http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Wolfgang Amadeus Mozart Mozartov uinak na inteligenciju Genijalni skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart roen je 27.01.1756. u austrijskome gradu Salzburgu. Mozart je poznavao note prije slova, s tri je godine skladao, s etiri je godine svirao kompozicije na embalu bez gledanja u note, a s pet odravao koncerte. Nastavak je ove prie poznata povijest.

Meutim, 200 godina nakon njegove smrti , znanstvenici su spoznali kako njegova glazba ima sposobnost lijeenja i privremenog poboljanja inteligencije onih koji je sluaju; to su nazvali Mozartov uinak. Francuski otorinolaringolog Alfred Tomatis, koji je otkrio tzv. Tomatisov uinak: pojavu da ljudski glas sadrava samo one tonove koje je uho sposobno uti, otkrio je kako Mozartova glazba smiruje, poboljava prostornu percepciju i omoguuje jasnije izraavanje. Pokusi to dokazuju. Mozartova glazba osim to utjee na ljudsko raspoloenje potiui kreativnost, uenje i zdravlje, djeluje i na sva ostala iva bia. To su potvrdila izvjea znanstvenika iz cijeloga svijeta, pa tako i iz Hrvatske. U Americi su dokazali kako se brzina uenja engleskoga poveava ako uenici sluaju Mozarta. U Kanadi na javnim trnicama Mozartovom glazbom smiruju mnotvo ljudi. Na Irvine Sveuilitu u Kaliforniji, Centar za neurobiologiju uenja i pamenja, prouavajui utjecaj Mozarta na studente i djecu, otkrili su kako svi studenti, koji samo 10 minuta sluaju Mozartovu Sonatu za dva glasovira u D-duru K-448, rjeavaju test inteligencije za 8 do 10 bodova bolje od ostalih.

Tako u lanku Hughes i Fino sa Epilepsy Clinic, Sveuilita u Illinois iz Chicaga, u lanku The Mozart Effect: Distinctive Aspects of the Music -- A Clue to Brain Coding? autori u zakljuku navode kako je najvaniji razlikovni aspekt Mozartove glazbe dugorona periodinost koja rezonira s cerebralnim korteksom, a moe biti i povezana s kodiranjem u mozgu U lanku The Mozart Effect and Primary School Children autora Vesne Ivanov sa Sveuilita u Melbourne i Johna Geakea sa Sveuilita u Oxfordu, autori navode kako su u razredu rjeenja zadataka uz sluanje Mozarta pri testiranju bila znaajno via od rezultata kontrolne skupine koja nije sluala glazbu. Svi zvukovi utjeu na stanice tkiva i organa. Titranja estica stvaraju razliite uzorke energetskih polja rezonancija. Ona djeluju na materiju ivih organizama i mijenjaju disanje, rad srca, krvni tlak, napetost miia te temperaturu koe. Teorijski fiziar Gordon Shaw s Kalifornijskog sveuilita pretpostavlja kako Mozartova glazba djeluje na mozak olakavajui sloene cerebralne dogaaje, poput onih u matematici i ahu. Sluanje Mozartove glazbe pomae pri organiziranju funkcije obrazaca stanica u modanoj kori, to jaa kreativne procese u desnome dijelu mozga koji poveava budnost te sposobnost intuitivnoga razmiljanja. Znanstvenici pokuavaju proniknuti u tajne ljudskog uma. Pri tome ih najvie zanimaju sposobnosti kreativnosti i umjetnikoga stvaralatva. Neurologija je otkrila brojne funkcije mozga; senzorne, motorike i refleksne funkcije koje su se u prolosti istraivale bez pomoi naprednih tehnologija. Pri tome je zanimljivo kako se radi o funkcijama kojih ovjek nije svjestan. Ljudi su svjesni funkcija ljudskog mozga i uma poput svijesti, spoznaje, osjeaja, inteligencije; mentalnih, motorikih i umjetnikih sklonosti; dok se odvijaju. Meutim, u takve aktivnosti znanost nije uspjela duboko prodrijeti. Slina je situacija u neurolokome podruju koje prouava umjetnost. Otkriveno je kako za vrijeme sluanja ili sviranja glazbe, plesanja, gledanja u boje i likovne kompozicije dolazi do promjena funkcija odreenih podruja korteksa.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Ono to je omoguilo prikaz grae i funkcije mozga te istraivanja korteksa umjetniki talentiranih osoba bio je razvoj elektronikih tehnologija primijenjenih u medicini. To su Tomografska emisija pozitrona - PET, magnetska rezonancija - MR i funkcionalni transkranijski dopler fTCD.

Otkriveno je kako najvei broj ljudi najee koristi samo jednu hemisferu. Veini ljudi dominantna je lijeva hemisfera u kojoj se nalazi centar za govor, logiko razmiljanje, matematiku, pisanje i organizaciju moemo kazati: snaga. Desna hemisfera predstavlja stvaralaku stranu mozga - vizualnu hemisferu, u kojoj se nalaze centri za umjetniko izraavanje, kreativno razmiljanje, imaginaciju i intuiciju moemo kazati: ljepota. S desnom se hemisferom povezuje muzikalnost, dobro snalaenje i koordinacija u tri dimenzije. Centri za prostornu orijentaciju u desnoj su hemisferi, pa bolesnici s oteenjem modanih struktura na desnoj strani oteano zamiljaju predmete.

