0

0. UVOD:

ORGANIZACIJA

skup djelatnosti grupiranih oko cilja s naglaskom na osobu odnosno na rukovoenje

skup djelatnosti grupiranih oko zajednikog kriterija

Bacon, Aristotel organizacija oznaava stabilno stanje suodnosa grupe elemenata (jedinki) uz predpostavku realizacije ciljeva cjeline i pojedinanih ciljeva elemenata

FUNKCIJE

poslovne f-je klasificirane po vrsti kojima ostvarujemo ukupan zadatak; osnovne su one kojima ostvarujemo poseban zadatak

razlikujemo 7-8 poslovnih f-ja: financije, nabava, prodaja (marketong), proizvodnja, kadrovi, raunovodstvo, istraivanje i razvoj

elementarne f-je (kritine za svaki posao): financije, nabava, prodaja i proizvodnja

infrastrukturalne f-je odnose se na osnovne i elementarne djelatnosti koje obavljamo u okviru svake poslovne f-je

elementarne infrastukturalne f-je su: koncepcija (osmiljavanje), upravljanje (voenje), koordinacija i izvoenje

procesne funkucije su fazne djelatnosti grupirane po kronolokom kriteriju

elementarne procesne f-je su: inicijalizacija, organizacija, odluivanje, kontrola (primjenjivanje)

fiktivne f-je

PROJEKTIRANJE

optimiranje organizacijskih potencijala s naglaskom na odnose meu elementima

oblikovanje odnosa i veza organizacijske cjeline polazei od veza i odnosa njenih konstruktivnih (elementarnih) dijelova

DIZAJNIRANJE

optimiranje organizacijskih potencijala s obzirom na kvalitetu cjeline, odnosno kvalitetu elemenata

oblikovanje veza i odnosa te samih sastavnih dijelova organizacije polazei od cjeline

0.A. ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA

projektiranje u skladu s org. usmjerenjima filozofijama

to je teorijski okvir kao i prepoznatljiv nain grupiranja i primjenjivanja misli u okvirima racionalno i emotivno sukladnih cjelina

0.A.1. KLASINA ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA

naglasak je na objektivnim parametrima

za njih je karakteristino:

1. objektivan naglasak i jasna podjela rada

2. vertikalan naglasak i unutarnja realizacija voenja

3. racionalni naglasak proporcionalne ovlasti i odgovornosti

4. mehaniki naglasak i jedinstveno voenje

0.A.1.1.

organizacija proizvodi robu ili usluge objektivno mjerljive koliine, veliine, kvalitete i trajanja. Organizacija to ini putem objektivno odreenih dunosti, naina i vremena djelovanja

0.A.1.2.

hijerarhijska struktura, gdje je netko sa stajalita autoriteta, pozicije i moi. To je stratifikacija po razinama sa jedinstvenim tokama, naelima ili osobama voenja

0.A.1.3.

idejno gledamo racionalni kriterij, a to je mogunost objektivnog doprinosa cjelini, odreuje indetitet i koliinu ovlasti

0.A.1.4.

automatizmom se implicira jedinstveno voenje

0.A.2. NEOKLASINA ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA

naglasak je na ovjeku, osjeajima; organizaciju i njezin ustroj projektiramo u skladu sa subjektivnim normama

filozofija je usmjerena na ovjeka te na horizontalni kriterij vrste

karakteristike su:

1. subjektivni naglasak vezan je uz ovjeka na emotivne faktore

2. horizontalni naglasak znai razliite vrste poslova

3. relativno racionalni naglasak (psiholoka kola beheviorista)

4. humanistiko-organski naglasak - f-je nisu jasno definirane, netko moe preuzeti posao drugoga

0.A.3. SITUACIJSKO USMJERENJE

pri projektiranju org. ovisimo o situaciji, primjenjujemo ili objektivan (klasian) ili subjektivan (neoklasian) pristup

situaciju smatramo relativnim kritirijem koju odreujemo s obzirom na sljedee znaajke:

1. starost organizacije

2. veliina org.

3. granu djelatnosti (branu)

4. stupanj uklopljenosti u okruenje

0.A.4. KOMPLEKSNA ORG. FILOZOFIJA

istovremeno na svakoj lokaciji u okviru svake org. jedinice, na svakom radnom mjestu primjenjujemo istovremeno i subjektivan i objektivan pristup projektiranju org.

ova filozofija uz podrku IS-a i suvremenih org. alata (neuronske mree, virtualne org., real-time) omoguuje u okviru jednog postupka, jedne jedinice, jedne organizacije istovremeno, paralelno ukljuivanje i objektivnih i subjektivnih parametara

0.B. ORGANIZACIJSKI IMBENICI

org. imbenici su entiteti (vizualno i simboliki doivljeni osobe, jedinice i tokovi procesa) od kljunog znaenja; presudne su vanosti za ponaanje i realizaciju organizacije.

mogu biti:

1. unutarnji

2. vanjski

3. statiki (etiki)

4. dinamiki (kulturoloki)

0.B.1. UNUTARNJI ORG. IMBENICI

oni koji padaju pod utjecaj i kontrolu subjekata organizacije tj. na koje se moe utjecati od strane managementa

dijele se na:

1. CILJEVE I STRATEGIJE

a) ciljevi - ekonomski ciljevi

orijentirani ka stanju lanova org.

orijent. ka stanju u okruenju

orijent. ka stanju klijenata

b) strategije - trokovna (sve ciljeve podreujemo

kriteriju troka)

- strategija rasta

strategija fokusa

2. LOKACIJU I VELIINU

a) lokacija - makrolokacija

mikrolokacija (osobe, sredstva, tehnolgije unutar

makrookolinine)

b) veliina - 4 klasifikacije u EU-u:

osnovno poduzee (uz rukovodeu direktor obavlja jo neku f-ju)

malo (direktor se bavi samo poslovima rukovoenja)

srednje (direktor vodi operativu, tim planira poslovanje)

mega poduzee (tim planira i rukovodi poduzeem, npr. Siemens, GE)

3. PROIZVODE I KADROVE

ako se radi o proizvodnji jednog ili vie razliitih proizvoda biramo DIVIZIONALNU STRUKTURU, a to proizvodimo vei broj proizvoda (usluga) biramo FUNKCIONALNU STRUKTURU

duboka org. struktura jedna osoba kontrolira mali broj ljudi; kadrovi su nekvalitetni i heterogeni

plitka org. kultura mali broj razina kontrole kvalitetni kadrovi

iroki raspon kontrole kvalitetni kadrovi

uski raspon kontrole nekvalitetni kadrovi

4. TEHNOLOGIJU I PROCESE

prema Joan Woodwordu:

pojedinana (marketing-razvoj-prozvodnja)

masovna (razvoj-proizvodnja-marketing)

procesna (razvoj-marketing-proizvodnja)

0.B.2. VANJSKI ORG. IMBENICI

- u nih se ubrajaju:

1. institucionalni uvjeti zakoni norme, politika

2. stupanj razvoja otvorenost konkurenciji, tehnologijama, financijama i know how

3. trite lokalno, regionalno, nacionalno, meunarodno

4. integracijski procesi suradnja, partnerstvo, preuzimanje, spajanje

Organizacija je brojem i prirodom elemenata ogranien ciljno definiran sustav temeljen na statinoj strukturi, dinamikom procesu, zadanim metodama i moguim sredstvima.

Elementi projektiranje organizacije su:

1. STRUKTURA

2. PROCES

3. METODE

4. SREDSTVA

1. PROJEKTIRANJE PROCESA

proces odnosno projektiranje procesa je projektiranje strukture elemenata procesa u vremenu te toka procesa u vremenu i prostoru.

djelatnost formulacije i primjene modela procesa putem shematskog prikaza broja i prirode entiteta.

proces projektiramo po fazama i vrstama

proces je struktura u vremenu, te tok jedinica i faza

tok je staza ili put (korito rijeke procesa) koji se sastoji od: - input output (odreivanje poetka i kraja),redosljeda i lokacije

1. PROJEKTIRANJE PROCESA

VRSTE

FAZAInformacij-skiAdminist-racijskiOdluivakiMaterijalni

Identifik-acijaKlijentProizvodOrganiz-acijaSuradnici i sredstva

Istraivanje (izbor)KriterijProcesIstraivanjeBenchm-arking

Projektir-anjeVizualizacijaKvantifikaci-jaStrukturaTok

Primjena (model)IntegracijaTehniko usaglaa-vanjeSocijalno usaglaa-vanjeModeliranje

1.1. FAZE PROJEKTIRANJA PROCESA

1.1.1. IDENTIFIKACIJA ELJENOG STANJA

eljeno stanje je kraj ili meta procesa i opisuje se brojem i opisom prirode koji proizvode to stanje

ukljuuje 4 podatka: identifikacija eljenog klijenta, proizvoda, organizacije, sutadnika i sredstava

1.1.1.1. Identifikacija eljenog klijenta

klijent se nalazi izvan matine orgnizacije na temelju ijih potreba mi definiramo nau organizaciju i zadovoljavamo nae potrebe.

prvo odreujemo tko je na klijent - njegove potrebe te u odnosu na njega definiramo tko smo mi, to mi proizvodimo te kojim redosljedom to radimo

sastoji se od:

a) procesnog suivljavanja

interno klijent dolazi u nau org.

eksterno lanovi nae org. odlaze u vanjski sustav odnosno u klijentovu org.

ovime postiemo projektiranje proizvodnje u skladu s potrebama klijenata i u skladu s kronolokim redosljedom tih potreba

b) modeliranje klijenta znai reduciranje ili

opisivanje klijenata konkretnim brojem potreba (simboli) i odnosa (strelice); reduciranje smanjujemo broj elemenata, formulom, brojem i koliinom identificiramo klijenta

c) optimiranje traenje optimalnog broja klijenata s optimalnim brojem potreba koje moemo optimalno zadovoljiti

d) definicija izbor grana oblasti ili konkretnih osoba koje ine naeg klijenta

1.1.1.2. Identifikacija eljenog proizvoda i usluge

odreujemo ih u odnosu na potrebe okruenja

jedna faza uvjetuje drugu, 4 kriterija:

a) vrsta odreuje se s obzirom na potrebe, mogue ju je iroko definirati i to po razliitim kriterijima

b) sloenost ukljuuje definiciju kvalitete tj. kompleksnosti naina zadovoljavajuih potreba

c) lokacija na kojoj obavljamo uslugu ili isporuujemo proizvod; kontekstualna je

d) redosljed odnosi se na kronologiju tj. izmjenu djelatnosti u vremenu

1.1.1.3. Identifikacija eljene organizacije

slika org. u budunosti

ukljuuje 4 odrednice:

1) Klasina org. org. s definiranim brojem jedinica i neodreenim rokom trajanja; temelji se na objektivno zadanom broju i prirodi odnosa s jednom linijom informiranja i nareivanja te povratnom linijom odgovornosti, prava i obveza.

