www - e-mail · www - e-mail ustanove provincijska stranica: franjevci-split.hr franjevačka...

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SAMOSTANI - ŽUPE - MI-SIJEBerlin: www.hkmberlin.deBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: gospavangrada-sibenik.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Duje: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected]ć, fra Filip: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]>Kulović, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected], fra Frano: [email protected]ć, fra Božo: [email protected]

Lubina, fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Mate: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected]ć, fra Božo: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected]ć, fra Berislav: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected] Kevo, fra Pavao: [email protected] Kljajo, fra Bože: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

Glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Samostan Zaostrog

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 2-3/2016. 97

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijala .............................................................................................................................................. 99

IZ GENERALNE KURIJEPotvrda Provincijskog kapitula 2016. ................................................................................................................. 101Poruka Generalnoga ministra za svetkovinu sv. Klare ........................................................................................ 102

IZ TAJNIŠTVASplit-Trstenik: Održan Provincijski kapitul ........................................................................................................ 105Split: Održan Kapitulski kongres ........................................................................................................................ 109Iz izviješća tajnika Provincije za Provincijski kapitul - statistika ....................................................................... 112Zagreb: Fra Ante Bešlić diplomirao .................................................................................................................... 116Oblačenje na Visovcu ........................................................................................................................................... 116Primljeni u Franjevačko sjemenište .................................................................................................................... 116Ljubljana: Novo vodstvo slovenske provincije ................................................................................................... 116Zadar: Novi definitori Provincije sv. Jeronima ................................................................................................... 116Sarajevo: Novo vodstvo Bosne Srebrene ............................................................................................................ 116Mostar: Izabran definitorij Hercegovačke franjevačke provincije ...................................................................... 117Bratstvo OFM u brojevima ................................................................................................................................. 117Fra Ante Batinović dobio dispensu ..................................................................................................................... 117Zapisnik sjednice JKPMOFM ............................................................................................................................. 117Sjednica VFZ-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ............................................................................................ 119Program 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnice diobe Reda manje braće ............................ 121

IZ ŽIVOTA PROVINCIJEIgrane: Blagoslov kipa „Majka obitelji i zvijezda mora“ .....................................................................................123Drniš: Pohod slike Gospe Visovačke .................................................................................................................. 124Učenici iz Knina osvojili prvo mjesto na državnom natjecanju iz vjeronauka ....................................................126Split: Zbor mladih iz Ljubljane održao koncert u crkvi Gospe od Zdravlja ........................................................126Imotski: Predstavljanje zbirke pjesama „Čežnja“ fra Ivana Režića .....................................................................127Runovići: Hodočašće u Dubravu–Zagreb Sv. Leopoldu Mandiću ...................................................................... 128Misionar milosrđa dr. fra Ante Vučković u Ninu ................................................................................................ 129Hodočašće župe Banjevci u Split i Solin ............................................................................................................ 129Bogoslovi u župi Tučepi ...................................................................................................................................... 130Lišane: Izveden oratorij ‘Zadnja postaja’ ............................................................................................................ 131Imotski: Dekanatski sastanak .............................................................................................................................. 132Proslava sv. Jure u župi Rupe .............................................................................................................................. 133Fra Petar Lubina održao predavanje u Ninu ........................................................................................................ 133Bogoslovi u Unešiću na proslavi sv. Jure .............................................................................................................134Hodočašće župljana iz Vrgorca ........................................................................................................................... 134Pastirski pohod nadbiskupa Barišića župi Vrgorac ............................................................................................. 136Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdravlja održao koncert u splitskoj katedrali ..........................................137Kongres bogoslova hrvatskoga govornog područja ............................................................................................ 137 Susret sjemeništaraca u Zagrebu ......................................................................................................................... 138Gospa Visovačka u župi Banjevci ....................................................................................................................... 139Imotski: Predstavljanje monografije „Macelj 1945.“ .......................................................................................... 139Zagreb: Priznanje Glasilu DOA za 45 godina izlaženja ...................................................................................... 140Proslavljen dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu ........................................................... 140Sinj: Izveden oratorij Šime Marovića „Molitva suprotiva Turkom“ ................................................................... 143Sinj: Održana „Zlatna harfa“ ............................................................................................................................... 146Slivno: Proslava Presvetog Trojstva .................................................................................................................... 146Studijsko putovanje studenata KBF-a u Rim ...................................................................................................... 147Imotski: Samostanski kapitul .............................................................................................................................. 147Zavojane: Sjećanje na ubijenog fra Karla Ćuluma .............................................................................................. 148Imotski: Susret ministranata ................................................................................................................................ 149Knin: Održan susret ministranata ........................................................................................................................ 150MNK “Gospa van Grada” prvak Top Tim futsal lige .......................................................................................... 151Imotski: Slavlje Imotske bojne ............................................................................................................................ 152Sinj: Održan ministrantski susret ........................................................................................................................ 152Župni zborovi Šubićevca u crkvi Gospe van Grada ............................................................................................ 153Hodočašće roditelja Dječjega zbora i Mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja .......................................... 154Drniš: Treći Sveti Ante Fest ................................................................................................................................ 156Proslava sv. Ante u Kninu ................................................................................................................................... 157Dubrava: Slavlje sv. Ante u Rakovu selu .............................................................................................................160Šubićevac: Proslava sv. Ante ................................................................................................................................161

KAZALO


U Vinjanima proslavljen blagdan sv. Ante .......................................................................................................... 161Hodočašće Zbora svetog Ante Šubićevac u svetište Majke Božje od Krasna .................................................... 162Prgomet-Opor: Proslava sv. Ante ........................................................................................................................ 163IX. ministrantski hod kroz župu Vinjani ............................................................................................................. 164Karakašica-Donji Suhač: Hodočašće u Asiz, Rim i Loreto ................................................................................ 164Svećeničko ređenje u Splitu ................................................................................................................................ 167Na Visovcu proslavljena 45. obljetnica ređenja .................................................................................................. 169Mješoviti zbor Gospe od Zdravlja na gostovanju u Salzburgu ........................................................................... 170Čista Velika: Proslava sv. Petra u Morpolači ...................................................................................................... 172„Bijela zastava“ podignuta na Visovcu ............................................................................................................... 172Drniš: Koncert Hrvatske škole „Kardinal A. Stepinac“ ...................................................................................... 173Otok: Fra Dujo Jukić proslavio mladu misu ....................................................................................................... 173Split: „Fra Frani Botici za 65. rođendan“ ............................................................................................................ 175Stručni skup permanentnog obrazovanja mlađih svećenika Splitske metropolije .............................................. 176Oblačenje na Visovcu .......................................................................................................................................... 178Imotski: Predstavljanje knjige o fra Brunu Pezi .................................................................................................. 180Split: Proslavljena 50. obljetnica svećeništva ..................................................................................................... 182Proslavljena 300. obljetnica dolaska fratara u Omiš ........................................................................................... 188Novaci posjetili Kijevo na blagdan Gospe Karmelske ........................................................................................ 193Runovići: Proslava Gospe od Karmela ................................................................................................................ 193Sinj: Proslava mlade mise fra Ante Bešlića ........................................................................................................ 195

INOZEMNA PASTVAHodočašće iz Bad Cannstatta i Ludwigsburga u Svetu Zemlju ...........................................................................197Kelkheim-Offenbach: Hodočašće u Svetu zemlju ...............................................................................................197Offenbach: Održan 25. hrvatski folklorni festival ................................................................................................199Kelkheim: 25 parova na zaručničkom tečaju .......................................................................................................200Kelkheim: Slavlje Majčina dana i misno slavlje s mladima iz Međugorja ..........................................................201München: 20. susret ministranata .........................................................................................................................202Hodočašće Hrvata iz Zapadne Europe u Lurd .....................................................................................................204Neviges: 45. hrvatsko hodočašće u Neviges ........................................................................................................206Frankfurt: Hodočašće u Marienthal ......................................................................................................................208Kelkheim: Proslava Tijelova i Dan župe ..............................................................................................................209London: Misa za Domovinu .................................................................................................................................210Uspješna dobrotvorna akcija u Stuttgartu ........................................................................................................... 211Prva misa za Domovinu u Dublinu ..................................................................................................................... 211Frankfurt: Susret ministranata Rajnsko-majnskog pastoralnog područja ............................................................212Kelkheim: 17. tradicionalni dječji festival “Mikrofon je vaš” ............................................................................ 214

OFS i FRAMAVisovac: Održan duhovni kapitul Frame ..............................................................................................................215Područno bratstvo OFS-a hodočastilo sv. Leopoldu ............................................................................................217Dani Frame Gospe Sinjske ...................................................................................................................................219Održan izborni kapitul Zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a .............................................................220Obećanja i primanja u Frami Šubićevac ..............................................................................................................221Split-Trstenik: Zavjetovanje i primanje u OFS „Blagovijest“ .............................................................................222Zmijavci: Proslava sv. Leopolda ..........................................................................................................................225Izborni kapitul Mjesnog bratstva OFS-a „Gospe od Ružarija“ u Drnišu .............................................................225Trstenik: Okrugli stol OFS-a grada Splita ............................................................................................................226Lišane: Obred primanja u OFS .............................................................................................................................229

RAZNOLetak za duhovna zvanja ..................................................................................................................................... 231Fra Miroslav Modrić i fra Ivan Macut svečano promovirani kao doktori znanosti ............................................ 231Frankfurt: Zbornik „Vjera, psihologija i zdravlje“ .............................................................................................. 232Fra Marijan Vugdelija: „Gramatika hebrejskoga biblijskog jezika“ ................................................................... 232„Godine u Kadinoj Glavici i Parčiću 1991. – 2012.“ .......................................................................................... 232Priznanje Franjevačkom samostanu i gvardijanu fra Filipu Budiću ................................................................... 232U Splitu održana Međunarodna znanstvena konferencija „Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja” ....... 233Stipe Nimac (ur.): Praktična teologija danas. Stanje i perspektive ..................................................................... 233Franjevački samostan Omiš (vodič) .................................................................................................................... 233„Sv. Franjo u Hrvatskoj 1212. godine“ ............................................................................................................... 234Integralna ekologija pape Franje (fra Luka Tomašević) ..................................................................................... 235

NAŠI POKOJNICI† Iva Matić ............................................................................................................................................................244† Dujo Čovo .........................................................................................................................................................244


IZ PROVINCIJALATA

RIJEČ O. PROVINCIJALA

Draga braćo!Gospodin vam dao svoj mir!

Naša je Provincija, kako je bilo i pla-nirano, proslavila intermedijalni Kapi-tul. Svaki je Provincijski kapitul po sebi događaj nade, pozitivnog iščekivanja i prilika za sagledavanje sveukupnog du-hovnog, pastoralnog, kulturnog, materi-jalnog nastojanja naše Provincije. No on je ujedno i otvoreni poziv svim članovi-ma Provincije na zdravi kritički osvrt u odnosu na proteklo razdoblje, te prigoda za zajedničko pronalaženje novih rješe-nja i donošenje obvezujućih odluka, ko-jima bismo mogli poboljšati i unaprijedi-ti naš život i rad.

Provincija, koju sam vjerujem do-bro upoznao tijekom vizitacije, ima još uvijek ogromni ljudski potencijal, iako, sve češće osjećamo problem zadovolje-nja brojnih pastoralnih obveza, koje smo preuzeli a kojih se ne želimo tek tako od-reći.

Prisutni smo u župnom pastoralu, na duhovnom, kulturnom, odgojno-obra-zovnom i znanstvenom polju, ustrajni smo promicatelji i služitelji sakramen-ta pomirenja, posebno u našim brojnim marijanskim središtima i gradskim du-hovnim centrima. Sve to, draga braćo, budite uvjereni, ne prolazi nezapaženo u očima i pred sudom vjerničke i sveopće javnosti. Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja, svojim životom i radom, ite-kako doprinose duhovnom boljitku naših vjernika, ugledu Reda, pozitivnoj percep-ciji Crkve i njezinih službenika. O tom ugledu svjedoči i činjenica, da gdje god se, kao provincijal Franjevačke provinci-

je Presvetog Otkupitelja, prvenstveno na crkvenoj ali i široj društvenoj sceni po-javim, osjetim to priznanje. To uvažava-nje naravno treba zahvaliti i svim našim prethodnicima, mnogima koji nisu više među nama, ali i svima koji se i danas, s bilo kojeg naslova, trude ostati predani i vjerni u službi i svom sveukupnom radu.

Generalni kapitul Reda, koji je odr-žan u svibnju i lipnju 2015. godine u Asizu, pod geslom Braća i manji u naše vrijeme – Fratres et Minores in nostra aetate, ponovno je naglasio, da ako že-limo biti djeca Božja i Manja braća u središtu postmodernog svijeta u kojem se nalazimo, da moramo obnoviti naše povjerenje u Boga koji govori i u mra-ku i čija je riječ uvijek živa (usp. Završni dokument Generalnog kapitula br. 14.). Kapitul zaključuje: „…Oluje i nemiri mogu se pojaviti u zajednicama ako ni-smo prava braća: (to znači) ako zajedno ne molimo, ako ne održavamo korisne i učinkovite kućne kapitule, ako ne obra-ćamo dovoljno pozornosti na Riječ Božju u našem osobnom i zajedničkom životu, ako se izoliramo od druge braće buljeći u kompjutore, ako kuće u kojima živimo doživljavamo samo kao hotele. U tim i takvim slučajevima napast napuštanja Reda postaje još naglašenija. Euharisti-ja je moment našeg bratskog života koji nas poziva da se sjetimo da bi Isus Krist trebao biti središte našeg života i da je naše Bratstvo, čiji smo dio, dar Uskrslo-ga „(Završni dokument Reda br. 7).

I na našem smo zadnjem Kapitulu na-glasili kako bismo se, u narednom tro-godištu, trebali i nadalje truditi u zajed-ničkim molitvenim činima i svemu što


iz provincijalata

jača naše zajedništvo i produbljuje našu bratsku povezanost. Upravo kroz moli-tvu mi zapravo stječemo jasnoću pogleda i shvaćanja što nam je činiti osobno i što bismo trebali raditi kao bratstvo.

Nakon Kapitula uskoro je uslijedio Kapitulski kongres, na kojem smo pred-lagali nove personalne promjene, ima-jući u vidu potrebe, želje i mogućnosti. Ovom prigodom želim još jednom za-hvaliti svoj braći na njihovoj raspoloži-vosti i spremnosti da izvrše dekrete, pa i onda kada oni nisu potpuno u skladu s njihovim očekivanjima i željama. Znak je to, draga braćo, vaše čvrste vjere i oz-biljnog shvaćanja vašeg redovničkog ži-vota i poziva.

Crkva katolička je bogatija za trojicu novih svećenika, koji su, krajem lipnja u konkatedrali sv. Petra u Splitu, po ruka-ma msgr. Marina Barišića, splitsko-ma-karskog nadbiskupa i metropolite, zare-đeni na naslov naše Provincije. Ponosi smo na tu činjenicu i sretni zbog naših kolega, kojima želim obilje Božjeg bla-goslova u njihovom svećeničko-redov-ničkom životu.

Početkom mjeseca srpnja u našem novicijatu na Visovcu, trojica kandidata obukla su redovničko odijelo. Želim im svu sreću i ustrajnost u zvanju. Potičem svu braću da ih posjećuju i da mole za njih, kao i za one koji se oko njih trude, prije svega braću odgojitelje.

Ljeto je, a s njim dolaze i nesnosne vrućine. Obratite pozornost, draga braćo, dok se odmarate na te ekstremne uvjete. Čuvajte se i pazite. Dostojno se odmori-te, kako bi s jeseni ponovno, s novim za-mahom i energijom, nastavili svoj posao u sredinama gdje živite i radite.

Želeći vam svima, Božji blagoslov, bratski vas pozdravljam našim franjevač-kim pozdravom.

Mir i dobro!

Br. 01-747/2016.

fra Joško Kodžoman, provincijski ministar


IZ GENERALNE KURIJEIZ GENERALNE KURIJE


iz generalne kurije

PISMO GENERALNOG MINISTRA ZA SVETKOVINU SV. KLARE NAVIJEŠTATI ISTINU USKRSNUĆA

Predrage sestre,Gospodin vam dao svoj mir!Svake godine kad se približava mjesec

kolovoz pitam se što bi naš otac sveti Franjo htio da kažem vama koje je on volio nazivati “Siromašnim gospođama”. Nikad nije čeznuo da vam propovijeda, kako dobro znate, jer je imao povjerenja u vaše zalaganje za Evanđelje kao i u vodstvo svete Klare. To povjerenje osta-je, i ja pišem jednostavno nastojeći podijeliti ono što imam u srcu i u pameti. I ja vam pišem kao brižni brat koji cijeni vaše zalaganje, koji ima povjerenje u sposobnost kreativnoga i potpuno pouzdanog vodstva svete Klare, i koji vam se želi pridružiti u čašćenju ove velike žene. Želio bih početi od pisma što ga je Sveti Otac Franjo, naš isusovačko-franjevački papa, napisao za ot-vorenje Izvanrednog jubileja milosrđa. U tom pismu nas podsjeća na trajni poziv na obraćenje koje nam upućuje Otac milosrđa. Taj poziv nam odzvanja u opisu što ga je sveta Klara ostavila o svom pozivu kao rasvjetljenju da čini pokoru po primjeru i poukama našega serafskoga oca svetoga Franje (PrKl 6,1). Ona je bila tako vjerna svom pozivu da je i u času smrti mogla reći bratu Rajnaldu: “Predragi brate, otkada sam upoznala milost Gospodina mojega Isusa Krista po njegovu sluzi svetome Franji, nijed-na mi patnja nije bila nepodnošljiva” (LegKl 44); i danas dinamični izvor našega života, kao sljedbenika Franje i Klare, jest svijest milosti milosrđa Božjega.

Ova godina milosrđa ima jedan drugi speci-jalni odjek za nas, jer se poklapa s 800. obljet-nicom Porcijunkulskoga oprosta što ga je sveti Franjo godine 1216. dobio od pape Honorija III. On ga je zatražio jer mu je to sugerirala Dje-vica Marija – ne zbog nečega drugoga – i jer je usvojio beskrajnu Božju želju da sve ujedini s njim u radosti. Želja da sudjeluje u milosrđu Božjemu je još živa u srcu Crkve kako to ova jubilejska godina pokazuje. I nije se promije-nilo ništa od našega zalaganja usmjerenog da se ostvari Franjina želja da svi dođu u raj. Papa Franjo nas potiče da budemo misionari milosrđa

produbljujući svoj poziv i stavljajući darove primljene od Oca milosrđa u službu sviju.

“Korisno je u tome kontekstu podsjetiti na odnos između pravednosti i milosrđa. To nisu dvije oprečne stvarnosti, već dvije dimenzije jedne stvarnosti koja se postupno razvija, sve dok ne postigne svoj vrhunac u punini ljubavi. [...] Trebamo se prisjetiti da se u Svetome pis-mu pravednost poima u biti kao prepuštanje s pouzdanjem Božjoj volji” (MV 20).

Franjo je potpuno shvatio ovo poimanje pravednosti kao predanje sebe i u Nepotvrđenom pravilu čak tvrdi da je “milostinja baština i pravednost koja se duguje siromasima” (NPr, IX., 8). I klara je to razumjela i u svome traženju pravednosti nije siromasima dala samo svoju baštinu (i dio baštine svoje sestre), nego je učinila i radikalne korake da nasljeduje Kris-ta odlazeći u Sveti Damjan i uzajamno dijeleći siromaštvo, ranjivost i slabost siromašnih.

Kad bi i sad bila živa, uvjereni smo, bila bi veoma svjesna situacije svijeta i u odvažnom osluškivanju riječi od Gospodina.

Predrage sestre, kako mi danas živimo pravednost ovoga predanja samih sebe u volju Božju u svijetu u kojem troškove moći i bogat-stva snose osobito siromasi? Što bi rekla Klara vama, svojim ljubljenim kćerima, kojima je povjerila karizmu evanđeoskoga života u brat-stvu i sine proprio (bez vlasništva)? Kako bi vas vodila putem života sve radikalnijeg života malenosti, gledajući stvarnost naših vremena? Kako bi vodila sve nas na ono mjesto ljudskoga srca i svijeta gdje leži skriveno blago (3PJa 7)? Naš svijet prolazi duboku krizu kako duhovnu tako materijalnu. Kršćani su još proganjani u mnogim zemljama, ekstremizam i fanatizam su otvoreno na djelu, milijuni osoba moraju bježati zbog rata, terorizma i potlačenosti. Potreba kon-templacije je hitnija nego ikada; i evo zašto nam Klara nastavlja govoriti: “Zaručnika svoga pro-matraj i razmatraj te njega nasljedovati nastoj” (2PJa 20). Hraniti naš svijet bez milosti kontem-placije bilo bi lako pasti u očaj jer su problemi uistinu golemi i izvan našega dohvata.


Postoji također jedna druga bol. Naš preli-jepi planet neizmjerno trpi. U posljednjih pede-set godina nestao je velik broj vrsta, druge su se smanjile brojem zbog gubitka svojih staništa. Naša klima je izgubila svoju tradicionalnu uravnoteženost i to uzrokuje poplave ili suše, dok se globalno zamjećuje nedostatak vode, bitne stvarnosti za svaki oblik života na planetu. Svi ti čimbenici imaju snažne učinke na biljke, na ptice, na insekte, na životinje jednako kao i na ljudska bića. Potreba da se iskaže milosrđe “Sestri našoj Majci Zemlji” nikad nije bila tako žurna. Prije malo više od godinu dana papa Franjo je napisao svijetu Encikliku Laudato si’, naglašavajući i snažno ističući činjenicu da i našu majku zemlju treba smatrati među siro-masima kojima dugujemo pravednost. Tvrdi:

“Ta sestra jeca zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornog korištenja i zloporabe do-bara koje je Bog stavio u nju. Odrastali smo misleći da smo njezini vlasnici i gospodari, kojima je dopušteno pljačkati je do mile volje. Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, očituje se također u znakovima boles-ti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima. Zbog toga se među najzanemarenije i najzlostavljanije siromahe ubraja naša potlačena i opustošena zemlja, koja se ‘muči u porođajnim bolima’ (Rim 8,22). Zaboravljamo da smo mi sami prah (usp. Post 2,7). Sámo naše tijelo sastavljeno je od istih elemenata od kojih i naš planet, njegov zrak udišemo i njegova nas voda oživljava i osvježava” (LS2).

Pred tim scenarijem papa Franjo nam poka-zuje da je “ekološka kriza poziv na duboko unutarnje obraćenje” (LS 217) i pokazuje nam jednostavan put kojim odgovoriti na obadvije krize:

“Ovo je povoljan trenutak da se promijeni život! [...] Dostatno je samo prihvatiti poziv na obraćenje i podvrgnuti se pravdi u ovome posebnom vremenu milosrđa koje Crkva nudi” (MV 19).

Kao uzor obraćenja pružio nam je sveticu koju vole svi franjevci, svetu Mariju Magdalenu, uzdižući u red blagdana slavlje njezina spo-mendana. Znamo da je u mnogim franjevačkim bratstvima početaka bila kapela posvećena

Mariji Magdaleni, jer su u njoj prepoznavali paradigmu obraćenja, istinsko ogledalo, ogleda-lo osobe koja se je posve predala ljubavi, kako sam Gospodin svjedoči.

Kaže nam se da je Marija Magdalena, jer je primila milosrđe, mnogo ljubila. Imala je “čast biti ‘prvi svjedok’ uskrsnuća Gospodinova” i postala je ‘apostolorum apostola’, jer naviješta apostolima ono što će oni, nakon toga, naviještati cijelom svijetu”. Stoga ju možemo smatrati prvim svjedokom božanskoga Milosrđa. Žena velikoga srca, ponekad možda i nerazborita, “iskazala je veliku ljubav Kristu i Krist ju je ljubio” (usp. Apostolorum apostola – Članak, S.E. Mons. Arthur Roche, Segretario della con-gregazione per il Culto divino). Milosrđe koje je ona primila donijelo je plod kad je svjedočila uskrsnuće i postala apostolom apostolâ.

“Ljubav, uostalom, ne bi nikada mogla biti apstraktna riječ. Ona je po samoj svojoj naravi konkretan život: to su namjere, stavovi, vladan-ja koja se pokazuju u svakodnevnom djelovan-ju” (MV9).

Marija Magdalena, mogli bismo reći, pratila je Klaru u noći Cvjetnice u kojoj je ona odlučila pridružiti se braći. Već su izmolili Matutin od ponedjeljka Velikoga tjedna, čitajući odlomak koji se odnosi na Mariju iz Betanije koja pom-azuje noge Isusu i briše ih svojom kosom – navješćujući tako unaprijed, kako kaže Isus, pomazanje za ukop (usp. Iv 12,1-8). Također se treba reći da je Marija iz Betanije, iako ona to nije, u ono vrijeme bila često poistovjećivana sa Magdalenom. Sa još uvijek upaljenim svijećama iz one liturgije, braća režu Klari kosu i posvećuju je Gospodinu. Parafrazirajući Pos-lanicu Hebrejima, na neki način, Klara “izlazi – iz kuće – da mu se pridruži izvan tabora i da s njim uzajamno dijeli ruglo” (usp. Heb 13,13; LegKl 7). “Gledaj kako se radi tebe prezrenim učini i slijedi ga, postavši radi njega prezrena na ovome svijetu” (2PJa 19), kaže Klara Janji Praškoj nekoliko godina kasnije.

Već od početka Klarin poziv je bio obilježen ljubavlju za onoga “čijoj se ljepoti sve čete blaženika nebeskih bez prestanka dive, čija ljubav usrećuje, čije promatranje okrepljuje, čija dobrota ispunja, čija milina napunja, čiji

iz generalne kurije


spomen blago rasvjetljuje, čiji miris mrtve oživljuje” (4PJa 10-13).

Utjecaj Marije Magdalene vidi se na preli-jepom raspeću sačuvanom u Bazilici sv. Klare, što ga je naručila sestra Benedikta, opatica koja je naslijedila Klaru. Na njemu Klara, Benedikta i Franjo plaču do nogu Isusovih, kao žena koja ih je oprala svojim suzama i koja je pomogla da ga se pripremi za ukop. Klara i Crkva gledaju na nas da bismo se predali služenju Gospodi-na, vjerni sve do kraja i sposobni naviještati istinu uskrsnuća. Klara vas potiče da budete ispunjene “odvažnošću u svetom služenju koje ste započele iz žarke želje za siromašnim Ras-petim” (1PJa 13) i da budete “uzor, primjer i ogledalo” (OporKl 19).

U našem svijetu pod pritiskom, gdje čak i Majka zemlja trpi, kako možemo mi, Manja braća i Siromašne sestre, živjeti vrijednosti Evanđelja u kontekstu gdje jedna osoba od njih 113 je izbjeglica i gdje se “‘vanjske pustinje šire u svijetu zato što su unutarnje pustinje postale tako goleme’” (LS 217)? To je za nas danas oz-biljan izazov. Trpeće čovječanstvo, naš planet koji se bori i cijela Franjevačka obitelj traže od kćeri svete Klare da nam pomognu da ot-vorimo svoje srce da se mognemo podvrgnuti pravednosti u ovom vremenu milosrđa. “Ovo je prilika da poslušamo vapaj nevinih ljudi kojima su oteta njihova dobra, dostojanstvo, osjećaji, sam njihov život” (MV 19). Treba nam sućutno i kontemplativno srce franjevačkoga pokreta koje nam pomaže da poslušamo vapaj siromašnih i vapaj Majke Zemlje. Marija Mag-dalena je susrela uskrsloga Gospodina u vrtu. Franjo, istinski ljubitelj Gospodinov, napisao je Pjesmu stvorova u jednom vrtu. Mnogi od nas imaju vrt, velik ili malen, i kao brat vas toplo potičem da nastavite u zalaganju da ra-dite za stvorenja, da svako živo biće koje ima kuću na vašoj uzajamno dijeljenoj zemlji bude prihvaćeno s poštovanjem kao brat i sestra, ma-kar zapažam da, nakon istočnoga grijeha, rad za vrtlare postajao sve teži!

Stvorenje nam nije na raspolaganju nego pos-toji za slavu Božju i mi ljudska bića smo samo čuvari. Pomozite nam da ne budemo kao onaj sluga iz prispodobe kome je mnogo oprošteno

ali koji nije pokazao nikakvo milosrđe prema drugome. Imamo potrebu da nam vi nastavite pokazivati kako živi onaj tko uistinu ljubi Gos-podina, dajući nam primjer poštivanja prema Majci Zemlji, nasuprot tolikim djelatnostima koje ju izrabljuju i ranjavaju zbog dobiti ili probitačnosti. Svi smo pozvani da se mijenjamo, i govorim u ime svih franjevaca kad kažem da mi gledamo na vas, Siromašne sestre, i molimo vas da nam pomognete. Klara se nije bojala “ni-kakvog siromaštva, nikakvih napora, trpljenja, omalovažavanja ni prezira svijeta” (PrKl 6,2), svih stvari kojih se, naprotiv, današnji svijet veoma boji. Riječi rečene o Mariji Magdaleni uistinu se primjenjuju na Klaru: pripadala je skupini Isusovih sljedbenika, pratila ga je sve do pod križ i, u vrtu gdje ga je susrela kraj groba, bila je prva svjedokinja božanskoga milosrđa (usp. Apostolorum apostola – Članak S.E. Mons. Arthur Roche, Segretario della Con-gregazione per il Culto divino).

Mi gledamo vas koje nam svjedočite “iz žarkoga srca plamene iskre riječi” (usp. LegKl 45).

U ime sve braće, želim vam svaki blagoslov i milost i s vama dijelim mudru želju pape Franje upravljenu našim sestrama u Prvom samostanu:

“Neka vam Gospodin udijeli veliku ljudskost da budete osobe koje znaju prihvatiti ljudske probleme, koje znaju praštati, koje znaju kako tražiti od Gospodina u ime naroda”.

Želim vam veliku radost za slavlje blagdana svete majke Klare. Kao i svu braću, nosim vas u molitvi i molim da u svojoj molitvi nosite mene i cijeli Red.

Rim, 15. srpnja 2016.Blagdan svetoga Bonaventure,naučitelja Crkve

Fra Michael Anthony Perry, ofmGeneralni ministar i sluga

iz generalne kurije


IZ TAJNIŠTVAIZ TAJNIŠTVA

SPLIT-TRSTENIK: ODRŽAN PROVINCIJSKI KAPITUL Prvi danU franjevačkom samostanu o. fra Ante An-

tića u Splitu na Trsteniku u ponedjeljak, 11. travnja 2016., slavlje Provincijskog kapitula za-počelo je euharistijskim slavlje koje je predvo-dio provincijal i predsjednik Kapitula fra Joško Kodžoman. Na Kapitulu su sudjelovali članovi Provincijskog definitorija, gvardijani i izabrani deputati, tj. ukupno 53 člana Provincije. Pro-vincijski kapitul imao je zadaću razmotriti aktu-alno stanje života i aktivnosti braće u Provinciji, tražiti i predložiti sredstva i metode za rast i ob-novu braće i bratstva te zajedničkim savjetova-njem odlučiti o novim programima i budućnosti Provincije.

Euharistijsko slavlje započelo je zazivom Duha Svetoga i pozdravom o. Provincijala koji je potakao braću da svi zajedno upute molitvu Bogu za njegovu pomoć i milosti kako bi rad na Kapitulu bio plodonosan i na dobrobit cijele naše Provincije.

Radni dio Kapitula, nakon zajedničkog fo-tografiranja, započeo je uvodnom molitvom i pozdravom provincijala fra Joška Kodžomana u dvorani „O. fra Karla Balića“. Potom su pri-

hvaćeni dnevni red i određene službe za vrijeme Kapitula kako slijedi:Moderatori: fra Ante Akrap, fra Zvonko To-

lić i fra Ante Branko Periša; Tajnik i pomoćnici: fra Ivica Jurić, tajnik, fra

Ivan Režić, pomoćnik, fra Tino Labrović, po-moćnik

Brojači glasova: fra Anđelko Domazet (taj-nik), fra Josip Mandarić i fra Kristian Stipa-nović;

Pravni stručnjak (perit) – fra Jure BrkanPorotnici: fra Gabrijel Jurišić, fra Mate Gve-

rić i fra Mate Matić;Tehnička služba: fra Ivan Maletić, fra Perica

Maslać;Animatori liturgije: fra Marko Duran i fra

Antonio Mravak.Na drugoj sjednici izviješće u podnijeli o.

Provincijal i tajnik Provincije. Popodnevni rad započeo je molitvom Službe čitanja i nastavio se izviješćem ekonoma Provincije. Sjednica je završila osvrtom na izviješća i molitvom Večer-nje.


iz tajništva

Drugi danProvincijski kapitul, koji se održava u Spli-

tu na Trsteniku, drugog dana, 13. travnja 2016., započeo je molitvom Jutarnje i slavljem svete mise koju je predvodio vikar Provincije i župnik Gospe od Zdravlja fra Ante Udovičić.

Radio dio Kapitula nastavljen je izviješćima o samostanima, odgojnim zavodima i provincij-skim vijećima. Izviješća nisu čitana budući da su prethodno priložena radnom materijalu Ka-pitula. Za vrijeme podnošenja izviješća bila je mogućnost i za osvrt na navedena izviješća.

U popodnevnim satima nakon molitve Služ-be čitanja i Večernje bio je predskrutinij za izbor definitora. Drugi dan Kapitula završen je mo-litvom i klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u samostanskoj crkvi u 19 sati.

Članovi Provincijskog kapitula u bratskom raspoloženju izmijenili su iskustva života i rada koje uključuje s jedne strane, geografski, pod-ručje od Neretve do Zrmanje te Zagreb i ino-zemstvo, a s druge strane, pastoralno djelovanje, odgoj i obrazovanje, misionarsko djelovanje, rad s članovima OFS-a i Frame kao i drugim različitim skupinama vjernika, kao i druga pod-ručja koja zahtijevaju specifičnu ulogu u širenju i naviještanju Radosne vijesti. Sve to članovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja nastoje ostvariti u duhu svoga utemeljitelja sv. Franje Asiškog.

Treći danTreći dan Provincijskog kapitula započeo je

molitvom Jutarnje i sv. misom koju je predvo-dio definitor Provincije fra Vinko Prlić. Na po-četku osme (izborne) sjednice, nakon prozivke kapitularaca, predsjednik Kapitula fra Joško Kodžoman obratio se kapitularcima i potaknuo ih da po savjesti biraju braću za definitore Pro-vincije. Nakon obraćanja o. Provincijala prav-ni perit Kapitula fra Jure Brkan dao je pravne upute glede načina i provedbe samih izbora. Za nove definitore izabrani su u srijedu, 13. travnja 2016. godine: Fra Petar Čirko Fra Ivan Čupić Fra Dušan Džimbeg Fra Tino Labrović Fra Ivan Maletić Fra Zvonko TolićNakon izbora i prihvaćanja službe, u crkvi je

bio zaziv Duha Svetoga i polaganje ispovijest vjere. Zatim je uslijedilo čestitanje novoizabra-nim definitorima.

Uoči poslijepodnevnog radnog dijela Kapi-tula fra Ivan Čupić položio je ispovijest vjere. Rad je nastavljen izlaganjem tema i diskusija-ma.

Prvo predavanje održao je fra Ante Čovo na temu „Franjevačko zajedništvo kao poticaj za


iz tajništva

pastoralna središta“. U predavanju je istaknuo važnost zajedništva u Crkvi, koja je po svojoj definiciji zajedništvo (communio); zajedništvo s Bogom i zajedništvo ljudi međusobno. Zajed-ničarsku dimenziju u Crkvi na tragu ekleziolo-gije Drugog vatikanskog koncila naglašavaju na osobit način i dvojica posljednjih Papa u svojim dokumentima. Nažalost,prema fra Anti u našim zajednicama kako samostanskim tako i župnim zajedničarska dimenzija puno više je prisutna na deklarativnoj,nego na životnoj razini.

Nakon plodne diskusije poslije prvog pre-davanja i kraćeg odmora otvorili smo i drugu temu: „Odgojni zavodi i skrb za duhovna zva-nja – stanje i perspektive“. Na navedenu temu predavanje je održao fra Ivan Udovičić. Nakon analize postojećeg stanja predavač je ponudio i neke smjernice u cilju poboljšanja odgojno-obrazovne prakse u našim odgojnim zavodima. Ako se u Provinciji planira sustavnije raditi na promociji duhovnih zvanja, onda je neophodno imenovati provincijskog promicatelja zvanja te ga osloboditi drugih službi kako bi se u cijelosti mogao posvetiti navedenoj zadaći.

Treći dan Kapitula zaključili smo zajednič-kom molitvom Večernje u crkvi.

Četvrti danČetvrti dan redovitog provincijskog kapitula

započet je molitvom Jutarnje i sv. misom koju je predvodio novoizabrani definitor Provincije fra Ivan Čupić. Zatim je slijedilo predavanje pod naslovom “Bratski fond solidarnosti” koje je održao fra Josip Gotovac, ekonom Provincije. U spomenutom predavanju autor je progovo-rio prije svega o značenju svijesti pripadnosti zajednici kao preduvjetu bratske solidarnosti unutar zajednice i u pastoralnom radu izvan nje. Iz navedenog fonda osiguravala bi se potrebna sredstva za braću u potrebi. Predavač je jasno i precizirao iznos redovite mjesečne pomoći i broj braće korisnika fonda solidarnosti.

U nastavku sjednice fra Ante Babić je pred-stavio temu “Provincijska karitativno-humani-tarna djelatnost”. Nakon uvodnih misli vezanih uz „Godinu milosrđa“ donio je povijesni prikaz karitativnog djelovanja u Provinciji. Predavač je istaknuo kako bi trebalo intenzivirati rad

udruge „Panis vitae“. Izlaganje je zaključio s konkretnim prijedlogom da se na razini Provin-cije pronađe brata koji bi se bavio animiranjem i koordinacijom karitativnog rada.

Poslijepodnevni dio Kapitula započeli smo molitvom Službe čitanja u crkvi, a nastavili radni dio. „Osvrt na zaključke Plenarnog vijeća Provincije“ naslov je teme koju je u svom izla-ganju obradio fra Kristian Stipanović iznijevši i dva konkretna prijedloga za zaključke kapitula. Oni glase: (1) Kapitul nalaže Provincijskom de-finitoriju reorganiziranje pastorala u povjerenim župama u kojima je moguće to učiniti, vodeći računa o mogućnostima braće i stanju dotičnih župa. Sva su braća dužna senzibilizirati vjernike u svim povjerenim nam župama o potrebi reor-ganizacije pastorala; (2) Kapitul određuje da se za eventualne nove oblike pastorala apostolata u provinciji najprije provede rasprava na samo-stanskim kapitulima, a da se odluka o istima do-nese na provincijskom kapitulu.

O. Provincijal zahvalio je vijeću koje je pri-premalo materijale za Plenarno vijeće te pozvao svu braću da unatoč postojećim problemima s pouzdanjem u Boga i životnom vedrinom, tako karakterističnom za sinove sv. Franje, optimi-stično gledaju na budućnost. Osvrnuo se i na zaključke kapitula bratske provincije sv. Jero-nima.

U daljnjem govoru o. Provincijal je kroz či-tanje zaključaka sa zadnjeg provincijskog Kapi-tula iz 2012. godine napravio svojevrsnu anali-zu onoga što se od planiranog ostvarilo.

Na temelju spomenutih prioriteta sa zadnjeg provincijskog kapitula, kao i prije navedenih zaključaka Plenarnog vijeća iz studenoga prošle godine, braća su razmišljala o trenutnim prio-ritetima/ smjernicama pastoralnog djelovanja u Provinciji.

Peti danZadnji dan Provincijskog kapitula započeo

je molitvom Jutarnje u crkvi u 7 sati. Radni dio kapitula nastavljen je čitanjem i prihvaćanjem Zapisnika od prethodnog dana. Nakon nekoliko uvodnih riječi pravnog perita Kapitula fra Jure Brkana, glede izglasavanja zaključaka, kapitu-


iz tajništva

larci su pristupili formuliranju i izglasavanju zaključaka:

a) Duhovno i pastoralno područje• Provincijski kapitul obvezuje Provincijski

definitorij da u suradnji s gvardijanima i Vi-jećem za duhovni život izradi detaljan godiš-nji plan i program koji će poticati i unaprje-đivati bratsko zajedništvo.

• Neka Provincijski definitorij promicatelju duhovnih zvanja ne udjeljuje druge službe koje bi ga sputavale u uspješnom vršenju po-vjerene mu dužnosti.

• Provincijski kapitul obvezuje Provincijski definitorij da u suradnji s Tajništvom za for-maciju i studij u sljedećem trogodištu poša-lje jednoga ili više braće na studij za potrebe Gimnazije i ostalih odgojno-obrazovnih za-voda.

• Provincijski kapitul nalaže Provincijskom definitoriju da, u dogovoru s mjerodavnim dijecezanskim biskupom, prilagodi opsluži-vanje povjerenih nam župa sukladno perso-nalnim mogućnostima Provincije.

b) Socijalno-karitativno-kulturno područje• Provincijski kapitul obvezuje Provincijski

definitorij da osnuje Fond solidarnosti u duhu članka 23. Statuta Provincije.

• Provincijski kapitul obvezuje Provincijski definitorij da imenuje jednoga brata koji će koordinirati karitativno-humanitarne aktiv-nosti u Provinciji.

• Neka Provincija bude pokrovitelj sljedećih proslava: 300. obljetnice dolaska fratara u Omiš (2016.), 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija (2017.) i 550. obljetnice dolaska fratara u Zaostrog (2018.) godine.

c) Materijalno područje• Provincijski kapitul kao građevinski prioritet

postavlja gradnju pastoralnog centra u Met-koviću, u kojem će Provincija sudjelovati prema svojim mogućnostima. Nakon prihvaćanja zaključaka za sljedeće

trogodište, uslijedilo je potpisivanje dokumena-ta.

Završetak KapitulaKapitul je završio euharistijskim slavljem

koje je predvodio fra Joško Kodžoman, provin-cijal i predsjednik Kapitula. Uvodeći u slavlje o. Provincijal je pozvao sve kapitularce da zahvale Bogu na svim milostima koje smo primili u ovo vrijeme održavanja Kapitula te preporučimo Bogu sve članove naše Provincije kako bismo razmišljanja i zaključke mogli živjeti i provoditi u djelo.

Na kraju euharistijskog slavlja fra Kristian Stipanović je pročitao ‘Pismo braći Provincije’, a provincijal fra Joško Kodžoman je čestitao još jednom novim definitorima, zahvalio gvardijanu fra Petru Milanoviću Trapi i osoblju samostanu na bratskoj susretljivosti uključivši i bogoslove i sve koji su pomagali, zahvalio pravnom struč-njaku fra Juri Brkanu i svim kapitularcima za uspješan rad na Provincijskom kapitulu. Nakon ispjevanog ‘Tebe Boga hvalimo’, provincijal je udijelio svečani blagoslov.

PISMO BRAĆI PROVINCIJEOkupljeni na provincijskom kapitulu od 11.

do 15. travnja 2016. godine u samostanu o. fra Ante Antića na Trsteniku u Splitu, najprije za-hvaljujemo svemogućem Bogu koji nas je sa-brao u kapitulsko zajedništvo i omogućio nam da radimo za dobro Provincije Presvetog Ot-kupitelja. Neka mu ovaj Kapitul i sve ono što braća naše zajednice čine bude na slavu i hvalu!

Obraćamo se svoj braći naše Provincije koja žive i djeluju diljem domovine i svijeta. Nakon promišljanja i rasprave o proteklom razdoblju, sadašnjem stanju i perspektivama naše zajedni-ce, upućujemo svoj braći ovo pismo sa željom da nam svima bude poticaj za obnovu gorljivo-sti i zanosa u življenju evanđeoskih vrednota po primjeru serafskog oca Franje, koji sve nas franjevce i danas potiče: “Braćo, započnimo iznova!”

U ovoj godini, u kojoj u zajedništvu s čita-vom Crkvom slavimo Božje milosrđe, potiče-mo svu braću da pokušaju još potpunije ostva-riti solidarnost koja je osobito znakovit način življenja milosrđa.


iz tajništva

U prvom redu želimo da se solidarnost još više ostvaruje u našem odnosu prema onima koji su na periferiji društva: duhovno i materi-jalno siromašnima, bolesnima, osamljenima i svima koji trpe na bilo koji način.

Želimo i potičemo da solidarnost nastavimo i u novim oblicima iskazivati starijoj i bolesnoj braći jer je istinska bratska ljubav kreativna i bogata.

Na osobit način pozivamo svu braću da so-lidarnost još bolje žive u odnosu prema upravi naše Provincije, tako što ćemo svi molitvom, konstruktivnom kritikom, savjetima, prijed-lozima i iskrenom bratskom podrškom biti na pomoć braći koju smo izabrali da vode našu za-jednicu.

Uvjereni poput svetog Franje da nas je Gos-podin pozvao u svoju žetvu, svjesni smo kako je veliko i zahtjevno polje rada, a radnika malo. Zato s osobitom brigom svoj braći stavljamo na srce molitvu i rad za nova duhovna zvanja u na-šoj Provinciji i sveopćoj Crkvi.

Kao manja braća, svjesni svoje nesavršenosti i slabosti, u poniznosti molimo svemogućeg i milosrdnog Boga da u svima nama obnovi žar vjere, nade i ljubavi kako bismo mogli u radosti bratskog zajedništva biti odvažni i ustrajni gra-ditelji i širitelji kraljevstva Božjeg.

Draga braćo, s ovim mislima na čitavo brat-stvo naše Provincije, na Crkvu Božju i sav svijet zazivamo Božji blagoslov.

Mir i dobro!

SPLIT: ODRŽAN KAPITULSKI KONGRES U Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu od 31. svibnja do 3. lipnja 2016. održan

je Kapitulski kongres pod predsjedanjem provincijala fra Joška Kodžomana. Na kongresu su su-djelovali vikar Provincije fra Ante Udovičić i definitori fra Petar Čirko, fra Ivan Čupić, fra Dušan Džimbeg, fra Tino Labrović, fra Ivan Maletić i fra Zvonko Tolić.

Na Kapitulskom kongresu razmatrani su dopisi personalne naravi, određene provincijske služ-be, službe u odgojnim zavodima, predložene su personalne promjene i imenovani su pročelnici i članovi vijeća.

Na svećeničko ređenje pripušteni su đakoni:1. fra Ante Bešlić2. fra Dujo Jukić3. fra Petar Komljenović.Na svečane zavjete pripuštena su braća s

jednostavnim zavjetima: 1. fra Ivan Đuzel2. fra Ivan Grubišić3. fra Jerko Kolovrat4. fra Dejan Međugorac5. fra Ante Prološčić6. fra Kristian Radas7. fra Toni Šimunović Erpušina.

Novi vršitelji nekih provincijskih službi: • fra Anđelko Domazet - tajnik za formaciju i

studij; • fra Ivica Udovičić - voditelj trajne formacije; • fra Ivica Jurić - provincijski tajnik za pasto-

ral, misije i evangelizaciju; • fra Josip Repeša - provincijski promicatelj du-

hovnih zvanja i duhovni asistent za Framu;

• fra Stipe Nimac - provincijski duhovni asi-stent za OFS.

U odgojnim zavodima izvršene su slijedeće pro-mjene: • fra Kristian Stipanović - magistar postulana-

ta u Imotskom; • fra Bože Vuleta - duhovnik bogoslova u Splitu, • fra Domagoj Volarević, uz službu domagi-

stra, imenovan voditeljem pastoralne godine; • fra Ivan Maletić - magistar bogoslova u Za-

grebu, • fra Leo Delaš - domagistar bogoslova u Za-

grebu.

Imenovani su novi gvardijani u samostanima kako slijedi: fra Petar Klarić (Karin),fra Stipe Bešlić (Omiš), fra Domagoj Runje (Split-Trstenik), fra Jakov Prcela (Sumartin),fra Božo Duvnjak (Visovac).


iz tajništva

Novi samostanski vikari:fra Perica Maslać (Sinj), fra Ante Branko Periša (Split/Dobri), fra Marko Babić (Split/Trstenik), fra Mirko Klarić (Šubićevac), fra Jure Šimunović (Visovac),fra Ivan Ante Rozić (München).

Personalne promjene s obzirom na rezidenciju: fra Josip Čugura (Split-Dobri), fra Branko Mijić (Knin), fra Nedjeljko Knezović (Omiš), fra Stjepan Matić (Drniš), fra Ivan Macut (Split-Trstenik) i fra Bože Vuleta (Split-Trstenik).

Predložene su personalne promjene u župama:Fra Ante Bešlić – župni vikar u župi Gospe

od Zdravlja u Splitu;Fra Dušan Džimbeg – župnik župa Lećevica

i Radošić;Fra Frano Doljanin – župnik u župi Bristivica;Fra Danijel Stipanović – župnik župa Ogorje

i Zlopolje;Fra Petar Klarić – župnik župe Karin;Fra Tino Labrović – župnik župe Gračac;Fra Ante Jurić – pastoralna pripomoć u župi

Čvrljevo;Fra Ivan Jukić – pastoralna pripomoć u župi

Proložac;Fra Miroslav Bustruc – župnik u župi Živo-

gošće;Fra Perica Maslać – župnik u župi Sinj;Fra Filip Budić – župni vikar u župi Sinj;Fra Lukica Vojković – župni vikar u župi Sinj;Fra Pavao Vučković – ispovjednik u SinjuFra Mladen Marić – župni vikar u župi Otok;Fra Petar Gulić – župnik u župi Turjaci;Fra Jakov Prcela – župnik u župi Sumartin;Fra Luka Norac Kevo – župnik župa Novo

Selo i Povlja;Fra Ante Vukušić – župnik u župi Bilice;Fra Žarko Maretić – župnik u župi Dubrava

(šibenska);Fra Mladen Kovačević – župnik u župi Per-

ković;Fra Kristijan Perković – župni vikar u župi

Gospe van Grada – Šibenik;

Fra Marko Nimac – župnik u župi Banjevci;Fra Josip Grgić – župnik u župi Čista Velika;Fra Damir Ćiro Čikara – župnik u župi Drniš;Fra Petar Teskera – župni vikar u župi Drniš;Fra Mate Gverić – župnik župa Dubravice i

Rupe;Fra Ilija Mikulić – župnik župa Siverić i Ka-

dina Glavica/Parčić;Fra Tomislav Brekalo – župnik župe Kljaci;Fra Luka Banić – župnik župe Lišane;Fra Dalibor Grčić – župnik župe Piramatovci;Fra Mario Radman – župni vikar u župi Maj-

ke Božje Lurdske u Zagrebu;Fra Ante Bilokapić – župnik u župi sv. Ilije

u Metkoviću;Fra Kristijan Šilić – župni vikar u župi sv.

Ilije u Metkoviću;Fra Dujo Jukić – župni vikar u župi sv. Ilije

u Metkoviću.

Predložene personalne promjene u misijama u inozemstvu:Fra Ivan Ante Rozić – župnik u St. Gabriel u

Münchenu;Fra Edvard Sokol – dušobrižnik u Berlinu;Fra Petar Komljenović – dušobrižnik u HKŽ

München;Fra Ivan Križanović – voditelj misije u

Rüsselsheimu;Fra Ante Marković – voditelj misije u

Wuppertalu;Fra Slaven Milanović Litre – župnik u Van-

couveru;Fra Dujo Boban – župni vikar u Vancouveru.

ZBOR ODGOJITELJAPostulatura - Imotski Fra Kristian Stipanović, predsjednik Fra Zoran Kutleša, član Fra Jakov Udovičić, član

Sjemenište - Sinj Fra Ivan Udovičić, predsjednik Fra Nedjeljko Jukić, član Fra Jure Hrgović, član

Novicijat - Visovac Fra Jure Šimunović, predsjednik Fra Stojan Damjanović, član Fra Božo Duvnjak, član


iz tajništva

Klerikat - Split Fra Ivica Jurić, predsjednik Fra Anđelko Domazet, član Fra Ivan Macut, član Fra Domagoj Runje, član Fra Domagoj Volarević, član

Klerikat - Zagreb Fra Ivan Maletić, predsjednik Fra Leo Delaš, član Fra Mate Matić, član

PROČELNICI VIJEĆA I ČLANOVI

1. Pročelnik Komisije za primanje u odgojno obrazovne zavode fra Joško Kodžoman, pro-vincijal, a članovi su:

• Fra Ivica Jurić• Fra Ivan Maletić• Fra Kristian Stipanović• Fra Jure Šimunović• Fra Ivan Udovičić

2. Pročelnik Vijeća za duhovni život fra Tino Labrović, a članovi su:

• Fra Frano Laco• Fra Stipe Šušnjara• Fra Kristian Stipanović• Fra Josip Klarić

3. Pročelnik Vijeća za formaciju i studij fra An-đelko Domazet, a članovi su:

• Fra Ivan Udovičić• Fra Zvonko Tolić• Fra Jure Hrgović• Fra Domagoj Volarević

4. Pročelnik ekonomsko-nadzornog odbora fra Dušan Džimbeg, a članovi su:

• Fra Ivan Maletić• Fra Ante Udovičić

5. Pročelnik Vijeća za pastoral, misije i evange-lizaciju fra Ante Udovičić, a članovi su:

• Fra Petar Čirko• Fra Božo Ćurčija• Fra Ivica Jurić • Fra Ivan Čupić• Fra Josip Repeša

6. Pročelnik Vijeća za karitativnu djelatnost „PANIS VITAE“ fra Ivan Maletić, a članovi su:

• Fra Marko Duran• Fra Perica Maslać• Fra Lazar Perica • Fra Bože Vuleta

7. Pročelnik Vijeća za kulturnu baštinu fra Jo-sip Gotovac, a članovi su:

• Fra Branko Brnas• Fra Ivan Čupić• Fra Petar Djukić• Fra Mirko Marić• Fra Ante Branko Periša

8. Pročelnik Vijeća za duhovna zvanja fra Josip Repeša, a članovi su:

• Fra Ivica Erceg• Fra Antonio Mravak• Fra Mario Radman• Fra Denis Šimunović• Fra Ivan Udovičić

9. Pročelnik Vijeća za izdavačku djelatnost fra Gabrijel Jurišić, a članovi su:

• Fra Petar Lubina• Fra Ivan Macut• Fra Petar Klarić • Fra Jozo Župić

10. Pročelnik Vijeća za OFS i FRAMU fra Sti-pe Nimac, a članovi su:

• Fra Ante Bilokapić• Fra Josip Repeša• Fra Ivan Lukač• Fra Mario Radman• Fra Mate Matić • Fra Antonio Mravak• Fra Zoran Kutleša

11. Pročelnik Gospodarsko-građevinskog vije-ća fra Josip Gotovac, a članovi su:

• Fra Marko Babić• Fra Damir Ćiro Čikara• Fra Dušan Džimbeg• Fra Ivan Maletić• Fra Filip Milanović Trapo

12. Pročelnik Komisije za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenoga fra Bože Vuleta, a članovi su:

• Fra Branko Brnas• Fra Luka Delić• Fra Mirko Klarić • Fra Ante Vučković


IZ IZVIJEŠĆA TAJNIKA PROVINCIJE ZA PROVINCIJSKI KAPITUL – 2016.

OSOBE – SVEČANOZAVJETOVANA BRAĆA(Stanje 15. ožujka 2016.)

a) U domovini

Samostan Svećenici, đakoni, bogoslovi i braća okružje Ukupno

Imotski 5 8 13Karin 3 2 5Knin 6 2 8Makarska 8 5 13Omiš 5 0 5Sinj 22 10 32Split-Dobri 23 8 31Split-Trstenik 20 0 20Sumartin 3 0 3Šibenik-Šubićevac 8 10 18Visovac 3 15 18Zagreb 9 0 9Zaostrog 4 7 11Ukupno 119 68 186

b) U inozemstvu

Država Grad UkupnoEngleska London 1Kanada Vancouver 2

ItalijaRim-Antonianum 3Rim-Kurija 1

NjemačkaMünchen-St. Gabriel 5HK misije/župe 30

SAD San Jose 2Slovenija Ljubljana 1Sveta Zemlja Jeruzalem 1

46

iz tajništva


KANDIDATI U ŠKOLSKIM ZAVODIMA

(Na početku školske godine)

2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016.Sjemeništarci 7 5 7 13Postulanti 4 4 2 4Novaci 10 6 4 1Bogoslovi - Split 10 15 24 22Bogoslovi - Zagreb 2 3 5 6Bogoslovi - Rim - - - 3Bogoslov - Visovac - - - 1Kandidati za braću 3 3 2 0

36 36 44 50

Napustili ili otpušteni kandidati u odgojnim zavodima

(Kroz školsku godinu)

2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016.Sjemeništarci 1 2Postulanti 1 1 2 1Novaci 1 0 0 0Bogoslovi 2 2 0 1Ukupno 4 3 3 4

RAZNO

Svečano zavje-tovani Đakoni Mladomisnici Umrli

2012. 1 3 1 42013. 1 0 3 42014. 2 2 1 32015. 4 3 2 52016. (8) (3) (3) 3

Ukupno 8 (16) 8 (11) 7 (10) 19

iz tajništva


STATISTIKA (Stanje 15. ožujka 2016.)

Svećeniciu domovini 175

221

232

u inozemstvu 46

Braća laici 6 6

Đakoni 3 3

Bogoslovisvečani zavjeti 2

28jednostavni zavjeti 26

41

Kandidati za braću laike 0 0

Novaci 1 1

Postulanti 3 3

Sjemeništarci 11 11

273 273

Broj samostanau domovini 14

15u inozemstvu 1

Broj župa / misijau domovini 91

115u inozemstvu 24

Starosna dob (svečanozavjetovana braća)

28 – 29 636

89

30 – 34 1235 – 39 1840 – 44 11

5345 – 49 1750 – 54 2555 – 59 17

83

143

60 – 64 3165 – 69 3570 – 74 23

6075 – 79 2180 – 98 16

232 232 232

Starosna dob• Ukupno godina = 13626 • Prosjek godina = 58,73

iz tajništva


KANDIDATI U ODGOJNIM ZAVODIMA

Prezime i ime R G1. Štrbac, fra Željko 1979 372. Rastočić, fra Ivo 1983 343. Grubišić, fra Ivan 1983 334. Dominis, fra Nikola 1984 325. Sladoja, fra Milan 1986 316. Prološčić, fra Ante 1987 297. Lemo, fra Mario 1988 298. Đuzel, fra Ivan 1989 289. Tadić, fra Dražan 1989 2810. Đerek, fra Marko 1990 2611. Kolovrat , fra Jerko 1991 2512. Međugorac, fra Dejan 1991 2513. Stanković, fra Darijo 1991 2514. Čulo, fra Dani 1992 2415. Perić, fra Matej 1992 2416. Radas, fra Kristian 1992 2417. Žulj, fra Nikola 1992 2418. Sinković, fra Darijo 1993 2419. Čeko, fra Slaven 1993 2320. Vugdelija, fra Stipan 1993 2321. Šimunović Erpušina, fra Toni 1994 2322. Čatlak, fra Tino 1994 2223. Romić, fra Martin 1994 22

24. Čogelja, fra Filip 1995 2225. Šabić, fra Josip 1995 2226. Romić, fra Zvonimir 1995 21

68026,15

Novak27. Barać, fra Željko 1995 21Postulatni28. Pudar, Marko 1996 2029. Landikušić, Davor 1997 1930. Novaković, Ivan 1994 22Sjemeništarci31. Senta, Ante 1997 1932. Bešlić, Ante 1998 1833. Jakić, Vlaho 1999 1734. Bušić, Domagoj 2000 1635. Čavlina, Ante36. Keža, Dominik 2001 1637. Knežević, Ilija 2001 1638. Kolovrat, Dragan 2000 1639. Krolo, Toni 2000 1640. Mađor, Branimir 2000 1641. Tolja, Gabriel 2000 16

WWW.FRANJEVCI-SPLIT.HR

Studeni 2009. – 17. ožujka 2016.

Objavljeni linkovi

Tekstovi 6.031Fotografije (galerije) 1.749Fotografije (pojedinačne) 7.680PDF 1.958Ukupno 17.418

iz tajništva


iz tajništva

ZAGREB: FRA ANTE BEŠLIĆ DIPLOMIRAO Fra Ante Bešlić (rođ.1987.) diplomirao je u

petak, 10. lipnja 2016. na Filozofsko–teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, afiliranom Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ u Rimu.

Diplomski rad iz područja pastoralne teolo-gije „Prenošenje vjere mladima“ izradio je pod vodstvom dr. sc. s. Beate Prkačin, OSU.

Članovi ispitnog povjerenstva bili su prof. dr. sc. Ivan Antunović, SJ, predsjednik povje-renstva i ispitivač, prof. dr. sc. Pero Vidović, SJ, član povjerenstva i ispitivač i dr. sc. Tadija Mi-likić, SJ, član povjerenstva i ispitivač.

Čestitamo!

OBLAČENJE NA VISOVCUDana 9. srpnja 2016. na Visovcu su se obukli:1. Marko Pudar (Kaštel Sućurac)2. Davor Landikušić (Neorić)

3. Ivan Novaković (Broćanac - Prugovo)Neka ih prati Božji blagoslov.

PRIMLJENI U FRANJEVAČKO SJEMENIŠTE1. Stipe Buljan (Sinj) - III. r.2. Teo Tadić (Sinj)3. Leonardo Gelić (Knin)4. Toni Baković (Parčić)5. Ante Mijo (Otok)

6. Ante Smoljo (Otok)7. Lovre Veraja (Metković)Svima želimo uspjeh na započetom putu i

neka ih prati zagovor sv. Franje!

LJUBLJANA: NOVO VODSTVO SLOVNESKE PROVINCIJE Na provincijskom kapitulu slovenske Fra-

njevačke provincije sv. Križa pod predsjeda-njem generalnog vizitatora fra Marka Mrše, u srijedu 30. ožujka 2016., izabrana je provincij-ska uprava:

Provincijski ministar fra Marjan ČudenNovi vikar Provincije je fra Robert Bahčič.

Novi provincijski definitori su:- fra Bernard Goličnik- fra Niko Žvokelj- fra Pavle Jakop- fra Simon Peter Berlec- fra Ambrož MušičČestitamo!

ZADAR: NOVI DEFINITORI PROVINCIJE SV. JERONIMA Na zasjedanju redovitoga Provincijskog

kapitula Franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri od 28. ožujka do 1. travnja 2016., izabrani su novi definitori Provincije:

• fra Ante Bilokapić, • fra Stjepan Žužić, • fra Leopold Mičić• fra Gabrijel Škibola.Čestitamo!

SARAJEVO: NOVO VODSTVO BOSNE SREBRENE Na Provincijskom kapitulu Bosne Srebrene

za novoga provincijalnog ministra izabran je fra Jozo Marinčić. Za vikara Provincije izabran je fra Petar Jeleč, profesor na Franjevačkoj teolo-giji u Sarajevu. Za definitore izabrani su: fra Vinko Sičaja, fra Zdravko Dadić,

fra Janko Ćuro, fra Vili Radman, fra Nikica Vujica fra Kristijan Montina.Čestitamo!


MOSTAR: IZABRANI DEFINITORI HERCEGOVAČKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE

Na Kapitulu Hercegovačke franjevačke pro-vincije koji je održan od 12. do 15. travnja 2016. u franjevačkom samostanu u Mostaru izabrani su 13. travnja novi definitori:

Fra Sretan ĆurčićFra Ljubo KurtovićFra Mićo PinjuhFra Željko GrubišićFra Miljenko Mića StojićČestitamo!

BRATSTVO OFM U BROJEVIMA Na dan 31. siječnja 2015., manje braće je bilo

13507, objavljeno je u Fraternitasu za lipanj. Nekoliko pojedinosti: postulanata, 612 (oni nisu uračunati u sveukupni broj); novaka, 417; privremeno zavjetovanih, 1481 (Fratrescumop-tione clericali: 1182; Fratres sine optione cle-ricali: 155; Fratres sine optione: 144); svečano zavjetovanih, 11609 (svećenika: 9152; trajnih đakona: 56; braće sa kleričkim opredjeljenjem: 386; braće laika: 1896). Naše braće kardinala (5) i nadbiskupa/biskupa ima 119. Prošle godi-ne umrlo je 305 braće.

Manja braća, nazočna u 119 zemalja, ovako su raspoređeni: Afrika i Srednji Istok: 1221; La-tinska Amerika: 3279; Sjeverna Amerika: 1241; Azija-Oceanija: 1467; Zapadna Europa: 3862; Istočna Europa 2437.

Sveopće Bratstvo je strukturirano u 98 pro-vincija i samostalnih kustodija; 8 jedinica ovi-snih o Generalnom ministru + 5 kuća; 19 ku-stodija ovisnih o provincijama; 14 konferencija provincijalnih ministara i 3 unije konferencija (Azija/Oceanija: FCAO; Latisnka Amerika: UCLAF; Europa: UFME).

Brojevi ne sačinjavaju najvažniji element za vrednovanje kvalitete života. Ipak, mogu biti “prigoda” za “prestrukturiranje... jedinica... za ponovno ražarivanje strastvenosti da se živi evanđeoski život i da se probudi nada...” ili da se potiče “međuprovincijska suradnja... posve bitna ako želimo jamčiti život i životnost Reda” (Fra Michael Perry, Izvješće Generalnom kapi-tulu 2015., Rima 2015., str. 12, 114).

