplicira jer to iziskuje

mnogo novca i utrošenog vremena za sve.

Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT dozvola*FBiH i RS: OTVORENO PITANJE

Trenutno, dodjeljivanje CEMT dozvola nije u

potpunosti transparentno, dijelom zbog toga

što postojeći pravilnik ne sadrži preciziranu for-

mulu dodjeljivanja.


Ministarstvo prometa i komunikacija bi tre-

balo izmijeniti Pravilnik kako bi formulirao kom-

pletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz

upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu.

Ovo bi spriječilo diskreciono dodjeljivanje doz-

vole i osiguralo potpunu transparentnost.

106


CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJUFBiH i RS OTVORENA PITANJA I PREPORUKE

PROBLEM PREPORUKA

o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo često zbogbanalne tehničke greške).

o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00–5,00 KM).

o Pojedinačna uplata takse za svaki izvoz stvara idodatne bankarske troškove.

o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sasamo jednom taksom za one koji imaju statusodobrenog izvoznika, ili bar kolektivnu uplatu svihtaksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokume-nata za potpunu prijavu.

o Prikupljanje primjerka 3 EX deklaracije ovjerenogkod nadležnog organa na graničnom prijelazu injeno podnošenje nadležnoj instituciji je složen ikomplikovan postupak, pogotovo za velike izvoz-nike.

o Postavljanjem poštanskih sandučića na svim gra-ničnim prijelazima u koje bi prijevoznici ubacivaliovjerene primjerke EX deklaracije u adresiranimkovertama dobivenim od izvoznika, značajno biolakšalo ovu veoma značajnu i složenu operaciju.Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljamaEU. Liberalizacija rokova podnošenja bi, također,bila značajna olakšica za izvoznika.

o Insistiranje carinskih organa pojedinih država kodulaza na zadržavanju jednog primjerka fakture sapečatom carinskog organa BiH. Ovo može rezulti-rati i nemogućnošću podnošenja carinske deklara-cije za definitivni izvoz, što predstavlja carinskiprekršaj koji ima za posljedicu ukidanje odobrenjaza pojednostavljeni postupak.

o S obzirom na to da na carinske propise drugih dr-žava nismo u mogućnosti uticati predlažemoUpravi za indirektno oporezivanje Banja Luka iz-mjenu "Uputstva za sprovođenje procedure carin-skog postupka na temelju fakture" i to u dijelubroja ovjerenih faktura koje se vraćaju prijevoz-niku (tri ovjerena primjerka umjesto dosadašnjihdva). Tu, na naš prijedlog, carinski službenik ne


107


PROBLEM PREPORUKA

mora biti u obavezi da i na treći primjerak upisujebroj kontrolnika u koji evidentira fakture te da jedovoljan samo pečat carinskog ureda.

o Prikupljanje ovjerenih faktura u pojednostavlje-nom postupku po fakturi predstavlja složen pro-ces, te neprikupljanjem svih faktura nastaje pro-blem kod dodatne prijave, koja dovodi u pitanjeodržavanje odobrenja.

o Obezbijediti mogućnost i jednostavan postupaknaknadne ovjere faktura ovjerenih kod carinskoggraničnog ureda na osnovu kojih je roba puštenau pojednostavljeni carinski postupak, pošto postojifizička kopija u službenoj evidenciji te evidencija uelektronskom kontrolniku.

o Nedovoljan broj CEMT dozvola za bh. prijevoznike. o Državna aktivnost za pribavljanje većeg brojaCEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italijukojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve,predstavljaju barijeru u izvozu.

o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vago-na.

o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupo-vina teretnih vagona Uacs i Habis.


• Izdavanje i priznavanje certifi-kata u zemljama regiona i EU

• Automatizacija procesa dodje-ljivanja CEMT dozvola

• U tom smislu, potrebno je da se učinedodatni napori da se barem na nivoususjednih zemalja počnu uzajamno pri-znavati certifikati izdati od strane na-dležnih nacionalnih institucija, tj. dase proces certifikacije ne multiplicira.