2) Projektna org. org. sa zadanim terminima, rokovima, sredstvima i ciljevima

3) On-line org. projektira samu sebe odnosno postojat e koliko je dobro projektirana

4) Sloena org. sintetizira predhodna 3 usmjerenja i opisuje suvremeno projektiranje

1.1.1.4. Identifikacija eljenih suradnika i sredstava

ukljuuje 4 odrednice:

a) broj suradnika

b) prirodu suradnika (struktura: spolna, starosna, rasna...)

c) broj sredstava ovisi o veliini proizvoda, broju suradnika, kapacitetu sredstava

d) priroda sredstava tehnoloki profil i kvaliteta sredstava

1.1.2. IZBOR PROCESA (ISTRAIVANJE)

izbor i definicija procesa potrebnih za postizanje eljenog stanja

sastoji se od 4 podkoraka: izbora kategorije, identifikacije procesa, istraivanja, benchmarkiranja

1.1.2.1. Izbor kriterija (kategorije)

procese grupiramo u okviru sljedeih kategorija:

a) kateg. vrste procesi po srodnosti

b) kateg. hijerarhije razliite org. razine bave se procesima u skladu s kriterijem sloenosti

c) kateg. zadataka proces se sastoji od niza zadataka d) kateg. kronologije u izvjesnoj fazi/vremenskom periodu grupiraju se samo vremenski srodni procesi1.1.2.2. Identifikacija procesa

unutar zadanog konteksta biramo procese po kriteriju samo 1 kategorije

sastoji se od 4 koraka:

a) Identifikacija input i output procesa - I-O oznaava poetak-kraj procesa

b) Utvrivanje unutarnjeg i vanjskog procesa

vanjski: proces nad kojim mi kao org. nemamo kontrolu

unutarnji: dio procesa nad kojim mi kao org. imamo kontrolu

c) Tok procesa trag ili konto kojim se proces kree; put u procesnom smislu kojim izvodimo proces

d) Struktura procesa identifikacija elemenata i odnosa meu tim elementima (ako postoji struktura) ako ne promatra se neto slino

1.1.2.3. Istraivanje

ako se projektira nova org. istraujemo procese u slinim org.

ako se projektira postojea org. istraujemo postojee procese

4 su podkriteija:

1) izbor metoda i sredstava

2) izbor objekata i subjekata istraivanja (biramo ih induktivno)

3) istraivanje termina (ritma) procesa; termini procesa su: ciklusi = zatvoreni krug dogaaja u okviru kojeg zavravama ukupan zadatak; periodi = uzastopni, ponavljajui zadaci, potrebno ih je grupirati u faze i/ili podcikluse; faze = odgovaraju pojedinanom zadatku i one su podjedinice ciklusa; etapa = termini koji odgovaraju radnjama, zadnje su od makrotermina

4) redukcija entiteta, termina, trajanja na to manji broj kojima moemo obaviti zadatak

1.1.2.4. Benchmarking

mjerenje perfomanci slinih procesa u slinim sluajevima i org. u svrhu usporedbe ili imitacije za potrebe procesa koji je projektiran

ideja najbolja tehnologija i naini od tih sluajeva

procesno benchmarkiranje je jednostavno i jeftino

potrebno je uoiti koje karakteristike poboljavaju, jaaju, skrauju i pojednostavljaju proces, a koje ga slabosti usporavaju

4 koraka:

a) izbor entiteta procesa koje generiraju dodatnu vrijednost; benchmarking dodatne vrijednosti dodavanje samo onoga to e poveati vrijednost proizvoda, a ono to ne to neemo uvoditi

b) mjerenje kvalitete i kvantitete entiteta; bench. kvalitete i kvantitete da bi poboljali svoj proizvod/uslugu moramo znati koliko naeg treba i koje kvalitete; sistemsko poimanje kvaliteti oznaava output-proizvodnja samo onog dijela koji ulazi u sljedeu kariku u lancu; kvantiteta samo ona koliina outputa koja ini onaj dio inputa sljedee karike u lancu

c) mjerenje trajanja entiteta (benchmark. trajanja); trajanje - mjerimo vremena dospijea; u kojim vremenima najbolji zavravaju korake koje elimo imitirati

d) mjerenje redosljeda entiteta (benchmark. redosljeda); redosljed kojim najbolji zavravaju podzadatke (potrebno je prilagoditi svoje reakcije prema najboljima)

1.1.3. PROJEKTIRANJE (DIZAJNIRANJE PROCESA)

ukljuuje vizualizaciju novih elemenata i novih odnosa izmeu elemenata org. te slikovni prikaz strukture i toka novog procesa; projektiranje procesa je odreivanje broja elemenata i broja odnosa izmeu tih elemenata, te njihovo iscrtavanje openitim simbolima

sastoji se od: vizualizacije, kvantifikacije, projektiranje strukture i projektiranja toka

1.1.3.1. Vizualizacija

slikovito vienje procesa u okviru konkretnih vizualnih elemenata i odnosa koji moemo grafiki prikazati odreenim brojem standatiziranih simbola

4 koraka:

a) entiteti vizualno doivljavanje osobe, jedinice i tokova kojima gradimo elementa i odnose meu njima npr. subjekt, objekt, dogaaji, odluke,...

b) interni proces org. ima pod vlastitom kontrolom

c) eksterni proces segment procesa koji je pod ingerencijom klijenta (vizualno doivljavamo ono to radi klijent)

d) konvekcije prikazivanja procesa kartografiranje vezano za i proizlazi iz razliitih simbola:

( ( ili simbol valjka - radnje

( subjekti

( vodoravni pravokutnik - objekti

odluke

( dogaaji

djelatnosti

( ili ( primjena

1.1.3.2. Kvantifikacija vizualnog procesa

sve veliine potrebno je definirati i kvantificirati; ono to ne moemo prikazati slikom ili brojem ne postoji

4 podkriterija:

a) eljenog stanja znai determinaciju lokacije, trajanja, kvalitete i kvantitete stanja na kraju djelatnosti

b) eljenog inputa input je dogaaj koji predhodi nekoj djelatnosti; inputi materijali, poddjelatnosti, stanja, lokacije i vrijeme potrebno za transformaciju koju zovemo djelatnost

c) kvantifikacija entiteta moramo tono navesti koji subjekti i objekti ine output

d) kvantifikacija resursa kvantificiramo resurse kojim postiemo output

standardizacijom i vizualizacijom dolazimo do projektiranja strukture procesa

1.1.3.3. Dizajniranje strukture (projektiranje strukture procesa)

dizajniranje elemenata tj. odnosa izmeu elemenata

dijagram adekvatno sredstvo kojim prikazujemo org. strukturu - esto organigramom

iscrtavanje entiteta i odnosa (koji simboli, koliko veza, veze s ime). Trebamo odrediti koji su entiteti (koja je njihova priroda, moramo im dati ime, simbol i broj odnosa)

4 podkoraka:

a) dizajniranje strukture ukupnog procesa odnosi se na strukturu kojom izvodimo uzajamne odnose

b) dizajniranje strukture pojedinog prcesa sastoji se od djelatnosti, koraka, lokacije i subjekata

c) crushing udrobljenje strukture ukupnog i pojedinog procesa, smanjenje broja entiteta, broja odnosa izmeu entiteta

d) usaglaavanje strukture pojedinog i ukupnog procesa vri se tako da razliiti subjekti na razl. lokacijama vre samo one dunosti koje su ili nedostupne ili ne postoje u okviru openitog procesa

1.1.3.4. Dizajniranje (projektiranje) toka procesa

tok kojim tee proces; 4 podkoraka:

a) dizajn ukupnog toka ili ukupnog projekta; moemo ga iscrtati kao tok: faza, zadataka, informacija, materijala

b) dizajn pojedinanog toka sustav ili org. bi se trebali sastojati od 7 procesa; svaki taj proces projektiramo tako da:

1) projektiramo poetak i kraj tog procesa (I i O)

2) redosljed odvijanja poslova

3) trajanje poslova

4) smjer kretanja staze

c) crushing ukupnog i pojedinanog toka; slino kao crushing strukture; tok se skrauje promjenom redosljeda, smanjivanjem trajanja, promjenom smjera ili kombiniranjem svega navedenog

d) integracijom ukupnog i pojedinanog toka; zahtjeva horizontalnu komunikaciju vezanu uz tzv. lateralno miljenje odnosno kreaciju unutar istoga

1.1.4. MODEL (PRIMJENA)

formulacija modela konaan je i najkreativniji tj. najzahtjevniji aspekat projektiranja procesa

zahtijeva multidisciplinarno, viedimenzionalno vienje i primjenu procesa

4 podkoraka: integracija, tehniko usaglaavanje, kadrovsko usaglaavanje, modeliranje

1.1.4.1. Integracija

ukljuuje formulu ESIA (estimate, simplify, integrate, automate) to znai da dijagram toka i dijagram strukture treba uopiti, pojednostaviti, integrirati, a sve djelatnosti (koje moe) treba automatizirati

svrha integracije: smanjiti broj suradnika, broj sredstava i ciklus trajanja proizvodnje

4 podfaze:

a) integracija unutarnjeg i vanjskog procesa

b) integracije strukture procesa i toka

c) integracija slinih procesa

d) integracija proizvodnih grana

1.1.4.2. Tehniko usaglaavanje

tehnoloke promjene i inovacije mogu mjenjati svaki I i O

teoretski bi se trebalo temeljito upoznati s tehnolokim datostima i mogunostima prije dizajniranja procesa

4 podkoraka:

a) dostupnost razliitih tehnologija

b) utjecaj tehnologije na odnose izmeu entiteta

c) utjecaj tehnologije na perfomanse

d) utjecaj tehnologije na formulaciju novih subjekata tj. entiteta

1.1.4.3. Kadrovsko (socijalno) usaglaavanje

ovisno o socijalnim kretanjima u org. i ovisno o kadrovskom potencijalu, potrebno je usaglasiti model

zahtijeva:

a) moralno-etiku prilagodbu

b) redizajn uloga jedinice i poslova

c) stvaranje potrebnih stavova

d) kolovanje tj. stvaranje potrebnih vjetina

1.1.4.4. Modeliranje

posljedni korak u projektiranju procesa

4 podkoraka:

a) formulacija sinteza verbalnih uputa o proizvodnji, dijagrama toka te pisanih uputa

b) testiranje: in vitro u laboratoriju, in vivo u stvarnoj situaciji/sredini

c) procesni tim ukljuuje iste subjekte kao projektni tim

d) primjena/redizajn: primjena uklapanje procesa u strukturu, redizajn ponavljanje istog ili redizajn

1.2. VRSTE PROCESA

4 vrste: informacijski, administrativni, p. odluivanja i p. tokova materijala

1.2.1. INFORMACIJSKI PROCESI

temeljne f-je pretvaranje ulaznih veliina u izlazne

ulazne veliine podaci

izlazne veliine informacije

4 dijela:

a) Ulaz skup resursa bez kojeg pojedini sustav ne bi mogao funkcionirati; podaci tek obradom i upotrebom postaju informacije

b) Razvrstavanje relevantne podatke razvrstavamo po nekim obiljejima i karakteristikama osigurava se kvalitetna obrada podataka; grupiranje podataka prema vrstama

c) Obrada input se pretvara (prerauje) u output; za to je potrebna odgovarajua oprema, programi i ljudski resursi

d) Izlaz predstavlja informaciju tj. podatak oblikovan na taj nain da ima znaenje i upotrebnu vrijednost za njenog primatelja; 4 dimenzije informacije: relevantnost, tonost,

pravodobnost i potpunost

1.2.2. ADMINISTRACIJSKI PROCESI

4 su razine:

a) Integrativna razina objedinjuje temeljne interese korisnika, zaposlenika, te vlasnika org. u okvire jedinstvenog administrativnog tijeka koji vode jedinstvenu administracijsku politiku

b) Legislativna razina donosi pravila poslovnog ponaanja, odreuje vrstu (prirodu) organizacije (profitna, neprofitna...), profil (posl. grana), opseg organizacije (sloenosti, br. zaposlenih) te akte (statut, poslanice...)

c) Juristika razina vezana uz pravnu slubu tj. osobe koje obavljaju sve pravne poslove vezane uz osnivanje, koncipiranje, poslovanje i terminiranje poslovne organizacije

d) Izvrna razina objedinjava sve ostale razine poslovne org. s obzirom na realizaciju misije, ciljeva org.; nareuje, otvaranje, korelacija, zatvaranje

1.2.3. PROCESI ODLUIVANJA

identifikacija problema, alternativna rjeenja, donoenje odluke, implementacija i kontrola

1.2.3.1. Indetifikacija problema osnovni zadatak otkrivanje problema

sastoji se od procjene/utvrivanja stvarnog problema i potrebno je shvatiti i odrediti uzroke nastanka tog problema

bitno ju je izvriti u potpunosti; tono i precizno

1.2.3.2. Vrednovanje alternativnih rjeenja

provodi se kvalitativnom i kvantitativnom analizom koje se meusobno nadopunjuju; kvalitativna analiza je puno tea npr. analiza okoline, politike situacije...