FRA ANTE BATINOVIĆ DOBIO DISPENSUGeneralni definitorij na sjednici održanoj u

Rimu 13. svibnja 2016. udijelio je dekretom br. 106578/S231-16 od 31. svibnja 2016. fra Anti

Batinoviću dispensu od jednostavnih zavjeta Anti želimo obilje Božjeg blagoslova u životu.

ZAPISNIK SJEDNICE JUŽNOSLAVENSKE KONFERENCIJE PROVINCIJALNIH MINISTARA OFM

U Franjevačkom samostanu u Mostaru, 20. travnja 2016. održana je redovna sjednica JKPMOFM. Na sjednici su bili nazočni svi pro-vincijalni ministri i tajnik Konferencije. Sjed-nica je započela u 15 sati. Nakon molitve, fra Andrija Bilokapić, dopredsjednik JKPMOFM, pozdravio je sve nazočne i zahvalio im na do-lasku, a na poseban način pozdravio je novoi-zabranog provincijalnog ministra Provincije Sv. Križa Bosne Srebrene fra Jozu Marinčića i po-

tvrđenog provincijalnog ministra Provincije Sv. Križa u Sloveniji fra Marjana Čudena. Nakon toga prešlo se na rad, kako je bilo i najavljeno u dnevnom redu, koji je bio jednoglasno usvojen.

1. Izbor novih nositelja službi JKPMOFMUvodeći u radni dio sjednice fra Andrija je

rekao kako je fra Lovri Gavranu, dosadašnjem predsjedniku Konferencije, prestala služba pro-vincijalnog ministra i zato je potrebno izabrati

iz tajništva


novoga predsjednika Konferencije. Fra Andri-ja je zahvalio fra Lovri za njegov rad i vođenje Konferencije.

Nakon rasprave o novom predsjedniku i o njegovim zaduženjima, provincijalni ministri izabrali su fra Miljenka Šteku za predsjednika Konferencije, a za dopredsjednika fra Marjana Čudena. Kao predsjednik fra Miljenko je preu-zeo predsjedanje i vođenje sjednice.

Oko izbora međuprovincijskog tajnika za odgoj i trajno obrazovanje; tajnika za misije i evangelizaciju; koordinatora za pastoral zvanja i povjerenstva za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenog provincijali su se dogovorili da po-tvrdu ovih službi odgode za sljedeću sjednicu jer sve provincije, osim zagrebačke, imaju sada kapitulske kongrese na kojima će biti imenova-ni tajnici za navedene službe. Nakon provincij-skih imenovanja, uslijedit će izbor i potvrda na razini JKPM OFM.

Na razini Konferencije službe provincija-la ostaju za sada nepromijenjene: fra Joško Kodžoman za formaciju i studij; fra Jozo Ma-rinčić za misije i evangelizaciju; fra Ilija Vrdo-ljak za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenog i fra Andrija Bilokapić za pastoral zvanja, te OFS i FRAMU.

Na kraju ove prve teme zaključeno je da pro-vincijali, sukladnoj povjerenoj službi, dorade i pripreme pravilnike do slijedeće sjednice (16. rujna), u dogovoru s pravnikom. Isto tako, za-ključeno je da pravilnike pošalju nekoliko dana prije tajniku Konferencije.

2. Čitanje i usvajanje ZapisnikaFra Robert Bahčič pročitao je dva zapisni-

ka s prošlih sjednica. Oba zapisnika su uz dvije male primjedbe jednoglasno usvojena.

3. Provincija sv. Jeronima (Zadar) i JKPM OFM

Fra Andrija Bilokapić je izvijestio o završe-nom kapina kojem je nazočio i fra Ivan Sesar, generalni definitor. Kapitul je donio važne od-luke za budućnost provincije, kako je to tražio i Generalni ministar sa svojim Definitorijem. Nakon fra Andrijina izlaganja, provincijali su razmijenili mišljenja i sugestije kako se što dje-

lotvornije uključiti i biti solidarni s braćom u zadarskoj provinciji.

4. Zajednički simpozij JKPM i SLAN OFMFra Joško je upoznao provincijale o pripre-

mi zajedničkoga Simpozija dviju franjevačkih konferencija. Ostaje još mnogo posla oko or-ganizacije i dogovora sa Sjevernoslavenskom konferencijom. Do sjednice u rujnu trebalo bi biti riješeno pitanje datuma simpozija te troško-va organizacije. Uz ovaj simpozij, fra Miljenko je predložio i neke nove projekte konferencije o kojima će se podrobnije razgovarati na sljede-ćoj sjednici.

5. Susret provincijskih definitorija JKPM OFM.

Provincijali su potvrdili raniju odluku da se susret provincijskih definitorija održi opet u Međugorju na proljeće 2017. godine.

6. Pitanje Ratio Formationis Franciscanae. Fra Joško je izvijestio da je Vijeće za odgoj,

nakon što su provincije pojedinačno nadodale primjedbe, izradilo RFF za Konferenciju. Tekst je spreman za prijevod. Nakon što je fra Robert, tajnik konferencije, iznio iskustvo provincije u Sloveniji glede RFF, fra Joško će kontaktirati djelatnika u gneralnome tajništvu, fra Sinišu Balajića i vidjeti s njim daljnje korake.

Prijevod Linee guida di animazione del De-finitorio generale per gli anni 2016 i 2017 i tiskanje s Završnim dokumentom Generalnog kapitula Reda 2015.

Fra Nikola Vukoja poslao je oba prijevoda i provincijalni ministri odlučili su da se to tiska zajedno. Tiskanje i prevođenje dokumenata po-vjereno je fra Nikoli.

7. 800. obljetnica Porcijunkolskog opro-sta u Sigetu - Zagreb, 16. – 17. rujna 2017.

Slavlje 800. obljetnice, koje organizira Vi-jeće franjevačkih zajednica, započinje u petak, 16. rujna u 16.30 sati. Prvi dio slavlja bit će stu-dijski skup, a drugi dio, u subotu 17. rujna, bit će duhovno-liturgijsko slavlje.

iz tajništva


8. Pripreme na svečane zavjete.Pripremu za svečane zavjete ove godine or-

ganizira hercegovačka provincija. Dogovoreno je da priprema započinje okupljanjem kandidata u nedjelju, 24. 7. 2016. na Badiji. Svi provinci-jali će se susreti s kandidatima za svečane za-vjete na Badiji u srijedu navečer i četvrtak (27. i 28. srpnja).

9. Susret JKPM OFM s Generalnim de-finitorijem

Govoreći o susretu s Generalnim definito-rijem postavilo se pitanje radi li se o susretu s provincijalima JKPM ili o susretu svih provin-cijskih definitorija JKPM. Zaključeno je da će

fra Miljenko Šteko preuzeti obvezu i provjeriti s fra Ivanom Sesarom o kojem se susretu radi.

10. Datum i mjesto sljedeće sjednice JKPM OFM.

Sljedeća sjednica održat će se u Sigetu 16. rujna 2016., s početkom u 9.30. sati. Na toj sjednici će se raspoređivati zaduženja unutar Konferencije i potvrđivati Pravilnici za među-provincijska vijeća.

Zasjedanje je završeno zahvalnom molitvom u 20.40 sati.

Fra Robert Bahčič, tajnik JKPMOFM

SJEDNICA VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

Sjednica VFZ-a u HR i BiH održana je u Samo-stanu sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeni-ku 27. svibnja 2016. U radu sjednice sudjelovali su sljedeći poglavari i poglavarice franjevačkih zajednica, članovi i članice Vijeća:1. fra Miljenko Šteko OFM (provincijal Her-

cegovačke franjevačke provincije Uznese-nja BDM, Mostar), predsjednik Vijeća

2. fra Jozo Marinčić OFM (provincijal Fra-njevačke provincije sv. Križa – Bosne Sre-brene, Sarajevo)

3. fra Joško Kodžoman OFM (provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupite-lja, Split)

4. fra Ilija Vrdoljak OFM (provincijal Hrvat-ske franjevačke provincije sv. Ćirila i Meto-da, Zagreb)

5. fra Andrija Bilokapić OFM (provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dal-maciji i Istri, Zadar)

6. fra Josip Blažević OFMConv (provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb)

7. fra Goran Rukavina OFMCap (vikar Hr-vatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Zagreb)

8. fra Nikola Barun TOR (provincijal Hrvat-ske provincije franjevaca trećoredaca glago-

ljaša, Zagreb)9. s. M. Zdravka Gverić (vrhovna poglavari-

ca Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, Šibenik)

10. s. Ružica Barić (vrhovna poglavarica Druž-be sestara franjevki Bezgrješnog Začeća iz Dubrovnika, Dubrovnik)

11. s. M. Amalija Kupčerić (provincijska pred-stojnica Hrvatske provincije Družbe Milo-srdnih sestara sv. Križa, Đakovo)

12. s. M. Emila Barbarić(provincijska pred-stojnica Družbe Kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija Krista Kralja, Zagreb)

13. s. M. Andrea Nazlić(provincijska predstoj-nica Školskih sestara franjevki Krista Kra-lja, Provincija Presv. Srca Isusova, Split)

14. s. M. Kata Karadža (provincijska predstoj-nica Školskih sestara franjevki Krista Kra-lja, Bosansko-hrvatska provincija Preč. Srca Marijina, Sarajevo), potpredsjednica Vijeća

15. s. M. Petra Bagarić (zamjenica s.M.Zdenke Kozina, provincijske predstojnice Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Provincija sv. Obitelji, Mostar)

16. br. Stjepan Kelčić OFS (nacionalni mini-star Franjevačkog svjetovnog reda u RH, Zagreb)

iz tajništva


17. s. Matea Galić OFS (nacionalna ministra Franjevačkog svje-tovnog reda u BiH)

18. s. Dragana Erik (regionalna predsjednica Svjetovnog instituta Mala franjevačka obi-telj, Regija Hrvatska-Slovenija, Rijeka)

U radu sjednice nisu mogle sudjelovati te su ispričale svoj nedolazak slijedeće članice Vijeća:1. s. M. Lidija Kqira (provincijska predstoj-

nica Crnogorske provincije franjevki Bez-grešnog Začeća, Cetinje) – zbog nazočenja ustoličenju novog barskog nadbiskupa Roka Đonlešaja (Rrok Gjonlleshaj)

2. s. M. Anica Jureta (provincijska predstojni-ca Sestara franjevki misionarki iz Asiza, Hr-vatska provincija sv. Maksimilijana Kolbea, Zagreb) – zbog održavanja provincijskog kapitula

3. s. Dragica Petrović (predsjednica grupe Svjetovnog instituta Misionarki Kristova Kraljevstva)

Dnevni red1.Molitva2.Pozdrav predsjednika VFZ-a fra Miljenka Šteke OFM3.Prihvaćanje zapisnika plenarne sjednice Vije-ća od 29. siječnja 2016.4.Prihvaćanje teme „Zlatne harfe“ za 2016./2017. godinu5.Izvješće predsjednika VFZ-a za proteklo tro-godište – fra Miljenko Šteko OFM6.Re/izbor pomoćne tajnice VFZ-a7.Re/izbor trećeg člana Predsjedništva VFZ-a8.Re/izbor svih članova Povjerenstva za duhov-nost (osim s. Marte Kovačić)9.Izbor pročelnice/pročelnika Povjerenstva za duhovnost10.Re/izbor svih članova Povjerenstva za „Zlat-nu harfu“ (osim pročelnika)11.Izbor dvaju članova Upravnog vijeća Franje-vačkog instituta za kulturu mira12.Re/izbor predsjednika/predsjednice VFZ-a13.Zakazivanje sljedeće sjednice VFZ-a

14.Razno• R-1 Dopis fra Ljudevita Maračića OFMConv,

voditelja radne skupine za pripremu spome-na dviju franjevačkih obljetnica; (izvješće tajnika VFZ-a o zadnjem sastanku te skupi-ne)

• R-2 Naručivanje Liturgijskog kalendara za 2017. (tajnik VFZ-a)

• R-3 Knjiga o Bleiburgu (tajnik VFZ-a)Sjednica je započela molitvom Srednjeg

časa. Potom je predsjednik Vijeća fra Miljen-ko pozdravio sve nazočne, a posebne pozdrave i dobrodošlice uputio je novim članovima Vi-jeća po redoslijedu stupanja na službu: s. M. Emili Barbarić, provincijalki Provincije Krista Kralja Družbe kćeri milosrđa Trećeg samostan-skog reda sv. Franje, provincijskoj predstojnici Provincije Presv. Srca Isusova Školskih sestara franjevki Krista Kralja s. M. Andrei Nazlić, za-mjenici provincijske predstojnice Provincije Sv. Obitelji Školskih sestara franjevki Krista Kra-lja s. M. Zdenke Kozina, s. M. Petri Bagarić, i provincijalu Franjevačke provincije Sv. Križa – Bosne Srebrene fra Jozi Marinčiću. Čestitao im na izboru.

Iz radnog dijela sjednice Vijeća izdvajamo slijedeće:

Tema „Zlatne harfe“ 2016./2017.Na prijedlog predsjednika Povjerenstva za

„Zlatnu harfu“ mo. fra Stipice Grgata OFM tema za „Zlatnu harfu“ 2016./2017: „Kličite Bogu glasom radosnim!“ (Ps 47,2b) jednogla-sno je prihvaćena.

Izvješće predsjednika VFZ-a za proteklo trogodište

Predsjednik fra Miljenko Šteko u svom iz-vješću dao je kratki pregled rada Vijeća u tri točke:

a) Vijeće je održalo šest redovitih sjednica. Pratilo je i podupiralo rad povjerenstava i Fra-njevačkog instituta za kulturu mira.

b) U Tajništvu su redovito obavljani admi-nistrativni i blagajnički poslovi. Prema stanju financija Vijeće je svake godine financijski po-

iz tajništva


magalo OFS i FRAMU u RH i BiH, Franjevački institut, financiralo rad Tajništva i povjerensta-va, skromno podupiralo znanstvene simpozije o znamenitim franjevcima te dalo svoj franjevački obol ugroženima poplavom u Posavini (2014).

c) Vijeće je otvorilo svoju web-stranicu i nje-zino vođenje povjerili Povjerenstvu za duhov-nost. Izdalo je elektroničko izdanje Franjevač-kih izvora i stavilo ga na web-stranicu. Izdalo je devet brojeva svoga glasila ZAJEDNO. Po-dijelilo je oko 150 primjeraka knjiškog izdanja Franjevačkih izvora školama i drugim ustano-vama u RH i BiH. Podržalo je inicijativu fra Ljudevita Maračića OFMConv za obilježavanje 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnice diobe Reda manje braće. U Rimu je (pri Kongregaciji za ustanove posvećenoga ži-vota i družbe apostolskoga života) započelo po-stupak za priznavanje svoje pravne osobnosti.

Re/izbor pomoćne tajnice VijećaPonovno je izabrana na mandat od tri godine

s. Mila Begić.

Re/izbor trećeg člana Predsjedništva VijećaPonovno je na 3 godine izabrana s. Ružica

Barić.

Re/izbor svih članova Povjerenstva za du-hovnost

Za članove su izabrani:1.s.Vinka Bešlić, pročelnica

2.fra Pero Vrebac OFM3.s.M.Judita Čovo4.fra Nikica Ajdučić5.Stjepan Lice OFS6.s.M.Marta Kovačić

Re/izbor svih članova Povjerenstva za „Zlatnu harfu“ osim pročelnika

mo. fra Stipica Grgat OFM, pročelnik s. Slavica Kožul,s. Branka Čutura, s. Nedjeljka Milanović-Litre,s. Lucijana Bobaš,s. Mira Bliznac.

Izbor dvaju članova Upravnog vijeća Fra-njevačkog instituta za kulturu mira u Splitu

U Upravno vijeće Instituta izabrani su fra Joško Kodžoman i s. Andrea Nazlić.

Re/izbor predsjednika / predsjednice VFZ-a• Za predsjednicu Vijeća izabrana je s. M.

Kata Karadža• Za potpredsjednika Vijeća izabran je fra

Joško Kodžoman OFM

Zakazivanje sljedeće sjednice VFZ-aSlijedeća sjednica VFZ-a predviđena je 27.-

28. siječnja 2017. godine u franjevačkom Sa-mostanu Bezgrješnog Začeća BDM, Avenija Gojka Šuška 2, 10040 Zagreb-Dubrava.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i500. obljetnice diobe Reda manje braće

PETAK, 16. RUJNA 2016.(SIGET - ZAGREB)

16.30 sati: Studijsko-informativni skup – vo-ditelj Igor Kanižaj OFS

Molitveno-glazbeni uvodOtvaranje susreta (potpredsjednik VFZ-a) +

pozdravni govor domaćina (fra Rajka Gele-manovića)

Porcijunkulski oprost (fra Rozo Brkić OFM – fra Zvonimir Brusač TOR)

Dioba Reda (fra Josip Sopta OFM – fra Lju-devit Maračić OFMConv)

Posljedice i perspektive (s.M.Natalija Palac ŠSFKK – Stjepan Lice OFS)

Molitveno-glazbeni zaključak s molitvom Večernje

iz tajništva


SUBOTA, 17. RUJNA 2016.(Crkva Sv. Križa)

09.30 sati: Molitveno-liturgijski susret

- Pokorničko slavlje (fra Ante Vučković OFM)

11.00 sati: Euharistijsko slavlje (mons. Vlado Košić)

Nakon predaha (ručka iz torbe!) i rekreacije (uz glazbu) na otvorenome:

14.00 sati: Dvorana ispred crkve – voditelj Igor Kanižaj OFS:

- Dramski dijalog, ulomci iz knjige fra Bernar-dina Škunce OFM „Mirotovorac u Bolonji“ (dramski umjetnik Joško Ševo s kolegom)

- Duhovno-molitveni završetak s obredom po-slanja (predsjednica VFZ-a zajedno s ostalim provincijalkama i provincijalima)

iz tajništva


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

IGRANE: BLAGOSLOV KIPA „MAJKA OBITELJI I ZVIJEZDA MORA“

U župi Igrane u nedjelju, 3. travnja 2016., slavlje je započelo u 10.30 sati procesijom oko crkve Gospe od ružarija i blagoslovom kipa „Majka obitelji i zvijezda mora“ autora Daslava Petrovića. Kip je blagoslovio bivši dugogodiš-nji župnik župâ Igrane i Drašnice fra Srećko Ve-kić čijom je zaslugom i postavljen kip u blizini crkve Gospe od ružarija.

Euharistijsko slavlje predvodio je fra Mari-jo Jurišić koji je, na početku propovijedi, ista-kao tri bjeline: hostija, Gospa i bjelina Isusova

uskrsnuća, a potom ukratko protumačio svaku pojedinu ‘bjelinu’. U nastavku propovijedi pro-govorio je o Isusovu uskrsnuću naglasivši svje-dočanstvo apostola Tome o Isusovu uskrsnuću. Na kraju propovijedi fra Marijo se osvrnuo na blagoslovljeni kip u čast blažene Djevice Mari-je te potakao vjernike da mole krunicu i ostanu vjerni Gospi jer je ona ‘Majka obitelji’ i ‘Zvi-jezda mora’. Pjevanje je predvodio župni zbor župe Igrane, a za vrijeme euharistijskog slav-lja, u čast postavljanja i blagoslova kipa, solo je nastupila dugogodišnja članica zbora u župi Sv. Ilije u Metkoviću gospođa Nada Marušić. U slavlju su sudjelovali fra Dominik Radić, fra Nedjeljko Knezović, ministranti, ‘dva anđela (s krilima)’ i vjernici župa Igrane i Drašnice.

Pri kraju slavlja fra Srećko Vekić uputio je riječi zahvale, a bilo je također i predstavljanje kipa i autora. Na kraju je župnik fra Ante Buljan zahvalio fra Srećku koji je s velikom ljubavlju i zanosom uložio mnogo truda oko postavljanja kipa. Župnik je zatim predmolio molitvu po-svete obitelji, ribara i mornara blaženoj Djevici Mariji. Završio je pozivom da, nakon blagoslo-va, svi prisutni ostanu u zajedništvu oko stola s domaćim jelima.

U popodnevnim satima jedan vjernik iz župe Igrane, koji je došao fotografirati kip, izjavio je kako bi „fra Srećku, kao dugogodišnjem župni-ku, trebalo podignuti kip jer je mnogo učinio za župu Igrane“.

Zahvala fra Srećka VekićaNa kraju ovoga euharistijskog slavlja izričem

hvalu dobromu Bogu i našoj nebeskoj zaštitnici Gospi od Ružarija za sve milosti koje kao župna zajednica primamo na ovome svetom mjestu.

Našemu župniku fra Anti Buljanu veliko hvala što nas je okupio na ovoj svečanosti bla-goslova kipa Blažene Djevice Marije Majke obitelji i Zvijezde mora.

Hvala momu kolegi fra Mariju Jurišiću na zanosnoj propovijedi o ljepoti i milosti majčin-ske zaštite koju nalazimo u Blaženoj Djevici Mariji, Kristovoj i našoj Majci.


iz života provincije

U ovoj prigodi rado se i sa zahvalnošću sje-ćamo i prethodnih živućih župnika: fra Domini-ka Radića, fra Bernardina Vučića, fra Tomisla-va Brekala i fra Nediljka Knezovića. Svaki je od njih dao dio sebe životu ove župe. Neka im Gospodin bude nagrada.

Ne mogu ne spomenuti pokojnog župnika fra Petra koji se iskreno radovao postavljanju kipa i ovom slavlju. Gospodin neka ga primi u svoj očinski zagrljaj i daruje mu svoj mir.

Hvala svima vama, dragi Igranci i Igarke, kao i vama prisutni Drašničani, na čelu s pasto-ralnim i ekonomskim vijećem, zajedno s našim pjevačkim zborom. Zahvala ide i svim gospođa-ma koje pod vodstvom Nevenke i Lile uređuju crkvu.

Hvala svima što volite svoju Crkvu te je molitveno i materijalno potpomažete. Ostanite ustrajni u zajedništvu vjere i u svojim obitelji-ma gajite vrjednote evanđelja, povjeravajući se zaštiti i zagovoru nebeske zaštitnice Gospe od Ružarija i Majke obitelji, ne prestajući ljubiti svoju Crkvu i hrvatski dom.

Predstavljanje autora i kipaAutor kipa Blažene Djevice Marije, Majke

obitelji i Zvijezde mora, Daslav Petrović, rodio se 22. ožujka 1968. godine u Pučišćima na oto-ku Braču. Njegovo druženje s kamenom seže u najranije djetinjstvo. U malome privatnom ka-menolomu svoga oca, igrao se kamenom, kle-šući male figure raznih oblika. To je polako pre-raslo u ljubav koja ne prestaje rasti.

Završio je klesarsku školu, položio je maj-storski ispit i stekao zvanje majstora klesara. Živi i radi u rodnim Pučišćima. Nastavnik je klesarstva u radionici Klesarske škole od 1992. godine. Od 1994. godine ima i privatni kipar- sko-klesarski obrt. U svojoj radionici nema za-poslenih već sve radove izrađuje sam.

Daslav ponešto radi i u drvu, ali ipak su kamen i mramor glavni materijali u kojima se izražava. Njegovi radovi obrađeni su piketom, špicom, špuntarjolom, martelinom, gradinom, dlijetom i ostalim tradicionalnim alatima.

Član je Hrvatskoga društva likovnih umjet-nika u Zagrebu.

Imao je dvije samostalne izložbe, u Splitu i Supetru 2012. godine, a sudjelovao je i na više skupnih izložaba.

Naš fra Srećko upoznao je kipara Daslava pri-je dvadeset godina, a njegovu obitelj još i ranije. Daslav Petrović surađivao je na uređenju naše crkve izradom kamenoga vijenca, križa i rozete na pročelju te uređenjem kamenoga nadvratni-ka. Također je u Drašnicama, na crkvi sv. Jurja, uređivao pročelje i kamenu preslicu-zvonik.

Kamen treba umjeti slušati, pod udarcem če-kića raspoznavati njegov zvonki ili mukli zvuk, da bi se mogao nasluti njegov oblik i potom mu udahnuti život.

Ovaj kamen, ubran prije četiri godine, pro-govorio je po nadahnuću našega kipara, u liku naše nebeske zaštitnice Majke obitelji i Zvijez-de mora, na utjehu i pomoć svima nama. Neka je zbog toga Hvala Bogu, Tvorcu svega i nadah-nitelju svakoga dobra!

DRNIŠ: POHOD SLIKE GOSPE VISOVAČKE U nedjelju Božanskog milosrđa, 3. travnja

2016., župu Drniš pohodila je slika Gospe od milosti – Gospe Visovačke. Svečana procesija s Gospinom slikom krenula je u 10 sati iz crkve Sv. Ante prema župnoj crkvi Gospe od Ružari-ja. Gospinu su sliku nosile djevojke: Antoni-ja Jukica, Lucija Minga, Lucija Barišić i Ivana Ercegovac u narodnim drniškim nošnjama, a Gospine litanije je pjevao župni vikar fra Ma-rio Radman.

Procesiju je predvodio visovački gvardijan fra Mate Gverić koji je predslavio misno slav-

lje u koncelebraciji sa župnikom Klarićem, fra Franom Samodolom, fra Milanom Ujevićem i župnim vikarom fra Mariom. Čitanja su čitale: prvo gđa. Anita Močić, a drugo gđa. Branka Mihaljević, sestre iz OFS-a, a psalam je pje-vala gđa. Luca Marin, članica župnog zbora. Evanđelje je navijestio župnik Klarić. Župni zbor je pjevao pod ravnanjem s. Klare Pavlo-vić. Mnogobrojni štovatelji Gospe Visovačke bili su u procesiji i na sv. misi. Otac gvardijan je između ostaloga kazao za vrijeme propovije-di da je ovo prvi put da Gospina slika ide izvan



Visovca u Drniš, još od davne 1648. godine, kada je Gospina slika morala ići u prognaništvo u Šibenik u Samostan sv. Lovre, i nakon nje-zina povratka ponovno na Visovac 1876. godi-ne. Naglasio je kako je radostan što se to upra-vo događa u ovoj Godini Božjeg milosrđa, da Majka od milosti, od milosrđa, Gospa od an-đela dolazi isprositi mnogobrojne milosti za vjerni njezin puk i da se udahne novi život u vjerskom i svjetovnom smislu. Gvardijan je još naglasio kako su sliku Gospe Visovačke na-slikanu 1575. donijeli franjevci iz Kraljeve Sutjeske bježeći s narodom pred turskom naj-ezdom. Kazao je da nije u nacionalnom parku „Krka“ Visovac samo biser, nego da imamo i duhovni biser, dragulj Gospu Visovačku preko koje Gospodin uslišava molitve i vapaje mno-gih njezinih štovatelje i iskazuje mnogobrojne milosti i ozdravlja dušu i tijelo. Pozvao je sve da budemo i mi Božji i Gospin duhovni biser…

Na kraju mise župnik je zahvalio gvardijanu što je predvodio procesiju i imao nadahnutu pro-povijeda kao i svima koji su doprinijeli da ovo misno slavlje i pohod Gospe Visovačke lijepo uspije. Između ostaloga je župnik kazao kako naše majke radosno očekuju i okupljaju svo-ju djecu u svojim obiteljskim domovima,ali da

majke isto radosno idu u pohode svojoj djeci u sela i gradove u kojima žive. Naša majka Gospa Visovačka uvijek rado prima i okuplja svoju du-hovnu djecu na Visovcu, ali je sada htjela izići s Visovca i doći svojoj djeci u pohode u Drniš,na čemu smo joj neizmjerno zahvalni… Poslije mise mnogobrojni štovatelji Gospe Visovačke učinili su svoje osobne molitve iz zavjete obi-lazeći, ili „lizeći“ oko Gospine slike.

Večernju sv. misu i propovijed (u 19 sati) isto u Gospinoj crkvi imao je župnik Klarić. Između ostaloga župnik je kazao temeljem Isu-sovih riječi koje je uputio učenicima,kada im se ukazao, a koji su bili zajedno sa apostolom Tomom:“ Mir vama!“ U današnjem svijetu ne-mira i rata, molimo uskrslog Gospodina da nam svima udjeli mir. Molimo i njegovu i našu maj-ku, Kraljicu mira, Majku mira, Majku od milo-sti – Gospu Visovačku da zagovara za nas i za naš mir i za mir u svijetu,te je pozvao vjerni-ke da svakodnevno mole osobno i u obiteljima krunicu,te slave nedjeljom Euharistiju jer će zasigurno Milosrdni Otac, po svom milosrdnom Sinu,a po Duhu Svetom i po zagovoru Majke od milosrđa - Gospe Visovačke vratiti radost i mir koji nam je ovih dana potreban više nego ikada….



Gospina slika u Drnišu ostaje cijeli tjedan tijekom duhovne obnove u crkvi Gospe od Ružarija. Svakodnevno će se u crkvi slaviti u 7 sati svete mise u 15 sati militi krunica Božan-skog milosrđa, Gospina krunica u 18.30 , a od 19 misa i propovijed. Kroz tjedan će duhovnu obnovu voditi župnik, župni vikar i fra Frano. Preko tjedna vjeroučitelji će dovoditi školsku djecu koja pohađaju vjeronauk pred Gospinu sliku i s njima moliti krunicu i razne molitve.

Vjernici će svakodnevno moći u tišini osob-no ujutro od sedam sati pa do iza večernje mise obavljati molitve i zavjete Gospi Visovačkoj.

Za vrijeme duhovne obnove vjernici će imati i prigodu za sakrament pomirenja.

U nedjelju, 10. travnja 2016., euharistijsko slavlje u 19 sati predvoditi će meštar s Visovca fra Jure, poslije mise bit će svečani ispraćaj slike Gospe Visovačke. Jutarnju misu u 10 sati sla-viti će župnik, a u 17.30 sati u Gospinoj crkvi fra Jure će održati susret s roditeljima ovogo-dišnjih prvopričesnika i krizmanika.

Gospa Visovačka će pohoditi i druge župe u visovačkom samostanskom okružju temeljem odluke braće na samostanskom Kapitulu koji je održan 24. veljače 2016. na Visovcu.

UČENICI IZ KNINA OSVOJILI PRVO MJESTO NA DRŽAVNOM NATJECANJU IZ VJERONAUKA

U petak, 8. travnja 2016., na završnici dr-žavnog natjecanja u vjeronauku - Vjeronaučnoj olimpijadi 2016., u kategoriji srednjih škola po-bijedila je ekipa Srednje škole Lovre Montija iz Knina u sastavu: Barbara Babić, Stipe Maloča, Antonio Hromić i Matea Babić. Njihov mentor je Mario Preden, prof. Ovogodišnja Vjeronauč-na olimpijada okupila je 125 učenika koji su sa svojim mentorima stigli iz 15 nad/biskupija.

Učenici iz Knina (Župa sv. Ante Padovan-skog i Župa sv. Jakova) i do sada su postizali zapažene rezultate na biskupijskom odnosno državnom natjecanju iz vjeronauka. Osim škol-skog zalaganja, njihov doprinos dragocjen je

i za župnu zajednicu. Matea i Barbara aktivne su čitačice, a Mario je član Neokatekumenskog puta.

Kninski franjevci pobjednicima su javno čestitali: Iznimno smo ponosni na pobjednike ovogodišnje VJERONAUČNE OLIMPIJADE. To su naši: Barbara Babić, Stipe Maloča, Anto-nio Hromić i Matea Babić (Srednja škola Lovre Montija). Mentor je Mario Preden, prof.

Hvala im za ljubav i znanje koje su pokazali pred učenicima i mentorima iz cijele Hrvatske. Vjerujemo da će im stečeno znanje i uloženi trud biti na korist u daljnjem životu, uz obilje Božjeg blagoslova.

SPLIT: ZBOR MLADIH IZ LJUBLJANE ODRŽAO KONCERT U CRKVI GOSPE OD ZDRAVLJA

Mladinski zbor Župe sv. Antuna iz Ljubljane, u organizaciji fra Marijana Čudena, provincijala slovenske franjevačke provincije OFM i župni-ka, održao je duhovni koncert u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu u subotu, 9. travnja 2016. Uoči koncerta Zbor je pjevao za vrijeme svete mise koju je predvodio samostanski i župni vikar fra Luka Banić. U nedjelju, 10. travnja 2016., Mla-dinski zbor (zbor mladih) predvodio je pjevanje u 11 sati za vrijeme župne mise koju je predvo-dio vikar Provincije i župnik fra Ante Udovičić.

U crkvi Gospe od Zdravlja u subotu, 9. trav-nja, nakon večernje mise Mladinski zbor izveo je slijedeće skladbe:

1. O Marija mati vseh (I. Brück-M. Spionjak, prijevod: N. Žgur)

2. Nebeški Jeruzalem (s. E. Vongue)3. Pravijo, da je ljubezan (King Singers/prije-

vod: M. Bunič)4. Ko dvigneš me (B. Graham-R. Loveland/pri-

jevod M. Bunič)5. I am his child (M. Hodan)6. Nad vsem (L. LeBlanc-P.Baloche / prijevod:

N. Žgur)7. I’m gonna sing (Tradicional spiritual)8. Mogočen Bog (R. Mulins/prijevod: N. Žgur)9. Aleluja, dal si čisto mi srce (M. Bunič)

Zborom su dirigirali Roman Pušnjak i Mar-



jan Bunič, a za sintisajzerom je bio Roman Puš-njak. Voditeljica programa bila je Lucija Kokić.

Mladinski zbor Župe sv. Antuna Padovan-skog (Zbor mladih) iz Ljubljane djeluje od 1988. godine. Zbor pjeva za vrijeme župne mise, ali je i česti gost i u drugim župama u Ljubljani i

okolici. Uglavnom njeguje stil duhovne glazbe i vrlo zahtjevne ritmičke pjesme. Uz nastupe u Sloveniji imali su više turneja: Stuttgart, Berlin, Munchen, Rim Cleveland, Toronto… U svojim nastupima, uz ostalo, redovito izvodi skladbe iz vlastitog izvornog repertoara.

IMOTSKI: PREDSTAVLJANJE ZBIRKE PJESAMA „ČEŽNJA“ FRA IVANA REŽIĆA

U crkvi Sv. Franje u Imotskom na četvrtu vazmenu nedjelju 17. travnja s početkom u 20 sati upriličeno je predstavljanje zbirke pjesama

„Čežnja“ autora fra Ivana Režića, doktoranda na studiju duhovnosti u Rimu. Knjigu su pred-stavili akademski slikar Josip Botteri Dini te



književnica i publicistkinja Mara Ožić-BebekI-motica, a stihove fra Ivanovih pjesama kazivali su profesorica Sanja Bago i Ante Meter.

U glazbenim točkama nastupili su autor fra Ivan i imotski gvardijan fra Kristian Stipanović, koji je na početku predstavljanja pozdravio pri-sutne i zahvalio fra Ivanu što je odlučio pred-

staviti svoju drugu zbirku pjesama u Imotskom, gdje je djelovao dvije godine kao župni vikar.

Na kraju se svima obratio fra Ivan zahvaliv-ši onima koji su zaslužni za izdavanje njegove druge zbirke pjesama, a osobito predstavljačima i svima ostalima koji su sudjelovali u predstav-ljanju knjige. Ovo mu je druga zbirka pjesama.

RUNOVIĆI: HODOČAŠĆE U DUBRAVU–ZAGREB SV. LEOPOLDU MANDIĆU

Povodom dolaska tijela Sv. Leopolda Man-dića u Hrvatsku u Zagreb, jednog od zaštitnika Godine milosrđa u Crkvi, vjernici iz župe Gos-pe od Karmela – Runovići (njih 55) predvođeni župnikom fra Mladenom Prolićem hodočastili su u subotu 16. travnja 2016. u zagrebačku Du-bravu gdje je u župnoj crkvi Sv. Leopolda Man-dića bilo izloženo Svečevo tijelo. Pošli smo sa petka 15. travanja na subotu 16. travanja točno u pola noći. Već ujutro u 6.25 sati usmjerava-ni redarima ulazili smo jedno za drugim u žu-pnu crkvu Sv. Leopolda u Gornjoj Dubravi te sa uzbuđenjem, strahopoštovanjem i radošću prolazili pored svečeva tijela dodirujući rukom staklo koje ga prekriva. Pojedini hodočasnici su iskoristili priliku i po drugi put prošli pored Svečeva tijela. Nakon toga je bilo vrijeme za sv. ispovijed te predah i marendu.

U 11 sati sudjelovali smo u slavlju sv. mise, koju smo pratili iz crkvenog dvorišta, a koju je predslavio i propovijedao mons. fra Ivica Pe-

tanjak, biskup krčki. Uz oca biskupa suslavili su mnogi svećenici iz Hrvatske, Bosne i Her-cegovine te Italije. U propovijedi je o. biskup Ivica istaknuo kako o. fra Leopold nikada u ži-votu kao redovnik i svećenik nije živio ondje gdje je želio i kako nikada nije radio ono što je planirao, nego ono što je Božja volja kroz život stavljala pred njega, a opet nije bio mrzovolj-na, nego uvijek blag i milosrdan te kao djelitelj Božjega milosrđa u sakramentu pomirenja.

Poslije slavlja sv. mise koja je za sve nas bila izniman i nesvakidašnji doživljaj oprostili smo se od našega dragog Sv. Leopolda te krenuli pre-ma samostanu Majke Božje Lurdske gdje smo se našli sa zajedno sa hodočasnicima iz Splita, zdravstvenim djelatnicima, koje je predvodila č. s. Dominika Grgat. Ispred samostana dočekali su nas fra Mate Matić, gvardijan i fra Nikica Aj-dučić, župnik. O. gvardijan fra Mate poveo nas je u crvku Gospe Lurdske gdje nam je poslije kratke molitve ponešto rekao iz povijesti sve-



tišta Gospe Lurdske usred Zagreba. Onda smo otišli na dno crkve te se pomolili i fotografira-li pred sarkofagom u kojem počiva tijelo sluge Božjega o. fra Ante Antića. Mnogim Runovi-ćanima, štovateljima sluge Božjega o. fra Ante Antića ovo je bio prvi put na njegovu grobu. Iz crkve nas je gvardijan fra Mate poveo u samo-stan Majke Božje Lurdske te nam pokazao sobu sluge Božjega o. Antića te samostansku kapelu Majke Božje Lurdske.

Od Gospe Lurdske i sluge Božjega o. fra Ante Antića krenuli smo na Kaptol te smo na ulasku u franjevački samostan i crkvu Sv. Fra-nje mogli vidjeti kapelicu u kojoj je, prema predaji, Sv. Franjo prespavao kad se vraćao za iz Svete Zemlje. U crkvi Sv. Franje župnik fra Mladen predmolio je molitvu te samo kratko pogledali prelijepu franjevačku crvu i u njoj vitraje na kojima su motivi iz Pjesme stvorova Svetog Franje.

Iz crkve Sv. Franje pošli smo u katedralu te u tišini pošli prema prostoru iza glavnog oltara gdje smo u koloni prošli uz sarkofag u kojem počiva Bl. Alojzije Stepinac, zagrebački nadbi-skup, kardinal i mučenik svete Crkve. Dodirnuli smo rukom sarkofag te se svatko od nas u tišini pomolio našem blaženiku i mučeniku.

Napustivši katedralu pošli to Trga bana Je-lačića gdje smo iskoristili vrijeme za odmor, a pojedini hodočasnici susreli su se sa svojom djecom - studentima, unučadi i rodbinom. Oko 17 sati krenuli u Runoviće.

Bilo je to iznimno i prelijepo hodočašće u Godini milosrđa Božjega na kojem smo za-hvalni Gospi Lurdskoj kojoj je u svoje vrijeme i Sv. Leopold hodočastio u Lurd., Sv. ocu Franji Asiškom, Sv. Leopoldu Mandiću – suzaštitniku Godine milosrđa u Crkvi, bl. Aloziju Stepincu i sluzi Božjem dobrom o. fra Anti Antiću.

MISIONAR MILOSRĐA PROF. DR. FRA ANTE VUČKOVIĆ U NINU

Misionar milosrđa dr. fra Ante Vučković, u sklopu priprave za proslavu petsto godina od ukazanja Gospe od Zečeva u Ninu, predvodio je misno slavlje na Nedjelju Dobrog Pastira, 17. travnja, u župnoj crkvi Sv. Anselma u Ninu u zajedništvu s ninskim župnikom Božom Bari-šićem.

‘Životna radost i vjera’ bila je tema izlaganja koje je misionar milosrđa dr. fra Ante Vučković održao na dvosatnom večernjem susretu s vjer-nicima istoga dana u sklopu priprave svibanjske proslave 500 godina od ukazanja Gospe od Ze-čeva u Ninu

HODOČAŠĆE ŽUPE BANJEVCI U SPLIT I SOLIN U Godini milosrđa župnik fra Žarko i 64

vjernika župe Banjevci hodočastili su, 16. trav-nja 2016., u Split i Solin, u kolijevku hrvatske državnosti i kršćanstva. Hodočasnici su prvo posjetili crkvu i samostan Gospe od Zdravlja. Okupljeni oko Gospe od Zdravlja hodočasnici su molili i preporučili sebe i svoje najmilije da ih zagovor Nebeske Majke prati u njihovu ži-votu. Uvodeći u euharistijsko slavlje gvardijan fra Jakov Begonja nabrojio je marijanska sveti-

šta u Provinciji Presvetog Otkupitelja i nagla-sio kako Gospa od Zdravlja privlači mnoge koji joj se utječu za zdravlje duše i tijela. Pozdravio je sve hodočasnike i njihova župnika fra Žarka Maretića. Pjevanje za vrijeme slavlja predvodio je zbor Župe Banjevci.

O povijesti crkve i samostana, o njihovim znamenitostima, jednostavnim riječima govorio je ‘diplar’ fra Stipica Grgat koji je hodočasni-cima za uspomenu darovao knjigu „Tradicijsko



pučko pjevanje u Provinciji“. Pred Gospinim oltarom bila je posvetna molitva. Na kraju je gvardijan fra Jakov, kao domaćin, počastio u dvorani hodočasnike kako bi mogli nastaviti svoje hodočašće. Kao uspomenu na ovaj dan hodočasnici su se slikali svi zajedno ispred cr-kve Gospe od Zdravlja.

Hodočasnici su potom posjetili Grgura Nin-skoga i prošli kroz „vrata milosrđa“, kroz vrata najstarije katedrale na svijetu i pomolili se sv. Duji i svim solinskim i hrvatskim mučenicima. Nakon prolaska kroz podrume palače, hodoča-snici su posjetili kip Marka Marulića, oca hrvat-ske književnosti. Nakon središta Splita, hodoča-snici su posjetili samostan Sv. Ante na Poljudu gdje su se pomolili „svecu svega svijeta“. Fra-

njevačku gostoljubivost i radost osjetili smo i kod fratara na Poljudu.

U našem hodočasničkom programu slijedeće je bilo hrvatsko ‘prasvetište’ Gospe od Otoka u Solinu. Tu smo se pomolili i upoznali se s po-viješću kraljice Jelene, kralja Zvonimira i dru-gih hrvatskih vladara. Svjesni smo da je taj dio naše slavne povijesti temelj i današnje hrvatske državnosti, a ne neki nedavni “antifašizam”. Vi-djeli smo zatim antičko groblje, posebno grobo-ve solinskih mučenika, „Manastirine“. Tu smo u molitvi i tišini razmišljali o povijesnim mi-jenama: Mauzolej moćnoga cara Dioklecijana postade mjesto stoljetnog štovanja njegove žr-tve, mučenika sv. Duje. Ovoga sunčanoga dana svi smo bili duhovno i intelektualno nahranjeni.

BOGOSLOVI U ŽUPI TUČEPI Na četvrtu vazmenu nedjelju - Nedjelju Do-

brog Pastira, 17. travnja 2016., bogoslovi su se zajedno sa svojim magistrom fra Ivicom Juri-ćem, odazvali na poziv župnika fra Nediljka Ša-bića i posjetili župu Tučepi.

Svrha ovog posjeta je višestruka. Naime, i na ovaj način bogoslovi mogu upoznati život jedne župne zajednice te rad župnika koji poslužuje određenu župu. Isto tako, svojom prisutnošću bogoslovi svjedoče da mlade i danas privlači primjer života sv. Franje. Tko zna, možda se

netko od mladih iz župe Tučepi, potaknut ovim događajem, odluči za redovnički i svećenički poziv, pogotovo jer se Nedjelja Dobrog Pastira slavi kao Dan svećeničkih i redovničkih zvanja.

Svetu misu u filijalnoj crkvi sv. Nikole Tave-lića s početkom u 10.30 sati predslavio je ma-gistar bogoslova i profesor na KBF-u u Splitu fra Ivica Jurić, a u koncelebraciji je bio župnik fra Nediljko Šabić. Pjevanje na misi animirali su bogoslovi pod vodstvom fra Frane Bosnića.



Fra Ivica je u propovijedi naglasio da po-put Petra koji baca mrežu,moramo biti spremni poslušati Božji glas koji nas nekad poziva na odluke kojima se nismo nadali, na očite nelo-gičnosti. Dobro je u životu imati razne varijante prema kojima mislimo da će biti usmjeren život koji živimo, no svi na kraju, kroz život Crkve i obitelji, stvaramo ambijent u kojemu ćemo svi biti ribari ljudi. Međutim, treba biti spreman napustiti i vlastite varijante ako smo svjesni da nas Bog konkretno poziva na nešto različito. Da bi to uspjeli, moramo imati povjerenje u Boga i

njegovu providnost. Potrebno je do kraja se pre-dati i izručiti Bogu.

Nakon sv. mise bogoslovi su se nakratko osvježili i napravili zajedničku fotografiju sa domaćinima, a druženje se nastavilo za obi-teljskim stolom u fra Nediljkovoj rodnoj kući u „Šabića brdu“ gdje su svi, ponajviše zahvaljuju-ći župniku, bili dobro raspoloženi. Ovaj posjet župi Tučepi pokazao se plodonosnim, a za to se pobrinuo i Gospodin podarivši nam lijepi sun-čani dan te ispunivši radošću srca onih koji ga traže u jednostavnosti.

LIŠANE: IZVEDEN ORATORIJ ‘ZADNJA POSTAJA’ Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica iz

Zadra pod ravnanjem maestra Ive Nižića odr-žao je veličanstveni poznati pansionski oratorij ‘Zadnja postaja’ u crkvi Sv. Nikole Tavelića u Lišanima Ostrovičkim.

Drama ovog pasionskog skazanja odvija se prema istinskom događaju na otoku koji plu-ta morskom pustinjom, stazama tmina, noseći u sebi sudbinu zavičaja, domovine i kozmosa. Naš je otok inače svojom veličinom, obiljež-jem, brdima i crkvama sličan otoku Patmosu na kojem je pisana Apokalipsa knjiga sadašnjosti

i vječnosti. Velebni križ dominira prostorom ovog skazanja (umjetnička kreacija Roberta Košte) u kojeg su reljefno utisnute slike sedan crikvic na školju - crikva Gospe od sniga, Sv. Lovrinca, Gospe Luzarice, Sv. Petra, Sv. Fume, Sv. Lovre pod Velin brigun i Vele Gospe. Svaka crikva nosi na Zadnju postaju breme svoje smr-ti: smrt oca, dva brata, dvije sestre, mučenička smrt redovnika glagoljaša i mladog bogoslova opisana metaforom velebnih stabala otočke ba-štine, smrt žena lavandiera i smrt Isukrstova u koju su ukopane sve smrti otočke. Svih sedam



smrti odjek su bezdana, agonije i potresne ža-losti otočana. Ima li druge obale?Preobrazba započinje kad otočani na pučini ugledaju svje-tlo – lumin koji izgara pred Tajnom Svetišta i otkriju duhovna prostranstva, biblijske i starin-ske staze svojih praotaca, i more, svoje more, kozmičko more, Crveno. U trenutku kad se u Noći Prijelaza smrt čovjekova dotakne Kristo-ve smrti, objavi se Otajstvo Božje zaodjenuto u sjaj, obriše suzu stvorenju s obraza i primi ga u novo postojanje. To se u drami dogodi čovjeku, zrnu pšeničnom i mrtvom tijelu leptira na pije-sku morske obale. Otok se zatim žurno zaputi iz morske pustinje do mjesta u kojemu je noć naj-

bliža svitanju. I nastupi čas tajanstvenog buđe-nja moje zemlje, kad sunce u svitanju rasplamsa otočka brda i more postane crveno, svako stvo-renje taknuto suncem izgubi svoju mračnost, a rađanje zore po brdima otočkim poprimi bo-žanske obrise. Tad svi otočani, koji se krstiše morem, vodama slanim, zapjevaše hvalospjev: „Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar, jer je vječ-na ljubav njegova”. Amen! Amen! Aleluja

“Velika hvala mješovitom pjevačkom zboru Condura Croatica iz Zadra i ravnatelju maestru Ivu Nižiću što su cijeloj našoj župnoj zajednici priredili ovaj veličanstveni kulturni i vjerski do-gađaj” - rekao je župnik fra Damir Čikara -Ćiro.

IMOTSKI: DEKANATSKI SASTANAK U srijedu, 20. travnja 2016., u prostorijama

Franjevačkog samostana sv. Franje u Imotskom održan je dekanatski sastanak za svećenike Imotskog dekanata.

Sastanak je počeo u 10 sati u samostanskoj kapeli molitvom srednjeg časa i razmatranjem koje je održao fra Zoran Kutleša, župni vikar Imotskog. U 11 sati u samostanskoj dvorani održana je sjednica. Nakon što je zapisničar fra Zoran pročitao zapisnik prošloga sastanka, mr.

Mladen Klanac, teolog i psiholog, član Vijeća HBK za obitelj, održao je predavanje o obitelj-skim savjetovalištima. Poslije predavanja usli-jedila je kratka rasprava, nakon koje je dekan fra Kristian Stipanović zahvalio predavaču te dao svećenicima obavijesti za iduće razdoblje.

Susret je završen ručkom u samostanskom blagovalištu.



PROSLAVA SV. JURE U ŽUPI RUPE U srijedu, 20. 4. 2016. započela je u Rupama,

u crkvi Sv. Ante trodnevnica u čast naslovniku župe svetom Juri. Trodnevnicu je predslavio fra Jure Šimunović.

Prvog dana trodnevnice u propovjedi je na glasio kako mi ljudi često: „Prekasno započne-mo shvaćati da život nije ono što mi često želimo i u čemu ga tražimo. To je samo nаznaka, grubi i nejasan smjerokaz koji nas zavede i odvede na krivi put. Naš život treba oderđivati/ravnati Netko to je iznad nas. Potrebno je Njega čuti, potrebno je s Njim razgovarati.“ Drugog dana tema je bila služenje: „Naše poslanje u svijetu dolazi od Boga, za Boga na korist čovjeka. Te-meljni je znak našeg poslanja/življena kao uče-nika/ca Kristovih – služenje. Naš je svijet postao bolestan, opasan, nepredvidiv jer je zavladala bolest gospodarenja. Naše uspjehe na bilo ko-jem polju ne vidimo, ne doživljavamo kao veću mogućnost služenja drugima, nego gospodare-nja. To ljude onda sve više i više razdvaja/uda-ljava, čini neprijateljima, zavidnima, zatvara. To je svijet moći koji je postao bespomoćan.“ A trećeg dana konstatirano je kako: „Samo oni ljudi koji promišljaju budućnost, kako bi moglo biti i kako će biti mogu istinski, korisno živjeti sadašnjost. Zato je potrebno u život, promišlja-

nja o životu, u zauzimanju stavova, pogledati, promisliti svoj život iz budućnosti. Započeti od kraja promišljati sadašnjost. Nažalost čovjek je toliko zaokupljen svojom sadašnjošću da gubi budućnost.“ – zaključio je fra Jure Šimunović.

Na samu svetkovinu slavlje je započelo u 10 sati svečanom procesijom od crkve Sv. Ante do crkve svetog Jure, a slavlje je predslavio don Gabriel Jagarinec župnik Skradina, koji je u propovjedi istaknuo važnost svetosti koja se mora, po primjeru svetaca realizirati i u našim životima, „tko nama brani, tko nama priječi da i mi budemo sveti, poziv na svetost je upuće-na svakome čovjeku.“ Tumačeći život svetoga mučenika Jure uzeo ga je kao primjer hrabrosti i postavio pitanje: kako bi mi reagirali u tom trenutku, mnogima je teško doći na svetu misu Nedjeljom, „tjedan ima 168 sati, a od nas se očekuje jedan sat da damo Bogu...“ Te je pri-mjetio kako mi kršćani imamo problem već sa ovim prvim i osnovnim, a kamoli da se poput prvih kršćana nađemo u situaciji da se zbog vjere mora trpjeti i umrijeti. I na kraju je dodao kako smo pozvani danas Krista Uskrsloga svje-dočiti. To je nosilo prve kršćane, Uskrsli Krist nosio je svece, a može i nas danas.

FRA PETAR LUBINA ODRŽAO PREDAVANJE U NINU “Marija prati Božji narod svoga Sina iz ne-

beske slave. Marija uvijek vodi Kristu. Sva Gospina ukazanja svode se na ono što je rekla poslužiteljima u Kani Galijelejskoj: ‘Što god vam rekne, učinite’”, istaknuo je fra Petar Lubi-na u izlaganju “Gospina ukazanja kroz povijest u Hrvatskoj i svijetu i čašćenje Marije - Isusova majka u službi djela spasenja”, koje je održao u župnoj crkvi Sv. Anselma u Ninu u nedjelju 24. travnja, ususret proslavi petsto godina ukazanja Gospe od Zečeva u Ninu.



BOGOSLOVI U UNEŠIĆU NA PROSLAVI SV. JURE U subotu, 23. travnja 2016., kada slavimo

suzažtitnika naše Provincije, sv. Juru, skupina bogoslova predvođena domagistrom mr. sc. fra Domagojem Volarevićem posjetila je istoimenu župu u Unešiću, u „srcu zagore“.

Sitna proljetna kiša nije omela da slavlje sv. Jure započne s procesijom oko crkve, a nakon procesije nastavljeno je euharistijskim slavljem kojeg je predslavio fra Marko Duran, gvardijan samostana sv. Ante u Kninu.

U koncelebraciji uz župnika fra Luku De-lića bili su: fra Domagoj Volarević, fra Ivan Jukić i fra Mile Marović, a bogoslovi su pred-vodili pjevanje i služili kod oltara.

U homiliji, koju je održao predslavitelj fra Marko, razmišljali smo o liku sv. Jure, njegovu primjeru sveta života i o problemu suvremenog čovjeka, a to je zaborav Boga u svijetu i u sva-kodnevnom životu i ponašanju, te ravnanja po

principu: svi tako rade. Na kraju euharistijskog slavlja župnik fra Luka je zahvalio svima koji su svojom prisutnošću obogatili ovogodišnje slavlje sv. Jure.

Nakon sv. mise KUD „Srce Zagore“ izveo je prigodni program u kojem se pokazalo da ‘mlade snage’ nipošto ne zaostaju u pjevanju i nastupu za starijima. Druženje je nastavljeno u župnoj kući za obiteljskim stolom kojeg su pri-premili župnik fra Luka zajedno sa vjernicima.

HODOČAŠĆE ŽUPLJANA IZ VRGORCA Dana Gospodnjeg, 17. travnja 2016. zapo-

čelo je hodočašće župe Navještenja Blažene Djevice Marije iz Vrgorca. Pomolivši i zazvav-ši Božji blagoslov, u poslijepodnevnim satima

uputili smo se prema trajektnoj luci u Split, gdje smo sretno isplovili za Anconu. U ranim jutar-njim satim stigli smo na talijansko tlo i uputili se prema najpoznatijem marjanskom svetištu u



Italiji – Loretu. Nakon razgledavanja svetišta i svete Nazaretske kućice, uslijedilo je slavlje Euharistije koje je predvodio naš župnik fra Ivica Omazić. Potom smo se uputili prema Fra-njinom domu – Asizu, u koji smo stigli u pred-večerje. Porciunkula je bila prva etapa franje-vačkih mjesta. Dodirujući zidine male crkvice, bijasmo okupani Porcijunkulskim oprostom u ovoj svetoj godini milosrđa. Iza večere uslije-dila je ugodna šetnja ulicama Asiza kojima je i sam svetac nekad koračao.

Drugog dana našeg hodočašća posjetili smo sve važnije bazilike starog asiškog grada - Sve-tog Damjana koji još uvijek odiše bogatsvom siromašnih gospođa Klarisa; Svetu Klaru u ko-joj je Križ svetog Damjana na poseban način svakom od nas progovorio, jednako kao i pri-sutnost poniznog tijela svetice; rodnu kuću sve-tog Franje koja je pobudila u nama skromnost življenja, te sama bazilika svetog Franje koja je na svom grobu čula pjesmu vrgoračkih hodo-časnika čeznutljivih pogleda i molećavih glaso-va. Obnovljeni Duhom Asiza krenuli smo na Greccio - mjesto prvih jaslica - iznova proslaviti rođenje maloga Boga u našim srcima. Po svršet-ku dana pošli smo tamo gdje svi putevi vode – u vječni grad Rim.

Srijeda je bio poseban za vrgoračku župu. Osim prisustvovanja audijenciji Svetog Oca pape Franje, sam on je blagoslovio kip svete Katarine koji će obnoviti tradiciju starih Vr-gorčana – proslavu svete Kate kao zahvalu za obranu od Turaka 1960. godine. Nakon papi-nog blagoslova, uslijedilo je razgledavanje cr-kve svetog Petra i samog Vatikana. Bogatstvo ljepote katoličke prijestolnice se ne da opisati riječima.

Pretposljednjeg dana hodočašća imali smo prilku pogledati sve važnije znamenitosti gra-da Rima. Počeli smo sa veličanstvenom Svetom Mariom Maggiore, zatim smo otišli do crkve svetog Antuna Padovanskog u kojima borave naši svećenici koji studiraju u rimu te smo tu upriličili slavlje svete mise. Nastavili smo obi-lazak kod Bazilike svetog Ivana Lateranskog i Svetih stuba – mjesta na kojima smo svi mogli pretrpjeti na svojim koljenima barem mali dje-lić Gospodinove muke za nas. Uslijedili su po-sjeti i Koloseumu, Panteounu, fontani Di Trevi te trgu Navoni. Grad okovan zidinama je uistinu obdaren velikim povijesno-kulturno-vjerskim znamenitostima koje smo barem malim dijelom uspjeli upoznati. Na samom povratku kući, po-sjetili smo Casciu – grad Svete Rite, svetice i za-



štitnice nemogućih slučajeva. Okrunila je naše putovanje svojim primjerom življenja u Kristu. Puni dojmova, duhovno obnovljeni u jutarnjim satima subote, po zagovoru svete Kate vratili smo se kući zdravi i veseli. Uistinu bilo je ovo predivno hodočašće vođeno Duhom Svetim uz

našeg fra Ivicu, obogaćeno znanjem fra Maria i dijelićem svakog pojedinca. Sve naše različito-sti stvorile su predivno sjećanje prošarano smi-jehom, nervozom, pjesmom, pokojim lutanjem, šalom a najviše od svega Božjim blagoslovom.

PASTIRSKI POHOD NADBISKUPA BARIŠIĆA ŽUPI VRGORAC U utorak, 26. travnja 2016., župu Vrgorac u

svom pastirskom pohodu posjetio je mons. Ma-rin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Bio je to radostan događaj za sve vjernike naše Župe, jer nadbiskup dolazi, kako bi se susreo sa župljanima i župnikom te im u susretu iskazao svoju zahvalnost za predano življenje i praktici-ranje vjere.

Središnja svečanost pastirskog pohoda bila je sveta misa u 18 sati koju je predvodio o. Nad-biskup, a u koncelebraciji su bili župnik fra Ivi-ca Omazić i tajnik don Nikola Mikačić. Crkva, ispunjena mnoštvom vjernika, znak je privrže-nosti ovih župljana Crkvi i svom Nadbiskupu. Na početku misnoga slavlja župnik fra Ivica Omazić pozdravio je o. Nadbiskupa i sve na-zočne vjernike. Misno slavlje animirali se župni mješoviti zbor i zbor frame.

U propovijedi o. Nadbiskupa mogao se pronaći svatko, od malih prvopričesnika, kriz-manika, do najstarijih župljana. O. Nadbiskup posebno je naglasio Godinu milosrđa u kojoj

se upravo nalazimo te potrebu da i mi budemo milosrdni posebno prema bližnjima među koji-ma u brojnim slučajevima vladaju tolike netrpe-ljivosti izazvane materijalnim dobrima. Pozvao nas je na važnost milosrđa u našem životu i svo-jim riječima potaknuo nas na razmišljanje.

Nakon svete mise uslijedilo je druženje u župnoj dvorani gdje se o. Nadbiskup susreo sa župljanima i predstavnicima Župe - pastoral-nim i ekonomskim vijećem, Framom, mješo-vitim zborom, prvopričesnicima, krizmanicma, članovima župnog caritasa, prijateljima Malog Isusa, neokatekumenima. Nakon susreta za Nadbiskupa je upriličena večera u samostanu časnih sestara Malog Isusa.

Čast nam je što je o. Nadbiskup pohodio našu Župu i zahvaljujemo Bogu na ovom lije-pom daru. Vrgorac je malen grad, ali Grad sa velikim srcem koje je toga dana bilo posebno ispunjeno.



MJEŠOVITI ZBOR MLADIH ŽUPE GOSPE OD ZDRAVLJA IZ SPLITA ODRŽAO KONCERT U SPLITSKOJ KATEDRALI

U petak 29. travnja u 20 sati, na drugi dan devetnice sv. Dujma mučenika, Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdravlja iz Splita održao je svoj cjelovečernji koncert u splitskoj katedra-li u čast svetog Zaštitnika. To je već drugi javni koncert u splitskoj prvostolnici otkako je zbor osnovan.

Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdrav-lja u Splitu osnovan je 1994. godine. Sastavljen je od mladih vjernika, srednjoškolaca i studena-ta. Broji 80 članova. Osnovna zadaća toga zbora je pjevanje za vrijeme misnih slavlja nedjeljom i drugim blagdanima u crkvenoj godini. Zbog takova usmjerenja, zbor njeguje isključivo litur-gijsku glazbu,unoseći u svoj repertoar djela iz svih stilskih razdoblja crkvene glazbe,od Gre-gorijanskog korala do suvremenih autora. U su-radnji s komornim orkestrom Gospe od Zdrav-lja, zbor uspješno poseže za vrlo zahtjevnim partiturama crkvene glazbe. Uz redovito mu-ziciranje u liturgijskim slavljima, zbor i orke-star svake godine priređuju nekoliko svečanih koncerata koji su uvijek toplo primljeni kako od publike tako i od stručne javnosti. Važno je napomenuti da je ovo najdugovječniji mješoviti pjevački zbor mladih u gradu Splitu, a s komor-nim orkestrom jedinstven je u Hrvatskoj.Zbor je do sada nastupao u domovini i inozemstvu.

Turnejama u domovini i inozemstvu polučili su potvrdu o sebi kao jednom od renomirani-

jih zborova te vrste. No najupečatljiviji doživ-ljaj ostat će susret i nastup u Rimu pred Svetim Ocem, najprije Ivanom Pavlom II., a potom Be-nediktom XVI.

Godine 2014. Zbor je, zajedno s komornim orkestrom Gospe od Zdravlja dobitnik dviju prestižnih nagrada: nagrade Splitsko-dalma-tinske županije i nagrade Grada Splita za una-prjeđenje zborskog pjevanja u Splitu i Županiji. Zbor mladih je do sada snimio nosač zvuka CD, a tiskao je i monografiju u prigodi dvadesete obljetnice svoga djelovanja.

Na koncertu su izveli sljedeće skladbe:1. J. S. Bach Nek hvaljen bude Bog2. P. Wagner Pjevajte Gospodinu3. G. Croce Cantate Domino4. F. Bernik Ave Maria5. L. van Beethoven O Sanctissima6. K. Odak Raduj se, Marije7. M. Frisina Jubilate Deo8. A. Vivaldi Cum Sancto Spiritu („Gloria“

– ulomak)Dodatak: G. F. Händel Aleluja (Oratorij

„Mesija“ – ulomak)Solisti: Ana Malovan, sopran (5, 7)Pjero Bačić, tenor (7)Orgulje: s. Zorislava RadićDirigent: fra Stipica Grgat

KONGRES BOGOSLOVA HRVATSKOGA GOVORNOG PODRUČJA U Porečkoj i Pulskoj biskupiji od 29. travnja

do 1. svibnja 2016. godine održan je 6. kongres bogoslova hrvatskoga govornog područja, koji svake dvije godine okuplja svećeničke kandi-date i njihove odgojitelje iz čitave Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na susretu su sudjelovali i bogoslovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja pod vodstvom magistra fra Ivice Jurića.

Ove godine na kongresu se okupilo oko 350 bogoslova. Bogoslovima iz biskupijskih sjeme-ništa pridružili su se i svećenički kandidati iz više redovničkih zajednica, pa je tako ove godi-ne sudjelovao i veći broj franjevaca, isusovaca,

dominikanaca, karmelićana... Organizator ovo-godišnjeg kongresa bilo je Biskupijsko misijsko sjemenište „Redemptoris Mater” iz Pule. Bogo-slovi su stigli u petak 29. travnja te su smješteni kod domaćina, po obiteljima (kojima se i ovim putem zahvaljujemo) u više istarskih župa.

