za stav koliko su hidroelektrane zapravo zelene 20071221

8/3/2019 ZA Stav Koliko Su Hidroelektrane Zapravo Zelene 20071221

1/17

1

Koliko su hidroelektrane zapravo zelene?

Miljenje Zelene akcije

Slika 1. Hoover hidroelektrana, USA


2/17

2

Impessum

Izdava: Zelena akcija / FoE Croatia

Pripremila: Irma Popovi, voditeljica programa zatite voda

Ovaj dokument je dio projekta Implementing Arhus Convention and increasing NGOscapacity in monitoring and implementation of accession process and reaching EU

environmental policies and standards, a koji se financira iz programa EC CARDS 2004.

This document has been produced with the financial assistance of the European Union. The

contents of this document are sole responsibility of the Zelena akcija / FoE Croatia and can,

under no circumstances, be regarded as reflecting the position of the European Union.

Ovaj je dokument nastao uz financijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumentaodgovorna je Zelena akcija / FoE Croatia i ni u kojem sluaju dokument se ne moe uzeti u

obzir kao stav Europske unije.


3/17

3

Sadraj

Predgovor...................................................................................................................................4

Uvod...........................................................................................................................................5

Meunarodni okvir..........................................................................................................5

Hrvatski okvir..................................................................................................................8

Utjecaj brana na rijene ekosustave......................................................................................10

Rastronost umjesto odgovornog koritenja........................................................................16

Zakljuak.................................................................................................................................17


4/17

4

Predgovor

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode prvo pretvara umehaniku energiju (preko turbina), a potom u elektrinu energiju u generatoru. Znaajkehidroelektrana ovise o vodotoku na kojem su napravljene, tj. o njegovom protoku i koliini

raspoloive vode, njenoj raspodjeli tijekom godine i o padu.Hrvatska vie od pola (52%) elektrine eneregije dobiva iz hidroelektrana. Preostalineiskoriteni energetski potencijal na naim rijekama je vrlo mali, a nemogue ga je ostvaritibez velikog/drastinog utjecaja na okoli i prirodu. Iako se hidroelektrane smatrajuprihvatljivijima od ostalih konvencionalnih elektrana (termoelektrane na fosilna goriva inuklearne elektrane), sve je vie dokaza kako hidroelektrane ozbiljno i nepovratno naruavajuekosustave rijeka na kojima se grade, a naroito su problematina akumulacijska jezera jer upotpunosti mijenjaju ekosustav rijeke i mikroklimu. Ponekad se zbog akumulacijskih jezeramoraju iseliti i itava naselja, a pritom se trajno potapaju kulturni spomenici, arheolokanalazita, poljoprivredno vrijedna zemljita i, naravno, stanita ivotinja i biljaka. Ovim

Miljenjem nastojat e se prikazati stvarna pozadina gradnje i iskoritavanja hidropotencijala

u proizvodnji struje, vodooskrbi, navodnjavanju i u drugim sektorima.


5/17

5

Uvod

- Meunarodni okvir -Brane se grade ve tisuama godina, prvenstveno u svrhu obrane od poplava i

navodnjavanja poljoprivrednjih povrina, a u novije vrijeme radi proizvodnje elektrineenergije, vodopskrbe, navigacije i potreba industrije. Izgradanja brana obiljeila je 20.stoljee, a najintenzivnija je bila u razdoblju od 1950. 1990. godine zbog naglog rasta brojastanovnitva i ekonomskog razvoja (Slika 2). Danas je u svijetu izgraeno oko 47 000 velikihbrana (brane vie od 5 metara) kako bi se zadovoljile potrebe za elektrinom energijom ivodom, a skoro pola svih svjetskih rijeka ima barem jednu branu du svog toka.

Slika 2. Broj izgraenih velikih brana po desetljeima. Izvor ICOLD 1998.