1.2.3.3. Donoenje odluke

izbor jedne, najprikladnije inaice uz zadane okolnosti i ogranienja; esto nije mogue nai najbolje rjeenje pa se prihvaa zadovoljavajue

1.2.3.4. Implementacija i kontrola odluke

zavrava faza procesa donoenja odluke, kvaliteta obavljanja ovog procesa reflektira uspjenost i sposobnost managementa; ako se kontrolom utvrde nepravilnosti kod provoenja odluke management mora poduzeti akcije za otklanjanje odstupanja te uvesti potrebne promjene

1.2.4. MATERIJALNI PROCESI (PROCESI TOKOVA MATERIJALA)

managament nabave se sastoji od postizanja glatkog i efikasnog protjecanja materijala od sirovina do zavrnih proizvoda

to su: nabava materijala, cirkuliranje materijala u poduzeu, distribucija krajnjim korisnicima, skladitenje

1.2.4.1. Nabava materijala

integrativni dio cijelog procesa proizvodnje; nabava se vri od dobavljaa kojih je veliki broj

1.2.4.2. Cirkuliranje materijala u poduzeu

tijekom razliitih faza proizvodnog procesa materijali intenzivno cirkuliraju; mora se voditi rauna o prijenosu materijala te tko e ih prenositi; imbenici koji imaju utjecaj na cirkulaciju: fizike karakteristike materijala, broj materijala, udaljenost te brzina prenoenja

1.2.4.3. Distribucija krajnjim korisnicima

pitanje: da li je bolje imati vlastitu distribucijsku mreu i transportirati proizvode ili to prepustiti poduzeima specijaliziranim za distribuciju? Odgovor usporedbom elemenata sposobnost zadovoljavanja potreba kupaca, fleksibilnost naeg distrib. lanca, sposobnost managera nabave te povrat na investicije

1.2.4.4. Skladitenje

element koji proima sve prije navedene elemente; dobro skladite znai da je: na pravom mjestu, prave veliine, dobro zatieno, organizirano na pravi nain

2. PROJEKTIRANJE STRUKTURE

Struktura predstavlja sveukupnost odnosa i veza izmeu elemenata. Strukturu prikazujemo fazama i vrstama projektiranja.

2.1. FAZE PROJEKTIRANJA STRUKTURE

postupak projektiranja strukture je skup deduktivno (polazimo od sebe) koncipiranih djelatnosti

2.STRUKTURA

VRSTE

FAZEUniverza-lnePrema

subjektuPrema

objektuOn-line

InicijativaVizijaMisija Ciljevi Zadaci

IstraivanjeKolektivOdnosJedinicaSredstva

Projektir-anjeKolektivOdnosJedinicaSredstva

PrimjenaPlanovikolovanjePrijenosIzvedba

2.1.1. INICIJACIJA

sastoji se od formulacije vizije i misije te dedukcije koraka potrebnih za njihovu realizaciju (ciljeva i zadataka)

2.1.1.1. Vizija

slika koja nastaje na temelju unutarnjeg samozatvaranja; odnosi se na samovienje koje ukljuuje:

vizija sadanjeg stanja

vizija eljenog stanja

vizija puta od sadanjeg do eljenog stanja

vizija odgovora na pitanje to?

2.1.1.2. Misija

lat. misio poslanje, svrha, razlog; ona je svrha i smisao organizacije; svrhovito i definirano organizirano polje djelovanja u okviru kojeg realiziramo viziju org. i to putem ciljeva i zadataka;

misiju moemo objasniti definiranjem svrhe, polja, filozofije, stila i kulture org.

POSLANJE = odgovara pitanju svrhe, odn. razloga djelovanja, odgovara na pitanje zato radimo to to radimo?

LOGIKA = zato ba mi i zato ba to?

POLJE = gr. sclope; odnosi se na definiciju grane djelovanja, konkretan prostor

ULOGE (stil i kultura) = nain ponaanja; navike i rituali

2.1.1.3. Ciljevi

oznaava metu, to se eli postii; pomou njih realiziramo svrhu i smisao org.; stanje kojem org. tei a izraeno je kvalitativno i kvantitativno; obiljeja su:

OBLIK konkretan opis proizvoda ili usluge u prostoru

KVALITETA s obzirom na zamiljeni model; postotak zadovoljavanja potreba; kvaliteta u projektnom smislu je uvijek kvaliteta u odnosu na predzadani kriterij

VRIJEME zadan rok unutar kojega realiziramo viziju, misiju, ciljeve i zadatke

2.1.1.4. Zadaci

trebaju se definirati tako da omoguuju ostvarivanje ciljeva; trebaju definirati tko e izvriti zadatke, do kojeg roka, na koji nain i uz koje trokove; konkretne radnje kojima ispunjavamo ciljeve; treba definirati:

KRITINE ZADATKE oni ije izostavljanje dovodi da pada sustava

RESURSE potrebno je definirati to sve trebamo da bismo ostvarili ciljeve novac, vrijeme, vjetine, strunost

PROCJENA EFEKATA realizacija vizije, misije i ciljeva moe imati razliiti efekt (uinak) na okruenje i na sudionike u org.; razliita org. rjeenja proizvode razliite efekte, a projektant bira najprihvatljiviji efekat u unutarnjem i vanjskom smislu

DEFINICIJA TIMA biramo osobe koje smatramo reprezentativnim i sposobnim definirati sebe onakvima kakvi jesu i kakvi bi trebali biti

2.1.2. ISTRAIVANJE

predstavlja objektivno istraivanje svega onoga to smo u fazi inicijacije zakljuili

istrauju se: radne zajednice, odnosi, jedinice i sredstva

2.1.2.1. Istraivanje radne zajednice (kolektiva)

obuhvaa istra. sustava radne snage, integracije radne zajed., djelovanje radne sredine na radnike, djelovanje rada na radnike, reprodukciju radne snage, zatitu na radu, kvalifikacije RS

2.1.2.2. Istraivanje org. unutarnjih odnosa

istrauju se meusobni odnosi radnika, odnosi izmeu radnih mjesta, odnosi izmeu jedinica org., odnosi izmeu organa upravljanja (dio-dio; dio-cjelina; cjelina-cjelina; cjelina okolina)

2.1.2.3. Istraivanje jedinica

obuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane zadatke; obuhvaa org. funkcije i org. radnih mjesta

2.1.2.4. Istraivanje org. sredstava za proizvodnju

istrauje se: lokacija, kapaciteti, tipovi proizvodnje, oprema, materijali, radna sredina, unutarnji transport te odravanje opreme, a provodi se postavljanjem pitanja

2.3. PROJEKTIRANJE

predstavlja spajanje vizije i misije s rezultatima istraivanja

konana sinteza je spoj indukcije i dedukcije tj. prve s drugom fazom

prijektiraju se: radna zajednica, odnosi, jedinice i sredstva

2.1.3.1. Projektiranje radne zajednice

projektiranje skupine ljudi koji e zajedno izvravati poslove

nekoliko kljunih elemenata i identifikacija osobne karakteristike zaposlenih i njihov sastav, uspostavljanje integracijskog faktora, org. radne sredine, mjere eliminacije negativnog djelovanja rada na radnike

ljudi potrebni za realizaciju zadataka, a projektiranje ukljuuje:

A) SASTAV - potreban je ravnomjeran sastav koji nije ni top-heavy horizontalno i vertikalno teak ne smije biti vertikalno i horizontalno deformiran.

B) FAKTORE INTEGRACIJE bonusi, blagdani, statusni simboli, neformalna sredstva

C) REPRODUKCIJU primanje novih lanova

D) SREDSTVA prostorije, lokacije, veliina treba alocirati u skladu s Eulorovom distribucijom

1 2 3 4

2 1 4 3

3 4 1 2

4 3 2 1

2.1.3.2. Projektiranje odnosa

obuhvaa projektiranje dijela org. kojim se omoguuje definiranje sustava upravljanja, uspostavljanje odnosa izmeu dijela org. i jednog dijela sa cijelom org. te uspostavljanje odnosa org. s okolinom koja ju okruuje.

za to je potreban optimalan informacijsko-komunikacijski sustav

2.1.3.3. Projektiranje jedinica org.

potrebno je shvatiti procese ralanjivanja i grupiranja zadataka

ini osnovicu projektiranja strukture

jedinice koje projektiramo su: osnovne (sektori), posebne (slube); izvedene posebne (odjeli) i pojedinane (mjesta)

jedinice projektiramo u odnosu na dva aspekta: aspekt ralanjivanja zadataka i a. grupiranja zadataka

departentalizacija vri se u skladu s izabranim kriterijem ralanjivanja i sabiranja, a odnosi se na: SEKTORE jedinice prve razine ralanjivanja (za malapoduzea 2-5, za velika 5-9)

SLUBE usluna podrka sektorima kojih nema vie od 5-6

ODJELI podjedinice slue za veliku slubu im moe biti 2-15; to su odjeli sliniji ima ih vie

RADNA MJESTA kada su slina ima ih puno, ne vie od 64

2.1.3.4. Projektiranje sredstava za proizvodnju

ovisi o prirodi proizvodnje

obuhvaa: izbor opreme, prostorni raspored opreme i projektiranje unutranjeg transporta, upotrebu opreme, predmet rada

IZBOR OPREME u skladu s inicijacijom te radnom zajednicom

RASPORED linijski (sva sredstva uz radnju se lociraju onoliko puta koliko to zahtjeva radnja); paralelan (paralelno se radi na istim sredstvima), trokut (ravnomjerno postavljamo slina sredstva); sloeni (sve metode)

PREDMETI RADA ovise o tehnolokim i kadrovskim sposobnostima

2.1.4. PRIMJENA

planovi, kolovanje, prijenos i izvedba

2.1.4.1. Razrada detaljnih planova

ukljuuje: razradu primjene, odreenje rokova/faza primjene, nositelja te dokumentacije

2.1.4.2. kolovanje

ukluuje: internu, eksternu, informativnu i formativnu obuku

2.1.4.3. Prijenos

predstavlja prijenos znanja, vjetina i planova sa tima koji je izradio projekt na tim koji e voditi projekt

4 faze: 75%-25%, 50%-50%, 25%-75%, 0%-100%

2.1.4.4. Izvedba org. projekta

4 podkoraka: dostavu projektne dokumentacije, rasprava dokumentacije, primjena te praenje primjene

2.2. VRSTE STRUKTURA

univerzalne, strukture prema subjektu, s. prema objektu, online strukture

2.2.1. UNIVERZALNE STRUKTURE

predstavljaju savren oblik ispunjavanja prostora

to su: radijalna, tringularna, pentagonalna i kvadratna

2.2.1.1. Radijalne

vezane su uz element zraka

u aspektu dr. organizacije predstavljaju je kruno rasporeeni jednakopravni sudionici okrugli stol ili vijee staraca

2.2.1.2. Tringularne

vezane su uz element vatre

org. gledano metamorfoziraju se u piramidalnu hijerarhijsku strukturu

proizlazi iz djelatnosti gdje vijee jednako udaljenih ili istorazinskih jedinica izbacuje vrh ili vou

2.2.1.3. Pentagonalne

vezane su uz element vodu

omoguuje najefikasnije irenje komunikacija i informacija

2.2.1.4. Kvadratne

upuuju na klasinu org.

linearni sustav

2.2.2. STRUKTURE PREMA SUBJEKTU

org. subjekt je entitet koji stvara, mijenja org. i njene ciljeve (npr. vlasnici, direktori, efovi...)

kljuni pojam koncept odnosa upuuje na kvalitetu odnosa u prostoru tj. koncept prostora

strukture upravljanja

to su: organska, matrina, modularna i linijska

2.2.2.1. Organska struktura (radijalana)

oznaena je radijalnim oblikom, orijentacija na ideju

nastaje u poetnoj, koncepcijskoj fazi

ne postoji hijerarhija, svi su ravnopravni

subjekti direktno komuniciraju bez granske, profesionalne podjele rada, nema voe

INICIJALNA (APOSTOLSKA) org. struk.