U subotu, 30. travnja, sudionici kongresa okupili su se u jutarnjim satima na porečkom Trgu slobode, ispred crkve Gospe od Anđela. Svečanom procesijom prošli su starogradskom jezgrom, Ulicom Decumanus prema bazili-ci gdje ih je dočekao porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Biskup domaćin predvodio je svečano misno slavlje u porečkoj katedrali u



koncelebraciji s rektorima i odgojiteljima koji su sudjelovali na kongresu.Biskup Kutleša je u homiliji, govoreći o misnim čitanjima, istaknuo kako je glavni razlog mržnje prema kršćanima bio taj što su bili drugačiji, a ta je njihova razli-čitost, definirana i grčkom riječju hagios, svet, bila upravo kritika i osuda poganskog načina životaNakon euharistijskog slavlja sudionici kongresa otišli su u Pulu gdje su tijekom po-slijepodneva za njih organizirani razni sadržaji: sportske aktivnosti, razgledavanje sjemeništa,

izložbe, predstavljanja drugih sjemeništa te obi-lazak pulskih znamenitosti.Navečer su bogoslo-vi sudjelovali na molitvi Večernje u pulskoj ka-tedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio biskup u miru Ivan Milovan.

Posljednjeg dana kongresa 1. svibnja bogo-slovi su sudjelovali na misnim slavljima u žu-pama u kojima su bili smješteni, a ponegdje su iznijeli i svjedočanstvo svog poziva.

SUSRET SJEMENIŠTARACA U ZAGREBU Od 29. travnja do 1. svibnja 2016. održan je

tradicionalni susret sjemeništaraca na kojem su sudjelovali i naši sjemeništarci pod vodstvom ravnatelja i prefekta Sjemeništa fra Ivana Udo-vičića i doprefekta i profesora fra Nedjeljka Ju-kića.

Ovogodišnji su domaćini bili sjemeništar-ci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu. Na susretu su, uz domaćine, sudjelovali i sje-meništarci iz Nadbiskupskog sjemeništa Split, sjemeništa „Zmajević“ Zadar, sjemeništa „Pe-tar Barbarić“ Travnik, Franjevačkog sjemeništa Sinj, dok su nam se u nekim točkama pridružili i sjemeništarci Franjevačkog sjemeništa Zagreb, sjemeništarac franjevaca konventualaca i sje-meništarac franjevaca trećoredaca glagoljaša sa svojim odgojiteljima.

Nakon dolaska sjemeništaraca i njihovih od-gojitelja i smještanja u sobe svi smo se okupili u sjemenišnoj blagovaonici. Poslije večere je

uslijedilo kratko obilaženje grada s maturan-tima. U 22 sata je počelo zajedničko klanjanje pred Presvetim koje je predvodio duhovnik vlč. Ivan Grbešić. Po završetku smo svi otišli na dugo očekivani noćni počinak. Dan koji smo svi s nestrpljenjem čekali, naravno zbog sportskih natjecanja, je počeo jutarnjom molitvom časo-slova, a zatim je uslijedio doručak. Okupljeni u sjemenišnoj dvorani predstavljali smo svoja sjemeništa. Osobito su nas nasmijali zadarski „Zmajevići“ predstavivši nam svoju svakodne-vicu kroz kratak video uradak. U 11.30 je poče-la sveta misa koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski koji je sjemeni-štarcima prenio pozdrave od nadbiskupa i kar-dinala mons. Josipa Bozanića i ohrabrio nas da se ne bojimo napasti koje je i sam Isus najavio onima koji ga slijede. Istaknuo je kao uzore bl. Alojzija Stepinca i sv. Leopolda Bogdana Man-dića koji su nadvladali kušnje jer su bili postoja-ni i zagledani u Isusa Krista. Nakon Svete mise i



ručka su počela sportska natjecanja iz nogome-ta, košarke i stolnog tenisa. Navijači su izgubili glasove podržavajući svoje ekipe.Valja ovdje napomenuti da je naše franjevačko sjemenište osvojilo drugo mjesto u nogometu u tijesnoj fi-nalnoj utakmici protiv Travnika. Dan je završio izvođenjem predstave “Milosrđe mi je milo”. Domaćini su predstavom oduševili publiku, u kojoj su uz goste sjemeništarce nazočili i dru-gi posjetitelji. Sljedećeg dana, u jutarnjim sati-

ma, imali smo priliku razgledati centar glavnog grada Hrvatske. U 11 sati euharistijsko slavlje s narodom predvodio je rektor sjemeništa preč. Domagoj Matošević. Ručak je nagovijestio da se bliži kraj susreta, a prava prijateljstva upravo su se tada počela sklapati. Poslijepozdrava smo pošli put svojih sjemeništa radujući se sljede-ćem susretu u Travniku 2017.g. (Vlaho Jakić, 2. r. i Ante Bešlić, 3. r.)

GOSPA VISOVAČKA U ŽUPI BANJEVCI U ovoj Godini milosrđa Slika Gospe od Mi-

losti s Visovca pohodila je župu Banjevce. Dana 4. svibnja 2016. godine Sliku u Banjevce do-vezli su gvardijan fra Mate Gverić i suradnik u župi Drniš Ante Lojić. Slika je postavljena ispred oltara gdje su vjernici mogli dolaziti, izbliza je motriti, poljubiti i pred njom se Gospi moliti.

U nedjelju, 8. svibnja 2016., slavlje je zapo-čelo procesijom u kojoj su vjernici iz župe Ba-njevci nosili Gospinu sliku u pratnji ministrana-ta i župljana do stare crkve Sv. Ivana i groblja. Za vrijeme procesije pjevane su litanije, a kod groblja je bila molitva za pokojne. Euharistijsko slavlje, nakon procesije koja je započela u 11 sati, predvodio i propovijedao visovački gvar-dijan fra Mate Gverić koji je nastojao potaknuti vjernike na pobožnost i vjernost Majci Božjoj koja nas uvijek prati u ovom našem životu. Pje-vanje je predvodio Ante Lojić uz pratnju Božjeg puka.

Nastojeći iskazati čast Majci od Milosti, pri-godom pohoda u župu Banjevci, župljani su se na poseban način potrudili naučiti pjevati hi-mnu “Visovačka slavna mati”. Župnik fra Žarko Maretić zahvalio je gvardijanu fra Mati Gveriću na organizaciji dolaska Gospe u Banjevce i po-ticajnim riječima koje je izrekao u propovijedi te završio riječima kako su ovih nekoliko dana bili uistinu veliki dani za ovu župu jer je ovo posebna milost koju su osjetili svi, i najmlađi i najstariji.

Nakon završetka euharistijskog slavlja u cr-kvi je bila izložena Slika Gospe Visovačke kako bi se vjernici mogli u tišini sabranosti pomoliti i preporučiti njezinu zagovoru.

Kao što je Marija išla u pohode rođakinji Eli-zabeti tako je Gospa došla u pohod i župljanima Banjevaca koji su bili radosni zbog toga doga-đaja. To ih je potaklo da i oni češće hodočaste svojoj Majci - Gospi na Visovac.

IMOTSKI: PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE „MACELJ 1945.“ U srijedu, 11. svibnja 2016. u 19.45

sati, u organizaciji Franjevačkog sa-mostana sv. Franje u Imotskom i Fra-njevačkog svjetovnog reda Imotski u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom održano je predstavljanje monografije „Macelj 1945.“.

Na početku predstavljanja, nakon pjevanja himne, prisutne je pozdravio imotski gvardijan fra Kristian Stipano-vić. Kao uvod u predstavljanje mono-grafije član OFS-a Imotski Dragutin Koštro, profesor povijesti u imotskoj



gimnaziji, održao je kratko predavanje o politič-ko-društvenom kontekstu u kojem su se dogodi-la stradanja Hrvata u Macelju nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Nakon tog predavanja o radu Udruge Macelj govorio je književnik i publicist Mihovil Bogo-

slav Matković, a zatim je autor Damir Borovčak detaljno predstavio samu monografiju.

Moderator predstavljanja bio je pukovnik Branko Lubina, a pjevanjem je događaj oboga-tila klapa Bratovština sv. Stjepana iz Gorice.

ZAGREB: PRIZNANJE GLASILU DOA ZA 45 GODINA IZLAŽENJA

Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN) u sklopu proslave Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije dodijelilo je Glasilu Vicepostulature časnoga sluge Božje-ga oca fra Ante Antić Priznanje za 45 godina izlaženja. Priznanje je primio vicepostulator dr. fra Josip Šimić. List izlazi od 1971. godine, od osnutka Vicepostulature Časnoga sluge Božje-ga. List su uređivali vicepostulatori: fra Roko Tomić 1971.-1986.; dr. sc. fra Stjepan Vučemilo 1987.-1990.; fra Vladimir Tadić 1991.-2000.; dr. sc. fra Josip Šimić 2001.-2006.; fra Vladimir Tadić 2006.-2009.; fra Ante Babić 2009.-2012. i dr. sc. fra Josip Šimić 2013.-.

Slavlje je započelo Pozdravnom riječi pred-sjednice HDKN dr. sc. Suzane Peran. Nakon toga dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac iz Cen-tra za socijalni nauk Crkve HBK odžala je izla-ganje Komunikacija i milosrđe: plodni susret, u kojem se osvrnula na poruku Pape Franje za 50. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije. Nakon toga j uslijedila dodjela nagrada i prizna-nja. Kroz program je vodila Ivana Šimunović.

Ove godine HDKN je novinaru Vladi Čuturi dodijelio nagradu za životno djelo, Jadranu Ba-šiću godišnju nagradu. Priznanja su dodijeljena Malom Koncilu za 50 godina izlaženja, hrvat-skom katoličkom mjesečniku Naša ognjišta z 45 godina izlaženja, listu Nadbiskupskog bo-goslovnog sjemeništa Vjesnik biskupa Langa za 45. godina izlaženja, glasniku svetog Leopolda Bogdana Mandića Ljudima prijatelj za 45. godi-na izlaženja, katoličkom glasilu MI za 40 godi-na izlaženja, vjerskom informativno-kulturnom list Ladonja za 35 godina izlaženja, Katoličkoj tiskovnoj Agenciji BK BiH za 20 godina posto-janja, glasilu Zajednice Cenacolo Uskrsnuće za 15 godina izlaženja, glasilu svetišta blažene Ma-rije Propetog Isusa Petković Tebi Majko za 10 godina izlaženja, mjesečnom glasilu Glas Mira za 10 godina izlaženja i Uredu za pastoral u me-dijima Varaždinske biskupije za 10 godina rada. Članovima HDKN dodijeljena su priznanja za višegodišnji novinarski rad: fra Vjenceslavu ja-njiću za 50 godina, Želimiri Valentinčić za 50 godina i don Anđelku Kaćunku za 35 godina. Posebna nagrada za mlade novinare Gabrieli Jurković za rad Milosrdni poput Oca. Program je završio domjenkom i druženjem.

PROSLAVLJEN DAN KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je, na spomendan sv. Leopolda

Bogdana Mandića u četvrtak 12. svibnja 2016., proslavio svoj dan i sedamnaestu godinu pripa-



danja splitskoj sveučilišnoj zajednici. Tom je pri-godom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umi-rovljenim i istaknutim profesorima Fakulteta.

Svečanost je započela euharistijskim slav-ljem, koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjeme-ništa u Splitu predvodio veliki kancelar KBF-a, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. U koncelebraciji su bili dubro-vački biskup Mate Uzinić, veliki vicekancelar i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, dekan KBF-a izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet, prodekani izv. prof. dr. sc. Ivica Žižić i doc. dr. sc. Doma-goj Runje, prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu doc. dr. sc. Grgo Grbešić, profesori i drugi svećenici.

Čestitajući svim djelatnicima i studentima dan Fakulteta te pozdravivši sve nazočne goste, mons. Ba-rišić je u homiliji istaknuo da je ovaj dan plod ljubavi, rada i molitve svih koji su na bilo koji način ugrađeni u život Fakulteta. Govoreći o ljubavi rekao je da je ‹ljubljeni› naj-veća titula koju možemo do-biti i koja do kraja izražava naše dostojanstvo. „Lijepo je kada kažemo ‹braćo i sestre›, ali to nas dovodi u relaciju s onim tko nam govori. Ovo ‹ljubljeni› uvodi nas u novi

odnos i otvara nam novi horizont - da smo lju-bljeni od Ljubavi. Na križu nije razapeta ideja ljubavi nego osoba Isus Krista - utjelovljena Ljubav“. Nadbiskup je naglasio da je ta Ljubav bila temelj i smisao ži-vota sv. Leopolda Bog-dana Mandića, zaštit-nika Godine milosrđa. Ljubav ga je odredila te su ljudi u tom niskom ali velikom čovjeku pre-poznali onu istinu da ne možemo ljubiti Boga a

odbaciti čovjeka. Osvrćući se na Dan fakulteta, na samom kraju je nadodao da je znanje potreb-no ali nije dovoljno te je pozvao sve aktere da u obrazovanje unesu milosrđe i ljubav te za svoj cilj postave formaciju ljudi „prijatelja Božjih i prijatelja ljudi“.

Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je svečani akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. Domazet uputio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito veli-kom kancelaru KBF-a u mons. Barišiću, mons. Uziniću, velikom vicerektoru fra Kodžomanu, rektoru Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimunu Anđelinoviću, nazočnim prorektorima prof. dr. sc. Borisu Malešu i prof. dr. sc. Marku Rosi-ću, nazočnim dekanima, prodekanima i drugim predstavnicima splitskih fakulteta i ostalih vi-



sokih učilišta, predstavnicima grada i županije, predstavnicima znanstvenih i kulturnih ustano-va te nastavnicima, studentima i osoblju Fakul-teta.

Sve nazočne pozdravio je i veliki kancelar KBF-a, nadbiskup i metropolit Marin Barišić, koji je rekao da smo u današnjem mentalitetu u opasnosti da doživimo atrofiju unutarnjih osje-tila. „Potrebno je vrednovati i uskladiti vanjski i unutarnji pogled. Ta konteplacija je specifična dimenzija ljudskog života. Želio bi svima da se osposobimo za čitanje i promatranje alegorije života i stvarnosti“. Svim profesorima, djelatni-cima i studentima čestitao je njihov Dan. Čestit-kama se pridružio i rektor splitskog Sveučilišta dr. Anđelinović koji je zaželio da se svjetlo koje KBF nosi sa sobom prelije i u druge sastavnice Sveučilišta te je pohvalio ‘strategiju’ obrazo-vanja koju je izrekao mons. Barišić, da se for-miraju ‘prijatelji Boga i prijatelji ljudi’. Izrazio je nadu da će modeli koje razvija Sveučilište, a koji bi trebali pomoći da se mladi obrazovani ljudi po završetku studija lakše zaposle, uroditi plodom.

Dekan Domazet iznio je izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fa-kulteta. Na Fakultetu je u tri dodiplomska/diplomska studijska programa, Integrirani fi-lozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-ka-tehetski, Diplomski teološko-katehetski studij, u ovoj akademskoj godini, 2015./2016., upisano je 284 redovitih studenata, 98 muškaraca i 130 žena. Od toga je 52 bogoslova, 5 redovnica te 4 gosta slušatelja. Na poslijediplomskom studiju “Kršćanstvo i suvremena kultura” upisano je 7 novih studenata, pa je ukupno na tom i drugom poslijediplomskom studiju „Povijest teologije i kršćanskih institucija“ 29 redovitih studena-ta. Potom je predstavio mjere poduzete u svrhu upravljanja i osiguravanja kvalitete Fakulteta. Govorio je o studentima i njihovim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, nastavnicima i njihovoj djelatnosti, znanstvenoj i stručnoj dje-latnosti Fakulteta, mobilnosti i međunarodnoj

suradnji te o resursima: stručnim službama, pro-storu, opremi i financijama.

Diplome i svjedodžbe dobilo je 33 studenata/ studentice. Jedanaest studenata primilo je svje-dodžbe prvostupnika /prvostupnice katehetike, a šesnaest studenata postiglo je zvanje magistra/magistre katehetike. Šest studenata postiglo je zvanje magistra/magistre teologije.

Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu kojega je obrazložio prodekan prof. dr. sc. Domagoj Runje, Fakultet dodje-ljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagrada dodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitoga studija te ima najbo-lji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrada se dodjeljuje Juri Matko-viću koji je u prošloj ak. god. odslušao cjelo-viti program Preddiplomskog i diplomskog fi-lozofsko-teološkog studija i položio sve ispite s prosječnom ocjenom izvrstan (4,67). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u prote-kloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se Danko Kovačević, student četvrte godine Preddiplomskog i diplomskog filozof-sko-teološkog studija. U prošloj je akademskoj godini ostvario 66 ECTS bodova s prosječnom ocjenom izvrstan (4,88). Danko Kovačević do-bio je i treću nagradu koja se dodjeljuje studen-tu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Semi-narski je rad izradio pod vodstvom prof. dr. sc. Stipe Nimca pod naslovom „Medijski pastoral u gradu Splitu“. Prigodna povelja zahvalnosti dodijeljena je umirovljenim profesorima dr. sc. Nikoli Bižaci i dr. sc. Stipi Nimcu.

Akademski čin uzveličao je pjevanjem mje-šoviti zbor fakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijević i pod ravnanjem mo. Šime Marovića te studentska klapa „Prigo-dari“, a voditeljica programa bila je Jelena Hr-gović. (www.smn.hr)



SINJ: IZVEDEN ORATORIJ ŠIME MAROVIĆA „MOLITVA SUPROTIVA TURKOM“

U prigodi 300. obljetnice krunjenja Gospe Sinjske Zbor i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split izveo je u crkvi Gospe Sinjske u petak, 13. svibnja 2016., oratorij Šime Marovi-ća za soliste, zbor, orkestar i čembalo na stiho-ve Marka Marulića „MOLITVA SUPROTIVA TURKOM“.

Zborom i orkestrom dirigirao je Hari Zlodre, a solisti su bili Dubravka Šeparović Mušović (mezzosopran) i Ljubomir Puškarić (bariton). Svi zajedno djeluju pod ‘dirigentskom palicom’ Ive Lipanovića, vršitelja dužnosti ravnatelja Opere HNK Split.

Organizatori izvedbe oratorija bili su Svetište i Župa Čudotvorne Gospe Sinjske, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti i Franjevačka provincija Presvetog Otkupite-lja – Split. Izvedbu su financijski potpomogli Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i osobito njezini članovi koji djeluju u misijama u Njemačkoj.

Na praizvedbi oratorija „Molitva suprotiva Turkom“ bili su prisutni provincijal fra Joško Kodžoman, saborski zastupnik Miro Bulj, gra-donačelnica Sinja Kristina Križanac, gvardijani fra Ante Čovo (Makarska) i fra Petar Milanović

Trapo (Split-Trstenik) kao i drugi franjevci, de-kan cetinskog dekanata don Stipe Ljubas, fra-njevački i dijecezanski bogoslovi sa svojim od-gojiteljima, časne sestre milosrdnice i školske sestre, polaznici Franjevačke klasične gimna-zije u Sinju s pravom javnosti, župljani Gospe Sinjske i mnogi drugi.

Riječi dobrodošlice u ime organizatora upu-tio je ravnatelj Franjevačke gimnazije fra Jozo Grbavac, a zahvalio je na kraju gvardijan fra Petar Klapež. Nekoliko kamera je zabilježilo ovaj veličanstveni događaj i nadamo se da će biti dostupan i drugim slušateljima i ljubitelja glazbe. Na završetku izvedbe oratorija slušatelji u crkvi Gospe Sinjske nagradili su dugotrajnim pljeskom izvođače HNK-a koji su pokazali da su uistinu srcem i dušom izveli oratorij „Moli-tva suprotiva Turkom“.

Pozdravni govor fra Joze Grbavca„Jedna u nizu slavljeničkih jubilarnih ma-

nifestacija, vezanih uz 300. obljetnicu čudesne obrane Sinja i krunjenja Gospine slike, svaka-ko je i večerašnja praizvedba oratorija za soli-ste, zbor, orkestar i čembalo na poznate stihove Marka Marulića “Molitva suprotiva Turkom”, koji potpisuje don Šime Marović.



Pripremajući se da, kao uvod u događaj koji slijedi, kažem par riječi, padoše mi na um ri-ječi koje je sv. Otac papa Ivan Pavao II. izre-kao u zračnoj luci Pleso, 11. rujna 1994.: ,,I vi, žrtve rata: ranjenici, siročad, udovice, progna-nici, izbjeglice, ostanite vjerni Kristu patniku. Gotovo prije 500 godina, Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, u prilikama sličnim da-našnjima, izrazio je užas vjernika pred tolikim patnjama koje su morali podnositi. Obraćajući se Bogu vapio je: Tebi vapijemo tužeći u plaču ali je potom nastavio s kršćanskom nadom: I vi, Hrvati koji danas živite, možete računati na sna-gu koja dolazi od vjere.“

Emotivni protuturski govori hrvatskih huma-nista krajem 15. i početkom 16. stoljeća svjedo-če o dramatičnoj situaciji u kojoj su se Hrvati, suočeni s plimom osmanske ekspanzije, u formi govora i pisama, na sve strane obraćali za po-moć. Kada je ta pomoć bešćutne Europe izosta-la, obraćaju se Bogu jedinomu.

U nizu takvih glasova Molitva suprotiva Tur-kom Marka Marulića postaje svojevrsna pra-molitva suprotiva Turkom.

Koliko je Marulić vjerovao u snagu molitve, vidljivo je iz njegove najpopularnije knjige, iz Institucije, koju “‘posvećuje brizi za molitvu i načinu na koji treba moliti“, pokazujući da mo-litva ima veliku moć u svakoj nevolji pa tako i u najvećoj koja je provalom Turaka zaprijetila i

pojedincu i čitavoj europskoj kršćanskoj zajed-nici. U jeku najžešćih turskih navala na hrvatski teritorij, kad su Hrvati već izgubili svaku nadu u kršćansku solidarnost moćnih europskih ze-malja, zabrinuti hrvatski humanisti se obraćaju nebu za pomoć. Mnoge njihove “molitve su-protiva Turkom” u kojima se zrcali nepatvoreni egzistencijalni strah i autentično povijesne isku-stvo, izljev su narodne duše i uvjerenja da nas “samo Bog može spasiti”: bez njegove pomoći „mači ne valjaju, ni ščit s oklopijami“ (Maru-lić). Valja imati na umu da su te molitve i govo-ri, koje su predstavnici Hrvata izrekli na crkve-nim i državnim saborima, prije svega svjedoci jednog vremena i duhovne snage naroda koji u tim izuzetno teškim i tragičnim trenutcima s bi-blijskom vjerom u Boga i smionošću hrabro ide u susret budućnosti, siguran da se nebo ne može oglušiti na njihov pravedni vapaj.

Prof. don Šime Marović, skladajući ovaj oratorij, koji ćemo sada prvi put čuti, upravo na libreto Marka Marulića Molitva suprotiva Turkonu mislio je i na nas koji danas živimo, da možemo računati „na snagu koja dolazi od vjere“, jer bez Božje pomoći „mači ne valjaju ni šćit s oki opijami“.

Oratorij potječe od lat. riječi orare=moliti, a znači ujedno soba za molitvu, ali i vokalno in-strumentalna skladba za soliste, zbor i orkestar.



Na početku pozdravljam skladatelja don Šimu Marovića, koji je ovaj oratorij skladao upravo za 300. obljetnicu slavne obrane Sinja i krunjenja Čudotvorne Gospine slike.

Pozdravljam mo. Ivu Lipanovića, vršitelja dužnosti ravnatelja opere Splitskog HNK, po-zdravljam dirigenta prof. Harija Zlodru, soliste i članove Zbora i Orkestra.

Pozdravljam sve vas drage goste koji su doš-li iz daljega, kao i vas, dragi vjernici koji ste česti gosti u ovom svetom prostoru.

Ovaj Oratorij nije u redovitom programu opere HNK Split, pa zato od ove izvedbe ne bi bilo ništa da nije bilo svesrdne financijske po-moći naših fratara koji rade po našim misijama u Njemačkoj kao i bez pomoći naše Provincije Presvetog Otkupitelja. Ovo je prigoda da im za-hvalimo jednim srdačnim pljeskom.

Ovu skladbu izvode profesionalci i jasno je da ih u izvedbi ometa svaki šušur, žamor, izla-ženje, ulaženje i slično. Svi vi, koji niste odlu-čili ostati do kraja ovoga programa, a to znači barem sat vremena, dobro bi bilo da iziđete od-mah, kako ne biste poslije bili smetnja.

Za ovu zgodu, dali smo tiskati i knjižicu koju ste mogli uzeti na ulaznim vratima i u kojoj mo-žete naći sve obavijesti vezane uz Oratorij: Li-breto, soliste, članove zbora, instrumentaliste kao i životopis don Šime Marovića.

Dobro došli i ugodno se osjećajte!“, završio je fra Jozo Grbavac.

Riječi zahvale gvardijana fra Petra Klapeža„Večerašnja praizvedba oratorija za soliste,

zbor, orkestar i čembalo na poznate stihove Marka Marulića “Molitva suprotiva Turkom”, koji potpisuje mo don Šime Marović ‘otvorili smo širom vrata proslave 300. obljetnice kru-njenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske, koju ćemo na nacionalnoj razini proslaviti 25. rujna ove godine. Stoga u ime mnogo poštovanog oca provincijala fra Joška Kodžomana, fratara na-šeg samostana i u svoje osobno ime prije sve-ga zahvaljujem dragom Bogu i našoj nebeskoj Majci Čudotvornoj Gospi Sinjskoj za milosni dar ove svečane praizvedbe koja je obogatila raznicu 300. obljetnice našega Svetišta.

Zahvaljujem mo Šimi Maroviću koji je za soliste, zbor, orkestar i čembalo uglazbio Ma-rulićevu ‘Molitvu suprotiva Turkom’. „Iščitava-jući Marulov tekst, vidio sam da su važni samo interesni lobiji, a ostali su ostavljeni na milost i nemilost. Tekst je dakle i te kako i danas aktua-lan“ – rekao je mo Marović za dnevne medije i nadodao ‘naravno, nisam mogao uglazbiti cijeli tekst, pa sam ga prilagodio u libreto sastavljen od tri dijela. Kao što smo doživjeli večeras u praizvedbi Završava molitvom Gospi koji sam prilagodio melodici ovoga našega, južnoga podneblja. Dodao sam dakle malo melosa, dao sve od sebe, a ostalo Gospi u ruke“, zaključio je don Šime. Maestro, hvala Vam.

Zahvaljujem Zboru i Orkestru Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita pod dirigentskom palicom maestra Harija Zlodre koji su nam izveli ovo velebno glazbeno djelo.

Posebna hvala večerašnjim solistima me-zzosopranistici Dubravki Šeparović Mušović i baritonu Ljubomiru Puškariću. Vjerujem da ste svi ugradili dio sebe radeći, studirajući i pripre-majući ovaj oratorij. Zato Vam u ime svih nas veliko hvala. Puno je onih koji su svoj trud i žrtvu ugradili za ovu svečanu večer posebno hvala našim fratrima iz Njemačke koji su po-sredstvom oca Provincijala financijski pomogli u realizaciji ove praizvedbe. Svima doista svi-ma koji su na bilo koji način pomogli u izvedbi ovog jedinstvenog umjetničkog djela od srca veliko hvala. Za ovaj događaj zaslužan je i Ivo Lipanović, v.d. ravnatelj Opere HNK Split. Hvala Vam.

Hvala i svima vama koji ste svojom nazoč-nošću uzveličali ovu prekrasnu glazbenu večer.

“Samo nas Bog može spasiti od nevolje naših neprijatelja (uraka)”. Ovaj vapaj oca hrvatske književnosti Marka Marulića mi Hrvati nikada ne smijemo zaboraviti. Stoga na sve vas zazi-vam Božji blagoslov uz zagovor naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske Hvala Vam! Sve izvođače i braću svećenike pozivam na ve-čeru u našem Samostanu“, završio je gvardijan fra Petar Klapež.



SINJ: ODRŽANA „ZLATNA HARFA“ U subotu, 21. svibnja 2016., u Svetištu Gos-

pe Sinjske, a u prigodi 300. obljetnice krunjenja slike Gospe Sinjske, održana je smotra dječjih zborova Splitsko-makarske nadbiskupije Zlat-na harfa.

Susret je započeo koncelebriranim euharstij-skim slavljem kojeg je predvodio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman uz asistenciju nekoliko svećenika župnika iz pojedinih župa koji su dopratili svoje zborove: župnik don Krešimir Mateša, župa sv. Jakova (katedrala) u Šibeni-ku, fra Zoran Kutleša, župni vikar u Imotskom, fra Denis Šimunović, župnik u Vinjanima, fra Vinko Gudelj, župnik u Prološcu, fra Mladen Prolić, župnik u Runoviću, don Ante Čulić žu-pnik u Slatinama, Čiovo, sinjski gvardijan fra Petar Klapež, te fra Stipica Grgat pročelnik za „Zlatnu harfu“. Sudjelovali su dječji zborovi iz župa sv. Roko-Vinjani, sv. Mihovil-Proložac, sv. Franjo-Imotski, sv. Stjepan-Opuzen, Gospa od Zdravlja-Split, Gospa od Ružarija-Seget, Sv. Mihovil-Dugopolje, Uznesenje BDM-Slatine, Gospa Karmelska-Runovići, sv. Martin-Vranjic, sv. Luka-Otok i katedrala sv. Jakova-Šibenik.

Riječi dobrodošlice uputio je domaćin, sinj-ski gvardijan fra Petar Klapež koji je podsjetio kako je cilj ovih glazbeno - liturgijskih manife-stacija njegovanje i promicanje liturgijskog pje-vanja u Crkvi, bez kojih bi sva slavlja bila osi-romašena. „Hvala svima što ste pjesmom došli obogatiti ovu veliku i važnu obljetnicu krunje-nja Gospine slike. Ona vas posebno voli jer tko pjeva dvostruko moli“, rekao je. Organizatori ovog susreta dječjih crkvenih zborova, koji se redovito odvija od 1984. godine, su Vijeće fra-njevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Her-cegovini te Institut za crkvenu glazbu “Albe Vi-daković” iz Zagreba, no fra Klapež je posebno

zahvalio organizatorima pokrajinskog susreta, fra Stipici Grgatu i s. Nedjeljki Milanović Litre.

Pozdravima i zahvalama pridružio se i pro-vincijal Kodžoman. U prigodnoj homiliji govo-rio je o talentima. Rekao je da je svatko nadaren za nešto te da je na svemu potrebno davati hvalu Bogu. „Vama je darovan talent lijepog pjevanja i sviranja, a pjesma je najljepši način zahvale. Stoga je ovo jedan od najljepših prizora koji se može vidjeti u našem Svetištu“. Zaželio im je puno uspjeha i ustrajnosti te da rezultat nji-hova rada bude što više novih lijepih liturgij-skih pjesama, no da ne zaborave da na ovakvim susretima stvaraju nova prijateljstva. „Čuvajte vaše zajedništvo, vodite brigu jedni o drugima i razveseljujte se međusobno“, zaključio je pro-vincijal.

Članovi zborova animirali su cijelo euhari-stijsko slavlje pjevanjem i čitanjima, a ovogo-dišnji susret imao je i humanitarnu notu. Djeca iz zborova mjesecima prije skupljali su novac kojeg su prinijeli na oltar, a koji je namijenjen za štićenike doma sestara Služavki Malog Isusa.

Nakon euharistijskog slavlja svaki zbor je otpjevao po dvije skladbe: jednu po vlastitom izboru, a drugu izvučenu iz “košarice” prije sa-mog početka. Na kraju su svi sudionici dobili priznanje za sudjelovanje. Fra Stipica Grgat, pročelnik Povjerenstva za Zlatnu harfu, podsje-tio je na pedagošku i vjerničku dimenziju susre-ta. Na samom kraju zahvalio je svima na sudje-lovanju te lijepom i dostojanstvenom pjevanju. Program je vodila Suzana Mihaljević.

Po završetku programa djeca su posjetila Ar-heološku zbirku Franjevačkog samostana u Si-nju, a zahvaljujući dobroti članova Viteškog al-karskog društva imali su organiziran i besplatni posjet nedavno otvorenom Muzeju Sinjske alke.

SLIVNO: PROSLAVA PRESVETOG TROJSTVA Župa Slivno, u nedjelju 22. svibnja 2016.,

svečano je proslavila svetkovinu Presvetog Trojstva, zaštitnika svoje župe. Središnje slavlje započelo je u 10.30 sati procesijom a zatim je slavljena sveta misa koju je predvodio provin-cijal fra Joško Kodžoman. U koncelebraciji su

bili fra Ivan Jukić, svećenik rodom iz Slivna, i fra Ivica Jurić, magistar bogoslova.

Kao priprema za proslavu održana je trod-nevnica koju su predvodili fra Zoran Kutleša, župni i samostanski vikar u Imotskom, fra Ra-



fael Begić, duhovnik postulanata, i fra Mladen Prolić, župnik u Runoviću.

Mnogi su Slivanjci iz raznih dijelova Lijepe naše, ali i Europe i Amerike, povodom spome-nutog blagdana došli u svoje rodno mjesto uzve-ličati slavlje i proslaviti u krugu svoje obitelji, te su o svetkovini pristupili sakramentu ispovijedi.

O. Provincijal je u homiliji prvotno naglasio molitvu za duhovna zvanja i potrebe Provincije i Crkve u Hrvata istih, a da bi uopće mogli mo-lit za duhovna zvanja moramo biti za život, za Domovinu i za sve veće vrijednosti koje se vežu za čovjeka.

Misno slavlje uzveličao je župni zbor uz gla-sovirsku pratnju Danijela Marinovića. Na kraju

misnog slavlja župnik fra Željko Tolić, koji je ujedno i magistar postulanata, čestitao je svet-kovinu, pozdravio sve sudionike te zahvalio svećenicima u koncelebraciji i bogoslovima kao i svima koji su doprinijeli proslavi. Zahvalio je Presvetom Trojstvu na svim darovima i blago-datima, kazavši da voli Slivno i Slivanjce i da vjeruje da će oni i dalje ostati ustrajni u vjeri, domoljublju i u plemenitosti svoga srca. Za-hvalio je č. s. Filipi Smoljo na uređenju crkve, udruzi Slivanjka na pomoći, braniteljima i svi-ma koji su bilo kakvim doprinosom uzveličali slavlje. Nakon misnog slavlja slijedio je bratski ručak.

STUDIJSKO PUTOVANJE STUDENATA KBF-A U RIM Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u

Splitu organizirao je, u suradnji s putničkom agencijom „Ihtis travel“, studijsko putovanje u Rim od 20. do 23. svibnja 2016. god. za studente IV. i V. godine. U programu studijskog putova-nja sudjelovala su 24 studenta laika te 6 bogo-slova naše redovničke zajednice, a priključili su im se i trojica bogoslova koji studiraju teologiju na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Antonianum.Voditelj putovanja bio je fra Do-magoj Volarević, asistent pri Katedri liturgike na splitskom KBF-u i domagistar franjevačkih bogoslova Provincije Presvetog Otkupitelja.

U četvrtak, 19. svibnja, u večernjim satima uputili smo se trajektom iz Splita prema Anco-ni. U Rim, točnije do Bazilike sv. Pavla izvan zidina, došli smo oko 14 sati gdje su nam se pri-družila trojica franjevačkih bogoslova koji stu-diraju teologiju u Rimu. Ni višesatno putovanje ni umor nisu mogli umanjiti udivljenje koje iza-ziva susret s veličanstvenim remek djelom kr-šćanske umjetnosti i duhovnosti. U bazilici se i zapjevalo Budi hvaljeno i Zdravo Djevo, samo nekoliko metara od groba Apostola naroda, sv. Pavla. Nakon toga posjetili smo opatiju Tri fon-tane koja je također vezana uz život sv. Pavla.



Naime, po tradiciji sv. Pavao na tom je mjestu bio zatočen u tamnicu gdje mu je potom odru-bljena glava te je mučeničkom smrću dao svje-dočanstvo za Krista. Pošto se dan bližio kraju uputili smo se prema samostanu sestara Anćela u kojem smo odsjeli. Dan smo zaključili Sve-tom misom i večerom.

U subotu, 21. svibnja nastavili smo pohoditi mjesta od iznimne važnosti za svjetsku i crkve-nu povijest: Kalistove katakombe, Krstionicu i Baziliku sv. Ivana Lateranskog, Svete stube, Baziliku sv. Marije Velike, Baziliku sv. Prakse-de u kojoj se nalazi stup na kojem je Isus bi-čevan, Baziliku sv. Petra u okovima u kojoj se nalazi Michelangelova statua Mojsija, Piazzu Veneziu te Rimski forum. Svetu misu proslavili smo u kapelici Bezgrešnog začeća Međunarod-nog bratstva blaženoga fra Gabriela M. Allegra u franjevačkom samostanu sv. Ante Padovan-skog. Naravno, bilo je dovoljno slobodnog vre-mena za okrjepu, kupovinu suvenira i razgleda-vanje. Tako smo imali priliku vidjeti još neka važna mjesta kao što su: Fontana di Tevi, Piazza del Popolo, Piazza Navona, Panteon itd.

U nedjelju, 22. svibnja jutro smo proveli u Vatikanu gdje smo mogli razgledati Baziliku

sv. Petra i popeti se na kupolu odakle se pru-ža predivan panoramski pogled na Vatikan i Rim. U podne smo prisustvovali molitvi „An-đeoGospodnji“ koju je predvodio papa Franjo. Iako Papu nismo vidjeli izbliza i ovaj susret na „daljinu“ bio je upečatljiv i nezaboravan. U popodnevnim satima zajedno smo od Piazze di Spagna krenuli prema Papinskom Hrvatskom Zavodu Svetog Jeronima gdje nas je dočekao vicerektor don Marko Đurin te predstavio povi-jest i djelovanje Zavoda. Na misi smo pedvodili pjevanje i čitali liturgijska čitanja.

U ponedjeljak, 23. svibnja, zadnjeg dana na-šeg boravka u Rimu posjetili smo Koloseum, Konstantinov slavoluk te Circo Massimo, a na-kon toga je došlo vrijeme da krenemo prema Anconi kako bi na vrijeme stigli na trajekt za Split.

Zahvalni smo Bogu na sunčanom vremenu, na druženju i opipljivom susretu sa svjetskom i crkvenom poviješću. Nezaboravno je bilo po-sjetiti Rim, ne kao turist već kao mladi teolog koji pokušava otškrinuti vrata i zaviriti u otaj-stva naše vjere. Bijaše to svojevrsna duhovna obnova, potvrda sadašnjih i poticaj za nova teo-loška traganja.

IMOTSKI: SAMOSTANSKI KAPITUL U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u srijedu 25. svibnja održan je kapi-tul imotskoga samostanskog okružja. U 10 sati u samostanskoj kapeli bilo je klanjanje koje je pripremio i vodio fra Frano Laco, župnik Zmi-javaca.

U 11 sati u samostanskoj dvorani održana je sjednica. Na početku je zapisničar fra Zoran pročitao zapisnik prošlog kapitula, koji su sva braća potvrdila. Zatim je gvardijan fra Kristian

Stipanović dao izvještaj za razdoblje od prošlog do ovog kapitula, podsjetivši braću na važnije događaje u samostanu i okružju u tom periodu. Uslijedio je dogovor za proslave po župama samostanskog okružja u narednim mjesecima, na poseban način za proslavu Gospe od Anđe-la, zaštitnice Imotskog i Imotske krajine. Braća su također dogovorila program proslave 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Tura-ka za naredno razdoblje.

ZAVOJANE: SJEĆANJE NA UBIJENOG FRA KARLA ĆULUMA

Župa Zavojane svečanom sv. misom u srije-du 25. svibnja 2016. u 19 sati obilježila je 73. godišnjicu mučeničke smrti fra Karla Ćuluma, zavojanskog župnika, koji je ubijen u župnoj kući pod okriljem noći 25. na 26. svibnja 1943. Misno slavlje predvodio je župnik fra Marko Bitanga. Uz župnika u koncelebraciji su bili

još osmorica svećenika: fra Vinko Prlić, župnik Staševice i dekan Biokovskog dekanata, don Ivan Turić, župnik Župe i Rašćana, don Pavao Pavić, župnik Ravče, don Marin Marčić, župnik Stilja, fra Ivica Omazić, župnik Vrgorca, don Dražen Radman, župnik Dusine, fra Ivan Jukić, član makarskog samostana i don Jakov Ciko-



jević, svećenik u miru. U župnoj crkvi Male Gospe pjevanje su predvodili vrgorački pučki kantaduri uz glazbenu pratnju č. sestre Dulce-

line. Župnik je na kraju sv. mise zahvalio svim svećenicima i vjernicima koji su sudjelovali u ovom spomen-slavlju.

IMOTSKI: SUSRET MINISTRANATA U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u subotu, 28. svibnja 2016., s počet-kom u 9.30 održan je susret ministranata. U su-sretu je sudjelovalo 125 ministranata iz 8 župa

naše Provincije: Imotski, Lovreć-Opanci, Pro-ložac, Runović, Slivno, Studenci, Vinjani i Zmi-javci. U pripremi i održavanju susreta pomagali su naši bogoslovi i postulanti.



Nakon doručka ispod samostanskog cedra u 10 sati u crkvi sv. Franje bilo je pokorničko bo-goslužje, koje je predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar. U 10.30 procesijom je započelo euharistijsko slavlje koje je pred-vodio fra Zoran, uz koncelebraciju četvorice svećenika. Misu je pjevanjem animirao imotski dječji zbor pod ravnanjem s. Sofije Vuković.

Poslije mise uslijedio je kviz znanja u sa-mostanskoj dvorani, a u crkvi je za to vrijeme održan prigodni program za ostale ministrante. U tom su programu najprije djeca iz Vinjana održala predstavu o Božjem milosrđu, što je

pripremila vjeroučiteljica Marija Škeva. Na-kon toga bogoslov fra Ivan Đuzel predstavio je ministrantima odgojne zavode naše Provincije, osobito bogosloviju. Kviz znanja vodio je bogo-slov fra Filip Čogelja. U kvizu su prvo mjesto osvojili ministranti iz Vinjana, a drugo mjesto ministranti iz Studenaca.

Poslije kviza bio je ručak za sve ministrante pod samostanskim cedrom. Nakon ručka zapo-čeo je nogometni turnir u kojem pobijedili mini-stranti iz Zmijavaca, a drugo mjesto osvojili su ministranti iz Prološca.

KNIN: ODRŽAN SUSRET MINISTRANATA U Župi sv. Ante u Kninu u subotu 28. svibnja

2016., održan je provincijski susret ministrana-ta. Na susretu je iz 6 župa sudjelovalo 120 mini-stranata pod vodstvom župnika i župnih vikara. Na susretu su sudjelovali ministranti iz Knina, Gospe van Grada – Šibenik, Šubićevca – Šibe-nik, Konjevrata, Dubrave i Banjevaca.

Susret je započeo okupljanjem ministranata u 9.30 sati kod nove crkve Gospe Velikog Hr-vatskog Krsnog Zavjeta. U 10 sati započeo je i službeni program susreta obraćanjem i pozdra-

vima fra Antonia Mravka provincijskog promi-catelja za duhovna zvanja i domaćina župnika i gvardijana fra Marka Durana. Nakon pozdrava uslijedilo je predstavljanje i upoznavanje mi-nistrantskih zajednica. Predstavnici odgojnih zavoda Provincije, sjemeništarci Ilija Knežević i Stipe Buljan predstavili su ministrantima Sje-menište u Sinju a bogoslov fra Tino Čatlak Fra-njevački klerikat u Splitu.

Za vrijeme predstavljanja ministrantskih za-jednica i odgojnih zavoda održan je pismeni dio



kviza. U 11 sati slavljena je Sveta misa koju je predvodio fra Ivan Lukač uz koncelebraciju fra Marka Durana, fra Bože Morića, fra Žarka Ma-retića, fra Ante Vukušića, fra Bože Čurčije, fra Perice Maslaća i fra Antonia Mravka. Pjevanje su predvodili članovi Frame iz Knina. Nakon misnog slavlja uslijedilo je fotografiranje sudio-nika ministrantskog susreta u Kninu.

U pismenom dijelu najbolje znanje poka-zali su ministrantske ekipe Knin 1 i Knin 2 te ministranti iz Župe Gospe van Grada. Ove tri ekipe s najvećim brojem bodova sudjelovale su u usmenom dijelu kviza. Na usmenom dijelu najbolje znanje pokazala je ministrantska ekipa Knin 1, drugo mjesto osvojila je ministrantska

ekipa Knin 2, a treće mjesto ministranti iz Gos-pe van Grada.

Nakon ručka uslijedila su sportska natje-canja u nogometu, trčanju, potezanju konopa. Sportska natjecanja odvijala su se na vanjskim terenima OŠ. Domovinska zahvalnost - Knin. U nogometu najbolji su bili ministranti iz Župe Gospe van Grada, drugo mjesto su osvojili mi-nistranti iz Banjevaca.

Zahvalni Bogu za ovaj dan iskrenu zahva-lu upućujemo domaćinu župniku i gvardijanu fra Marku Duranu, župnim vikarima fra Ivanu Lukaču i fra Ivanu Šimuncu što su na zavidnoj razini sa svojim vjernicima organizirali i primili ovoliki broj ministranata.

MNK “GOSPA VAN GRADA” PRVAK TOP TIM FUTSAL LIGE Župa Gospa van Grada - Šibenik već deset

godina sudjeluje u Katoličkoj malonogometnoj ligi “Sveti Nikola Tavelić” u kojoj igraju mom-čadi župa Šibenske biskupije. Od ove školske godine sudjelujemo i u Top Tim futsal ligi Dal-macije za dječake u dvije kategorije: Liga 2001. i mlađi (pioniri) i Liga 2004. i mlađi (mlađi pi-oniri). Liga se igrala od listopada 2015. do svib-nja 2016. godine.

Drugo izdanje Top Tim futsal lige zaključe-no je 29. svibnja 2016. godine kupom koji je

odigran u sportskoj dvorani Baldekin u Šibeni-ku. Kup je započeo u 10.30 sati, a prija Kupa odigrana je zadnja prvenstvena utakmica koja je odlučivala o prvaku u kategoriji 2004. i mla-đi. Nakon pomalo nervoznog početka dječaci “Gospe van Grada” uzeli su sve u svoje ruke i na kraju rutinski pobijedili kaštelanski Bonito i postali novi prvaci u svojoj kategoriji sa osvoje-nih 55 bodova u 21 odigranoj utakmici. Pioniri su osvojili čvrsto šesto mjesto u svojoj kategori-ji. Završnica Kupa donijela je sve ono što futsal



čini lijepim i zanimljivim:sjajni potezi, dječja radost, navijanje na tribini, fenomenalne i za-nimljive utakmice. Kroz natjecanje često smo čuli podršku roditelja i navijača: Gospa, Gospa. Na kraju dana najviše razloga za sreću imali su dječaci Vrgorca koji su osvojili Kup u kategori-ji 2004.i mlađi te dečki iz Knina MNK Kijevo koji su bili najbolji u kategoriji 2001. i mlađi.

Nakon završnice Kupa dodijeljeni su pehari i priznanja najboljim momčadima i pojedincima

u ovogodišnjem izdanju Top Tim futsal lige u obje kategorije.

Najbolji strijelac lige: Filip Majzelj (Gospa van Grada) - 30 pogodaka. Najkorisniji vratar lige: Edi Šilobodec (Gospa van Grada)

Cilj našeg sudjelovanja u Top Tim futsal ligi kroz ovu školsku godinu može se sažeti u jed-nu kratku misao: „Kroz sport stvoriti kvalitetno ozračje koje će pomoći u odgoju dobrih kršćana i poštenih građana.“

IMOTSKI: SLAVLJE IMOTSKE BOJNE U srijedu, 1. lipnja 2016., u Imotskom je sve-

čano obilježena 25. obljetnica osnutka 3. bojne 4. brigade Zbora narodne garde, poznate kao Imotska bojna. Proslava je počela u 10 sati na imotskoj tvrđavi Topani polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim braniteljima, nakon čega je fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog, izmolio odrješenje za sve pogi-nule pripadnike Imotske bojne.

U 10.30 u crkvi sv. Franje fra Zoran je pred-vodio misu za poginule branitelje. U koncele-braciji je bio fra Jakov Udovičić, župni vikar Vinjana.

U prigodnoj propovijedi fra Zoran je rekao da je proslava 25. obljetnice osnutka Imotske bojne počela na Topani, kod spomenika poginu-

lim braniteljima blizu crkvice Gospe od Anđela. Ta nas mala, ali draga crkva podsjeća na veliku pobjedu koju su naši pređi izvojevali prije goto-vo 300 godina, kada je 1717. o blagdanu Gospe od Anđela Imotska krajina oslobođena od Tu-raka. Slaveći obljetnicu osnutka Imotske bojne sjećamo se na poseban način Domovinskog rata i pobjede koju smo ostvarili po Gospinu zago-voru. Zahvalni smo Bogu i Gospi na pobjedi, na žrtvi naših poginulih branitelja i na svima onima koji su svoje živote izložili za slobodu naše Domovine. Dobro je da se okupljamo na ovim slavljima jer smo pozvani i danas zajedno se boriti za istinu i pravdu, za ponos i čast naše Imotske krajine i čitavoga hrvatskog naroda.

SINJ: ODRŽAN MINISTRANTSKI SUSRET U Svetištu Gospe Sinjske 240 ministranata

iz 11 ministrantskih zajednica sudjelovalo je na ministrantskom susretu koje je organiziralo Vi-jeće za duhovna zvanja Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Susret je održan u subotu 4. lipnja 2016. godine. Uz domaćine iz sinjske župe - Sinj, Lučane i Glavice, na susretu su su-djelovali i ministranti iz župa Drniš, Lećevica - Radošić, Prgomet - Labin, Hrvace, Otok, Vrgo-rac, Metković, Plina – Stablina te ministranti iz franjevačkih samostana Omiš i Trstenik – Split.

Prvi dio susreta održan je u dvorani Gospe Sinjske gdje je upriličeno predstavljanje mini-strantskih zajednica, upoznavanje sa sjemeni-štarcima iz Sinja i franjevačkim bogoslovima iz Splita. Poslije predstavljanja održano je misno slavlje u crkvi Gospe Sinjske koje je predvodio fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta uz koncelebraciju fra Filipa Budića, fra Pavla

Vučkovića, fra Lukice Vojkovića, fra Maria Radmana, fra Ante Vugdelije i fra Danijela Sti-panovića. Uz ministrante na misi je sudjelovalo i 400 dječaka i djevojčica iz kaštelanskih župa koji su sa don Dariom Čorićem župnikom Ka-štel Novog i njihovim voditeljima hodočastili Gospi Sinjskoj. Pjevanje preko mise predvodili su sjemeništarci uz orguljsku pratnju bogoslova fra Frane Bosnića a trubu je svirao sjemneišta-rac Ante Bešlić.

Nakon mise uslijedilo je fotografiranje u sa-mostanskom dvorištu. U natjecateljskom dijelu susreta najbolje znanje u ministrantskom kvizu nakon pismenog i usmenog dijela pokazali su ministranti iz Sinja, drugo mjesto osvojili su ministranti iz Hrvaca a treće minstranti iz Met-kovića.

Sportski dio natjecanja održan je u Gradskoj dvorani Sinj. U nogometu prvo mjesto su osvo-



jili ministranti iz Metkovića, drugo Omišani, a treće mjesto su osvojili Sinjani.

Bila je ovo još jedna prigoda da se mini-stranti iz različitih dijelova Provincije upoznaju

i zajedno druže. Uz Samostan koji bio nositelj organizacije susreta, poseban doprinos su dali franjevački sjemeništarci te članovi Franje-vačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži Župe Gospe Sinjske.

ŽUPNI ZBOROVI ŠUBIĆEVCA U CRKVI GOSPE VAN GRADA U nedjelju, 5. lipnja 2016., nakon večernje

svete mise, u crkvi Gospe van Grada održan je koncert zborova naše župe, zbora „Sv. Ante“ i dječjeg zbora „Ljiljani“ te njihovih gostiju Tee Slavice (sopran), Ane Grubić Miškić (sopran) i Ivane Šarić (flauta). Izvodili su autorske sklad-be orguljašice Tine Guberine.

Tina Guberina rođena je u Šibeniku gdje za-vršava osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu (klavir), nakon koje upisuje studij orgulja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Maria Penzara. Nakon završetka studija vraća se u Šibenik te radi kao profesor orgulja u glaz-

benoj školi „Ivan Lukačić” i kao korepetitor u Osnovnoj školi za balet i suvremeni ples pri OŠ J. Dalmatinca. Predsjednica je udruge Organum Šibenik koja organizira ljetne seminare orgulja. Od ranog djetinjstva pa sve do odlaska na studij bila je orguljašica župe Sv. Josip Radnik, Raži-ne, a od 2013. godine orguljašica je u župi sv. Ante Padovanskog, Šubićevac.

Negdje pred Božić 2015. godine dobiva želju da napiše božićnu pjesmu za dječji zbor „Ljilja-ni“, nakon čega su uslijedile i sve ostale pjesme koje smo imali prigode čuti.



Dječji zbor „Ljiljani“ pod ravnanjem Nikoli-ne Gović izveo je više skladbi.

Na orguljama je svirala Tina Guberina, auto-rica stihova i glazbe svih skladbi osim pjesme „Ljubi bližnjega svoga“ čiji tekst je uzet iz Bi-blije.

Na kraju su župni vikar Gospe van Grada fra Perica Maslać i fra Božo Morić, župnik sa Šubićevca, zahvalili svim pjevačima, njihovim voditeljicama i skladateljici Tini Guberini na iznimnom glazbenom ugođaju.

HODOČAŠĆE RODITELJA DJEČJEGA ZBORA I MJEŠOVITOG ZBORA MLADIH GOSPE OD ZDRAVLJA

U petak popodne, 3. lipnja 2016., članice zbora majki i roditelji djece pjevača u Zboru mladih i Dječjem zboru, pod vodstvom fra Sti-pice Grgata i s. Zorislave Radić, krenuli smo na trodnevno hodočašće u franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu. U autobusu vlada radosno ras-položenje. Pomolili smo se za sretan put. Našim putovanjem u Bosnu započinje putovanje u po-vijest franjevačkog reda koji se kroz tolika sto-ljeća uspio othrvati svim nedaćama i zadržati se na svim tim prostorima na slavu Božju i pomoć povjerenom mu narodu boreći se za njihova ljudska i vjerska prava.

Put nas je vodio kroz Livno, gdje smo posje-tili samostansku crkvu sv. Petra i Pavla na Gori-

ci, koja je jedna od najstarijih u BiH izgrađena za turske vladavine na tim prostorima. Samo-stan na Gorici raspolaže sa značajnim kulturnim blagom. Tu se nalazi arheološka zbirka, zbirka sakralnih predmeta, knjižnica, galerija slika li-vanjskog likovnog umjetnika Gabrijela Jurkića, među kojima osobito plijene pažnju ulja na plat-nu na kojima umjetnik bilježi prirodne ljepote svoga kraja - bosanske pejzaže u četiri godiš-nja doba. Obogaćeni ovim kulturnim blagom i novim spoznajama krećemo dalje prema samo-stanu sv. Bonaventure u Visokom, koje je naša glavna destinacija. Tu ćemo odsjesti u konviktu i nastaviti naš hodočasnički put prema Fojnici, Kreševu i Kraljevoj Sutjesci.



Ljepote bosanskih pejzaža sa Jurkićevih sli-ka sada se uživo izmjenjuju pred našim očima dok kroz prozor autobusa gledamo okolicu ko-jom prolazimo. Visoke planine, brežuljci, udo-line kroz koje protječu i vijugaju rijeke, sve odiše zelenilom u tisuću nijansi i nameće misao zahvale Bogu koji stvori tako divnu i prelijepu prirodu koja odmara naše umorne oči od sva-kodnevnih naprezanja. Polako se spušta sumrak pa smo svi zajedno u autobusu izmolili večernju i zapjevali. U samostanskom dvorištu u Viso-kom srdačno nas je dočekao fra Stipo Alandžak.

U subotu, 4. lipnja 2016., nakon jutarnje sv. mise u samostanskoj kapeli i zajedničkog do-ručka uputili smo se iz Visokog u Fojnicu, zatim Kreševo i Kraljevu Sutjesku. Naš stručni vodič ovim povijesnim mjestima je fra Ivan Nuić – živa enciklopedija svih povijesnih zbivanja na ovim prostorima.

Dolaskom u svaki od ovih samostana nastav-lja se naš izlet u povijesna zbivanja i burnu povi-jest svakog pojedinog svetišta tijekom koje su se franjevci mukotrpno borili za opstanak na ovim prostorima. Crkve i samostani su više puta ruše-ni i paljeni(pogotovo tijekom višestoljetne tur-ske vladavine)i ponovno obnavljani. Obišli smo samostanske muzeje i riznice u kojima se nalaze i čuvaju različite zbirke arhivske građe, brojni rukopisi i kronike, dragocjene stare knjige, zbir-ke umjetničkih slika, sakralnih predmeta, etno-grafske zbirke. To povijesno bogatstvo, koje je izloženo za javnost, svjedoči o brizi franjevaca da uz duhovne vrijednosti sačuvaju i materijalne kulturne vrijednosti svoga naroda. Tu se nalaze dokumenti od posebne važnosti kako za franje-vačku tako i za opću bosansku povijest. Sve su ove destinacije na brdovitom terenu - na uzvisi-nama, pogotovo Fojnica i Kreševo.

Toliko dojmova, toliko povijesnih činjenica, koje ćemo sigurno još dugo, dugo prebirati po našim mislima. Franjevačko pravilo: Ne samo za sebe živjeti, već biti od koristi svijetu – ovdje se moglo osjetiti i doživjeti na svim destinaci-jama koje smo posjetili. Nakon svakog posjeta pojedinom svetištu nameće nam se misao – ko-

liko bi knjižno i arhivsko blago bilo sačuvano da nije bilo rušenja, uništenja i požara.

Na povratku smo se uputili u mjesto Mile (danas Arnautovići), arheološko nalazište bli-zu Visokog. To je krunidbeno mjesto bosan-skih kraljeva gdje se nalaze ostaci franjevačkog samostana i crkve sv. Nikole, koji je bio prvi samostan u Bosni. Nakon razgledavanja ovog drevnog mjesta put je nastavljen u Visoko. Tamo nas čeka večera, druženje i komentiranje naših dojmova. Fra Stipica je svirao na mišnji-ce, koje on u svojoj vunenoj narodnoj torbi nosi na svako naše hodočašće, kako bi nam dočarao ljepotu starih narodnih instrumenata koji su sve manje u uporabi.

U nedjelju, 05. lipnja 2016., nakon sv. mise i zajedničkog doručka, obogaćeni svim ovim novim saznanjima radosno se vraćamo u Split. Još jedan snimak u samostanskom dvorištu za drago sjećanje. Fra Ivan nam je svima podije-lio knjigu Dragana Pavelića – Le Chapelet de Visoko – u kojoj je opisan život fratara i đaka Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog. Od srca mu hvala na ovom daru.

Autobus napušta Visoko. Na povratku smo molili krunicu – Vanja, Marija, Lado, Anka, Dijana – svatko svoju deseticu razmišljajući 5 slavnih otajstava i zahvaljujući dragom Bogu i nebeskoj Majci na ovom divnom druženju, a izrečene Zdravo Marije odzvanjale su kao valo-vi o morsku obalu. Hvala našim voditeljima fra Stipici i s. Zorislavi na cjelokupnoj organizaciji ovog hodočašća.

Ovi susret i druženje s franjevcima u Viso-kom pokazali su nam da, iako je većinsko sta-novništvo u Visokom bošnjaško, franjevci istin-ski žive svoj kršćanski poziv pružajući pomoć običnom puku bez obzira na društveno i politič-ko uvjerenje.

Zaključak je jednostavan. Pozvani smo na susret jednih s drugima i pružanje ruke mira. To je naša dužnost, a na to nas stalno poziva naš papa Franjo. Ovaj kratki putopis priredila je Va-nja Martinac.



DRNIŠ: TREĆI SVETI ANTE FEST Iako je zaštitnik Drniša sveti Roko, Drnišani

uz njega s osobitim štovanjem slave i blagdan svetoga Ante. Stoljećima ponosno krase vizu-ru grada crkve posvećene ovoj dvojici velikih svetaca, ali 10. lipnja 2016. godine, najveća i najmlađa od tri drniške katoličke crkve - župna crkva Gospe od Ružarija, ugostila je mnoštvo zainteresiranih posjetitelja te više od stotinu mladih pjevača.

Naime, u predvečerje blagdana svetoga Ante, već treću godinu za redom, Župa Gos-pe od Ružarija i Pučko otvoreno učilište Drniš organiziraju Sveti Ante Fest. Prva dva izdanja ugostila su crkvene bendove dok je ove godi-ne, pred likom Meštrovićeve Gospe Petropolj-ke, slavu Bogu svojom pjesmom iskazalo pet dječjih crkvenih zborova. Na samom otvaranju predstavili su se domaćini, Dječji zbor „Sveti Ante“, koji je pod vodstvom s. Klare Pavlović i uz gitarsku pratnju Ante Milovca i Mihovila Hrstića, svojom izvedbom pjesama Veselimo se svi (N.N.), Kao Marija (M. Majcen) i Sv. Antu-nu Padovanskom (A. Jasenović - M. Martinjak) ozario lica i ugrijao srca svih prisutnih. Iz su-sjedne župe Porođenja Marijina iz Gradca pje-smu je donio Zbor mladih „Gospine zvjezdice“.

Pod vodstvom svoje voditeljice Jelene Prpa, svoj dugogodišnji rad su predstavili pjesmama Zdravo Marijo (A. Meštrović - T. Meštrović), Sred te se pećine (Francuska, Lourdes) i Ovo je dan (L. Garett). Uz cvjetove ljiljana i prigodnu koreografiju, pjesme Sveti Ante zaštitniče (D. Jašek - N. Zuban - D. Jašek) te Kraljice neba (D. Jašek - N. Zuban - D. Jašek) Drnišanima su otpjevali pjevač Vedran Vegar i Dječji zbor KUD-a „Kralj Zvonimir“ iz Knina (voditelj Da-vor Jašek). Iz biskupijskog centra - Šibenika i šibenske katedrale, Dječji zbor župe sv. Jakova pod vodstvom Jelene Mikulandra izveo je pje-sme Simbol (P. Segueri), Marijo, o Marijo (J. Gržinčić), Povratak milosrdnom Ocu (M. Ivko-vić - S. Grgat) te Gloriu iz Mise Choralis (S. Grgat), a na gitari ih je pratio Ante Meić Sidić. Kao posljednji izvođači na ovogodišnjem festi-valu, uz pratnju s. Zorislave Radić i vodstvo fra Stipice Grgata, drniškoj publici su se predstavila djeca iz Dječjeg zbora župe Gospe od Zdravlja iz Splita. Primi me, Gospodine (A. Milanović), Oda Božje radosti (B. Vuleta - S. Grgat), Po-vratak milosrdnom Ocu (M. Ivković - S. Grgat) te inspirativan Večernji zvon (F. Ferjančić), pje-sme su kojima je završilo ovogodišnje drniško



pjevačko druženje održano povodom blagdana sv. Ante.

Na samom kraju programa, koji su vodili Magdalena Čulina i Mile Matić, ujedno i pjeva-či drniškog zbora, svim sudionicima je zahval-nice podijelio drniški župnik fra Petar Klarić.

Kao jedan od inicijatora samog postojanja Sv. Ante Festa, fra Petar se, budući da uskoro kre-će na novu župu, prigodnim riječima oprostio od samog sudjelovanja u budućoj organizaciji istog događanja, ali će uvijek biti rado viđen gost u publici pod Gospinim okriljem.

PROSLAVA SV. ANTE U KNINU Zvuci zvona u rano jutro 13. lipnja 2016.

najavili su svetkovinu sv. Ante Padovanskog, koja je Dan Samostana i Župe, kao i Dan Grada Knina. Vjernici su već od 6 sati ispunili samo-stansku crkvu Sv. Ante, gdje je fra Ivan Lukač predsjedao euharistijskim slavljem. U 7 i 8 sati euharistijskim slavljima predsjedali su fra Petar Pletikosa (župnik Promine) i fra Ante Čavka (župnik Vrpolja).

Zvonjava s kninskog zvonika označila je po-četak procesije s kipom sv. Ante ulicama Grada, a nakon toga je fra Marko Duran, gvardijan i žu-pnik, pokadio kip i započeo litanije Svih svetih. Kip su iz crkve iznijeli vatrogasci, a u nošenju su se još izmjenjivali vojnici, učitelji, policajci i članice HKD “Napredak”. U procesiji je sudje-lovalo oko 500 ljudi, zajedno s predstavnicima gradske i županijske vlasti te predstavnicima javnih ustanova.

Po dolasku procesije u crkvu Gospe veli-kog hrvatskog krsnog zavjeta, kip sv. Ante po-stavljen je u crkvu i započelo je euharistijsko slavlje, kojim je predsjedao mons. Ante Ivas, administrator Šibenske biskupije. Hrvatski ra-dio Knin uživo je prenosio svetu misu. Zahvalu ocu biskupu uputili su fra Marko, gđa. Josipa Rimac, zastupnica u Hrvatskom saboru, i gosp. Nikola Blažević, zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika. Nakon euharistijskog slavlja uslijedilo je primanje u samostanu i svečani ru-čak za uzvanike.