Danas se treina svjetskog stanovnitva oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije,a hidroelektrane s velikim branama ukupno proizvode 19% elektrine energije. Otprilikepolovina velikih brana namijenjena je zapravo primarno za potrebe navodnjavanjapoljoprivrednih povrina. Brane se promoviraju kao vani i odrivi izvori vode i struje, te kaodugorone strateke investicije s viestrukim koristima. Kao ostale, manje direktne, koristinavodi se regionalni razvoj, otvaranje radnih mjesta, jaanje industrije, financijska dobit odizvoza elektrine energije i sl.

U zadnjih 50 godina postali su vidljivi utjecaji brana na drutvo i okoli. Brane surascjepkale i nepovratno promijenile veinu rijeka svijeta, a smatra se da je globalno od 40-80

milijuna ljudi preseljeno zbog gradnje akumulacija.Glavne dobrobiti koje se koriste u obranu i promoviranje daljnje gradnje brana su:

navodnjavanje, elektrina energija, obrana od poplava i vodoopskrba. Naspram toga, glavnezamjerke branama zbog kojih jaa otpor gradnji novih brana, te ujedno predstavljaju razlogezatvaranja loih ve izgraenih ukljuuju: visoka financijska dugovanja, previsoki trokovigradnje i odravanja postrojenja, preseljenje i osiromaenje lokalnog stanovnitva, unitavanjevanih ekosustava rijeka i ribljeg fonda te nejednaka i nepravedna raspodjela trokova idobrobiti.

Kako je donoenje odluka postalo puno otvoreniji proces u mnogim zemljama, daljnjagradnja brana se na veliko preispituje, te je u mnogima upitna. Velika ulaganja i brojninegativni utjecaji brana doveli su do toga da je to danas najkonfliktnije podruje donoenjaodluka, te se na njemu testira pojam odrivog razvoja. Naalost u zemljama u razvojuiskoritavanje prirodnih dobara, naroito hidropotencijala, za gospodarski razvoj predstavlja


6/17

6

vaan, esto jedini mogui smjer razvoja, uz rtvovanja i vlastitog stanovnitva i prirodnih iokolinih vrijednosti.

Zbog toga je i Svjetska komisija za brane zapoela s radom u svibnju 1998. Komisijaje bila neovisni, meunarodni i viedioniki proces koji je djelovao na polju spornih pitanjavezanih uz velike brane. Komisija je zavrila sa svojim radom izdavi zavrni izvjetaj u

2000. godini. Cijeli izvjetaj nalazi se na web stranici http://www.dams.org/report/.

Glavni zakljuci Komisije su:1. Brane su donijele vaan i znaajan doprinos razvoju ljudskog drutva.2. U previe sluajeva neprihvatljivu i esto nepotrebnu cijenu su platili drutvo i okoli,

kroz preseljenje stanovnika, nedae ivota nizvodno od brane, kao i kroz poreze inarueni prirodni okoli.

3. Manjak pravedne raspodjele dobrobiti dovelo je u pitanje svrsishodnost mnogih brana,posebno s obzirom na mogua alternativna rjeenja.

U izvjetaju Komisija predlae smjernice koje odreuju to predstavlja "dobru" branu u

smislu socijalnog razvoja stanovnitva u njenoj blizini i ouvanja okolia i prirode. Kao i sveostale odluke vezane uz razvoj, odluke o branama i alternativna rjeenja trebaju se poklapati snizom potreba, oekivanja, ciljeva i ogranienja koja su u funkciji javnog izbora i zakonskeregulative. Kako bi se rijeili sukobi oko uinkovitosti i svrsishodnosti brana, i njihovihalternativa, potreban je iri dogovor oko smjerova razvoja i kriterija koji definiraju procespregovaranja i donoenja odluka. Taj proces mora zapoeti jasnim razumijevanjem vrijednostipodruja, svrhe i ciljeva razvoja.Komisija je svrstala strateke prioritete za donoenje odluka u slijedee grupe, tj. kakoprepoznati dobru branu:

1. Dobivanje pristanka javnosti

Prepoznavanje i ukljuivanje dionika u proces odluivanja vezan za razvoj energetskih ivodnih dobara je nuan