• Ministarstvo prometa i komunikacija bitrebalo izmijeniti pravilnik kako bi for-mulirao kompletan proces dodjeljiva-nja CEMT dozvole kroz upotrebu algo-ritamskog softvera za dodjelu. Ovo bispriječilo diskreciono dodjeljivanje doz-vole i osiguralo potpunu transparent-nost.

• Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosaBiH

• Institut za akreditiranje BiH– BATA

• Ministarstvo komunikacijai prometa BiH

CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU:

o Previsoka cijena kod ispravkeCD (vrlo često zbog banalnetehničke greške)

o Pojedinačna uplata takse zasvaki izvoz stvara i dodatnebankarske troškove

o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00– 5,00 KM).

o Omogućiti kolektivnu potpunu mjese-čnu prijavu sa samo jednom taksomza one koji imaju status odobrenog iz-voznika ili bar kolektivnu uplatu svihtaksi na jednoj uplatnici prilikom pre-daje dokumenata za potpunu prijavu.




108



o Prikupljanje primjerka 3 ex de-klaracije ovjerenog od stranenadležnog organa na granič-nom prelazu i njeno podnoše-nje nadležnoj instituciji je slo-žen i komplikovan postupak,pogotovo za velike izvoznike

o Insistiranje carinskih organapojedinih država, kod ulaza, nazadržavanju jednog primjerkafakture sa pečatom carinskogorgana BiH, što može rezulti-rati i nemogućnošću podnoše-nja carinske deklaracije za defi-nitivni izvoz, što predstavljacarinski prekršaj koji ima zaposljedicu ukidanje odobrenjaza pojednostavljeni postupak.

o Prikupljanje ovjerenih fakturau pojednostavljenom postupkupo fakturi predstavlja složenproces te neprikupljanjem svihfaktura nastaje problem koddodatne prijave koja dovodi upitanje održavanje odobrenja.

o Nedovoljan broj CEMT dozvolaza BiH i prevoznike

o Mala komercijalna brzina že-ljeznica i manjak vagona

o Postavljanjem poštanskih sandučićana svim graničnim prelazima u koje biprevoznici ubacivali ovjerene primjer-ke ex deklaracije u adresiranim kover-tama dobijenim od izvoznika, značajnobi olakšalo ovu veoma značajnu i slože-nu operaciju.Takva praksa se odavnoprimjenjuje u zemljama EU. Liberali-zacija rokova podnošenja bi takođerbila značajna olakšica za izvoznika.

o Uprava za indirektno oporezivanje Ba-nja Luka trebala bi izvršiti izmjenu"Uputstva za sprovođenje procedurecarinskog postupka na temelju fak-ture" u djelu broja ovjerenih fakturakoje se vraćaju izvozniku (tri ovjerenaprimjerka umjesto dosadašnjih dva),gdje na naš prijedlog, carinski službe-nik ne mora biti u obavezi da i na trećiprimjerak upisuje broj kontrolnika ukoji evidentira fakture te da je dovo-ljan samo pečat carinskog ureda.

o Obezbjediti jednostavan postupak na-knadne ovjere faktura ovjerenih odcarinskog graničnog ureda na osnovukojih je roba puštena u pojednostav-ljeni carinski postupak, pošto postojifizička kopija u službenoj evidenciji teevidencija u elektronskom kontrol-niku.

o Državna aktivnost za pribavljanje ve-ćeg broja CEMT dozvola, naročito doz-vola za Austriju i Italiju kojih je nedovo-ljan broj u odnosu na zahtjeve, tepredstavljaju barijeru u izvozu.