Propovijed biskupa Ante Ivasa„O jeziče blagoslovljeni koji si uvijek bla-

goslivljao Gospodina i druge si blagoslivljati učio.., moli za nas!“

Kad hodočastimo na grob svetoga Ante koji se nalazi u veličanstvenoj bazilici sv. Ante u gradu Padovi u Italiji, čuvari i vodiči će vam


s najvećim poštovanjem pokazati kako se iza glavnog oltara nalazi najdragocjenija relikvija tj. zemaljski ostatak tijela Svetoga Ante koga u tom gradu nazivaju jednostavno „IL Santo“tj. Svetac. Tamo se, u zlatnoj posudi – pokaznici čuva jezik svetoga Ante, koji je i poslije nje-gove smrti, do dana današnjega ostao neras-padnut, „gotovo živ svečev jezik“… I svatko se pred tom relikvijom, pred tim čudom, zaustavi sa dubokim poštovanjem. I ne možeš nego po-vjerovati da je Bog htio da taj jezik, koji je cije-loga svoga života Boga hvalio i slavio. Koji je govorio Božjim jezikom ljubavi, dobrote, milo-srđa…, koji je govorio Evanđeoskim Isusovim jezikom.., jezikom mudrosti, kako smo čuli u prvom sv. Čitanju danas, koju je „zavolio više nego žezla i prijestolja, više nego dragulje i sve zlato i srebro.., više od zdravlja i ljepote.., jer njezin sjaj bez prestanka svijetli…“

Ne znam, draga braćo i sestre što bi na ovaj svoj blagdan sv. Ante poželio da od čudesnog Božjeg bogatstva, kojim je On bio obdaren i čime je bio ispunjen njegov život, nama danas udijeli i podari Bog, po njegovom zagovoru… Da nas danas Bog, po njegovom zagovoru obo-gati i ispuni naš život da možemo zajedno sa njim Boga hvaliti i slaviti. Da se doma svojim kućama, svojim obiteljima, svojoj djeci i svom svakodnevnom životu vratimo… Svatko od nas

ima zasigurno svoje potrebe i želje i molitve s kojima smo pred svetoga Antu došli da ih on, kao veliki Božji ugodnik ponese pred lice i srce Božje. Da nas Bog po njegovom zagovoru usli-ša i mir nam svoj i dobro svoje podari…

Čini mi se ipak da bi danas, u ovom našem vremenu u kojemu su se ni izmiješali ljudski jezici.., gotovo kao u vrijeme izgradnje Biblij-skog Babilona, kad su se ispremiješali ljudski jezici tako strašno da više nisu mogli graditi ni kulu ni grad do neba,kako su govorili.., jer se nitko s nikom više nije moga razumjeti ni spo-razumjeti… Kula se srušila.., ljudi se razišli… Sveta Knjiga nam veli da je „svetogrdna ljud-ska oholost da gradi svoj grad bez Boga i nje-govih zakona, bila uzrokom pomutnje jezika, nerazumijevanja među ljudima i narodima, pa onda uzrok svađa, mržnja, sve do strašnih ra-tova i ruševina.., materijalnih.., ali još više do duhovnih ruševina, koji kao da se sve i danas sve više gomilaju, posvuda.

Slušajući danas kako se govori, kakvim se jezikom sve više govori.., kakav nam se jezik, riječnik i govor nameće posvuda.., ne samo na ulici.., nego u novinama, u medijima.., u druš-tvu.., kakav se govor upotrebljava u politici.., u Hrvatskom Saboru..., sve do jezika kojim se govori u obiteljima, pa i pokušajima da se na-



metne u školama… Svim se sredstvima i propa-gandom želi pomutiti najtemeljnije riječi Božje: Čovjek više nije stvorenje Božje, zato i nema više temeljnu vrijednost i dostojanstvo: možeš ga ubiti već u krilu majčinu.., ubiti ga ako smeta interesima kapitala ili je nekoristan i star. Obi-telj više nije obitelj, nego bračno partnerstvo (može i između samih muškaraca i žena) Kažu, ne rađamo se kao muško i žensko, nego je to stvar slobodnog odabira… jer svatko možeš biti i jedno i drugo, bez obzira kako te Bog preko roditelja stvorio i rodio… Sloboda više nije uni-verzalna vrijednost jer je Božji dar, nego ovi-si o volji i sile moćnika svijeta… (trebaju mi tvoji izvori nafte.., tvoje vode… Nećeš li mi-lom onda ćeš silom…, pa onda bombe, avioni, tisuće mrtvih, izbjeglica, krize na sve strane....) A Ljubav više nije temeljni zakon života, nego sebično zadovoljavanje pohote ljudske… Te-meljni zakon je interes, dobit, moć, sila, vlast… Služenje, žrtva, križ.., obitelj, domovina.., Bog? To su istrošene riječi zatucanih vjernika, kato-lika.., nazadnjaka, nacionalista.., Crkve… Kao da se obistinjuju riječi svetoga apostola Jakova, koje smo danas slušali u svetom čitanju: „jezik je kao vatra, svijet nepravda, jezik kalja cijelo tijelo, te zapaljen od pakla zapaljuje kotač ži-vota. Sav rod zvijeri i ptica, gmazova i morskih životinja dadu se ukrotiti, a jezik – zlo nemir-no, pun otrova smrtonosnog – nitko od ljudi ne može ukrotiti… Njime blagoslivljamo Gospo-dina i Oca, njime i proklinjemo ljude na sliku Božju stvorene. Iz istih usta izlazi blagoslov i prokletstvo. Ne smije se braćo moja tako doga-đati… Nije to mudrost koja odozgor silazi, nego zemaljska, ljudska, đavolska…

A Bog kaže da „na početku svega bijaše Ri-ječ i da Riječ bijaše Bog… Najveće Evanđelje, radosna vijest koja je odjeknula ovom našom zemljom i još uvijek odjekuje, bila je: „I Riječ je tijelom postala i prebivala među nama.“ Bog je u Isusu Kristu ljudskim jezikom govorio Božju riječ. A Božje Riječ je da smo Božja stvorenje, još više da smo na njegovu sliku stvoreni, nje-govim darovima obdareni. Da svaki ljudski ži-vot ima nepovredivo dostojanstvo koje nitko ne smije povrijediti, mijenjati Božja pravila ljud-skoga života po svojoj volji, nasuprot Božjim zakonima koje je on s Očinskom (majčinskom) ljubavlju usadio u svako ljudsko biće… I da sve

ljudske nevolje i nesreće i svi ljudski nesporazu-mi, nerazumijevanja i neredi svake vrste nastaju onda kad se pomuti ili odbaci ili pogazi Božja riječ među ljudima… Tada se pomute jezici, pa nastaju zli jezici o kojima govori sv. Jakov… S kojima se susrećemo svakoga dana.

Eto zato vjerujem da nam je danas potrebno moliti sv. Antu za ono u čemu je on bio nenad-mašan, čudesan, Bogom obdaren sposobnošću da može govoriti Božjim jezikom… To je jezik kojim je govorio Isus: „svi su se divili njego-vim riječima koje su izlazile iz njegovih usta“.., i svi su njegov jezik razumjeli, jer je to bio jezik koji je opraštao: „Oprošteni su ti grijesi tvoji.“ Riječi koji su podizali bolesne, tješili žalosne, smirivali vjetrove i oluje…

Mali Ferdinand je taj Božji jezik učio već u svojoj obiteljskoj kući, od svojih dobrih kršćan-skih roditelja… Tim je jezikom učio govoriti u svojoj župnoj crkvi, slušajući pažljivo Božju ri-ječ… Toliko ju je zavolio da je kao mlad čovjek zaželio naviještati RB i među nevjernicima… Za rana je osjetio poslanje koje je Isus rekao svojim apostolima: Pođite po svem svijetu, pro-povijedajte Evanđelje svim narodima…“ Bio je spreman postati mučenik za Riječ Božju… Sav se posvetio Božjoj riječi, kao svećenik i kao re-dovnik… Postat će glasoviti propovjednik po selima i gradovima… Postao je i učitelj mladih svećenika i redovnika… Toliko je bio uporan u govorenju jezikom Božjim, da je, došavši u jedan grad gdje nisu htjeli slušati Riječ Božju koju je propovijedao, izišao na obalu mora i po-čeo govoriti ribama… Povijest je zabilježila ču-desan događaj da su se ribe okupile oko njega, podizali svoje glave, kao da slušaju i razumiju jezik kojim je govorio Svetac…

Molimo sv. Antu da nama današnjim kršća-nima otvori dušu za RB koja nam se svake ne-djelje naviješta u Sv. Euhaistiji, na nedjeljnim svetim Misama. Da nam riječ Božja bude svje-tlo, i putokaz… da u njoj nalazimo život i snagu za život.., da nam okrijepi ljubav prema Bogu i bližnjemu, prema obitelji, djeci, mladima.., pre-ma domovini narodu… Jer Riječ Božja je kao sjeme koje rađa rodom, ako su naše duše, naši životi, ne kamenito i trnjem zaraslo, nego plod-no tlo…



Večernje euharistijsko slavljeVečernje euharistijsko slavlje na svetkovinu

sv. Ante Padovanskog, 13. lipnja 2016., okupi-lo je u crkvi GVHKZ-a mnoštvo vjernika Kni-na. Slavljem je predsjedao pater Ike Mandurić, a koncelebrirao je fra Marko Duran i fra Ivan Šimunac. Liturgijsko pjevanje animirao je VIS David. Kip svetog Ante bio je izložen za mnoge

štovatelje, koji su željeli u osobnoj i zajedničkoj molitvi isprositi milosti po svečevu zagovoru. Nakon euharistijskog slavlja, fra Marko je iz-molio blagoslovnu molitvu nad djecom i sve nazočne poškropio blagoslovljenom vodom.

Još jednom svim Kninjankama i Kninjanima te dragim prijateljima čestitamo Dan Samostana i Župe, kao i dan Grada. Bog blagoslovio Knin!

DUBRAVA: SLAVLJE SV. ANTE U RAKOVU SELU U izvanrednoj svetoj Godini milosrđa i zlat-

noj obljetnici župe Gospe od zdravlja Dubra-va, kojoj pripada i Rakovo selo, proslavljen je blagdan sv. Ante u ponedjeljak, 13. lipnja 2016. godine. Za tu prigodnu vjernici i hodočasnici su se pripremali trodnevnicom, koju se predvodili, župnik fra Ante Vukušić, fra Josip Klarić i fra Filip Milanović Trapo.

U prigodi zlatnog jubileja Župe, u trodnevni-ci je u crkvi postavljena Slika naše Gospe van Grada koja je kao ‘majka’ došla u posjet svojoj ‘kćeri’. Naime, župa Dubrava nastala je od župe Gospe van Grada. Na blagdan sv. Ante slavlje svetih misa bilo je u 10.30 sati, koje je predsla-vio župnik fra Ante. Za vrijeme mise sviranje i

pjevanje predvodili su uz pokrete djeca i mladi iz Rakova sela.

Popodnevnu svečanu mise s procesijom predslavio je fra Perica Maslać koji je u pro-povijedi govorio o obitelji u svjetlu Sinode o braku i obitelji i Godini milosrđa. Crkva je bila premalena za ovu prigodu. Sviranje i pjevanje opet su predvodili djeca i mladi iz ovog dijela Župe. Na kraju mise bio je blagoslov djece, lji-ljana kao i drugog cvijeća. Kiša je prijetila ali nas nije ometala za vrijeme procesije i svetih misa. Bog i sv. Anti neka je čast i hvala.



ŠUBIĆEVAC: PROSLAVA SV. ANTE

Središnja proslava blagdana sv. Ante u isto-imenoj župi u Šibeniku na Šubićevcu u pone-djeljak, 13. lipnja 2016., započela je litanijama

i svečanom procesijom oko crkve i samostana u kojoj su vjernici nosili kip sv. Ante. Euhari-stijsko slavlje predvodio je prof. dr. sc. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu i misi-onar milosrđa. U koncelebraciji su sudjelovali gvardijan i župnik fra Božo Morić i drugi sve-ćenici iz samostana i samostanskog okružja. Župni zbor „Sv. Ante“ i dječji zbor „Ljiljani“ pjesmom su uzveličali misno slavlje.

U propovijedi fra Ante Vučković osvrnuo se na današnji svijet, svijet koji ne želi Boga nego želi moć, moć da odlučuje o početku i svršetku života, a da se svi mi svake godine, upravo na blagdan sv. Ante, susrećemo s ponudom da pri-hvatimo Život koji dolazi iz Božje ruke. Ista-knuo je da je veličina i mudrost čovjeka upravo u otvorenosti Božjoj ponudi Života.

Pri završetku slavlja gvardijan i župnik fra Božo Morić zahvalio je predvoditelju fra Anti koji je zatim pozvao roditelje da položile ruke na glavu svog djeteta i blagoslove ga, a potom je uslijedio završni blagoslov.

U VINJANIMA PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. ANTEU ponedjeljak 13. lipnja 2016. u Župi Vinja-

ni je proslavljen blagdan sv. Ante. Unatoč kišnom vremenu već u ranim jutar-

njim satima kolone hodočasnika iz cijele Imot-ske krajine i Hercegovine pristizale su u vinjan-

sko svetište. Crkva je bila otvorena od 4 sata kad je već bila prepuna. Mnoštvo hodočasnika, mladih i onih manje mladih, neprekidno se iz-mjenjivalo obilazeći oko kipa Sveca upućujući Mu u tišini svoje prošnje i zahvale.



Fra Zoran Kutleša, župni vikar u Imotskom i ove godine je predvodio prvu svetu misu u 5 sati koje je služena u Vrtu svetog Ante.

Mješoviti zbor Župe Vinjani pod vodstvom s. Terezine je predvodio pjevanje. Nakon ove mise služene su svete mise u 6, 7, 8 i 9 sati u crkvi.

Središnje misno slavlje s procesijom u 10:30 predvodio je fra Ante Udovičić, vikar Provinci-je Presvetog Otkupitelja u Splitu uz koncelebra-ciju fra Kristiana Stipanovića, imotskog gvar-dijana, dekana i župnika i fra Ante Kukavice. I na ovoj svetoj misi pjevanje je predvodio žu-pni zbor. Fra Ante je u svojoj homiliji vjernike potaknuo da budu poput oaze u pustinji kojoj pijesak i prašina ne mogu ništa jer ima vodu u svom srcu. Budimo svi mi oaze u ovoj pusti-nji čovječanstva, ne dajmo da nas u našoj vjeri poljulja ova prašina oko nas - nosimo Boga u

svom srcu. Ne brinimo u kakvom se automobilu vozimo, Bog nas to neće pitati – pitat će nas ko-liko smo ljudi u njemu prevezli; nije bitno koli-ku i kakvu kuću imamo, Bog nas to neće pitati – pitat će nas kako i koliko braće i sestara smo u nju primili; ne brinimo koliko novca imamo – već jesmo li s tim što imamo ikoga pomogli;… Sveti Ante je pravi uzor, a njegov zagovor neka nas prati na tom putu.

Svetu misu i procesiju u 18.30 predvodio je fra Lazar Perica, župni vikar u Imotskom. Ova sveta misa se često naziva „dječja misa“ jer je nakon nje je i blagoslov djece, trudnica i ljilja-na. Dječji zbor Župe Vinjani je i predvodio pje-vanje. Zbog kiše i grmljavine ove godine je ova sveta misa služena u crkvi koja je bila pretijesna za mnoštvo djece i roditelja koji su se okupili oko sv. Ante kako bi mu u naručje preporučili i svoje dijete.

HODOČAŠĆE ZBORA SVETOG ANTE ŠUBIĆEVACU SVETIŠTE MAJKE BOŽJE OD KRASNA

U subotu, 18. lipnja 2016., članovi Zbora sv. Ante sa Šubićevca iz Šibenika i njihovi gosti hodočastili su u svetište Majke Božje od Krasna pod vodstvom župnika fra Bože Morića.

U predivnom okruženju gotovo netaknute prirode nalazi se crkva u kojoj smo slavili svetu misu koju je predvodio župnik fra Božo, a sve-to misno slavlje svojom je pjesmom obogatio i

uzveličao naš župni zbor, vođen na orgu-ljama, kao i uvijek, našom profesoricom Tinom. U misnim čitanjima, imali smo priliku, u predivnom svetištu, razmišljati o riječima našega Gospodina Isusa Krista koje je za-pisao sveti Matej evanđelist – da ne bude-mo zabrinuti za svoj život, za ono što će biti sutra, nego da budemo i živimo u sa-dašnjem trenutku, jer Otac se brine za nas. Sve što moramo tražiti, sve čemu moramo težiti, jesu Kraljevstvo nebesko i Njegova pravednost – sve ostalo će nam se nado-dati.Nahranjeni duhovnim jelom sa stola Rije-či i Tijela Kristova, pošli smo prema hote-lu Degenija, odakle puca predivan pogled

na selo Krasno Polje i na čitavu dolinu. Tu smo nastavili s druženjem uz ručak. Nakon što smo se tako okrijepili tjelesnom hranom, pošli smo natrag našim domovima, noseći u svojim srci-ma i umovima predivno iskustvo i uspomene na zajedničke trenutke kojima smo danas bili bla-goslovljeni.



Hvala dragome Bogu i našem ocu župniku na daru današnjega dana, hvala na zajedništvu koje smo podijelili jedni s drugima, i hvala na-šim domaćinima koji su nas primili u svoj du-hovni dom.

Svetište se nalazi iznad podvelebitskog sela Krasno Polje, koje je središte nacionalnog par-ka Sjeverni Velebit. Crkva i svetište posvećeni su Majci Božjoj krasnarskoj. Legenda o Maj-ci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine.

U krasnarskoj šumi pastiri su pasli svoja stada. Jednoga dana ugledali su na nekakvu panju ču-desan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Otr-gnuli su cvijet i ponijeli ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom je nestalo, dok ga pastiri opet nisu našli na istom panju u šumi. Kad je narod vidio te događaje, sagradi-oje u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podignut je žrtvenik.

PRGOMET-OPOR: PROSLAVA SV. ANTE

U crkvi Sv. Ante Padovanskog u Oporu, župa Prgomet, provincijal fra Joško Kodžoman pred-vodio je proslavu sv. Ante u nedjelju, 19. lipnja 2016., a koncelebrirao je župnik fra Ante Vug-delija. Ovogodišnje slavlje je bilo posebno jer se ove godine obilježava 800. obljetnica spome-na mjesta ‘Opor’. Na slavlju je sudjelovalo 246 vjernika iako u Oporu živi samo jedan čovjek.

Slavlje je započelo u 11 sati procesijom oko groblja, molitve i litanije predvodio je provinci-jal fra Joško Kodžoman. U procesiji barjake su nosili Mario Piteša, Ivan Botić, Mario Džolić, Petar Ivković i Domagoj Žanić. Kip sv. Ante

nosili su četiri Botića – Ante, Mario, Ante i Još-ko. Sviranje je predvodila Anamarija Botić.

O. Provincijal je na početku propovijedi po-zdravio župnika, zbor i vjernike te naglasio kako mu je drago vidjeti štovatelje sv. Ante jer oni koji zazivaju sv. Antu ne trebaju se konzultirati s liječnicima i strahovati od ‘nuspojava’ kako se to redovito preporuča kod uzimanja lijeko-va. To je mudrost o kojoj govori svetopisamski tekst, mudrost koju je prihvatio Ante kao dijete svoga doba i mudrost koju i nama danas prepo-ruča. Činjenica je kako mi danas častimo sred-njovjekovnog čovjeka jer je prihvatio mudrost Božju. Kao i u ono vrijeme, i mi danas imamo mogućnost različitih izbora. Taj izbor može biti osobne naravi, ali može biti i imperativ sredi-ne ili roditelja prema djeci. U tom kontekstu o. Provincijal je spomenuo kako postoji i moguć-nost izbora za svećeničko-redovničko zvanje i naglasio kako su riječi važne koliko ih životom posvjedočimo. Životom svjedočimo mudrost na koju nas poziva Evanđelje, da budemo kao vjer-nici sol zemlje i svjetlo svijeta. U cilju ostva-renja života, upitao je o. Provincijal, jesmo li možda pretjerali u tom ostvarenju na štetu dru-goga. Naime, nastavio je, sv. Anti su bili uzor franjevački mučenici, franjevci koji su podnijeli smrt mučeničkom smrću. Kao vjernici ne smije-mo slijepo vjerovati nego biti odani vrijednosti-ma Evanđelja i Crkve. Kao što je sv. Ante imao uzor u franjevačkim mučenicima, i mi danas imamo uzor ne samo u sv. Anti nego i u mnogim dobrim ljudima koji nas okružuju i koje vodi mudrost Božja. Iako smo svjesni svoje ljudsko-sti i ograničenosti, uz Božju pomoć moguće je



živjeti Božju mudrost i oduprijeti se navalama Zloga koji uvijek širi zablude i prijevare, koji širi nemir i bori se protiv zajedništva. Nažalost, i epidemija nezaposlenosti uvlači u ljude nemir, iako je moguće pronaći rješenje za tu epidemiju nezaposlenosti, rekao je o. Provincijal, i zavr-šio zazivajući zagovor bl. Djevice Marije i sv. Ante da svima budu izvor i nadahnuće u životu u svim potrebama.

Župnik fra Ante Vugdelija, nakon blagoslova s Presvetim Oltarskim Sakramentom, zahvalio je provincijalu fra Jošku, zboru i vjernicima, a gosp. Jure Botić je pozvao sve da se zajedno na-stave slavlje u Botića. Nakon zajedničkog ručka za sve sudionike slavlja bila su razna sportska natjecanja. Na slavlju, među ostalim sudioni-cima, nastupili KUD Ante Zaninović iz Kaštel Kambelovca i Ansambl kolo bosansko iz Sara-jeva.

IX. MINISTRANTSKI HOD KROZ ŽUPU VINJANI

Po završetku ove školske godine u subotu, 18. lipnja 2016., župnik fra Denis Šimunović organizirao je IX. ministranski hod. U ovaj hod koji je dug oko 22 km uključila su se 22 mini-stranata iz župe Vinjani.

Sam ministrantski hod organizira se već de-veti put zaredom i on je bio molitveno-društve-nog karaktera. Za vrijeme hoda župnik fra De-nis i ministranti zajedno su molili križni put i Gospinu krunicu, krunicu Božanskog milosrđa i

Srca Isusova te proširivali svoja saznanja i stje-cali nova prijateljstva.

Grupa od 22 ministranata predvođena župni-kom Vinjana i voditeljem ministranata fra Deni-som Šimunovićem krenula je u 8.30 s Tomislav-ljeva preko Vinjana Gornjih k crkvi Sv. Ante, zatim kapele Sv. Ivana u Juroša, Srca Marijina u Nenadića, Srca Isusova u Boga, Leka i Vidoša, Bl. Alojzija Stepinca u Kutleša, zatim Gospe od Pomoći k crkvi sv. Roka. Od župne crkve put ih je vodio u Vinjane Donje k crkvi Sv. Nikole Ta-velića i kapeli Gospe Sinjske, a zadnje odredište bila je crkva Sv. Kate kojoj su došli u 16.15 sati. U hladovini ispred župne kuće koja se nalazi uz crkvu Sv. Kate župnik fra Denis počastio je sve pizzama i pićem. Na početku hoda s ministran-tima je bio i župni vikar fra jakov Udovičić koji im je zaželio radost zajedničke molitve i druže-nja.

Za vrijeme hoda kroz župu Vinjani, kroz sela Juroše, Nenadiće, Kutleše, Jelaviće i Šaniće, župljani su častili ministrante i župnika.

KARAKAŠICA-DONJI SUHAČ: HODOČAŠĆE U ASIZ, RIM I LORETO

Ohrabren veoma pozitivnim reakcijama vjer-nika nakon prošlogodišnjeg hodočašća u Pado-vu, župni vikar za Karakašicu i Donji Suhač, fra Kristijan Šilić, predložio je vjernicima ove filijale koja pripada velikoj župi Gospe Sinjske, da u ovoj godini, posvećenoj Božjem milosrđu, hodočaste u Rim. Hodočašće bi bilo uokvire-no posjetima gradu sv. Franje, Asizu i Gospinu svetištu, Loretu. Poziv je naišao na svesrdnu po-

dršku i na njega se odazvalo 50 vjernika iz ove filijale te njihovih rođaka i prijatelja.

Okupljanje je bilo ispred crkve sv. Leopol-da u poslijepodnevnim satima petka 17. lipnja 2016. Polazak autobusom prema splitskoj tra-jektnoj luci popratila je molitvena preporuka našoj Gospi Sinjskoj i sv. Leopoldu. Nakon ula-ska na trajekt za Ankonu, svi smo pohrlili pred televizor gdje smo navijanjem bodrili hrvatske



reprezentativce koji su upravo u tim trenucima igrali protiv Češke na europskom prvenstvu u Francuskoj. Ostatak večeri na brodu protekao je u vedrom raspoloženju i prijateljskom raz-govorima na palubi broda i u ostalim brodskim prostorima. Nakon što je spavanje u udobnim krevetima brodskih kabina brzo došlo svom kraju, umiljati glas sa zvučnika pozvao nas je na jutarnju kavu na kojoj smo se opet svi našli na okupu. Slijedio je izlazak iz broda i putova-nje prema Asizu. Obilazak ovog duhovnog sre-dišta talijanske pokrajine Umbrije započeli smo u njegovu podnožju posjetom crkvi sv. Marije Anđeoske koja čuva važne uspomene iz života sv. Franje. Stupajući na veliki trg ispred bazilike zatekla nas je njena monumentalnost, a ljepota i jednostavnost male Franjine crkvice koju ova velebna natkriljuje, potakla nas je na molitvu i zahvalnost Svevišnjemu. Potom smo krenuli Sv. Damjanu, crkvi u kojoj je Franji s križa pro-govorio raspeti Krist, a koji je upravo ovih dana na mjestu gdje se nalazio i u Franjino vrijeme, jer je inače izložen u bazilici sv. Klare. Inače, u sv. Damjanu je i novicijat umbrijske franjevač-ke provincije, a među novacima je i novak naše

provincije fra Željko Barać, i sam iz naše župe, koji nas je upoznao sa životom i radom u novi-cijatu. Nakon hrabrog uspona s podnožja gdje se nalazi sv. Damjan, redom smo posjetili bazi-liku sv. Klare, crkvu koja je na mjestu Franjine rodne kuće te veličanstvenu Franjinu baziliku u čijoj kripti počivaju zemni ostaci ovog Bogu posvema predanog sveca. Nakon zajedničkog obilaska bila je prigoda za osobnu molitvu i kratki predah. Uskoro smo krenuli prema Rimu gdje smo stigli u poslijepodnevnim satima.

Obilazak Rima započeli smo posjetom crkvi koja čuva 28 stepenica za koje tradicija drži da su pripadale Pilatovu dvoru u Jeruzalemu i da je po njima hodao sam Isus, a koje su, zalaga-njem Jelene, majke cara Konstantina, prenešene u Rim. Pobožni je običaj proći tim stepenicama na koljenima s molitvom na usnama, što je ve-ćina hodočasnika i učinila. Ushit i divljenje u svima nama izazvao je posjet bazilici Sv. Ivana Lateranskog, nakon čega smo se pješice uputili bazilici Sv. Marije Velike uz koju se veže uspo-stava blagdana Gospe Snježne. Ispred ove bazi-like ušli smo u naš autobus i krenuli prema „Hr-vatskom domu“ gdje smo rezervirali smještaj.



Nedjeljni program našeg hodočašća započeo je posjetom rimskom brežuljku Kaptoliju na ko-jem smo, uz pogled prema glavnom rimskom trgu Forumu upoznali najvažnije o antičkom Rimu. Kondiciju smo provjeravali usponom uz stepenice do franjevačke crkve Ara coeli gdje smo saznali da je među brojnim grobovima nad kojima su stupovi s rimskog Foruma, nalazi i grob bosanske kraljice Katarine Kotromanić. Nastavili smo s obilaskom najvažnijih simbola grada Rima: Oltara domovine i nakon prolaska cijelom dužinom Foruma, Koloseuma. Nezao-bilazno je bilo posjetiti i crkvu sv. Petra u oko-vima koja se nalazi blizu Koloseuma a u kojoj se nalazi i čuveni Michelangelov kip Mojsija. Od Koloseuma ulazimo u rimsku podzemnu že-ljeznicu i krećemo put Vatikana, gdje na trgu sv. Petra sudjelujemo na Angelusu koji predvodi sv. otac papa Franjo koji je uz ovu kršćansku molitvu uputio mnoštvu okupljenih vjernika i prigodnu katehezu te udijelio papinski blago-slov. Vrijeme nakon Angelusa svatko je mogao provesti po vlastitom izboru: ručak, kupnja su-venira, uspon na kupolu sv. Petra… U dogovo-reno vrijeme zajednički smo posjetili baziliku sv. Petra apostola i osvjedočili se o neizmjer-nom bogatstvu koje ju krasi. Na trgu smo se susreli s uglednom stanovnicom Rima, rodom iz Karakašice, dr. Simonom Gotovac, rođenom Šandrić. Potom je uslijedio drugi dio današnjeg veoma zahtjevnog dana: obilazak najvažnijih rimskih trgova. Na putu do njih zastajemo kod Anđeoske tvrđave, nekadašnjeg mauzoleja cara Hardijana te preko Anđeoskog mosta idemo prema Piazzi Navoni. Ovaj nas trg, koji je u an-tičko doba bio stadion, očarava svojom životno-šću. Nedaleko od Navone je Panteon, hram svih bogova, danas crkva sv. Marije. Tu smo susreli grupu hodočasnika iz Španjolske s kojima su se naši najvatreniji navijači srdačno pozdravili i fotografirali. Na putu od Panteona od Fonta-ne di Trevi navraćamo u crkvu sv. Ignacija koju resi barokni sjaj, a u kojoj ponosno prolazimo pokraj groba Bartola Kašića, koji je - prisjeća-mo se znanja iz škole - napisao prvu hrvatsku gramatiku. Fontana di Trevi, najpoznatija rim-ska fontana, blistava zbog nedavnog restaura-torskog zahvata, prepuna ljudi i

Piazza di Spagna je bila završna točka da-našnjih našeg obilaska Rima. Namjeravali smo se odmoriti na njenim stepenicama, ali to zbog, radova koji su se na njoj izvodili nije bilo mo-guće. Nismo se razočarali, jer će sigurno biti i drugih prilika da je posjetimo. Zato smo krenuli prema hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, gdje smo sudjelovali na nedjeljnoj sv. misi. Osim nas, u crkvu je došla i grupa mladih iz Vukovara koji su zvucima tambura popratili liturgijsko pje-vanje. Nakon sv. mise zamjenik rektora vlč. Marko Đurin, svećenik varaždinske biskupije, upoznao nas je o povijesti i važnosti ove hrvat-ske crkve. Također smo se svi potpisali u spo-men knjigu na trajnu uspomenu našeg posjeta. Prepuni dojmova, a malo i umorni od svega što smo danas prošli, krenuli smo mjestu svog rim-skog boravka.

Zadnji dan posjeta Rimu sastojao se od dvije važne točke. Bio je to obilazak katakombi sv. Kalista i bazilike sv. Pavla izvan zidina.Silazak u katakombe, te podzemne grobnice prvih kr-šćana, u svima nama je probudio osjećaje ču-đenja, budući da smo se hodajući mnoštvom hodnika u sebi zapitkivali kako se sve ovo uspjelo napraviti, ali i divljenja, jer brojni ostaci grobnih natpisa svjedoče veličini njihove vjere. Bazilika sv. Pavla, njezino predvorje, veličina, Pape i slavonska hrastovina koja joj čini svod, nikoga nisu ostavili ravnodušnim.

Došlo je vrijeme i za oproštaj od Rima. Pu-tovanje je bilo popraćeno ushićenim komentari-ma o svemu doživljenom. Ta radosna atmosfe-ra pratila nas je tijekom vožnje prema Ankoni. Neposredno pred Ankonom je Loreto, koje kra-si poznato Marijnsko svetište. Posjet Loretu, ujedno je i završni dio našeg hodočašća. Na ulasku počinje padati kiša koju razumijevamo kao Božji blagoslov, ali ga molimo da „ne bude preobilan“. Molitva nam je uslišana te smo pra-ćeni sitnim kapima kiše posjetili ovo svetište koje čuva uspomenu na kućicu sv. nazaretske Obitelji. Odlazimo prema luci, a pri ulasku na brod je kiša ipak pojačala i poškropila nas malo više nego je bilo potrebno. Zahvalni što nas je u Rimu zaista pratilo lijepo vrijeme, to nas nije naljutilo. Iako su protekli dani bili dosta za-htjevni i tražili određeni napor, to se nije dalo



vidjeti na našim licima na brodu. Do kasno u noć se veselo razgovaralo i pjevalo uz karaoke show.

Nakon spavanja praćenog laganim ljuljuška-njem broda, slijedila je jutarnja kavica na palu-bi, uplovljavanje u sunčani Split i povratak pod okrilje naše Gospe Sinjske. Iz zahvalnih riječi svih hodočasnika dalo se iščitati da hodočašće poput ovoga može imati važno mjesto u srcima vjernika, jer njihove živote obogaćuje neponov-ljivim iskustvima koja im daju svježinu i radost

postojanja. Hodočašće je završilo 21. lipnja.Vrijedno je spomenuti i izraziti zahvalnost

našem vozaču Josipu koji nas je vješto i sigur-no vozio, te našim domaćinima u „Hrvatskom domu“ predvođenima Matom i Ivankom koji su nam iskazali veliku ljubaznost i gostoprimstvo. Posebno velika hvala našem župnom vikaru fra Kristijanu Šiliću koji je sve ovo organizirao, kao i nekadašnjem župnom vikaru fra Juri Hr-goviću, koji nam je bio vodič, a koji je u Rimu studirao klasične jezike.

SVEĆENIČKO REĐENJE U SPLITU Spli tsko-makarski

nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je u subotu, 25. lipnja 2016. u splitskoj konka-tedralnoj crkvi sv. Petra, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio petoricu đakona. Na na-slov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Ante Gabrilo (iz župe sv. Jakova – Dicmo) i don Ante Kelava (iz župe Gospe od Anđe-la – Trogir), a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ante Bešlić (iz župe Gospe Sinjske - Sinj), fra Dujo Jukić (iz župe sv. Luke – Otok) i fra Petar Komljenović (iz župe Presvetog Trojstva – Hrvatska katolička za-jednica, Sindelfingen, Njemačka).

„Okupili smo se za-hvaliti Gospodinu za da-našnje dvostruko slavlje. Splitsko-makarska nad-biskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i cijela Cr-

kva slavi danas ređenje naših novih svećenika. No danas slavimo i Dan državnosti. Stoga za-hvalimo Gospodinu na tim darovima i molimo ga za naše ređenike, da budu blagoslov svojoj Crkvi i domovini“, rekao je nadbiskup Barišić u uvodu te pozdravio sve okupljene, posebno provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joška Kodžomana, generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslava Vidovića, pastoralnog vikara mons. Nedjeljka Antu Ančića, odgojitelje ređenika mr. don Borisa Vidovića i dr. fra Stipu Nimca, pro-fesore, brojne svećenike, redovnike i redovnice, kandidatice, bogoslove, sjemeništarce te obitelj, rodbinu i prijatelje ređenika.

U prigodnoj homiliji nadbiskup se osvrnuo na Isusove riječi ‘Vi ste sol zemlje i svjetlo svi-jeta’ i rekao da Krist svakom čovjeku želi otkri-ti naš temeljni identitet - da smo sinovi svjetla, Božja djeca, braća i sestre. On je izvor tog svje-tla i želi da na tom izvoru svi zapalimo svoje životne svjetiljke. „Vi ste, dragi mladomisnici, svjetiljke svoga života zapalili na tom izvoru, njegovali ste tu vatru i svojom dobrotom, iskre-nošću i otvorenošću nadolijevali ste ulje u ulja-nice. Gospodin sada želi preko vas biti prisutan u današnjem svijetu i osvjetljavati ga, preko vašeg svjedočenja unositi u živote ljudi smisao i nadu, povjeriti vam sakramente da vi i drugi rastete u tom identitetu soli zemlje i svjetla svi-jeta“, istaknuo je. Okupljene vjernike pozvao je na molitvu za ovogodišnje ređenike i sve sveće-nike, kako bi im Boga dao snage biti prorocima svoga milosrđa. Nadbiskup je pojasnio da su oni svećenici po redu Melkisedekovu, svećenici



po milosti Božjoj, koji taj dar svećenstva nisu zaslužili ni podrijetlom ni sposobnošću. Pozvao ih je da milosrđe Božje koje su doživjeli u svom životu ne zadrže za sebe, već ga prosljeđuju bližnjima i u punini žive riječi koje će čuti pri ređenju: ‘Primi darove što ih sveti narod prino-si Bogu. Budi svjestan onoga što radiš. U djelo provedi ono što obavljaš i život svoj suobličuj otajstvu križa Gospodnjega’. Ustvrdio je da je u tim riječima dodirnut identitet svećenika. „Bog vas želi obilježiti snagom Duha Svetoga i uklju-čiti u stvarnost svoga milosrđa. Znakovito je da ste ređenici upravo u izvanrednom jubileju Božjeg milosrđa. Radosno i otvorena srca pri-bližite se Kristu, Velikom svećeniku. On neka vas snagom svoga Duha učini sakramentom svoga svećenstva na radost vaše obitelji, cijele Crkve i naše domovine Hrvatske. Budite svima blagoslov, svjetlo i sol koja nam je potrebna“, zaključio je mons. Barišić.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin re-đenja, polaganje ruku i posvetna molitva, koje je tumačio mr. don Mario Buljević, vicerektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili nadbiskupu za stolom Gospod-

njim. Nakon popričesne molitve i himna „Tebe, Boga hvalimo“ okupljenima se, u ime Franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja obratio provincijal fra Joško Kodžoman koji je istaknuo kako na današnji dan slavimo dar Božjeg poziva i ljudskog odaziva. Obraćajući se novozaređe-nim svećenicima rekao je da vjeruje da će biti



iskreni i predani služitelji i slavitelji sakrame-nata i svih otajstava vjere, uvijek odani Crkvi. „Neka vas sam Krist pouči i nadahne kako biti vjeran i vjerodostojan u naviještanju Radosne vijesti. Neka vam pomogne u nastojanju da svojim ljudskim i profesionalnim karizmama obogatite vjernike s kojima budete radili“. Pro-vincijal je naglasio kako se preko njih Bog želi proslaviti u današnjem svijetu, proglasiti istinu i ostaviti duboki trag ljubavi u svim ljudima. „Neka vas Gospodin blagoslovi mirom, prati savjetom i mudrošću koju ćete crpsti kroz moli-tvu i neka vam podari sve potrebne milosti kako bi uvijek ostali njegovi i bili radosni u svojoj svećeničkoj službi“, zaključio je provincijal.

Misno slavlje pjesmom je uveličao župni mješoviti zbor. Obiteljsko i prijateljsko druže-nje nastavilo se zajedničkim blagovanjem.

Don Ante Gabrilo, sin Lovre i Ane r. Grčić, rođen je 14. srpnja 1989. u Splitu. Rodna župa mu je sv. Jakov u Dicmu. Pastoralni praktikum obavljao je u župi sv. Pavla apostola na Pujan-kama u Splitu.

Don Ante Kelava, sin Ivana i Jele r. Šimić, rođen je 27. rujna 1976. u Tomislavgradu. Rod-na župa mu je Roško polje, a nastanjen je u župi Gospe od Anđela u Trogiru. Pastoralni prakti-kum obavljao je u katedrali sv. Dujma u Splitu.

Fra Ante Bešlić, sin Filipa i Jasne rođ. Jeron-čić, rođen je 11. kolovoza 1987. u Splitu. Rodna župa mu je Gospe Sinjske u Sinju. Pastoralni praktikum obavljao u župi sv. Ante Padovan-skoga na Šubićevcu u Šibeniku.

Fra Dujo Jukić, sin Frane i Slavke rođ. Go-vorušić, rođen je 4. travnja 1986. u Sinju. Rod-na župa mu je sv. Luke u Otoku kod Sinja. Pa-storalni praktikum obavljao je u župi Gospe Sinjske u Sinju.

Fra Petar Komljenović, sin pok. Ivana i Ma-rije rođ. Kaurinović, rođen 26. siječnja 1980. u Sindelfingenu (Njemačka). Rodna župa mu je Presvetog Trojstva u Hrvatskoj katoličkoj za-jednici u Sindelfingenu u Njemačkoj. Pastoralni praktikum obavljao u župi Gospe od Zdravlja na Dobrome u Splitu. (www.smn.hr)

NA VISOVCU PROSLAVLJENA 45. OBLJETNICA REĐENJA U ponedjeljak, 27. lipnja 2016., na otočiću

Visovcu fra Mate Gverić, fra Bože Ćurčija i fra Žarko Maretić proslavili su 45. obljetnicu sve-ćeničkog ređenja. Njihov kolega fra Jure Župića zbog obaveza nije mogao sudjelovati u slavlju.

Današnje slavljenike zaredio je 1971. na Vi-sovcu mons. Josip Arnerić, biskup šibenski. Na slavlju su sudjelovanja braća iz samostanskog okružja.



Euharistijsko slavlje, koje je započelo u u 11 sati, predslavio je fra Ivan Nimac. Fra Žarko Maretić, uvodeći u slavlje, progovorio je neko-liko riječi o današnjoj slavljeničkoj generaciji koja je došla u sjemenište 1959. ili 1960. go-dini i ukratko o njihovom životnom putu. Fra Ivan Nimac u propovjedi je istaknuo kako je „teško propovijedati svećenicima koji sami pro-

povijedaju već 45. godina.“ I nadodao kako je „obilježje tih generacija svećenika koje su sta-sale nakon drugog svjetskog rata ‘crkvenost, tj. poseban odnos služenja Crkvi’“. Na kraju je fra Mate Gverić uputio nekoliko riječi okupljenima te predmolio odrješenje za svu pokojnu braću. Svečanost se nastavila u druženju za bratskim stolom.

MJEŠOVITI ZBOR GOSPE OD ZDRAVLJA NA GOSTOVANJU U SALZBURGU

Na poziv fra Zlatka Špehara župnika Hrvat-ske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca u Salz-burgu, Mješoviti župski zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grgata i orguljašice s. Zorislave Radić bio je u Salzburgu od 24. do 26. lipnja 2016. godine.

Autobusom iz Splita krenuli smo ujutro 24. lipnja u 7 sati, na svetkovinu rođenja sv. Iva-na Krstitelja. Putovanje je prolazilo u ugodnom ozračju, uz pjesmu i molitvu. Kulturnom obo-gaćenju pridonio je Nikica Jurun krasnogovo-reći čakavske pjesme u svom tematskom izboru naslovljenom „Čovik“. Prigodno u duhovnom i literarnom smislu, te osvježenje za sve koji drže do materinske čakavštine i pjesničkog izriča-ja. Vrhunac kulturnog doživljaja je priredio fra

Stipica nadahnutim govorom o Mozartovom ži-votu od rođenja do smrti. Na iscrpan način pri-bližio nam je obiteljsku osobnu kartu sa svim teškoćama koje su pratile mladoga Mozarta na putu ostvarenja punine osobnosti i potvrde glaz-bene genijalnosti.

Prolazna vremena 13.30 Slovenija, 16.03 Austrija i konačno na odredištu u 18,25 mogu izgledati naporno. Ali sadržajna raznolikost i prijateljsko zbližavanje učinili su Salzburg do-stupnim našim fizičkim mogućnostima.

Večera u restoranu „Dalmacija“pospješila je bezbrižan odlazak na spavanje starijih članova i poticaj mlađima za noćno razgledavanje Salz-burga. Uz molitvu i neizbježne komentare o Brexitu utonuli smo u san.



Turistički promidžbeni materijali koji krase aulu hotela upućuju na brojna dnev-na, tjedna i mjesečna, uglavnom kulturna događanja. Ali programi su tu za cijelu sljedeću 2017. godinu vrhunskih glazbenih ostvarenja što predstavlja Grad kao pravu prijestolnicu kulture sa 365 dana zgusnutih kulturnih događanja.

Među prospektima primjećujemo jedan koji promiče činjenicu da se tijekom cijele 2016. godine obilježava 200. obljetnica pri-pajanja salzburške oblasti Austriji. Bože, oprosti mi, ali ne mogu se oteti dojmu s ko-liko poruge neki građani RH govore o sin-tagmi od stoljeća sedmog. A s koliko pono-sa oni slave 200 godina pripojenja Austriji.

Sljedeći dan krećemo u razgledavanje povijesnog dijela grada. Prelaskom rijeke Salzach koja ga dijeli na dva dijela ulazimo u Stari grad – Altstadt. Salzburg, urbani-stički smješten na velikoj površini sa cca 150.000 stanovnika, ostavlja dojam sređe-nog gradića gdje se razmišljalo o svim de-taljima. Golema površina parka Mirabell, s impresivnim kreacijama krajobraznih arhi-tekata ostavlja nas bez daha. Svakim slje-dećim korakom otkrivamo ljepote salzbur-ške arhitektonske baštine. Spoj umjetnosti i arhitekture ovaj grad je doveo na zaštiće-nu Unescovu listu mjesta svjetske baštine. Ulaskom u velebne crkve i katedralu težina sparnog subotnjeg dana trenutačno bi pre-stalai rasplamsala želju za novim otkrićima i duhovnim izazovima.

Za crkveni pjevački zbor, koji se susreće s velikanima glazbene duhovnosti i izvodi njihova djela, posebni doživljaj je ulazak u Mozartovu rodnu kuću– muzej (Getreide-gasse, br. 9). Posjet koji ostaje u sjećanju. U predvorju te četveropodnice iskazali smo poštovanje i zahvalnost ovom velikanu, pjevajući njegovu skladbu „Aveverum“. Zatečeni turisti i prolaznici oduševljeni izvedbom očekivali su i daljnje interpreta-cije ali ostali su zakinuti zbog naše žurbe prema daljnjem obilasku.

Podnevnu vrućinu najbolje je izbjeći odlaskom na tvrđavu Hohesalzburg, zdanje

na vrhu brda Mönchsnburgu koje je služi-lo kao nadbiskupska rezidencija, za ratova vođenih u 15. i 16. st. Jedinstveni pogled i doživljaj grada koji se ne smije propustiti.

Od samostalnog razgledavanja nema neke bitne koristi. Ostaje u sjećanju samo poneki skupi suvenir izabran poslije broj-nih ulazaka u dućane ili odlazak u restoran u kome ste potražili predah.

Dogovor u 18.00 sati kod autobusa i planirani odlazak u „hrvatsku fan zonu“ na skupno gledanje utakmice reprezen-tacija Hrvatske i Portugala, uz misao da ćemo pobjedom najbolje proslaviti Dan državnosti, dvadesetpeti u nizu ponosa i zahvalnosti,pokvarilo je olujno nevrijeme. Ipak, ukrašeni hrvatskim simbolima i na-vijačkim rekvizitima s puno žara odgledali smo utakmicu u restoranu „Dalmacija“ i žalosni zbog poraza i neuspjeha otišli na spavanje.

Nedjeljno jutro kao i uvijek stavlja u središte pozornosti svetu misu.Za Hrvate u Salzburgu gradska župna crkva svetog Andrije – crkva Hrvatske katoličke Misi-je, postaje najradosnije mjesto susreta. Na dvije svete mise u 8.00 i 11.30 dođe više od tisuću vjernika.

Mješoviti zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grgata uz orguljašku pratnju č. s. Zorislave Radić uzveličat će svečanost svete mise u 11:30 sati. Predvo-ditelj misnog slavlja fra Zlatko Špehar ho-miliju je prepustio subratu fra Stipici koji je nadahnutim riječima izrazio zahvalnost do-maćinu na pozivu i približio datiranje pri-jateljstva iz vremena kada je zbor bio gost Vukovara. U osvrtu na evanđeoski ulomak fra Stipica je u središte Božjeg očitovanja i dara čovjeku stavio slobodu kao temeljnu vrijednost. Ali je naglasio i upozorio u koju zamku može upasti vjernik zloupotrebom darovane nam slobode.

Misno slavlje je popraćeno izvedbom Mozartove „Misabrevis“ u D duru. Ot-pjevni psalam od dotične nedjelje lijepo je ispjevao naš tenor Joško Vučić. Prikazna pjesma, Mozartov „LaudaqteDominum“ za



sopran solo i mješoviti zbor, bio je veliki iza-zov za mladu sopranisticu Nikolinu De Micheli Vitturi, ali je izdržala.

Završetak svete mise uzveličali smo pjeva-njem himne Lijepa naša u čast Dana državnosti.

Nakon svete mise uslijedila je okrepa u žup-skoj dvorani, koju su priredili domaćini, dok je fra Zlatko potanko izlagao svoje doživljaje sa susreta s Hrvatima po Južnoj Americi. Svi smo ga s pozornošću slušali.

Putovanje prema Splitu uljepšano je večer-njom molitvom i molitvom sv. Krunice. Nisu izostali ni vicevi kao dopunska razbibriga.

Iza nas ostao je Salzburg i neizbrisiva uspo-mena na grad, rodno mjesto genijalnog Amade-usa Mozarta (1756. – 1791.), koji je glazbu uz-dignuo na razinu molitve, a grad proslavio kao stoljetni Grad glazbe. Kod učenja novih Mozar-tovih skladbi bit ćemo bliži njegovu glazbenom geniju i duhovnoj veličini.

Bože, hvala ti za ovo iskustvo, a svima koji su doprinijeli njegovom ostvarenju naše moli-tve neka budu izraz trajne zahvalnosti.

ČISTA VELIKA: PROSLAVA SV. PETRA U MORPOLAČI

U crkvi Sv. Petra u Morpolači, župa Čista Velika, župnik fra Petar Teskera predvodio je proslavu sv. Petra u srijedu, 29. lipnja 2016., a koncelebrirali su fra Marko Nimac, župnika Stankovaca, i fra Damir Čikrara-Ćiro župnik Lišana. Ta stoljetna tradicija zajedničkog slav-lja sv. Petra susjednih župa sačuvana je, hvala dragom Bogu, i do danas.

Misno slavlje uzveličao je mješoviti crkve-ni zbor iz Vukšića, Lišana i Čiste Velike uz pratnju KUD Vukšić koji je nadaleko poznat pučkim pjevanjem sv. mise. Njihovo pjevanje oduševilo je cijeli nazočni vjernički puk.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Petar Teskera čestitao je svetkovinu i pozdravio sve sudionike te zahvalio fra Marku Nimcu i fra Damiru Čikari Ćiri za sudjelovanje u slavlju kao i svima koji su doprinijeli proslavi. Zahva-lio je sv. Petru na svim darovima i blagodatima, kazavši da voli Čistu Veliku i susjedna sela Vu-kšić, Prović, Bulić, Lišane, Ostrovicu te kako vjeruje da će oni i dalje ostati ustrajni u vjeri, domoljublju i u plemenitosti svoga srca.

Crkva sv. Petra u Morpolači je ranoromantič-ka građevina iz XII. st. s polukružnom apsidom, presvođena, i sa zvonikom na zapadnom pro-čelju. Crkva je g. 1988. restaurirana. U ratu je oštećena još i danas nosi ožiljke rafala i veliko-srpskih grafita po zidovima. Još nije obnovljena, premda je od g. 1962. pod državnom zaštitom.

Domaćin Čista Velika uz pomoć mještana Vukšića, Provića, Bulića i Lišana dali su veli-kog truda da svoje goste posluže sa pečenom janjetinom i ostalim poznatim domaćim speci-jalitetima i poznatim vinom žutinom. Slavlje je do kasnih večernjih sati nastavljeno uz pjesmu KUD Vukšić, svih nazočnih uz pratnju harmo-nikaša Mate Šegote.

„BIJELA ZASTAVA“ PODIGNUTA NA VISOVCU Bijela zastava, ekološki simbol čistih vode-

nih površina, postavljena je na otoku Visovcu 20. lipnja 2016. godine. Time je Visovac uvr-šten među petnaest najljepših i najčišćih mje-sta na svijetu. Zastavu su podigli gvardijan fra

Mate Gverić i Kristijan Curavić. Kod podizanja zastave bili su prisutni gradonačelnik Drniša, direktor NP Krka, predstavnici turističkih za-jednica Šibenika, Drniša i Knina i puno drugih uzvanika i novinara.



Gvardijan je ovom prigodom naglasio za-slugu franjevaca koji su sačuvali Visovac kroz povijest te progovorio o značenju bijele boje. Ovaj događaj, istakao je o. Gvardijan, ostaje kao poticaj budućim generacijama da nastave franjevački život i suživot s prirodom kako nas je i učio osnivač franjevačkog reda sv. Franjo Asiški.

Nagradu dodjeljuje Fondacija Albert II. od Monaka, a Bijele se zastave godišnje zavijore

tek na nekoliko mjesta u svijetu pa je stoga ovo priznanje tim značajnije. Visovac se tako upisao u svjetsku ekološku elitu. Visovcem se ponose i Šibensko- Kninska županija i NP Krka, a ovo je veliko priznanje i Visovačkim franjevcima i Provinciji Presvetog Otkupitelja koja također s ponosom ističe svoj biser među samostanima, koji od sada zasluženo nosi i ovu oznaku. O. Gvardijan je nakon čina podizanja zastave pro-veo goste po Visovcu i muzeju.

DRNIŠ: KONCERT HRVATSKE ŠKOLE „KARDINAL A. STEPINAC“ U srijedu, 29.lipnja 2016. Župa Gospe od

Ružarija, Pučko otvoreno učilište i Osnovna glazbena škola ‹›Krsto Odak›› organizirali su u Drnišu koncert HRVATSKE ŠKOLE ‘’KAR-DINAL ALOZIJE STEPINAC’’ CHICAGO, USA. Učenici ove škole okupljeni u folklornu sekciju došli su u pratnji svog župnika fra Ivice Majstorovića.

Na terasi glazbene škole predstavili su nam se pjesmama i plesovima sjeverne Hrvatske čime su i službeno započeli svoju turneju po domo-vini koja se nastavlja posjetom hrvatskom kra-ljevskom gradu Kninu sa kojim ih veže suradnja kroz humanitarni rad i pomoć pučkoj kuhinji i caritasu. Vrhunac njihova boravka u domovini biti će predstavljanje na Đakovačkim vezovi-ma. Fra Ivica nam je kratko predstavio hrvatsku školu Alojzije Stepinac koja je osnovana davne 1973. godine i koju od samih početaka vode fra-njevci. Također je istaknuo kako Hrvati u Chi-

cagu uvelike štuju Veliku Gospu, kako je duga tradicija proslave i procesije ulicama Chicaga koja će uskoro proslaviti 110 godina redovitog održavanja. Nakon što mu je župnik fra Petar u ime organizatora zahvalio i poklonio Drnišku kapu kao podsjetnik na boravak u našem gradu fra Ivica je zahvalio i izrazio zadovoljstvo s ob-zirom da je u prvoj procesiju za Veliku Gospu u Chicagu fratar koji je prevodio procesiju na glavi nosio upravo Drnišku kapu.

Nakon nastupa upriličen je domjenak na ko-jem je gostima ponuđen nezaobilazan drniški pršut. Drniški gradonačelnik je zahvalio što su došli u naš grad i počastili nas svojim koncer-tom, Josipa Prpa je kratko ispričala o kiparu Ivanu Meštroviću i njegovim djelima koja se mogu vidjeti u Drnišu te ih pozvala da dođu u posjet Crkvi Presvetog otkupitelja u kojoj se na-lazi i grobnica obitelji Meštrović.

OTOK: FRA DUJO JUKIĆ PROSLAVIO MLADU MISU U nedjelju 4. srpnja 2016. godine, fra Dujo

Jukić proslavio je mladu misu u župi Sv. Luke u Otoku pod motom: „Evo dolazim Gospodine vršiti volju tvoju (Ps 40, 8-9)“. Kum mladomi-snika bio je fra Filip Milanović Trapo, župnik Župe Gospe van Grada u Šibeniku, a propo-vjednik fra Antonio Mravak, župni vikar u Župi Gospe Sinjske. U slavlju su sudjelovali provin-cijal fra Joško Kodžoman, voditelj đakonskog praktikuma fra Stipe Nimac i još 18 svećenika. U slavlju su sudjelovali župljani župe Otok, rodbina mladomisnika, prijatelji, vjernici iz Si-nja gdje je fra Dujo vršio đakonski praktikum.

Među uzvanicima nazočio je Branko Samar-džić, načelnik općine Otok i Ivan Šipić, sabor-ski zastupnik i gradonačelnik grada Trilja.

Fra Miro Ančić otočki župnik, predvodio je procesiju od mladomisnikove kuće do župne crkve Sv. Luke. U procesiji su sudjelovali fra Dujini roditelji i mještani predjela Živinić oda-kle fra Dujo potječe. Nakon procesijskog ulaska mladomisnika i svećenika u župnu crkvu, ispred oltara roditelji, Frano i Slavka, blagoslovili su svoga sina mladomisnika. Prigodne riječi po-zdrava zatim je uputio mladomisnikov kum fra Filip Milanović Trapo koji je zaželio da mlado-



misnik bude svećenik molitve i rekao da se ci-jela župa raduje ovom mladomisničkom slavlju. Riječi pozdrava mladomisniku su uputile i nje-gove rodice Tena Jukić a kroz recital Dora Jukić i Mihaela Mijoč. Nakon tih pozdrava, mladomi-snik je započeo euharistijsko slavlje. U liturgiji su asistirali franjevački bogoslovi iz Splita uz ravnanje ceremonijera fra Daniela Stipanovića, župnog vikara u Otoku.

Prvo i drugo čitanje, kao i molitve vjernika, čitali su članovi obitelji fra Duje Jukića. Pri-pjevni psalam pjevali su otočki bogoslovi fra Stipan Vugdelija i fra Toni Šimunovoć. Evan-đelje je navijestio fra Ane Bešlić, ovogodišnji mladomisnik.

Po želji mladomisnika, propovijedao je fra Antonio Mravak koji je govorio o poslanju sve-ćenika i svećeničkom zvanju u današnje vrije-me. Na početku je naglasio kako je potrebno je uvijek razmišljati o pozivu svećenika jer Kato-lička Crkva smatra pitanje svećenika pitanjem svoga života. Danas se često čuje pitanje: Ima li svećeničko zvanje u današnjem svijetu u uspo-redbi s drugim zvanjima još svoje opravdanje? Obično prosuđujemo pojedina zvanja po tome što pridonose društvu, koliko koriste čovjeku i kakav društveni i ekonomski položaj osigurava-ju onima koji ih vrše. Svako zvanje potrebno je društvu i čovjeku. Koliko će vršenje zvanja biti uspješno, korisno i plodno, mnogo ovisi o vr-šiocu zvanja. Ljudi traže od svakoga stručnost,

savjesnost i to ih uglavnom zadovoljava kad prosuđuju ljude kao subjekte pojedinih zvanja. Ostala intelektualna i moralna svojstva obično puštaju po strani, naglasio je fra Antonio.

Govoreći o svećeničkom zvanju istakao je kako u svećenički život ulazi Bog. Zato sve-ćeničko zvanje nije shvatljivo mjerilima ovoga svijeta! U njemu se ostvaruje vječno svećeniš-tvo Isusa Krista, Sina Božjega, u odnosu pre-ma Ocu i ljudima. Svećeničko zvanje ima svoje opravdanje samo iz vjere. Ono ima svoj smi-sao samo po vjeri. Nosilac svećeničkog zvanja može biti samo čovjek vjere, i narod Božji ga prihvaća samo vjerom! Svećenik prihvaća svoje zvanje i svoj životni put samo iz uvjerenja da ga Bog zove. Stoga je svećenik u posebnom od-nosu s Bogom. Ako ga Bog ne šalje i ako on ne govori u Božje ime, onda više nema što govori-ti kao svećenik. Svećenik ulazi u život čovjeka u ime Božje da služi njegovoj vječnoj ljubavi. U Božje ime objavljuje mu Radosnu vijest. U Božje ime otkriva mu smisao ljudske egzisten-cije i pokazuje put u konačnu sreću. U Božje ime svećenik dijeli ljudima svete sakramente i tako ostvaruje u njima Božje djelo preporođe-nja, posvećenja, milosnog oslobođenja od gri-jeha, vežući ga najtjesnije s Kristom u zagrljaju Trojstva, zaključio je fra Antonio.

Darove na oltar prinosili su članovi fra Du-jine rodbine.Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevao je župni zbor pod ravnanjem s. Beatrice



Bakić i uz orguljsku pratnju gđe. Kate Šimu-nović. Župnik fra Miro Ančić je pri završetku slavlja, čestitao mladomisniku, njegovim ro-diteljima i zahvalio svima koji su doprinijeli u organizaciji ovog slavlja. U ime svih Jukića pre-dao je prigodne darove - kalež i misnicu. Nakon zahvalnih riječi fra Mira, ispjevana je hrvatska himna.

Na kraju slavlja mladomisnički blagoslov su udijelili fra Ante Bešlić i fra Petar Komljeno-vić. Nakon svete mise slavlje je za sve uzvanike nastavljano u šatoru na stadionu nogometnog kluba NK OSK - Otok. Program je vodio kum

fra Filip Milanović Trapo koji je na početku pročitao čestitku mons. Marina Barišića, nadbi-skupa Splitsko - makarskog. Sinjski gvardijan fra Petar Klapež, fra Stjepan Pupić Bakrač naj-stariji živući svećenik iz Otoka, dožupan Luka Brčić, dr. Mladen Jukić u ime plemena Jukić i mnogi drugi čestitali su mladomisniku prigod-nim riječima. Slavlje je uveličao i KUD Župe Grab pod vodstvom župnika fra Duška Botice izvedbom „Splitskog kola“ i Gotovčevog „Ere s onoga svijeta“.

SPLIT: „FRA FRANI BOTICI ZA 65. ROĐENDAN“ Fra Stipica Grgat napisao je pjesmu „Fra Frani Botici za

65. rođendan“ koju je pred slavljenikom fra Franom i okuplje-nom braćom guslio u kloštru Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu u utorak, 5. srpnja 2016.

Zbog nemogućnosti izvođenja pjesme na dan rođendana (28. travnja), fra Stipica je ispjevao i guslio na dan obljetnice ulaska u novicijat na Visovcu (5. srpnja 1972.). Riječi pjesme donosimo u cijelosti.

NA ILJADU I DEVETSTOTINE,A PEDESET I PRVE GODINE,ZAGOVOROM SINJSKE ODVITNICE,NIKNU MOMČE PLEMENA BOTICE.

NA KRŠTENJU DOBI IME FRANO;U POŠTENJU ODGAJA SE RANO,RASTE JUNAK U RUCKOME KRAJU,SKORO ZA NJEG’ VRANOVCI PITAJU.

KADA DOĐE VRIME DA SE KRENE,ODLUČI SE S MLADOSTI ZELENE,BITI SLIDNIK IZ ASIZAFRANE,PRIVLAČE GA SVETAČKE MU RANE.

ON NE TRAŽI BOGASTVO MISIRA,VEĆ ON ŽELI ZAOSTROŠKOG MIRA,MOLI, RADI, UČI I SVE SLUŠA,STAREŠINA ŽESTOKO GA KUŠA.

JUNAČKI JE,POBRE, VOJEVAO,LJUTU RANU NIKOM NIJE DAO,NE ČUDI SE, POBRATIMEMILI,JER SU TADA TAKI DANI BILI.

NA VISOVAC ŽELI IĆI DALJE,TER OBLAČI FRANJEVAČKE HALJETU OSTADE GODINICU DANA,ZAVJET PRVI DUHOVNA MU HRANA.

MALO DANA SVE TO LIPO PROĐE,POSLAŠE GA PROVINCIJE VOĐE,PRAMA SINJU, VITEŠKOME GRADU,U ZAGREBU KRIPI DUŠU MLADU.



POSLIN TOGA ON JE VOJEVAOU MAKARSKOJ SVE OD SEBE DAO,ŠIJE, KROJI SVE BRAĆU OBLAČI,I PČELICE POMALO DOVLAČI.

MED SE TOČI TILU LIKARIJA,POSTA ČELAR OD GLASA DELIJA,NA SVE STRANE OD PUSTOGA SVITA,SVATKO ZA NJEG NA VELIKO PITA.

SLUŠAJUĆI SVOGA REDA VOĐE,MALO PROĐE PA DO SPLITA DOĐE,DUŠU KRIPI U BIJELU GRADU,U MOLITVI I POŠTENU RADU.

DANAS SLAVI SVOJ ROĐENDAN DIČNI,POMOZI GA, DOBRI BOŽE VIČNI,NEKA ŽIVI I NEK DANE BROJI,NEK I DALJE MISNO RUHO KROJI.

NEKA BUDE BRAĆI PONOS, DIKA,I SVETOGA FRANE VIRNA SLIKA,NEK VESELI BRAĆU SAMOSTANA,NA DOBROME PUNO LIPI DANA.

STRUČNI SKUP PERMANENTNOG OBRAZOVANJA MLAĐIH SVEĆENIKA SPLITSKE METROPOLIJE

Splitsko-makarska nadbiskupija u suradnji s biskupijama Splitske metropolije i Franjevač-kom provincijom Presvetog Otkupitelja svake godine priređuje trodnevni stručni susret per-manentnog obrazovanja mlađih svećenika zare-đenih posljednjih deset godina. Ove je godine za mjesto održavanja odabrana Kuća susreta Emaus u Potocima kod Mostara. Na perma-nentnom obrazovanju koje je trajalo od 4. do 7. srpnja sastalo se 20-ak mlađih svećenika Split-sko-makarske nadbiskupije predvođenih nadbi-skupom mons. Marinom Barišićem, zatim ne-kolicinom svećenika iz Šibenske i Dubrovačke biskupije te Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. Na predavanjima su sudje-lovali i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić te provincijal fra Joško Kodžoman.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je postsino-dalna pobudnica pape Franje „Radost ljubavi“. Kroz predavanja, rasprave i rad u skupinama te vremena predviđenog za duhovne točke i odmor, mladi svećenici pobliže su se upoznali s ovim dokumentom koji predlaže neke nove smjernicu u pastoralu braka i obitelji.