Pristup informacijama, pravna i ostala potpora svim dionicima, posebno starosjedilakim iostalim osjetljivim skupinama, neophodni su za omoguivanje aktivnog sudjelovanja uprocesu odluivanja

Vidljiv pristanak javnosti na sve kljune odluke postie se kroz sporazume donesene u jednomotvorenom i transparentnom procesu koji je voen dobrom voljom i informiranimsudjelovanjem svih dionika

Odluke o projektima koji se dotiu starosjedilakog stanovnitva provode se tek nakonnjihovog slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka postignutog kroz slubena ineslubena reprezentativna tijela

2. Procjena alternativnih rjeenja

Razvojne potrebe i ciljevi su jasno formulirani kroz otvoren i sudioniki proces prijeodreivanja i procjene alternativnih mogunosti razvoja vodnih i energetskih dobara

Za procjenu svih zakonskih, institucionalnih, upravnih i tehnikih mogunosti koriste seplanski pristupi koji uzimaju u obzir cijeli niz razvojnih ciljeva prije no to se donese konanaodluka o provedbi ijednog programa ili projekta

Socijalnim i okolinim aspektima daje se isti znaaj i teina kao i tehnikim, ekonomskim ifinancijskim imbenicima u procjeni alternativnih mogunosti

U procesu procjene alternativnih mogunosti daje se prednost poveanju uinkovitosti iodrivosti postojeih vodnih i energetskih sustava


7/17

7

Ukoliko je izgradnja brane odabrana kroz takav opsean proces procjene alternativnihmogunosti, socijalna naela i modeli zatite okolia se primjenjuju u reviziji i odabirualternativa kroz sve stupnjeve detaljnog planiranja, dizajniranja, gradnje i rada same brane

3. Uvid u postojee brane

Uveden je opsean proces postprojektnog nadgledanja i procjene te sustav dugoronihperiodikih revizija izvedbe, koristi i utjecaja svih postojeih brana

Odreeni su i primijenjeni programi obnove, poboljanja i optimizacije postojeih brana.Treba razmotriti mogunosti rehabilitacije, modernizacije i podizanja razine opreme i ureaja,optimizacije funkcioniranja postojeih akumulacije te uvesti mjere poboljanja isporuke ikoritenja usluga

Glavni socijalni problemi vezani za postojee brane su odreeni i procijenjeni; u suglasnosti slokalnim zajednicama, razvijeni su procesi i mehanizmi za rjeavanje goruih problema

Procijenjena je uinkovitost postojeih mjera zatite okolia te su identificirani neoekivaniutjecaji; mogunosti za ublaavanje, obnovu i poboljavanje su prepoznate, identificirane iradi se na njihovom ostvarenju

Sve vee brane imaju slubene ugovore o radu na odreeni vremenski period; ako se u procesunovog planiranja ili davanja radnih dozvola prepozna potreba za veim zahvatima naureajima ili iskljuenje iz sustava, potrebno je provesti potpunu studiju izvodljivosti teprocjenu utjecaja na okoli i socijalni standard

4. Odravanje rijeka i ivotnog standarda

Prije donoenja odluka o razvojnim mogunostima neophodno je cjelovito razumijevanjefunkcioniranja itavog ekosustava, njegovih vrijednosti i potreba te veza sa zajednicom kojaovisi i utjee na njega

Donesene odluke ukljuuju ekosustav, te socijalna i zdravstvena pitanja kao cjelovit dioprojekta i razvoja rijenog sliva, a izbjegavanje negativnih utjecaja je prioritetno pitanje u

skladu s principom predostronosti Razvijen je nacionalni zakonski okvir unutar kojeg su odabrane rijeke s vanom ulogom za

zajednicu i vrijednim znaajkama ekosustava, te se nastoje odrati u prirodnom stanju.Ukoliko se trae alternativne lokacije za izgradnju brana na takvim rijekama, prednost se dajepritokama

Izabrani su oni projekti koji izbjegavaju znaajan utjecaj na ugroene vrste. Ako negativanutjecaj ne moe biti izbjegnut, ostvaruju se kompenzacijske mjere koje e rezultiratipoboljanjem statusa vrste unutar ire regije.

