Lipanj, 2011.Lipanj, 2011.

Broj 14Broj 14Godina VIII.Godina VIII.

Filatelija hobi kraljeva kralj hobija= =

Ratni brodovi u gradskoj luci 1903.

Ratni brodovi u uvali Vrulje 1913.

POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE

ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XII.) Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XII.) ....................................... ....................................... 2

Romeo Visković, Ivo ViskovićOni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. (II.) Oni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. (II.) ........................... ........................... 6

Jurica VučetićZanimljivosti kod novih hrvatskih redovnih poštanskih maraka Zanimljivosti kod novih hrvatskih redovnih poštanskih maraka ................................ ................................ 1414

Novo prigodno izdanje Novo prigodno izdanje ((Igor Černigoj) ) ......................................................................... ......................................................................... 1717

Nove medalje za Zadarski fi latelist Nove medalje za Zadarski fi latelist ((Jurica Vučetić) ) ..................................................... ..................................................... 1818

Filatelistička izložba Don Bosco i salezijanci Filatelistička izložba Don Bosco i salezijanci ((Berislav Turudija) ) ................................... ................................... 2222

Zadarskom žigu drugo mjesto Zadarskom žigu drugo mjesto ((Igor Černigoj) ) .............................................................. .............................................................. 2424

Iz povijesti FD Zadar (XI.) Iz povijesti FD Zadar (XI.) ((Zdenko Škarpa) ) ................................................................. ................................................................. 2525

Održana redovita godišnja skupština Održana redovita godišnja skupština ((Jurica Vučetić) ) .................................................. .................................................. 2727

Usvojen logotip društvaUsvojen logotip društva ............................................................................................ ............................................................................................ 2828

Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti ((Igor Černigoj) ) ............................. ............................. 2929

Zadar na starim razglednicama Zadar na starim razglednicama ((Iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SADRŽAJ

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica VučetićOblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafi čka priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrNaklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno

2

Novinske marke

I. izdanje – 4 vrijedno-sti, nezupčane, papir bez vo-doznaka, prikaz glave Mer-kura, frankaturna vrijednost: 1.1.1851. – 31.5.1864. (osim svjetski poznate marke tzv. Crveni Merkur koja je puštena u promet 21.3.1858., a vrije-dila je samo do 31.12.1858.).

II. izdanje – 2 vrijednosti, nezupčane, papir bez vodo-znaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijed-nost: 1.11.1858./16.3.1859. – 31.5.1864.

III. izdanje – 1 vrijednost, nezupčana, papir bez vodo-znaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijed-nost: 21.12.1860.– 31.5.1864.

IV. izdanje - 1 vrijed-nost, nezupčana, papir s vo-doznakom, prikaz carskog grba., frankaturna vrijednost: 1.6.1863.– 31.8.1869.

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( XII. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( IX. )RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( IX. )

Austrijske poštanske marke u Zadru 1850. - 1918.

V. izdanje - 1 vrijednost, nezupčana, papir s vodozna-kom, prikaz glave Merku-ra, frankaturna vrijednost: 1.6.1867. – 30.9.1900.

VI. izdanje - 1 vrijednost, nezupčana, papir s vodozna-kom, prikaz glave Merku-ra, frankaturna vrijednost: 1.12.1880. – 31.12.1899.

VII. izdanje - 4 vrijednosti, nezupčane, pa-pir bez vodoznaka i bez lakiranih linija, pri-kaz glave Merkura, frankaturna vrijednost: 20.12.1899. – 31.12.1916.

VIII. izdanje - 4 vrijedno-sti, nezupčane, papir bez vo-doznaka s lakiranim linijama, prikaz glave Merkura, fran-katurna vrijednost: 1901.– 31.12.1916. Ove su marke izgledom identične markama VII. izdanja.

IX. izdanje - 4 vrijedno-sti, nezupčane, papir bez vo-doznaka, prikaz glave Mer-kura, frankaturna vrijednost: 1908/1910. – 31.12.1916.

U ovom članku nastavaljam s opisivanjem prvih austrijskih poštanskih maraka koje su bile u uporabi u Zadru i okolici do kraja 1918. godine.

3

VI. izdanje - 11 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz nominalne vrijednosti u pravokutnom okviru, crvena i plava boja, fran-katurna vrijednost: 1.10.1916. – do utroška.

VII. izdanje – 6 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, pretisak «PORTO» i nove vri-jednosti na marke XV. i XVI. redovnog izdanja, frankaturna vrijednost: 21.10.1916./4.1917. – do utroška.

Marke za žurnu poštu

I. izdanje – 2 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz glave Merkura, frankaturna vrijednost: 1.10.1916. – do utroška (marka no-minale 5 Hellera do 28.2.1918.).

II. izdanje - 2 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz glave Merkura, franka-turna vrijednost: 15.5.1917. – do utroška

X. izdanje - 5 vrijedno-sti, nezupčane, papir bez vo-doznaka s lakiranim linijama, prikaz glave Merkura, franka-turna vrijednost: 1.10.1916. – do utroška.

Porto marke

I. izdanje – 9 vrijednosti, zupčane, papir s vodozna-kom, prikaz nominalne vri-jednosti u ovalnom okviru, smeđa boja, frankaturna vri-jednost: 1.2.1894./4.1895. – 30.9.1900.

II. izdanje – 12 vrijednosti, nezupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz nominalne vrijedno-sti u ovalnom okviru, smeđa boja, frankaturna vrijednost: 12.1899./1.1900. – do utroška.

III. izdanje – 12 vrijed-nosti, zupčane, papir bez vo-doznaka, prikaz nominalne vrijednosti u ovalnom okvi-ru, smeđa boja, frankaturna vrijednost: 1900. – do utroš-ka. Ove marke su po izgledu identične markama II. Izda-nja.

IV. izdanje - 11 vrijed-nosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz nomi-nalne vrijednosti u pra-vokutnom okviru, crvena boja, frankaturna vrijednost: 1908/1.5.1910./15.5.1913. – do utroška.

V. izdanje - 2 vrijednosti, zupčane, papir bez vodozna-ka, prikaz nominalne vrijed-nosti u pravokutnom okvi-ru, plava boja, frankaturna vrijednost: 16.7.1911. – do utroška.

4

V. izdanje - 1 vrijednost, zupčana, papir s vodoznakom, prikaz carskog grba, franka-turna vrijednost: 1.6.1890. – 31.12.1899.

Brzojavne markeI. izdanje – 9 vrijednosti, zupčane, pa-

pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1.8.1873. – 31.12.1883.

II. izdanje - 8 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1874./1875. – 31.12.1883.

Jurica Vučetić

Novinske taksene marke

I. izdanje – 1 vrijed-nost, nezupčana, papir bez vodoznaka, prikaz carskog grba, frankaturna vrijednost: 1.3.1853. – 31.10.1858.

II. izdanje - 3 vrijedno-sti, nezupčane, papir s vo-doznakom, prikaz carskog grba, frankaturna vrijed-nost: 1.11.1858./1.1.1859. – 31.12.1899.

III. izdanje – 2 vrijedno-sti, nezupčane, papir s vo-doznakom, prikaz carskog grba, frankaturna vrijednost: 6.1877. – 31.12.1899.

IV. izdanje - 2 vrijedno-sti, nezupčane, papir s vo-doznakom, prikaz carskog grba, frankaturna vrijednost: 1.6.1890. – 31.12.1899.

Literatura1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.2. Cividini, Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb, 1994.3. Ercegović, Velimir, Hrvatska fi latelija, Zagreb, 1995.4. Ferchenbauer, Urlich, Österreich 1850 – 1918, Handbuch und Spezialkatalog, Wien, 20005. Gabbini, Emanuele M., Storia Postale di Zara, Trapani, 1995.6. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 1960.7. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, Split, 2004.8. Petric, Nikola, Predfi latelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.9. Rukavina, Nikola. Priručnik žigova predfi latelističkog i fi latelističkog doba, Zagreb, 1944.10. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.11. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Split, 2004.12. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice 1496 – 1871, Beograd, 2000

5

HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF ZADAR AND ZADAR`S AREA (XI.)

PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (VIII.)