Prvo predavanje održao je mr. Ivica Jurić, magistar franjevačkih bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Analizirajući postojeće stanje obitelji, mr. Jurić se držao drugoga poglavlja enciklike koje go-vori o stvarnostima i izazovima obitelji. Istakao je da Papa prvo detektira suvremene obiteljske probleme: pretjerani individualizam u obitelji, hedonističku kulturu, krivo shvaćenu sloboda, kulturu provizornosti i narcisoidnost. Potom se govori o posebnim problemskim izazovima, koji se stavljaju pred pastoral obitelji, kao što su: različite vrste ovisnosti, industrija zabave, dekonstrukcija obitelji te rodna ideologija. „Svi ti izazovi modernoga vremena brak i obitelj po-kušavaju prikazati staromodnim institucijama te ih izjednačiti s drugim vrstama zajednica.“ Treći dio poglavlja pred Crkvu stavlja pitanje: „Što nam je činiti?“. U pobudnici je istaknuto da se od ideala obitelji nikada ne smije odustati, ali, isto tako, ostati blizu onima koji taj ideal nisu dostigli. „Uspoređujući Isusov odnos pre-ma Samarijanki i grešnici u evanđeljima, Papa nudi rješenje ovih problema u davanju predno-sti vremena nad prostorom. Rješavanje obitelj-skih poteškoća dug je proces i iziskuje određeno vrijeme te se ne može ostvariti odmah i sada. Odgovorni trud, samokritičnost i inzistiranje na pravima obitelji umjesto pojedinačnih prava samo su neka od preporuka koje se nude u ovoj pobudnici.“, zaključio je mr. Jurić.



Dr. Dubravko Turalija, profesor na Katolič-kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, održao je drugo predavanje. Tema je bila Biblijski nauk o braku i obitelji. Za polazište je dr. Turalija uzeo kratko egzegetsko tumačenje tekstova o stvaranju svijeta i čovjeka. Uz stvaranje čovje-ka, usko je vezan i brak. To je, prema pobudnici, prvotna, trajna, ekskluzivna i intimna veza muš-karca i žene koja je sastavni dio Božjega stvara-teljskog plana. Međutim, prvi ljudi se grijehom udaljavaju od Boga, a onda i jedno od drugo-ga. Naglašavajući trostruku vezu Bog – muž – žena, dr. Turalija je naglasio da svaki neuspjeh u braku leži u činjenici da se barem jedna strana udaljila od Boga. Rješenje se vidi u održavanju veze muža i žene s Bogom, pojedinačno i zajed-nički. Uzdižući ženidbu na razinu sakramenta, Isus Krist restaurira brak. Tako Bog svojim utje-lovljenjem pretpostavlja, pročišćuje i usavršava bračnu zajednicu.

Treće predavanje pod naslovom „Ljubav u obitelji koja postaje plodna“ održao je dr. Jo-sip Markotić, stručnjak s područja bioetike, a

ujedno suprug i otac troje djece. Ljubav i plod-nost su u središtu Papina govora. Osvrćući se na činjenicu da pretjerani kriticizam i idealizam mogu loše djelovati na prepoznavanje pravih problema, Papa u ovoj pobudnici vješto izbje-gava zamku ovih dviju krajnosti te, koristeći Hvalospjev ljubavi svetoga Pavla, ukazuje na ključna pitanja i poteškoće s kojima se susre-će suvremeni brak i obitelj. Neki od pastoral-nih pothvata koji se u ovom dijelu pobudnice preporučuju su: veća uvjerljivost Crkve o ne-razrješivosti braka u odnosu na mlade, ustrajna borba protiv krivih oblika spolnosti, ohrabrenje neplodnim bračnim parovima za posvajanje ili udomljavanje djece te revalorizacija uloge muškaraca u vjerskom životu obitelji i Crkve. Potrebno je ponovno aktualizirati encikliku Hu-manae vitae, kao i teologiju tijela koju je nagla-šavao sv. Ivan Pavao II.

U poslijepodnevnim satima sudionici skupa zajednički su se uputili prema svetištu Majke Božje na Hrasnome. Koncelebriranu svetu misu predvodio je nadbiskup Barišić koji je u propovi-



jedi pojasnio pastoralnu usmjerenost svećenika. Uspoređujući Isusovo poslanje dvanaestorice apostola u izraelske gradove i sela, nadbiskup je primijetio da je središnja uloga svećenika pro-nalaziti i usmjeravati vjernike u njihovim kon-kretnim životnim situacijama i problemima. To ističe i papa Franjo kada govori o potrebi izla-ska „na periferije“, zaključio je nadbiskup svoju propovijed. Nakon svete mise, svećenici su se uputili prema obližnjem brežuljku na kojemu se nalazi kip Majke Božje – Kraljice Mira. Izlet je zaključen zajedničkom večerom u ugodnom prirodnom okruženju.

Posljednja četiri poglavlja pobudnice pred-stavio je mr. don Marinko Šljivić, svećenik Du-brovačke biskupije, predstojnik Katehetskog ureda te župni vikar u župi sv. Mihajla na du-brovačkom Lapadu. Problemi s kojima se sve-ćenici svakodnevno susreću u pastoralu braka i obitelji, iziskuju razvoj novih pastoralnih meto-da. Kako bi se to ostvarilo, neophodno je obra-zovati sjemeništarce, bogoslove, ali i angažira-ne laike, o konkretnim stvarnostima obiteljskog života i teškoćama suvremenih obitelji. Na taj način moguće je ostvariti pozitivan kontakt i s onima koji se pripremaju na sakrament ženid-be. Papa je vrlo konkretan i u pobudnici ističe važnost zanimljivih predavanja bez nepotrebnih i suvišnih informacija te potrebu individualnih sastanaka sa zaručnicima. Svećenici su tako

pozvani pratiti zaručnike kroz čitavo vrijeme priprave na ženidbu, ali i biti im blizu nakon što stupe u brak. Obiteljski pastoral bitno je misionarski i traži od svećenika određeni napor kako bi se postigli ciljevi. Pobudnica se dotiče i vrlo aktualne teme rastave i razvoda braka te ponovnih građanskih vjenčanja. Rastavljeni i ponovno vjenčani vjernici, makar ne pristupa-ju sakramentalnoj pričesti, ne smiju se osjetiti odbačenima. Crkva nije daleko od tih ljudi i potiče ih da svoju djecu odgoje u kršćanskom duhu. Pitanjem odgoja djece bavi se sedmo po-glavlje pobudnice. Pastoral braka i obitelji mora biti pomoć roditeljima u odgoju djece. Upravo je zadaća roditelja da prenose vjeru svojoj djeci te kod njih razvijaju dobre navike. Svoje preda-vanje mr. Šljivić zaključio je Papinim pozivom da se „pastiri trebaju posvećivati primatu lju-bavi, ne uvjetujući Božje milosrđe. Pastoralno praćenje jako se razlikuje od hladnog morala na pisaćem stolu te od zatvorenih srdaca koji na Mojsijevoj stolici sude na površan način teške slučajeve i ranjene obitelji“.

Nakon plenarne rasprave, okupljenima se obratio nadbiskup Barišić, biskup Uzinić te pro-vincijal Kodžomana koji su još jednom posvi-jestili važnost ovakvih susreta kao i aktualnost teme koja je ove godine obrađivana. Stručni skup zaključen je zajedničkim ručkom. (www.smn.hr)

OBLAČENJE NA VISOVCU Na otočiću Visovcu u subotu, 9. srpnja 2016.

godine, u novicijat su, nakon što su proveli godi-nu dana u Franjevačkoj postulaturi u Imotskom, primljena tri postulanata – Davor Landikušić, Ivan Novaković i Marko Pudar. Obred primanja predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman.

Fra Zoran Kutleša, domagistar postulanata, nakon procesije uveo je prisutne u cjelokupnu svečanost slavlja. Provincijal fra Joško Kodžo-man upitao je kandidate za novicijat: “Pre-draga braćo, što tražite od nas?’ Kandidati su jednoglasno odgovorili: “Potaknuti božanskim nadahnućem, želimo biti dionici vašega života u bratstvu Reda manje braće. Usrdno molimo da nas, obučene u odjeću kušnje, iskušate te nauči-mo s ljubavlju i veselo na sebe uzeti jaram Gos-

podinov i tako savršeno nasljedovati Krista - po uzoru siromašnog i poniznog sv. Franje - lju-bitelja križa». Provincijal je odgovorio: “Bogu hvala. Čestitamo vam i uključujemo vas u svoje bratstvo da s nama postanete jedno srce i jedna duša”. Zatim je o. Provincijal molio za novake: „Bože, začetniče i darovatelju svetoga zvanja, dobrostivo pogledaj ove svoje službenike koji te ponizno mole. Daj da ova braća, koja žele isku-siti naš način života, molitvama i zaslugama blažene i bezgrešne Djevice Marije i zagovorom Serafskog Oca, nauče iskreno i čisto ispovijeda-ti, žarko moliti, dolično živjeti, ponizno slušati, čuvati čistoću srca i tijela, revnovati za sveto siromaštvo i čeznuti za vrhuncem svakog savr-šenstva. Po Kristu Gospodinu našemu.“



Fra Jure Šimunović, meštar novaka, poškro-pio je habite i pasce koje su novaci obukli uz pomoć starije braće. Obukli su se:

1. Davor Landikušić (Neorić) 2. Ivan Novaković (Broćanac - Prugovo)3. Marko Pudar (Kaštel Sućurac)Nakon uvođenja u redovnički život i oblače-

nja habita, provincijal fra Joško Kodžoman za-počeo je euharistijsko slavlje. U koncelebraciji je bilo 28 svećenika, među kojima su bili magi-star postulanata i župnik Slivna fra Željko Tolić, visovački gvardijan fra Mate Gverić, meštar no-vaka fra Jure Šimunović, bogoslovi te obitelji i prijatelji postulanata.

Na početku euharistijskog slavlja o. Provin-cijal pozdravio je gvardijana fra Matu, meštra fra Juru i ostale domaćine na Visovcu, i nastavio

pozdravljajući odgojitelje, svećenike, bogoslo-ve, časne sestre i vjernike. „S velikim iščekiva-njem čekali smo ovaj dan oblačenja na Visovcu jer je kroz proteklu godinu Visovac bio bez no-vaka. Naime, jedini naš novak fra Željko zavr-šava novicijat u Asizu. On je posebno u našim molitvama kao i ova trojica mladića – Davor, Ivan i Marko – koji započinju novicijat“, rekao je o. Provincijal i pozvao sve prisutne da mole za njih i njihovu ustrajnost kako bi mogli slije-diti Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškog te naglasio i ulogu obitelji koji su i danas s nji-ma.

Na početku propovijedi o. Provincijal je ista-kao otočić Visovac koji izaziva i privlači ljude, otočić oaze mira i ljepote. Visovac je odnedavno dobio i bijelu zastavu, naglasio je o. Provincijal,



kao nagradu za sav trud i kao prepoznato mjesto u svijetu, kao ekološki simbol čistoće i očuva-nosti vodenih površina. Veliko je to priznanje ovdašnjim ljudima, koji skrbe za svoje prirodne ljepote, ali i nama fratrima, jer smo bili i ostali čuvari prirode, i u duhu svoga svetog Uteme-ljitelja skrbnici za sve stvoreno. Tu dimenziju naše karizme želim posebno naglasiti i staviti na srce novim stanovnicima ovog posebnog mje-sta, našim novacima. U nastavku propovijedi o. Provincijal je istaknuo kako nas Papa Franjo u svojoj encikici „Laudato si“ poziva i potiče da se svi udružimo kako bismo sačuvali od dalj-njeg uništavanja našu „zajedničku kuću“. Po-sebno je to važno, kaže papa, jer svi znamo da se stvari moraju i mogu mijenjati. Kao posebno pozitivan primjer aktivnosti i zauzimanja za sve stvoreno, papa ističe lik sv. Franje Asiškog koji je izraziti primjer brige za sve ono što je sla-bo i primjer jedne cjelovite ekologije, življene s radošću i vjerodostojno. Njegovo siromaštvo i skromnost nisu smo površna askeza, već svje-sno odricanje od načina života koji prirodu pro-matra samo s gledišta iskorištavanja, ovlada-vanja i ekonomske računice. Današnji događaj oblačenja trojice mladića na Visovcu prigoda je

za zahvalnost prema prošlosti, ali i zahvalnost za odluku mladića koji žele slijediti primjer sv. Franje. Zbog toga se kao Zajednica radujemo i zahvaljujemo Božjoj providnosti. Potakao je mladu braću da se ne obeshrabre na započetom putu jer i njima Isus govori ‘ne bojte se’. O. Provincijal je zatim spomenuo današnje slavlje spomendana blažene Marije od Propetoga koja je posebno progovorila kroz karizmu služenja potrebnima. To je još jedna kvaliteta franjevač-kog duha koju je posebno zaželio staviti u srce našoj mladoj braći.

Na kraju propovijedi o. Provincijal je zahva-lio svim odgojiteljima, roditeljima i obiteljima, župama i župnicima, koji su svi zajedno dobri suradnici Božji jer bez njih ne bi bilo današnjeg slavlja.

Cjelokupno slavlje na Visovcu uveličao je pjesmom Zbor bogoslova pod ravnanjem fra Frane Bosnića.

Fra Mate Gverić, visovački gvardijan, česti-tao je novacima na započetom putu kao i njiho-vim obiteljima i odgojiteljima. Zahvalio je svi-ma koji su sudjelovali u pripremi ovoga slavlja i pozvao sve na okrepu i osvježenje.

IMOTSKI: PREDSTAVLJANJE KNJIGE O FRA BRUNU PEZI Na prvu godišnjicu smrti pokojnog člana

Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Bruna Peze u Franjevačkom samostanu sv. Franje u Imotskom održano je u srijedu, 13. srpnja 2016., predstavljanje knjige o pokojniku pod naslovom „Fratar sa srcem. Fra Bruno Pezo – lik, djelo, sjećanja“.

Prije predstavljanja knjige u crkvi sv. Franje o. provincijal fra Joško Kodžoman slavio je sve-tu misu za pokojnog fra Bruna. U koncelebraciji su bili imotski gvardijan fra Kristian Stipano-vić, urednik knjige fra Petar Lubina te još 13 svećenika. Misu je pjevanjem uzveličao veliki župni zbor pod ravnanjem s. Sofije Vuković i Anđelka Nikolića.

Prigodnu je propovijed o. Provincijal zapo-čeo pitajući se činimo li izdavanjem spomenice o fra Brunu nepravdu drugim fratrima koji su umrli prije njega, a imali isto tako bogat i ispu-

njen redovnički (i svećenički) život. Naša na-mjera, pojasnio je, nije bila nikoga uvrijediti niti omalovažiti, odnosno nanijeti nekakvu neprav-du u ljudskim očima, nego smo ovom spomen-knjigom htjeli odati ljudsko priznanje i zahval-nost pokojnom fra Brunu koji je iznenadno i, po našem ljudskom sudu, prerano otišao od nas. Jedan je od razloga izdavanja knjige i osobnost našeg pokojnog brata koji je bio samozatajan i skroman čovjek. Povezujući fra Bruna s Asirci-ma o kojima govori prvo misno čitanje, fra Još-ko je rekao da je fra Bruno bio prava suprotnost njima: oni su se uzoholili zbog dara Božjega, a fra Bruno je cijeli svoj život ostao skroman i jednostavan čovjek, svjestan da je sve dobro u njegovu životu dar Božji. O. Provincijal ista-knuo je također vrijednost fra Brunova rada na širenju ispravnog vjerničkog pogleda na ulogu Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja.



Nakon svete mise u samostanskoj je dvorani upriličeno predstavljanje već spomenute knji-ge o fra Brunu. Na početku predstavljanja sve je prisutne pozdravio o. Provincijal, a zatim je predao riječ uredniku knjige fra Petru Lubini. Fra Petar je upoznao prisutne sa strukturom i sadržajem knjige. Istaknuo je na početku da spomenica o fra Brunu nije savršena knjiga jer nije moguće u tako kratkom vremenu nakon po-kojnikove smrti načiniti cjelovito djelo o njego-vu životu i radu. No, unatoč tome, knjiga dobro predstavlja lik i djelo pokojnog fra Bruna jer nam je u njoj opisan njegov životni put od rod-nog Prološca do imotskog samostana u kojem je proveo zadnje razdoblje života.

Na kraju predstavljanja nazočnima se obratio i gvardijan fra Kristian, zahvalivši svima koji su doprinijeli organiziranju predstavljanja knjige, osobito o. Provincijalu i fra Petru.

Na predstavljanju su članovi obitelji pok. fra Bruna, župljani iz Imotskog i Prološca, ravna-telj Franjevačke gimnazije fra Josip Grbavac, ravnatelj i prefekt Sjemeništa fra Ivan Udovi-

čić, profesor na Gimnaziji fra Nedjeljko Jukić, franjevci imotskoga samostanskog okružja i fra Kruno Bekavac, član samostana Gospe od Zdravlja u Splitu i fra Marko Babić iz splitsko-ga samostana na Trsteniku.

Knjigu je uredio fra Petar Lubina, urednik lista „Marija“, a članovi uredničkog vijeća bili su fra Nedjeljko Jukić, fra Frano Doljanin, fra Vinko Gudelj, fra Ante Branko Periša, Dinko Aračić i fra Petar Lubina.

U prvom dijelu knjige fra Petar Lubina opi-suje fra Brunov život i djelo, a u drugom sjeća-nja na fra Brunu pišu: Mara Pezo, Ivan Stojić, fra Stanko Radić, fra Duško Botica, fra Ivan Jukić, fra Jakov Udovičić, fra Josip Bebić, fra Bože Lovrić, Dinko Aračić, fra Marko Babić, Simona Atlaga Ivanišević, Mislav Cvitković, Darijo Marković, fra Ante Branko Periša, don Mario Zelanović, Dragica Zeljko.

U trećem dijelu knjige oproštajni su govori od fra Bruna u prigodi pogreba u Imotskom 15. srpnja 2015.



SPLIT: PROSLAVLJENA 50. OBLJETNICA SVEĆENIŠTVA U zajedništvu sa trojicom svećenika jubila-

raca provincijal fra Joško Kodžoman predslavio je u četvrtak, 14. srpnja 2016., u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu euharistijsko slavlje povodom 50. obljetnice svećeničkog ređenja. Jubilej 50. obljetnice svećeničkog ređenja pod motom „Mi-lošću sam Božjom ono što jesam“ (1Kor 15,10) ove godine proslavili su fra Berislav Nikić, fra Vinko Prlić i fra Pavao Vučković koje je mons. Frane Franić, nadbiskup i metropolita splitsko-makarski, zaredio za svećenike 14. srpnja 1966. u Makarskoj.

U koncelebraciji, osim slavljenika, sudjelo-valo je još 12 svećenika-franjevaca, a na slavlju su bili također i članovi obitelji zlatomisnika. Pjevanje je predvodio Mješoviti zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem mo fra Stipice Grga-ta, a za orguljama je svirala s. Zorislava Radić. Slavlju su se kasnije pridružili i drugi franjevci.

„Svečanom pjesmom ‘Hvali Gospodina’ Zbor Gospe od Zdravlja uveo nas večeras u ovu svečanost proslave 50. obljetnice svećeničkog ređenja koju slave fra Berislav Nikić, fra Pavao Vučković i fra Vinko Prlić“, rekao je na počet-ku gvardijan samostana Gospe od Zdravlja fra Jakov Begonja, i izrazio čast što zlatomisnici slave ovaj veliki jubilej pod okriljem Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom.

„U ime braće svećenika i svih vas vjerni-ka čestitam zlatomisnicima njihov veliki jubi-lej, jubilej služenja Crkvi, Franjevačkom redu i Provinciji“, rekao je o. Provincijal uvodeći u slavlje te nastavio kako je ovo zahvalno slavlje za sve njihove životne trenutke kao i za tragove koji su ostavili u svom životu na različitim po-ljima rada.

„Večeras smo, u predvečerje blagdana Pre-svetog Otkupitelja – zaštitnika Provincije, oku-pljeni kako bismo izrekli i otpjevali pjesmu radosti i zahvalnosti Bogu, za živote i tolika de-setljeća vjernog služenja trojice naših fratara“, rekao je o. Provincijal, i zatim nastavio kako su „naši zlatomisnici pet desetljeća svoga života posvetili Bogu, Crkvi, Franjevačkom redu… U vremenu u kojem čovjek sve češće pokazuje znakove svoje ljudske nestalnosti i nesposob-nosti da se odupre sebičnim zahtjevima svoje ljudske prirode, obilježavanje pol stoljetne vjer-nosti i ustrajnosti na životnom putu, vrijedno je svakog divljenja. Bez obzira u kojem svojstvu čovjek slavio i zahvaljivao za godine i desetlje-ća vjernosti i ustrajnosti u svom životu, kao sve-ćenik, kao supružnik, kao odan prijatelj, radnik, stvaratelj, pisac, graditelj, liječnik, glazbenik… u svim slučajevima, čovjek svjesno naglašava pozitivnu stranu života, koji nije samo radost i



veselje, a sve one grublje i negativnije vidove osobne i zajedničke povijesti želi gurnuti u dru-gi plan i umanjiti im značenje u sveukupnom vrednovanju svoga života i postojanja. Zahval-nost je, doista, jedna od temeljenih odlika ljud-skosti. Nitko ne može biti zahvalan samom sebi, zahvalnost je uvijek u relaciji prema drugom biću, bilo Bogu, bilo čovjeku, reče sveti Toma Akvinski. Stoga smo se i mi kao zajednica oku-pili kako bismo, u zajedništvu s našim zlatomi-snicima, zahvalili Bogu, na daru njihovog du-govječnog života i vjernog vršenja svećeničke i redovničke službe“.

U nastavku propovijedi o. Provincijal je ista-kao da „iako su naši zlatomisnici ređeni davne 1966. godine u Makarskoj, ipak su za mjesto za-jedničkog obilježavanja svog zlatnog svećenič-kog jubileja izabrali crkvu i samostan Gospe od Zdravlja. S razlogom, jer ovo je posebno mje-sto u našoj Provinciji, ne samo jer je tu sjedište Uprave Provincije, već više zbog sveukupnog značenja i djelovanja franjevaca u ovom gradu, na pastoralnom, duhovnom, kulturnom i hu-manitarno-karitativnom polju. Na svim tim po-dručjima ljudske djelatnosti iskazali su se i naši večerašnji slavljenici. Daleko od svakog poku-šaja pojedinačnog nabrajanja svega što su naši zlatomisnici postigli kroz desetljeća svoje sve-ćeničke i redovničke službe, što bi mi u ovom trenutku bilo i nemoguće, vrijedno se je, ipak,

letimično osvrnuti na najvažnija njihova posti-gnuća“. Potom je o. Provincijal naglasio njihove muke i napore koje su podnijeli nastojeći podi-gnuti materijalne objekte ali i posvećujući svoje živote narodu Božjem kojemu su nastojali biti izvor snage i trajni podsjetnik Božje nazočnosti na zemlji slaveći svete sakramente. Slavljenici su ulagali svoj trud „u poučavanju naroda Bož-jeg u vjeri katoličkoj, u širenju i vrednovanju kršćanske kulture, boljem upoznavanju vlastite vjerske i nacionalne baštine“. Potom je o. Pro-vincijal naglasio njihov humanitarni rad čemu daju svjedočanstva i mnogih vjernika.

„Vi ste, dragi slavljenici, upoznavši ljubav već od svojih roditelja, prigrlili one pozitiv-ne vrijednosti koje su vas nosile kroz život, i omogućile vam da ostanete do kraja postojani u drami vjernosti Bogu i čovjeku“, rekao je o. Provincijal i nadodao kako je ovo „velik dan, ne samo za našu braću slavljenike, već i za čitavu našu Provinciju, koju su naši slavljeni-ci, zadužili svojim marljivim i vjernim radom u Domovini i inozemstvu, gdje su već, voljom provincijskih Uprava i nedokučivom provid-nošću Božjom dospijevali“. (…) pri završetku propovijedi o. Provincijal je naglasio kako se „zbog tih silnih djela ljubavi i milosrđa želi u ovom trenutku kroz molitvu i s osjećajem naj-dublje zahvalnosti sjetiti svih vaših preminulih roditelja, koji su vas donijeli na svijet i koji su



vas odgojili u kršćanskoj vjeri i s rodoljubnim osjećajima. Neka im uskrsli Krist bude utjeha i nagrada“.

O. Provincijal je zahvalio slavljenicima jer su svima omogućili da budu dionici njihovog slavlja, njihove radosti i ponosa, te nastavio kako „svoj svećenički jubilej na ovom mjestu, ne slavite samo iz običaja, već sa sviješću, po-trebom i sigurnim znanjem, da bez milosti Bož-je, koju vam je isprosila majka Marija, vaš sve-ćeničko-redovnički život ne bi bio ni upola tako sretan, ispunjen i plodan. Svima, koji su vam svojim savjetima i primjerima, pomogli da u kušnjama života ne klonete duhom, još jednom veliko hvala. Po vama su obogatili Provinciju, ojačali Crkvu i zadužili Narod“. O. Provincijal je spomenuo i njihovoga preminulog kolegu fra Anđelka Validžića. O. Provincijal je na kra-ju propovijedi zaželio da „ovaj dan i proslava bude poticaj i nadahnuće i svoj našoj mladoj braći da svoj život predaju u Njegove ruke“ i završio molitvom „otvori nam, Gospodine, svi-ma oči pameti, srca i duše, da Ti u ovom sveča-nom trenutku svi možemo pravo zahvaljivati i da neustrašivo idemo putem obraćenja i milosti Božje“.

Nakon popričesne molitve gvardijan fra Ja-kov Begonja pročitao je čestitku koju je ovom prigodom uputio mons. MARIN BARIŠIĆ, nadbiskup splitsko-makarski. O. Nadbiskup je napisao:

„Poštovani zlatomisniciFra Berislav NikićFra Vinko PrlićFra Pavao VučkovićDragi oci franjevci, zlatomisnici!U izvanrednoj Godini jubileja milosrđa Bož-

jega slavite svoj zlatni jubilej, 50 godina sve-ćeništva, vjernih poslužitelja Božjeg milosrđa, vjernosti Bogu, Crkvi i svom hrvatskom narodu.

Na vaše redovničko i svećeničko djelovanje s pravom može biti ponosna naša Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Splitsko-ma-karska nadbiskupija i tolike druge sredine u ko-jima ste, u svježini karizme svetog oca Franje, svjedočili Radosnu vijest spasenja. Velikim di-jelom vaš zlatni svećenički jubilej bio je zahva-

ćen teškim vremenima bezbožnog komunizma. Ali zahvaljujući milosti Božjoj i čvrstoj vjeri naroda Božjega, ostali ste Kristovi i Franjini. Puk Božji među kojim, i za kojega ste živjeli, u vama je prepoznavao vjerne svjedoke Krista raspetoga i uskrsloga.

Dragi jubilarci, dobar dio svoga zlatnog jubi-leja darovali ste svojoj Crkvi u Splitsko-makar-skoj nadbiskupiji. U ime pokojnih nadbiskupa Frane, koji vas je zaredio, nadbiskupa Ante i u svoje osobno ime, čestitam i zahvaljujem na za-uzetom i predanom radu na slavu Boga, dobro-bit Crkve i domovine Hrvatske.

Poštovani fra Berislave, fra Vinko i fra Pavle, neka milosrdni i veliki Svećenik nagradi vašu vjernost, blagoslovi i prati sve dane vašega života, te uz nove zemaljske jubileje On vam bude životna nagrada konačnog jubileja punine života!

Na mnogaja ljeta!Sretno i blagoslovljeno,+ Marin BarišićNadbiskup splitsko-makarski Fra ANDRIJA NIKIĆ, član Hercegovačke

franjevačke provincije Uznesenja BDM, obratio se slavljenicima i sudionicima ovim riječima:

„Mnogopoštovani o. Provincijale!Dragi zlatomisnici!Poštovano braćo i rodbino!Dobro došli na zlatomisničko slavlje naših

svečara: fra Berislava Nikića, fra Vinka Prlića i fra Pavla Vučkovića.

Otac provincijal je u svojoj propovjedi lijepo predstavio naše sretne zlatomisnike. Hvala mu na toplim riječima! Dirnut rečenim, kao mla-đi rođak fra Berislava Nikića, imam i ja želju prigodnom govoru dodati nekoliko posebnosti iz njegova života. Rođen je 1959. u Ružićima. Još kao dječak saznao je za ubojstvo župnika fra Zdenka Zupca. velikog broja naših fratara, 130 župljana te preko 17 000 katolika iz cije-le Hercegovine. Doživio je zatvaranje ružićkog župnička fra Čede Škrobe, drastične presude devedeset dvojici preživjelih hercegovačkih



franjevaca i uglednih katolika. Stasanje u ko-munističkom društvu koje je uime bratstva i jedinstva socijalizma, tolerancije i slobode, ubi-jalo hrvatske uglednike, bacalo u jame i tjeralo strah u kosti svakom neistomišljeniku.

I te nevine žrtve zalijevale su sjeme njegova poziva Božjem miru i pravdi, poziva ispravnog služenja Bogu i čovjeku, svećeničkog poziva. Sjeme je proklijalo, raslo i u fra Berislavovoj duši izraslo u jako i nepokolebljivo stablo staro pedeset godina. Pedeset godina Berislavova mi-sništva evo je danas okrunjeno i krunom Božje slave.

Jedna latinska izreka kaže: Preko trnja do zvijezda. Da, danas se valja sjetiti fra Berislava trnja. Kao mladi svećenik je na Čvrljevu isku-sio susret s komunističkim kazamatom i lažnim optužbama. Nevin, kao i mnogi fratri i katolici, sljedbenici Isusa Krista, ubrojen je medu zlo-čince. Progon, uhićenje, ispiranje mozga, du-ševnu i tjelesnu patnju fra Berislav je prihvatio kao trofej koji ga prati i potiče na život drag Bogu i čovjeku.

Težnja za dostojanstvom svakog čovjeka, kao i san o mogućnosti stvaranja slobodne Re-publike Hrvatske, učinili su da se potpuno preda radu za njezinu slobodu i priznanje. Za svoga gotovo tridesetogodišnjega pastoralnog djelo-vanja u Njemačkoj, uz kratki predah, učinio je puno dobra kako hrvatskim braniteljima i pu-čanstvu u Lijepoj našoj, tako i vjernicima u Nje-mačkoj. Naš zlatomisnik fra Berislav. svojom je svećeničkom i samaritanskom službom bio i ostao sluga Kristov katoličkom puku u Hrvat-skoj i u Njemačkoj.

Ne treba zaboraviti ni na drugu dvojicu slav-ljenika. Valja nam zapamtiti kako su još prije 50 godina, samim svojim svećeničkim ređenjem fra Berislav Nikić, fra Vinko Prlić i fra Pavao Vučković, naoružani Božjom milošću, pobije-dili komunistički sustav i napade na Katoličku crkvu.

Hvala i čestitke fra Berislavu, fra Vinku i fra Pavlu za sve što su učinili za Katoličku crvku, franjevački red i hrvatski narod. Trebalo je do-živjeli dob zlatnoga misnika. Trebalo je izdržati u kušnjama i ostali vjeran Bogu, narodu i sebi.

Hvala ti, fra Berislave, što si bio milosrdni Samaritanac na cestama kojima su prolazile ra-njene duše. Hvala ti što si bio milostivi Sama-ritanac svim Hrvatima u tuđini u borbi za kruh svagdašnji. Hvala Ti, rođače, što si bio Samari-tanac u Franjevačkom samostanu u Zaostrogu i Hrvatskim katoličkima misijama u Njemačkoj. Spašavajući druge nisi izgubio samog sebe, nisi ležao na putu. Ostao si postojan, uporan i milo-srdan. Danas, kad započinješ svoje zlatomisnič-ke dane, Isus ti ne prestaje govoriti: Fra Berisla-ve, Idi, ali i dalje čini tako”. Dragi fra Berislave,

Ti nam vijek živi i radostan ostaniDijamantni misu i k narodu poslani.Bog nam te poživio.“ Zlatomisnicima je čestitku uputio i AN-

ĐELKO MIJATOVIĆ ovim riječima:„Zlatomisnicima fra Vinku Prliću, fra Pavlu

Vučkoviću i fra Berislavu Nikiću: služili ste Bogu i Crkvi. Na ponos ste Redu, rodu i narodu za koje ste se žrtvovali“.

Uoči blagoslova, provincijal fra Joško Kodžoman udijelio je zlatomisnicima zahvalni-cu prigodom 50. obljetnice svećeničkog ređenja za „predani rad u franjevačkom bratstvu i sve-ćeničkoj službi“.

Slavlje je završilo zajedničkim fotografira-njem i domjenkom u samostanskoj dvorani.

Spjevao i uz gusle otpjevao FRA STIPI-CA GRGAT u prigodi Zlatne mise fra Be-rislava Nikića, fra Vinka Prlića i fra Pavla Vučkovića (Split, 14. 7. 2016.)

NA ILJEDU I DEVETSTOTINE,A TRIDESET DEVETE GODINE,POSRID MISTA DIČNOGA RUŽIĆA,SLAVNOG RODA PLEMENA NIKIĆA.

OTAC PAVA, A I MAJKA SLAVKADAŠE NA SVIT SVOGA SINA BRANKA,NA TO IME LIPOGA KRSTIŠE,RADOST OCA I MATERE BIŠE.



RASTE DJEČAK, NIŠTA GA NE MUČI,DOBAR NAUK S OCEM, MAJKOMUČI,IZ DOTRINE SVAKU KRIPOST PIJE,U POŠTENJU, TU MU RAVNA NIJE.

POSLUŠAJTE VELIKIH ČUDESA,ŠTO ĆE SADA PASTI IZ NEBESA:SVETO ZVANJE U MALOM SE RODI,U SAMOSTAN NJEGA OTAC VODI.

NEĆE BRANKO ČUVAT STARE KULE,VEĆ ON ŽELIU FRATARSKE SKULE.MALO VRIME POSTOJALO BIŠE,RODITELJI S NJIM SE RAZDILIŠE.

HERCEGOVAC OD RANIH GODINAPOĐE U SINJ, OVO JE ISTINA,HOĆE SLIDIT ŽIVOT SVETOG FRANES REDOVNICIM SRID CETINE RAVNE.

PRVE ŠKOLE DOBRO ZAVRŠIO,NA VISOVAC TER SE ZAPUTIO,ON OD BRANKA FRA BERISLAV POSTA,I TU POBRE GODINICU OSTA.

U MAKARSKOJ ŽIVOT NASTAVIOI TU SE JE LIPO UPUTIO,DOBRO UČI, A I DOBRO SLUŠA,ZANOSA MU PUNA MLADA DUŠA.

KAD JE SVE TO MAJKA MU VIDILARONEĆ SUZEVAKOGOVORILA:„AKO TI JE TEŠKO, MILI SINE,POĐI KUĆI PUT HERCEGOVINE.“

ALI ĆAĆA NA NOGE SE SKOČIPA NA ŽENU ISKOLAČI OČI:„ŠUTI, ŽENO, NEKA MALI IĐESLUŽIT BOGU I BLIŽNJEMU, VIĐE“!

ZAREDI SE BERE SVEĆENIKOMSVOJOJ KUĆI PONOSOM I DIKOM;UPRAVA GA U ČVRLJEVO DADE,TU PROVEDE GODINICE MLADE.

ZATIM ODE U NJEMAČKU POBREI TU STEČE SVE NAVIKE DOBRE;OD MÜNCHENA PA DO WUPPERTALAI OD KÖLNA SVE DO RÜSSELSHEIMA.

SVUGDI TRČI EVANĐELJE NOSII SVAKOMU VRIMENU PRKOSI;HARAN FRATAR NA BOŽIJOJ NJIVI,SVAK GA HVALI I SVAK MU SE DIVI.

VATA VEZE KOD UGLEDNIH LJUDI,PRIJATELJA IMA BERE SVUGDI,OD HÖFFNERA SLAVNOG KARDINALA,DO LEHMANNA I KOHLA KANCELARA.

SVAK M’OTVARA I SRCE I VRATA,SIROTINJI VRIDI BERE ZLATA;PIŠE KNJIGE, PODIŽE VRTIĆE,EVO, BRALE, SVAKE DOBRE SRIĆE.

I STARAČKE DOMOVE ON GRADI,ZA BLIŽNJEGA NEUMORNO RADI;SVAKOME JE DOBRO UČINIO,BLAGOSLOV MU SAV OD BOGA BIO.

DANAS S NJIME U BIJELU GRADULIPO SLAVE SVOJU MISU MLADU,DVA JUNAKA, DVA ORLA KRSTAŠA,VINKO I PAVA, LIPA DIKA NAŠA.

JEDAN DOĐE S PLEMENA PRLIĆA,A DRUGI JE SLAVNIH VUČKOVIĆA.OBOJICA HRABRO VOJEVALISVE ZA CRKVU I PROVINCIJU DALI.



KAMO IH JE ZAJEDNICA SLALA:U GRADOVE, A I MISTA MALA,GRADILI SU CRKVE I OLTARE,ČUVAJUĆI TAKO NAŠE STARE.

NE ŽALEĆI NI ZNOJA NI TRUDA,NE PLAŠEĆ SE NI LJUDSKOGA SUDA,POŠTENO SU U SVOM ZVANJU STALI,ZA BOGA SU SRCEM IZGARALI.

SVOJ TROJICI I SLAVA I DIKA,ZA SVE DANE ŽIVOTNOGA VIKA.DAJ IM, BOŽE, JOŠ OVAKI SLAVLJA,LIPI DANA I SRIĆE I ZDRAVLJA.

Kratki životopisiFra Berislav Nikić rođen je 12. studenoga

1939. u Ružiću (Grude). U Sinju je pohađao Fra-njevačku klasičnu gimnaziju (1956. – 1962.), a u Makarskoj je studirao na Franjevačkoj visokoj bogosloviji (1962. – 1968.). U novicijat je stu-pio 24. kolovoza 1958. na Visovcu, a svečane zavjete je položio 8. prosinca 1964. godine. Za svećenika je zaređen 14. srpnja 1966. u Makar-skoj. Mladu misu proslavio je 31. srpnja 1966. u Ružićima (Hercegovina).

Pastoralnu službu vršio je slijedećim župama i misijama: župni vikar u Drnišu (1967. – 1970.), župnik u Kadinoj Glavici (1969. – 1970.), žu-pnik u Čvrljevu (1970. – 1972.), dušobrižnik u Münchenu (1972. – 1973.), voditelj misije Tra-urent (1973. – 1975.), voditelj misije Wuppertal (1975. – 1982.), voditelj misije Bonn (1982. – 1991.), gvardijan i župnik u Zaostrogu (1991. – 1994.), župnik u župi Bast-Baška Voda (1994. – 2000.), voditelj misije Rüsselsheim (2000. – 2013.). Kratko vrijeme bio je u samostanu St. Gabriel u Münchenu, a zatim je od 2014. u sa-mostanu Gospe od Zdravlja u Splitu.

Fra Vinko Prlić rođen je 22. srpnja 1940. u Sovićima (Gorica). U Sinju i Zagrebu poha-đao je Franjevačku klasičnu gimnaziju (1955.

– 1960.), a u Makarskoj je studirao na Franje-vačkoj visokoj bogosloviji (1962. – 1967.). U novicijat je stupio 7. srpnja 1957. na Visovcu, a svečane zavjete je položio 8. prosinca 1963. go-dine. Za svećenika je zaređen 14. srpnja 1966. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je 24. srpnja 1966. u Gorici (Hercegovina).

Službe u Provinciji: župni vikar u Metkoviću (1967. – 1973.), prefekt u Sinju (1973. – 1977.), župnik u župi Miljevci (1977. – 1982.), župnik u Prološcu (1982. – 1991.), gvardijan, župnik i dekan u Imotskom (1991. – 1997.), župnik u Zmijavcima (1997. – 2006.), privremeni upra-vitelj župe Runovići (2005.). Sada vrši službu župnika u Staševici od 2006. i službu dekana od 2015. godine.

Fra Pavao Vučković rođen je 21. kolovoza 1940. u Maljkovu (Potravlje). U Makarskoj, Si-nju i Zagrebu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju (1951. – 1960.), a u Makarskoj je studirao na Franjevačkoj visokoj bogosloviji (1962. – 1967.). U novicijat je stupio 7. srpnja 1957. na Visovcu, a svečane zavjete je položio 8. prosinca 1963. godine. Za svećenika je zare-đen 14. srpnja 1966. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je 24. srpnja 1966. u Maljkovu.

Službe u Provinciji: župni vikar u Drni-šu (1967. – 1969.), župnik u Kadinoj Glavici (1969.), podmagistar bogoslova u Sinju (1969. – 1970.), tajnik i vozač o. Provincijala (1970. – 1971.), župnik u Brštanovu (1971. – 1973.), župnik u Vrlici (1973. – 1976.), definitor i eko-nom Provincije (1976. – 1979.), župnik u Oto-ku (1979. – 1988.), gvardijan u Zagrebu (1988. – 1997.), župnik u Zagrebu (1988. – 1991.), župnik in solidum u Zagrebu (1991. – 1997.), župni vikar u Kninu (1997. – 1999.), župnik u Vrpolju (1999. – 2003.), gvardijan i župni vi-kar u Imotskom (2003. – 2006.), župnik i sa-mostanski vikar u Splitu (2006. – 2009.), župni vikar u Sinju (2010. – 2016.). Sada vrši službu ispovjednika u samostanu Čudotvorne Gospe Sinjske.



PROSLAVLJENA 300. OBLJETNICA DOLASKA FRATARA U OMIŠ Prigodom 300. obljetnice dolaska fratara u

Omiš procesiju i euharistijsko slavlje na blagdan Gospe Karmelske u subotu, 16. srpnja 2016., predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman, a u koncelebraciji su bili omiški gvardijan fra Filip Budić, bivši omiški gvardijani fra Šimun Čugura i fra Marijo Jurišić te drugi svećenici. U slavlju su sudjelovali vjernici Grada Omiša i okolice među kojima su bili gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić, predsjednik Vijeća grada Omiša kao i drugi predstavnici civilne vlasti u Omišu, dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, saborski zastupnik Goran Marić i drugi uzvanici.

Uoči procesije i euharistijskog slavlja pro-vincijal fra Joško Kodžoman blagoslovio je za-stavu Gospe Karmelske, misnice, kalež, ciborij i misal. Nakon što je o. Provincijal pokadio Gos-pin lik i započeo litanije, formirana je procesija. Na čelu procesije bili su ministranti, zatim su bili vjernici koji su nosili barjake i Gospin kip, vjernici u narodnim nošnjama, svećenici, uzva-nici i puk Božji. Za vrijeme procesije litanije je pjevao o. Provincijal. Pjevanje za vrijeme euha-ristijskog slavlja predvodio je samostanski zbor

potpomognuti klapom Salona iz Solina i kla-pom Baska iz Baške Vode. Zborom je dirigirao Jure Šaban. Animator liturgijskog slavlja bio je don Emanuel Petrov, župnik Prika.

Na završetku slavlja gvardijan fra Filip Budić darovao je provincijalu fra Jošku dvije umjetničke slike, a potom su pročitane ili izre-čene čestitke prigodom 300. obljetnice dolaska fratara u Omiš. Čestitku mons. Marina Barišića, nadbiskupa splitsko-makarskog, pročitao je don Emanuel Petrov. Gradonačelnik Grada Omiša prof. dr. sc. Ivan Kovačić održao je prigodni govor i gvardijanu fra Filipu Budiću uročio pri-godne darove. (Propovijed i govore u cijelosti možete pročitati u daljnjem tekstu).

Gvardijan fra Filip Budić na početku zahval-nog govora naglasio je kako je ovo „veliki doga-đaj za naš samostan, za našu Provinciju, za našu Nadbiskupiju, za naš Grad i za našu Županiju“. U nastavku je gvardijan fra Filip zahvalio svim institucijama, crkvenim, gradskim i državnim, kao i svim pojedincima koji su uložili mnogo truda i doprinijeli proslavi 300. obljetnice dola-ska fratara u Omiš. Popis svih institucija i poje-dinaca bio je uistinu velik što je pokazalo veliku



suradnju samostana sa svima. Završavajući svoj zahvalni govor i znajući da mu je ovo i opro-štaj nakon desetogodišnjeg djelovanja u omiš-kom samostanu gvardijan fra Filip Budić jedva je izrekao ove riječi „još jednom hvala svima i neka vas dragi Bog i Gospa Karmelska prate i čuvaju u vašem životu. Bog vas blagoslovio! Hvala vam na svemu!“ Nakon tih završnih riječi u crkvi je odjeknuo gromoglasni pljesak.

Uoči blagoslova provincijal fra Joško Kodžoman uputio je nekoliko prigodnih riječi, a zatim je bilo otkrivanje spomen ploče koja je postavljena na samostan. Spomen ploču otkrili su gvardijan fra Filip, gradonačelnik Ivan Ko-vačić i dožupan Luka Brčić, a blagoslovio pro-vincijal fra Joško Kodžoman. Kod otkrivanja spomenploče klapa Baska ispjevala je hrvat-sku himnu „Lijepa naša“ i pjesmu ‘Na omiškoj stini’, a Ruža Jolić, jedina hrvatska guslarica, ispjevala je spjev o 300. godina fratara u Omišu. Za sve vjernike bio je pripremljen domjenak u samostanskom klaustru.

Prigodom 300. obljetnice u izdanju Franje-vačkog samostana Omiš tiskan je vodič pod naslovom „Franjevački samostan Omiš“ na 80 stranica. Vodič je podijeljen u šest poglavlja: 1) Omiš otvara vrata, 2) Petnaestorica prognanih,

3) Novčić za crikvu, 4) Samostansko kulturno blago, 5) Duhovna oaza mira i 6) Trista godina od dolaska fratara u Omiš.

Propovijed provincijalafra Joška KodžomanaU ljudskim životima postoje posebne prigo-

de kada se sa zahvalnošću prisjećamo prošlosti, slavimo sadašnjost, te se pripremamo za buduć-nost. Te posebne ljudske prigode slavimo kao rođendane, kao imendane, ali i kao značajne obljetnice, odnosno, jubileje.

U ovom našem drevnom franjevačkom sa-mostanu u Omišu kod Skalica, koji je posvećen Gospi od Karmela, ovom prigodom, uz blagdan naše nebeske zaštitnice, slavimo i 300. obljetni-cu doseljenja franjevaca u Omiš. Kao i u mno-gim drugim životnim prigodama i ovom smo se prilikom potrudili kako bismo uz ovo središnje euharistijsko misno slavlje našem obilježavanju 300. jubileja, dali još veći značaj i potpuniji sa-držaj, u obliku dodatnih duhovnih, kulturnih i materijalnih ostvarenja. Zahvalni smo svi skupa Bogu, što je upravo nas zapala ta čast da mo-žemo obilježiti ovaj značajni jubilej i na taj se način prisjetiti tolikih značajnih ljudi, njihovih djela – postignuća, i sveukupnog povijesnog



stvarateljskog konteksta, koji nas je doveo do današnjeg svečanog trenutka. Naša nastojanja i nemaju drugi cilj već, s čeznutljivim pogledom u prošlost, reći svima hvala. Najprije zahva-ljujemo Trojedinom Bogu na snazi vjere i na-dahnuću, kojim je pratio sve naše franjevce a s njima i lokalni narod u njihovim nastojanjima da se othrvaju svim navalama i prijetnjama od strane poznatih i nepoznatih povijesnih ugroza.

Kao provincijalu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, koja je jučer proslavila svoga naslovnika i nebeskog zaštitnika, čast mi je što danas mogu, pred Bogom i ljudima, svim tim zaslužnim pojedincima, reći hvala. Hvala svim čuvarima i graditeljima ovog svetog mje-sta, braći gvardijanima, svećenicima, časnim sestrama, muževima i ženama ponosnog grada Omiša i njegove okolice, koji su svojim samo-prijegornim radom djelovali i djeluju na slavu Božju i za dobrobit ljudi, posebno onih najpo-trebnijih. Hvala živima i pokojnima, hvala svi-ma koji su ovaj samostan kroz njegovu tri sto-ljetnu povijest ovjekovječili i obogatili svojim riječima i djelima, svojim duhovim i kulturnim postignućima. Svako naše vjerničko i ljudsko

slavlje, pa tako i ovo današnje, trebalo bi postati i otvoreni poziv da se i mi, kao djeca svoga vre-mena, na primjeru naših starih nadahnjujemo u sadašnjosti i budućnosti.

Dopustite mi da vas, braćo i sestre, letimič-nim pregledom povijesti ovog samostana upo-znam s osnovnim činjenicama, koje su utkane u ovaj naš 300.-ti jubilej.

Pred turskom silom franjevci su 1715. godi-ne napustili samostan na otočiću u Prološkom blatu i, nakon kraćeg boravka u Dobrču kod Piska, smjestili su se u Omišu izvan grada kod crkvice Gospe od Karmela, kod Skalica. Na ka-pitulu u Našicama 1716. godine prava starog samostana u Prološcu prešla su na novo bora-vište franjevaca u Omišu, tako da je ono odmah od početka bilo samostan. Iste godine počela se graditi samostanska zgrada koja je završena 1718. godine.

Kasnije je proširivana i uređivana. Godine 1902. samostan je potpuno obnovljen i dobio je današnji oblik. Zanimljivo je da je pri obnovi samostana zatražena pripomoć države u iznosu od 8 000 kruna. Država je pripomogla s tek 500 forinti. Franjevci se međutim nisu dali obeshra-



briti. Podigli su 3. studenog 1908. „na izvjesno vrijeme“ zajam od 10 000 kruna od udovice Marte Kadić uz 5% kamata. Prodana je jedna zemlja u Podbablju za 1600 kruna, jedna u Du-ćama za 350 kruna i još jedna u Zakučcu. Od župnika franjevaca i dijecezanskih svećenika skupljeno je 2769 kruna. Obnova samostana je ukupno koštala 20 497 kruna. Preciznu eviden-ciju o svemu vodio je fra Marko Ivandić.

Uz samostan je, na temeljima starije trošne i malene crkvene zgrade, izgrađena nova crkva Gospe od Karmela. Zidanje današnje crkve za-počelo je 1741. godine. Gradnja je sporo napre-dovala, dovršena je tek 1770. godine. U crkvi su 1792. postavljene orgulje majstora Gaetana Moscatellia. Temeljita obnova te novosagra-đene crkve izvršena je 1907. – 1909. Pobočni mramorni oltar s malim gotičkim kipom iz 15. st. Gospe od Karmela, djelo je altariste Zeffi-rina Grassia. Nasuprot Gospinu oltaru je oltar s kipom sv. Paškala. U crkvi se posebno štuju sv. Franjo i sv. Ante, koji imaju svoje oltare, a uz njih i Gospe Lurdska i Fatimska, koje su izložene u pobočnim nišama (Usp. Shematizam FPPO, str. 151-152, 2007. Split; Zbornik „Ka-čić“ god. XVII, str. 217., 1985. Split).

Franjevci su omiškog samostana bili najpo-znatiji zbog gostinjca što su ga držali, a bio je u posebnoj zgradi blizu samostana.

U njemu su primali putnike i siromahe, da-vali im konačište i hranu. U samostanu postoji knjižnica i samostanski arhiv te bogati fond mu-zikalija, ali i umjetničkih baroknih slika, drago-cjenosti te nešto baroknoga drvenog namješta-ja. Kako bi se što bolje sačuvala i prezentirala kulturna baština, u samostanu je uređen i mali muzej.

Od godine 1978. u samostanu i crkvi po-mažu i Školske sestre franjevke Krista Kralja provincije Presv. Srca Isusova (Split), kojima ovom prigodom želim odati posebno priznanje za njihov požrtvovni višedesetljetni rad u i oko samostana, na korist nas fratara ali i svih ljudi dobre volje.

Čini se da su franjevci, slijedom povijesnih istraživanja, u ovu svoju novu postojbinu doš-li upravo na poziv domaćeg stanovništva, koje im je u svojoj velikodušnosti, stavilo na raspo-laganje crkvicu, u kojoj se od davnine častila

Gospa od Karmela. Pretpostavljam da su fra-njevci po dolasku dobili i određeno zemljište, čime je stvorena osnovna za podizanje duhov-nog centra i izgradnju najnužnije infrastruktu-re. Franjevci od samog početka, predvođeni fra Stjepanom Vrljićem, u čiju je čast postavljena i brončana skulptura pred samostanom, nisu mirovali. Odmah su se dali na posao, nastoje-ći uhvatiti ili povratiti nasilno prekinuti ritam njihovog redovničkog života i poslanja, razvi-jajući aktivnosti duhovnog života, njegujući pobožnosti, posebno prema Gospi od Karmela, sv. Anti i sv. Franji, brinući se za siromašne i potrebne, uza sve aktivnosti na planu odgoja i obrazovanja, te posebno kulturnog uzdizanja lokalne sredine. I danas se može reći, da je kroz duga stoljeća prošlosti sve što je na ovim pro-storima bilo na akademskoj razini dolazilo, ne-rijetko, upravo iz franjevačkog pera. Grad Omiš sigurno ne bi bio isti sa svojim samostanom i bez njega. Samostan s manifestacijom svoga franjevačkog duha, koji se, povijesno gledajući, na različite načine iskazivao, jest stvarno blago grada Omiša, omiškog priobalja, ali i zabrđa, ponosne Poljičke republike.

Hrvatski su franjevci uvijek bili usko pove-zani sa svojim narodom /iz naroda za narod/ . Oni su svom narodu u nekim najodlučnijim tre-nutcima njegove povijesti, bili i otac i majka. Narod to dugo vremena nije zaboravljao, reko bih sve do trenutka kada su se i na ove prostore počele naseljavati i ukorjenjivati unitarističke, prosvjetiteljske, i druge navodno naprednjačke ideje s kojima su pridošle i sumnje u vrijednosti i dobre namjere franjevaca a i crkve katoličke u cjelini. Upravo zbog stoljetne dobre suradnje i povjerenja ovdašnjih ljudi u franjevce, mno-gi ljudi iz naroda znali su činiti fratrima uslu-ge zbog čega su ih ovi proglašavali subraćom „confratres Provinciae“.

Značajno je spomenuti da je prvi subrat naše provincije od njezinog službenog utemeljenja god. 1735. bio upravo Omišanin, Toma Deško-vić Furioz, plemić i glavni nadzornik tvrđave Zadvarje. Dotični je zbog osobitih zasluga i do-bročinstava u korist sinjskih franjevaca, već na prvoj službenoj sjednici novoosnovane Provin-cije 23. lipnja 1735. imenovan subratom sinj-skog samostana. Drago mi je da i danas postoje ljudi koji nisu izgubili povjerenje u franjevce i



njihov rad, te su spremni pomoći i poduprijeti projekte i inicijative samostana i svih ljudi koji su uz njega vezani ili ovise o njegovoj pomoći.

U vremenu, kao što je ovo naše, kada se svi trudimo naglašavati, naše tradicijske vrijedno-sti, našu bogatu i autohtonu kulturnu baštinu, koju nerijetko reprezentiraju i udomljuju upravo naši samostani, želio bih naglasiti da samostan nije samo kulturno - povijesna znamenitost, koja kao takva obogaćuje sveukupnu kulturnu baštinu lokane sredine, već je on prvenstveno mjesto čiju svetost trebamo čuvati, jer baš sa-mostan predstavlja ishodište naših narodnih, duhovnih, kulturnih i humanih vrijednosti, na koje danas možemo biti ponosni i kojih se nipo-što ne bismo smjeli odricati.

Nadam se da grad Omiš i nadalje želi živjeti u sjeni svoga samostana, čuvajući njegovu po-sebnost.

Samostan, kao mjesto molitve i duhovnog sabiranja, želi i danas, baš kao i kroz protekla tri stoljeća, biti mjesto susreta s Bogom, mjesto molitve i prošnje, mjesto zahvaljivanja, mjesto utjehe, pomoći i snage. Samostan želi opleme-njivati pustinju svijeta, želi ostati trajni znak Božje prisutnosti u svijetu, želi širiti mir i dobro među ljude i liječiti rane nanesene mržnjom, se-bičnošću, zavišću…

Neka nas, naša nebeska zaštitnica, Gospa od Karmela sve skupa nadahnjuje za dobra djela i svima isprosi milosti, koje na njezin blagdan i uz njezin zagovor, od Boga tražimo. Amen!

******Čestitka mons. Marina Barišića,nadbiskupa splitsko-makarskog

Poštovani oci franjevci!Dijeleći sudbinu svoga naroda, franjevci su

pred turskom opasnošću iz Prološkog Blata došli u Omiš i 1716. godine na Skalicama po-stavili temelj današnjeg samostana. Srdačno do-čekani i primljeni od Omišana, svojom prisut-nošću, kroz sada već 300 godina, obogaćivali su duhovni i kulturni život ovoga grada. Današ-nja generacija franjevaca i Omišana, ponosna na tristoljetnu povijest suživota, rado se sjeća i slavi svoj značajni jubilej. S osjećajem zahval-nosti, pridružujem se slavlju i od srca čestitam

jubilej ocu Provincijalu, gvardijanu, braći u sa-mostanu i svim Omišanima, ovaj događaj koji je istovremeno jubilej i naše Splitsko-makarske nadbiskupije.

Sretno i blagoslovljeno, na nova i mnoga ljeta!Živjeli!

+ Marin BarišićNadbiskup splitsko-makarski

******

Govor gradonačelnika Grada Omišaprof. dr. sc. Ivana Kovačića

Mnogopoštovani Oče provincijale fra Joško,cijenjeni gvardijane fra Filipe,poštovani Franjevci,dragi vjernici, zadovoljstvo mi je sve vas srdačno pozdra-

viti u prigodi proslave tristote obljetnice dola-ska fratara iz Prološkog blata u Omiš i blagdana Gospe od Karmela.

Franjevački samostan Gospe od Karmela u Omišu nastao je u teškim trenucima straha i be-znađa, bijegom imotskih fratara pred turskom silom iz Prološkog blata u Omiš, a gvardijan fra Stjepan Vrlić koji je doveo fratre u Omiš u svo-joj je kronici zapisao da su ih vlasti i građani Omiša srdačno primili te su fratri ova 3 stoljeća živjeli sa svojim narodom ovdje u Omišu i osta-li s njim kroz sve bure i oluje do danas, služeći velikim trudom i ljubavlju u kršćanskoj pobož-nosti.

Dragi omiški Franjevci, čestitam vam ovaj značajni jubilej i blagdan Gospe Karmelske!

Hvala vam što ste svih ovih 300 godina bili naši duhovni pastiri, izvršavajući svoje poslanje u kršćanskoj punini, posebice skrbeći o potre-bitima.

Nadamo se da je Nagrada Grada koju je Gradsko vijeće Grada Omiša ove godine dodi-jelilo Samostanu u znak zahvalnosti, simbolič-ni doprinos obilježavanju ovog značajnog ju-bileja.

Ali danas se, dragi sugrađani opraštamo i od



gvardijana našeg samostana, našeg fra Filipa koji odlazi u novu službu u Sinj.

U ovoj svečanoj prigodi, zahvaljujemo mu na 10 godina službe u našem Franjevačkom samostanu. Svojim nesebičnim i samozatajnim zalaganjem fra Filip je ove godine dobio i Pla-ketu Grada Omiša, a povodom desete obljetnice vršenja službe u samostanu o kojem je marljivo, predano i odgovorno vodio posebnu brigu te za njegovo pastoralno, svećeničko, društveno i hu-manitarno djelovanje kojim je poticao i mnogo-brojne vjernike.

Uvijek vedar i veseo, možemo reći da je naš fra Filip čovjek iz naroda za narod, a to smo u ovih deset godina osjetili i doživjeli svi mi koji ga poznajemo. Posebno mu je uvijek na srcu bila ona duhovna strana čovjeka,

odanost Bogu i svakom bratu čovjeku. Bio nam je duhovna i moralna potpora. Uvijek je imao vremena za sve naše probleme, učeći nas kako imati vjeru u Boga u svim životnim okol-nostima.

Ovom prigodom zahvaljujemo mu za sve

dobro koje je za naš grad i nas vjernike kroz proteklih deset godina učinio i želimo mu Bož-ji blagoslov u novoj službi u Sinju s nadom da će ga narod cetinske krajine prihvatiti otvorena srca i duše jer fra Filip to i zaslužuje.

Fra Filipe, želimo Vam obilje zadovoljstva u novoj službi u koju odlazite, ali se nadamo da nećete zaboraviti ni nas jer Omiš nije daleko. Nadamo se da ćete Omiš imati u lijepim sjeća-njima, a ako je i bilo nečega lošega, nadamo se da ćete nam to oprostiti i da ćete sve što je bilo loše zaboraviti.

Uvijek ćete nam biti dragi gost.U znak sjećanja na godine provedene u Omi-

šu darujemo Vam sliku prepoznatljivog motiva našega grada i nadamo se kako će ona krasiti vaš novi životni prostor i kako ćete se svakoga dana pri pogledu na nju sjetiti svih nas.

Još jedanput Vam iskreno hvala na svemu i blagoslovljeno vam u Sinju! Neka Vam Vaš novi početak bude radostan, kao što je radosno bilo i naše druženje s Vama!

NOVACI POSJETILI KIJEVO NA BLAGDAN GOSPE KARMELSKE Novaci su tjedan dana nakon oblačenja na

kratko „napustili“ Visovac i sudjelovali u pro-slavi blagdana Gospe Karmelske, suzaštitnice župe sv. Mihovila u župi Kijevo u subotu, 16. srpnja 2016. godine. Slavlje je započelo proce-sijom u kojoj su djevojke obučene u narodne nošnje nosile Gospin kip. Euharistijsko slav-lje je predvodio župnik Čiste Velike fra Petar Teskera, a koncelebrirali su meštar novaka fra Jure Šimunović, župnik Vrlike fra Jakov Dže-vrnja, župnik Vrpolja fra Ante Čavka i župnik Bilica fra Tomislav Brekalo.

Fra Petar je, navodeći nekoliko primjera iz života blažene Djevice Marije, pozvao vjernike

da slijede njezin primjer i da ustraju na putu ko-jim su se zaputili njihovi preci.

Pjevanje je predvodio kninski župnik i gvar-dijan fra Marko Duran, a čitanja i molitvu vjer-nika navijestili su franjevački novaci.

Na kraju slavlja fra Marko Duran je u ime župnika fra Ivana Buljevića i u svoje ime svima čestitao blagdan Gospe od Karmela i zahvalio svima koji su sudjelovali na slavlju.

Po običaju iza euharistijskog slavlje ispred crkve je održano kolo koje organizira KUD Di-nara.

RUNOVIĆI: PROSLAVA GOSPE OD KARMELA Ovogodišnja proslava svetkovine Gospe od

Karmela, zaštitnice župe Runovići u Godini mi-losrđa Božjega bila je pod motom „Marija je u svom srcu čuvala božansko milosrđe u savrše-nom skladu sa svojim sinom Isusom“ (LM br. 24).

Svetkovini Gospe od Karmela prethodila je trodnevna priprava: 19 sati sv. misa i propovi-jed, prije sv. mise molitva krunice i mogućnost za sakrament ispovijedi.

Prvi dan trodnevnice u srijedu 13. srpnja sv. misu slavio je i propovijedao fra Ivan Vuletić,



student crkvene povijesti u Rimu. U propovi-jedi, pošavši od riječi iz evanđelja, „Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“ (Mt 11, 25), fra Ivan je istaknuo kako naše kršćan-sko življenje i djelovanje treba biti nadahnu-to riječju Kristovom i nošeno ljubavlju prema Gospodinu Bogu i našim bližnjima, a u tome nam je primjer Djevica Marija. Zbog ovakvih ljudi kojima su objavljenje tajne kraljevstva ne-beskoga Isus slavi Oca.

Drugi dan trodnevnice u četvrtak 14. srpnja sv. misu slavio je i propovijedao fra Frano Laco, župnik Zmijavaca. „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti… Uzmite jaram moj na sebe, učite od mene…“ (Mt 11, 28 – 30), glasile su riječi iz evanđelja. Isus nas poziva umorne da dođemo k njemu i da se s njim susrećemo u sakramentima, osobito u sakramentu pomirenja i euharistije, rekao je Fra Frano. Nijedan jaram nije sladak i nijedno breme nije lako. No, s Isusom je moguće nositi jaram i breme jer On nam daje jaram i breme onolike kolike možemo nositi, čija mjera odgo-vara svakome od nas.

Na treći dan trodnevnice u petak 15. srpnja u župi se slavi Godišnjica posvete župe crkve koju je posvetio splitski biskup Filip Franjo Na-kić 1899. godine. U 18 sati bila je ispovijed za župljane pred svetkovinu Zaštitnice župe, a is-povijedali su: fra Frano Laco, fra Vinko Gudelj, fra Denis Šimunović, fra Rafael Begić, fra Ivan Vuletić, fra Marko Babić i fra Nedjeljko Jukić.