Velike brane su izgraene i djeluju s ciljem osiguravanja protoka vode koji odrava cjelovitostnizvodnog ekosustava i naina ivota lokalne zajednice

5. Priznavanje ovlasti i dioba koristi

Priznavanje prava i rizika su osnova za identifikaciju i ukljuivanje dionika u zajednikimpregovorima za ublaavanje tetnih posljedica, preseljenje i donoenje odluka vezanih uzrazvoj

Procjena utjecaja ukljuuje sve ljude uz akumulaciju, uzvodno, nizvodno i kroz cijeli sliv naiju se imovinu, ivot i nematerijalna dobra utjee. To ukljuuje takoer one ljude na kojeutjee bilo kakva infrastruktura vezana za branu poput kanala, prijenosnih pogona te trokovipreseljenja

Svi ljudi na koje brana negativno utjee, zajednikim, slubenim i zakonski utjerivimdogovorima osiguravaju ublaavanje utjecaja, preseljenje i prava na osobni razvoj

Ljudi na koje brana negativno utjee prepoznati su kao primarni korisnici dobiti projekta. Kako bi se osigurala provedba tih prava, pregovorima su utvreni i zajedniki donesenizakonski zatitni mehanizmi raspodjele koristi


8/17

8

6. Osiguravanje pristanka

Jasan, dosljedan i javni skup kriterija i smjernica kojima se osigurao pristanak za provedbuprojekta podloan je neovisnoj i transparentnoj reviziji. Plan dobivanja pristanka priprema seprije poetka projekta, naglaavajui kako e pristanak biti dobiven na osnovi vaeih kriterija

i smjernica te odre

enih obvezujuih dogovora za specifi

ne tehni

ke, socijalne kao i obvezevezane za zatitu okolia

Javne i privatne financijske institucije razvijaju poticaje za predlagae onih projekata koji sedre propisanih kriterija i smjernica

Trokovi razvijanja mehanizama za dobivanje pristanka javnosti, uz to vezan razvojinstitucionalnih kapaciteta te njihova uinkovita primjena, ukljueni su u proraun projekta

Nezakoniti postupci se izbjegavaju putem vrste provedbe zakona, dobrovoljnih dogovora opravednom djelovanju, iskljuenja iz projekta i ostalim raspoloivim sredstvima

7. Dijeljenje rijeka za mir, razvoj i sigurnost

Nacionalni zakoni o vodama imaju posebne odredbe o koritenju slivova u sluajevimadijeljenja zajednikih rijenih slivova.

Obalne drave (koje dijele rijenu obalu) zakljuuju dogovore na temelju dobre volje. Ti sedogovori temelje na principima jednake i razumne uporabe, smanjene tete, prethodnoginformiranja i stratekih prioriteta Komisije

- Hrvatski okvir-Prva hidroelektrana na teritoriju Hrvatske izgraena je na Skradinskom buku na rijeci

Krki 1895. godine, te je do II. Svjetskog rata izgraeno 153 malih HE. Nakon toga graene suvelike, a do danas su ukupno izgraene 23 velike brane. Meu najveima po veliini

akumulacije i u nizu su na rijeci Dravi (HE Varadin, HE akovec i HE Dubrava). UHrvatskoj se akumulacije i brane najvie koriste u energetici, a potom radi zatite od poplava,vodoopskrbe i navodnjavanja.

Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije iznosi oko 6,1 TWh. Rad pojedinihhidroelektrana u jadranskome slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan zaprekogranine vode koje dotjeu iz Bosne i Hercegovine. Izgraeno je i 7 malihhidroelektrana (snage manje od 5 MW) u privatnome vlasnitvu, ija je ukupna instaliranasnaga oko 25 MW.

Tablica 1: Popis vodotoka i veih HE u Hrvatskoj, te godina putanja u pogon (HEP)Vodotok HE Godina Vodotok HE Godina

Krka Jaruga 1895./1903. Gacka/Lika Senj 1965.Krka Miljacka 1906. Trebinica Dubrovnik 1965.