Austrian postage stamps in Zadar since 1850 until 1918

Summary

In the period since 1850 until 1918 The Austrian postal service issued a total of 20 regular edition - Freimarken (169 marks), 3 commemorative issues (24 marks), 10 editions of newspaper stamps - Zeitungsmarken (27 marks), 7 issue of postage stamps - Portomarken (63 marks), 2 mar-ks for Publication urgent mail - Eilmarken (4 marks), 5 editions of newspaper revenue stamps - Zeitungsstempelnmarken (9 marks) and 2 issues telegraph stamps - Telegraphenmarken (17 mar-ks). Regular and commemorative stamps were used for franking of postal items to go; ordinary, recommended, value and urgent (until the appearance of marks for expedited mail) letters. These stamps are also used for further franking of postcards and other postal unit. Until the introduction of postage stamps, franking of missing payment is carried out by a postal offi cial in the outgoing post offi ce marked (usually red pen) the missing amount of franking, plus the “penalty amount”, which would be charged from the recipient. Following the introduction into circulation postage stamps, to be exercised in a similar way, with the proviso that the clerk at the post offi ce arrival at the postal facility adhesive postage stamp, and the amount that was on it to the postman co-llected by the recipient. Newspaper stamps were used exclusively for the franking of newspapers and magazines as well as outgoing shipments. It is interesting to note that these objects with the newspaper brands dare franking only publishers or newspaper editors, while in the case that the-se objects sent private individuals, newspapers and magazines had to be franked with only regular postage stamps. Newspaper tax stamps were stamps that are charged franking, but they represent a vignette that marked the empire in favor of tax paid for the publishing of newspapers and maga-zines. In year 1918 are released into circulation and stamps for air mail, but they were never used in the Zadar area because there wasn`t that aspect of the transfer of postal facilities. Air mail have been associated only city of Vienna, Krakow and Lvov. In the mentioned period, there have been two monetary reforms. On the 1st November 1858 the currency was 1 Guilden, and he was sepa-rated at 60 Kreuzer, and from the said date is divided into 100 kreuzer. On 1st January 1900 come up with other fi nancial reforms pennies when it becomes 1 Crown that is divided into 100 Heller. It should also be mentioned that the Austrian postage stamps worth on the whole territory of the Empire to the 1st May 1867, when the territory of Hungary and its provinces introduced Hunga-rian stamps.

6

vanje dobiva u Učiteljskoj školi časnih sestara Milosrdnica. Slikarstvo uči u privatnoj školi Bele Čikoša Sessia i Menci Klementa Crnči-ća (1903. –1907.). Škola prerasta u Višu školu za umjetnost i obrt, koju također pohađa Lina Crnčić (1907. – 1910.), i konačno u zagrebač-ku Akademiju likovnih umjetnosti. Postaje su-prugom (1910.) poznatog slikara toga vremena Menci Klementa Crnčića(1865. – 1930.), koji

LINA CRNČIĆ – VIRANT

Alegorijski i fi gurativni ženski lik mira koji izra-nja iz nacionalne folklorne ornamentike

Lina Crnčić - Virant

Radoslav Horvat - prvi predsjednik hrvatskog fi latelističkog saveza

ONI SU “DIZAJNIRALI” HRVATSKE MARKE1918. – 1919. I 1941. – 1945. (II.)

Akademska slikarica, grafi čarka i ilustrato-rica, Lina Crnčić – Virant rođena je u Zagre-bu 15. listopada 1879. Prvo likovno obrazo-

je osnivač Hrvatske grafi ke, pa tako i Lina po-staje najistaknutija grafi čarka svoga doba. Lina Crnčić – Virant osniva u Zagrebu 1927. “Klub Hrvatskih likovnih umjetnica”, čija je i prva predsjednica. Crta more, mrtvu prirodu, krajo-like, portrete, oslikava crkvene oltare (Crkvu sjemeništa na Šalati 1933.) i misna odjela, na-crte za zastave i odjeću, te ilustrira i oprema knjige (posebno priče za djecu). U tom vreme-nu zvali su je senior hrvatskih žena umjetnica. Lina Crnčić – Virant umire u Zagrebu 22. pro-sinca 1949.

Za Hrvatsku Državnu poštu daje crtež triju najnižih vrijednosti (2, 3 i 5 fi lira) za defi nitivni niz franko maraka iz 1919.

RADOSLAV HORVAT

Knjižničar, izdavač, fi latelist i poduzetnik, Radoslav Horvat, rođen je u Križevcima 14. lipnja 1902. Trgovačku akademiju završava 1921. u Zagrebu, a knjižarstvo naukuje u Za-grebu, Lepzigu i Parizu. Od 1926. zaposljen je u knjižnici Zorke i Velimira Vasića u Zagre-bu (Akademični trg), a od 1927. kao i njezin suvlasnik. Knjižara 1931. seli na Trg Nikole Šubića Zrinskoga broj 13. Vlasnikom knjiža-re postaje 1941, sada pod nazivom “Knjižara Radoslava Horvata”, ne zadugo, jer 1947. pod prisilom knjižaru mora prepustiti državi. Osni-va Izdavački zavod JAZU u kojem je direktor.

7

Izdavački zavod posjeduje tiskaru i knjižare u Zagrebu i Splitu. Umirovljen je 1965.

Radoslav Horvat bavi se izdavaštvom. Iz-dao je 27 knjiga Vladimira Nazora (1929. – 1940.), u Omladinskoj biblioteci 24 knjige raznih autora (Ivane Brlić - Mažuranić, M. Še-noe, H. C. Andersena, J.R. Merimee), pjesničke zbirke (G. Szabo) i bibliografsko izdanje Šimu-ničevog “Alkara” (1933.), koje ilustriraju po-znati umjetnici F. Kršinič, V. Kirin, V. Radauš i I. Meštrović. Radoslav Horvat skupio je veliku umjetničku zbirku slika, medalja i skulptura (I. Račić, V. Bukovac, C. Medović, V. Becić, O. Gliha, A. Augustinčić, F. Kršinić, V. Radauš). Predsjednik je odbora za izgradnju zgrade Cr-venog križa u Zagrebu (1935.), koju završava za dvije godine. Napisao je i izdao grafi čko teh-nički priručnik (Od rukopisa do knjige) 1952. u Zagrebu. Javlja se sa člancima o organizaciji i fi nanciranju knjižničarstva u Hrvatskoj. Umro je u Zagrebu 3. rujna 1975.

Radoslav Horvat poznati je fi latelist, posje-duje jednu od najvećih zbirki maraka Kraljevin SHS. Surađuje fi latelističkim člancima u Hr-vatskom dnevniku, Jutarnjem listu, Hrvatskoj fi lateliji (Filatelistici) i Spremnosti., potpisuju-či se s Radoslav N. Horvat ili pod pseudoni-mom Sudovečki. Radoslav Horvat 31. ožujka 1940. na osnivačkoj skupštini osniva Hrvatski fi latelistički savez (HFS), koji se odvaja od Be-ogradskog saveza. Prvi je predsjednih HFS i tu počasnu funkciju obnaša sve do 1950. Organi-zira Prvu fi latelističku izložbu Banovine Hrvat-ske (2.-6. svibnja 1940.), samo mjesec dana od osnutka nacionalnog saveza. Drugu fi latelistič-ku izložbu Banovine Hrvatske organizira u Za-grebu (16. – 27. ožujka 1941.) u umjetničkom pavijonu na oko 500 vitrina. Izložba je bila ve-lika manifestacija Hrvatske fi latelije, jer se že-ljelo pokazati da HFS može samostalno orga-nizirati veliku izložbu, nepunu godinu dana od osamostaljenja. Otvarajući izložbu R. Horvat zalaže se za uvođenje fi latelije u nastavni pro-gram škola. Treču fi latelističku izložbu posta-vio je 12. rujna 1943.

Prve marke NDH, franko provizoriji s pretiscima na marke Kraljevine Jugoslavije, uglavnom su djelo dvojca Radoslava Horvata

i Božidara Kocmuta. R. Horvat prvi put daje idealno rješenje s pretiskom (Nezavisna drža-va / grb / Hrvatska) na Drugo provizorno izda-nje posljednjeg niza franko maraka Kraljevine Jugoslavije(0.25 – 30 dinara) 21. travnja 1941. Drugo rješenje je pretisak 10. svibnja 1941. (Ustaški grb / troredni nadnevak 10. IV. 1941. / grb / Nezavisna država Hrvatska) u prigod-nom izdanju u korist Hrvatskog domobranstva na posljednji niz redovnih franko maraka Kra-ljevine Jugoslavije (0.25 – 30 dinara).

U povodu Druge fi latelističke izložbe Ba-novine Hrvatske pošta Hrvatske (10. svibnja 1941.) izdaje prigodno izdanje za propagandu u pokrajini u izmjenjenim bojama, na osnov-ne marke Otta Antoninija i Karla Seizingera i idejnim rješenjem pretiska R. Horvata (Nezavi-sna država / Hravtska / grb / druga fi latelistička izložba Banovine Hrvatske).

Sljedi Dopunsko provizorno izdanje fran-komaraka (16. svibnja 1941.) pretiskivanjem franko maraka (3 i 4 dinara) posljednjeg izdanja franko maraka Kraljevine Jugoslavije i rješe-

Drugi pretisak na kralja Petra II.