Sv. misu u 19 sati slavio je propovijedao fra Ivan Vuletić, a suslavili su župnik fra Mladen Prolić, fra Nedjeljko Jukić i fra Marko Babić. Fra Ivan je u propovijedi rekao kako je župna crkva u jednoj župi sveto mjesto koje je Gos-podin Bog htio za sebe. Krist očekuje od nas da tog mjesta držimo kao do svetinje, da ono zaista bude sveto i čisto što je želio da bude i s Hramom u Jeruzalemu. Preko sv. mise pjevao je mješoviti župni zbor.

Na svetkovinu Gospe od Karmela sv. misu u 8 sati slavio je i propovijedao župnik fra Mla-den. U propovijedi je rekao kako je Isus htio da njegovi vjernici na svom životnom putu njego-vu majku Mariju imaju za svoju majku. Preko

sv. mise za orguljama bila je s. Ana Jukić, a u pjevanju joj je pomagala s. Mirna Puljiz. Prije sv. mise vjernike su ispovijedali fra Frano Laco i fra Nedjeljko Jukić.

U 10:30 sati procesiju i središnju sv. misu na prostoru „Crkvine“ pored župne crkve predvo-dio je i propovijedao fra Zoran Kutleša, samo-stanski i župni vikar u Imotskom, a susalvili su župnik fra Mladen, fra Nedjeljko Čarapić, fra Denis Šimunović, fra Vinko Gudelj, fra Zoran Jonjić, fra Ante Vuk Buljan te runovićki fratri – fra Marko Babić, fra Nedjeljko Jukić i fra Mar-ko Bitanga. U slavlju sv. mise uz ministrante posluživali su i franjevački bogoslovi, fra Jerko Kolovrat i fra Dejan Međugorac. Kip Gospe od Karmela u procesiji nosili su Ante Puljić, Mate Lešina, Zvonimir Lubina i Josip Beževan.

Prevoditelj misnog slavlja fra Zoran je u propovijedi rekao kako u podijeljenom društvu naše vjerničko zajedništvo s Gospodinom Bo-gom, s Kristom i Djevicom Marijom dolazi do izražaja u slavlju sv. mise. Danas je u ljudima sve manje mjesta za Gospodina Boga, a Djevica Marija nosila je Gospodina Boga u svom srcu te je mogla iskusiti Božje milosrđe. Stoga je i na-zivamo Majkom milosrđa. U Godini milosrđa Božjega pozvani smo, ne samo iskusiti milosr-đe Božje, nego i biti milosrdni prema drugima. Marijini blagdani uvijek su prilika da u životu stanemo i promislimo o sebi. Pozvao je vjernike da slušaju riječ Božju te da u svom srcu nađu mjesta za Gospodina Boga. Još je fra Zoran ista-knuo kako je demografska slika u hrvatskom društvu zabrinjavajuća. Rekao je vjernicima da je naša budućnost jedino moguća s Gospodi-nom Bogom. Preko sv. mise pjevao je mješoviti župni zbor pod pratnjom Marije Biočić. Prije sv. mise vjernike su ispovijedali fra Frano Laco, fra Jakov Udovičić i fra Vinko Gudelj.

Večernju sv. misu u 19 sati slavio je i pro-povijedao fra Kristijan Stipanović, gvardijan, župnik i dekan u Imotskom. U propovijedi, re-kavši kako je Marija pamtila događaje u svom srcu (usp. Lk 2, 51), istaknuo je vjernicima da svetkovinu Gospe od Karmela te druge svetko-vine i blagdane trebamo bi pamtiti po onome što je Bogu ugodno i drago. Takav bi primjer trebali pokazati djeci i mladima, a ne negativan primjer



svađe u obitelji i zanemarivanja duhovnoga. I ove se godine na svetkovinu Gospe od Karmela na sv. misama okupio veliki broj Runovićana, domaćih i pridošlih širom Lijepe Naše, Zmijav-čana te hodočasnika iz susjednih župa.

Dan Općine Runovići proslavljen je 15. srp-nja u petak. U 11 sati na novom groblju Sv.

Mihovila kod središnjeg križa načelnik Općine Josip Lešina, predsjednik općinskog vijeća Bor-ko Babić te župan splitsko – dalmatinski Zlatko Ževrnja, u nazočnosti općinskih uzvanika, po-ložili su vijenac i upalili svijeće, a župnik fra Mladen izmolio je molitvu za pok. hrvatske bra-nitelje. Zatim je bila svečana sjednica.

SINJ: FRA ANTE BEŠLIĆ PROSLAVIO MLADU MISUMladomisnik fra Ante Bešlić u nedjelju, 24.

srpnja 2016. godine, u Župi i crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske proslavio je mladu misu pod motom; „K tebi Gospodine uzdižem dušu svo-ju (Ps 25, 1)“. Na slavlju se okupilo mnoštvo vjernika iz Sinja, Potravlja i Omiških Poljica otkud potječe fra Antina majka. Mladomisnika su pratili kum fra Stipe Šušnjara, župni vikar u Župi Gospe Sinjske i duhovnik u Sjemeništu u Sinju, i propovjednik fra Bože Vuleta, duhovnik franjevačkih bogoslova u klerikatu O. Ante Antić u Splitu. U slavlju je sudjelovao i fra Joško Kodžoman, provincijal franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja u Splitu, gvardi-jan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sin-jske fra Petar Klapež, sinjski župnik fra Perica Maslać, sedmorica ovogodišnjih mladomisni-ka i još 22-ica svećenika. Među uzvanicima nazočila je sinjska gradonačelnica Kristina Križanac, župan Zlatko Ževrnja i njegov zam-jenik Luka Brčić. Slavlje mlade mise poseb-no je uveličao Mješoviti zbor Župe i Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske pod vodstvom mo. fra Jure Župića i s. Jelene Mijić.

Na početku misnog slavlja ispred ol-tara, mladomisnikovi roditelji Filip i Jasna, blagoslovili su svoga sina mladomisnika. Potom su uslijedili pozdravni govori. Mladomisnika su

pozdravili rodica Lucija Pavić i kum fra Stipe Šušnjara koji je kazao: „Dragi fra Ante! Prije mjesec dana, na dan Državnosti, primio si sakra-ment Sv. reda. Svaki sakramenat Sv. reda pose-ban je Božji dar Crkvi, znak Božje ljubavi prema nama, dar koji nas ispunja radošću. U znak zah-valnosti Bogu na ovom velikom daru, ti i tvoji roditelji, pozvali ste nas da budemo sudionici tvoga mladomisničkog slavlja. Pozdravljam vas dragi roditelji našeg mladomisnika, Jasna i Fil-ipe. Pred nekoliko trenutaka podijelili ste sinu roditeljski blagoslov, da ga prati na životnom putu, svjesni da od danas ne pripada samo vama nego i svima onima koji mu budu povjereni u njegovoj svećeničkoj službi. U ovom času kad imate osjećaj da vas vaš sin napušta podsjetio bih vas na starozavjetnog patrijarha Abrahama. U onom času kada nije uskratio Bogu prikaza-ti svoga sina jedinca spoznao je da mu je Izak najveći Božji dar i blagoslov. Nadam se i vje-rujem da ćete i vi imati isto iskustvo...Dragi fra Ante, biti svećenik znači, posvetiti svoj život Bogu i ljudima. Tvoja je zadaća svjedočiti i naviještati Radosnu vijest Evanđelja. Prikaži ovu Sv. misu u znak zahvalnosti Bogu: za dar života, za dar Svetog reda; za roditelje: oca Filipa i majku Jasnu, koji su bdjeli i neće pr-estati bdjeti nad tobom, za tvoju mnogobrojnu



rodbinu, od Poljica do Potravlja, za prijatelje i sve, žive i pokojne, koji su te pratili svojim molitvama i strepnjama. Dragi fra Ante, na tvom svećeničkom putu nisi sam. S tobom su tvoji roditelji, rodbina i prijatelji. S tobom smo svi mi, Crkva koje te prati svojim molitvama. Nadasve, s tobom je naša nebeska zaštitnica Čudotvorna Gospa Sinjska. Sa željom da osjetiš radost svećeničkog poziva i poslanja pozivam te da pristupiš oltaru Gospodnjem i slaviš ovu sv. Misu.“

Nakon pozdravnih riječi mladomisnik je započeo euharistijsko slavlje. U misi su min-istrirali fra Antine kolege bogoslovi iz Za-greba. Prvo čitanje pročitala je Danijela Kovačević, pripjevni psalam pjevali su Ivan i Ivo Kovačević a drugo čitanje čitala je Anita Šimleša. Evanđelje je navijestio fra Dujo Jukić, ovogodišnji mladomisnik. Molitvu vjernika predmolili su Toni Mastelić i Mate Mioč.

Mladomisnikov propovijednik fra Bože Vule-ta u propovijedi je istakao važnost svećenikovog oćinstva: „Sv. Toma je rekao: Budući da je Bog naš Otac, dugujemo mu četiri stvari: poštivanje, oponašanje, poslušnost i strpljivost. Poslušno oponašanje susrećemo još kod starozavjet-noga Abrahama. Poslušan Bogu bio je spre-man žrtvovati Izaka — sina jedinca! Abraham također oponaša Božju dobrotu moleći Boga da poštedi žitelji Sodome i Gomore. Filip i Jasna, mladomisnikovi roditelji. pred oltarom su blagoslovili sina jedinca, svoga Antu. Dopustili su mu da bude Božji Izak — jedinorođenac za žrtvu! Tko Bogu daje sve — „jedinca“, dobiva sve: „veliko potomstvo“ „kao zvijezde na nebu“. U tom oponašanju Oca, svećenik postaje „otac”, „otac mnogih naroda”. „Otac fra Ante“ zaređen je, kako se to kaže, na naslov Provincije Presvetoga Otkupitelja. Ali svećeničko očinstvo nesvedivo je na jednu „provinciju“, nesvedivo je na jedan narod, makar to bio hrvatski narod. Svećenik ne može biti svećenik - otac „svoje obitelji“, svoga (hrvatskoga) naroda“, svoje pro-vincije“, „svoje Crkve“, pa makar cijeli život djelovao u tim granicama (Božje očinstvo prel-azi sve granice). On je izabran i poslan da bude „otac mnogih naroda“, svih naroda, svih ljudi. Abrahamu Bog reče: „Iziđi iz doma oca svoga,

iziđi iz zemlje naroda svoga“. A Isus kaže: Onaj tko sluša riječ Božju oni mi je otac i majka, brat i sestra“! U Božjem očinstvu svećenik otkriva puni smisao ljudskoga očinstva: požrtvovnost, autoritet, otvornost, ljubav, opraštanje, praved-nost, dobrotu, milosrđe. Zato „oče (fra) Ante“, nemoj nikomu braniti da te zove „ocem. Brat već jesi — „fra”. Mlad si, nemaš djece, ali to nije važno. Kad bi branio, možda bi time poka-zivao da se nesvjesno opireš da budeš znak ono-ga što svi po Božjem očinstvu dugujemo Bogu: poštivanje, oponašanje, polsušnost i strpljivost. Ne opiri se da budeš znak njegove dobrote, milosrđa, autoriteta, beskrajne ljubavi“, nagla-sio je fra Bože Vuleta.

Po završetku misnog slavlja riječi pozdra-va mladomisniku i njegovoj obitelji uputio je provincijal fra Joško Kodžoman. Fra Anti je zaželio puno uspjeha u pastoralnom radu među vjernicima Župe Gospe od Zdravlja u Splitu gdje će vršiti svoju prvu službu kao župni vikar. Riječi zahvale uputio je i novi sinjski župnik fra Perica Maslać zaželivši mladomisniku da uvijek bude na ponos svo-joj obitelji, Crkvi, Provinciji i hrvatskom narodu. Nakon pozdravnih riječi ispjevana je hrvatska himna.

Na kraju slavlja mladomisnički blagoslov udijelila su šestorica ovogodišnjih mladomisni-ka. Nakon svete mise slavlje je za sve uzvanike nastavljano u Dugopolju u restoranu Feniks.



INOZEMNA PASTVA

HODOČAŠĆE IZ BAD CANNSTATTA I LUDWIGSBURGA U SVETU ZEMLJU

Vjernici iz hrvatskih zajednica Bad Cann-statta i Ludwigsburga sa svojim župnicima fra Jurom Zebić i fra Antom Maleš, hodočastili su od 29. ožujka do 5. travnja 2016. u Svetu Ze-mlju, u organizaciji putničke agencije Ichtis Travel iz Splita, a voditelj hodočašća je bio fra Miro Modrić. Pridružili su se hodočasnici iz Heilbrona (3), Korntala (3) i iz Karlsruhe-a (2). Sveukupno je bio 41 hodočasnik.

Prvo hodočasničko mjesto u Svetoj Zem-lji bilo je Nazaret, a zatim Brdo preobraženje (Tabor). Drugog dana hodočastili smo u Kanu Galilejsku, gdje je devetoro bračnih parova ob-

novilo svoj sakrament vjenčanja i primili bla-goslov. Iz Kafarnauma smo išli u Betlehem, a zatim u Jeruzalem. Na hodočasničkom putu u nedjelju, 3. travnja, na Jordanu smo obnovili krsna obećanja. Završetak hodočašća bio je na Sionu.

Za vrijeme hodočašća redovito smo slavili svetu misu u svetim mjestima i molili pobož-nosti. Hodočašće u sveta mjesta probudilo je u svakom hodočasniku riječi iz Svetog pisma koje čitamo ili slušamo u crkvi i na taj način smo uspjeli bolje predočiti događaje iz Isusova živo-ta. Zahvalni smo Bogu na ovoj velikoj milosti!

KELKHEIM-OFFENBACH: HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU „Milosrdni poput Oca“ bilo je geslo hodo-

čašća u Svetu zemlju 120 hodočasnika, koje su organizirali Hrvatske katoličke župe Kelkheim i Offenbach u suradnji sa agencijom Ichtys travel iz Splita, od 28. ožujka do 4. travnja, a stručno su ga vodili dr. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu i predstavnica Ichtys travela, Nataša Bulić.

Hodočašće je počelo u Nazaretu posjetom bazilici Navještenja, gdje su vjernici slavili sve-tu misu i zadržali se u molitvi, a nakon toga po-sjetili su crkvu sv. Josipa. U dvorištu bazilike,

uz mnoge druge nalaze se mozaici hrvatskoga nacionalnoga svetišta Marije Bistrice i mozaik Gospe Kondžilske. Nakon toga, hodočašće na-stavljeno je u Kanu Galilejsku, u kojoj su bračni parovi obnovili svoja bračna obećanja. Idućeg dana, 30. 3., hodočasnici započeli su svoj dan s posjetom brdu blaženstava, gdje se je slavi-la sveta misa na otvorenom, koju je predvodio duhovni voditelj hodočašća, dr. fra Ante Vuč-ković u koncelebraciji s župnikom HKZ Main-Taunus/Hochtaunus fra Marinkom Vukmanom i fra Tomislavom Dukićem, župnikom HKM


inozemna pastva

Offenbach. “Isus dolazi prvi na brdo, a za njim mnoštvo”, istaknuo je fra Ante Vučković u svo-joj propovijedi. “To podučavanje traje do dana današnjega. Kad se nahranimo s vjerom onda život ima duboki smisao, jer smo tada uvijek povezani s Bogom”, rekao je. “Bog ne traži od nas, On nam se daje. On dolazi, ljubi, sebe daje i želi da živimo od njega. Bog je izvor života”, zaključio je.

Nakon posjeta Kafarnaumu, Tabgha i Gene-zaretskom jezeru, gdje su se vozili brodom, ho-dočastili su i na brdo Tabor gdje ih je dočekao i pozdravio hrvatski franjevac i gvardijan na gori Tabor, fra Bernard Barbarić. Hodočasnici su ra-zgledali crkvu Isusova preobraženja i posebno krovnu konstrukciju od slavonske hrastovine. Nadalje su posjetili Betlehem te baziliku Isu-sova rođenja i crkvu sv. Katarine Aleksandrij-ske, gdje se je slavila sveta misa. Posjetili su zatim Špilju mlijeka, potom su u Ain Karemu pohodili crkvu Marijinog pohođenja Elizabeti i crkvu Ivana Krstitelja.

Četvrti dan je bio dan posjeta kršćanskom Si-onu, dvorani Posljednje večere, crkvi Gospinog usnuća, kapeli bičevanja i kapeli osude, a po-sjetili su i židovski četvrt i Zid plaća. Peti dan, nakon što su hodočasnici obišli Gospin grob, špilju izdaje, crkve Očenaša i bazilike Isusove

smrtne tjeskobe, imali su onda prigode moliti križni put ulicama Jeruzalema kuda je Isus no-sio križ. Zahvaljujući hrvatskim franjevcima u Jeruzalemu, idućega su jutra naši hodočasnici doživjeli kako su sami rekli vrhunac hodočašća sa svetom misom na Isusovu grobu, što im je, sudeći po komentarima, bio veliki blagoslov i poseban osjećaj.

Dan Gospodnji, nedjelja obilježen je posje-tom Pastirskom polju, gdje se je slavila sveta misa. Tu su hodočasnici posjetili Crkvu anđela i poveliku špilju koja je najvjerojatnije bila na-stanjena i u Isusovo vrijeme.

Tijekom hodočašća bili su i u judejskoj pu-stinji, gdje je Isus bio kušan. Na rijeci Jordanu obnovili su krsna obećanja, a imali su i priliku okupati se i u mrtvom moru. Posjetili su i Ku-mran, gdje su pronađeni kumranski spisi. Za-dnjeg dana, prije povratka u zračnu luku u Ben Gurion u Tel Avivu, slavili su svetu misu u špilji sv. Jeronima.

Sudeći po hodočasnicima, još će se dugo vremena hraniti i u svakodnevnici s ovim isku-stvima, te će tražiti odgovore i izlaze iz teškoća, misleći na riječi i doživljaje s hodočašća u Sve-tu zemlju.


inozemna pastva

OFFENBACH: ODRŽAN 25. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL Tradicionalni 25. hrvatski folklorni festival

održan je u subotu 23. travnja u Kulturnom i sportskom centru „Martinsee“ u Heusenstammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvat-skoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na festivalu je nastupilo devetnaest fol-klornih skupina odraslih iz hrvatskih katoličkih misija (HKM), župa (HKŽ) i zajednica (HKZ) iz Njemačke.

Prije festivala slavljena je Služba riječi koju je predvodio stalni đakon u Hrvatskoj katolič-koj misiji Giessen Mato Valjan. U prigodnoj duhovnoj riječi đakon Valjan je istaknuo kako je svjetlost pojam koji se proteže kroz cijelu Bi-bliju skoro 200 puta, a i „Isus je došao na svijet kao svjetlo koje nas vodi pravim putem, da se ne spotičemo kao oni koji hodaju u tami“. „Dra-ga hrvatska mladosti, dragi njegovatelji hrvat-ske kulturne tradicije, hrvatskih nošnji, pjesme i plesa, sestre i braćo u Kristu, okupljajući se oko hrvatskih katoličkih misija koje u svom sre-dištu slave euharistiju, Kristovu gozbu ljubavi, vi ste zapravo uronjeni u Kristovo svjetlo koje vas iz vjere i slavlja liturgije obasjava. Vi ste djeca svjetla i Krist je vaš putokaz i svjetionik. Vi ste dionici najvećega svjetla, samoga Boga. Okupljajući se oko hrvatskih katoličkih misija koje u svom središtu slave euharistiju, ali njegu-ju i hrvatsku tradiciju i folklor, vi se opremate i onom drugom komplementarnom odrednicom: specifičnom, narodnosnom, zavičajnom. Želim vam da vas globalno svjetlo Isusa Krista i da-lje grije i prožima, daruje vam radost i snagu,

ali da vam i njegovanje tradicije svijetli jakom svjetlošću zavičajne laterne kako bi sačuvali i svoj ljudski i kršćanski identitet i ostali svoji u globalnom svijetu: vjernici katolici i ponosni članovi hrvatskog naroda, prijatelji svih ljudi i pronositelji Kristova svjetla - vjernici Hrvati i svjedoci vječnoga svjetla, Krista Gospodina.“ U Službi riječi pjesmom i molitvom je sudjelovala skupina mladih iz HKŽ Frankfurt i HKM Offe-nbach uz pratnju na keyboardu Ivana i Tomi-slava Orlovića, a sve pod vodstvom pastoralnog referenta u HKM Offenbach Zvonka Orlovića.

Nakon Službe riječi pozdravljena je Domo-vina himnom „Lijepa naša“ uz pratnju tambur-ške skupne „Crveno lišće“. Potom su pozdravne riječi uputili generalni konzul Generalnog kon-zulata R. Hrvatske u Frankfurtu Vladimir Duv-njak, vicekonzul Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Dragan Bagarić i gradonačelnik Heusenstamma Halil Öztas. Svi su oni izrazili radost tolikim brojem mladih na festivalu te su sudionicima poželjeli puno uspje-ha. Na festivalu su bili i slovenski istraživač Ro-man Leljak, koji je otkrio najstrašnije stratište Hrvata – Hudu jamu, i prof. dr. Josip Jurčević, član Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij te autor brojnih knjiga o hrvatskim žrtvama. Festival je uz riječ srdač-ne dobrodošlice svima okupljenima uime orga-nizatora otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na festivalu je bilo više svećenika, koji su došli u pratnji svo-


inozemna pastva

jih skupina, kao i pastoralnih suradnica i surad-nika - redovnica i laika, voditeljica i voditelja skupina, te roditelja i drugih ljubitelja hrvatske folklorne baštine. U prosudbenoj komisiji bili su ugledni istraživač hrvatskog folklora i struč-ni savjetnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu prof. Vidoslav Bagur, rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba prof. Srebrenka Šeravić i stručna vo-diteljica prema kriterijima Hrvatskoga društva folklornih voditelja i koreografa iz Zagreba Iva Cvetko.

Članovi folklornih skupina pjesmom i ple-som povele su okupljene hrvatskim krajevima u kojima se njeguje bogatstvo hrvatske tradicijske kulture.

Folklorna skupina HKŽ Frankfurt am Main izvela je pjesme i plesove Banovine - „Čijam, čijam perje“. Folklorna skupina HKM Offe-nbach am Main izvela je „Primoštensko kolo“. Folklorna skupina HKŽ Main-Taunus/Hochta-unus izvela je pjesme i plesove hrvatske Posa-vine. Folklorna skupina HKM Duisburg izvela je ličko kolo - „Aj‘ u kolo, jedno do drugoga“. Folklorna skupina HKZ Reutlingen izvela je plesove i običaje Baranje. Folklorna skupina HKZ Filderstadt izvela je pjesme i plesove Her-cegovine - „Sitan kamen do kamena“. Folklorna skupina HKM Essen izvela je pjesme i plesove hrvatske Posavine - „I ja jesam posavačko di-jete“. Folklorna skupina HKM Nürnberg izvela je pjesme i plesove Baranje. Folklorna skupi-na HKZ Esslingen izevala je pjesme i plesove Hrvata Bunjeaca - „Kolo na Dove“. Folklorna skupina HKM Gelsenkirchen izvela je plesove i pjesme Moslavine - „Igram, pjevam, do zore“. Folklorna skupina HKM Wiesbaden izvela je

pjesme i plesovi Slavonije. Folklorna skupina HKM Hannover izvela je pjesme i plesove Bilo-gore - „Ajte cure u kolo igrati“. Folklorna sku-pina HKM Wuppertal izvela je pokladni običaj iz Baranjskog Petrovog Sela - „Petaračke lipe buše“. Folklorna skupina HKŽ München izvela je pjesme i plelsove brodske Posavine - „Savo vodo, pozdravi mi dragog“. Folklorna skupina HKM Berlin izvela je pjesme i plesove Her-cegovine. Folklorna skupina HKM Darmstadt izvela je pjesme i plesove Slavonije. Folklor-na skupina HKM Mannheim-Mosbach izvela je pjesme i plesove Bilogore - „Zasp’o Janko pod jablanom“. Folklorna skupina HKZ Stutt-gart-Bad Cannstatt izvela je pjesme i plesove iz Bizovca - „Širite se, široki rukavi“ te folklorna skupina HKM Mainz pjesme i plesove Međi-murja - „Međimurska pisana nedelja“.

Na kraju je prigodnu riječ uputio delegat vlč. Komadina, koji je zahvalio svim sudionicima i okupljenima, kao i obitelji Vuko na gostoprim-stvu. Potom su članice prosudbene komisije prof. Srebrenka Šeravić i Iva Cvetko uručile zlatne medalje predstavnicima skupina. Dele-gat vlč. Komadina je članovima prosudbenog vijeća i voditeljici programa Kristini Kovačević uručio prigodni dar.

Prof. Šeravić je predala delegatu vlč. Koma-dini zahvalnicu, koju je Hrvatska matica iselje-nika uputila Hrvatskom dušobrižničkom uredu u Frankfurtu u povodu organizacije 25 hrvat-skih folklornih festivala u Njemačkoj. Nakon festivala članovi prosudbene komisije su vodi-teljima folklornih skupina osobno uputili struč-nu riječ glede nastupa njihove skupine.

U glazbenom programu nastupili su tambu-raški sastavi iz HKM i HKZ u Njemačkoj.

KELKHEIM: 25 PAROVA NA ZARUČNIČKOM TEČAJU U župi Main-Taunus/Hochtaunus, u Kelkhe-

imu, od 20. do 22. travnja, okupili su se 25 pa-rova na tečaju za ženidbu. Dvije večeri mlade je pripremao za taj važan korak u životu župnik fra Marinko Vukman. Naglasio je da se životno zajedništvo muškarca i žene u svim civilizaci-jama i religijama smatralo svetim i redovito se ta ustanova poštivala u određenim okvirama i pravnim propisama.

Čovjek osjeća naravnu obavezu odgovor-nosti i vjernosti unutar angažmana ljubavi pre-ma osobi drugog spola koliko god ta stvarnost ljudskog zajedništva predstavljala praktično i instituciju koja je među ljudima prihvaćena i poštivana, ipak je u Novom zavjetu ona dobi-la novo dostojanstvo i podignuta je čast i sve-tost sakramenta. Dalje je istaknuo specifičnost sakramenta ženidbe naglašavajući kako je že-


inozemna pastva

nidba poziv Božji, koji treba služitelje spremne usklađivati se za život u dvoje te je podsjetio na trajnost i dinamičnost ženidbe kao puta spase-nja i saveza s Bogom. Osvrnuo se i na biblijsko pojmanje ženidbe i braka te naglasio da je svaki pravi brak odraz ljubavi Boga i čovječanstva, Krista i Crkve. Zato je brak svetinja, a svetinju treba cijeniti i paziti da se ne zloupotrebi. Stoga vjernici nastoje svoju ljubav uskladiti s Božjom ljubavlju.

21. travnja mladima je održao predavanje župnik HKM Offenbach-a fra Tomislav Dukić. Druga večer u pripremi za ženidbu započela je kao i ostale večeri s čitanjem sv. pisma i moli-tvom koju je predvodio župnik HKZ Main-Ta-unus / Hochtaunus, koji je srdačno pozdravio predavača i sve nazočne zaručnike.

U svome izlaganju potakao je fra Tomislav Dukić nazočne parove, da počnu od početka s jednim pitanjem koje bi trebalo raščistiti, a to pitanje je: “Vjerujem li ja u Boga?” Tu se na-žalost često znaju uvući neke iskrivljene slike

Boga, koji jedva čeka kazniti promašaje i pro-puste. Ako to ostane slika Boga, onda će i bu-duća djeca vjerovati da je Bog takav. Ipak nitko ni u kojoj religiji nije Boga bolje opisao nego sv. Ivan u svome evanđelju kada piše, “Bog je ljubav.” Po izlagaču bi također bilo bitno razmi-sliti i o pitanjima odakle dolazim, odakle sam ili zašto sam na svijetu, jesam li samo dijete slučaja ili dijete Božje? “Nas je Bog stvorio iz ljubavi ali s jednim ciljem, da budemo sretni”, istaknuo je. “Ja ulazim u brak da budem sretan”, jer brak nije zatvor kako neki znaju govoriti. “Brak mora biti mjesto čovjekove sreće. Jed-va čekam kada ću doći kući - to je pravi brak”, rekao je fra Tomislav Dukić u svome izlaganju pred ispunjenom dvoranom u Hrvatskom cen-tru, u Kelkheimu.

Također se je dotakao važnih tema o zajed-ničkom životu, otvorenosti života i odgoju dje-ce, kako bi okupljenim parovima dočarao ljepo-tu bračnog života, koja je slika Božje ljubavi i ispunjenje ljudske čežnje za srećom.

KELKHEIM: SLAVLJE MAJČINA DANA I MISNO SLAVLJE S MLADIMA IZ MEĐUGORJA

Župa Main-Taunus/Hochtaunus organizira-la je i ove godine proslavu Majčina dana u su-botu, 30. travnja u Stadthalle u Kelkheimu. U bogatom programu u punoj dvorani sudjelovali su predškolci, zbor djece i mladih, kao i mali, srednji i veliki folkor te dječja plesna skupina župe, koja je svojom izvedbom kao i ostale ak-tivnosti oduševila okupljeni narod. Svi su oni

željeli da kroz izgovorenu riječ otpjevanu pje-smu i otplesani korak, izraze iskrenu zahvalnost tom dragom biću – majci.

Župnik fra Marinko Vukman srdačno je po-zdravio sve nazočne, čestitao majkama njihov dan te izrazio radost da su na slavlju i mladi iz Međugorja predvođeni svojim župnikom fra Marinkom Šakotom, koji je zahvalio župi i


inozemna pastva

obiteljima da su ih ugostili i primili i da mogu biti na ovom jedinstvenom slavlju. Pod vod-stvom dipl. muzikologa, prof. Davora Marko-te, mladi su u zabavnom djelu nastupili svojim izvedbama, folklornih i klapskih, narodnih i zabavnih pjesama. U drugom djelu zabavnog i plesnog slavlja nastupio je i glazbeni sastav župe “Trio Rio”. Organizirana je i bogata tom-bola a sav prihod od proslave namjenjen je za pomoć djeci u Majčinom selu u Međugorju. Ovom prigodom prikupljeno je na proslavi kao i sutradan na misnim slavljima 7000 Eura. Kroz program je uspješno vodila gđa Smiljana Vese-lić-Vučina. Svim majkama i ženama župnik fra Marinko Vukman uručio je prigodne darove iz Svete zemlje i Međugorja.

U nedjelju 1. svibnja euharistijsko slavlje u Kelkheimu predvodio je župnik župe sv. Jako-va apostola iz Međugorja fra Marinko Šakota u koncelebraciji s fra Marinkom Vukmanom. Svečanu svetu misu uljepšao je zbor mladih iz Međugorja svojim radosnim pjevanjem uz prat-nju tamburaša, koji inače često prate liturgijska slavlja i druge kulturne događaje u Međugorju. Oni su i nakon svete mise održali kratki duhov-ni koncert.

U svojoj se je propovijedi međugorski žu-pnik dotakao pitanja, zašto trebamo čuvati Ri-ječ, zašto je uopće čitati? Zašto dolazimo na eu-

haristiju? “Zašto se odlučimo u obitelji moliti, osobno, pojedinačno? Zašto Riječ čuvati? Kao da će nam je netko ukrasti”, rekao je. Razlog je kako bi ostali povezani i jedni s Isusom. Ipak postoje danas mnoga iskušenja kako je naglasio fra Marinko Šakota. “Svjesni smo da ima puno toga što nam krade vrijeme za Isusa. Čitaš Bož-ju Riječ, pomoliš se ali opet nekako osjećaš da ti netko ili nešto krade vrijeme – televizor, inter-net, mobitel i svašta nešto. To su sve dobre stva-ri, nevjerojatni izumi, ali krade mi često vrije-me za Isusa”, istaknuo je. “Krade mi vrijeme za obitelj, za molitvu, za razgovor sa prijateljima.” Ponovno je propovjednik istaknuo kako je bitna povezanost s Isusom, jer su danas razni izazovi prisutni i potrebno je imati puno mudrosti, kako se ne bi malo po malo udaljili od molitve, od Isusa.

Na kraju misnog slavlja zahvalio je fra Ma-rinko Vukman mladima i njihovome župniku na dolasku i zajedničku proslavu Majčina dana te obiteljima koji su primili mlade u svoje domo-ve. “Od sada postoji most između župe Među-gorje i župe Main-Taunus/Hochtaunus”, nagla-sio je. Također je međugorski župnik zahvalio na gostoprimstvu i lijepim trenucima, te pozvao župljane na dolazak u župu Međugorje. Među-gorski župnik predvodio je te nedjelje misna slavlja i u Bad Homburgu i u Bad Sodenu.

MÜNCHEN: 20. SUSRET MINISTRANATA Tradicional-

ni dvadeseti po redu susret hr-vatskih ministra-nata iz Bavarske održao se u su-botu, 30. travnja 2016., u glavnom bavarskom gra-du u Salesianum centru. Domaćin

ovogodišnjeg susreta bila je najveća hrvatska katolička župa u iseljeništva, HKŽ München. Kao i proteklih godina, i ove je godine susre-tu nazočio veliki broj ministranata sa svojim vjeroučiteljima i pastoralnim suradnicima iz 6 hrvatskih katoličkih župa/misija iz Bavarske.

Oko 400 ministranata je pristiglo iz Augsburga, Freisinga, Ingolstadta, Kemptena, Traunreuta i Münchena na zajednički susret ispunjen moli-tvom, pjesmom i igrom. Susretu je nazočila i grupa od 20 hrvatskih vjeroučenika iz Zagreba.

Prekrasni proljetni dan je još više uljepšao zajedničko druženje hrvatskih mališana koji su u München stigli obučeni u prepoznatljive koc-kaste dresove svojih vatrenih nogometnih ido-la. U svojoj dječjoj iskrenosti i jednostavnosti lako su se upoznavali dijeleći međusobnu lju-bav prema ministrantskom pozivu, kao i narav-no prema nogometu. Nakon međusobnog upo-znavanja uslijedilo je zajedničko euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Ante Ivan Rozić, dušobrižnik iz HKŽ München. Misnom slavlju su koncelebrirali fra Boris Čarić, voditelj HKŽ


München, fra Filip Mimica, dušobrižnik HKŽ München, fra Ivica Čugura, voditelj HKŽ Fre-ising, don Mato Križić, voditelj HKM Ingol-stadt, fra Ivan Čilić, voditelj HKM Augsburg, p. Mile Gugić, voditelj HKM Kempten i đakon Mate Kutleša iz HKŽ München.

Na početku misnog slavlja fra Boris Čarić, voditelj HKŽ München je u pozdravnom govo-ru izrazio svoju radost što je ovaj ministrantski susret privukao toliki broj hrvatskih mališa-na koji su u iseljeništvu povezani sa vjerom i tradicijom svog naroda. Fra Ante Ivan Rozić je u svojoj djeci prilagođenoj propovijedi ista-knuo kako služenje za Isusovim stolom dono-si radost, a radost ne možemo zadržati za sebe, ona se dijeli sa drugima. Za vrijeme propovi-jedi ispred oltara izišla je djevojčica Penelopa Fantulin, učenica 5. razreda katoličke osnovne škole u Šibeniku, koja se trenutno nalazi na lije-čenju u Münchenu. Penelopa je s puno nježnosti i topline u glasu pročitala svoje pismo koje je naslovila “Sv. Tarzicije ministrantima”. U svo-joj poruci ministrantima Penelopa je istaknula kako svrha ministrantskog susreta nije natjeca-nje i osvajanje pobjedničkih pozicija, već me-đusobnmo druženje i uvažavanje svake osobe, ona je istaknula poruku ljubavi i tolerancije koja bi se trebala osjetiti u odnosu jednih prema dru-gima. Jer ono što nosimo u sebi i način kako se odnosimo jedni prema drugima je puno važ-niji od svih uspjeha i pobjeda, istaknula je ova posebna djevočica koja unatoč poteškoćama u svom životu zrači pozitivnošću i unutarnjom snagom.

Posebnost i uzvišenost ovom slavlju hrvat-skih ministranata dali su dječji zbor “Hrvatski slavuji” iz HKŽ München i djeca i mladi tam-buraši pod ravnanjem sestre Nikoline Bilić. To-pli i nježni glasovi malih slavuja praćeni prekra-snim zvukovima tamburice i gitara ispunjavali su salezijansku crkvu prelijepim hrvatskim du-hovnim pjesmama. Mali hrvatski slavuji i tam-buraši su svojim vršnjacima dočarali ljepotu hrvatskih pjesama koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnima.

Nakon zajedničkog misnog slavlja uslijedio je kratki predah uz ukusna jela koje su pripre-mili vrijedni članovi župnog vijeća. Neumorni

članovi župnog vijeća i drugi aktivni članovi naše župe su neumorno dijelili jelo i piće mini-strantima i njihovim voditeljima prije izlaska na sportske terene.

Nakon ukusnog jela i osvježavajućih na-pitaka uslijedila su druženja i natjecanja na sportskom terenu i u dvoranama Salesianuma. Uz puno emocija i dječje upornosti mališani su spretno pokazivali svoja nogometna umije-ća, svoju brzinu u atletskim disciplinama, kao i vještinu u igri graničara. Glasno se navijalo i radovalo, a ponekad i tugovalo nakon izgublje-nih utakmica. Fra Ivan je s mladima predvodio natjecanja graničara i trčanje kod ministrantica, dok je fra Filip predvodio program za mlađe nogometaše i trčanje kod dječaka. Đakon Mate Kutleša je predvodio program kod starijih no-gometaša.

Kod nogometaša između 7 i 12 godina, prvo mjesto su osvojili mladi nogometaši iz Kempte-na, dok su drugo i treće mjesto podijelile dvije ekipe iz münchenske župe. U kategoriji nogo-metaša između 13 i 16. godina prvo mjesto je pripalo nogometašima iz Kemptena, drugo mje-sto je osvojila ekipe iz Augsburga, dok je treće mjesto pripalo domaćinu.

Ministrantice su se natjecali u disciplini gra-ničara, kod mlađih graničarki između 7 i 12 go-dina, prvo mjesto je pripalo ekipi iz Augsburga, drugo mjesto je pripalo Freisingu, a treće mjesto je osvojila ekipa iz Traunreuta. Kod graničarki između 13 i 16 godina prvo mjesto je pripalo In-golstadtu, drugo mjesto je pripalo domaćinima, dok je treće mjesto osvojila ekipa iz Augsburga.

U disciplini trčanje kod djevojčica prvog razreda pobjednička mjesta su pripala Brigiti Barišić, Dorotei Đurašinović i Marijani Domin-ković. Kod drugog razreda najuspješnije su bile djevojčice

Ana Marković, Anastazija Marčinković i Anđela Barišić. Najuspješnije djevojčice trećeg razreda bile su Lea Marie Babić, Matea Budi-mir i Laura Itrić. U kategoriji četvrtog razreda najbrže su bile Angela Đurašinović, Laura Kri-žan i Marija Dominković. Kod petih rareda naj-uspješnije su bile Helena Safundžić, Valentina Bakula i Ružica Matić. Najbrže ministrantice iz šestih razreda bile su Iva Velić, Josipa Marković

inozemna pastva


i Ana Dominković. Kod sedmih razreda najbrže su bile Antonela Krišto, Valeria Petrović i Niko-lina Bakula. Kod osmih razreda najuspješnije su bile Laura Tefekčić, Marina Popić i Ivona Bari-šić. Od devetog razreda pa nadalje najuspješije su bile Antonia Strinavić, Antonela Šarić i Lidi-ja Petrović.

I dječaci su pokazali svoje atletsko umieće u disciplini trčanja. Kod prvih razreda najbrži su bili Ante Vučković, Leonardo Sinčić i Valerio Šibenik. Najbrži ministranti kod drugih razreda bili su Robert Vlajić, Atonio Jurakić i David Bi-lobrk. U kategoriji trećih razreda najbrži su bili Petar Kelava, Christian Karić i Ivan Grgić. Kod četvrtaša najuspješniji su bili Luka Babić, Ma-rijan Radoš i Ante Dabić. Kod ministranata pe-

tih razreda najuspješniji su bili Šimun Beškar, Karlo Pataki, Luka Popić i Martin Babić. Kod šestih razreda najbrži su bili Josip Marčinković, Gabriel Parlov i Matej Kovačić. Kod sedamaša najbrži su bili Josip Marković i Tomo Pravdić. Kod osmaša najbrži su bili Andrej Čupić i Luka Mijić. U kategoriji devetih razreda najuspješni-ji su bili Robert Sapundžić, Leon Andrijanić i Leon Babić. Kod desetih razreda najbrži su bili Gabriel Goder, Matej Andrijanić i Daniel Jukić.

Na kraju sportskih natjecanja podijeljene su medalje i pokali najuspješnijim pojedincima i momčadima. Tako je u jednoj prijateljskoj i ve-seloj atmosferi završen još jedan susret hrvat-skih ministranata iz Bavarske.

HODOČAŠĆE HRVATA IZ ZAPADNE EUROPE U LURD Hrvati iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i

zajednica (HKZ) iz Zapadne Europe hodočastili su o Uzašašću Gospodnjem, od 5. do 7. svibnja, u marijansko svetište Lurd, u organizaciji Hr-vatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta i Hrvatske katoličke župe Frankfurt.

Svečano misno slavlje na svetkovinu Uzaša-šća u crkvi sv. Bernardice nasuprot Gospine špi-lje predvodio je dušobrižnik u HKM Frankfurt fra Ivan Čikara. Fra Ivan je u propovijedi pod-sjetio kako se nalazimo u Godini Božjeg milosr-đa. „Ovo je hodočašće poseban trenutak Božjeg milosrđa. Zastanimo i promislimo sami o sebi. Ono što je bilo, prošlo je. Ovog trenutka na ovom svetom mjestu nemojmo se opterećivati s onim što je bilo, s grijesima koje smo ispovije-dali. Ako gledamo unatrag, nazadujemo i to nije dobro. Ako smo zaokupljeni sami sa sobom, vrtimo se oko sebe. Jedini je pravi put da se u sadašnjosti ovog trenutka okrenemo prema bu-dućnosti, prema onome što Krist obećava. Valja sve ono negativno nadvladati u toj nadi da nam to bude snaga i utjeha, kako bi onda vječna nada postala stvarnost. Događaj u Lurdu izvukao nas je iz naše kaotične svakodnevice. Došli smo ovdje Majci Mariji, našoj najvećoj zagovornici dati zavjet, nešto od nje moliti za sebe i svoje zdravlje, za svoje bližnje. Često zaboravljamo Bogu zahvaliti na onome što jesmo i što imamo. Pritom gledamo što je negativno. I umjesto da

sijemo radost ljubavi iz koje smo stvoreni, mi smo tužna lica i nekad sijemo tugu. Ohrabrimo se kako ne bismo gledali samo ono prošlo, već buduće“, istaknuo je fra Ivan Čikara, zaključiv-ši kako nas Isus neprestano poziva da propovi-jedamo Evanđelje svakom stvorenju, a najbolja je propovijed ona vlastitim životom i vlastitim primjerom. „Isusovo uzašašće na Nebo nije nešto nedohvatljivo i neshvatljivo. Nebo nije neko daleko mjesto iznad zvijezda, a Lurd je mjesto gdje se spojilo Nebo sa Zemljom. Nebo je stvarnost u kojem čovjek ima mjesto u Bogu već ovdje na Zemlji. To je stvarnost utemeljena u prožimanju čovještva i božanstva u raspetom i uzvišenom Isusu Kristu. Nebo nije prostor nego Osoba u kojoj su i Bog i čovjek zauvijek jedno i nerazdvojivo.“ Na kraju je sve pozdravio žu-pnik HKŽ Frankfurt fra Željko Ćurković koji je svima zaželio blagoslovljeno vrijeme u Lurdu.

Svečano misno slavlje, u petak 6. svibnja, u bazilici sv. Krunice predvodio je delegat za hr-vatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadi-na. U propovijedi je podsjetio kako bazilika sv. Krunice ove godine slavi jubilej, 115 godina ot-kako je 1901. godine posvećena Blaženoj Dje-vici Mariji Kraljici Krunice. Istaknuo je kako je arhitekt zamislio baziliku tako da je u njoj oslikano svih petnaest otajstava sv. Krunice na petnaest oltara ili kapelica u čast petnaest otaj-stava sv. Krunice (radosnog, žalosnog i slavnog

inozemna pastva


otajstva). „Sva ta otajstva su ovdje na oltarima. Na pročelju crkve je umjetničko djelo koje pri-kazuje Gospu kako sv. Dominiku daje krunicu i tako je Krunica postala još omiljenijom, ne samo u Dominikanskom muškom i ženskom redu, već i u cijelom svijetu. Marija upravlja naše noge putem koji vodi Isusu. Marija je po-srednica spasenja. Po Mariji Isusu, znači biti dobro s Marijom, pa češ biti dobro i s Isusom. Biti jedno s Marijom i Isusom najveći je ideal koji možemo ostvariti. Posebno u ovoj Godini milosrđa molimo Gospodina da nam pomogne da i mi osjetimo milosrđe Božje u svom životu. Ovdje smo došli s različitim željama, molbama. Vjerujemo da će nas Marija čuti i uslišiti naše žarke molitve i da će ih prenijeti Isusu“, kazao je delegat vlč. Ivica Komadina, koji je potom pročitao dio propovijedi blagopokojnoga kardi-nala Franje Kuharića iz Hrvatskoga nacionalnog svetišta Marije Bistrice, u kojoj se kaže kako su svetišta lječilišta duša. Propovijed je zaključio istinom iz Hercegovine koju su djevojke preto-čile u pjesmu, a koja glasi: „Gospe moja, ja sam ovca tvoja, a ti Gospe pastirica moja.“

Misno slavlje ispred Gospine špilje predvo-dio je voditelj HKM Lausanne-Wallis u Švicar-

skoj fra Vladimir Ereš. „Kao i sv. Bernardica u ono vrijeme, tako smo i mi danas došli ovdje u Lurd tražiti suvarke da ih ponesemo svojoj kući, da ogrijemo one s kojima živimo, za sve one koji su nam se usjekli u srcu i duši. Od tih suvaraka moguće je ugrijati svoju dušu i tijelo, zagrijati za Božje i ljudske stvari. Molimo Boga da nam oprosti jer nismo uvijek u životu položi-li ispit pred Bogom. Tu je milijun suvaraka koji nas opterećuju. Lurd je mjesto da ih bacimo sa sebe. Kao da Bog i Gospa i nama danas kažu, zagrebi malo više i dublje u sebe i naći ćeš po-tom milosti Božje. Suho je oko nas u našem srcu i vjeri. Suho je oko nas u našim riječima i našem osmjehu koji je sve tanji i manji. Zagrebimo du-blje i vidjet ćemo da će kroz nas poteći potok ljubavi Božje. To je poruka Lurda svima nama. Ponesimo sa sobom taj potočić milosti Božje u našu budućnost“, istaknuo je fra Vladimir Ereš.

U koncelebraciji je tijekom misnih slavlja svakoga dana bilo više od dvadeset svećeni-ka, pristiglih s hodočasnicima iz svojih misija i zajednica. U pratnji hodočasnika bio je i veći broj pastoralnih suradnika i suradnika (redov-nica, laikinja i laika), koji djeluju u misijama i zajednicama u Zapadnoj Europi. Tijekom mi-

inozemna pastva


snih slavlja u crkvi sv. Bernardice svirao je, a pred Gospinom špiljom animirao je pjevanje pastoralni referent u HKM Offenbach Zvonko Orlović uz pomoć skupine pjevača. Tijekom misnog slavlja u bazilici sv. Krunice pjevao je uz pratnju na gitari voditelj HKM Solothurn dr. fra Šimun Šito Ćorić uz pomoć voditelja HKM Heilbronn fra Radovana Ćorića i mr. mr. Frane Vugdelije iz Švicarske.

Vjernici su tijekom hodočašća mogli su-djelovati u pobožnosti križnoga puta na brdu

Kalvarije uz svetište, molitvi i blagoslovu s Pre-svetim, ispovijedi i osobnim molitvama i zavje-tima, a mogli su posjetiti i Bernardičinu kuću i zatvor. Sudjelovali su tijekom dvije večeri i u procesiji sa svijećama tijekom koje se molio i pjevalo i na hrvatskom jeziku, a imali su prigo-du i okupati se u lurdskoj vodi. Na kraju je svi-ma na dolasku na hodočašće zahvalio fra Željko Ćurković te je sve pozvao na hodočašće i slje-deće godine o Uzašašću u Lurd.

45. HRVATSKO HODOČAŠĆE U NEVIGES Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misi-

ja (HKM) regije Sjeverna Rajna i Vestfalije i iz HKM sv. Nikole Tavelića iz Nizozemske ho-dočastili su na Duhovski ponedjeljak (blagdan Marije Majke Crkve), 16. svibnja 2016., 45. put u njemačko marijansko svetište Bezgrješ-nog Začeća Blažene Djevice Marije u Nevige-su, nedaleko Wuppertala, u organizaciji HKM Wuppertal.

Prije svečanog misnog slavlja, koje je pred-vodio vojni biskup u R. Hrvatskoj u miru mons. Juraj Jezerinac u suslavlju s voditeljem HKM Wuppertal fra Josipom Repešom i četrnaestori-

com svećenika, išlo se od sakristije kroz Mari-jinu katedralu u procesiji tijekom koje je nošen križ, stjegovi Republike Hrvatske i Svete Stoli-ce i hodočasnička zavjetna svijeća. U procesiji je bila skupina mladih u hrvatskim narodnim nošnjama. Vjernici su i ove godine u velikom broju ispunili svetište i Marijinu katedralu, a misnom slavlju pribivao je i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Düssel-dorfa Zvonko Plećaš.

Sve je na početku uime organizatora hodo-čašća pozdravio voditelj HKM Wuppertal fra Josip Repeša kazavši kako su hrvatski vjernici i

inozemna pastva


ove Svete godine došli iskati Božje milosrđe za svoje potrebe. „Preko vas pozdravljam sve vaše ukućane, starije i bolesne, sve koji nisu mogli doći, ali su prisutni preko svojih zaziva i vaših molitava.“ Potom je pozdravio predvoditelja hodočašća i euharistijskog slavlja mons. Jeze-rinca. „Oče biskupe, ova će Vam godina sigurno biti posebna: napunili ste 50 godina svećeničke službe, 25 godina biskupskog poslanja i pre-pustili vodstvo Vojne biskupije u R. Hrvatskoj Vašem nasljedniku mons. Juri Bogdanu. Neka Vam i ovaj Vaš posjet našim zajednicama u ovoj regiji bude trajni spomen i dobro nam došli!“

Potom je svima prigodnu riječ uputio i do-maćin, upravitelj svetišta fra Frank Krampf koji hodočasnicima poželio blagoslovljeno vrijeme u Nevigesu u Gospinoj blizini.

Mons. Jezerinac je u uvodnoj riječi podsje-tio kako su se toga dana u tom svetištu okupili Hrvati ne samo iz tog dijela Njemačke već i sa svim strana domovine, tako da se, kako je ka-zao, može reći, da su vjernici u svetištu i kao zastupnici naših svetišta kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.

Mons. Jezerinac je u propovijedi kazao kada su Hrvati početkom 7. stoljeća krštenjem stupi-li u krilo Katoličke Crkve, oni su tada kao pa-metan i mudar narod prihvatili Isusa Krista za svog Spasitelja i Učitelja, a Isusovu Majku za svoju majku. „Svi mi baštinimo štovanje Majke Božje od naših pradjedova. O toj ljubavi Hrva-ta i Marije govore mnogi povijesni dokumenti i spomenici. Marija se posebno štuje u hrvatskom narodu, o čemu svjedoči i današnji skup Hrva-ta, koji se okupio u ovom predivnom svetištu Majke Božje u Nevigesu“, kazao je mons. Je-zerinac podsjetivši kako su Hrvati iz tog dije-la Njemačke prvi put organizirali hodočašće i Neviges na Duhovski ponedjeljak 1971. „I tako se broj hodočasnika iz godine u godinu pove-ćavao“. Potom je istaknuo kako je Isus svojom mukom, smrću i uskrsnućem, ne samo ponovno uspostavio narušen savez između Boga i čo-vjeka, nego nam je dao svoju Majku za Majku. O tada nismo sami, s nama je i Isusova Maj-ka. Njezinu prisutnost dobro je osjetio hrvatski narod pa ju je nazvao „Najvjernijom Odvjetni-

com“ i „Dušom duše Hrvatske“ i „Majkom mi-losrđa“. „U novije vrijeme obraćali su joj se u raznim potrebama i hrvatski branitelji, poseb-no u vrijeme Domovinskog rata. Kardinal bl. Alojzije Stepinac s pravom je istaknuo: `Preko Marije dobivamo kreposti, posebno dar vjere, ufanja i ljubavi. Ništa se ne postiže bez žrtve. Nacionalna i vjerska sloboda je plaćena smrću branitelja. Isus nas je spasio vlastitim životom i zato prolivenu Kristovu krv treba cijeniti, kao i prolivenu krv hrvatskih branitelja“, istaknuo je dodavši kad su Hrvati napuštali domovinu, Cr-kva je, kao dobra majka, slala svoje svećenike kako bi našem narodu bili na duhovnu pomoć da se ne izgube u svom ljudskom i kršćanskom dostojanstvu. „Zato ste se okupljali i danas se okupljate u svojim misijama, crkvama, kako bi mogli slušati Riječ Božju i primati sakramen-te na svom materinskom jeziku. Crkva vas je ovdje prepoznala i prihvatila kao svoju braću i sestre. Stoga smo posebno zahvalno ovoj mje-snoj Crkvi. Ostanite i dalje na visini vjere koju ste ponijeli sa sobom. Njegujte molitveni život, posebno u svojim obiteljima. Bog neće dopu-stiti da narod koji moli, koji ga ljubi, da nesta-ne. Čuvajte vjeru kao luč života. Štujte Blaženu Djevicu Mariju kao Majku Crkve. Povjerite joj sebe, svoje obitelji, svoj narod i svoju dragu do-movinu. Molite za svoje svećenike, časne sestre da budu Božji, puni žara i ljubavi prema Bogu. Neka vas prati zagovor blaženoga Alojzija Ste-pinca, koji je bio ne samo veliki štovatelj Majke Božje, nego i ljubitelj svoga hrvatskog naroda. Oduprite se svemu što u vama uništava ono od čega su živjeli očevi vaši i to vam ostavili u na-slieđe kao dragocjeno blago“, poručio je mons. Jezerinac. U prikaznim darovima prineseni su hostije, vino, voda, zavjetna svijeća i cvijeće.

Na kraju je posvetnu molitvu Presvetoj Bo-gorodici sv. pape Ivana Pavla, koju je izgovorio u propovijedi 9. lipnja 2003. u Zadru za apostol-skog putovanja u Hrvatsku, predmolio fra Josip Repeša. Potom je fra Josip je zahvalio svima na hodočašću pohvalivši lijepo krscansko vladanje koja je odlika Hrvata u stranom svijetu. Zahval-nu riječ izrekao je na kraju i mons. Jezerinac. Nakon pozdrava Domovini himnom „Lijepa naša“ i završne pjesme mons. Jezerinac, sveće-nici i vjernici išli su do Gospine kapele u ka-

inozemna pastva


tedrali gdje su Gospi prinijeli zavjetnu svijeću. Misno slavlje uveličao je zbor HKM Wuppertal uz sudjelovanje okupljenih vjernika u katedrali pod ravnanjem Snježane Peulić i uz orguljsku pratnju pastoralnog suradnika u HKM Wupper-tal Marka Peulića.

Prije misnog slavlja bila je pobožnost križ-nog puta na kalvariji u svetištu. Križni put je predmolio voditelj HKM Krefeld fra Šimo Gr-gić. Na kraju križnog puta mons. Jezerinac je održao prigodni nagovor. „Kada nas Isus poziva da prihvatimo svoj križ, to znači da križ ima ot-kupiteljsku vrijednost, a to mogu shvatiti samo ljudi vjere. Živo svjedočanstvo križa i prihva-ćanja žrtve dali su hrvatski branitelji kada su

na svojim ramenima iznijeli golemi križ obrane domovine. Njihova je žrtva urodila plodom – priznanjem Hrvatske kao slobodne, samostalne i nezavisne. To je naše nacionalno uskrsnuće, koje je došlo preko patnje i trpljenja“, istaknuo je među ostalim mons. Jezerinac. Nakon križ-nog puta moljena je krunica Božanskog mi-losrđa u Marijinoj katedrali. Vjernici su imali prigodi na ispovijed, zavjete i osobne molitve. Nakon misnog slavlja bilo je vrijeme za poslije-podnevno druženje i ručak.

Mons. Jezerinac je u subotu 14. svibnja podi-jelio sakrament potvrde u HKM Essen i Düssel-dorf, a na svetkovinu Duhova u nedjelju 15. svibnja u HKM Wuppertal.

FRANKFURT: HODOČAŠĆE U MARIENTHAL Već tradicionalno svake godine, u organiza-

ciji HKŽ Frankfurt, na duhovski ponedjeljak, vjernici sa svojim svećenicima i pastoralnim suradnicima hrvatskih katoličkih zajednica rajnsko-majnskog područja hodočaste Gospi u Marienthal. Ove godine na hodočašću je sudje-lovalo oko 2000 hodočasnika.

Slavlje je započelo u 10.30 sakramentom po-kore, a u 11.15 sati bila je pobožnost križnog

puta. Euharistijsko slavlje započelo je 12 sati koju je predvodio misionar Božjeg milosrđa, fra Žarko Lučić, gvardijan splitskog kapucin-skog samostana na Pojišanu. U propovijedi je istaknuo na poseban način svetopisamske doga-đaje gdje naš Spasitelj Isus Krist iskazuje svoje milosrđe nama ljudima!

Nakon duhovne okrjepe bilo je vrijeme i za tjelesnu okrjepu. U 15 sati je počela ura kla-

inozemna pastva


njanja i molitve Pred Presvetim Oltarskim Sa-kramentom. Molitva pred Presvetim je bila na nakanu Pape. Potpuni oprost je posebnost ove godine Božjeg milosrđa, gdje se na poseban

način želi posvjestiti svakom vjerniku milosrđe koje svakodnevno primamo od vječnog, dobrog i milosrdnog Boga!

KELKHEIM: PROSLAVA TIJELOVA I DAN ŽUPE Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hoch-

taunus, sa sjedištem u Kelkheimu, proslavila je misnim slavljem u Hofheim am Taunus ispred Bergkapelle, u četvrtak 26. svibnja 2016., svet-kovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove i Dan župe. To je postalo tradicionalno slavlje te hr-vatske katoličke župe, a na misnom se slavlju na otvorenom okupio veliki broj vjernika. Misno slavlje predvodio je dušobrižnik u Hrvatskoj ka-toličkoj župi Frankfurt am Main fra Marko Do-mazet-Lošo u zajedništvu s domaćim župnikom fra Marinkom Vukmanom. Sve je na početku pozdravio fra Marinko koji je podsjetio kako su hrvatski pradjedovi pod vedrim nebom slavili i hvalili Gospodina, te kako to na takav način čini i ta hrvatska vjernička zajednica ispred Bergka-pelle u Hofheimu te tako želi produbiti, učvr-stiti i osnažiti svoju ljubav prema Isusu Kristu - Kruhu Živome, koji je darovan i koji sve poziva da budu dar jedni drugima. Sve je pozvao neka pobožno sudjeluju u slavlju kako bi krsna vje-ra, vjernost Bogu, Crkvi i Domovini i dalje bila snažna u našem životu. Misnom slavlju pribi-vao je i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Vladimir Duvnjak.

Fra Marko je u propovijedi istaknuo kako Crkva živi od euharistije. „Sve ono što nam je najvažnije dobivamo u euharistiji, a euharistija je žrtva.“ Podsjetio je na osobu Melkisedeka, koji se spominje u Bibliji samo tri puta, ali on je jako važan jer se nalazi i u prvom euharistijskom kanonu. „Melkisedek je kralj mira koji prinosi žrtvu kruha i vina, što uvelike podsjeća na Isusa Krista, koji je za nas prinio svoju žrtvu. Vjernik je onaj koji žrtvuje. U hramu se uvijek nešto pre-nosilo Bogu da bi se čovjek očistio od grijeha, da bi zahvalio Bogu i da bi ušao u zajedništvo s Bogom. Kristova žrtva nas čisti. Kad čovjek nastupa iz grijeha, on razdvaja. Krist vlada tako

da ujedinjuje, skuplja, okuplja. Ovdje smo došli sa svim strana da bi nas Bog ujedinio. Okuplja nas u jedno Kristova žrtva. Euharistijska žrtva ne ujedinjuje samo zemaljsku, već i nebesku Crkvu, Crkvu zajedništva svetih, svih onih koji su se prije nas hranili za stolom Riječi i Tijela. Krist hrani, brine se za opće dobro ljudi. U nje-govoj blizini svatko se može osjećati sigurno, slobodno i radosno“, kazao je dodavši kako nas današnji svijet pokušava pretvoriti u ljude koji se bore jedini protiv drugih. „Tragedija je ako nemamo čime Bogu uzvratiti za njegovu ljubav. Može biti različitih žrtava, ne mora biti žrtva samo materijalna. Crkva kroz cijelu vječnost živi od žrtve, euharistije. Stoga je važno živjeti od te žrtve, hraniti se, unositi je u život, tuma-čiti je drugima, te je shvaćati kao ljubav prema Bogu“, zaključio je propovjednik. Na kraju sv. mise bilo je klanjanje i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom te blagoslov vozača i automobila. Liturgijsko je pjevanje predvodila s. Magdalena Višić uz pratnju na orguljama Hr-voja Barnjaka, uz sudjelovanje okupljene vjer-ničke zajednice.

Nakon ručka u prirodi, bio je kulturno-za-bavni program. Nastupila je župna velika i sred-nja folklorna skupina, dječji zbor i plesna skupi-na. Program je vodila Smiljana Veselić-Vučina.

Prije misnog slavlja molila se krunica, a vjer-nici su mogli pristupiti i sakramentu pomirena, te su imali prigodu za osobne molitve i zavjete. Jedan broj vjernika, kao i proteklih godina, do-šao je pješice do Gospine kapele. Milodari su bili namijenjeni obnovi Bergkapelle, u kojoj se vjernici okupljaju već 350 godina, a u popod-nevnim su satima vjernici svojim darom sudje-lovali i u nabavci hrvatskih narodnih nošnji u toj župi.

inozemna pastva


LONDON: MISA ZA DOMOVINU U londonskoj Crkvi Presvetoga Srca sv.

misu za Domovinu u nedjelju, 5. lipnja 2016., predslavio je fra Ljubomir Šimunović, voditelj HKM London. Fra Ljubomir je u propovijedi između ostaloga rekao kako „Domovinu ima-mo samo jednu, jedinu. Veza sa Domovinom je neraskidiva. Obveza nam je moliti se za Do-movinu na što nas poziva sv. Pavao u Prvoj po-slanici Timoteju: Preporučujem da se obavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice za sve ljude… i one koji su na vlasti… da provodimo miran i spokojan život u svoj bogoljubnosti i ozbiljnosti. To je dobro i ugodno pred spasite-ljem našim Bogom...

Iako ima onih koji misle da je za domolju-blje dovoljno mahati zastavama, ili možda pro-testirati, kao i onih koji misle da dobro čine Domovini kada vrijeđaju, ponižavaju, omalova-žavaju jedni druge – ali za to nećemo u Bibliji naći uporište. Naprotiv, u Bibliji stoji da smo u duhovnoj borbi i da se treba moliti za svoju Do-movinu, pa i one koji su na vlasti, ne zbog ove ili one stranke, nego da mogu služiti.

Kroz svoju tešku četrnaest stoljetnu kršćan-sku povijest bili smo blagoslovljeni svetošću i svecima. Svetost Hrvatske je u našoj osobnoj svetosti. Poslanje nam je biti sol, svjetlo i kva-sac zemlje. Biblija ima lijek za svaku nevolju.

Ako otvorimo Stari Zavjet u 2. Knjizi Ljetopi-sa u sedmom poglavlju možemo naći putokaz kako se ozdravlja Domovina. Kaže Bog: I neka se narod moj ponizi i pomoli se, i potraži lice moje, i okani se zlih putova… i ja ću ga tada uslišati s neba, oprostiti ću mu grijeh i izliječiti mu zemlju…

Domovina se obnavlja poniznošću. Ulaskom u istinu. Nitko nas ne može uvesti u poniznost osim nas samih. Kada dolazimo do Božjeg Lica, primamo Duha Svetoga, snagu za promjenu.

Danas molimo da naša Domovina Hrvatska bude izliječena. Danas dajemo Bogu slavu za dvadeset pet godina Hrvatske neovisnosti. Da-nas se posebno molimo za naše branitelje, sve one mlade ljude koji su svoj život položili u te-melje naše Domovine. Vjerujemo da ta muka i žrtva nije uzaludna. Vjerujemo da će Bog bla-gosloviti i preporoditi našu Domovinu Hrvat-sku“ istaknuo je u propovijedi fra Ljubomir.