sastoji se od jednakopravnih lanova koji su svi kompetentni za sve i pojedinano i grupno; povezani su radijalno (sijede za okruglim stolom)

kanali komunikacije su identini i nema odvajanja informacijskog i delegacijskog naela

prednost: etinost; efikasnost (tehnike, planske, financijske itd. kompetentnosti su integrirane); informiranost (broj komunikacijskih odnosa je optimalan, odnosno minimalan s obzirom na prisutnost vertikalnih i indirektnih kanala

neformalnost

jeftinoa

nedostaci: desinkronizacija zbog razliitog tempa rada i razliitih sposobnosti; dezintegracija zbog razliitih interesa; dezorjentacija zbog razliitih sustava koordinacije; anarhija,centrifuga, raspad

Latinska zbog centrifugalnih pritisaka na organsku rukovodnu strukturu pojavljuje se prvi meu jednakima

centralna osoba koja garantira opstojnost i identitet org. vrhu: znai samo se jedna osoba iskristalizirala,

nastaje kao reakcija org. strukture u raspadanju: osoba, ideja, programa, ustava;

prednosti: definicija identiteta vezana je uz samo jednu osobu, brzina odluivanja, sukladnost ciljeva

nedostaci: neslaganje baze i centralne osobe, autokracija, samovolja

Hibridna (grko-latinska, katoliko-pravoslavna)

dolazi do raslojavanja na dva interna kruga, org. rukovode oni koji istovremeno sjede na dva stola

prednosti: omoavanje timske i individualne specijalizacije

slobodni izbor best fit pojedinci se uklapaju u timove u kojima su kompetentni

usklaivanje strunosti i strukture odluivanja

fleksibilnost prema promjenama

nedostaci: tendencija hijerarhijskoj diferencijaciji, tendencija metarmorfozi u projektnu strukturu, tendencija stvaranja klanova

Kolegijalna struktura (Likertova) spada u organske strukture po kriteriju ravnopravnosti, ali po kriteriju komunikacije ukljuuje i paralelne strukture koje sve zajedno ine tematske cjeline

prednosti: specijalizacija na temu, efikasna komunikacija

nedostatak gubitak kolektivnog identiteta

2.2.2.2. Matrina (trokutasta) struktura

izvritelj dobiva nareenja od veeg broja nadreenih, a svaki od njih specijaliziran je za odreeni dio posla

Horizontalna (razvojna) struktura dolazi do definiranja odreenog i viestrukog broja kanala komunikacije, ali bez projekcije odnosno bez uzdizanja ili diferencijacije bilo kojeg lana kao specijaliste ili voditelja

definirani broj lanova uprave zajedniki upravlja kolektivom i to ini putem kanala voenja koji su uspostavljeni horizontalno

ukupan broj komunikacijskih kanala N=n(n-1)

Specijalistika definirani specijalisti vode na taj nain da ispod sebe imaju po nekoliko podreenih kojima rukovode u okviru pojedinane specijalnosti

vei broj efova, najmanje dva tonije imamo onoliko efova koliko imamo vrsta specijalizacije

prednosti: profesionalna struna relevantnost uz niske trokove

nedostatak: razgranienje odgovornosti jednog subjekta po viestrukom kriteriju; jedna osoba x primat e direktivu po vie kriterija od veeg broja osoba

ista matrina struktura vertikalno i horizontalno hijerarhijski rukovoditelji upravljaju podreenim izvoditeljima

ne dolazi do hijerarhijskog diferenciranja izmeu razliitih dimenzija, ve izmeu upravitelja i onih kojima se upravlja

prednost usmjerenost na vie aspekata, rastereenje vrha, direktni putevi, viedimenzionalnost, optimalni raspored izvora i dunika

nedostatak nejasna definicija odgovornosti, tendencija prema favoriziranju jednog aspekta

Projektna struktura voenje je podreeno jedinstveno definiranom cilju sa zadanim izvorima i vremenom realizacije

ukljuuje naglu i intenzivnu koncentraciju kadrova i sredstava s ciljem da se uz odreene trokove te u odreenom vremenu realizira projekt

projekt je zaokruen i cjelovit pothvat ije se karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u odreenom vremenu uz odreeni troak.

2.2.2.3. Modularna

vrsta org. voenja s konstektualno definiranim ulogama, vezama i hijerarhijom

temelji se na modulima u okviru kojih predstavljamo cjelokupnu org. ili jedinicu

u treem periodu formiranjem uprave poduzea org. formiraju se cjeline moduli sposobni voditi bilo kojim tijelom ili cijelom organizacijom.

modul je specificiran ili kontekstualno definiran samostalan sustav

Funkcijski modul kriterij grupiranja je funkcija, to su oni moduli koji sublimiraju sve potrebne elemente voenja

Tematski modul tema je kriterij konstruiranja modula i teme se kronoloki izmjenjuju. Naelo na temelju kojeg formiramo modul je tematski redosljed, odnosno i kronoloki definiran sustav tema koje se nadovezuju ili redaju u procesu voenja org.

Prostorni modul kriterij grupiranja je prostor. Zove se jo i geografski, zemljopisni modul. Unutar svakog prostora postoje prostori sposobni da vode neku stranu. Moduli se izmjenjuju i ugrauju prema potrebi. U okviru ovog modula zemljopisni su prostori ishodita odnosno naela oko kojih gradimo module.

Predmetni modul kriterij grupiranja je predmet, u okviru ovog modula voenje predmeta, usluga, strateki aspekt generiraju upravo moduli.

2.2.2.4. Linijska struktura

sve funkcije su koncentrirane na vrhu upravljakog nivoa i postoji jedinstvena podjela naloga

ova struktura koncentrira sve aspekte voenja u jedinstveno mjesto i konano, u vrh upravljake razine, s tim da linija ini jedini put voenja i informiranja.

svaka osoba u org. podreena je samo jednom rukovodeem mjestu

odvaja financijsko-delegacijske principe odnosno temelje na delegacijskom principu sa izvjesnim modifikacijama u odnosu na tab-stoer.

osnovna misao je da informacija tee samo jednim kanalom, a isto tako i odluke odnosno nareenja

informacija ide samo vertikalno

isto linijska struktura direktive se primaju od neposredno nadreenog, ograniavajua je i dosadna, normalni oblik org. voenja s jasnim i definiranim razgranienjem odgovornosti

prednost visok stupanj kontrole

nedostatak sklonost stvaranju pararelne horizontalne odnosno pogrene strukture

isto linijska sa centralnim mjestom normalni oblik organiziranja voenja s jasnim i definiranim razgranienjem odgovornosti

s obzirom na specifinosti pojedinaca na niim razinama mogue je po definiranom kriteriju izabrati centralno mjesto i uspostavljati transrazinsku komunikaciju izmeu viih i najvie razine i centralnog mjesta

prednost: visok stupanj kontrole

nedostatak sklonost stvaranju poprene strukture

Stoerna linijska struktura odvaja se strunost od voenja, u ovoj strukturi diektor ili predsjednik, ef odjela itd. moe po kriteriju strunosti formirati struni tab-stoer

putem stoera komunicira se s drugim instancama koje takoer formiraju svoj mikro stoer

tabovi se mogu javljati na svim razinama ili izabranim razinama

Stoerna s centralnim mjestom gotovo identina linijskoj strukturi s centralnim mjestom, s tim da centralna mjesta ne primaju direktna nareenja samo od formalno definiranih rukovoditelja ve i od definiranih tabnih strunjaka

znai da formalno definirani voditelji i strunjaci savjetnici mogu donositi odluke i izdavati naredbe

komunikacija ide od stoera do centralnog mjesta

ne postoje stoeri na niim razinama

prednosti: sinergija povezivanja linije i strunosti

nedostatak: sredinja mjesta pokazuju tenju preuzimanja iskljuivo kontrole

u praksi su najee kombinirane situacije

Projektiranjem usklaujemo i:

SUBJEKTE na razliitim org. razinama

strateka razina strateg

taktika razina taktiar

logistika razina logistiar

operativna razina operativac

OBJEKTE - odnose se na vrstu posla, zadatka, funkcije kojima se org. bavi u kontekstu projektiranja. U org. prepoznajemo 4 elementa (objekta):

struktura

metode

sredstva

proces (postupci)

PREDIKATE opisuju i sintetiziraju objekte i subjekte u vremenu, a za potrebe projektiranja prepoznajemo 4 predikata (faze):

- koncepcija

- analiza

- organizacija

- primjena

2.2.3. STRUKTURE PREMA OBJEKTU

org. strukture s naglaskom na vezama, te proizlaze iz naela prema kojima vrimo podjelu rada i formiramo org. jedinice

manifestira se kao sustav veza i odnosa org. jedinica

strukture temeljene na odnosima meu jedinicama i na odnosima izmeu podelemenata unutar jedinica

naglasak je na kriteriju prema kojem grupiramo poslove

objekt one osobe, snage orua, materijali kojima se org. ostvaruje i izvodi

to su: funkcionalna, procesna, prostorna i predmetna

2.2.3.1. Funkcionalna

ona struktura kod koje poslove okupljamo u skladu s kriterijom vrste posla (u skladu s poslovnom funkcijom)

temeljena je na grupiranju poslova koji su slini i srodni s obzirom na cilj i nain obavljanja

prednosti: loginost ljudima su lako shvatljivi

kriteriji

standiziranost odnosi se na sline vremenske sekvence, sline pokrete na istim lokacijama

efikasnost temeljena je na ponavljanju velikog broja slinih akcija to rezultira manjim trokom

skraivanje dijela procesa u okviru funkcionalnog org. traimo osobu ili stroj koja u najkraem vremenu izvodi radnju; sve ostale strojeve i osobe usklaujemo s ciljnim strojem ili osobom

ekonominost proizlazi it najmanjeg energetskog, vremenskog i supstitucijskog faktora unutar jedinice, slube, odjela itd.

nedostaci: - nedostatak lateralne (horizontalne)

komunikacije

odsutnost meu-predmetne koordinacije

odsutnost meu-kadrovske koordinacije

konzervatizam tj. zadravanje postojeeg oblika zbog nesagledavanja cjeline

nedostatak transverzalne komunikacije

neusklaenost posebnih funkcija sa poslovnim f-jama

oblici funkcionalne strukture:

Inicijalni oblik javlja se kad jedna org. jedinica (direktor ili tim) obavlja sve infrastrukturne i poslovne funkcije

Razvojni oblik sa predpostavkom n poslovnih f-ja razvojni oblik oznaava formiranje org. jedinica iji je broj manji od n, a vei od 1

Standardni oblik broj org. jedinica odgovara broju org. f-ja; predpostavka je da postoji prepoznatljiv broj posl. f-ja kod standardnog oblika broj org. jedinica jednak je broju poslovnih funkcija. U 80% sluajeva razlikujemo 8 poslovnih funkcija: financije, raunovodstvo, nabava, prodaja, razvoj, kadrovi , istraivanje i proizvodnja

Razvijeni oblik u iznimnim sluajevima dvije ili vie org. jedinice obavljaju poslove jedne f-je koja se ralanjuje. To je nestandardna situacija koja na dui rok nije odriva, odnosno razvijena org. struktura u kojoj je broj jedinica vei od broja poslovnih f-ja. U postojeu strukturu ubacuju se dodatna poslovna mjesta.

2.2.3.2. Procesna

temelji se na podjeli rada i okupljanju org. jedinica po kriterijima proizvodne faze tj. poslove grupiramo prema vremenskim fazama odvijanja poslova

tretira pojedini aspekt poslovne funk. kao nezavisni i jednako vanu funk. prema kojoj se planira org. jedinica

vezana je uz proizvodnju koja ima vremenski fiksirane proizvodne faze (npr. poljoprivreda, medicina,...)

podvrsta je funkcionalne

kljuno je kako emo grupirati poslove. Postoje razliiti kriteriji, ali kad se odluimo za jedan onda ga se moramo i drati. Razliite situacije zahtjevaju razliito grupiranje

4 kriterija procesnog grupiranja: zonska, tehnoloka, tematska, kadrovska

Zonska (fizika) srodnost ovu srodnost definiramo tijekom proizvodnje koja se u toku procesa kree iz zone u zonu, s time da se u okviru pojedinog vremnskog segmenta zone preklapaju na nain analogon preklapanu zone odgovornosti u okviru hibridnih struktura upravljanja. Proces se odvija po zonoma koje virtualno spajamo u funkcijsku strukturu (npr. snimanje filma na raznim lokacijama)

Tehnoloka (specijlistika) srodnost definirana je specifinom tehnologijom ili specijalnosti na temelju kojih se formiraju org. jedinice. Ovakve strukture javljaju se u proizvodnji raznovrsnih proizvoda koje fazno obaujemo istim ili slinim alatom, strojevima ili utvrenim postupcima. Posao trebamo vremenski struktuirati, strukturu formiramo na temelju jednog loginog procesa u skladu sa strojem

Tematska srodnost tema odreuje vremenski redosljed odvijanja procesa. Tematska srodnost definirana je specificiranim zadacima, temama u skladu s kojima okupljamo razliite tehnologije, alate i predmete u procesno definirane jedinice. Ovakva srodnost prisutna je u prehrambrenoj industriji.