o Remont pruga, izrada nove infrastruk-ture te kupovina teretnih vagona Uacsi Habis




o Ministarstvo komunikacijai prometa BiH

o Ministarstvo komunikacijai prometa BiH


109


ČLANOVI VSI7


110



111



Bijela knjiga 2012/13 je pripremljena zajedničkim zalaganjem brojnih članica Vijeća stranih

investitora. Kao najvažniji produkt Vijeća stranih investitora, zaslugu za njen nastanak kao

i svaki dalji razvoj nose isključivo članice/kompanije, koje ovim putem pokušavaju proble-

matiku investitora iskomunicirati sa nadležnim institucijama, a sve sa ciljem poboljšanja poslovnog

okruženja u BiH. Zahvljaujući našim kompanijama, te angažmanu personala iz istih, Bijela knjiga

nastaje i preporuke koje se nalaze unutra su zapravo, svakodnevne prepreke sa kojima se suoča-

vaju strani investitori koji posluju u BiH. Sa svim u vezi naprijed navedenim, ured Vijeća stranih

investitora u BiH, želi odati priznanje navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos

u pripremi Bijele knjige 2012/13:

• Advantis Broker a.d. Banja Luka

• ArcelorMittal d.o.o. Zenica

• Fabrika kreča Carmeuse Integral a.d. Doboj

• CMS Reich-Rohrwig Hainz d.o.o. Sarajevo

• EFT Group / Rudnik i Termoelektrana Stanari

• Energopetrol d.d. Sarajevo

• Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

• Fabrika cementa Lukavac d.d. Lukavac

• Heidelberg Cement Group /Tvornica cementa Kakanj

• Holdina d.o.o. Sarajevo

• Httpool d.o.o. Sarajevo

• Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar

• International Finance Corporation (IFC)

• Imperial Tobacco BH d.o.o. Sarajevo

• Japanese Tobacco International (JTI) - Predstavništvo u BiH

• Karanovic & Nikolic Law Office

• Meggle Mljekara d.o.o. Bihać

• Marić & Co Law Office

• M:tel a.d. Banja Luka

• Messer BH GAS d.o.o. Sarajevo

• Natron-Hayat d.o.o. Maglaj

• Posao.ba/Development Studio d.o.o. Sarajevo

• PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo

• ProCredit Banka d.d. Sarajevo

• Raiffeisen Banka d.d. BiH

• Robert Bosch d.o.o. - Predstavništvo u BiH

• Sarajevski Kiseljak d.d. Kiseljak

• Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac

• SKF BiH d.o.o. Sarajevo

• SHP Celex a.d. Banja Luka

• UniCredit Banka d.d. Mostar

• Xella BH d.o.o. Tuzla

• Wolf Theiss

113


ZAHVALE8


Ured VSI, kao i članice kompanije, žele se zahvaliti Američkoj agenciji za međunarodni razvoj

- USAID u BiH, koji su prepoznali važnost ove publikacije, te finansijski podržali izradu Bijele knjige

2012/13.

Posebnu zahvalu upućujemo šefu ureda EBRD-a u BiH, gospodinu Liboru Krkoški, na specijal-

nom doprinosu pri izradi poglavlja „Pregled poslovne klime u BiH – 2011/12“.

Također, zahvalu upućujemo osoblju USAID TAF projekta na posebnom doprinosu pri izradi sek-

cije „Porezi“.

114



POSLOVNA REGISTRACIJATim lider: Nihad Sijerčić – Karanovic & Nikolic

Bojana Bošnjak – London - Marić & Co

Nermina Hadžiosmanović - PricewaterhouseCoopers (PwC)

Aida Šahinagić - Raiffeisen Banka

Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic

Bojana Vranješ - Advantis Broker

Senka Eminagić - International Finance Corporation (IFC)

Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica

POREZITim lider: Mubera Brković - PricewaterhouseCoopers (PwC)

Alen Kišić - ProCredit Banka

Marica Đogić - UniCredit Banka

Ezmana Turković - Marić & Co

Ilinka Gavrilović - M:tel

Jelena Savić - M:tel

Džana Suljević - Imperial Tobbaco BH

Jasenko Hadžiahmetović - Raiffeisen Banka


Zehra Obralija - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj

Pero Bosnić – USAID TAF projekat

Sandra Kasalo Fazlić - Japan Tobacco International (JTI)