Slavlju je nazočio i hrvatski vojni izaslanik brigadir Anto Zelić, a nazočnima se poslije mise obratio hrvatski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu dr. Ivan Grdešić spomenuvši kako „Hrvatsku Domovinu zadnjih 25 godina ima-mo u okviru vlastite hrvatske države. I velika je razlika kada o svojoj Domovini kroza svoju državu možete brinuti. U proljeće 1991. hrvat-

inozemna pastva


ski građani su se odlučili za samostalnost. Na samom začetku morali smo braniti Domovinu. Nakon uspješnog završetka Domovinskog rata započinju godine oporavka, teške zbog poslje-dica rata kojeg još i danas osjećamo. Najljepša priča demokracije je nesigurnost u sigurnosti. Svaki izbori su nesigurnost, a opet proizvode sigurnost. Demokracije znaju kako će nastavi-ti. Pripadnici smo europskog svijeta. Sposobni smo mijenjati se i napredovati, živjeti u institu-cijama države koje moramo svakodnevno čuva-ti. Demokracija je svakodnevni posao svih nas. Svima vama želim zahvaliti što ste doprinijeli u tih dvadeset pet godina. Dozvolite da zahvalim

fra Ljubi kao domaćinu ove mise, kao domaći-nu ovog dijela hrvatske zajednice, kao partneru i suradniku kroz sve ovo vrijeme, kao čovjeku u kojem sam prepoznao istu misiju: pronositi riječ hrvatsku, ja kroz hrvatsku demokraciju i njezine institucije, a fra Ljubo, hrvatsku ljubav kroz Božju.“

Kao uspomenu na zajedničke londonske go-dine fra Ljubomir je veleposlaniku dr. Grdeši-ću darovao knjigu Pape Franje „Božje je ime milosrđe“, zahvalivši mu na pokazanoj ljubavi za hrvatsku katoličku zajednicu u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i osoblju veleposlanstva na do-broj suradnji.

USPJEŠNA DOBROTVORNA AKCIJA U STUTTGARTU Hrvatska katolička zajednica Stuttgart Zentrum u ovogodišnjoj korizmenoj akciji, u kojoj su sudjelovala djeca i odrasli, prikupila je 22.509, 88 eura za dva doma.Akcija je bila za dva doma: “Zlatni cekin” iz Slavonskog Broda, koji skrbi o rehabilitaciji bolesne djece iz cijele Slavonije i Bosanske Posavine te “Marija naša nada” iz Širokog Brijega, koji skrbi o djeci iz cijele Hercegovine i šire. Svaka ustanova će dobiti po 11.250 €.Ova hvale vrijedna aktivnost svake godine ujedini naše vjernike u potrebi pomaganja onih kojima je naša pomoć potrebna. Nakon sličnih korizmenih akcija proteklih godina za domove i potrebe u Bosni, Zagrebu, Dalmaciji i Vojvo-dini, zajedno s ovom akcijom, naši su vjernici samo kroz korizmene akcije pomogli potrebne s preko 100.000 €.

PRVA MISA ZA DOMOVINU U DUBLINU U dublinskoj crkvi Sv. Terezije u utorak,

21. lipnja 2016., sv. misu za Domovinu pred-slavio je fra Ljubomir Šimunović, voditelj HKM London, uz suslavlje karmelićana Fr. Christophera i Fr. Michaela, koji u svojoj crkvi i samostanskim prostorijama od srpnja prošle godine velikodušno ugošćuju okupljanja hrvat-ske katoličke zajednice u nastanku. Bilo je to

dvanaesto okupljanje uglavnom mlađih hrvat-skih vjernika kojih je oko 10 tisuća novi početak zadnjih godina pronašlo u Dublinu i okolici.

Zazvavši Božji blagoslov na Domovinu fra Ljubomir je u propovijedi govorio o Božjoj vjernosti i Zlatnom pravilu kao Isusovu GPS-u na putu života. Zboru pod vodstvom orguljaša Nikole Bezjaka pridružila se sopranistica Nela

inozemna pastva


Šarić koju je na orguljama pratio Tomislav Košta, oboje iz Zadra. Misi se pridružila i za-darska dogradonačelnica Elvira Sterle.

Nakon Mise Lijepom našom pozdravljena je Domovina, nakon čega se nazočnima obra-tio hrvatski veleposlanik u Irskoj Nj. E. Ivan Mašina istaknuvši kako se služenje Domovini čini izvrsnošću u svagdašnjim poslovima.

Druženje je nastavljeno prigodnim domjen-kom u organizaciji Hrvatskog veleposlanstva. Najavljeno je slijedeće misno okupljanje Hrvat-skih Katolika u Irskoj za utorak 5. srpnja u 18

sati u Crkvi Sv. Terezije u Dublinu. Uz pastoral-nu skrb o Hrvatima u Ujedinjenom Kraljevstvu fra Ljubomir od srpnja prošle godine pastoralno skrbi i o Hrvatima u Irskoj.

Od rujna ove godine očekuje se dolazak svećenika i utemeljenje Hrvatske katoličke misije u Dublinu što je ohrabrio i blagoslovio i Papinski nuncij nadbiskup Charles John Brown za prijema u prigodi 25. obljetnice Hr-vatske neovisnosti u organizaciji Hrvatskog veleposlanstva u Dublinu.

FRANKFURT: SUSRET MINISTRANATA RAJNSKO-MAJNSKOG PASTORALNOG PODRUČJA

Susret ministranata iz hrvatskih katoličkih misija Rajnsko-majnskog pastoralnog područja održan je u subotu 25. lipnja 2016. u Frankfurtu na Majni. Na susretu su se okupili ministranti i ministrantice iz Hrvatske katoličke župe Fran-kfurt am Main, Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus i Hrvatske katoličke misije Offenbach na Majni.

Susret je počeo misnim slavljem u crkvi Duha Svetoga, koje je predvodio i propovi-

jedao voditelj HKM Offenbach fra Tomislav Dukić u suslavlju sa župnikom HKŽ Main-Ta-unus/Hochtaunus fra Marinkom Vukmanom i dušobrižnicima u HKŽ Frankfurt na Majni fra Markom Domazetom-Lošom i fra Ivanom Či-karom. Sve je uime Vijeća za organizaciju su-sreta pozdravio fra Marko, koji je svima pože-lio na susretu obilje Božje milosti i blagoslova. Fra Tomislav je u uvodnoj riječi kazao kako je Isus zahvalan ministrantima i ministranticama

inozemna pastva


za njihovu služenju oko oltara. „Zahvalni smo vam i mi svećenici da nam svake nedjelje po-mažete u našoj službi oko oltara. Danas ćemo moliti za sve vas ministrante, za vaše roditelje, braću u sestre, za naše župe. Danas je u našoj domovini Hrvatskoj Dan državnosti, pa ćemo se pomoliti i za našu domovinu, na poseban način za one koji su za nju dali svoj život. Neka nas na svakom koraku prati Božje radost“, kazao je.

Fra Tomislav je u propovijedi istaknuo kako smo u Crkvi kao u nogometnoj vrsti, ne možemo jedni bez drugih. Pritom smo svi važni. Svi smo mi jedna ekipa, koja zajedno igra, u kojoj svat-ko vrši svoju ulogu. Svećenik je golgeter, a mi svećenici ne možemo biti tako uspješni bez vas, dragi ministranti. Vi trebate nas, a mi trebamo vas kako bismo svi zajedno uspjeli, pobijedili, kako bismo postigli ono što Bog od nas očekuje. Svi mi zajedno služimo radosti koja dolazi od Boga. Bog želi da sa sv. mise odemo kući rado-sni, a ne tužni. Sv. misa nas želi razveseliti. To je naše zajedničko slavlje. Oni koji pjevaju, svi-raju, koji služe na oltaru, svi smo jedna momčad koja pobjeđuje s Bogom“, istaknuo je.

Na misnom slavlju pjevali su ministranti i mnistrantice uz pratnju na orguljama s. Pa-vlimire Šimunović, zborovođe i orguljašice u HKŽ Frankfurt. U pratnji ministranata bili su i pastoralni referent u HKM Offenbach Zvonko Orlović i pastoralna suradnica u HKŽ Frankfurt Magdalena Galić, te više roditelja ministranata.

Nakon misnog slavlja u dvorani crkve Duha Svetoga organiziran je ministrantski kviz, kojeg je pripremio fra Marko. Sudjelovale su ekipe iz HKŽ Frankfurt, HKŽ Main-Taunus/Hochta-unus i HKM Offenbach. U svakoj ekipi sudjelo-vao je pet osoba, a kviz se sastojao od tri dijela. Prvo mjesto – zlatne medalje i pokal osvojila je ekipa HKŽ Frankfurt, drugo mjesto – srebrne medalje i pokal osvojila je HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus, dok je treće mjesto – brončane me-dalje i pokal osvojila ekipa HKM Offenbach am Main. Tijekom kviza susretu se priključio i žu-pnik HKŽ Frankfurt fra Željko Ćurković, koji je zahvalio svima na susretu. Nakon kviza svi su se uputili na ručak u obližnji restoran „Diva“. Nakon ručka bio je planiran sportsko-rekreativ-ni dio, koji nije održan zbog kiše.

inozemna pastva


KELKHEIM: 17. TRADICIONALNI DJEČJI FESTIVAL “MIKROFON JE VAŠ”

U nedjelju, 26. lipnja 2016. u Kelkheimu, održao se 17. tradicionalni Dječji festival, “Mi-krofon je vaš”, na kojemu su nastupala 20 izvo-đača.

Sve nazočne, a posebno mlade pjevačice i pjevače u prepunoj dvorani, pozdravio je žu-pnik fra Marinko Vukman. Istaknuo je kako mlade pjevačke zvijezde na ovom jedinstvenom i neponovljivom festivalu i ove godine svojom izvedbom sve nas oduševljavaju jer se u njiho-voj pjesmi nalazi skrivena tajna koja se riječi-ma ne može izreći. Naglasio je, da je pjevanje zdravo za tijelo i za dušu, pravi dobro raspolo-ženje, odmara i umiruje. Pozvao je sve nazočne da se zajedno sa pjevačicama i pjevačima, koji su se danima i tjednima pripremali za ovaj spek-takl, raduju i s njima pjevaju o radosti, o ljubavi i životu.

Na festivalu su nastupili: Tereza Lončar (Kao da me nema tu - Vanna), Tihana Gavran (Tabu - Lana Jurčević), Matea Bešlić (Kap po kap - Divlje jagode), duet Ivano Miličević i Iva-no Mandurić (Moj dida i ja - Thompson), Lara Klapež (Dat će nam Bog - Nina Badrić), Ga-brijela Anušić (Kraljica - Jelena Rozga), Tijana Hannowsky (Sve bi seke ljubile mornare - Ma-gazin), Katarina Kapović (Duša hrvatska - Lana Jurčević), Marija Zečević (Željo moja - Doris

Dragović), duet Mariela Keško i Dolores Bartu-lović (Okus mentola - Jelena Rozga), Laura Ka-pović (Život stati neće - Danijela Martinović), Martino Klapež (Sve si moje - Ivan Žak), Zora Pranjić (Smokvica - Tajči), Stella Curić (Dvije zvijezdice - Tajči), Emily Crnković (Bižuteri-ja - Jelena Rozga), Izabela Curić (Crni leptire - Žanamari) i duet Dario Polić i Tomislav Milas (Sude mi - Miroslav Škoro i Thompson).

Stručni žiri u sastavu Maja Bungić, Klara Banovčić i Hrvoje Barnjak kao i publika ima-li su i ovaj puta težak zadatak, izabrati po tri najbolje izvedbe. Prvu nagradu u izboru žirija, osvojila je Katarina Kapović, drugu Stella Cu-rić, a treću Tijana Hannowsky. Publika je po-bjedničku interpretaciju Dječjeg festivala dodi-jelila Dariu Poliću i Tomislavu Milasu, drugo mjesto Zori Pranjić, te treće Emily Crnković. Za najsimpatičniju izvedbu pjesme stručni žiri je izabrao duet najmlađih izvoditelja, Ivana Man-durića i Ivana Miličevića.

Kroz program su sjajno vodili mladi župe Antonia Baotić i Zvonimir Ćuk.

Nakon proglašenja pobjednika, svi natjeca-telji dobili su od Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus prigodne darove, a poseb-no pobjednici.

inozemna pastva


OFS I FRAMA

VISOVAC: ODRŽAN DUHOVNI KAPITUL FRAME Duhovni kapitul Splitsko-dubrovačkog po-

dručnog bratstva Frame održan je od 1. do 3. travnja 2016. na Visovcu. Kapitul je bio posve-ćen Božanskom milosrđu. Na malom otočiću, kojem su samo nebo i voda granica, skupili su se framaši iz Sinja, Vinjana, Podbablja, Vrgorca, Metkovića i Gospe od Zdravlja. Malu, ali vese-lu ekipu od 22 framaša predvodio je područni duhovni asistent Kristijan Šilić, uz predavače fra Ivana Đuzela i fra Franu Bosnića.

Tri dana ispunjena ljubavlju, veseljem i smi-jehom započela su pokorničkim bogoslužjem. Framaši su očistili svoje duhovno ruho kako bi što dostojanstvenije proveli Božje milosrđe, slijedila je sv. misa s prekrasnim riječima fra Kristijana koje su nas potaknule na razmišlja-nje. I kako to biva na svakom kapitulu i naš je obilježila igra Milosrdnog Oca i rasipnog sina, zbog koje smo stalno trčali pred oglasnu ploču željni još jednog srca koje nosi poruku ohrabre-nja i milosrdnog zadatka.

Subotnje jutro započelo je glasnom zvonja-vom crkvenih zvona i glasanjem paunova, od kojega su mnogi od nas prekrivali uši još želj-ni sna. Jutarnja molitva u 7 sati svima nam je bila najveća poteškoća,budući da smo svi velike spavalice, ali što se mora nije teško.

Led je probio naš veseljak fra Frano koji je imao tu čast održati prvo predavanje. Rekao

nam je da pokušamo ova tri dana biti bližnji jedni drugima, da zaboravimo na mobitele i vir-tualan svijet jer u njemu ništa nećemo postići. Pokazao nam je koliko nas pjesma može zbli-žiti, kako nam može biti „extra“ i s mobitelom u džepu, a srcem na dlanu. Pokazao nam je da se ozbiljne teme mogu pojasniti na zabavan na-čin i da su možda nama naizgled teške stvari zapravo one najlakše. Bili smo podijeljeni u pet skupina koje su dobile zadatke raspravlja-nja. Otvorili smo se jedni drugima, tada smo na trenutak zaboravili svoje „pametne telefone“. Pokazali smo tko smo, otkrili onu drugu, zabo-ravljenu stranu sebe koja nas čini ljudima spre-mnima svima pokazati milosrđe. Zaključili smo da se poteškoće ne mogu rješavati same i da ne možemo uvijek smatrati druge krivcima. Dva sata smo bili prepušteni sami sebi bez nama po-znatih zvukova messengera, whatsappa, vibera i ostalih aplikacija, pokazali smo bliskost koju inače tako grubo i nesvjesno odbijamo. Shvati-li smo da ako želimo osjetiti milosrđe trebamo promjeniti sebe, a zatim ćemo moći i druge.

Nakon ručka imali smo mali izlet na Roški slap. Mobitele smo nosili samo za slikavanje, ali one prave slike su u našem srcu. Možda smo izgledali kao smiješna grupica velikom broju izletnika, ali nije nas bilo briga jer mi smo po-stigli ono što smo tražili… BLISKOST.. Prvi korak prema spoznaji milosrđa. Nitko nam nije


ofs i frama

bio ravan taj dan. Sinko mili da se zapitaš je li bio stvaran!

Nakon malog odmora slijedilo je još rada i vraćanja u stvarnost u koju nas je vratio fra Ivan. Svatko od nas moli, ali moli li na pra-vi način? Shvaćamo li u potpunosti što je fra-ma? Znamo li što smo obećali? Ističemo li se u društvu kao framaši koji trebaju biti primjer drugima, upiremo li prste u drukčije od nas ili pokušavamo kao Faustina biti ista osoba pred Bogom i ljudima? Predavanje je bilo kratko, ali jasno. Ponovo smo se grupirali i otputovali u svoj unutrašnji svijet pronaći odgovore na po-stavljena pitanja. Svi znamo da na početku ni ne znamo zašto smo u Frami. Možda smo slučajno čuli za nju ili neki naš prijatelj ide. Sve nam je u početku savršeno, ali frama je križ, odgovornost i zadatak poklonjen od Boga. Mnogi naši prija-telji odustanu jer ne mogu nositi taj teret, možda se boje odgovornost ili im je smiješno, ali mi znamo zašto smo tu. Pronašli smo svoje mjesto i stvorili „pupčanu vrpcu“ s posebnim izvorom milosrđa koje pronalazimo samo u obiteljima. Svatko od nas se zna obući i srediti, ali treba naučiti srediti i oblačiti dušu koju nosimo pred Boga. Framaška zadaća koju obećavamo možda nam izgleda nestvarno i daleko, usputno, ali ona stvarno postoji, tu je, samo je treba znati prona-ći. Trebamo se osloboditi maska koje svakod-nevno navlačimo, zaboraviti na taj ormar koji svako jutro otvaramo i pokažimo prave sebe, ogolimo dušu. Boga ne možemo lagati da smo sretni i savršeni, jer nitko nije savršen. Možda upirući prstom činimo veći grijeh od osobe koju sudimo, ne znamo njenu dušu. Kažu da su oči ogledalo duše, zato pokušajmo što više gledati druge u oči, pokušajmo razumjeti druge, upo-znati ih, opraštajmo, volimo, veselimo se i što je najvažnije molimo, ne samo za sebe nego i za druge jer samo tako ćemo postići potpuno milosrđe. Bog nije sudio grješnike, ali osuđivao je grijeh koji ne smijemo ponoviti. Svi mi smo Božja djeca znači ako pronalazimo sebi oprav-danje za grijeh možda osoba koju sudimo tako-đer pronalazi opravdanje za sebe. Zato trebamo ljubiti bližnje svoje kao same sebe.

Nismo se strogo držali rasporeda ponekad bi malo oduljili zabavu jer htjeli smo što više

vremena provesti zajedno. Braća i sestre po ocu Franji postali su moja obitelj u tri dana, izvo-ri utjehe, potpore i posebne vrste ljubavi koju smo otkrili u molitvi. Zavoljeli smo taj otočić, brodić Diku i svaku životinju na njemu, pa čak i onog pauna samo da se zna. Na brodu smo mo-lili i večernju molitvu, htjeli smo se otuđiti, biti okruženi mirnom vodom i osjetiti bliskost koju smo milosrdno dobili od Boga, našega „Ćaće“. Zajedno smo imali i klanjanje Isusu u Presve-tom sakramentu uz pjevanu krunicu Božansko-ga milosrđa. Ugođaj je odisao kako filozofi kažu ataraksijom, ugođajem duševnog mira, osjeća-jem smirenosti i neuznemirenosti. Te večeri bilo je naše druženje s posebnim zabavnim progra-mom. Naučili smo vjerovati jedni drugima pa je i većina igara bila takvoga karaktera. Glazba i smijeh mogli su se čuti do sitnih noćnih sati u „gradu“. Zvuk gitare i naših glasova širio se otokom tako da je i on uskoro pjevao s nama uz pomoć vode i vjetra koji je prolazio kroz granje drveća.

I prije nego je paun zapjevao i zvono zazvo-nilo u nedjelju ujutro mi smo već bili budni. Bili smo svjesni da je ovo naš posljednji dan druže-nja i da ga treba iskoristiti. Izmolili smo časo-slov, a zatim i spremili svoje stvari za povratak. Taj dan grlili smo se kad god bi se sreli, pričali viceve, sjedili na „selu“ i razmijenili brojeve mobitela. Znamo da osjećaj biti blizak s nekim nije jednako virtualno i uživo, ali mi ga želimo zadržati, neprestano ga osjećati i zamišljati kao da smo još uvijek na Visovcu, otočiću na ko-jem smo spoznali Božje milosrđe. Sv. misa bila je posebna, ispunili smo ju pjesmom, radošću i molitvom. Potrudili smo se i sami napisati moli-tvu vjernika koju smo iznijeli našemu Ocu puni nade da će ih On uslišati. Nakon toga slijedio je naš posljednji ručak i brojali smo sitne sate do odlaska. Po zadnji put skupili smo se u dvorani te otkrili svoje milosrdne očeve i rasipne sino-ve, a ni to nije prošlo bez naših zagrljaje i već poznatih pjesama. Na kilometar površine otoka koji zrači mirom, blaženošću i spokojem prove-li smo sate u molitvi, razmišljanju, a najvažnije zbližavanju i pjesmi. Pojedini dijelovi otočića bili su naš „grad“, „selo“ i „šank“. Ne biste vje-rovali što se sve tu može i kako se može zaba-viti na tom otoku ako imate pravu ekipu. Fra


ofs i frama

Kristijan, naš „Kićo“, kaže da mu je ovo prva organizacija duhovnog kapitula, ali mi mu ne vjerujemo jer kako Frane kaže bilo nam je vrh i nadamo se da ćemo sve uskoro ponoviti.

Želimo zahvaliti gvardijanu fra Mati Gveriću koji nam je dopustio spavanje u samostanu Maj-ke od Milosti i tako budemo prvi civili u 500 go-dina koji su imali tu priliku. Želimo zahvaliti i fra Nikoli Dominisu koji je bio naš tihi suputnik i moralna podrška u ovoj maloj avanturi. Hvala našim predavačima fra Ivanu Đuzelu i fra Frani Bosniću, glavnim zabavljačima, što su odvojili svoje dragocjeno vrijeme kako bi nas naučili što znači biti milosrdan. Hvala fra Juri Šimunoviću koji je koncelebrirao na nedjeljnoj misi fra Kri-

stijanu, hvala fra Stojanu Damjanović koji nas je odveo u obilazak otoka, prepričao nam njego-vu povijest i naučio nas da se ne smijemo bojati zmija jer to su ipak samo životinje. Ne posto-ji zahvala koju možemo iskazati fra Kristijanu Šiliću za organizaciju ovog kapitula, možemo samo zahvaliti Bogu koji nam ga je poslao za duhovnog asistenta spremnoga posvetiti svoje vrijeme nama mladima kako bi nas uputio na pravi put. Za kraj, najvažnije, šećeri na kraju, hvala Nama braćo i sestre što smo se odazvali na ovaj duhovni kapitul kako bi probudili svoju vjeru i produljili sponu koja nas sve veže. Hvala Nam svima što smo naučili što znači biti milo-srdan kao Otac.

PODRUČNO BRATSTVO OFS-A HODOČASTILO SV. LEOPOLDU Splitsko-dubrovačko područno bratstvo Fra-

njevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Leo-pold Mandić“ hodočastilo je, u prigodi boravka tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Godine milosrđa, u subotu, 16. travnja 2016. u svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića u Du-

bravi (Zagreb). Istoga dana sudjelovalo je na slavlju sv. mise u 15 sati koju je predslavio fra Goran Rukavina, kapucin, a propovijedao je fra Krunoslav Kocijan, OFM, predsjedatelj Konfe-rencije nacionalnih asistenata OFS-a. Fra Kru-noslav je temeljio svoju propovijed na Isusu


Uskrsnulom i na kontinuitetu zajednice kršćana kao svjedoka uskrsne vjere, nade i ljubavi. Svje-dok te iste uskrsne vjere, u svom vremenu, bio je i sv. Leopold Bogdan Mandić. Isticao se svje-dočenjem milosrđa slušajući, odriješujući i sa-vjetujući sve koji bi mu dolazili. Bio je svjedok ekumenskog dijaloga. Svim tim označnicama postaje trajni uzor uskrsle vjere i nama, današ-njim članovima OFS-a na nacionalnoj, područ-noj i mjesnoj razini, zaključio je fra Krunoslav.

Nakon propovijedi svi prisutni hodočasnici članovi OFS-a obnovili su svoja „Obećanja“, predvođeni bratom Stjepanom Kelčićem, naci-onalnim ministrom riječima iz Obrednika Fra-njevačkoga svjetovnog reda, br. 49.

Fra Krunoslav, predsjedatelj Konferencije nacionalnih asistenata OFS-a, nakon „Obnove obećanja“ izgovorio je molitvu iz Obrednika Franjevačkog svjetovnog reda, br. 50.

Nakon misnog slavlja hodočasnici, članovi područnog OFS-a obavili su svoje osobne i za-jedničke pobožnosti u svetištu Sveca milosrđa i uputili se prema svojim obiteljima i Mjesnim bratstvima OFS-a s iskustvom susreta s Bogom, sa svecem, sa sestrama i s braćom drugih po-dručnih i mjesnih bratstava motivirani uskr-snom vjerom, nadom i ljubavlju.

Zaključno možemo istaknuti: Prema Zako-niku kanonskoga prava hodočašća su sastav-ni element pojma svetište: „Nazivom svetište označuje se crkva ili drugo sveto mjesto kamo mnogobrojni vjernici, iz osobita razloga pobož-nosti, hodočaste s odobrenjem mjesnog ordina-rija“ (kan. 1230). Dakle, hodočašće, to sveopće religiozno iskustvo, jest tipičan izražaj pučke pobožnosti, usko povezan sa svetištem, a čiji život tvori njegovu nezaobilaznu sastojnicu. Hodočasnik treba svetište i svetište treba hodo-časnika.

Otkad je Isus u sebi ispunio otajstvo Hra-ma (usp. Iv 2, 22-23) i s ovoga svijeta prešao k Ocu (usp. Iv 13, 1), ispunjujući u svojoj oso-bi konačan izlazak, za učenike ne postoji više neko obvezatno hodočašće. Čitav je njihov ži-vot hodočašće prema nebeskom svetištu i sama Crkva zna da je „hodočasnica na zemlji“. Ipak je Crkva – zbog postojećega suglasja između Kristova nauka i duhovnih vrijednosti hodoča-

šća – ovaj oblik pobožnosti smatrala ne samo zakonitim, već ga je tijekom stoljeća i poticala.

Dakle, bez obzira na promjene tijekom sto-ljeća, hodočašće i u našem vremenu čuva bitne oznake koje su odredile njegovu duhovnost, a to su eshatološka, pokornička, slavljenička, bo-goštovna, apostolska i zajedničarska dimenzija (Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji, br. 286.).

Najučinkovitija poruka našega Zaštitnika, sv. Leopolda Bogdana Mandića i hodočašća u njegovo svetište u Zagrebačku Dubravu jest i bit će, za nas članove Područnog bratstva OFS-a, promicanje dijaloga uopće, kako međureli-gijskoga tako i ekumenskoga na osobnoj i za-jedničkoj razini. „Dijalog – pobožnost našega vremena“ uključuje nužne pretpostavke:

Samokritičnost iz vjere (odgovornost pred Bogom), univerzalnost patnje (odgovornost za drugoga) i univerzalnost ljudskih prava (od-govornost za opće dobro). Jer istinska svrha svakoga, pa i međureligijskoga dijaloga, nije neka apstraktno-teorijska istina nego konkretan čovjek, stvarna osoba kojoj je sam Bog jamac slobode i dostojanstva.

Braća i sestre područnoga Bratstva OFS-a bili su zastupljeni iz svih Mjesnih bratstava od Prevlake do Marine predvođeni sestrom Marija-nom Jurišić, područnom ministrom, područnim Vijećem te područnim i mjesnim duhovnim asi-stentima.

Ovom prigodnom hodočašću OFS-a priklju-čili su se i članovi područne FRAME predvođe-ni Jelenom Lončar, područnom predsjednicom, područnim Vijećem, područnim i mjesnim du-hovnim asistentima.

Na hodočašću sv. Leopoldu Bogdanu Man-diću sudjelovali su ovi članovi Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja (Split): fra Stipe Nimac, područni duhovni asistent OFS-a (Split), fra Ivan Lukač, područni duhovni asistent FRA-ME (Knin), fra Kristijan Šilić, područni duhovni asistent FRAME (Sinj), fra Petar Gulić, mjesni duhovni asistent OFS-a (Metković), fra Petar Klarić, mjesni duhovni asistent OFS-a (Drniš), fra Zoran Kutleša, mjesni duhovni asistent OFS-a (Imotski), fra Mladen Prolić, mjesni duhovni asistent OFS-a (Runović), fra Božo Mandarić,

ofs i frama


mjesni duhovni asistent FRAME (Gračac), fra Nikola Ajdučić, župnik (Zagreb), fra Leon De-laš, ispovjednik (Zagreb), fra Dujo Jukić, đa-kon (Sinj), fra Frano Bosnić, bogoslov (Split), fra Kristijan Radas, bogoslov (Split), fra Mario Lemo, bogoslov (Zagreb), fra Darijo Stanković, bogoslov (Zagreb), fra Marko Đerek, bogoslov (Zagreb).

Molitva po zagovoru sv. Leopolda Bogdana Mandića zaštitnika Splitsko-dubrovačkog po-dručnog bratstva OFS-a:

Gospodine Isuse, ti si ljubljeni Sin Očev koji zauvijek «ostaje u ljubavi njegovoj». Tvoj vjerni nasljedovatelj sv. Leopold Bogdan Man-dić iskusio je Očevu ljubav i bio je «čovjek za druge» i «prijatelj ljudi». Daj da po njegovu zagovoru, svi ljudi osjete ljubav Božju, da je mogu podijeliti sa svojima u obitelji, donositi onima s kojima se susreću u životu i radu, te da prepoznaju da su po tebi međusobno braća i se-stre koje u svim prilikama prati očev blagoslov. Amen.

DANI FRAME GOSPE SINJSKE

U Župi Gospe Sinjske od 21. do 24. travnja 2016., obilježeni su da Dani Frame Gospe Sinj-ske. Cijeli projekt organizirali su članovi Frame u suradnji sa Župom i Svetištem Gospe Sinjske.

U četvrtak 21. travnja u Dvorani Gospe Sinj-ske održana je tribina na temu „Zašto vjerujem“. Gost tribine bio je trener hrvatske rukometne re-prezentacije Željko Babić u pratnji duhovnika fra Filipa Budića.

U susretu s mladima izbornik Željko Babić ispričao je životni put od Neretve do Zagreba, početak prvih sumnji od 16 godine života i tra-ganje za smislom. Susret s Međugorjem bio je pronalazak nade i mira te početak bolnog pro-cesa suočavanja s lošim navikama starog na-čina života. Posebno je govorio o Europskom prvenstvu u Poljskoj 2016. godine i putu do osvajanja brončane medalje. „Bio je to put gdje nije postojala nikakva nada za osvajanjem me-dalje. Ozljede su narušile sve planove. Racio-nalno sam promatrao situaciju. Oslanjao sam se previše na sebe. Pouzdanje u Boga mijenja moj pogled. U utakmici protiv Poljske želja mene i

igrača bila je pošteno oprostit se od prvenstva s pobjedom barem od jedan razlike prednosti. Na dan utakmice u igri je se osjetio svaki korak igrača, mir i blagoslov koji je donio pobjedu nad Poljskom od +14 razlike prednosti. U povijesti rukometa nikada se takvo nešto nije dogodilo. Početak „projekta Poljska“ uz pomoć Boga za-počeo je u Ivanić Gradu kada smo kao stožer i igrači zatražili blagoslov od župnika prije od-laska na prvenstvo. Mnogi smo tada pristupili i sakramentu Ispovijedi te tako s Bogom kre-nuli na prvenstvo. Uspjeh u Poljskoj za mene, moj stožer i igrače bilo je čudo. To je bila milost Duha Svetoga – dar jakosti,“ zaključio je izbor-nik Babić.

Nakon iznošenja svjedočanstva uslijedilo je postavljanje pitanja. Na kraju susreta gvardijan fra Petar Klapež uručio je izborniku Babiću pri-godne darove i zaželio njemu i igračima da se s Olimpijskih igara vrate sa što boljim rezulta-tom. U glazbenom dijelu nastupio je vokalno-instrumentalni sastav Zajednice mladih Župe Gospe Sinjske.

ofs i frama


U petak 22. travnja u dvorani Gospe Sinj-ske, glumačka sekcija Frame Gospe Sinjske pred domaćom publikom izvela je predstavu „Brat Sunce“. Predstavu je režirao fra Lukica Vojković, župni vikar i duhovni asistent Frame u Metkoviću, scenografiju je za potrebe Frame darovalo Pučko kazalište iz Sinja. Glavni lik predstave bio je mladić Franjo koji je sa svo-jim prijateljima progovorio o problemima koji zaokupljaju današnjeg mladog čovjeka. Mla-dić Franjo preko prijatelja i iščitavanja detalja iz života sv. Franje pronalazi smisao života. U predstavi su glumili mladi framaši: Iva Šuste, Moreno Vuković, Petra Ugrin, Stipe Dinarina, Ana Batarelo, Ema Jenjić, Božena Škalic, Josip Jurić-Šolto, Stipe Buljan, Borna Tomašević, To-mislav Radić i Tomislav Kovačević.

U subotu 23. travnja u crkvi Gospe Sinjske, održano je slavlje primanja novih članova u mjesno bratstvo Frame Gospe Sinjske. Nakon osmomjesečne priprave 55-ero mladića i dje-vojaka je izrazilo želju da izbližega upoznaju i slijede Isusa Krista uz pomoć sv. Franje Asiš-kog. Obred primanja predvodio je fra Antonio

Mravak, duhovni asistent Frame Gospe Sinjske.U nedjelju 24. travnja u crkvi Gospe Sinjske

preko večernje Svete mise održano je slavlje davanja i obnove obećanja. Tim činom frama-ši su izrekli da će živjet svoj krsni savez s Bo-gom posvećujući svoju mladost Kristu da žive Evanđelje u bratstvu Franjevačke mladeži. Po prvi put obećanje je dalo 25-ero framaša a njih 11-ero je obnovilo. Euharistijsko slavlje i obred slavlja obećanja predvodio je fra Kristijan Šilić, duhovni asistent Frame za Splitsko-dubrovačko područje uz koncelebraciju župnika fra Ante Bi-lokapića i župnih vikara fra Stipe Šušnjare i fra Antonia Mravka. Preko mise pjevao je Zbor fra-njevačke mladeži pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelene Mijić. Uz roditelje framaša na slavlju su sudjelovali i predstavnici Frame iz Vrgorca i Gospe od Zdravlja iz Splita.

Frama Gospe Sinjske broji oko 100 članova, mladića i djevojaka koji se svakog petka u 20 sati u Samostanu Gospe Sinjske okupljaju na zajedničke susrete. Unutar bratstva djeluje fra-maški pjevački zbor te karitativna, glumačka i liturgijska sekcija.

ODRŽAN IZBORNI KAPITUL ZADARSKO-ŠIBENSKOG PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A

U samostanu Sv. Frane u Zadru u subotu, 30. travnja 2016. održan je izborni kapitul Zadar-sko-šibenskog područnog bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“. Na kapitulu je bilo prisutno še-snaest braće i sestara iz devet mjesnih bratstava koliko ih aktivno djeluje u područnom bratstvu. Mjesna bratstva okupljaju 139 trajno zavjetova-nih članova a smještena su u tri biskupije: šiben-sku i krčku te zadarsku nadbiskupiju. Osim bra-će i sestara našeg područnog bratstva prisutni su bili i brat Stjepan Kelčić, nacionalni ministar OFS-a, Ivana Vinac, predsjednica područnog vijeća FRAME, fra Krunoslav Kocijan, naci-onalni duhovni asistent, fra Augustin Kordić i fra Božo Sučić, područni duhovni asistenti i fra Petar Klarić duhovni asistent MB Drniš.

Kapitul je započeo pozdravnim riječima ak-tualne ministre sestre Verice Uglešić, te nacio-nalnog ministra brata Stjepana. Fra Krunoslav se u obraćanju i duhovnom nagovoru posebno

osvrnuo na tjelesna i duhovna djela milosrđa s posebnim naglaskom na ljubav prema siro-masima i prema bližnjem u potrebi istaknuvši kako je milostinja dana siromasima Bogu oso-bito mila. Ljudska bijeda je privlačila Kristovu samilost i samilost Crkve koja čini mnoga do-bra djela. Isus nam u Evanđelju po Ivanu kaže: “siromaha ćete uvijek imati sa sobom, a mene nećete. “Ovim riječima nam Isus Krist jasno daje do znanja da Ga trebamo prepoznati u si-romahu koji je potreban naše pomoći jer služeći siromasima služimo Kristu. Kršćani su pozvani prenositi Bogu potrebe braće i sestara bilo po molitvi, postu, služenju ili bilo kojoj drugoj žr-tvi Bogu na slavu. Fra Krunoslav nas dalje po-ziva da djela milosrđa budu naša misao vodilja u vremenu pred nama a osobito u ovoj Svetoj godini milosrđa.

Zazivom Duha Svetoga započeli smo izbor-ni dio kapitula. Nakon pročitanog Evanđeoskog

ofs i frama


ulomka fra Krunoslav nam još jednom stavlja na srce riječi i geste Isusa Krista, kazujući da ljubav za Isusa postaje konkretna za one koji imaju udjela u Isusovu životu, ljubavi, trpljenju, svjedočanstvu i sebedarju.

Ljubav pokriva mnoštvo grijeha, ljubav je Riječ kojom je Bog progovorio nama kada je dao svoga Sina za nas. Stoga otvorimo svoja srca Ljubavi u služenju i radu, riječi su kojima je fra Krunoslav završio svoje poticajno obraća-nje budućim članovima ovog područnog vijeća. Prestankom službe dosadašnjeg Vijeća pristupi-lo se izboru novog Vijeća.

Novoizabrano Područno vijeće čine:• ministra sestra Svemirka Matić, MB Drniš• zamjenik ministre brat Marko Perić, MB Sv.

Frane Zadar• tajnica sestra Marija Vukušić, MB Drniš• blagajnica sestra Rosanda Ivin Smud, MB

Preko• povjerenica za formaciju sestra Zvjezdana

Rados, MB Sv. Frane Zadar

• koordinatorica za FRAMU sestra Anita Močić, MB Drniš

• vijećnici brat Hrvoje Šteko, MB Sv. Frane Zadar i sestra Marija Baričević, MB Novalja

• područni duhovni asistenti: Fra Andrija Bi-lokapić OFM, Zadar; fra Augustin Kordić OFConv, Šibenik; Fra Božo Sučić TOR , Zadar; fra Stipe Nimac OFM, Split.

Osim članova Vijeća izabrani su sestra Veri-ca Uglešić, MB Sv. Frane Zadar i sestra Milka Ricov, MB Novalja kao delegati za nacionalni kapitul OFS-a.

Zahvaljujemo prijašnjem Vijeću pod predsje-danjem sestre Verice Uglišeć, a svim novoiza-branim članovima Područnog vijeća OFS-a „sv. Nikola Tavelić“ i delegatima iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova i providnosti u vršenju novih službi, a svima ostalima poziv da molimo za njih da ustraju u vršenju svojih obaveza na dobro svoga Mjesnoga bratstva i franjevačkog reda u cjelini.

OBEĆANJA I PRIMANJA U FRAMI ŠUBIĆEVAC U subotu, 7. svibnja 2016., bilo je slavlje pri-

manja i obećanja u Frami Šubićevac. U misnom slavlju koje je predvodio župnik fra Božo Mo-

rić osam framaša položilo je obećanja na godi-nu dana, a osam mladih je primljeno u framu. U propovijedi fra Božo je potaknuo mlade da

ofs i frama


nasljeduju Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškog. Slavlju framaša sa Šubićevca pridru-žili su se i framaši iz Knina, roditelji i prijatelji framaša.

Nakon mise druženje je nastavljeno u samo-stanskoj dvorani uz okrepu koju su pripremili domaći framaši.

Područni voditelj formacije Paško Zoričić predsjedao je zatim izborima u Frami Šubi-ćevac. U vijeće su izabrani: predsjednik Josip Milaković, potpredsjednica Ivana Abramac, taj-nica Marta Grgurica, voditeljica formacije Ana Matić i blagajnik Robert Mrđen. Neka ih u nji-hovom radu prati Božji blagoslov izagovor sv. Ante Padovanskog.

SPLIT-TRSTENIK: ZAVJETOVANJE I PRIMANJE U OFS „BLAGOVIJEST“

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) „Blagovijest“ proslavilo je obred trajnoga zavjetovanja i primanja u nedjelju, na svetkovinu Pedesetnice (Duhovi), 15. svibnja 2016. u 9.30 sati u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Splitu – Trstenik.

Uvod u slavlje svetkovine Pedesetnice (Du-hova)„Zavjetovanja“ i „Primanja“ u Mjesno bratstvo OFS-a „Blagosvijest“ uveo je fra Petar Komljenović, đakon. Najprije je istaknuo do-gađaj Duhova (Duha Tješitelja i Branitelja) na životnom putu te nastavio u svezi Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) ovim riječima: „Među

duhovnim obiteljima koje je Duh Sveti podigao u Crkvi, Franjevačka obitelj okuplja sve one članove Božjega naroda – vjernike laike, redov-nike i svećenike – koji se osjećaju pozvanima slijediti Krista stopama svetoga Franje Asiš-koga. Tako se franjevačka obitelj dijeli na Prvi red (redovnici), Drugi red (klarise), Franjevački svjetovni red – donedavno poznat kao Treći red sv. Franje, a službeni mu je naziv Ordo Fran-ciscanus Sæcularis (OFS) i Franjevačku mladež (FRAMA).

Franjevački svjetovni red je organizirano za-jedništvo u kojem njezini članovi nastoje živjeti

ofs i frama


Evanđelje po primjeru sv. Franje. Svoje posla-nje žive u svijetu i obitelji, vršeći svoje staleške dužnosti (nisu kao Prvi i Drugi red vezani uz samostane). Prema kanonskom pravu Katolič-ke Crkve, OFS ima pravnu osobnost u Crkvi, te svoje Pravilo i Konstitucije.

Braća i sestre, kako se međusobno nazivaju i osjećaju, potaknuti Duhom Svetim, da posti-gnu savršenstvo ljubavi u svome svjetovnom staležu, obvezuju se zavjetovanjem da će živjeti Evanđelje poput Svetog Franje po svome Pravi-lu i Konstitucijama.

Svoje zajedništvo i bratstvo na konkretan način proživljavaju u manjim bratstvima ili za-jednicama vezanim uz franjevačke samostane i župe. Zajednicama upravlja Vijeće mjesnog bratstva na čelu s ministrom, koje bratstvo iza-bire svake tri godine. Duhovnu brigu o bratstvu vodi duhovni asistent, svećenik iz samostanske zajednice kojoj bratstvo pripada, a na zamolbu bratstva imenuje ga njegov Provincijal.“

Trajno su se zavjetovali: sestra Hanija Bu-torović, sestra Snježana Glibota Burica, brat Sloven Filipović, brat Petar Jelavić Šako, brat Zoran Jurišić i sestra Mirjana Pleić, a primljene su Maja Duspara i Ana Mašina. Misu je predvodio i propovijedao fra Petar Mi-lanović Trapo, gvardijan. Koncelebrirao je fra Stipe Nimac, duhovni asistent. Đakonsku služ-

bu obavljali su đakoni fra Dujo Jukić i fra Petar Komljenović. Zavjete je primila sestra Mira Ma-slov, ministra mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) „Blagovijest“. Ulogu svjedoka vršili su sestra Ljiljana Koludrović, zamjenica ministre i brat Mladen Knezović. Za vrijeme mise pjevao je zbor Franjevačkih bogo-slova pod ravnanjem fra Frane Bosnića, zboro-vođe. Zbor bogoslova pjevao je VIII. koralnu misu „De angelis“ („Anđeoska misa“).

Fra Petar Milanović Trapo, gvardijan u svo-joj nadahnutoj i poticajnoj propovijedi, motivi-ran svetkovinom Duhova i slavljem zavjetova-nja i primanja novih članova u Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“ istaknuo je: „Dar Duha Svetoga važan je za vaš osobni i zajednički kr-šćanski život, jer ‘bez Duha Svetoga, Bog je da-leko, Krist ostaje u prošlosti, Evanđelje je mrtva riječ, Crkva je obična organizacija, auktoritet je vladanje, misija je propaganda; ali u Duhu Sve-tomu uskrsli Krist je prisutan, Evanđelje je sna-ga života, Crkva je Trojstveno zajedništvo, auk-toritet je slobodno služenje, misija jest Duhovi’ (Ignatios Di Latakia, metropolit).

U ovoj milosnoj godini Božanskoga milosr-đa imamo priliku svaki dan učiniti nešto lijepo i dobro bilo na materijalnoj bilo na duhovnoj razini.

ofs i frama


Svi dobro poznajemo 7 tjelesnih djela mlo-srđa: 1. Gladna nahraniti, 2. žedna napojiti, 3. siromaha odjenuti, 4. putnika primiti, 5. bole-snika i utamničenika pohoditi, 6. zarobljenike i prognanike pomagati, 7. mrtve pokopati.

A poznajemo dobro također i 7 duhovnih djela milosrđa: 1. Dvoumna savjetovati, 2. ne-uka poučiti, 3. grješnika pokarati, 4. žalosna i nevoljna utješiti, 5. uvredu oprostiti, 6. neprav-du strpljivo podnositi, 7. za žive i mrtve Boga moliti.

Znamo dobro i to da ćemo na posljednjem sudu biti suđeni baš po učinjenim ili neučinje-nim djelima milosrđa (Mt 25, 31-46). Neka nas na tom i takvom putu vodi Duh Sveti“ – zaklju-čio je fra Petar.

Poslije obreda „Trajnog zavjetovanja“ sestra Mira Maslov predala je svakom zavjetovaniku/-ci „Tau“, znak pripadanja Franjevačkom svje-tovnom redu i knjigu „Župa u povijesnim mije-nama“ (S. Nimac – B. Perše), a poslije obreda „Primanja“ sestra Mira, ministra predala je sva-kom pojedinom članu Evanđelje i Pravilo OFS-a, ovim riječima: „Brate/sestro, ovo je pravilo i život svjetovnih franjevaca: opsluživati evanđe-lje Gospodina našega Isusa Krista nasljedujući primjer svetoga Franje Asiškoga. Učini Krista nadahniteljem i središtem svoga života u odno-su prema Bogu i ljudima“ (Obrednik OFS-a, br. 13.). Potom je Ministra dala „Tau“, znak pripa-danja Franjevačkom svjetovnom redu i knjigu „Župa u povijesnim mijenama“ (S. Nimac – B. Perše).

Fra Petar, gvardijan u ime fratara samostana o. Fra Ante Antića (Split – Trstenik) i u svoje osobno ime čestitao je sabranom puku svetko-vinu Pedesetnice (Duhova), posebno slavljeni-cima slavlja zavjetovanja i primanja.

Sestra Mira Maslov, ministra, u ime Mje-snoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda OFS „Blagovijest“ i svoje osobno ime zahvalila je ovim riječima:

„Draga braćo i sestre u Kristu, na kraju ove svete mise na svetkovinu Duhova, te slavlja trajnoga zavjetovanja i primanja, imamo puno razloga za zahvalu. Hvala Bogu na ovom danu, hvala mu na braći i sestrama koje je danas daro-vao Mjesnom bratstvu Franjevačkog svjetovnog

reda (OFS) ‘Blagovijest’, Split-Trstenik poziva-jući ih da u ovom našem svijetu, konkretno u Splitu, žive Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga.

Nakon zahvale Bogu, zahvaljujemo braći Franjevcima samostana oca fra Ante Antića na čelu s našim gvardijanom fra Petrom Milanovi-ćem Trapom. Jednako tako i fra Šimunu Čovi, ekonomu samostana koji nam pomaže i daje po-dršku u zgodno i nezgodno vrijeme.

Ovdje, na Trsteniku kod naših fratara, osje-ćamo se kao doma.

Zahvaljujem Mjesnim bratstvima OFS-a i FRAME grada Splita koji su danas bili s nama.

Hvala sestri Ljiljani Koludrović, zamjenici ministre i bratu Mladenu Knezoviću koji su vr-šili službu svjedoka za vrijeme obreda trajnog zavjetovanja.

Hvala i fra Stipi Nimcu, našem duhovnom asistentu.

Potom zahvaljujem našim bogoslovima i nji-hovim odgojiteljima fra Ivici Juriću, magistru, fra Domagoju Volareviću, domagistru i fra Mar-ku Babiću, duhovniku.

Isto tako, đakonima fra Duji Jukiću i fra Pe-tru Komljenoviću koji su vršili đakonsku služ-bu, Zboru bogoslova i fra Frani Bosniću, zbo-rovođi kao i ostalim bogoslovima i vjernicima laicima, članovima istoga zbora.

Zahvaljujemo i našim čitačima i ministran-tima.

Posebna hvala našim obiteljima koji imaju razmijevanja za naše poslanje u Franjevačkom svjetovnom redu.

Zahvaljujemo gospođici Esteri Peroš, djelat-nici foto-studija ‘Olga’, iz Splita koja je slikom zabilježila današnji događaj.

Hvala svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi ovoga našega slavlja.“

Sestra Mira, mninistra završila je svoj za-hvalni govor molitvom sv. Franje Asiškoga ute-ljeljitelja OFS-a ‘„Svemogući, presveti, sveviš-nji, najviši Bože’.

Na kraju mise Zbor Franjevačkih bogoslova zajedno s članovima OFS-a „Blagovijest“ otpje-vao je tradicionalno himnu Mjesnoga brastva

ofs i frama


Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) „Blago-vijest“: „Hvaljen budi, Gospode moj“ (tekst: s. Vilma Šurjak, glazba: fra Slavko Topić).

Za slavlje „Zavjetovanja“ tiskana je prigod-na sličica (Uspomena trajnih zavjeta) s imenima zavjetovanih s porukom: „Živi čovjek je slava

Božja i čovjekov život je gledanje Boga“ (Sv. Irenej).

Poslije misnoga slavlja bio je agape u dvora-ni „Dr. fra Karlo Balić“ koji su priredili članovi Mjesnoga bratstva (OFS) „Blagovijest“.

ZMIJAVCI: PROSLAVA SV. LEOPOLDA

Mjesno bratstvo Zmijavci Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) kao svoga zaštitnika sla-vi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Ove su se godine za proslavu blagdana pripremali trod-nevnom duhovnom obnovom od 9. do 11. svib-nja 2016. Obnovu je predvodio fra Frano Laco, župnik i duhovni asistent. Svaki dan u 17.15 bio je duhovni nagovor, a zatim krunica i euhari-stijsko slavlje. Na sam blagdan, u četvrtak 12. svibnja, u 18 sati počela je procesija kao uvod u

misno slavlje koje je predvodio fra Zoran Kutle-ša, duhovni asistent mjesnog bratstva Imotski, a u koncelebraciji su bili fra Frano, fra Vinko Gudelj, duhovni asistent mjesnog bratstva Pro-ložac, i fra Nedjeljko Čarapić, duhovni asistent mjesnog bratstva Podbablje. Na proslavi su se okupili članovi svih bratstava OFS-a imotskoga samostanskog okružja.

U prigodnoj propovijedi fra Zoran je ista-knuo da smo mi Hrvati sretni što imamo sveca kao što je sv. Leopold, kojega je Papa progla-sio zaštitnikom Godine milosrđa. Fra Zoran je posebno spomenuo hodočašće OFS-a u Zagreb prigodom dolaska zemnih ostataka sv. Leopol-da, što nam treba biti poticaj da se u svom živo-tu trudimo slijediti primjer našeg sveca.

Nakon svete mise fra Frano i fra Zoran pred-vodili su euharistijsko klanjanje. Misu i klanja-nje sviranjem i pjevanjem animirala je s. Jasna Kasalo. Poslije fotografiranja susret je nastav-ljen zajedničkim domjenkom u župnoj kući.

IZBORNI KAPITUL MJESNOG BRATSTVA OFS-a „GOSPE OD RUŽARIJA“ U DRNIŠU

U subotu,18. lipnja 2016., u župi Gospe od Ružarija u Drnišu Mjesno bratstvo franjevač-koga svjetovnog reda (OFS) održalo je izborni kapitul te je izabrano novo Vijeće koje će ih vo-diti u nadolazećem trogodišnjem razdoblju. Na samom početku mjesna doministra sestra Želj-ka Matić, koja je predvodila opći dio kapitula, pozdravila je okupljene posebno područnoga duhovnog asistenta fra Stipu Nimca, mjesnog duhovnog asistenta i župnika fra Petra Klarića, sestru Vericu Uglešić kao područnog delegata koja predvodi izborni dio kapitula, Zvonimira Milovca predstavnika mjesnog bratstva FRA-

ofs i frama


ME u Drnišu kao i ostale sestre kapitularke. Ukratko nam se obratio fra Petar pozdravljajući okupljene. Fra Stipe je u svom kratkom duhov-nom nagovoru ukazao na važnost franjevačke duhovnosti,važnost zdrave religioznosti i pri-hvaćanja življenja Evanđelja po uzoru na život sv. Franje Asiškoga koji je do te mjere slijedio Isusa da je bio obilježen ranama nalik onima Isusa Krista.

Nakon konstatiranja da postoji kvorum pri-stupilo se glasovanju o usvajanju dnevnog reda a potom i podnošenju izvješća o radu i financij-skog izvješća za period od 2013. do 2016. go-dine koji su jednoglasno prihvaćeni. Zazivom Duha Svetoga pristupilo se izbornom dijelu ka-pitula pri čemu je izabrano novo Vijeće mjesnog bratstva „Gospe od Ružarija“, Drniš, koje čine:Setra Kata Brakus, ministraSestra Željka Matić, zamjenica ministreSestra Marija Vukušić, tajnicaSestra Irena Jukić, blagajnicaSestra Draženka Dujmović, učiteljica for-

macijeSestra Anita Miočić, bratski animator za

FRAMU

Prihvaćanjem službi i zajedničkom moli-tvom za novoizabrano Vijeće kao i svečanim franjevačkim blagoslovom došli smo do kraja službenog dijela izbornog kapitula. Druženje je nastavljeno za bratskim stolom.

Novoizabranom Vijeću čestitamo i zaziva-mo obilje Božjeg blagoslova kako bi moglo raditi na dobrobit Mjesnoga bratstva. Također iskreno hvala Vijeću koje je proteklo razdoblje vodilo Bratstvo kroz razne probleme i kušnje, osobito hvala sestri Svemirki Matić, ministri sa željom da na područnoj razini djeluje kao i do sada na mjesnoj budući je preuzela dužnost po-dručne ministre Zadarsko-šibenskog područnog bratstva „Sv. Nikole Tavelića“, sa sjedištem u Zadru. Hvala fra Stipi, područnom duhovnom asistentu Zadarsko-šibenskog i Splitsko-dubro-vačkoga područnog bratstva OFS-a, hvala fra Petru kojem ovom prilikom želimo sve najbo-lje u radu na novoj dužnosti župnika župe „Sv. Male Terezije“ i gvardijana samostana „Gospe od Milosti“ u Karinu. Hvala našim obiteljima i svima koji na bilo koji način podržavaju naše Mjesno Bratstvo OFS-a i nas osobno.

TRSTENIK: OKRUGLI STOL OFS-A GRADA SPLITA Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnoga

reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik pri-redilo je u ponedjeljak, 20. lipnja 2016. okrugli stol na temu: „Mjesto i uloga Franjevačkoga svjetovnoga reda (OFS) u Splitskoj crkvi i druš-tvu“.

Na okruglom stolu nastupili su ovogodišnji kandidati za svećeničko ređenje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (Split): fra Ante Bešlić, fra Petar Komljenović, fra Dujo Jukić; članovi mjesnoga bratstva OFS-a „Bla-govijest“, Split –Trstenik: sestra Mira Maslov, ministra; brat Mladen Knezović, sestra Smilja Vuko i fra Stipe Nimac, duhovni asistent; se-stra Anka Kovačić, ministra mjesnoga bratstva Sv. Obitelji, Sukoišan–Split; sestra Kata Ma-rinović, ministra mjesnoga bratstva OFS-a Sv. Frano Obala–Split, sestra Ana Miše Periš, u ime mjesnoga brastva „Gospe od Pojišana“, Poji-šan–Split, fra Ivica Martinović, župnik, gvardi-jan i duhovni asistent sv. Obitelji, Split–Sukoi-

šan te ostali članovi OFS-a grada Splita.Okrugli stol animirala je sestra Mira Maslov,

ministra mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovi-jest“, Split –Trstenik.

Nakon kratkog izlaganja fra Stipe Nimca, duhovnog asistenta, o Franjevačkoj duhovnosti i statističkim podacima OFS-a na razini Hrvat-ske uslijedio je razgovor o „Mjestu i ulozi OFS-a u Splitskoj crkvi i splitskom društvu“.

Iznesena su ova razmišljanja i prijedlozi za zajednički rad OFS-a grada Splita te usuglašeni neki zajednički prijedlozi:

Prijedlozi OFS-a grada Splita:Na temeljima Franjine i franjevačke mistike

„poniznosti koja se objavila u činu Utjelovlje-nja“ i „ljubavi koja se očitovala u Muci na kri-žu“ članovi OFS-a grada Splita predlažu:

1) U svojim samostanskim i župnim te mjesnim sjedištima (gradskim sredinama) svje-dočiti Franjinu karizmu s označnicama franje-

ofs i frama


vačke duhovnosti „fraternitas“, „minoritas“, „evangelicitas“ i „apostolicitas“.

2) Zajednički imati povremene susrete o aktualnim temama Crkve i društva u Splitu.

3) Zajednički susreti Vijeća svih pet Mje-snih bratstava OFS-a na razini grada Splita.

4) Učitelji/-ce za formaciju kandidata po-vremeno zajednički održavati susrete početne i trajne formacije.

5) Nastojati se uključiti u djelovanje Fra-njevačkog instituta za kulturu mira.

6) Kao Franjevačka obitelj unutar Crkve (uostalom kao i cijela Crkva) prihvaćati od-govornost i suodgovornost „ad intra“ (prema unutra) i „ad extra“ (prema vani) za posredova-nje „vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku“ živeći vrjednote Kraljevstva Božjega te držeći se sta-vova i načela Isusa iz Nazareta.

7) Staviti naglasak na franjevačka mjesta u gradu Splitu, kao npr. na samostane, s njihovom bogatom tradicijom i specifičnom franjevač-kom duhovnošću, i sl.; na duhovne događaje: Duhovna zbivanja, osim uobičajenih, uključuju također tečajeve molitve, odnosno meditacije i kontemplacije koji bi se organizirali pri pojedi-nim župama, crkvama, samostanima, odnosno na razini grada. Dakle, ono što bi pokazalo i mnogo dublje dimenzije kršćanstva onim ljudi-ma koji u multikulturalnim i multireligioznim gradovima intenzivnije traže duhovnost; na du-hovne osobe: Duhovnost se pokazuje i mjeri na

ljubavi prema „bližnjemu“. Pastoralni djelatni-ci bi razna duhovna zbivanja trebali voditi ne samo po službi već i svojom vlastitom osobno-šću koja je prožeta duhom. Evangelizacija grada Splita uvelike će ovisiti upravo o oduševljenosti i produhovljenosti samih kršćana.

8) Uključiti članove OFS-a grada Splita u Franjevački institut za kulturu mira i u „Udru-gu“ istoga.

9) Potaknuti članove OFS-a grada Splita da upišu, kao gosti studenti, neke kolegije iz te-ologije i franjevačke duhovnosti u smislu „cje-loživotnoga učenja“ na Katoličkom bogoslov-nom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Kako biti prepoznatljivi s autohtonom fra-njevačkom duhovnošću koju karakteriziraju četiri bitne označnice: fraternitas, minoritas, evangelicitas i apostolicitas u gradu Splitu? Mogu li samostani Franjevaca i Franjevki za-jedno s Franjevačkim svjetovnim redom (OFS) postati mjesta Citypastoral-a (pastorala grada/pastorala gradskih sredina), mjesta (oaze) zdra-ve religioznosti utemeljene na Bibliji, Tradiciji i na smjernicama crkvenoga učiteljstva integri-rajući franjevačku duhovnost u Splitsku crkvu i splitsko društvo (na obiteljskoj, društvenoj, crkvenoj, gradskoj i župskoj razini „ad intra“ i „ad extra“)?!

Događaj „Okruglog stola“ slikom je zabilje-žio fra Josip Šabić, franjevački bogoslov.

*********

ofs i frama


Prilog:Franjevački svjetovni red u Hrvatskoj (od

kraja 2000. do polovice 2001. godine) ustrojen prema Pravilu OFS-a i novim Generalnim kon-stitucijama OFS-a na pet područnih bratstava:

1) Osječko područno bratstvo sv. Antuna Padovanskoga sa sjedištem u Osijeku ima 24 kanonski osnovana mjesna bratstva i 5 u nasta-janju, sa 701 trajno zavjetovanim članom, 19 privremeno zavjetovanih i 34 člana u novicijatu.

2) Sjeverozapadno hrvatsko područno bratstvo bl. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Zagrebu ima 33 mjesna bratstva i 1 u nastajanju, sa 2.260 trajno zavjetovanih članova, 48 privre-meno zavjetovanih i 97 u novicijatu.

3) Primorsko-istarsko područno bratstvo Majke Božje Trsatske sa sjedištem u Rijeci ima 16 mjesnih bratstava, s 395 trajno zavjeto-vanih članova, 7 privremeno zavjetovanih čla-nova i 19 članova u novicijatu.

4) Zadarsko-šibensko područno bratstvo sv. Nikole Tavelića sa sjedištem u Zadru ima 9 mjesnih bratstava, sa 143 trajno zavjetovana člana, 12 privremeno zavjetovanih članova i 14 članova u novicijatu.

5) Splitsko-dubrovačko područno brat-stvo sv. Leopolda Mandića sa sjedištem u Splitu ima 25 mjesnih bratstava, sa 616 trajno zavjetovanih članova, 30 privremeno zavjeto-vanih članova i 15 u novicijatu.

Na području Hrvatskoga nacionalnoga brat-stva djeluje 107 kanonski osnovanih mjesnih bratstava i 6 u nastajanju. Nacionalno bratstvo čini 4.115 trajno zavjetovanih članova i 116 čla-nova s privremenim zavjetima, ukupno 4.231 zavjetovani član, uz 179 kandidata primljenih u novicijat. U 2014./2015. godini preminulo je 86 naše braće i sestara“. (Usp. Hrvatsko nacio-nalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda /OFS/, Nacionalno vijeće, Izvješće nacionalno-ga ministra o životu i radu OFS-a od listopada 2014. do listopada 2015. Zagreb, 21. listopada. 2015. Br: 78/2015.)

Istaknuta je kristologija sv. Franje Asiškoga. Sv. Franju Asiškoga posebno je zaokupljala po-niznost što se objavila u Utjelovljenju i ljubav što se očitovala u Muci“ (1Čel 84). Iz te zaoku-pljenosti Isusom stvorena je ona istinska i au-tohtona Franjina molitva koju je molio za vrije-me obavljanja svoga velikogospojinskog posta:

„Gospodine, udijeli mi dvije milosti prije nego umrem: [...] da za svoga života osjetim u duši i na tijelu, koliko god je to moguće, onu bol što si je ti, slatki Gospodine, podnio u vrijeme svoje pregorke Muke [...] i da osjetim u svom srcu [...] onu neizmjernu ljubav kojom si ti, Sine Božji, gorio da dragovoljno podneseš toliku muku za nas grešnike.“ (CV str. 171).

Ta franjevačka duhovnost i franjevačko biti i djelovati temeljeno je na izvorima mistike križa koju je zacrtao već sv. Pavao: „S Kristom sam raspet na križ: Živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist“ (Gal 2, 19-20). Sv. Bonaventura to je izrazio poznatom rečenicom: „Amantem reda-mere“ („Ljubitelju /Kristu/ uzvratiti ljubavlju“).

Grad Split, prema Popisu stanovništva 2011., broji 178.102 stanovnika. Na području grada Splita postoje šest (6) muških franjevač-kih samostana: Franjevci kapucini (OFM Cap, Split-Pojišan), Franjevci konventualci (OFM Con, Split-Obala), franjevci opservanti (OFM, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja dva (2) samostana, Split-Dobri i Split-Trste-nik), franjevci opservanti (OFM, Franjevačka provincija sv. Jeronima, Split-Poljud), franjevci trećoredci (OFM Tor, Split-Sukoišan).

Od dvadesetpet (25) župa, na podrfučju gra-da Splita, povjereno je pet (5) Franjevcima: župa Gospe od zdravlja (Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Split-Dobri), župa Sv. Stjepana (Hrvatska provincija sv. Jeronima fra-njevaca Konventualaca, Split-Meje), župa Gos-pe od Pojišana (Hrvatska Kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića, Split-Pojišan), župa Svete Trojice (Franjevačka provincija sv. Jeronima, Split-Poljud), župa sv. Obitelji (Hr-vatska provincija franjevaca trećoredaca glago-ljaša, Split-Sukoišan).

Isto tako, postoje i tri (3) ženska samosta-na sestara Franjevki: Sestre klarise; samostan Školskih sestara Franjevki Krista Kralja (Split-Lovret) i Samostan Družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje (Split-Kman).

Postoji i jedan (1) dječji vrtić kojega vode franjevke: Dječji vrtić „Marija Petković“, po-družnica Split, sa sjedištem u Splitu, Petrinj-ska 1. (Družba Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje (Split-Kman).

Na području grada Splita postoji, ustanovlje-no prema Zakoniku kanonskoga prava, pet (5)

ofs i frama


Mjesnih bratstava OFS-a: Gospa od zdravlja (Split – Dobri), Sv. Frane (Split – Obala), Sveta Obitelj (Split – Sukoišan), Gospa od Pojišana (Split – Pojišan) i „Blagovijest“ (Split –Trste-nik).

Također, na području grada Splita postoje i tri (3) zajednice Franjevačke mladeži (FRA-MA): FRAMA Gospe od zdravlja (Split-Dobri), FRAMA Gospe od Pojišana (Split-Pojišan) i FRAMA Svete Obitelji (Split-Sukoišan).