Kupa Ozalj 1908. Rjeina Rijeka 1968.

Cetina Kraljevac 1912./1932. Lika Sklope 1970.

Lokvarka/Lianka Vinodol 1952. Cetina Orlovac 1974.

Trebinjica Zavrlje 1952. Drava Varadin 1975.

Kupa Ozalj II 1952. Krka Golubi 1981.

Krka Miljacka (obnova) 1957. Drava akovec 1982.

Lokvarka/Lianka Fuine 1957. Zrmanja Velebit 1984.

Dobra Gojak 1959. Lokvarka/Lianka Lepenica 1987.

Cetina Perua 1960. Drava Dubrava 1989.Cetina Zakuac 1961./1980. Cetina ale 1989.


9/17

9

Vie od polovice elektrine energije proizvedene u RH dolazi iz hidroelektrana.Ukupna instalirana snaga u HE iznosi 2063.3/ - 256 MW (-256 MW se odnosi na reverzibilneHE). Smatra se da je iskoriteno ukupno 65% hidropotencijala u RH, tj, najpovoljnije lokacijeza proizvodnju hidroenergije ve su iskoritene, a preostale su uglavnom dolinske lokacije smoguim velikim i tetnim utjecajem na okoli, pa tako i na reim povrinskih i podzemnihvoda.

Slika 3. Poloaj postojeih velikih hidroelektrana u Hrvatskoj (Izvor: Strategija upravljanja vodama RH,Hrvatske vode).

Uz postojea postrojenja u Hrvatskoj se planira gradnja jo 10 velikih hidroelektrana.


10/17

10

1) Hidroelektrana Kosinj2) Hidroelektrana Ombla

3) Hidroelektrana Novo Virje4) Hidroelektrana Podsused

5) Hidroelektrana Drenje6) Vodoprivredna energetska

stepenica Brodarci7) Hidroelektrana Lee

8) Hidroelektrana aprazlije9) Hidroelektrana Miljacka

10)Hidroelektrana Senj 2

Slika 4. Poloaj planiranih velikih hidroelektrana u Hrvatskoj (HEP)

Za te projekte sva istraivanja, ukljuivo i studije utjecaja na okoli, napravljene su prije vieod dvadeset godina, na temelju tada dostupnih podataka i u skladu s tada vaeim zakonimaSFRJ. Te zastarjele studije do nedavno su sluile kao osnova za provedbu projekata, iako nisuu skladu s dananjim standardima i zakonima Republike Hrvatske i Europske unije. NovimZakonom o zatiti okolia, NN 110/07, i njegovom buduom uredbom regulirat e se rok

valjanosti studija i procjena utjacaja na okoli, te je za oekivati da se slu

ajevi kao to jegradnja HE Lee, na temelju dokumentacije i istraivanja iz 1980.-tih godina, nee vie biti

mogua.

Utjecaj brana na rijene ekosustave

Slatkovodni ekosustavi prekrivaju tek 0.8% povrine Zemlje, a u sebi skrivajuizuzetnu i vrlo bogatu bioloku raznolikost. Do danas je znanstveno opisano otprilike 10 000slatkovodnih vrsta riba te oko 90 000 vrsta beskraljenjaka, a procjenjuje se da postoji jo oko

20 000 - 200 000 neotkrivenih vrsta beskraljenjaka. Treina svih poznatih vrsta kraljenjaka(od 40 000) ovisi o slatkovodnim ekosustavima.

Hrvatska je jedna od Europskih zemalja s najveim brojem slatkovodnih vrsta riba,ukupno 151, a samo 22% njih sigurno nije ugroeno. Hrvatska ima puno endemskih i sub-endemskih vrsta riba koje su ugroene, a naa najvea odgovornost je na ouvanju najmanje18 hrvatskih ugroenih endema/sub-endema kao to su npr. zubatak, zlousta, glavatica isvjetlica.