Senja Sertić – Xella BH

Aber Babić –Messer BH GAS

RADNO PRAVOTim lideri: Vildana Mandalović - Posao.ba i Džana Hromić – Marić & Co

Mirna Lalić – Karanovic & Nikolic

Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac

Elvis Goloman - Raiffeisen Banka

Sediha Riđešić Holjan – UniCredit Banka


Azra Uzunović – Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj

Branko Kecman - Advantis Broker

GRAĐEVINSKE DOZVOLETim lider: Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic

Aida Ibrulj - Sisecam Soda Lukavac

Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj

Slaven Dizdar - Marić & Co

Nataša Laketa – M:tel

115


LIDERI I ČLANOVI TIMOVA9


OKOLINSKE DOZVOLETim lider: Azra Sivro - ArcelorMittal Zenica

Sead Ćatić – Fabrika Cementa Lukavac

Izudin Neimarlija - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj

Mirela Burgić - Sisecam Soda Lukavac

Selma Demirović Hamzić - Marić & Co

Bojan Peulić – Karanovic & Nikolic

KONCESIJETim lider: Stevan Dimitrijević – Karanovic & Nikolic

Amela Selmanagić - Wolf Theiss

Snežana Trubajić - Karanovic & Nikolic

Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC)

Sead Pašić - Sisecam Soda Lukavac

Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj

Feđa Bičakčić - Karanovic & Nikolic

Emin Olovčić - Marić & Co


Benko Fatušić – Fabrika cementa Lukavac

ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJETim lider: Almir Bajtarević - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj

Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC)

Nevena Jevremović - Wolf Theiss

Amar Bajramović - Wolf Theiss

Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic

Ademir Ćatović – Xella BH


Slaven Dizdar - Marić & Co

SUDSTVOTim lideri: Selma Demirović Hamzić i Višnja Dizdarević – Marić & Co


Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac

Amela Selmanagić - Wolf Theiss


Ljiljana Mijić – M:tel

Emina Asotić - Raiffeisen Banka

IZVOZTim lider: Nedžad Trako - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj

Sabina Dervišefendić – International Finance Corporation (IFC)

Saša Božić - Fabrika kreča Carmeuse Integral

Saša Kovačević - Sisecam Soda Lukavac

116



Centralna banka Bosne i Hercegovine

www.cbbih.com

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

www.vijeceministara.gov.ba

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Heregovine

www.mvteo.gov.ba

Direkcija za ekonomsko planiranje

www.dep.gov.ba

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

www.hjpc.ba

Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo – UNCITRAL

http://www.uncitral.org

Vijeće Evrope

http://hub.coe.int/

Izvještaj Svjetske banke „Doing Business Report 2013“

www.doingbusiness.ba

EBRD Tranzicijski izvještaj za 2012. Godinu

www.ebrd.com/transitionreport

EU izvještaj o napretku za BiH 2012.

www.delbih.ec.europa.eu

Raiffeisen Research – Bosnia and Herzegovina Quarterly Economic Report

https://raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/446

117


REFERENCE10


Bijela knjiga 2012/2013

Izdavač: VSI – Vijeće stranih investitora BiH

Uredništvo: Bojana Škrobić Omerović - izvršni direktor Tea Kajan – asistent

Lektor: Agencija za prevođenje Profis d.o.o. Sarajevo

DizajnEkrem Kapić

DTP: Proprint, Sarajevo

Tiraž: 750 kom

Improving the Business Environment in BiH

Vijeće stranih investitora - VSIUNITIC Business Center Fra Anđela Zvizdovića 1/11B 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 33 295 880Fax: +387 33 295 889Email: [email protected]


white book 2010 - fic · 2019-02-13 · bijela knjiga 2012/13 ova publikacija štampana je...

Documents