Pretisak na Kamenita vrata i staru zagrebačku katedralu

8

VLADIMIR KIRIN

Akademski slikar, grafi čar, litograf i ilustra-tor, Vladimir Kirin, rodio se 31. svibnja 1894. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završava u Zagrebu, Umjetničku akademiju u Beču, a usa-

vršava se u Londonu. Obilazi Francusku i Italiju te svoje impresije s putovanja tiska u mapama iz gradova koje je pohodio. U mapama i lito-grafi jama prezentira arhitektonsku i povijesnu tematiku, pa je zastupljeno Hrvatsko primorje, Split, Hvar, Šibenik i Zagreb (Stari grad). Sli-ka portrete (V. Becić - 1928.), ilustrira knjige i slikovnice za djecu, te čestitke i razglednice. U nekoliko časopisa je umjetnički urednik, te ravnatelj tiskare Narodnih novina u Zagrebu do 1945. Umjetničke radove izlaže u Zagrebu, Fi-renci i Londonu, te posebno na Trećoj i Četvroj izložbi Hrvatskih umjetnika NDH. Na Veneci-janskom bienalu 1942. godine povjernik je Hr-vatskog paviljona, a od 1943. voditelj odjela za umjetnost pri vladi NDH. Pomaže I. Meštro-viću u izuzetno teškim i turbolentnim ratnim uvjetima, da napusti NDH i osobno ga prati sve do Rima. Priprema postavu izložbe Hrvatske umjetnosti 1943. u Berlinu, Beču i Bratislavi, gdje sudjeluje s vlastitih dvanaest radova. Ča-sni sud ULUH-a u srpnju 1945. u Zagrebu is-kljućuje ga na dvije godine iz udruženja, pa se

povlači u Samobor gdje živi povučeno. Umire u Zagrebu 5. listopada 1963.

Doprinos Vladimira Kirina fi lateliji NDH je u autorstvu službenih i porto izdanja maraka.

Na poticaj Umjetničkog ureda za propagandu, koji je vodio V. Kirin izdan je niz od 18 mara-ka (0.25 – 100 kuna), najvjerojatnije autora V. Kirina u razdoblju 5. veljače 1942. do 4. lip-nja 1944. za frankiranje službenih poštanskih pošiljci od državnih nadleštva i ustanova. Vla-dimir Kirin tijekom 1942. (30. srpnja – 24. ko-lovoza 1942.) daje likovno rješenje za Drugo defi nitivno izdanje niza porto maraka od šest vrijednosti (0.50 – 20 kuna). Marke su nešto iz-mijenjena kopija crteža koju je Vladimir Kirin izradio 1941. godine za “Novinsku marku”, od koje se odustalo.

Vladimir Kirin Službena poštanska marka

Porto marka - brojevi u ornamentu

njem pretiska R. Horvata (Nezavisna / crni krug s brojkom / Hrvatska). Za dopunsko provizorno izdanje franko maraka (17. svibnja 1941.) kori-ste se porto marke posljednjeg izdanja Kraljevi-ne Jugoslavije (0.50, 2, 5 i 10 dinara), rješenjem R. Horvata i pretiska (Nezavisna država hrvat-

ska / crni krug s natpisom francom). Posljedni u nizu pretisaka je porto provizorni niz (21. trav-nja 1941.) na porto marke Kraljevine Jugosla-vije posljednjeg izdanja, s pretiskom likovnog riješenja R. Horvata ustvari troredni natpis (Ne-zavisna država / Hrvatska / grb).

9

u izmijenjenim bojama na osnovne marke Otta Antoninija i Karla Seizingera u povodu otvara-nja Filatelističke izložbe u Slavonskom Brodu, Peto dopunsko provizorno izdanje franko ma-raka na marke 3 i 4 dinara posljednjeg izdanja franko maraka Kraljevine Jugoslavije, dopun-sko provizorno izdanje franko maraka na por-to marke posljednjeg izdanja Kraljevine Jugo-slavije.

Grafi čar, litograf i crtač, Božidar Kocmut, rođen je u Banja Luci 20. prosinca 1899. Gi-mnaziju pohađa u Banja Luci i Zagrebu, a pri-vatnu slikarsku školu Vjere Bojiničić u Zagre-bu (upisan je od 1918.), a od 1919. do 1921. nastavio školovanje u Pragu te ponovno u Za-grebu na ALU. Zapošljava se u Narodnim novi-nama kao grafi čar, tiskar i crtač. S braćom Vla-dimirom i Zvonimirom Mirosavljević osniva atelijer “Trio” 1929. za primjenjenju grafi ku, gdje oblikuje komercijalne plakate, što je nasta-vak plakata Zagrebačkog zbora s početka proš-log stoljeća. U isto vrijeme suradnik je Zagre-bačkog reklamnog zavoda “IMAGO”. Najviše se bavi izradom plakata, prvu nagradu dobiva 1929. za plakat Zagrebačkog zbora, a poznat je po plakatu “Triglav” (Odlično piće za zimu). Poslije rata 1945. prelazi u Beograd u Zavod za izradu novčanica Narodne banke Jugoslavije. Umro je u Zagrebu 22. lipnja 1977.

Na idejno rješenje Radoslava Horvata izra-đuje uglavnom sve pretiske franko provizorija na marke Kraljevine Jugoslavije. To su pretisci: franko provizorij marke Drugog provizornog izdanja franko maraka Kraljevine Jugoslavi-je, prigodno provizorno izdanje u korist Hrvat-skog domobranstva na posljednji niz redovnih franko maraka Kraljevine Jugoslavije, prigod-no izdanje za propagandu u pokrajini u povodu Druge fi latelističke izložbe Banovine Hravtske

Treći pretisak na kralja Petra II. - “Jubilarni niz”

Peti pretisak na kralja Petra II.

Pretisak “Hrvatsko more - 8. IX. 1943.”

BOŽIDAR KOCMUT

Od tog likovnog rješenja samo u nešto ma-njoj veličini su marke Trećeg defi nitivnog iz-danja porto maraka (14. ožujka 1943. – 19. ve-ljače 1944.) od 9 vrijednosti (0.50 – 20 kuna). Graver Karl Seizinger koristi sliku u ulju Vla-dimira Kirina iz mape “Stari grad” za izradu gravure za Prigodno izdanje s doplatom u ko-rist HFS-a za fi nanciranje Treće fi latelističke izložbe u Zagrebu (12. rujna 1943.). Osnova marke je V. Kirinova slika, a dodatak u okviru, natpisima, nominalnoj vrijednosti i oznakama na marci djelo je autora K. Seizingera. Isto li-kovno rješenje na istoj marci upotrebljeno je za marku s pretiskom crvene boje “Hrvatsko more / 8. IX. / 1943”.

10

presionističkog kolorizma. Ivo Režek stvara u svim slikarskim tehnikama : akvarela, ulja, zidnih crteža, krokija, crteža, pastela, blizak je groteski pa crta prizore iz zagorske sredine, sli-ka portrete, pejzaže, mrtve prirode, freske (Por-tret slikara V. Pilona – 1925., Kupačice- 1927., Portret gospođe Matačić – 1933., Mrtva priro-da – 1935., Zagorske njive pred kišu – 1938., Zagorska krčma - 1938.). Ivo Režek okušao se i u erotskom slikarstvu, u pastelu na papi-ru (Poluakt 1923., Boža pozira 1927.). U hu-morističko satiričnom listu “Koprive” koje li-kovno uređuje (1934. – 1938.) crta karikature pod pseudonimom “Ives”. Objavljajuči karika-ture Hitlera i Musolinija kritizira fašizam, pa je politički proganjan. Ilustrira knjige u HIBIZ – u, a literalne priloge objavljuje u “Spremno-sti” i “Hrvatskom narodu” vodećem listu NDH. Oslikava zidnu kompoziciju u crkvi “Majka Božja Bistrička”. Ilustrirao je “U registraturi” A. Kovačića (1944.), “Bitku kod Bistrice Le-sne” (1958.), “Križni put” u crkvi sv. Mari-je na Trsatu, a njegovo djelo su ocrtani zido-vi crve sv. Ivana u Mihovljevcima kod Požege (1973.). Od 1947. do umirovljenja 1968. preda-je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Vodeći je karikaturist u humorističko – satirič-nom listu “Kerempuh”, također pod pseudoni-mom “Ives”. Ivo Režek umro je u Zagrebu 2. rujna 1979. U umjetničkom paviljonu u Zagre-

Akademski slikar, grafi čar, karikaturist i ilustrator, Ivo Režek, rođen je u Varaždinu 22. svibnja 1898., od oca Antuna iz Varaždina i majke Viktorije iz Čakovca. Osnovnu školu i

gimnaziju završava u Varaždinu. Uz blagoslov roditelja 1915. u Zagrebu upisuje Višu školu za umjetnost i umjetnički obrt.