Kadrovska srodnost definirana je vrstom kadrova koji specijaliziraju izvjestan proces i koji formiraju jedinice. Ova struktura javlja se u administraciji i obradi razliitih tema.

2.2.3.3. Prostorna (geografska, zemljopisna) struktura

temelji se na podjeli rada i okupljanju org. jedinica (povezivanje srodnih poslova) prema zemljopisnim podrujima, teritorijima

na geografskoj lokaciji grupiramo sve elemente ili osnovne f-je to je vrlo kritino!

geogr. struktura nastaje u situaciji kada na jednoj lokaciji moemo obaviti ukupan zadatak ili u najmanje neki poseban zadatak

Strukovni (kvalifikacijski) prostor u okiru prostora moramo imati dovoljan broj struka koje omoguavaju funkcionirnje kritikih ili osnovnih f-ja

Politiki prostor pol. institucionalizirani uvjeti moraju biti takvi da omoguavaju divizionalno organiziranje. Division je onaj tko je sposoban voditi posao, npr. u vojsci divizion je broj vojnika koji moe izvriti neku odreenu operaciju.

Trini kriterij, trite trite mora omoguavati prodaju i nabavu dijelova, kadrova itd. koji su potrebni za divizionalno funkcioniranje

Informatika komunikacijska infrastruktura (infrastrukturalni kriterij) infrastruktura mora omoguavati poslovanje svim osnovnim i kritinim elementarnim funkcijama

2.2.3.4. Predmetna struktura prema objektu

org. struktura u kojoj proizvod ili usluga definira naelo na temelju kojega ralanjujemo zadatke te okupljamo org. djelatnosti i org. subjekte u okvire posl. jedinica

u kontekstu jednog predmeta grupiramo sve osnovne ili sve kritine f-je

Fiziki predmet - svi ili vei dio poslova (nabava, prodaja...) javljaju se u okviru org. jedinice vezane uz fiziki predmet proizvoda. Odnosi se na konkretan proizvod i to kad su proizvodi jako razliiti

SBU (strateka poslovna jedinica) u okviru grupe predmeta spajamo f-je potrebne za financijsku i strateku nezavisnost. SBU nezavisni profitni centar je ona jedinica gdje za grupu predmeta grupiramo funkcije koje omoguuju financijsku i strateku neovisnost s obzirom na uslugu. Karakterizira ih srodna tehnologija, proizvodnja, marketing, te ine nezavisne profitne centre

Projektna predmetna struktura (projekt) projekt u ovom kontekstu vri ulogu predmeta oko kojeg okupljamo jedinice. Projektna struk. je ona koja definira resurse, cilj, rok i u tom kontekstu vee osnovne elementarne f-je

Strukture s obzirom na usluge i dodatnu vrijednost ova org. struktura temelji se na naelima predmetne podjele s time da se usluga tretira kao predmet

2.2.4. ON-LINE STRUKTURE

pojavljuju se u infor. baziranim org., a temelje se na autonomnim org. jedinicama i zaposleni postaju najvaniji org. resurs, org. su sve plie, br. org. razina se smanjuje

to su: virtulana, izvrnuta, fraktalna i klaster struktura

2.2.4.1. Virtualne on-line strukture

prividna org. , nema svoju strukturu

predstavlja spajanje vie poslovnih partnera koji dijele trokove i resurse kako bi zajedniki proizvodili proizvode i usluge.

osnovne karakteristike: izvrsni rezultati, optimalna iskoritenost resursa, prilagodljivost potrebama trita i promjenama, povjerenje partnera i tehnologija

nastaje privremenim ugovorom najee strateke alijanse

2.2.4.2. Izvrnute on-line strukture

nehijerarhijska org., oblik promjena u pravcu decentralizacije, nije je mogue svuda primjeniti

individualni strunjaci posjeduju vei dio znanja org., dakle kada oni ne trebaju jedan drugoga da bi rjeili problem, samokontrola zaposlenih

2.2.4.3. Fraktalna on-line struktura

novo ime za divizijski model organizacije

fraktal se u organizaciji odnosi na samostalnu radnu jedinicu koja je ukljuena u opi informacijski i komunikacijski sustav poduzea i koja odrava unutarnju ravnoteu na sinergian nain

fraktali su manje decentralizirane u veoj ili manjoj mjeri autonomne organizacijske jedinice, prilagodljive trinim zahtjevima i nesigurnoj okolini

jasno definirani ciljevi, velika autonomija dijelova, ali i integritet cjeline

2.2.4.4. Klaster on-line struktura

koristi se u onim org. koje istovremeno upotrebljavaju vei broj strategija tj. kod onih poduzea koja su prvenstveno orijentirana na strategiju nepovezane diverzifikacije

podrazumijeva hijerarhiju i hijerarhijski red, ali su decentralizirani oblik org.

klaster u sebi moe imati vei ili manji broj profitnih centara, a neki od klastera nazivaju se strategijske poslovne jedinice3.METODE

metodologija gr. methodos (po putu), po definiciji to je redosljed, pravilna primjena, grupiranje po shemi zadanim hodom

metode grupiramo ili s obzirom na kronoloki redosljed ili s obzirom na logiki redosljed tj. DEDUKTIVNO (logika-vertikala)

deduktivan slijed je koncepcija

u projektiranju imamo ogranien broj funkcija, metoda, rjeenja... Ako imamo 3 ili 4 jedinice (funkcije) moemo obaviti jedinini osnovni zadatak

divizionalni pristup moemo definirati na puno naina. Sve org. se rascjepljuju ili po divizionalnom ili po funkcionalnom pristupu. U svakoj org. situaciji biramo izmeu dva pristupa. Usklaujemo subjekte, objekte i predikate org.

deduktivne i induktivne metode

3.1. DEDUKTIVNE METODE iznutra prema van

dedukcija kretanje od univerzalnog ka partikularnom

to su metode u okviru kojih organizator na temelju zadane sheme, koncepcije logikim slijedom projektira organizaciju

zahtijevaju logino razmiljanje, a ne mjerenje

deduktivan slijed je: koncepcija, formulacija, adaptacija, definicije

3.1.1. KONCEPCIJA zaee

moe biti gupna ili inividualna

ako je individualna, onda osoba koj provodi koncepcijsku metodu mora sama sebi biti partner protagonist (suprotnik)

grupna je superiornija

metode koncepcije su: sinetika, brainstorming, funkcijska, Delphi (kad zadnje 2 koristimo eksperte, kvantitativne)

3.1.1.1. Sintetika metoda

sastavljanje elemenata koji su u postojeim uvjetima nespojivi

vana je heterogenost, ciljano biramo takve grupe profila koje su u stanju spajati suprotnost

kreativna i nekvantitativna, a temelji se na sintetici spajanje razliitog, a to znai novo u poznatim situacijama ili poznato u nepoznatim situacijama

provodi se sa 5-12 heterogeno sastavljenih sudionika

2 su naela sagledavanje nepoznatog org. stanja sa stanovita postojee org.; sastavljanje poznatog org. stanja iz nepoznatog ugla

3 su faze: izbor sudionika, kolovanje sudionika, oravanje konferencije

7 koraka: postavljanje problema, spontane reakcije, direktna analogija, osobna analogija, simbolika analogija, opis i analiza cijelog problema jezikom objekta, sintetika projekcija

3.1.1.2. Funkcijska analiza

metoda rje. inovacijskih problema u kojoj se svaki problem panajprije funkcijski definira, a zatim promatra u irem okviru

zapoinje razradom pojedinih f-ja, predhodi joj logiki pretpostavljen cjelokupni zadatak

koje je f-je potrebno obaviti da bi se ispunili ciljevi org.

objektivna metoda gdje koristimo strunjake u svrhu jedinstvenog i konkretnog org. modela odnosno ideje. Primjenjujemo je tako da ukupni zadatak formuliramo u okvire zadanog broja f-ja na temelju kojih formuliramo org. rjeenja odn. jedinice.

3.1.1.3. Brainstorming

grupna metoda koncipiranja org. tj. organ. rjeenje

premise: irina predstoji dubini, odvajanje procesa evaluacije od procesa generacije, skupna kreacija predstoji individualnoj, relativizacija strunosti

imamo veliki broj razl. rjeenja

predpostavljamo da se ljudi suoavaju i dolaze u kontakt licem u lice

UVJETI: broj sudionika izmeu 6 i 12 (lepeza mogunosti); trajanje kratki 30-35 min.; puni 50-55 min; kompletni 90 min

broj rjeenja 60 kratki i 110 puni

multidisplinarni voditelj moraq aproksimirati svih 8 uesnika (7-8 gledanja); voditelj je modularna cjelina svih 6-12 uesnika

ne smijemo imati ni premalo ni previe rjeenja

3 grupe ideja: iskoristive ideje, rjeenje koje treba doraditi, rjeenja koja nisu za sada upotrebljiva

pravila igre: 1. faza -nema besmislenih rjeenja, kvaliteta vanija od kvantitete, orginalnost vanija od loginosti, jednakopravnost uesnika; 2. faza reduktivna faza

3.1.1.4. Delphi metoda

metoda konzultiranja specijaliziranih strunjaka putem pisanog upitnika te koritenjem ponavljanja i redefinicija sa kvantitativnim opisom koncepcije i brojano izraenom mogunou realizacije

pismena i kvantitativna metoda koja zavrava statistikom procjenom vjerojatnosti ishoda zadanog org. rjeenja

provodi se od eksperata koji ne dolaze u kontakt licem u lice

ne elimo suoavanje: da ne bi dolo do negativnog miljenja, djelovanja (utecaj), elimo da svatko preuzme odgovornost za izrieno (odgovornost)

odvija se u 5 koraka: priprema upitnika i izbor sudionika, ispunjavanje upitnika, obrada upitnika, cikaa i usaglaavanje, izbor rjeenja i statistika obrada

3.1.2. FORMULACIJA

umanjena forma

predstavlja org. formula i metodoloku djelatnost kojom ve koncipiranu ideju izvravamo umanjenim oblikom modela bez da konano odreujemo objektivne parametre i duinu, veliinu trajanje

osmiljenu koncepciju izraavamo konkretnim modelom odnosno umanjenom formom-formulom

3.1.2.1. Samoformulacija autopoetina metoda

svodi se na organsku samoorganizaciju kompleksnoga, ali neorganiziranoga skupa organizacijski sposobnih elemenata

3.1.2.2. Meyer Nagelova metoda

odnosi se prvenstveno na projektiranje informacijskih sustava. Omoguava sintetiko usklaivanje projektiranja ire org. i informatikoga sustava, sastoji se od 3 stupnja, 8 faza i 8 nosioca

STUPNJEVIFAZENOSIOCI

Analiza0. Inicijacija

1. Predhodna studijaOrganiz. odjel Radna skupina korisnika i informatiara

Projektiranje2. Istraivanje

3. Koncipiranje sustava

4. Programiranje

5. Testiranje sustavaProjektna skupina informatiara

Eksploatacija6. Stavljanje sustava u pogon

7. Eksploatacija Korisnici i projektna skupina informatiara

Organizacijski odjel

3.1.2.3. Sustavni inenjering (ciklika metoda)

u okviru svakog ciklusa i faze ponavljamo isti br. koraka i predkoraka

pobuda, predhodna studija, glavna studija, studija djelovanja odluivanje, izgradnja, voenje, iskoritavanje