11/17

11

Glavni negativni utjecaji brana na rijeni ekosustav su:

1. Prekinuti kontinuitet toka rijeke.Brane sprjeavaju kontinuitet ivotnog prostora za ribe i druge vrste uzdu toka jer

onemoguavaju migracije riba izmeu pojedinih dijelova toka te time spreavaju njihovorazmnoavanje. Pojedine brane imaju tzv. riblje staze ili prolaze koji bi migratornimvrstama trebali omoguiti nesmetani prelaz iz nizvodnih dijelova toka na uzvodnapodruja gdje se mrijeste. Na alost, u veini sluajeva riblje staze nisu funkcionalne i ribeih vrlo slabo ili uope ne koriste. Jo uvijek nije naen pravi nain kako rjeiti taj problem.

Brane su postrojenja koja najvie unitavaju rijenu ekologiju i bioloku raznolikost, i to snepovratnim posljedicama. Problem je tim vei to su rijeni ekosustavi meunajugroenijim ekosustavima openito o emu govori i podatak da na crvenoj listiugroenih vrsta najvie ima onih vrsta koje ovise o prirodnim, slobodno tekuim rijekama.

Slika 5. Prekinut ivotni ciklus lososa nakon izgradnje brane

2. Promjena ivotnih uvjetaIzgradnjom velikih brana i formiranjem akumulacija dolazi do promjene prirodnogrijenog toka u umjetni ili hibridni ekosustav s potpuno drugaijim ivotnim uvjetima odprvobitnih, ali i od onih u prirodnim jezerima. Akumulacija je stajaica, koja se odprirodnog jezera razlikuje prvenstveno velikim oscilacijama razine vode i radi togaogoljenom litoralnom (obalnom) zonom. Dok je u prirodnim jezerima litoralna zonapodruje najvee bioraznolikosti, u akumulacijama se ovdje mogu nai samo vrlo otpornevrste jednostavnih organizama koje mogu podnijeti uvjete potapanja i potpunogpresuivanja.

Potapanjem rijenog toka uzvodno od brane potpuno se unitavaju stanita i populacijevrsta prilagoenih na ivot u tekuicama, koje se sa promjenom stanita od slobodno


12/17

12

tekue rijeke u umjetno jezero sreu s posve novim ivotnim uvjetima na koje se rijetkomogu prilagoditi. Od vie tisua vrsta koje nastanjuju potopljeni rijeni tok, samonekolicina moe preivjeti na dnu novonastalih akumulacija. Uz to akumulacije postaju iizvori CO2 i metana koji znatno doprinose uinku staklenika (~7% globalne emisije CO2

je iz akumulacija). U samim akumulacijama i u rijenom toku nizvodno (


13/17

13

Neregulirani dio toka

Ispod brane

Slika 7. Grafiki prikaz promjene temperature u nereguliranom dijelu rijeke i onom ispod brane, rijeka

Flathead, USA.

3. Promjena reima pronosa sedimenta (ljunka i pijeska)Brana mijenja i reim pronosa sedimenta u rijeci tako to zaustavlja prijenos sedimenta, atime i njegovu ravnoteu izmeu erozije i sedimentacije koja postoji u prirodnimdijelovima toka. Uzvodno od brane u akumulacijama se taloi i nakuplja sediment, a tomoe uzrokovati i probleme u iskoritavanju energetskog potencijala akumulacije jerdolazi do smanjuje uinkovitosti hidroelektrane zbog smanjenog radnog volumenaakumulacije. Osim toga, nakupljem sedimenta uzvodno od brane se unitavaju prikladnapodru ja za mrijeenja riba, ivot koljkaa i ostalih vrsta. Nizvodno je proces obrnut,voda bez sedimenta ima veliku erozivnu snagu i uzrokuje eroziju rijenog korita i obala,iji se efekt nastavlja dalje nizvodno.


14/17

14

Slika 8. Promijenjeni reim protoka sedimenta u rijeci Kolorado, USA

Produbljivanjem korita rijeke dolazi do pada razine podzemnih voda u irem zaobalju toima negativan efekt na poplavne ume (dolazi do suenja), na movarna podruja (dolazido zarastanja zbog manjka vode), na poljoprivredne povrine (slabi urod zbognedostupnosti podzemnih voda) te na bunare (moraju biti sve dublji i dublji da bi doseglirazinu podzemne vode).