Nakon godinu dana studiranja 1916. mobi-liziran je u vojsku. Po završetku 1. svjetskog rata 1918. u Pragu upisuje Akademiju likov-nih umjetnosti, koju završava 1924. kod F. Thi-llea. Od 1924. do 1928. u Parizu na Sorbonni kod Marcela Lenoira usavršava fresko tehniku. U Zagreb se vrača 1931. Njegovo cjelokupno stvaralaštvo je u okvirima neorealizma i im-

Za državnu poštu Hrvatske autor je krun-skih crteža 1919. (1, 3 i 5 kruna) niza “Mor-nar”

ANTON KOŽELJ

Slovenski akademski slikar i ilustrator, An-ton Koželj rođen je u Kamniku 10. srpnja 1874. Potjeće iz slikarske obitelji, otac Matija i brat Maks su također slikari. Upisuje Umjetničku akademiju u Beču 1893. Na ljubljanskim gi-mnazijama od 1903. do 1948. predaje crtanje. Izrađuje portrete viđenijih slovenskih književ-nika. Bio je najtraženiji slovenski ilustrator, oprema knjige koje izdaje Družba sv. Mohor-ja, Učiteljske tiskare i poslije Drugog svjetskog rata Mladinske knjige u Ljublajani. Umro je u Ljubljani 14. lipnja 1954. Alegorijski prikaz “slobode” - sokol raširenih

uzdignutih krila iz niza “Mornar”

Ivo Režek (autoportret, 1927.)

IVO REŽEK

11

U prosincu iste godine daje likovno rješenje za dodatnu marku niza “Znameniti Hrvati”, ta-kođer u suradnji s graverom Karlom Seizinge-rom, koja predstavlja Ruđera Boškoviča.

Iznimno bogata s idejnim rješenjima Ive Režeka je 1944. godina. Prvo je prigodno iz-danje s doplatom u korist Zaklade poštanskih i željezničkih činovnika.

bu 1998. održana je “Retrospektivna izložba” Ivo Režek (1898. – 1979.).

Doprinos Ive Režeka u “dizajniranju” mara-ka NDH je velik, iako se s likovnim rješenjima javlja relativno kasno, u lipnju 1943., u surad-nji s graverom Karlom Seizingerom, s franko nizom “Znameniti Hrvati” i s likovima Kata-rine Zrinski, Franje Krste Frankopana i Petra Zrinskog.

U listopadu 1943. daje crtež za Treće do-brotvorno izdanje u korist Crvenog križa, niza od deset maraka i doplatnu marku u sustavu Trećeg dobrotvornog izdanja u korist Crvenog križa.

Heraldistika premičke obitelji Zrinski i Franko-pan “Navik on živi ki gine pošteno”

Doplatna marka u korist Crvenog križa , ranjenik

Ruđer Bošković - znanstvenik, fi zičar, arheo-log, matematičar, astronom, fi lozof i diplomat

Majka s djetetom i bolničarka s ranjenikom Alegorijski prikaz poštanskog, željezničkog i zračnog prometa

12

Drugo je prigodno izdanje s doplatom u ko-rist Zaklade Hrvatskih ratnih invalida, a treće je Četvrto prigodno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa.

U ožujku 1945. tiskano je Drugo prigodno izdanje s doplatom u korist poštanskih službe-nika.

Prigodno izdanje s doplatom u korist Hrvat-skog Crvenog križa - maslinova grančica

Sv. Sebastijan, invalid, smrt Petra Svačića i hrvatski kralj iz splitske krstionice

U ostavštini prof. Ive Režeka pronađena su i neka druga idejna likovna rješenja mara-ka, koje su bile u pripremi, a kraj rata spriječio je da ne ugledaju svjetlo dana. To su zanimlji-va rješenja Crvenog križa, Znamenitih Hrvata i Zaklade Hrvatskih ratnih ozljeđenika 1945. Na temu Crvenog križa pojavili su se eseji nomi-nalne vrijednosti 100 kuna u tri boje. Na arku koji prikazuje seljanku s dijetetom i spaljeno selo je natpis “Pokusni bakrotisni valjak. Mar-ke prof. I. Režeka” .

Eseji “Znameniti Hravti” daju litografske otiske likova A. Starčeviča, S. Radiča, A. Me-duliča, I. Gunduliča, J. Kloviča, J. Jelačiča, P. Zrinskoga, te likove sijača, žetelica i orača.

U korist Zaklade hrvatskih ratnih ozljeđeni-ka 1945. tiskane su početkom 1945. marke koje predstavljaju osakaćenog invalida, portrete dr. Milana Amruša, dr. Franje Hauslera, dr. Josipa Fona, te blok sa slijepim ratnim invalidom i li-kom sv. Sebastjana.

U oštavštini Ive Režeka pronađen je i crtež za marku od 10 kuna, vjerojatno kao taksena ili službena marka. Sve ovo dokazuje, bez obzira na očekivani svršetak rata, da su poštanska ad-ministaracija NDH i likovni “dizajneri” plani-rali za budućnost neka nova izdanja.

Telefonistica i dostava pošte

Listonoša i terenski radnik

13

Esej seljanke s djetetom i spaljenim selom

Probni otisak Dr. Josip Fon

Litografski otisak maraka što ih je pripremao Ivo Režek za niz “Znameniti Hrvati”

/ Nastavlja se /

Romeo Visković Ivo Visković

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

14

ZANIMLJIVOSTI KOD NOVIH HRVATSKIH REDOVNIH POŠTANSKIH MARAKA

Kada se spomene poštanska marka, nama, fi latelistima, prvo na um padne

naš hobi – fi latelija. Međutim, originalna uloga poštanske marke je plaćanje poštarine, a ona, zbog te svoje namjene, zajedno s papirnim nov-cem, čekovima i sl., ulazi u kategoriju vrijed-nosnih papira. Kako vrijednosni papiri pred-stavljaju određenu materijalnu korist, to su oni vrlo često predmetom krivotvorenja. Svakako, najčešće se krivotvori papirni novac, ali toga nisu pošteđene ni poštanske marke. Ovdje je potrebno razlučiti pojam falsifi ciranja poštan-skih maraka od pojma krivotvorenja poštanskih maraka. Falsifi ciranje ovdje predstavlja u pra-vilu prepravljanje originalnog predmeta (npr. stavljanje pretiska na marku), a krivotvorenje predstavlja izradu novog predmeta i njegovo uvođenje u promet.

Poštanske marke Republike Hrvatske dugo su bile pošteđenje kaznenog djela krivotvore-nja, a onda se u ljeto 2005. pojavila krivotvo-rina redovne poštanske marke iz niza Hrvatski gradovi – Vis, nominale 3.50 kuna. Spomenuta je krivotvorina distribuirana na širem riječkom području, gdje je naljepljena na razglednice prodavana turistima. Međutim, zbog svoje ne baš kvalitetne izrade, krivotvorina je brzo ot-krivena, a za njom i počinitelj. Od originala ju je ponajviše razlikovala svijetlija boja i linijsko

zupčanje (originalna je marka zupčana češlja-sto). Da bi se spriječila eventualna nova krivo-tvorenja, Hrvatska pošta je pristupila uporabi novih načina zaštite poštanskih maraka. Kao najidealniji način zaštite nametnula se uporaba fl orescentnog nanosa boje i novi način zupča-nja (tzv. romb zupčanje).

Hrvatske poštanske marke se tiskaju u ča-kovečkoj tiskari Zrinski d.o.o. na specijalnom bezdrvnom papiru gramature 70 g/m2, povr-šinskog mat-premaza gramature oko 20 g/m2 i nanosa ljepila (gume) na poleđini gramature oko 12 g/m2. Taj poseban papir se proizvodi u engleskoj tvrtci Tullis Russell. Površina pred-nje strane papira na koji se tiska motiv je bijele boje, a ako ga osvijetlimo UV lampom, vidje-ti ćemo logotip HP-a u žutoj ili crvenoj boji. Spomenuti žuti nanos prvi puta je uporabljen za prigodnu poštansku marku izdanu 7. ožujka 2006. povodom 400 godina rođenja Rembran-ta, a crveni nanos kod dotiska (12. lipnja 2006.) redovne poštanske marke iz niza Hrvatski gra-dovi (Rijeka, nominale 3.50 kuna). Od tada sve izdane prigodne poštanske marke imaju spome-nuti žuti nanos, a redovne i njihovi dotisci cr-veni. Zbog dodatne zaštite, od njemačke tvrtke Wista, nabavljen je poseban alat za romb perfo-raciju, a taj je oblik zaštite prvi put uporabljen za zupčanje prigodnog niza – Znameniti Hrvati

NAZIVNOMINA-LA U KU-

NAMA

BEZ ZAŠTITE, DAT. PRVOG IZ-DANJA I PLOČA

ROMB ZAŠTITA, DATUM PRVOG

IZDANJA I PLOČA

FLORESC. I ROMB ZA-ŠTITA, DAT. PRVOG IZ-

DANJA I PLOČA

FLORESC. ZA-ŠTITA, DAT.