Testiranjima se, nadalje, dokazalo kako nekreativne osobe imaju izraenu dominantnost samo jedne hemisfere, dok je kod kreativnih osoba dominantnost jedne hemisfere slabije izraena. Postavilo se pitanje radi li se kod umjetnika o dominantnosti desne hemisfere ili pak dominacija hemisfera kod i zraenog umjetnikog talenta ne postoji? Drugim rijeima, imaju li talentirani ljudi i umjetnici uravnoteenu aktivnost obje hemisfere? Kod takvih je osoba izraena i empatija. To su poznavali neolitiki graditelji prije vie od 6000 godina, vidi ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje jer su u hramovima koristili akustiku tehnologiju koja je uravnoteivala aktivnost hemisfera kore velikog mozga pomou zvuka. Poznato je kako se kod neurolokih bolesnika s oteenjem lijeve hemisfere, zbog Alzheimera ili apopleksije, moe razviti umjetniki talent za sviranje, ples ili slikarstvo. Za percepciju glazbe potrebna je ujednaena aktivnost obje modane hemisfere. U desnoj su hemisferi smjeteni centri za ton, melodiju, skladnost tonova i ritam, dok se u lijevoj odvija procesuiranje brzih promjena u frekvenciji te intenzitetu melodije i govora. Za potpunu percepciju ritma neophodne su obje hemisfere. To omoguava i psihiko zdravlje u kojemu su dobro uravnoteene obje hemisfere korteksa. Znaajnu ulogu u finijoj percepciji i procesuiranju ritma i melodije ima kora eonog renja. Za vrijeme sluanja ili sviranja glazbe postoje razliiti obrasci aktivnosti korteksa kod glazbenika i onih koji nisu glazbeno obrazovani. Moemo ustvrditi kako im je percepcija glazbe razliita. Glazbenik tijekom sluanja glazbe aktivira centre u lijevoj hemisferi za percepciju i analizu skladbe. Pri tome je intenzitet aktivacije proporcionalan trajanju glazbene edukacije. Kod ljudi koji nisu obrazovani glazbenici, sluanje iste skladbe aktivira samo podruja desne hemisfere.

Primjena glazbe u svrhu lijeenja prouava se i provodi ve stoljeima, budui da je ve u prolosti priznat utjecaj glazbe na ljudski um, emocije, a time i na tijelo. U 19. stoljeu poinje organizirana primjena muzikoterapije u psihijatrijskim bolnicama, tijekom operativnih i stomatolokih zahvata te neonatolokim i pedijatrijskim odjelima jer postoji znaajan uinak glazbe na smanjenje napetosti, depresije i boli. Velik interes poetkom 90-tih godina pobudila su istraivanja o

utjecaju sluanja glazbe na kognitivne i tjelesne funkcije - Mozartov uinak. To je pojava kod koje odreeni zvukovi, tonovi i ritmovi Mozartovih djela dovode do promjena neurofizioloke aktivnosti. Tako se privremeno poboljavaju kognitivne sposobnosti te se realizira terapijski uinak.

PET slika aktivnosti kore velikog mozga (korteksa)

Lijevo: odmor desno: reakcija na glazbu aktivnosti kore velikog mozga (korteksa)

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htmhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/hypogeum.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/maeshowe.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/newgrange.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/nekr.pdfhttp://www.audiologs.com/ozrenbilan/chavin.pdf

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Temelj Mozart efekta vjerojatno lei u organizaciji modane kore ija podruja rezoniraju sa Mozartovom glazbom. Ishodite tih istraivanja je Sveuilite u Kaliforniji gdje je uoeno kako su pri testiranju prostorne inteligencije studenti psihologije postigli primjetno vii rezultat nakon desetominutnog sluanja Mozartove Sonate za dva klavira u D-duru. Neurofizioloki, takav se rezultat objanjava pretpostavkom kako sluanje Mozartove glazbe pomae organiziranju obrazaca okidanja neurona u modanoj kori. Utjecaj Mozartove glazbe ispitivan je i kod bolesnika s epilepsijom te je ustanovljeno da je tijekom i nakon sluanja Sonata za klavir u D-duru K.448, kod bolesnika dolo do znaajnog smanjenja epileptike aktivnosti . Uinak se javlja trenutno ili nakon kraeg sluanja. Polovinom 80-tih, neka parkiralita u Americi poinju emitirati Mozartovu glazbu kako bi sprijeila okupljanja agresivnih adolescenata. Od 2001., policija u West Palm Beachu emitira Mozartovu glazbu u etvrtima s visokom stopom kriminala. Od 2010., prijevoznik u Portlandu poinje reproducirati Mozarta na autobusnim postajama poznatima po nasilju. Podzemna eljeznica u Londonu emitira Mozartovu klasinu glazbu i time za treinu smanjuje nasilje. Srednje kole u Derbyju u Engleskoj klasinom glazbom odvraaju uenike od nasilja s uinkom smanjenja nasilja od 50%.

Izlaganje Mozartovoj glazbi, ve u majinoj utrobi, doivotno utjee na zdravlje, uenje i ponaanje. Terapeutska primjena glazbe umanjuje neugodne osjeaje, usporava i ujednaava modane valove, uspostavlja pravilan ritam disanja, regulira rad srca, pulsa i krvnoga tlaka. Glazba pomae u lijeenju ili ublaavanju brojnih bolesti : od bolnih sindroma, depresije, Alzheimerove bolesti, malignih bolesti, eerne bolesti, hipertenzije, epilepsije, glavobolje, Parkinsonove bolesti, modanog udara, a znaajan je i njezin pozitivan uinak na rezultate rehabilitacije. Najbolji prim