4. Onemoguena veza s okolnim povrinskim i podzemnim vodama.Zbog poveanja uinkovitosti hidroelektrana rijeke se esto kanaliziraju (uvrivanjeobala, skraivanje meandara, uklanjanje rijenih otoka sprudova) to smanjuje ilipotpuno prekida komunikaciju povrinskih i podzemnih voda uz obalu vodotoka, smanjujesposobnost prirodnog samoproiavanja vode, a time i sam opstanak poplavnih podrujauz rijeke. Osim toga, da bi postrojenje uinkovito radilo obale akumulacije moraju bitinepropusne, pa se njezino dno i obale utvruju betonskim zavjesama, a sve pukotine,pilje i jame kra se ispunjavaju mjeavinom cementa, pijeska i gline to direktno naruavakrke piljske ekosustave prekidanjem postojee komunikacije izmeu nadzemnih ipodzemnih tokova. Osjetljivost podzemnih sustava je prepoznata i u Zakonu o zatitiprirode iz 2005. godine kojim je zatiena cjelokupna podzemna fauna u RH.

5. teta po riblji fondU turbinama hidroelektrana, zbog mehanikih ozljeda ili visokog pritiska vode, stradavajuribe i druge vrste, a do sada nije smiljeno niti jedno uinkovito rjeenje za izbjegavanjeovog problema.


15/17

15

Slika 9. Riba stradala u turbinama elektrane.

Sa svakom branom i turbinom u rijenom toku stupanj smrtnosti riba se drastinopoveava. Smatra se da je globalno 20% ili 2 000 slatkovodnih vrsta riba izumrlo ili jeozbiljno ugroeno. U SAD-u je situacija najozbiljnija jer tamo je nestalo ili je ugroeno3537% riba i vodozemaca, 65% vrsta deseterononih rakova i 67% koljkaa u velikoj

mjeri zbog brana, ali naravno i ostalih utjecaja ljudskog razvoja.Prema nekim procjenama rata izumiranja slatkovodne faune je jednaka onoj utropskim kinim umama.6. Rad elektraneHidroelektrane najee rade tako da u odreeno doba godine ili dana nakupljaju vodu uakumulaciji, a u drugom dijelu dana ili godine proizvode elektrinu energiju isputanjemvode iz akumulacije kroz turbine. Neprirodan reim rada elektrana, prilagoen samo

potrebi proizvodnje elektrine energije, takoer utjee na mnoge vrste zbog prenaglogsniavanja i dizanja razine vode u toku. Kad se odjednom ispusti velika koliina vode izakumulacije u prirodan tok, od jakih valova i njihovih naglih povlaenja u donjem tokuesto stradaju ribe jer budu izbaene na obalu i/ili ostanu na suhom. Ovo naroito pogaamlade jedinke to dovodi u pitanje opstanak same vrste zbog nedostatka spolno zrelih

jedinki. Prilikom nakupljanja vode u akumulaciji, nizvodni dio rijeke ostaje sa vrlo malimkoliinama vode, a moe doi i do potpunog prekidanja protoka, to opet izuzetnonegativno utjee na sav ivi svijet u rijeci.

7. Utjecaj na mikroklimu podrujaAkumulacije kao velike vodene mase utjeu na lokalnu klimu podru ja sniavajuitemperaturu zraka ak za 2-3 stupnja. Poveane su i magle to negativno utjee navonjake i druge osjetljivije poljoprivredne kulture. Uz to poveana je opasnost ivljenjanizvodno zbog moguih havarija, tj. puknua brane i istjecanja ogromnih koliina vode izakumulacije.


16/17

16

Rastronost umjesto odgovornog koritenja

Tijekom posljednjih godina u Hrvatskoj raste potronja elektrine energije, a paralelnos potronjom raste i pritisak na prirodu i okoli. Taj je pritisak dvojak, s jedne strane sve viezagaujemo i isputamo staklenike plinove u atmosferu te time doprinosimo klimatskim

promjenama, a s druge strane planira se izgradnja novih elektrana.