PRVOG IZDA-NJA I PLOČA

NAPOME-NE

Sunja 0,10 - -30.9.2008.bez oznake -

Bistra 0,20 - - 30.9.2008.bez oznake

25.10.2010. I.

Bizovac 0,50 -30.9.2008.bez oznake -

Ravni Kotari 1,00 - -

30.9.2008.bez oznake

19.2.2010. I.

Pag 10,00 - -30.9.2008.bez oznake -

Redovno izdanje – Hrvatska etnografska baština

15

NAZIVNOMINA-LA U KU-

NAMA

BEZ ZAŠTITE, DAT. PRVOG IZDANJA I

PLOČA

ROMB ZAŠTI-TA, DATUM PR-VOG IZDANJA I

PLOČA

FLORESC. I ROMB ZAŠTITA, DAT. PR-

VOG IZDANJA I PLOČA

FLORESC. ZA-ŠTITA, DAT.

PRVOG IZDA-NJA I PLOČA

NAPOMENE

Bjelovar 1,00 20.10.1995., bez oznake, II-XXI - 27.11.2007.

XXII - Izvan uporabe

Omiš 1,80 - - 30.10.2007., bez oznake, I

20.11.2009.II-III

Omiš 1,60/1,80 - - - 17.5.2010.II-III

Prvo pret. III. pa II. ploča

Makar-ska 2,30 30.3.2001., bez

oznake, II-XVI2.6.2006.

XVII13.12.2006.

XVIII-XIX -

Kopriv-nica 2,30 - - 30.10.2007., bez

oznake, I-II -

Vukovar 2,80 21.6.2001., bez oznake, II-XV - 19.6.2006.

XVI-XVII -

Krk 2,80 - - 30.10.2007, bez oznake, I-II -

Vis 3,50 1.8.2000., bez oznake, II-XIV - - -

Rijeka 3,50 10.11.2005., bez oznake - 12.6.2006.

I-V3.6.2009.

VI-VII

Rijeka 3,10/3,50 - - - 17.5.2010.VI-VII

Viro-vitica 5,00 16.8.2004.

I-III - 6.12.2007.IV-V -

Viro-vitica 4,50/5,00 - - 19.7.2010.

IV-V -

Cavtat 7,20 - - 3.3.2008.bez oznake -

Cavtat 7,10/7,20 - - 19.7.2010.bez oznake -

Sisak 8,00 - - 21.1.2009.bez oznake -

NAZIVNOMINALA

U KUNAMA

BEZ ZAŠTITE, DAT. PRVOG IZDANJA I

PLOČA

ROMB ZAŠTITA, DATUM PRVOG

IZDANJA I PLOČA

FLORESC. I ROMB ZAŠTITA, DAT. PR-

VOG IZDANJA I PLOČA

FLORESC. ZAŠTITA, DAT. PRVOG IZDANJA

I PLOČANAPOME-

NE

Bracera 1,80 27.8.1998., bez oznake, II-XIX

- 29.6.2007.XX

- Izvan uporabe

Redovno izdanje – Hrvatski gradovi

Redovno izdanje – Hrvatsko brodovlje

VIII (izdanog 21. ožujka 2006.). Međutim, taj je način perforiranja zadnji puta uporabljen pri zupčanju spomen-bloka izdanog 9. lipnja 2009. u povodu 800. obljetnice proglašenja Varaždina slobodnim kraljevskim gradom.

Svi novi načini zaštite doveli su do niza ra-znovrsnosti u novijih izdanja redovnih poštan-skih maraka Republike Hrvatske. U sljedećim tablicama bit će prikazani podatci koji su bili

poznati autoru u vrijeme pisanja članka u svib-nju 2011. Ovo svakako ne će biti konačni po-datci jer se redovne marke često dotiskuju, pa se pretpostavlja da će se u prometu uskoro po-javiti i dotisci onih nominala koje su prvotno zupčane s romb i fl orescentnom zaštitom, a u novim dotiscima će se te nominale izraditi samo s fl orescentnom zaštitom.

16

Hrvatska etnografska baština - Bistra

Prvotisak i dotisak redovne marke iz niza Hrvatska etnografska baština – Bistra, nominale 0,20 kuna. Prva marka ima zaštitu u obliku fl orescentnog i romb zupčanja dok druga ima zaštitu samo u obliku fl orescentnog zupčanja. Kako ovom markom prvenstveno dominira crvena boja, a riječ je o nepostojanoj boji, prostim se okom može vidjeti velika razlika u nijansi crvene boje kod prvotiska i dotiska.

Jurica Vučetić

INTERESTINGS ON THE NEW REGULAR CROATIAN POSTAGE STAMPS

SummaryIn this article the author writes about interesting new releases at regular Croatian postage

stamps, which are incurred due to the introduction of new anti-counterfeiting. In the summer of year 2005 appeared regularly fake stamps from regular stamps series Croatian towns - Vis no-minal value 3.50 kn. In order to prevent the counterfeiting of the new stamps, Croatian Post has approached the use of new ways to protect stamps. As the most ideal ways of protection imposed by the use of fl uorescent paint layers and new way of perforation (perforation rhombus). Yellow fl uorescent protection is applied to all commemorative stamps printed from 7th March 2006. and red fl uorescent protection at all regular postage stamps printed from 12th June 2006. Pro-tective romb perforation is in use from 21st March 2006 but it was canceld from 9th June 2009.

Hrvatski gradovi - Rijeka

Tri dotiska i pretisak redovne marke iz niza Hrvatski gradovi – Rijeka, nominale 3,50 odnosno 3,10 kuna. Prva marka u nizu nema nikakvu zaštitu. Druga ima zaštitu u obliku fl orescentnog nanosa boje i romb zup-čanja, dok treća, kao i četvrta (pretisak treće) marka, imaju zaštitu samo u obliku fl orescentnog zupčanja. Također, postiji i razlika u plavoj boji te je ona kod prve marke nešto tamnija u odnosu na ostale tri marke.

17

Omotnica i žig Franjo Salghetti - Drioli, 200 godina od rođenja (br. 89)

NOVO PRIGODNO IZDANJE

Franjo Salghetti -Drioli - 200 godina od rođenja

Ovaj slikar, potomak slavne zadarske obi-telji, rođen je u Zadru 19. ožujka 1811. Slikar-sku izobrazbu stekao je u Italiji. Iako je u Trstu trebao dobiti ekonomsko obrazovanje i preu-zeti obiteljsku manufakturu likera, ljubav pre-ma umjetnosti je prevladala te je s osamnaest godina upisao studij slikarstva na Akademi-ji u Rimu. Nakon tri godine premjestio se na venecijansku Akademiju, a od 1834. započeo je izlagati na talijanskim godišnjim izložbama. Nakon školovanja putovao je Italijom i prou-čavao barokne, kasnorenesansne i srednjovje-kovne umjetnike, te s vremenom stekao repu-taciju i kao restaurator. Nakon života u Italiji trajno se vraća u Zadar. Bio je savjetnik bisku-pa J. J. Strossmayera i hrvatski rodoljub. Slikao je mitološke portrete i slike s religijskim tema-ma. Poznati je po svojim portretima, akvareli-ma i crtežima. Posebnu vrijednost imaju crteži nastali pedesetih godina u Preku, nasuprot Za-dru, gdje je Salghetti imao ljetnikovac. To su razne vedute na otoku Ugljanu, crteži kaštela

sv. Mihovila iznad Preka, portreti seljaka i sl. Ima i prikaza zadarskih umjetničkih spomeni-ka. Samostanu sv. Frane u Zadru ostavio je jed-no svoje zanimljivo djelo. Naime, nakon nagle smrti svoje mlade žene, ponudio je franjevci-ma da iza glavnog oltara naslika kompozici-ju kojom će komemorirati ženinu smrt. Slika prekriva gotovo čitavu površinu zida iza glav-nog oltara. Na donjem dijelu je odar na kojem leži mrtva žena s mrtvim tek rođenim djetetom, kraj nje sjedi slikar shrvan tugom, a oko nje-ga su djeca. U gornjem dijelu slike anđeli nose duše žene i djeteta. Franjo Salghetti-Drioli, naj-istaknutiji predstavnik akademizma u dalma-tinskom slikarstvu 19. stoljeća umro je u Za-dru 15. kolovoza 1877. 200. obljetnicu rođenja ovog zadarskog slikara HFD Zadar obilježilo je izdavanjem prigodne omotnice i prigodnog po-štanskog žiga koji je bio u uporabi 19. 3. 2011. u poštanskom uredu 23000 Zadar. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Naklada iznosi 80 komada.

Igor Černigoj

nica i žig Franjo Salghetti - Drioli 200 godina od rođenja (br 89)89)

18

NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI FILATELIST

Prva, od dvije najveće ovogodišnje fi latelistič-

ke izložbe, održana je u drugoj najmnogoljudnijoj državi – In-diji, u njezinom glavnom gradu New Delhiju. Izložba je održa-

na u sajamskom kompleksu Pragati Maidan na više od 2600 izložbenih vitrina, a sudjelovali su fi latelisti iz gotovo svih zemalja. O veličini i značaju ove izložbe dovoljno govore podat-ci da ju je otvorila indijska presjednica Pratib-ha Patil, a izložbu je svakodnevno organizirano posjećivalo između 5000 i 10.000 djece.