3.1.2.4. Kairoloka (morfoloka) metoda

metoda formuliranja i org. modela putem definiranog br. zadataka i rjeenja

sastoji se od 4 koraka: predstavljanje problema, definiranje zadataka i rjeenja, postavljanje morfoloke slike, stav i evolucija

3.1.3. ADAPTACIJA

od ad-aptus pri, kod, uz, prisutan

org. adaptacija metodoloka je djelatnost kojom org. koncepciju usklaujemo s objektivno zadanim mogunostima razliito koncipiranog okruenja

to su metode prilagoavanja sadanjici i budunosti

sadanjica materijalno stanje, norme, zakoni, itd.

budunost predvidive promjene , nepredvidive promejne

sadanjica i budunost 4 elementarna uvjeta

3.1.3.1. Dokumentacijske metode

org. model se adaptira pomou: analiza, usporedba obrade razliitih dokumenata, fenomena i injenica

studij dokumenata se sastoji od studije: pisanih izvjetaja, pisane korespondencije, kvantitativnih izvjetaja, kvantitativne korespodencije

3.1.3.2. Normativne metode

ogleda se u otklonu u odnosu na zadane norme

koraci kod vrednovanja varijanti: izbor broja i prirode varijanti, opis varijanti (kvantitativan i verbalan), ocjenjivanje varijanti vrednovanje, izbor i primjena

3.1.3.3. Grafiko - matrina meoda

matrino najsposobnijoj se dodijeluje posao

putem grafikih simbola odluujemo o odnosima izmeu pojedinih djelatnosti i nosioca

4 koraka: izbor djelatnosti broj i priroda

izbor nosioca djelatnosti broj i priroda

izbor odnosa broj i priroda

primjena, definicija odnosa

u okviru slike djelatnosti moramo imati sve to je potrebno (provjera)

Nosioci

DjelatnostA B C D

Q1

Q2

Q3

Q4

- planiranje

- upravljanje (voa)

( - komunikacija (odluivanje)

- izvoenje (talentiran)

3.1.3.4. Kronoloka metoda (Monte Carlo)

rasporeujemo posao u skladu sa slijednim protokom vremena

metoda prognoziranja stohastikih skupova za djelatnosti razliitih veliina a iste vjerojatnosti ili razliitih vjerojatnosti a istog inteziteta. Dvojaku vrijednost x i y generiramo za x putem uniformnog generatora koji sa jednakom vjerojatnosti daje svakom vrijednost Xi na intervalu koja se preklapa sa granicama intervala. Vrijednost Yi generiramo u integralu od 0 do n dobivamo proizvoljnom odlukom o veliini n. Koristi se za projektiranje i adaptiranje kompleksnih, nepredvidivih informacijskih sustava, za burzovna predvienja, sloene komunikacijske i financijske probleme

3.1.4. DEFINICIJA U VREMENU I PROSTORU RASPOREIVANJE

kvantitativnim pristupom rasporeujemo informaciju, energiju, kadrove (sve elemente sustava) u prostoru i vremenu s ciljem optimalizacije odnosno realizacije

metode projektiranja kod kojih ne poinjemo sa snimanjem, empirijom nego od vlasitte ideje. Rasporeivanje se uglavnom odnosi na ravnomjerno snabdjevanje informacijama, kadrovima, energijom i tehnologijom.

3.1.4.1. Eulerova metoda

ovom metodom rasporeujemo elemente sustava tako da optimalno snabdjevamo sustav

mtoda rasporeivanja informacija, energetskih jedinica, tehnolokih jedinica taka da se svaka djelatnost u sustavu optereuje onim brojem jedinica koliko je potrebno za optimalnu izvedbu te da se svaki nositelj isto tako optereuje adekvatno te da se sve to isto cikliki ponavlja i u svakoj fazi vremenskog procesa

djelatnosti nam moraju biti ravnomjerno rasporeene i opereene

uvijek imamo nekakve 2 veliine, 2 pola (desni i lijevi) i sustav poinje sa ta dva pola. Ako imamo 3 pola imamo i neefikasnost

raspored za optimalno snabdjevanje sustava mogue je napraviti:

po kriteriju poslovne jedinice HORIZONTALA

po kriteriju hijerarhijske razine VERTIKALA

po kriteriju vremena TRANSFERZALA

3.1.4.2. Maarska metoda

vertikalno i horizontalno rasporeujemo kritine osobe

rasporeujemo optimalno poslove po djelatnostima (svaki djelatnik radi onaj posao za koji je najsposobniji). Stvari grupiramo po nekim djelatnostima. Ne smije biti previe djelatnosti, dogaaja i nositelja.

3.1.4.3. CPM metoda metoda kritine staze

pronalaenje kritinih dogaaja iz skupa djelatnosti izjednaavanjem ranih i kasnih vremena, a kritina staza je ona na kojoj lei kritini dogaaj

osnovna pretpostavka prepoznavanje vremena trajanja svake djelatnosti

nain izrade: broj i priroda djelatnosti, trajanje aktivnosti, redosljed, mrea

KRITINA STAZA = staza na kojoj su ista najranija i najkasnija vremena

CPM je metoda mrenog planiranja gdje pararelnim i sekvencijalnim obavljanjem djelatnosti, a putevi spajanja dogaaja koje oznaavamo krugom i djelatnosti koje oznaavamo crtom traimo najbri odnosno najefikasniji put tj. kritini put

FIKTIVA = djelatnost koja ne postoji u vremenu, ali nam treba za logiki slijed

rano vrijeme = najranije vrijeme kad moemo neto poeti

kopanje temelja

1 3 5

cementiranje temelja

0 1 2 5 4

nab.lopate nita 9

fiktiva

0 5 6 2 9

1 ravnanje

cement. staze

5 staze 7

3.1.4.4. PERT metoda

metoda mrenog planiranja gdje procjenjujemo vremena trajanja djelatnosti prosjekom izmeu optimistikog i pesimistikog trajanja

dva dogaaja mogu se povezati samo 1 linijom/aktivnou

ukljuuje razliita mogua vremena trajanja

Sastoji se od 10 koraka:

1. izbor broja i prirode djelatnosti

2. trajanje djelatnosti

3. redosljed

4. povezanost (mrea) a+4m+b

5. oekivano vrijeme (OV) OV= ----------

6

a = optimistino vrijeme

b = pesimistino vrijeme

m = srednje vrijeme

6. varijanca ( = ((b-a)/6) na kvadrat

7. utvrivanje ranog vremena (RV) i kasnog vremena (KV)

8. utvrivanje kritine staze ako postoje 2 ritine staze biramo onu sa manjom varijacijom, utvrivanje dogaaja n kritinoj stazi

9. utvrivanje vjerojatnosti (V)

V= (VZ-VRn)/korijen iz ((p na kvatrat

VZ= zadano vrijeme

VRn = najranije vrijeme kompletiranja projekta

((p = suma svih varijanci na kritinoj stazi

PERT i CPM primjenjujemo konceptualno i operativno. U projektiranju org. drimo se naelno konceptualne sheme koje prosljeujemo inenjerima, arhitektima odnosno tehniarima. Osnovni elementi pravilnog definiranja poetka i kraja i ne prevelikog broja djelatnosti koji opisuju ukupni zadatak.

3.2. INDUKTIVNA METODA (vezana uz vrijeme)

kreemo od pojedinanog prema univerzalnom

ova metodologija govori da e se odnosi pojedinanih dijelova sustava i sami djelovi sustava oponaati cijeli sustav

4 su induktivne metode: snimanje, analiza, oblikovanje i terapija

3.2.1. SNIMANJE

promatranje org. stanja na temelju uzoraka

vri se biljeenje, klasificiranje, pohranjivanje vizualnih i inih zapisa o pojedinoj org. i stanju u okruenju

provodi se pomou: m. samoopisivanja; m. promatranja i metode crne kutije; studij dokumenata; ankentna metoda

3.2.1.1. Metoda samoopisivanja

putem strukturiranog upitnika izabrani i informirani predstavnici org. u sloenim situacijama opisuju sebe i svoju djelatnost

sastoji se od 4 koraka: targetiranja, formulacije tiskanica, targetiranje reprezentativnih osoba, obrada

prednost samoopisivanja: vezanost uz tematiku

nedostatak: subjektivnost i lani iskazi

3.2.1.2. Metoda promatranja i crne kutije

razlikujemo:

1. otvoreno promatranje

2. prikriveno promatranje

3. strukturirano (iznutra) promatranje u vremenskim segmentima, cijela stvar je jeftinija

4. nestrukturirano promatranje (izvana) kvalitetno , moramo imati puno uzoraka, koristi se u stabilnim okolnostima

prednosti otvorenog promatranja = objektivnost, izbjegavanje nesporazuma

negativnosti = Heisenbergov efekat djelovanje eksperimentatora na eksperiment atom se poinje samim inom promatranja drugaije ponaati

METODA CRNE KUTIJE

primjenjuje se u situacijama gdje lanovi org. ne pokazuju svoju pravu prirodu ili je broj i priroda odnosa toliko velik i sloen da ne moemo donositi zakljuke

primjenjuje se u sloenim situacijama, gdje ne moemo bez daljnjeg pistr. predviati reakcije i interakcije sa tim da sloenost objanjavamo sa 4 veliine:

1. broje elemenata

2. broj interakcija

3. broj atributa

4. stupanj kompleksnosti

crna kutija oznaava da registriramo samo ono to smo unaprijed odluili registrirati. Kod primjene CK bitno je precizno odrediti ulaze kojih ne smije biti prevelik broj, nesmije se dozvoliti bilo koji drugi ulaz osim definiranog. Ako doe do nekog drugog ulaza svi podaci reakcije se ignoriraju. Isto je i sa izlazima, s tim da broj izlaza treba biti n puta vei od broja ulaza, ali taj n ne smije biti prevelik. Na temelju postotka i sekvenci stvaramo zakljuak o prirodi sustava.

3.2.1.3. Studij dokumenata (podataka)

odnosi se na periodino snimanje objektivnih i javno dostupnih podataka kojima org. komunicira sa okruenjem ili koje po sili zakona stavlja na uvid adekvatnim slubama; ti dokumenti su: statut, opis radnog mjesta, godinja i ostala periodika izvjea...