No, je li poveana potronja doista opravdana? Prema podacima Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetnitva potronja ne raste zbog industrijskog razvoja Hrvatske, vezbog poveane potronje u kuanstvima i uslugama, a velik je i gubitak elektrine energije udistribucijskoj mrei. Danas postoji cijeli niz tehnologija koje omoguuju jednak ili veistandard ivljenja, uz manju potronju energije, poevi od jednostavnih ugradnji tedniharulja, bolje toplinske izolacije zgrada i sve tedljivijih kuanskih aparata, do malosofisticiranijih tehnologija kao to su pasivno grijanje zgrada i primjena obnovljivih izvoraenergije. vicarska agencija za uinkovito koritenje energije je ove godine izraunala da jemogue smanjenje potronje elektrine energije s postojeim tehnikim mogunostima do30%.

U Hrvatskoj jo uvijek postoje brojna kuanstva koja se griju elektrinim grijalicama,to je izuzetno neracionalno koritenje energije jer su, pri tom, gubitci veliki. S druge strane,ulazi u modu i instaliranje klima ureaja (umjesto bolje izolacije u zgradama) te se na tajnain potronja dodatno i nepotrebno poveava. Takoer, prilagodba ivotnog stila moeuvelike utjecati na manje rasipanje energije, npr. ee koritenje bicikla, javnog prijevoza,kupovanje lokalno uzgojene hrane, kompostiranje organskog otpada...Pametnijim ulaganjima i poticajima, uz edukaciju graana, neracionalno koritenje energije semoe izbjei!

Stav Zelene akcije

Hrvatska naalost jo uvijek nema strategiju odrivog razvoja koja bi ukljuila sveaspekte razvoja i drutva ekonomski razvoj, bioloku raznolikost, okoli, turizam,stanovnitvo; u jedan cjeloviti dokument gdje e se svim ovim aspektima dati podjednakavanost bez nunih rtvovanja u svrhu razvoja.

Stoga, Zelena akcija smatra kako je nepotrebno graditi nove hidroelektrane, naroito

ne prije nego se uvedu opsene mjere energetske efikasnosti i smanji gubitak u distribucijskojmrei, te ne iskoriste potencijali za obnovljive i odrive izvore energije (sunce, vjetar ibiomasa). Prilikom planiranja gradnje novih elektrana trebaju se provesti nova i neovisnabioloka i ekoloka istraivanja ciljanog podru ja te izraditi studije i procjene utjecaja naokoli (SUO) uz sudjelovanje javnosti. Ukoliko doe do gradnje hidroelektrane, prilikomizvedbe i funkcioniranja novih postrojenja treba uzeti u obzir sve mjere umanjivanjanegativnih utjecaja i mjere kompenzacije za unitene i/ili promijenjene ekosustave (iako umnogo sluajeva nije mogue dovoljno dobro kompenzirati unitene ekosustave); kao ipotrebe lokalnog stanovnitva, onog uzvodno ali i nizvodno od brane.


17/17

Zakljuak

Hidroenergija je obnovljiv, ali nije i odriv (zelen) i ist nain proizvodnje

elektrine energije i umanjivanja utjecaja klimatskih promjena. Odrivost pretpostavlja danema daljnjeg unitavanja ili veih teta na vanim rijenim ekosustavima i biolokojraznolikosti, a kao to se moe vidjeti iz svega gore navedenog hidroelektrane i brane kaotakve imaju ogroman i nepopravljiv uinak na okoli, prirodu i drutvo.

Bioloki/ekoloki aspekti najee nisu obuhvaeni energetskim politikama i umjerama/strategijama umanjivanja klimatskih promjena. Mnoge europske direktive imeunarodni dokumenti odnose se na ovaj problem, ali je njihova provedba tek u zaecima, apromjena je nuna odmah kako bi se spasile preostale nepromijenjene, prirodne, rijeke isauvala bioloka raznolikost slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj ali i openito u svijetu.

za stav koliko su hidroelektrane zapravo zelene 20071221

Documents