Hrvatsku je predstavljalo 12 izlagača s 13 izložaka (po jedan u razredu tradicionalne fi la-telije, jednovitrinskom razredu i u razredu mla-deži, dva u razredu poštanske povijesti i osam u razredu fi latelističke literature). Nacionalni po-vjerenik izložbe je bio g. Julije Maras.

U FIP šampionskom razredu je bilo čak de-vet izložaka, a Grandprix de Honner je dobila izlagačica Marta Villarroel de Peredo.

Među hrvatskim izlošcima najbolje je oci-jenjen (85 bodova) izložak g. Zdeslava Vuka-sa „Postal Routes and Rates in Town Rijeka & Istria Peninsula in First Half of 19th Century“ (Poštanske rute i tarife u gradu Rijeci i Istar-skom poluotoku u prvoj polovici 19. stoljeća) koji je u razredu poštanske povijesti dobio ve-liku pozlaćenu medalju. U razredu fi latelističke literature, u kojem i mi izlažemo naš časopis, tri su izloška dobila pozlaćene medalje, i to: Ivan Martinaš – knjiga „Marke Rijeke, Fiume 1918-1924“ (84 boda), Mladen Vilfan – knjiga „Hr-vatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1919, 1941-1945“ (83 boda) i Petar Strpić – katalog „Poštanske marke 2009/10“ (82 boda). Ukupno su hrvatski izlošci dobili deset medalja – jednu veliku pozlaćenu, četiri pozlaćene, dvije veli-ka srebrne, jednu srebrnu i jednu posrebrenu. Samo su dva izloška u razredu fi latelističke li-terature dobila diplomu o sudjelovanju.

Naš izložak, časopis „Zadarski fi latelist“, u

razredu fi latelističke literature je ocijenjen sa 67 bodova i dobio je posrebrenu medalju. Na-žalost, do trenutka pisanja ovog članka organi-zator nam nije dostavio pripadajuću diplomu.

Svjetska fi latelistička izložba INDIPEX 2011

Certifi kat o sudjelovanju i posrebrena medalja sa izložbe INDIPEX 2011

Izložbu INDIPEX 2011 otvorila je predsjednica In-dije Pratihba Shrimati Devisingh Patil.

19

Međunarodna fi latelistička izložba HUNFILA 2011

Ovogodišnja me-đunarodna filatelistič-ka izložba HUNFILA 2011 održavala se od 8.

do 10. travnja 2011. u gradu Balatonfüredu, a povodom njegove 800. godišnjice. U lijepom prostoru Anna Grand Hotela smješteno je uku-pno 380 vitrina s izlošcima 109 izlagača te 27

naslova literature. Osim mađarskih domaćina, sudjelovali su izlagači iz Austrije, Hrvatske, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Nizo-zemske te Velike Britanije.

Hrvatsku je ukupno predstavljalo 8 izlagača s 11 izložaka (po jedan u razredu tradicionalne fi latelije, poštanske povijesti, tematske fi lateli-je, mladeži 19-21 godina, tri u jednovitrinskom razredu te četiri u razredu fi latelističke literatu-re). Nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Bo-rut-Borja Kopani.

Kao najbolji izložak izložbe proglašen je i nagrađen s Međunarodnim Grand Prixom izlo-žak Austrijanca Horsta Horina „Kaiserreich

Mexico 1864-1867“ (Carski Meksiko 1864-1867) koji se nalazio u razredu tradicionalne fi latelije. Spomenuti izložak je ocijenjen s 91 bodom te je dobio veliku zlatnu medalju. Na-cionalni Gran Prix izložbe je dobio izložak g. Dénesa Cziróka „Zala vármegye postatörténe-te 1875-ig“ (Poštanska povijest županije Zala do 1875. godine), a koje je u razredu poštan-

ske povijesti ocije-njen s 90 bodova te je dobio veliku zlat-nu medalju.

Među hrvatskim izlošcima najbolje je ocijenjen sa 78 bo-dova izložak g. Ivana Martinaša „Opatija – poštanska povijest“, koji je u razredu po-štanske povijesti do-bio pozlaćenu meda-lju. Ostali izlošci su dobili tri pozlaćene, jednu veliku srebr-nu to po tri srebrne i brončane medalje.

Naš izložak, časopis „Zadarski fi latelist“, u razredu fi latelističke literature je ocijenjen sa 75 bodova i dobio je pozlaćenu medalju te je bio najbolje ocijenjen hrvatski izložak u spo-menutom razredu. Nažalost, do trenutka pisa-nja ovog članka organizator nam nije dostavio pripadajuću diplomu.

Anna Grand Hotel na obali jezera Balaton u kojem je održana izložba HUNFILA 2011.

Pozlaćena medalja sa izložbe HUNFILA 2011

20

Međunarodna fi latelistička izložba ALPEADRIA 2011

Čast organiziranja ovogo-dišnje međunarodne filateli-stičke izložbe ALPEADRIA 2011 pripala je ove godine Hr-vatskoj, a da bi se prikazali u što moguće reprezentativnijem svijetlu, za mjesto održavanje izložbe izabran je biser Jadra-

na – Opatija. Izložba je bila postavljena od 14. do 17. travnja 2011. u Kristalnoj dvorani hote-la “Kvarner” i u Umjetničkom paviljonu „Josip Šporer“. Osim same izložbe, Opatija je tih dana bila središte europske fi latelije. Uz brojne fi la-telističke radionice, seminare, sajmove i auk-cije, održan je, prvi put u Republici Hrvatskoj, kongres FEPA. Također, zadarski su fi latelisti prvi put organizirano posjetili jednu ovako ve-liku izložbu.

Na ukupno 414 izložbenih vitrina izlože-no je 110 izložaka iz Austrije, Hrvatske, Itali-je, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Švicarske.

Hrvatska je kao zemlja domaćin sudjelovala s 37 izložaka. Nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Borut-Borja Kopani.

Kao najbolji izložak Grand Prixom izložbe je nagrađen izložak g. Zdeslava Vukasa „Po-stal tarifs and routes in the French ruled Illyri-an provinces 1809.-1814. (Poštanske tarife i rute ilirskih provincija 1809.-1814.), a koji je ujedno u razredu poštanske povijesti ocijenjen s 90 bodova te je dobio zlatnu medalju. Među-narodni Grand Prix je dobio izložak Nijemca Gmacha Gertliebea „Zur Postgeschnichte der Donaufürstentümer“ (O poštanskoj povijesti Dunavskih kneževina).

Naš izložak, časopis „Zadarski fi latelist“, u razredu fi latelističke literature je ocijenjen sa 72 boda i dobio je veliku srebrnu medalju. Na-žalost, do trenutka pisanja ovog članka organi-zator nam nije dostavio medalju i diplomu, te ćemo ih prikazati u sljedećem broju.

Jurica Vučetić

21Umjetnički paviljon “Juraj Šporer” u kojem je izložen i naš časopis Zadarski fi latelist

Ispred i u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner

22

FILATELISTIČKA IZLOŽBA DON BOSCO I SALEZIJANCI

Zahvaljujući don Tunji Blaževiću, župni-ku župe Gospe Loretske u Arbanasima,

dobio sam priliku u Zadru prirediti fi latelistič-ku izložbu pod nazivom “Don Bosco i salezi-janci”. Izložba je svečano otvorena 26. ožujka u dvorani župnog središta Gospe Loretske i tra-jala je do 4. travnja 2011.

Na postavljanju izložbe, uz obitelj Turudija (Hrvoje, Gordan, Gordana i Berislav), pomaga-li su mi i članovi fi latelističkog društva Zadar (gg. Igor Černigoj i Bruno Fuzul). Pred prisut-nim župljanima iz Arbanasa i članovima HFD Zadar izložbu je biranim riječima otvorio žu-pnik don Tunjo Blažević. Domicilna klapa iz Arbanasa izvela je nekoliko lijepih dalmatin-skih pjesama, pa je otvaranje imalo i svečani ton. Bilo je tu fotoreportera i novinara, a žu-pljani su za kraj priredili i mali domjenak.

Izložba je predstavljena na120 listova s po-štanskim materijalom (marke, žigovi, koverte i dopisnice s likom don Bosca i drugim moti-vima iz života i rada salezijanaca) iz Austrije, Poljske, Belgije, Španjolske, Malte, Brazila, Čilea, Perua, Kolumbije, Ekvadora, Venezue-le, Paragvaja, Bolivije, Salvadora, Hondurasa, Paname, Kostarike, Filipina, Indije, Hrvatske i BiH. Kroz izložbeni materijal mogla se iščitati čitava povijest salezijanskog reda i način nje-gova djelovanja.