3.2.1.4. Ankentna metoda

to su najstandardnije metode koje se sastoje od: intervjua, strukturiranih upitnika

kvaliteta upitnika ovisi o pravilnoj definiciji osnovnog skupa, a potom i uzorka

bitna su 4 uvjeta:

1. broj i priroda voditelja ankete

2. broj i priroda pitanja

3. broj ipriroda procedura

4. uzorak

pitanja se dijele u : identifikacijska, sadrajna, filtrina i kontrolna

anketa = 15 pitanja

razgovor = 60 pitanja

pisani upitnik = 30 pitanja

INTERVJU prednost: pravilna interpretacija, vei stupanj kontrole; nedostatak: visoki troak

STRUKTURIRANI UPITNIK prednost: niska cijena, iroka dostupnost; nedostatak: mogua pretjerana standarizacija

3.2.2. ANALIZA

odvajanje dijelova, koje nije fiziko ve koncepcijsko putem kojih analiziramo cjelinu koje su ti uzorci dio

analiza se odnosi na metodoloku fazu koja dolazi iza faze snimanja org. i njenog rada, s tim daorg. na temelju ve snimljenog istrauje analizira s ciljem stvaranja novog sustava org. i/ili njenih dijelova. Analiza je ralanjivanje cjeline na dijelove da bi se na temelju tih dijelova i odnosa meu dijelovima stekao sud o cjelini. Sastoji se od: funkvijske analize-revizieje; normativne metode; metode vrednovanja varijanati i Maarske metode

3.2.2.1. Funkcijska analiza REVIZIJA

metoda analize org. stanja kojem se na temelju objektivno odreenih veliina utvruje org. stanje i kvaliteta org. postupka na temelju odreenih kriterija i postupaka

osim objektivno odreenih veliina koriste se i grafiki ili simboliki iskazane veliine, podaci, brojke itd. kojim se utvruje kvaliteta org. stanja ili dosljednost postupaka prem zadanim kriterijima i postupcima

dolazi od re-visio ve vieno

revizija se temelji na 4 naela: objektivnosti (etinosti), profesionalnosti, neovisnosti i na znanstvenoj utemeljenosti

4 su f-je revizije: prevodilaka (prevodi vladi i dravnim tijelima ono ime se bavimo na administrativni ili funkcijski jezik); istraivaka, savjetodavna; garancijska

3.2.2.2. Kontrola (Normativne metode)

obavlja se na temelju objektivnih i subjektivnih postupaka, a usmjerena je na budunost

metoda analiziranja org. stanja kojim se na temelju objektivnih i subjektivnih postupaka ispitivanja utvruje otklon tekuih polovnih operacija od normi potrebnih za ostvarivanje org. ciljeva i zadataka

kontrola sadri i subjektivne procedure

orijentirana je na sprijeavanje, preventivu

saeto reeno kontrola kao metoda odnosi se na kontrolu otklona od neke zadate norme, a svrha joj je preventiva i orijentirana je na budue stanje, a u svojoj biti je i subjektivna i objektivna

razlikujemo 3 vrste kontrole: EX POST (naknadna); EX ANTE (predhodna) i SIMULTANA

3.2.2.3. Metoda vrednovanja varijanti

pod ovom metodom razumijevaju se postupci redanja izjava, brojeva i vrijednosti varijanti pojedinog org. rjeenja; kako bi se uinio vidljivim njegov rang

razlikujemo sljedee 4 metode:

1. ANALIZA KORISNOSTI multidimenzionalna metoda u okviru koje analiziramo razliite f-je korisnosti: trajnost, kvaliteta, estetski ugoaj

2. MAPI metoda istrauje srednjorone i dugorone efekte zamjena stroja (sredstva). Predpostavlja raunski postupak koji se primjenjuje osobito pri racionalizaciji investicija

3. STABLO ODLUIVANJA metoda procjene rjeenja koja se primjenjuje uvijek kad rezultat problema ovisi o 2 varijable, o odluci i sluajnoj veliini; redosljed primjene: utvrde se mogue alternative, nacrta se stablo odluke, izrauna se najbolja alternativa

4. ABC analiza poiva na Paretovoj hipotezi:Manjina inu veinu. Zalihe svih proizvoda podijeljene su na grupe ili skupine:

A grupa: 10-20% mater. ini 65% svih trok. materij.

B grupa: 20-35% mater. ini 25% svih tro. materij.

C grupa; 60-65% mater. ini 5-10% svih tr. mater.

grupi A treba posvetiti najveu pozornost

ABC analiza temelji se na Pareto naelu obrnute proporcionalnosti to je manji broj proizvoda to je vea vanost

3.2.2.4. Metoda procesnih podruja Maarska metoda

metoda kojom usklaujemo kvalitetu i broj resursa, infrastrukturne poslovne f-je (horizontalno), infrastukturne f-je (vertikalno) i procesne f-je (transferzalno) sa ciljem ujednaenog rasporeivanja

provodi se u nekoliko koraka: broj i priroda f-je, utvrivanje potrebnih pondera jednako je IFx PRF (infrastukturne f-je x procesne f-je)

utvrivanje empirijskih ocjena

stvarni ponderi sp= (ppxo)/s

pp (potrebni ponder) utvrujemo osobne kriterije kako mislimo da neto treba biti; o (ocjena) utvrujemo kako neto jest; sp (stvarni ponder); s (sektor); po (prosjena ocjena) najblia realnosti, a dobivamo je usporeivanjem sp i pp (po=(sp x ( pp x s)

3.2.3. OBLIKOVANJE (DIJAGNOZA)

odnosi se na metode oblikovanja obavijesti i komunikacija

razlikujemo 4 vrste: Top Down, EX-Centrum,Basis-Up i Viestruki (Multiple) nukleus

3.2.3.1. Top down

odozgo prema dole, u stabilnim okolinama

rukovodstvo najprije izgrauje glabalne org. jedinice pa tek onda specifine zadatke

u linijskim i hijerarhijskim situacijama, pa i u sluaju poprenih informacija kao Fayolovog mosta informacija se kree najbre putem vertikalnog priopavanja nadreenih podreenom

3.2.3.2. Ex- centrum (iz centra)

strategija klina

u modularnoj ili matrinoj org.

promjene u org. zapoinju sa sredinjih razina

u suvremenim org. paketima javljau se mnogi vertikalni, horizontalni, popreni i ini komunikacijski kanali te se javlja koncept indeksa rasprenosti.

INDEKS RASPRENOSTI suma udaljenosti pojedine toke odn. dijametra koji povezuju pojedine toke od ostalih toaka i dijametara s kojom je isti informatiki povezan.

3.2.3.3. Basis up (odozdo prema gore)

u turbulentnim okolinama, provodi se odozdo

kretanje ili inicijacija je od ishodita korijena

u izvjesnim situacijama zbog ovih ili onih razloga u najdirektnijem su kontaktu sa relativnim informacijama i ine najpodobniji kanal transmisiji tih informacija. U tom sluaju obikujemo Basis-up metodu.

3.2.3.4. Viestruki (multiple) nukleus strategija veeg broja nukleusa

istovremeno top-down i basis-up i iz centra ubacivanjem visoko specijaliziranih radnika (na svakoj razini imamo barem 1 osobu koja zna sve raditi)

org. promjene u poduzeu zapoinju istovremeno na razliitim razinama i u razliitim djelatnostima poduzea

prvi korak je prepoznavanje pravilnog broja razina to ukljuuje prepoznavanje pravilnog broja tehnolokih pomagala ili suradnika koji omoguuju tranziciju

cilj je da sa ogranienim brojem suradnika i ogranienim brojem informatikih sredstava funkcioniramo na razini koja je adekvatna situaciji gdje su svi djelatnici kvalitetni i svi rade sa kvalitetnim sredstvima.

3.2.4. TERAPIJA (PRIMJENA, APLIKACIJA)

naini primjene org. metodologije sa svrhom poboljanja postojee org.

primjer induktivne metodologije je primjena u vremenu

4 vrste: ciklika, kairoloka, kronoloka i linijska terapija

3.4.2.1. Ciklika terapija (vrijeme) Real time

u okviru svakog ciklusa primjenjujemo i rasporeujemo sve subjekte i faze, te u svakoj fazi primjenjujemo sve cikluse

ciklus-ciklus krug sadri sve elemente dogaaja

ciklino vrijeme je vrijeme koje obuhvaa faze, korake i podkorake koji omoguavaju ili opisuju realizaciju ukupnog poslovnog zadatka

3.2.4.2. Kairoloka terapija (vrijeme)

Kairos Bog pravog trenutka

koristi se JIT pristup, ne odreuju objektivnim kriterijem poetak ili svretak org. ili bilo koje njene jedinice ili djelatnosti

dogaaji u kairolokom vremenu ne dogaaju se ni cikliki, ni fazno ni po nikakvom predvidivom redosljedu nego u skladu sa trenutnom situacijom

3.2.4.3. Kronoloka terapija (fazno vrijeme)

primjena org. rjeenja koje se odvija u okvirima vremenski odvojenih faza ili koraka

umjesto odvijanja svih dogaaja u jednom ciklusu, ciklus dijelimo u faze tako da da u okviru pojedine faze opisujemo ili izraavamo sve aspekte kljunog elementa ciklusa.

kad radimo u faznom vremenu (PERT, CPM, sve vrste mrenog dijagrama, gantogrami) vano je da prije nego to krenemo u drugu fazu ili drugi PERT, CPT... ispunimo sve kritine imbenike predhodne faze

3.2.4.4. Linijska terapija (vrijeme)

poput projiciranih slidova ubrzavanjem/vezivanjem odvojenih koraka dobivamo ravnomjerni hod ili liniju

linijsko rasporeivanje sukcesivno je; jedan dogaaj automatizmom slijedi drugi poput sliice na filmskoj vrpci to stvara kontinuitet

jedan dogoaj odmah slijedi drugi

4. SREDSTVA

sredstva su materijalna i nematerijalna pomagala kojima prikazujemo ili mijenjamo organizacijsko stanje

dva su poimanja:

sredstva kojima se moe prikazivati, objanjavati... org. cilj

povezanost konanog org. cilja i sredstva kojim ostvarujemo cilj

dvije vrste: po subjektu (nakani); po objektu (vrsti)

4.1. SREDSTVA PREMA NAKANI SUBJEKATA

sredstva kojima uspastavljamo, prikazujemo, mjerimo i odravamo cilj

4 vrste: sredst. uspostavljanja org. stanja; sred. prikazivanja org. stanja; sred. odravanja org. stanja i sred. mijenjanja org. stanja

4.1.1. SREDSTVA USPOSTAVLJANJA ORGANIZACIJSKOG STANJA

polazi od pretpostavke koja je uvijek apstrakcija da org. stanje ne postoji pa je potrebno odrediti standardne okvire od kojih org. treba nastati

4 vrste: org. upute, statuti, proraun i organigram

4.1.1.1. Organizacijske upute

normativi na zadanom jeziku s time da upuuju budue elemente org. na norme i standarde te org.

stimulativne i preventivne, pismene i usmene instrukcije koje stimuliraju poeljno i destimuliraju nepoeljno djelovanje

moraju biti kratke, jasne svima shvatljive izreene ili napisane jednostavnim jezikom

4 su podkoraka:

1. naznaka eljenog stanja

2. naznaka potrebnih kanala i radnji za postizanje eljenog stanja

3. naznaka neeljenog stanja

4. naznaka moguih radnji koje treba izbjegavati

krae smjernice, opisi, preventivne i stimulativne upute

4.1.1.2. Statuti

osnovno pravno i proceduralno sredstvo uspostavljanja org.

ini ga: uvodni, nosei i zakljuni dio

UVODNI DIO sadri 4 kljuna elementa: pravnu naznaku (pravni temelj), naslov (ime i adresa); preabula (filozofiranje o svrsi); vrsta (d.d.,d.o.o.)

NOSEI DIO: identifikacijski (priroda, vlasnici, djelatnici, klijenti); uprava (upravni odbor, nadzorni odbor, direktor, predsjednik nadzornog odbora); struktura (org. struktura prema objektu iprama subjektu)

ZAKLJUNI DIO: polazne i zakljune odredbe dogaaj kad netko preuzima organiz. ili kad se org. gasi

4.1.1.3. Proraun tabelarno sredstvo kojim uspostavljamo kontrolu nad fin. ulazima i izlazima za zadani rok, a s obzirom na vremenske i ostale trokove

prema Weihridnu i Koontzu proraun je sredstvo kojim usmjeravano kontroliramo prihode i rashode: izraene u novcu i izraene u radnim satima, materijalima

postoje 4 tipa prorauna:

1. proraun trokova prihoda

2. p. vremena materijala itd.