Osim toga, u Splitu postoji Franjevački in-stitut za kulturu mira, ustanovljen 1995. godine. Institut je osnovalo Vijeće franjevačkih zajed-nica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vijeće okuplja sve ženske i muške franjevačke zajedni-ce. Institut je izrastao iz djelovanja franjevačkih komisija za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno. Institut ima za cilj istraživati uzroke konkretnih sukoba na etničkom, religioznom i političkom području te istraživati društvene strukture i poja-ve koje ugrožavaju mir, slobodu, pravdu i život drugih Božjih stvorenja. Institut promiče odgoj za mir i skrb za stvoreno u školama, obiteljima i vjerničkim zajednicama, te ekumenski, interreli-gijski, interetnički i interkulturalni dijalog.

Na temelju članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“, broj 74/14), skupština udru-ge Franjevački institut za kulturu mira iz Splita, Poljudsko šetalište 4, na svojoj sjednici održa-noj dana 30. siječnja 2015. godine donijela je „Statut Franjevačkog instituta za kulturu mira“.

„Područja djelovanja Udruge, sukladno ci-ljevima je duhovnost, demokratska politička kultura, ljudska prava, međunarodna suradnja, obrazovanje, znanost i istraživanje, zaštita oko-liša i prirode.“ (Statut, čl. 6.)

I u okviru Franjevačkoga instituta za kultura mira kao i Udruzi koja je ustanovljena u okvi-ru samoga Instituta svoje mjesto mogu zauzeti i članovi OFS-a te na taj način evangelizirati splitsku crkvenu i društvenu javnost...

Tu je i Katolički bogoslovni fakultet kao sa-stavnica Splitskoga Sveučilišta (utanovljen 9. srpnja 1999.) sastavljen od dvije udružene je-dinice: Dijecezanske teologije u Splitu i Franje-vačke visoke bogoslovije u Makarskoj, koja i na razini visokoga obrazovanja također posreduje franjevačku duhovnost na razini splitske crkve i splitskoga društva.

LIŠANE: OBRED PRIMANJA U OFS Župa Sv. Mihovila u Lišanima Ostrovičkim

bila je u nedjelju, 26. lipnja 2016. godine domaćin i organizator Obreda primanja četrnaestero (14) braće i sestara u Franjevački svjetovni red (OFS). Na inicijativu župnika fra Damira Ćire Čikare braća i sestre su se okupljali i upoznavali s obilježjima OFS-a kroz duže vri-jeme i odlučili su i službeno započeti svoj hod u formaciji te su područnoj ministri Zadarsko-šibenskog područnoga bratstva OFS-a „Sv. Nikole Tavelića“, sestri Svemirki Matić uputili zamolbe u kojima su izrazili želju i volju biti članovima Franjevačke obitelji.

Sv. misu je predslavio fra Stipe Nimac, područni duhovni asistent Zadarsko-šibenskoga i Splitsko-dubrovačkoga područnoga bratst-va OFS-a, a u koncelebraciji su bili fra Petar Klarić, duhovni asistent mjesnoga bratstva OFS-a „Gospe od Ružarija“ – Drniš i fra Marko Nimac, župnik župa Stankovci i Banjevci. U homiliji fra Stipe je istaknuo neka od obilježja franjevačke duhovnosti posebno istaknuvši šest

temeljnih iskustava sv. Franje koji su njemu bili smjerokaz, a slijedom toga i nama samima.

Prvo Franjino iskustvo je otkriće Boga–u jednom trenutku svoga života Franjo si postav-lja pitanje: Tko sam ja, a tko si ti o moj Bože? – i u odgovoru doživljava otkriće Boga.

Drugo iskustvo je otkriće čovjeka– u poljupcu gubavcu vidi Isusovu poruku: „Što učiniste jed-nome od moje najmanje braće meni učiniste!“

Treće iskustvo je otkriće slobode–kad je poželio nasljedovati Isusa Krista, odrekao se svjetovnog bogatstva i shvatio ljepotu slobode.

Četvrto iskustvo je otkriće Evanđelja–kriterij njegova života, njegova biti i djelovati je u skladu s Evanđeljem.

Peto iskustvo je otkriće svijeta–shvaća svi-jet kao samostan u kojem je okružen braćom i sestrama i u kojemu je dijalog suvreme-na pobožnost; zahvaljuje Bogu što mu ih je darovao.

Šesto iskustvo je otkriće prirode– u svemu

ofs i frama


što ga okružuje osjeća Božju nazočnost i sve naziva braćom i sestrama: sestra voda, brat oganj i sl.

Bogu smo važni, Bog nas voli i dobro je da postoje župne zajednice te njihov rad i posto-janje vode ostvarenju vrjednota kraljevstva Božjega,– riječi su kojima je zaključio svoju homiliju fra Stipe povodom ulaska u formaciju nove braće i sestara.

Uslijedio je sam obred primanja u kojemu su vrijeme formacije započeli sljedeća braća i sestre: Dalibor Mamić, Dario Mamić, Mate Pulić, Milena Kardum, Davorka Mamić, Ivana Mamić, Ivana Nimac, Lucija Pulić, Božica Nimac, Sanja Mamić, Neda Marić, Dubravka Radaš, Gordana Kalcina i Mirela Mamić.

Nakon iskazivanja želje za primanje u red i početak formacije slavitelj i područna ministra su potvrdili prijem, a zatim je ministra preda-la Evanđelje, Pravilo i Generalne konstitucije OFS-a kao podsjetnik na ono što su se danas obvezali živjeti. Također im je uručen križ tau, znak pripadnosti velikoj Franjevačkoj obitelji.

Po završetku Obreda primanja čestitke su uputile sestre iz Područnoga vijeća, svećenici i sestre iz Mjesnoga bratstva OFS-a „Gospe od Ružarija“ iz Drniša koje su nazočile ovom slav-lju.

Fra Damir kao župnik i inicijator ovoga događanja zahvalio je Bogu na sjemenu koje je danas zasijano sa željom da raste i donosi plodove. Pozdravio je sve prisutne i pozvao ih da u srcu i molitvama nose ovu braću i ses-tre. Pozvao je nove članove OFS-a da budu pokretači revitalizacije u svojoj župnoj zajedn-ici. Fra Petar je također uputio nekoliko riječi ohrabrenja napomenuvši da je važno ne samo nasljedovati Sv. Franju nego da budu poput Sv. Nikole Tavelića, koji je bio mučenik za Crkvu i kršćansku vjeru, a u čijoj crkvi se odvija ovaj veliki dan za njih. Riječi potpore i čestitke su također uputile i sestra Svemirka, područna ministra, sestra Kata Brakus, ministra Mjesnog bratstva OFS-a iz Drniša i na kraju fra Stipe koji je kazao kako je Sv.Franjo odnos Boga i čovjeka znao opisati kao “ljubav nedovoljno ljubljena” i pozvao sve prisutne da na Božju ljubav odgovore ljubavlju te na taj način budu bliže ostvarenju cilja, a to je kraljevstvo Božje.

Braći i sestrama u Kristu želimo obilje Božjega blagoslova na putu kojim su krenuli sa željom da budu jaki, strpljivi i da ne posus-tanu nego hrabro kroče na dobrobit sebe, svojih obitelji, svoga bratstva i zajednice u cjelini.

Ovo druženje priveli smo kraju u druženju za bratskim stolom. Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli realizaciji današnjeg slavlja uz franjevački pozdrav „Mir i dobro!“


RAZNORAZNOLETAK ZA DUHOVNA ZVANJA

Vijeće za duhovna zvanja Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja izdalo je letak “Duhovna zvanja”. Letak sadrži osnovne infor-macije i kontakt-podatke odgojnih zavoda Pro-vincije (Sinj - sjemenište, Imotski - postulatura, Visovac - novicijat, Split - klerikat te Zagreb). Zainteresirani će još više informacija dobiti na mrežnim stranicama spomenutih samostana, a posebno se preporuča razgovor s vlastitim žu-pnikom i/li župnim vikarom. Osim toga, donosi se 5 kratkih i korisnih savjeta za prepoznava-nje duhovnog poziva, što može biti od velike

pomoći svakom mladiću u potrazi za vlastitim zvanjem.

Tiskani materijali se mogu dobiti u koordi-naciji s predstavnicima Vijeća, a moguće je do-biti montažu u pdf-u za tisak u vlastitoj nakladi. Potičemo sve obitelji da svojim načinom živo-ta, a napose svakodnevnom molitvom, stvaraju plodno tlo za nova duhovna zvanja.

Odgovorni urednik: fra Antonio Mravak / Idejno rješenje: fra Šimun Markulin / Grafički urednik: dipl. graf. ing. Anja Kovačić.

FRA MIROSLAV MODRIĆ I FRA IVAN MACUT SVEČANO PROMOVIRANI KAO DOKTORI ZNANOSTI

Dana 28. travnja 2016. godine, Sveučilište u Splitu u novom Amfiteatru Medicinskog fa-kulteta, promoviralo je nove doktore znanosti. Među njima su promovirani fra Miroslav Mo-drić i fra Ivan Macut.

Fra Miroslav Modrić svoj rad Franjevačka Provincija Presvetoga Otkupitelja i Kustodija Svete Zemlje obranio je 14. travnja 2015. godi-ne, na KBF-u u Splitu. To je ujedno prvi doktor-ski rad na Bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Opseg fra Ivanovog doktorskog rada iznosi 340 stranica te je podijeljen na tri dijela uz uvod, zaključak i literaturu. U uvodu je predstavljen status questionis samog istraživanja teme te

obrazlaganje metodologije rada. Prvo poglavlje bavi se kulturnim i znanstvenim institucijama za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske te krat-kim povijesnim okvirom nastanka NDH. U dru-gom poglavlju predstavljen je život, rad i misao trinaestorice filozofa koji su u tom razdoblju bili najaktivniji (Zimmermann, Makanec, Keilbach, Krstić, Barač, Vasilj, Bazala, Harapin, Ćepulić, Vuk-Pavlović, Filipović, Haler i Šanc) te je u trećem poglavlju donesena detaljna bibliografi-ja filozofskih djela (knjiga, članaka, recenzija, crtica) objavljenih za vrijeme NDH.


FRANKFURT: ZBORNIK „VJERA, PSIHOLOGIJA I ZDRAVLJE“ Iz tiska je izašao 17. po redu Zbornik radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradni-ka iz zapadne Euro-pe, koje organizira Hrvatski dušobriž-

nički ured iz Frankfurta na Majni. U novom Zborniku, u izdanju spomenutog Ureda, preda-vanja su sa skupa održanog od 5. do 9. listopada 2015. u Kaštel Štafiliću, u R. Hrvatskoj, o temi „Vjera i duševno zdravlje - kako pomažu vjera, psihologija i medicina“.Zbornik nosi naziv „Vjera, psihologija i zdrav-lje“, a uredio ga je dr. Adolf Polegubić. Rece-zenti su bili prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić i mr. sc. Frane Vugdelija.

FRA MARIJAN VUGDELIJA: „GRAMATIKA HEBREJSKOGA BIBLIJSKOG JEZIKA“

Fra Marijan Vugde-lija, redoviti profesor u trajnom zvanju na KBF-u Sveučilišta u Splitu objavio je udžbenik „Grama-tika hebrejskoga biblijskog jezika“, a izdavač je Književni krug Split. Recen-zenti su bili Miljenka

Grgić i Domagoj Runje. Udžbenik je lektorirala

Ana Vugdelija, a likovno rješenje korica obliko-vao je Duje Botteri.

Fra Marijan je udžbenik posvetio „svim stu-dentima u znak poštovanja i zahvalnosti“ koji-ma je predavao hebrejski jezik tijekom trideset i pet godina. U Predgovoru fra Marijan piše kako „ova gramatika donosi jednostavna prvotna pra-vila hebrejskoga jezika (…) a cilj ove gramatike jest da nastavnicima i studentima hebrejskoga jezika pruži pregledni i razumljivi udžbenik za hebrejski biblijski jezik“.

„GODINE U KADINOJ GLAVICI I PARČIĆU 1991. – 2012.“

Fra Milan Ujević i prof. Bože Uje-vić objavili su, na 194 stranice, knjigu „Godine u Kadinoj Glavici i

Parčiću 1991. – 2012.“ Fra Milan Ujević napi-sao je Uvod, a Predgovor provincijal fra Joško Kodžoman.Fra Milan će poslati svakom knjigu tko mu se javi i zaželi imati jedan primjerak knjige.

PRIZNANJE FRANJEVAČKOM SAMOSTANU I GVARDIJANU FRA FILIPU BUDIĆU

Gradsko vijeće Grada Omiša na 16. sjedni-ci održanoj dana 26. travnja 2016.g. donijelo je odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Omi-

ša u 2016. godine. Među dobitnicima priznanja su Franjevački samostan Gospe od Karmela i gvardijan fra Filip Budić.

razno


razno

Franjevački samostan Gospe od Karme-la dobio je skupnu nagradu Grada Omiša po-vodom 300 godina dolaska fratara iz Prološkog blata u Omiš i gradnje samostana koji je zaštiće-no kulturno dobro Republike Hrvatske.

Fra Filip Budić, gvardijan Franjevačkog samostana Gospe od Karmela, dobio je plaketu

Grada Omiša povodom desete obljetnice vrše-nja službe u samostanu o kojem marljivo, pre-dano i odgovorno vodi posebnu brigu te za pa-storalno, svećeničko, društveno i humanitarno djelovanje kojim potiče i mnogobrojne vjernike iz Omiša i omiške zagore.

U SPLITU ODRŽANA MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KONFEREN-CIJA „NEPOMIRENO DRUŠTVO - NEPOMIRENA PAMĆENJA”

Franjevački institut za kulturu mira pod vi-sokim pokroviteljstvom predsjednice Republi-ke Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, organi-zirao je Međunarodnu znanstvenu konferenciju „Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja. Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra”. Konferen-

cija je održana od 26. do 28. svibnja u Oazi sv. Marije Krucifikse - Samostanu Sestara Službe-nica Milosrđa, na Kamenu u Splitu. U subotu, 28. svibnja predavanje „Obraćenje kao feno-men rekonstrukcije pamćenja” održao je prof. dr. sc. fra Ante Vučković.

STIPE NIMAC (UR.): PRAKTIČNA TEOLOGIJA DANAS. STANJE I PERSPEKTIVE

Objavljena je tri-deset i prva knjiga u nizu bibliote-ke „Ravnokotar-ski Cvit“. Svrha, glavna nakana knjige bila je ak-tualna strujanja u praktičnoj teolo-giji posredovati zainteresiranim čitateljima na hr-vatskom govor-

nom području. Naslov knjige je „Praktična teologija danas. Stanje i perspektive“. U knji-

zi su obrađene najaktualnije teme iz područja praktične teologije. Četvorica autora su pasto-ralni teolozi s njemačkog govornog područja i dvojica s hrvatskog govornog područja: August Laumer, Rainer Bucher, Norbert Mette, Christi-an Bauer, Ivan Šarčević i Stipe Nimac.Urednik je knjige prof. dr. sc. fra Stipe Nimac. Recezenti su docent dr. sc. Ante Periša, Sveu-čilište u Zadru; izv. prof. dr. sc. Alojzije Čon-dić, Sveučilište u Splitu; dr. sc. Brigita Perše, Pastoralna služba, Ljubljanska nadbiskupija i mr. sc. fra Ivica Jurić, Sveučilište u Splitu. Sve tekstove koji su izvorno napisani na njemačkom jeziku preveo je Ante Sesar, dipl. teol.; grafič-ko oblikovanje i pripremu je načinio gospodin Neven Marin. Sažetak knjige je na njemačkom, španjolskom i engleskom jeziku.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN OMIŠPrigodom 300.

obljetnice u izdanju Franjevačkog samosta-na Omiš tiskan je vodič pod naslovom „Franje-vački samostan Omiš“ na 80 stranica. Vodič

je podijeljen u šest poglavlja: 1) Omiš otvara vrata, 2) Petnaestorica prognanih, 3) Novčić za crikvu, 4) Samostansko kulturno blago, 5) Du-hovna oaza mira i 6) Trista godina od dolaska fratara u Omiš.


„SV. FRANJO U HRVATSKOJ 1212. GODINE“ (Prezentacija zbornika „Kačić“ u Splitu, 2. i u Zadar, 3. VI. 2016.)

Povijesna je činjenica da je sv. Franjo Asiški-bio u Hrvatskoj 1212. godine. O tomu se je kroz proteklih 8 stoljeća puno pisalo. Ove godine 2. lipnja u Splitu i 3. u Zadru priređena je svečana prezentacija Zbornika, u kojemu su objavljena predavanja s Međunarodnoga simpozija, koji je organiziralo Vijeće franjevačkih zajednica. Ono okuplja sve hrvatske provincije franjevačkih redova i družba.

U Splitu u Samostanu sv. Frane domaćin i moderator bio je fra Žarko Relota, gvardijan. Zbornik su prezentirali fra Josip Sopta, fra Lju-devit Maračić i fra Gabrijel Jurišić, članovi Or-ganizacijskog odbora. U glazbenom dijelu na-stupio je Zbor Crkve sv. Frane.

U Zadru je domaćin bio fra Andrija Biloka-pić, provincijal. Nastupio je Zbor FRAME i po-znata Klapa „ Kalelarga“. Predstavljači su prika-zali sadržaj Zbornika: osim uvodnih tekstova o političkim i crkvenim prilikama u XIII. stoljeću u Hrvatskoj i prvim franjevačkim svecima, u pr-vom su dijelu obrađene brojne predaje od Istre i Zadra, preko Trogira i Splita do Dubrovnika i razvoj Franjevačkoga reda u hrvatskom narodu. U drugom dijelu se raspravlja o raznim granama umjetnosti i nekim istraživačima povijesti.

U dodatku je opisano veličanstveno slavlje na Sustipanu (6. X. 2016.) uz drevni benediktin-ski samostan iz doba hrvatskih narodnih vlada-ra. Priložena je i statistika 29 franjevačkih pro-vincija redova i družba, koje danas u hrvatskom narodu imaju više 14.000 članova.

U nastavku je priloženo nekoliko (5) recen-zija tematskih svezaka Zbornika „Kačić“ s pre-zentacije, održane u Viteškoj dvorani Družbe „Braće Hrvatskoga Zmaja“ u Zagrebu na Ka-menitim vratima. Zbornik ima oko stotinu slika, uglavnom u boji. Na kraju su donesena kazala osobnih imena i zemljopisnih naziva, uz popis izdanja Zbornika „Kačić“ i popis primljenih knjiga.

Završnu riječ je uputio mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, koji je čestitao organiza-torima simpozija i urednicima Zbornika. A fra Stanko Škunca, gvardijan, svima je zahvalio i sve nazočne pozvao u samostansku blagovaoni-cu na domjenak i „čašicu razgovora“.

Evo samo nekoliko zanimljivih pojedinosti:- Fra Toma Čelanski piše: „… ventiscon-

trariisflantibus…“, tj. da su protivni vjetrovi bacili lađu na našu obalu. Tomi su to bili „pro-tivni vjetrovi“, jer su Franju udaljili od njegova misijskoga cilja. Za nas je to sretni i dragi „Brat Vjetar“, koji je u našu domovinu Hrvatsku, vje-rojatno baš ovdje u Zadru, doveo prvoga gra-đanina ondašnjega kršćanskog svijeta, Franju iz Asiza, „glasnika Velikoga Kralja“, kako se je sam nazvao. Na to je upozorio urednik Zborni-ka, koji ima 568 stranica, u kojemu, osim hrvat-skih Franjinih sljedbenika, surađuju još i fratri iz Slovenije i Italije.

- Najvažniji plod boravka sv. oca Franje u Hrvatskoj svakako su floressanctitatis, tj. sveti sljedbenici Velikoga Asižanina. Tu su u prvom redu: sv. Nikola Tavelić, jeruzalemski muče-nik, bl. SalomejaKrakovska, bl. Julijan iz Bala, bl. Stanislava Šubić, klarisa, sestra bana Pavla, i preko 30 mučenika i onih koji su preminuli „in fama sanctitatis - na glasu svetosti“. U kasnijim stoljećima bilo ih još preko 500.

- Gotovo je nevjerojatno da Samostan u Za-dru čuva 53 bule raznih papa, a među njima i bulu pape Grgura IX. o proglašenju patrijarhe Franje svetim. Taj dragocjeni dokument svjedo-či i o ugledu zadarskoga Samostana u to doba.

- Pečat Provincije Dalmacije (XIV. st.) ne čuva se u Dalmaciji. Eno ga u Britanskom muzeju u Londonu.

- Pečat generala Franjevačkoga reda bl. Iva-na iz Parme (1239.) nije ni u Asizu, ni u Rimu. Eno ga u Državnom arhivu u Dubrovniku.

- Prvi franjevci biskupi u gradovima na hr-vatskoj jadranskoj obali dali su novi zamah cr-kvenoj umjetnosti XIII. stoljeća.

- Da ljudi mole za svoje mrtve sasvim je normalno, jer takve molitve imaju sve religije svijeta.

Ali da neki kršćanin daje služiti tisuću sv. Misa (1.000) za svoje pokojnike ne susreće se svaki dan. Zbornik ne donosi samo jedan takav podatak, nego ih je puno više. To su original-ni dokumenti, rukom pisani, koji vjerodostojno svjedoče o živoj vjeri starih Dubrovčana u opro-štenje grijeha i život vječni. Treba im se diviti.

razno


Pobožni vjernici posvećuju crkve Bogu, Bogorodici Mariji i svecima. U Zagrebu su franjevci davno ukrasili divnu crkvicu, za koju predaja tvrdi da je sagrađena na zemljištu, što ga je grofica Katarina Galović darovala sv. Fra-nji kad je posjetio Zagreb.

Eto, to je samo nekoliko „bisera“ iz novoga Zbornika, a ima ih bezbroj. Neki su od njih prvi put objavljeni tek sada. Stoga, ne samo fra-njevci i franjevke, nego i svi koji žele saznati

istinu o sv. Franji i njegovim sljedbenicima u hrvatskom narodu neka se sjetite one Augusti-nove riječi: „Tolle et lege-Uzmi i čitaj !“ Neka uzmu Zbornik u svoje ruke i uživaju u sjaju i ljepoti duše sv. oca Franje i njegovih sinova i kćeri, koji su kroz proteklih 8 stoljeća u ljubavi prema Bogu i čovjeku odgajali naše slavne pre-đe, koji su se hrabro borili za krst časni i slobo-du zlatnu.

INTEGRALNA EKOLOGIJA PAPE FRANJE

Prof. dr. fra LUKA TOMAŠEVIĆ, profesor na Kaotličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, napisao je članak pod naslovom „INTEGRALNA EKOLOGIJA PAPE FRANJE“. Članak objavljujemo u cijelosti.

Od samih početaka čovjek je bio istražiteljprirode i proučavao njezine dinamičke procese, ma-nifestacije i poveznice između uzroka i posljedica. Tako je ja i nastajalo znanje koje je u antičkom svijetu smatrano vrlinom (Aristotel)

Razvojem eksperimentalnih znanostinastala je nova znanost koja je odbacila klasičnu filozofiju (Marino, 2007:13), a razum postavila kao motor znanja i moći (Bacon = znanje je moć), a prirodu je svelana objekt znanstvenog istraživanja. Čovjek je svojom razumskom moću postao nadmoćan priro-di i može joj nametnuti svoju volju, može ju mijenjati i usmjeravati jer može spoznavati i odlučivati.

U taj kontekstvalja postaviti i papinsku encikli „Laudato si“ pape Franje od prošle godine.Ona ima integralni pristup ekološkom problemu i zagovara tzv. Treći put ekologije tzv. Integralnu eko-logiju.

Ekologija je i za nas katolike orjentativna znanost, odnosno znanješto se može izraziti kao ekofilozofija (Whitehead) i kao ekoteologijau religioznom vidu što ovom enciklikom papa i čini. U kršćanskom svijetu, nadalje, razvio se posebice franjevački put u odnosu prema prirodi, što je prepoznat kao integralni vid što ga je preuzeo i sam papa u enciklici Laudato si.

Ključne riječi: ekologija, ekobioetika, ekoteologija, religija, franjevaštvo, sv. Franjo, papa.

1. Orjentativna znanostNaš svijet je postao ugrožen znanstveno-teh-

ničkim pristupom nadmoći nad prirodom koji se, u konačnici, sveo na korisnost. Stoga se i po-čelo govoriti o dovršenosti znanstveno-tehničke i o početku nove «bioetičke epohe».1

Dva su osnovna obilježja suvremenog druš-tva: sve društvene promjene pokreće tehnologija sa svojom logikom koja veli da imamo sredstva, hajde da im nađemo kakvu primjenu. U drugim vremenima tehnološki razvoj je ispunjavao že-

1 Usp. Čović, A. (2004), Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe str.12), Zagreb: Pergamena.

lje društva, a danas je tehnologija toliko snažna da stvara vlastiti svijet.

Drugo je obilježje velika uloga prošlih rato-va u sve bržim trendovima. Prisjetimo se: digi-talno računalo, ciljani biocidi, antibiotici, radar i niz drugih dostignuća bi možda dostigli ovaj stupanj razvijenosti i uporabe, ali su ratovi, po-gotovo II. svjetski rat, dali itekakav poticaj nji-hovu ubrzanom nastanku (Simmons, 2010:186).

U ovom razdoblju stvoren je i individual-ni moral u kojemviše nema vrlina(Macintyre: 1981). Čovjek je okrenut isključivo samome sebi i smatra da samo sebi odgovara. To je kon-

razno


tekst u kojem nastaju ekofilozofija2 i ekoteolo-gija3

U tom kontekstu se, dakle, rađa ekologija, a šire i bioetika, na štokršćanski teolozi brzo re-agiraju, nadasve franjevci, osobito poslije po-budnice pape Ivana Pala II. „Mir s Bogom, mir sa čitavim stvorenjem“.4

1.1. Nastanak orjentativne znanosti u kr-šćanstvu

Kršćanstvo je religija koja se utjelovljuje u svako vrijeme, prostor i kulturu, koja se uvijek iznova susreće sa izazovima svoga vremena. Osnovni problem kršćanstva ostaje uvijek isti: život u svijetu se ne odvija prema iskonskoj Božjoj nakani te uvijek iznova valja davati nove odgovore u svjetlu objavljene istine na uvijek nove izazove koji su za njezinu teologiju ujedno i “znakovi vremena”.

Prva istina koja proizlazi iz takva promišlja-nja je: priroda i nije baš harmonična, uređena i sakralizirana nekakvim nepromjenljivim bo-žanskim nacrtom koji bi bio neposredni odraz njegove slave. Takva vizija je danas zastarjela i pripada srednjovjekovnom kršćanstvu kao i društvima u kojima je nastajala. Svijet i druš-tveni razvoj čovječanstva je ipak nešto druk-čiji. Istina je da je priroda veličanstvena, ali je ona istovremeno i nasilna i zla i u njoj postoji 2 Jedan od značajnijih filozofa koji je uočio te usmjerio

pitanja na filozofski problem bio je Roger S. Got-tlieb profesor filozofije na Worcester Polytechnic In-stitute. Napisao je 14 knjiga o filozofskim, etičkim i ekološkim pitanjima, kao i o duhovnosti i religiji i religioznom životu. Najpoznatija mu je bila knjiga A Greener Faith: Religious Environmentalism and our Planet’s Future (Oxford University Press, 2006).

3 Cobb, John B., Jr. Is It Too Late? A Theology of Ecol-ogy, rev. edition. Denten, Tex.: Environmental Ethics Books, 1995; Edwards, Denis. Jesus and the Wisdom of God. Maryknoll, N.Y.: Orbis, 1995; Fowler, Robert Booth. The Greening of ProtestantThought. London and Chapel Hill: University of North Carolina Press, 1995; Fox, Matthew. The Coming of the Cosmic Christ: The Healing of Mother Earth and the Birth of a Global Renaissance. New York: Harper, 1988; French, William. “Subject-Centered and Creation-Centered Paradigms in Recent Catholic Thought.” Journal of Religion 70 (1990): 48–72.

4 Usp. IVAN PAVAO II., Mir s Bogom Stvoriteljem - mir sa cjelokupnim stvorenjem, hrvatski prijevod u: AKSA, 22. 12. 1989., str. 13 - 15.

neprestana borba (Leopardi i Darwin). Mnoge vrste su nestale i bez čovjekova zahvata u priro-du, a varijacije klime oduvijek postoje neovisno od čovjeka. Istina jei to da kulturalna evolucija uvijek dominira nad onom biološkom jer mate-rija i život nastaju prema onome što ljudi misle i žele i to ubrzanijim ritmom. Slika prirode koja se buni protiv čovjekove moći više je plod uto-pijske, nego stvarne misli i činjenice.

Konačno, i teologija je počela shvaćati da ljudski zahvati u okoliš mogu imati suprot-ne vrijednosti, npr. imaju negativne posljedice samog staklenika (zatopljivanje klime; podi-zanje razine mora), ali postoje i znanstvenici koji smatraju da se time usporava proces zahla-đivanja i zahlađenja zemlje. Nešto slično je i s ekonomskim napretkom koji se temelji na teh-nologiji i na kapitalističkoj produktivnosti koja nam donosi i štete, ali i ogromne koristi. Istina, tehnologija zagađuje, ali nam financira bolnice; uništava biodiverzitet, ali stvara i nove vrste, zagađuje vode tako da je sve manje zdrave vode za piće, ali i stvara resurse za studij ekologije i novih održivih tehnologija, pa neka je za ne-gativne stvari najveći krivac naš „socijalni ra-zvoj“ i neka je postao „izvorom zla“ (Latouche, 2007:77).

Suvremenu teologiju bolno pogađa životna istina: život u svijetu je na “grub i bolan način” ugrožen od znanosti i tehnike tako da prijeti ka-tastrofa. Naša zemlja jasno pokazuje svoje rane, kako upozoravaju neki teolozi (Aramini, 2010.), kao i papa Franjo (Enciklika Laudato si).

Drugo što teologija otkriva jeda okoliš treba biti usmjeravan načelima poštivanja čovjeka i njegova ambijenta jer se tako poštuje današnje i buduće čovječanstvo. Ljudska osoba5 razvija svoje sposobnosti upravo u svijetu prirode te se stoga nikada ne smije rastaviti čovjek i njegov ambijent. Čovječanstvo ima moralnu dužnost da sačuva zdrav ambijent, pače i da ga popravlja za buduće generacije koje na to imaju pravo.6

Time smo ušli u područje ekoteologije kao nove teologije koja je zbog različitih motiva došla u žarište zanimanja suvremenog čovjeka, njegove antropologije i teologije (Th. Berry, 1988). Valja istaći i činjenicu da govor o ekološ-5 L. Tomašević, Bioetika iz teološke perspektive, Perga-

mena, Zagreb, 2014, str. 131-159.6 Usp. Ivan Pavao II, Ondje, br.13-15.

razno


koj krizi općenito, kao i stvaranje ekoteologije, nastaje u Americi i Zapadnoj Europi u razdoblju hladnoga rata i oporavka od posljedica razara-nja II. svjetskog rata. Naime, krajem šezdesetih godina je započeo ogromni ekonomski rast, ali i populacijski boom (Simmons, 2010:8-16), dok se sredstva javnog priopćavanja (mediji) brzo šire (mediji) i stvaraju novo javno mnijenje. San o neograničenom rastu i razvoju s početka 60-tih godina zamjenjuje razmišljanje o problemima i šteti koju nanosi takav razvoj. U tom kontekstu se rađa i ekološki pokret, ali i religiozni pristup prirodi jer su kritike upućene religiji, posebice kršćanstvu,bile ozbiljne (Sillc, 1988).

Prava veza između teologije i ekologije za-počinje poslije negoli je Lynn White, Jr.,7 op-tužio kršćanstvo da je sa svojom idejom „do-miniuma terrae“ glavni krivac za nastanak krize kroz devastaciju prirode.8Samo dvije godine poslije teolog Jack Rogers je reagirao na taj članak i pokušao stvoriti „odgovarajući teološ-ki model“ koji bi mogao odgovoriti na izazov i biti usklađen s biblijskim izvješćem o odnosu Boga, čovjeka i prirode, u čemu su ga slijedili i drugi teolozi.9Tako je ekološka kriza izazvala teologiju na ozbiljno razmišljanje i na stvaranje ekoteologije. U katoličkoj teologiji razvila se i diskusija o teologiji stvaranja ili o stvaranju kao dovršenoj ekologiji, diskusija koja još uvijek traje.10 Novija teologija stvaranja želi nas upo-zoriti na tužnu činjenicu ekološkog problema 7 Lynn Townsend White, Jr. (April 29, 1907 – March 30,

1987) was a professor of medievalhistory at Prince-ton from 1933 to 1937, and at Stanford from 1937 to 1943. He was president of Mills College, Oakland, from 1943 to 1958 and a professor at University of California, Los Angeles from 1958 until 1987.[1] Lynn White helped to found The Society of History and Technology (SHOT) and was president from 1960 to 1962. He won the Pfizer Award for “Medieval Tech-nology and Social Change” from the History of Sci-ence Society (HSS) and the Leonardo da Vinci medal and Dexter prize from SHOT in 1964 and 1970. He was president of the History of Science Society from 1971 to 1972.[2] He was president of The Medieval Academy of America from 1972-1973, and the Amer-ican Historical Association in 1973.

8 L.T. White, jr., The Historical Roots ourEcological Cri-sis, u: Science CLV/3767 (1967) 1203-1207.

9 Usp. Ch. BOUREUX, Dio e’ anche giardiniere, La Creazione come ecologia compiuta, Queriniana, Brescia 2016.

10 Usp. Isti., str. 8-9.

i svakodnevno želi da se prisjećamo naše soli-darnosti u trpljenju „sinova Božjih“ s čitavim ne ljudskim bitkom u našemu svijetu. Naime, ljudska aktivnost i djelovanje u stvore nju ošte-tilo je i narušilo naš planet i pretvara ga u roblje što vodi ka uništavanju, ali i samom samouni-štavanju čovječanstva.11

Tako je nastalaekoteologija kao nova grana praktične ili konstruktivne teologije. Naime, katolički su se teolozi najprije okrenuli ideja-ma T. de Chardina o evoluciji i stvaranju i o čo-vjekovu mjestu u prirodi (Teilhard de Chardin, P.,1976.),12 kao i idejama koje je u Americi pro-dubio i širio katolički teolog Thomas Berry,13 a potom i britansko – američki filozof Alfred North Whitehead, a danas franjevačkoj ideji integralne ekologije što ju promovira papinska enciklika „Laudato si“.

I u Europi katolički teolozi14 sve više uviđaju da je prošlo vrijeme agresivnog pristupa prirodi, po kojemu ekonomski razvoj i gomilanje bogat-stava mogu ići na štetu prirode i ljudi.

1.2. Nastanak katoličke ekologijePrva se kršćansko-katolička ekologija rađa

s idejom obnoveteologije stvaranja kada su posthumno bila objavljena djela Teilharda de Chardina (Landron 2008.).

11 Usp. Isti, 7-8.12 Il Posto dell’Uomo nella Natura-Il Gruppo zoologico

umano, Il saggiatore. Teilhard de Chardin, P. (1969). Comment je crois, Paris 1969. (spis je iz 1933. go-dine),

13 Thomas Berry(1914-2009), je bio američki svećenik-redovnik, pasionist oji je bio predsjednik od 1975.-1987. američkog Teilhard Udruženja kada je i dobio ideju da širi de Chardinove ideje. S Brianom Swimme-om napisao je i The Universe Story (Harper San Fran-cisco, 1992). Njegove knjige su sljedeće: The Dream of the Earth (Sierra Club Books, 1998),The Great Work: Our Way Into the Future (Random House/Bell Towers, 1999), and Evening Thoughts: Reflecting on Earth as Sacred Community (Sierra Club/University of California Press, 2006). Zadnja knjiga mu je izišla u godini smrti, September 2009: The Sacred Universe: Earth, Spirituality, and Religion in the Twenty-first Century by Columbia University Press and The Chris-tian Future and the Fate of Earth by Orbis Books.

14 Prvi europski katolički teolozi su bili rimski profesori njemačkog podrijetla B. Haering, redemptorist i A. Auer, isusovac.

razno


Katolički teolozi su se počeli pitati: kako živjeti u “kući” svijeta, kakav je ispravan odnos prema svemu što nas okružuje i koje je čovjekovo mjesto u svijetu? Time je teologija otkrila ljudsko, odnosno moralno značenje čovjekova bivstvova-nja u svijetu. I to se može smatrati početkom nove teološke discipline koja se može nazvati novom teologijom stvaranja ili ekoteologijom.

Njezin prvi problem je jednak osnovnom te-ološkom problemu koji se sastoji u gorkoj činje-nici da naš ljudski svijet ne odgovara iskonskoj Božjoj dobroti i nakani. Svijet je pun siromaš-tva, nasilja, tlačenja, nepravdi svih vrsta, trplje-nja pravednih i nevinih, kao i uništavanja same prirode oko nas.15

Naime, kršćanstvo uči da je Bog stvorio svi-jet i čovjeka i da je sve stvoreno prepustio čo-vjekovoj upravi. No, zanimljiva je činjenica da Bog čovjeku nije dao nikakav radni program, već razum i slobodu da sam pronalazi i slije-di zakone i oblike života. Time je sam Bog sve stvoreno prepustio čovjeku i njegovu slobod-nom djelovanju. Čovjek je tako dio svijeta, u njemu se otkriva i razvija. Svijet postaje njegov ambijent, tj. kontekst njegove opstojnosti i čo-vjek bez svijeta ne postoji. Sama Objava govori o podrijetlu i svrsi svijeta, ali i o čovjekovoj od-govornoj opstojnosti u njemu.

1.3. Čovjek gospodar stvorenogaTeološko razmišljanje počinje s biblijskom

objavom o stvaranju čovjeka. Taj čovjek je imao dvostruko iskustvo prirode: iskustvo ovisnosti i prijetnje.Značajno je naglasiti da biblijska vjera kroz svoj nauk o stvaranju desakralizirapriro-du. Priroda je jednako Božje stvorenje kao i sve ostalo. (Post 1, 28).

To prvo izvješće o stvaranju daje i osnovnu istinu: čovjek je vrhunac stvaranja, stvoren na sliku Božju zato da bi njime upravljao. Time je čovjek postavljen u srce svijeta i u žarište svih stvorenja jer je on biće zbog kojega je svijet stvoren i bez kojega nema smisla.16

To znači da je priroda kao takva profana, a ne sakralna stvarnost. Ona je autonomna i u od-

15 Usp. J. RATZINGEER, Relativismo problema della fede, u: “Il Regno documenti”, 1(1997)5.

16 Usp. W. KERN, Interpretazione teologica della fede nella creazione, “Mysterium salutis”, vol.IV, Brescia 1970, str. 187.

nosu na Boga, premda je on njezin tvorac. Tako među njima postoji odnos međuovisnosti jer je priroda podvrgnuta čovjeku i bez njega nema smisla, ali i čovjek ima zadaću da je razvija i usavršava, a ne da je gazi i uništava.17

To je ogromna novina nove teologije jer je tradicionalna teologija jzaboravila na kozmo-loški vid čovjeka i svijeta. Kršćanski teolozi su, osobito poslije nicejskog sabora, svu svoju pažnju usmjerili na stvaranje “ex nihilo” radi borbe s metafizičkim dualizmom dvaju princi-pa. Dobra i zla u tumačenju podrijetla svijeta i čovjeka. Za takvu teologiju stvaranje je bilo protološka, a ne ontološka činjenica (konstitu-tivni odnos s Bogom). Time je kršćanstvo od-stupilo od kozmičkog kristocentrizma što je kao posljedicu imalo razdvajanje stvaranja i spase-nja. U modernom razdoblju stvorenje se svelo samo na prirodu, a od prirode je čovjek odije-ljen kao više biće koje posjeduje neumrlu dušu. Stoga će i pastoralni zov ići zatim da se spasi duša, a ne priroda koja ostaje po strani kao nešto izvanjskoga.

Teologija sve više naglašava drugu ideju: čo-vjek je “slika Božja”. Bog je, pak, stvoritelj, a ako je čovjek njegova slika, onda i on mora biti sustvoritelj (concreator). Ako se toj ideji prido-da i augustinska ideja o “trajnom stvaranju”, onda se kršćanska teologija jasno približava evolucionizmu koji čovjeka prvotno gleda kao sustvoritelja u božanskom naumu stvaranja..

Uz to, treba gledati i na “političku” i “druš-tvenu” vrijednost stvaranja. Naime, po knjizi postanka čovjek je slika Božja ukoliko je muško i žensko, tj. ukoliko je biće osobnih međuodno-sa. Osobni Bog, Bog komunikacije, pred sebe stavlja čovjeka-osobu koji je kao takav bitno usmjeren na odnos s drugim (Bog, brat, priro-da). Za razliku od grčkog čovjeka koji nastoji da sve stvari definira, da im odredi bit i da ih gle-da uvijek odijeljeno i u ontološkoj perspektivi, biblijski čovjek nastoji pričati i opisivati svoje odnose (povijesna perspektiva). Stoga u Svetom pismu nikada nema nikakve definicije, ni Boga, ni čovjeka, ni svijeta, već samo serije priča koje govore o odnosima s Bogom, s čovjekom i sa svijetom. Čovjek je čvorište svih tih odnosa:18

17 IVAN PAVAO II, Ondje, br.6.18 J. ENDRES, L’uomo manipolatore, Ed. Paoline, Roma

1974, str.14-15.

razno


Taj nauk o čovjeku kao “slici Božjoj” nasta-je u vrijeme progonstva kada je izraelac osjetio nečovještvo u odnosu prema sebi što mu ga je nametnula ondašnja logika moći i vlasti.19

1. Teološki vid ekološkog problemaVeć smo naglasili da su u katoličkoj teologi-

ji o ekološkom problemu prvi progovorili rim-ski teolozi njemačkog podrijetla B. Häring i A. Auer, a u Hrvatskoj i su prvi upozorili fra Jure Radić (Makarska) i dr. Marijan Biškup (KBF-Zagreb.20

Na razini papinstva Crkva je o ekološkom pro-blemu prvi put progovorila 1971. godine u Apo-stolskom pismu Octogesima adveniens(Pavao VI). Njegov nasljednik Ivan Pavao II. je o istom problemu progovorio u svojim enciklikama Re-demtor hominis, Solicitudo rei socialis i Cen-tesimus annus, kao i u porukama za dan mira (Nova godina), što se može smatrati začetkom službene katoličke rteologije.

Prema papinskoj teologiji ekološka kriza je prouzrokovana područje nedostatkom moral-ne odgovornosti, odnosno papa samog čovjeka stavlja u odnos prema prirodi koji je odgovoran za njezino stanje. Svjestan da su uzroci ekološke krize vezani uz velika industrijska postrojenja, tehnološka iznašašća i prevelike ekonomske in-terese, on upozorava na nedovoljnu moralnost tih odnosa, jer upravo je to dovelo do gubitka odgovornosti prema prirodi.

Tu ideju su predstavnici Crkve iznosili na svim skupovima na kojima su bili prisutni. Stav Crkve je izrazito religioznog obilježja, s jasnim naglaskom na tijesnu povezanost između eko-loške i moralne krize, sveopću namjenu doba-ra zemlje i nužnu dužnost solidarnosti u ovom svijetu. Sve je to jasno naglašeno u papinoj po-ruci za dan mira pod naslovom Mir s Bogom Stvoriteljem - mir s cjelokupnim stvorenjem21..

19 Usp. G. PANTEGHINI, Il gemito della creazione. Ecologia e fede cristiana, Messaggero, Padova 1992, str.12-15.

20 J. RADIĆ, Sakralna ekologija znak vremena,uSlužba Božja 3-4 (1982) 214-238; M. BIŠKUP, Spasavanje svijeta: ekološki problemi,uBogoslovska Smotra 4(1982)583-593.

21 Usp. V. POZAIĆ, Teološki naglasci na skupu u Rio de Janeiru, u: Socijalna ekologija, Vol. 1, (1992), br. 3., str. 382.

U njoj Ivan Pavao II. problem okoline stavlja u kontekst promicanja mira među ljudima. Prijet-nja čovjekovoj opstojnosti i miru u svijetu jest i iskorištavanje prirode bez odgovornosti prema njoj22.

Sam papa je naglasio kako da treba skrbiti ne samo za čovječanstvo nego za čistoću čitavoga kozmosa jer je uništenje u tijeku,23 te naglasio da nije smisao ekologije samo u zaštiti bilja-ka, životinja i čistoće okoliša i atmosfere, nego više u tome da uspostavi solidarni i ispravni odnos između čovjeka i prirode. Stoga nam je najprije potrebna ekologija uma i srca kako bi-smo uspjeli svi zajedno kontrolirati svoj nagon agresivnosti i uništavanja i razvijati suradnju i harmoniju sa svojim svijetom. Potrebno nam je razviti osjećaj istinskoga bratstva sa svime što nas okružuje: svi imamo isto kozmičko podrije-tlo, svi istu svrhu i svi se moramo osjećati bići-ma koja zajedno putuju prema vječnosti, kako je nekoć sanjao sv. Franjo Asiški. 24

I papa Benedikt XVI. je ekološkom proble-mu i etici posvetio je poruku za XLIII dan mira 2010. godine pod naslovom „Ako želiš njego-vati mir, čuvaj stvoreno“.25 U središtu poruke nalazi se pitanje stvorenoga, prirode, kozmosa ili planeta Zemlja. Papa i katolička teologija najradije rabe termin stvorenje jer taj pojam pri-ziva onaj Boga Stvoritelja. Ovaj papa naglašava da se mir može ostvariti preko obrane i očuva-nja stvorenoga što je pitanje naše kolektivne, re-ligiozne i laičke savjesti. Naime, papa je uputio poruku ne samo kršćanima već i „svim ljudima i ženama dobre volje“.

Konfrontirajući aktualnu situaciju duboke krize odnosa (u ovom slučaju saveza) između čovjeka i ambijenta, papa ne samo da opisuje fe-nomen degradacije ambijenta, već traži i uzrok: “Valja u obzir uzeti da se ekološka kriza ne može procjenjivati odvojeno od pitanja koja su s njom povezana, budući da je snažno povezana sa sa-mim shvaćanjem razvoja i viđenjem čovjeka i njegovih odnosa sa sebi sličnima i sa stvorenim.

22 IVAN PAVAO II., Mir s Bogom Stvoriteljem - mir sa cjelokupnim stvorenjem, hrvatski prijevod u: AKSA, 22. 12. 1989., str. 13 - 15. (dalje: Mir s Bogom ...)

23 Usp. L.BOFF-N. VAN SI, N.dj, str. 14.24 Usp. Isto, str. 23-24.25 Benedikt XVI, (2009). Ako želiš njegovati mir, čuvaj

stvoreno. Zagreb: IKA, 31.12.2009;

razno


Stoga je mudro provesti duboku i dalekovid-nu reviziju modela razvoja, kao i razmišljati o smislu ekonomije i njezinih svrha kako bi se ispravile njezine disfunkcije i iskrivljenja. To zahtjeva ekološko zdravstveno stanje plane-te; to traži i nadasve kulturna i moralna kriza čovjeka, čiji simptomi su već dugo vremena očigledni u svim dijelovima svijeta“ (Benedikt XVI, 2009:5).

Da bi se postiglo pravedno ponašanje prema stvorenome, valja razvijati međugeneracijsku i unutargeneracijsku solidarnost (br.8). U tom kontekstu posebno pitanje se odnosi na ener-getske resurse, dok degradacija okoliša proziva ponašanje i proizvođača i korisnika (br.11).

3. Franjevačka integralna ekologijaSadašnji je papa Franjo svoju ekološku

ideju bazirao na franjevačkoj koncepciji inte-gralne ekologije u svojoj enciklici „Laudato si“.26Enciklika je plod dugog rada zajedno s mnogim stručnjacima u ekologiji, a započinje riječima „Pjesme stvorenja“ sv. Franje Asiško-ga, da bi vrlo brzo prešla na probleme i zla što ih je ljudski rod nanio „sestri našoj majci Zemlji“ koja zbog toga sve više sliči „ogromnom spre-mištu nečistoće“. Papa Franjo u ovoj enciklici jasno ukazuje na činjenicu da je za globalno za-grijavanje odgovorno čovječanstvo, te treba biti svjestan „ljudskog razloga ekološke krize“, kao i „antropocentričnog ekscesa“. Papa naglašava kakoi znanstvene studije upućuju na činjenicu da je za globalno zatopljenje zadnjih decenija 26 Enciklika je objavljena 18. lipnja 2015. i posvećena je

ekologiji pod naslovom „Laudato si - Hvaljen budi’“. Puni naslov je na talijanskom „Laudato si, sulla cura della casa comune – o skrbi za zajedničku kuću“. (Hr-vatsko izdanje glasi: Laudato si. Enciklika o brizi za zajednički dom,Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2015.) Kako upućuju same početne riječi enciklike na sv. Franju Asiškoga, a pojam kuće na sv. Bonaventuru, može se reći da je papa bio inspiriran franjevačkim duhom i karizmom u pisanju ove enciklike. Riječ je o 192 stranice i 246 brojeva enciklike pape Franje koju su prezentirali jedan pravoslavni metropolita i poznati pravoslavni teolog Joannis Zizioulas, (i to je jedna od karakteristika: papinski dokument prezentira pravoslavni episkop), kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, te stručnjaci John Schellnhuber, osnivač i di-rektor Potsdam Institute for Climate Research i Caro-lyn Woo s Catholic Relief Services della University of Notre Dame (SAD).

krivo umnažanje otrovnih plinova što ih sam čovjek stvara.

Papa, dakle, govori o aktualnoj krizi i obra-ća se „svim ljudima dobre volje“ te traži pravo „ekološko obraćenje“ i jednu „novu opću soli-darnost“. Enciklika „Laudato si“ govori o skrbi za zajedničku kuću“ i upozorava da „mi nismo Bog. Zemlja nam prethodi i ona nam je darova-na.“

Papin pojam ekologije je onaj klasični i inte-gralniod grčkog oikos što znači kuća svih stvo-renja (sv. Bonaventutra). Papa naglašava i od-govornost za „opće dobro“ te veli da „privatno vlasništvo“ nije apsolutno i nedodirljivo pravo jer „postoji socijalna funkcija bilo kojeg oblika privatnog prava“, što je on jasno naglašavao i kao nadbiskup Buenos Airesa. Radi tog on i ci-tira sv. Franju Asiškoga jer je on bio „zaštitnik“ i „svjedok“ tzv. „integralne ekologije“ čime nam je omogućio da u prirodi prepoznamo „sjajnu knjigu u kojoj nam Bog govori“ i u kojoj svako stvorenje ima vrijednost i svrhu u sebi.“

Papa Franjo nabraja i sve probleme „ekološ-ke krize“: globalno zatopljenje, klimatske pro-mjene, zagađivanje, dizanje razine mora, osi-romašenje biodiverziteta, nejednaku raspodjelu hrane, nedostatak vode i nedostatak prava svih na vodu. Papa potom ukazuje na planetarnu ne-jednakost, na vanjski dug siromašnih zemalja koji se pretvorio u pravo iskorištavanje. Tu je i nerazumno korištenje zaliha zemlje što stvara ekološki nered, posebice između Sjevera i Juga. Papa se dotiče i slabosti međunarodne politike te veli:“ Nužno je stvoriti normativni sustav koji će uključiti nepremostiva ograničenja i osigurati zaštitu ekosustava, prije negoli novi oblici moći koji proizlaze iz tehničko-konzumističke para-digme unište ne samo politiku nego i slobodu i pravednost.“ Tako on optužuje „globalizaciju tehnokrativne paradigme“ koja se odražava u današnjem svijetu kao „ekscesivni konzumi-zam“ koji nastoji „zagospodariti i ekonomijom“.

Kako su neki komentatori naglasili ovo je novi koncept ”dobrog življenja“ što ga papa Franjo prezentira.

Prvim konceptom se smatra način života an-dskih naroda (ekonomija naroda Anda ne vodi se akumuliranjem, nego proizvođenjem samo ono-ga što je potrebno i dostojno za svakoga i sve),

razno


drugi je eko-socijalizam kakav predlažu James O’Connor i Jovel Kovel (ekonomija u funkciji društvenih potreba i nužnosti zaštite životnog sustava i planeta kao cjeline te demokratski socijalizam kakav bi uključivao demokratsku kontrolu, društvenu jednakost i prevladavanje upotrebne vrijednosti). I sam papa u ovoj en-ciklici upozorava da je sve) uzajamno poveza-no. Poziva na transparentan i otvoren dijalog, a onda i na posve konkretne akcije. Svima nam je nužno radikalno ekološko obraćenje. Enciklika daje vjetar u leđa ekološkim udrugama i ohra-brenje svima koji se s pravom brinu o planetu. A alternativa uvijek ima, samo nisu uvijek bučne i nametljive pa ih stoga i možemo promašiti.

No, papa u ovoj enciklici ipak predlaže mo-del kulture koji uključuje i koncept ”dobrog življenja“ i eko-socijalizam. Mogli bismo ga nazvati ”franjevačkim putom“. Franjevački put siromaštvo shvaća ne kao stanje nemanja niče-ga, nego kao čovjekovu sposobnost odvajanja od sebe kako bi mogao davati. Takav čovjek prihvaća jednostavnost života, potrošnju kao dijeljeno bratstvo, brigu za siromašne, univer-zalno pobratimstvo svih stvorenja, a nimalo manje i jednostavne radosti života… Političkim rječnikom: bio bi to više socijalizam dostatnosti i obzirnosti nego obilja te podvrgavanja privat-nog vlasništva općoj raspodjeli dobara.

4. Glavne oznake franjevačke ekologijeVeć je papa Ivan Pavao II. Proglasio sv. Fra-

njo Asiškog zaštitnikom ekologije, i kršćanima ga postavio kao najbolji primjer pravog i punog poštivanja integriteta stvorenoga, i to po njego-vu stavu bratstva i siromaštva: “Prijatelj siro-maha, obljubljen od Božjih stvorenja, sve ih je pozvao - životinje, biljke, prirodne sile, kao i brata sunce i brata mjeseca - da časte i hvale Gospodina. Asiški nam siromah najbolje svje-doči da se možemo bolje posvetiti promicanju mira sa stvorenim ako smo u miru s Bogom. A mir sa stvorenjima nerastavljiv je od mira medu narodima. Želim da nam njegovo nadahnuće po-mogne da uvijek sačuvamo živ osjećaj bratstva sa svim dobrim i lijepim stvarima stvorenim od Boga svemogućega, i da nas podsjeća na tešku dužnost da ih poštujemo i pažljivo čuvamo, u sklopu šireg i većeg ljudskog bratstva.” 27

27 Mir s Bogom,, br. 16.

Sv. je Franjo uspio pronaći ključ po kojemu se divio svemu stvorenome i ostavio nam po-ruku kako mu se približiti. Sve stvoreno ima u sebi svoju vrijednost i treba biti u suglasju sa stvorenim stvarima, imati srca za sve što živi. On je u svakom obliku postojanja ovozemaljske stvarnosti promatrao djelo nevidljivoga Boga Stvoritelja, svako mu je stvorenje bilo stepe-nicom više na putu prema Bogu i objava Bož-jeg veličanstva, izvor hvalospjeva Bogu Ocu. Međutim, svijet za Franju nije bio jednostavno most do Boga. On je svijet shvaćao kao mjesto na kojem slavimo Boga i kao kuću u kojoj su-srećemo Boga.

Sv. Franjo je, zapravo, obnovio i produbio augustinsku ideju pjesme stvorova. Sv. Au-gustin je shvatio prirodu kao nešto što je Bog stvorio, sve stvoreno nosi njegove tragove, sve pjeva svoju harmoničnu pjesmu, ali Bog sve nadilazi. Sve što postoji u sebi nosi biljeg pro-laznosti i vremenitosti i na kraju svog vremena prestaje pjevati pjesmu svome Stvoritelju. On napominje u Ispovjestima: “Mi nismo stvorili sami sebe, nego je nas stvorio Bog koji je zau-vijek” (9:10,25). To je taj tzv. religiozno-sakra-mentalni stav kršćanstva prema prirodi.

Premda je oko Franje stvorena jedna čitava mitologija, dvije stvari iz njegova života upada-ju u oči kad je riječ o njegovu odnosu s priro-dom: siromaštvo i jedinstvo sa svim stvorenim u duhu poslušnosti. Tvorac Pjesme stvorova sve nazivlje braćom i sestrama: sunce i mjesec, zemlju i zrak, vodu i vatru, životinje i biljke, vlastito tijelo i samu smrt. Taj isti Franjo ulazi u mistični brak s Gospođom Siromaštinom. Taj Franjin stav, koji svoju potvrdu nalazi u legen-dama o govoru pticama i vuku iz Gubija, za-snovan je na osnovnom stavu: sva su stvorenja jednaka jer su sva stvorena.

Samo shvaćanje Franjina siromaštva ima i dublje značenje od onog življenog. Kad biće sebe shvati kao stvorenje, kao nešto konačno-ga i ograničenoga, tj. kad shvati da ne postoji samo po sebi i vlastitom snagom, onda se, do-ista, mora i osjećati potpuno siromašnim. Biti siromašan u tom smislu postaje definicija stvo-renja, a ne deskripcija. Istinsko siromaštvo, siromaštvo duha, postaje tako unutarnji razlog samog opstanka svakog pojedinog bića. Na tom osnovnom siromaštvu svih stvorenja temelji se i

razno


njihova jednakost. U tom smislu ni čovjek nema nikakvu veću snagu bitka doli životinja ili biljka, što ne znači da čovjek nije uzvišenije i dostojan-stvenije biće po svojoj razumskoj naravi i kristo-loškom pozivu u povijesti spasenja. Sam Bog je čovjeku dao određenu ulogu u stvorenome, on je upravitelj, ali isto tako svoju dobivenu ulogu ima i svako stvorenje. Pače, čovjek je vrhunac Božjeg stvaranja, ali čovjek uvijek ostaje stvore-no biće i nikada ne može sam sebe stvoriti.

Tu se očituje i velika kršćanska ideja stva-ranja iz ničega (creatio ex nihilo), koja nam ne govori kako je nastao svijet, već zašto. A na to se nadovezuje vječno metafizičko pitanje: zašto je bolje biće negoli ne-biće (ništa)? U tom smi-slu ideja creatio ex nihilo ukazuje na osnovni stav siromaštva čitavog svemira jer on nema u sebi unutarnji razlog opstojnosti. To su krasno shvatili Augustin, a posebice Franjo kada nije vidio nikakvo poniženje da svako stvorenje na-zove bratom ili sestrom.

Oni su bili svjesni da je jedini razlog opstoj-nosti svega čista Božja ljubav i sve je njegov dar. Stoga su i shvatili da stvorenje Bogu pjeva zahvalnu pjesmu, a sv. Franjo joj se i pridružio. Stoga taj Franjin stav siromaštvapovezanog uz bratstvo, jest u potpunosti kršćanski i duboko je mističan.28

Istinskim duhom poslušnosti stupa se u je-dinstvo sa svim stvorenim. I to je izvorna Fra-njina misao. Kad on želi biti poslušan svima, papi, biskupima, svećenicima, svim ljudima, svoj braći i svakom stvorenju, to nikako ne uk-ljučuje samo odnos pokornosti i služenja, već želi biti poslušan svima zato što svatko, pa i stvorenje, postaje sredstvo Božjega glasa.

28 Usp. K. HIMES-M.HIMES, The Sacrament of Crea-tion - Toward an Enviromental Theology, u: Common-weal 1(1990) 12-14.

Božji glas je za Franju nešto što se mora čuti i odmah u djelo provesti bez ikakva razmišlja-nja, radikalno kako je sve činio. U tom kontek-stu treba shvatiti i njegovo izvršavanje svetog Evanđelja u doslovnom smislu. Tako za Franju i čovjek i stvorenje prenosi Božju poruku koju on, budući je u svijetu prisutan, pozorno sluša i ostvaruje. Tako je je Franji uspiospiritualizirati ili oduhoviti materijalnu stvarnost, a istovreme-no i naturalizirati duhovnu stvarnost.

5. Bitne oznake franjevačke teologije pri-sutnosti u svijetu

Jedna od osnovnih karakteristika franjevca jest da bude neposredan sa svim bićima, božan-skim i ljudskim, racionalnim i iracionalnim. U njemu bi trebala postojati kategorija prisutnosti Tvorca, prisutnosti na koju ukazuje čitav svemir i sva bića. Tako nas franjevačko iskustvo preno-si u ontologiju samog totaliteta gdje se Franjo nalazi u bratskom zagrljaju s bićima, s ljudima i s Bogom. Na taj način za Franju stvari nika-ko nisu više anonimne, već sve poprima osobnu narav. Takva njegova prisutnost postaje afektiv-no sjedinjenje s Bogom, s ljudima i s prirodom. I naša se opstojnost, onda, u svijetu nikako ne dade svesti na stajanje jednog uz drugoga bez osobnih odnosa već prelazi u sudjelovanje, soli-darnost i bratstvo kozmičkih razmjera.

Gledan Franjinim očima, ovaj svijet onda nije negostoljubiv i nije nikakva tamnica za čo-vjeka, već je to “kuća napravljena za čovjeka”, kako se krasno izražava sv. Bonaventura. Sam pojam kuće nužno uključuje obiteljske, tople i ugodne odnose. Svijet je naše prebivalište u ko-jem se živi, razvija i ljubi.

LITERATURA

• L.BOFF-N. VAN SI, Sorella madre terra, EL,Roma 1995.• Stefano Colucci, IL PENSIERO ECOLOGICO NELLA DOTTRINA CATTOLICA, Salvae, I,

n.3, 25-30.• Čović, A. (2004), Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, str.12), Zagreb: Per-

gamena.

razno


• Cobb, John B., Jr. Is It Too Late? A Theology of Ecology, rev. edition. Denten, Tex.: Envi-ronmental Ethics Books, 1995;

• ECOTEOLOGIA in CONCILIUM n. 3/2009, (numero monografico dedicato all’Ecoteologia), Fowler, Robert Booth. The Greening of ProtestantThought. London and Chapel Hill: University of North Carolina Press, 1995;

• Fox, Matthew. The Coming of the Cosmic Christ: The Healing of Mother Earth and the Birth of a Global Renaissance. New York: Harper, 1988;

• Ivan Pavao II, Discorso ai partecipanti ad un convegno su ambiente e salute (24 marzo 1997), 5 in Insegnamenti di Giovanni Paolo II, XX, 1 (1997) 522.

• IVAN PAVAO II., Mir s Bogom Stvoriteljem - mir sa cjelokupnim stvorenjem, hrvatski prijevod u: AKSA, 22. 12. 1989., str. 13 - 15.

• Serge Latouche, Petit traité de la décroissance sereine, (Mille et Une Nuits, 2007)• Meštrov, M. (1991), Ekologija, Sadržaj i domet. Ekologija - znanstveno - etičko - teološki upiti

i obzori. (uredio: Valentin Pozaić). • G.B. GUZZETTI-E.GENTILI, Cristianesimo ed ecologia, Ancora, Milano1989, str. 103-111. • L.R. BROWN-C. FLAVIN, The Earth’s Vital Signs, u L.R. BROWN, State of the World 1988,

New York 1988, W.W. Norton, str. 3-21; • T. STROJIN, Između Stockholma (1972) i Rio de Janeira (1992) - između nade i strahovanja za

budućnost, u: Socijalna ekologija, Vol. 1, (1992), br. 3. str. 371-374;• Wesley Granberg-Michaelson’s. Redeeming the Creation: The Rio Earth Summit - Challenges

for the Churches, published by the World Council of Churches, a major presence at Rio, in 1992.• Teilhard de Chardin, P. (1969). Comment je crois, Paris 1969. (spis je iz 1933. godine),• Thomas Berry. The Dream of the Earth (Sierra Club Books, 1998);• The Great Work: Our Way Into the Future (Random House/Bell Towers, 1999), Evening Tho-

ughts: Reflecting on Earth as Sacred Community (Sierra Club/University of California Press, 2006).

• The Sacred Universe: Earth, Spirituality, and Religion in the Twenty-first Century by Columbia University Press and The Christian Future and the Fate of Earth by Orbis Books 2009.

• J. RATZINGEER, Relativismo problema della fede, u: “Il Regno documenti”, 1(1997)5.• W. KERN, Interpretazione teologica della fede nella creazione, “Mysterium salutis”, vol.IV,

Brescia 1970, str. 187.• Papinsko vijeće „Iustitia et pax“, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost,

Koncil 9, Zagreb, 2005.• Drummond C (2004), The Ethics of Nature, Blackwell• Edwards D (2006), Ecology at the heart of faith, Orbis Books• Fox M (1988), The Coming of the Cosmic Christ, Collins Dove

razno


NAŠI POKOJNICI

† IVA MATIĆ

U petak, 13. svibnja 2016., preminula je IVA MATIĆ (r. 1928.), majka fra Mate Matića. Sprovod i misa zadušnica obavljeni su u ponedjeljak, 16. svibnja 2016. u 16 sati na Kamenskom.

† DUJO ČOVO

U ponedjeljak, 18. srpnja 2016., preminuo je Dujo Čovo (r. 1944.), otac našega brata fra Šimuna Čove. Sprovodni obredi obavljen je na groblju Sv. Frane u Sinju u srijedu, 20. srpnja 2016. u 18 sati. Misa zadušnica predslavio je gvardijan fra Petar Klapež, nakon sprovodnih obreda, u crkvi Sv. Leopolda u Karakašici.

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 71638 LUDWIGSBURG Tel: 07141/ 92 69 71 Fax: 07141/ 90 38 90 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKAFranjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BRŠTANOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205; 022/312 662

DUBRAVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan KIJEVO

22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

RADOŠIĆ - LećevicaRUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STANKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

www - e-mail · www - e-mail ustanove provincijska stranica: franjevci-split.hr franjevačka...

Documents