Prve marke o don Boscu tiskane su u Va-tikanu. Jedina marka posvećena salezijancima u Hrvatskoj tiskana je povodom gradnje crkve Mati slobode u Zagrebu. Salezijanci djeluju u 129 zemalja svijeta, a karakterizira ih rad s na-puštenom i siromašnom djecom diljem svijeta. Zato su najprije otišli u Južnu Ameriku. U Eu-ropu su došli u mala mjesta, primjerice u BiH, gdje djeluju od 1995. godine (prvo su došli u Žepče, a ne u Sarajevo ili Mostar). U Hrvat-skoj, gdje djeluju od 1913. godine, najprije su došli u Rovinj, a ne u Zagreb ili Rijeku, kamo su se kasnije proširili.

A sada nešto o meni i nastanku ovog izloš-ka. Rodom sam iz mjesta Veliki Raven kod Kri-ževaca. Za vrijeme II. svjetskog rata pohađao sam nižu gimnaziju u Zagrebu. Zahvaljujući ocu boravio sam u konviktu salezijanaca u Za-grebu u Vlaškoj ulici. Bila je to dobra odluka, jer teško da bi se u tim mučnim ratnim vreme-nima, kao dijete iz provincije, dobro snašao u velikom gradu kao što bio Zagreb.

Ljubav prema fi lateliji naslijedio sam od svoga oca koji je bio dugogodišnji fi latelist (sve njegove vrijedne zbirke propale su u vrtlo-gu Drugog svjetskog rata), tako da je moja lju-bav prema fi lateliji nasljedna. To sam prenio na svog sin i na unuka. Prvi album za marke dobio sam u rujnu 1942. godine, (imao sam 11 godi-na) i od tada sakupljam poštanske marke. Prije nekoliko godina naišao sam na zanimljiv mate-rijal o salezijancima i tada sam započeo stvarati današnji izložak. Materijal sam uglavnom na-bavljao na sajmovima fi latelije u Hrvatskoj, ali

Autor Izložbe Berislav Turudija

Izložbu je biranim riječima otvorio župnik don Tunjo Blažević

A t I l žb B i l T dij

23

i u inozemstvu. Materijal iz Južne Amerike do-bio sam od mog prijatelja Francisca Majcena iz Argentine. Ovaj izložak, međutim, treba stalno nadopunjavati novim materijalom, jer salezi-janci danas djeluju u 129 zemalja diljem svije-ta. Nadam se da ću do proslave 100. obljetni-

ce Salezijanaca u Hrvatskoj 2013. godine ovaj moj izložak, koji je do sada prikazan na četi-ri izložbe, prikazati još mnogo puta. Jer, čemu zbirke ako ih ne pokažemo i drugima?

Berislav Turudija, autor izložbe

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

24

Prigodna omotnica “Filatelistička izložba medicina i fi latelija”

ZADARSKOM ŽIGU DRUGO MJESTO

Povjerenstvo za izbor najljepših prigod-nih izdanja Hrvatskog fi latelističkog

saveza, u sastavu Robert Rebernak, akademski slikar, Dubravko Družijanić, voditelj Odjela fi -latelije Hrvatske pošte i mr. sc. Stjepan Zdenko Brezarić, član Hrvatskog fi latelističkog saveza, na sastanku održanom 10. svibnja 2011. u Juri-šećavoj 13 u Zagrebu, proglasilo je tri najljep-ša prigodna žiga i tri najljepše prigodne omot-nice priređene u Republici Hrvatskoj u 2010.godini.

1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto

Najljepši prigodni poštanski žig u 2010. go-dini je žig “Maksimilijan Njegovan – 80. go-dišnjica smrti”, u izdanju FD „Arena“, Pula. Autor žiga je Antun Čivčija.

Drugo mjesto pripalo je žigu “2010. - godi-na paške čipke” u izdanju “HFD Zadar”. Autor žiga je Igor Černigoj

Treće mjesto osvojio je žig “5. susret kolek-cionara - mala škola fi latelije“ u izdanju Udru-ge fi latelista, numizmatičara i prijatelja starina Baranje. Autor žiga je Mato Ivelić.

Najljepšom prigodnom omotnicom u 2010. godini proglašena je omotnica “Filatelistička izložba medicina i fi latelija” u izdanju HFD Karlovac. Autor je Stevo Kovačević.

Drugo mjesto osvojila je prigodna dopisni-ca “Slavoljub Penkala – 100 godina aeroplana”

u izdanju Hrvatskog društva olimpijske fi lateli-je i memorabilije, Zagreb. Autor dotiska na do-pisnici je Ivan Librić.

Treće mjesto pripalo je omotnici “3. glu-mački festival u Krapini - gfuk” u izdanju FD Zaboky, Zabok. Autori omotnice su Ivan Draš-ković i Stjepan Đukić – Pišta.

Žig “2010. - godina paške čipke”, koji je povjerenstvo proglasilo drugim najljepšim pri-godnim poštanskim žigom u Republici Hrvat-skoj u 2010. godini još jedan je vrijedan uspjeh našeg Društva u osmišljavanju prigodnih izda-nja. Ovaj žig, kojim dominira motiv prekrasne i nadaleko poznate paške čipke, posvećen je proglašenju 2010. godine godinom paške čip-ke, zatim održavanju 1. međunarodnog festiva-la čipke u gradu Pagu u mjesecu lipnja prošle godine, te uvrštavanju paške čipke na listu kul-turne baštine UNESCO-a. Žig je bio u uporabi trećeg dana održavanja festivala u poštanskom uredu 23250 Pag

Igor Černigoj

P i d t i

25

IZ POVIJESTI FILATELISTIČKOG DRUŠTVAZADAR (XI.)

1976.

Članstvo : 32 seniora i 9 junioraGodišnja skupština nije održana.Tijekom 1975. godine izdana je prigodna

omotnica (br. 14) i žig povodom «Prvog sleta planinara Dalmacije» 23. studenoga 1975. Au-tor žiga i omotnice je bio g. Veljko Sušak (ka-snije poginuo na Himalaji).

Od 11. listopada 1975. g. Ante Murn je po-čeo voditi rubriku «Filatelija» u zadarskom tjedniku «Narodni list».

Iste godine društvo prima Zahvalnicu FD «Arena» iz Pule, povodom njihove 25. obljet-nice osnivanja.

Godine 1975. FD Zadar brisano je iz regi-stra članica HFS-a zbog neplaćanja članarine.

Dana 30. svibnja 1975. Filatelistička sekci-ja učenika Tehničke škole pod vodstvom prof. Ante Murna priredila je izložbu maraka na 30 izložbenih listova. Učenici, članovi sekcije, ni-kada nisu bili članovi našega društva.

1977.

Članstvo : 39 seniora i 4 junioraXXVIII. redovita godišnja skupština održa-

na je 23. ožujka 1977. u prostorijama Kino klu-ba s početkom u 17 sati.

Rad skupštine započeo je g. Krešimir Ru-mora te je predložio dnevni red. Nakon biranja tijela skupštine podneseno je izvješće o radu ti-jekom 1976. godine.

Predsjednik je izjavio da se tijekom 1976. godine malo radilo te da nije bilo javnih nastu-pa društva. Sastanci su se redovito održavali kao i nabava poštanskih maraka SFRJ. Poku-šaj pripreme fi latelističke izložbe je propao radi nemogućnosti dobivanja izložbenog prostora.

Na izložbi «Jadranski fi latelistički susreti» u Puli (25. rujna do 2. listopada 1976.) sudje-lovali su naši članovi gg. Josip Himmelreich. Krešimir Rumora, Jovan i Nenad Vertovšek. Kasnije su njihovi izlošci prenijeti na izložbu u

Opatiji koja se održavala od 27. do 29. listopa-da 1976. Izlagači su primili «Diplome za uče-šće na izložbi».

Nadalje navedeni su problemi s prostorijom za sastanke, dobar odnos sa zadarskim PTT-om te prekid odnosa s HFS-om.

G. Krešimir Rumora je vodio i blagajničke poslove te je podnio izvješće o stanju u blagaj-ni s napomenom da se članarina tijekom 1976. godine nije skupljala.

Nakon podnesenih izvješća za raspravu se javio g. Zdenko Škarpa koji je izjavio da nije u redu da predsjednik sve poslove u društvu obavlja sam, odnosno predsjedničke i tajničke poslove, a posebno ne i blagajničke. Nadalje, navodi da predsjednik sakuplja i novac od čla-nova za nabavu poštanskih maraka SFRJ, da ih podiže te distribuira, a što da je zapravo posao blagajnika. Takvo stanje traje već dvije do tri godine.

G. Ante Murn izjavljuje da još ima u posje-du 986,85 dinara za prodane prigodne omotni-ce, ali da ne zna kome bi ih predao jer društvo nema blagajnika. Osuđuje se i nenaplaćivanje članarine tijekom tri godine, a po Statutu tko ne plaća članarinu šest mjeseci prestaje biti čla-nom društva. Navodi da je trebalo proslaviti 30. obljetnicu društva, a da o tome nije bilo ni spo-mena.

G. Ferdo Uroda iznosi da se njega spominje kao blagajnika, ali da on nije dobio ništa osim kutije s prigodnim omotnicama.