3. p. kapitalnih izdataka

4. probnocistiki proraun

4.1.1.4. Organigrami

grafiko sredstvo za prikazivanje org. strukture gdje simbolima oznaavamo jedinice (elemente), a punim linijama odnose izmeu jedinica (elemenata)

piramidalni

blok organigram

kruni organigram

satelitski organigram

4.1.2. SREDSTVA PRIKAZIVANJA ORG. STANJA

postiemo prostornu i vremensku sukladnost org. stanja

omoguavaju koordinaciju

primjena: visok stupanj povezanosti

prikazi su org. stanja i to tako da uvod preslikava zakljuak i izlazi preslikavaju ulaz

4 njih: usmena izvjea; pismena izvjea; matrice, mreni dijagram

4.1.2.1. Usmena izvjea

usmeni prikaz org. istraivanja

moraju biti jasna, kratka i lako shvatljiva

2 f-je: analitika i obavijesna

puno izvjee = 60 min; kratko =30min

pet minuta strukturiramo na razliite naine

4.1.2.2. Pismena izvjea

piemenim opisom prikazuje se org. stanje

2 vrste: opisna i prikazna

na prvoj stranici opisujemo cijeli fenomen, dogaaj, cijelu priu koju dijelimo na M elemenata

UVOD 0. starnica M=4 A,B,C,D openito

1. stranica kratko o A

2. stranica kratko o B

3. stranica kratko o C

4. stranica kratko o D

NOSEI DIO po 5 stranica o A,B,C,D (ukupno 20 stranica)

ZAKLJUNI DIO po jedna stranica rekapitulacije o A, B, C, D i jedna stranica rekaputalacije svega ukupno 5 stranica

4.1.2.3. Matrice

prikazuju sloene odnose sa naglaskom na odnosima vie nego na vezama

prikazuje viestukost uloga, zadaa i indetiteta pojedine org. ili njenih dijelova

matrice su org. sredstvo kojim prikazujemo viestruke uloge i odnose

4.1.2.4. Mreni dijagram

dogaaji i djelatnosti

koordiniramo postupak i tokove u vremenu i prostoru sa svrhom pronalaenja optimalnog redosljeda obavljanja djelatnosti

mreni dijgram je grafiki prikaz toka kompleksog procesa koji je u obliku mree sastavljen od strelica i vorova, gdje oni prikazuju djelatnosti ili dogaaje, a redosljed djelatnosti i dogaaja nezavisan je od trajanja procesa

pet pravila kojima uspostavljamo mreni dijagram:

1. Svakoj djelatnosti predhodi i slijedi nova djelatnost

A

2. Ako vie djelatnosti npr. A,B,C predhodi jednoj djelatnosti npr D, onda A,B,C,D traju jednako izavravaju jednim dogaajem

A

B D

C

3. Ako poslije jedne djelatnosti npr. A slijedi vie djelatnosti, npr. B,C,D onda predhodne djelatnosti poinju iz istog dogaaja

B

A C

D

4. Ako 2 ili vie djelatnosti predhode jednoj djelatnosti, a trajanje im je razliito , onda spajamo dogaaje putem najdue djelatnosti, a u okviru krae ubacujemo novi dogaaj i povezujemo ga fiktivnim dogaajem

3 C

2 4 1

A B D

5. Dva dogaaja mogu biti spojena samo jednom djelatnosti

4.1.3. SREDSTVA ODAVANJA ORGANIZACIJSKOG STANJA

integriramo dijelove org. i odravamo integraciju matrine org. s okrujem

to su: tehnika sazivanja i voenja sastanaka, opis radnog mjesta, kocke podataka, komuniogrami

4.1.3.1. Tehnika sazivanja i voenja sastanaka

sredstva kojima uz komunikacijju i putem nje ostvarujemo kontrolu, kordinaciju, motivaciju i inovaciju koje u kontekstu sastnaka nazivamo org. integracijom

sasanci se sastoje od 4 elementa:

POZIV treba se navesti povod, mjesto, vrijeme i dnevni red sastanka

moe se uputiti pismeno ili usmeno. Pismeni se alje nekoliko dana, tjedana, mjeseci prije ovisno o vanosti sastanka, a usmeni poziv jedan dan prije telefonom

OTVARANJE SASTNKA pozdrav, dnecni red, odreivanje zapisniara, odreivanje ovjeritelja zapisnika

VOENJE SASTANAKA treba se drati dnevnog reda i dogovorenih izleta (van dnevnog reda). Voditelj moe naknadno uvesti neke teme. Treba strukturirati dnevni red da je vrijeme kojie odredili ili podjednako ili ponderirano.

ZATVORENJE SASTANKA zapisniar sastavlja STATE izvjetaj koji je rekapitulacija dogaaja A,B,C... i sinteze

4.1.3.2. Opis radnog mjesta

ovisno o tipu org. RM e biti vie ili manje definirano

opis RM je pismeno org. sredstvo kojim naznaujemo:

formalni naziv radnog mjesta, ifru oznaku

hijerarhijsku lokaciju, odnosno vertikalno odreenje RM po vanosti, sloenosti...

horizontalnu lokaciju, opis tipa, svrhe, prirode posla po vrsti djelatnosti

konkretne poslovne zadatke, dunosti, ovlatenja i odgovornosti vezane uz RM

RM ini definiran prostor u okviru kojega org. omoguuje pojedincu pristup tehnologiji, informaciji, sirovini i energiji kojem pojedinac obavlja definirani org. zadatak

4.1.3.3. Kocke podataka

trodimenzionalan org. sredstvo kojim vertikala prikazuje sloenost, horizontala vrste, a tranverzala vrijeme prikazivanje podataka u vie dimenzija

kocka podataka je 3D prikaz informatika: temeljene org. gdje vertikala oznauje sloenost...

kocke podatka oblikuju se prema potrebama razliitih org.

4.1.3.4. Komunikogrami

graf. sredstva koja prikazuju odnose dobre/loe komunikacije izmeu org. subjekata

puna linija kvalitetan odnos, dok razliite linije mogu oznaavati muko-enske odnose...

grafiki oblici prikazivanja organizacijskih komunikacija crteima, mreama, grafikonima

4.1.4. SREDSTVA MIJENJANJA ORG. STANJA

ostvarujemo org. motoriku i reprodukciju

prikaz bioanalognih djelatnosti koje obnavljaju i odravaju org. u vremenu

org.sredstva kojima ostvarujemo organizacijsku motoriku i raprodukciju te sredstva kojima prikazujemo i primjenjujemo metode kreativnosti nazivamo sredstvima mijenjanja stanja

to su: konferencija ideja, organizacijske projekcije, kvadratne tablice, org. modeli

4.1.4.1. Konferencija ideja (Brainstorming)

sredstvo motiviranja i inoviranja org. rjeenja putem strukt. dijagrama

konferencija ideja temeljena je na dogovoru o ogranienom broju tema, odnosno elemenata. To su u kontekstu posl. org. funkcije (7) ili u kontekstu projektiranja org. struktura, postupci, medode i sredstva

4.1.4.2. Organizacijske projekcije

prikazivanje buduih stanja na temelju postojeih stanja iz prolosti

temelje se na ekstrapolaciji trendova odnosno empirikim pokazateljima

4.1.4.3. Kvadratne tablice

povezivanje odreenog uinka s odreenom nagradom

svaki kandidat se vee za izvjesno stanje

org. sredstvo kojim povezujemo definirani uinak s definiranom nagradom ili nekim drugim oblikom motivacije, s time da relevantne odnose izraavamo tablinim prikazima

4.1.4.4. Organizacijski modeli

hipotetski prikaz org. u simuliranim uvjetima, a u svrhu mijenjanja i prikazivanja org.

grafiko sredstvo prikazivanja org. u pojednostavljenom obliku s razliitim svrhama u vidu, meu kojima poboljanje, inovacija i motivacija org. igraju vanu ulogu

4.2. SREDSTVA PREMA SVRSI

vezana uz prikazivanje i prenoenje org. relevantnih informacija

to su: usmena, pisana, tablicirana i grafika org. sredstva

4.2.1. USMENA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA

org. pomagala koja koriste usmeni izraz u svrhu uinkovitijeg prikaza i promjene org. stanja

to su: nareenja, predoenja, govori i pregovori te problemske diskusije

4.2.1.1. Nareenja - upute

kao upute sa jasno definiranim ciljem i rjenikom

verbalna org. sredstva kojima osiguravamo da se org. zadatak obavlja u skladu sa zadanim i oekivanim normama, te u skladu sa zadanim procedurama, rokovima i standardima

4.2.1.2. Predoenja

verbalni opis pojavnog stanja u org.

verbalna org. sredstva s naglaskom na slikovitosti opisu, openitoj slici.

neki od usmenih oblika predoavanja su audio poruke i preporuke, predavanja, usmeni dio prezentacije

4.2.1.3. Govori i pregovori

kao upute, ali ciljevi i eljena stanja nisu toliko razraeni

govoi i pregovori su verb. org. sredstva kojima informiramo, integriramo, koordiniramo i motiviramo lanove organizacije

4.2.1.4. Problemske diskusije

slino brainstormingu, samo su one usmejrene na uoavanje nedostataka

prg. sred. inoviranja org. putem grupnih diskusija u svrhu iznalaenja novih org. rjeenja

ova tehnika usmjerena je na dijagnosticiranje odnosno uoavanje nedostataka (greaka u sustavu) te na ispravljanje istih

4.2.2. PISANA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA

sredstva prikazivanja i mjerenja org. uz opotrebu brojki, rijei, slika, tabela

verbalna sred. prikazivanja i mjenjanja org. s time da se ista u svojoj nakani i primjeri primarno temelje na pisanim rjeima, a tek u drugom planu u slikama, brojkama, tablicama itd.

to su: org. propisi, poslovnici, poslovna pisma, elaborati

4.2.2.1. Organizacijski propisi

akti kojima se reguliraju pojedina manje vana org. pitanja

u principu sadre: naziv org., naziv relevantnog dijela org. (na koji se propis odnosi), vrstu propisa, naziv propisa, redni broj stranica, sadraj propisa, razradu propisa, naziv org. osobe koja je izabrala propis, podatke o mjestima na koje dopis treba dostaviti, vrijeme valjanosti propisa

4.2.2.2. Poslovnici

ureuju nain rada pojedinih organa i njihovih pomonih tijela kao to su priprema i saziv sjednice, utvrivanje dnevnog reda, nain voenja rasprave, nain glasanja, nain informiranja o radu i odlukama i sl.

poslovnik treba formulirati vrhovno rukovodstvo

4.2.2.3. Poslovna pisma

sredstvo komuniciranja, poslovnih i kurtoaznih informacija kojima rg. ulazi u odnose interakcije s okruenjem te integracije i interakcije na lokalnom planu (sama sa sobom)

iako postoje mnoge razliitosti u poslovnom komuniciranju, veina podljee osnovnim pravilima:

standardizacija oblika

stand. strukture

prepoznatljivosti nakane

redovitost

4.2.2.4. Elaborati

poput izvjea, org. sred. kojim se pisanim putem prikazuje izvjesno org. stanje

Elaborat se u principu odnosi na projekciju odnosno na izvjee o buduim eljama i/ili pretpostavljenom stanju

osnovni prikaz budueg stanja

4.2.3. TABELARNA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA

org. pomagala kojima viedimenzionalnim pomagalima (najee dvodimenziionalnim) prikazujemo veze i odnose izmeu razl. veliina

tablice u odnosu na dijagrame tendiranja statinosti odnosno manje su podobne za prikazivanje odnosa podreenosti i nadreenosti

to su: jednostupne org. tablice, viestupne tablice, sociomatrice, organizacijske liste

4.2.3.1. Jednostupne org. tablice

prikazuju 1 vrstu odnosno 1 simbolom

sredstvo su prikazivanja org. stanja ili odnosa putem dvodimenzionalnog redanja org. relevantnih informacija

kao i ostale tablice prikazuju odnose i veze izmeu razliitih veliina s naglaskom na vezama

4.2.3.2. Viestupne tablice

prikazuju vie odnosa s vie simbola

njima prikazujemo viestruko definirane uloge pojedinih org. mjesta ili nosilaca, ili viestruko definirane nosioce koji objanjavaju jedinstvene uloge ili org. mjere

4.2.3.3. Sociomatrice

prikazuju meuljudske odnose u okviru org.

dio znanstvenih tehnika zvanih sociomatrice, a u org. smislu oznaavaju specifino sredstvo tabelarnog prikazivanja meuljudskih odnosa u okviru org.

sastavlja sociomatrice odreuje simbolom + pozitivan emocionalan odnos, - negativan, 0 neutralan odnos

4.2.3.4. Organizacijske liste

kao upute s detaljiziranim zadacima i vremenima

org. liste su pisane smjernice, obino u obliku pitanja, kojima se utvruju slaba mjesta u postojeim org. rjeenjima radi kritike procjene tih rjeenja.

4.2.4. GRAFIKA ORGANIZACIJKA SREDSTVA

org. pomagala koja crteima, linijama, mreama (dijagramima) prikazuju org. tokove, veze i odnose s naglaskom na tokovima i odnosima

to su: grafikoni, dijagrami toka, sociogra