G. Dragan Lukić se žali da je spremao izlo-žak za najavljenu izložbu, da je pri tome imao i troškova, ali da ga nitko nije upozorio da izlož-be neće biti, a njegov su izložak tada tražili i drugi gradovi.

Nakon završene rasprave o izvješćima for-mirana je Komisija koja će pregledati fi nancij-sko poslovanje, a što je i učinjeno te je utvrđe-no da se poslovanje blagajne uredno vodilo.

Daje se razrješnica Upravnom odboru i na-kon postupka kandidiranja bira se novi.

26

U novi Upravni odbor izabrani su:g. Josip Himmelreich – predsjednikg. Ante Murn – tajnikg. Zdenko Škarpa – blagajnikOdbornici: gg. Đuro Vranešić i Dragan Lu-

kić.Nadzorni odbor: gg. Klement Sikirić i Jo-

van Vertovšek, gđa Ksenija Božin.Novi predsjednik g. Josip Himmelreich

predlaže, ako će to dopuštati i fi nancijska sred-stva, da se što prije priredi izložba. Tajnik g. Ante Murn predlaže da bi se izložba mogla odr-žati u Tehničkoj školi gdje je već jednom odr-žana. Također je pročitao i pismo HFS-a i pi-smo FSJ, te predlaže da se ponovno učlanimo u HFS, a što je prihvaćeno s jednim glasom pro-tiv.

G. Đuro Vranešić predlaže da kao delegati na Skupštinu HFS-a otiđu predsjednik i tajnik te da tamo razjasne nesporazume. Taj je prijed-log također prihvaćen.

Novi blagajnik g. Zdenko Škarpa predlaže da distribuciju poštanskih maraka SFRJ, kao i pretplatu na njih ubuduće vodi blagajnik, a ne predsjednik društva. Nadalje je pojasnio da se

članovi društva mogu pretplatiti na poštanske marke OUN-a, koje distribuira HFS po nomi-nalnoj vrijednosti preračunatoj u dinare. Svi oni koji se žele pretplatiti na spomenute marke neka se obrate blagajniku. Predlaže da se od 1. siječnja 1977. ponovno počne naplaćivati čla-narina, i to 10 dinara za seniore i 5 dinara za juniore.

Svi su prijedlozi članova novog Upravnog odbora prihvaćeni.

Na sjednici Upravnog odbora održanoj 1. travnja 1977. donijet je plan rada, i to:1. pronaći nove prostorije za sastanke (s plaća-

njem ili bez njega)2. ako će biti moguće, prirediti fi latelističku

izložbu, preurediti postojeće izložbene vi-trine da budu stabilne i ispitati mogućnost eventualnog posuđivanja vitrina u vlasništvu Narodnog muzeja

3. ispitati mogućnost dobivanja pomoći od SIZ-a

4. pokušati animirati mladež predavanjima po školama, ako će to škole odobriti.

Zdenko Škarpa

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

FILATELIJA = Hobi kraljeva = kralj hobija

27

ODRŽANA REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA

U ponedjeljak, 21. ožujka 2010. u pro-storijama zgrade Matice hrvatske odr-

žana je 56. redovita godišnja skupština Druš-tva. Izvješće o radu u 2010. podnio je njezin predsjednik g. Igor Černigoj. Istaknuo je da se rad Društva odvijao u okviru realnih mogućno-sti i u skladu sa zacrtanim planom. Poseban na-glasak stavljen je na fi latelističko-publicistič-ku djelatnost. Društvo je u 2010. godini izdalo dva broja časopisa „Zadarski fi latelist“, te se-dam prigodnih omotnica i isto toliko prigodnih žigova.

Naglašeno je da je Hrvatska pošta presta-la pomagati fi nanciranje našeg časopisa te da sada sve ovisi isključivo o fi nancijskim sred-stvima Grada Zadra i Zadarske Županije. Ista-knut je i uspješan nastup Društva na nacional-nim i inozemnim fi latelističkim izložbama na kojima je „Zadarski fi latelist“ u razredu fi late-lističke literature bio vrlo uspješan. Ukupno je osvojeno šest medalja: jedna pozlaćena, jedna velika srebrna, dvije srebrne, jedna posrebrena i jedna brončana medalja. Od 2007. godine to je ukupno 25 medalja. Društvo je u 2010. go-dini organiziralo i četiri lokalne izložbe – tri u Gradskoj knjižnici Zadar te jednu u Znanstve-noj knjižnici u suradnji s Maticom Zadrana i Znanstvenom knjižnicom Zadar.

Izvješće o fi nancijskom poslovanju u 2010. godini podnio je tajnik Društva g. Jurica Vuče-tić. Rečeno je da su novčana sredstva trošena racionalno i strogo namjenski što je vidljivo iz dostavljenih podataka.

Nadalje je ukazano na važnost prepozna-vanja kulturološke vrijednosti našeg hobija i njegova značaja za naš grad, jer je HFD Zadar jedno od rijetkih društava koje svoj grad pro-movira na najbolji mogući način - osvajanjem

brojnih odličja diljem Europe i svijeta. U tom smislu naglašena je i uloga Grada Zadra i Za-darske županije, bez čije fi nancijske pomoći ne bi bilo navedenih uspjeha. Nadalje je reče-no da Društvo i dalje uredno nabavlja stručnu literaturu, a redovito se prima i „Michel Run-dschau“.

Društvo je u 2010. godini dobilo jednog no-vog mladog člana, ali se i jedan član ispisao.

U ime Nadzornog odbora izvješće o fi nan-cijskom poslovanju je podnio g. Miroslav Li-vaja. Nakon uvida u fi nancijsku dokumentaci-ju i račune, Nadzorni je odbor zaključio da se poslovanje vodi uredno i u skladu sa Statutom Društva.

Potom je predsjednik Društva predložio plan aktivnosti za 2011. godinu.

Planom je predviđeno sljedeće:1. izdavanje dva broja časopisa „Zadarski

fi latelist“ (brojevi 14 i 15)2. izdavanje 7 prigodnih omotnica i prigod-

nih poštanskih žigova3. postavljanje dviju fi latelističkih izložbi u

Zadru4. sudjelovanje na svim dostupnim nacio-

nalnim i inozemnim natjecateljskim fi latelistič-kim izložbama

5. izdavanje prigodnog arka, odnosno blok-naljepnice tzv. Pepeljuge

Skupština je sva izvješća prihvatila jedno-glasno.

Zbog povećanja fi nancijske obveze prema HFS-u, Skupština je u skladu s čl.13. Statuta, jednoglasno donijela odluku da se članarina s dosadašnjih 60 kuna poveća na 70 kuna. S time što će članovi stariji od 65 godina plaćati člana-rinu u iznosu od 60 kuna.

Skupština je usvojila i logotip Društva.

Jurica Vučetić

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

28

USVOJEN LOGOTIP DRUŠTVA

Nakon 65 godina svog postojanja Hrvat-sko fi latelističko društvo Zadar dobilo

je i svoj službeni logotip. To je grafi čki znak ili simbol koji označuje naše društvo i prvo je što se primjeti i najdulje pamti na tržištu infor-macija. Na redovitoj skupštini Hrvatskog fi la-telističkog društva Zadar koja je bila 21. ožujka

2011. prihvaćen je nacrt društvenog logotipa. On je uobličen ovako: fi latelističko poveća-lo s kružnim natpisom HRVATSKO FILATE-LISTIČKO DRUŠTVO ZADAR, u njegovoj sredini je marka, a u njoj Sv. Donat te godina 1946., tj. godina utemeljenja društva. Autor lo-gotipa je predsjednik društva Igor Černigoj.

Ante Murn

Logotip HFD Zadar

k

Filatelističke izložbe u ZadruNaziv izložbe: “Filatelijom kroz Zadar i zadarski kraj” i “Zadarski poštanski žigovi kroz povijest”.U sklopu izložbe bit će predstavljen i “Crni peni”, prva poštanska marka na svijetu (1840.), a na petnaestak izložbenih listova ispričana priča o njezinu nastanku.Mjesto održavanja: Gradska loža.Datum održavanja: od 15. do 22. studenoga 2011.Autori izložbe: Igor Černigoj i Jurica Vučetić. Izložba se priređuje u sklopu tradicionalnog obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana svetog Krše-vana, zaštitnika grada Zadra.

Naziv izložbe: “Peter Paul Rubens na poštanskim markama”Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Zadar.Datum održavanja: od 5. do 10. prosinca 2011.Autor izložbe: Milenko Radović.

28

k

Zadarskim fi latelistima osmo mjestoPovjerenstvo za bodovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza (Miroslav Krnić, predsjednik, Gordan Turudija, Ivan Martinaš, Zdenko Krištafor i Matej Glavić, članovi), na skupštini Hrvatskog fi-latelističkog saveza održanoj 11.6. 2011. u Zagrebu, objavilo je rang listu najuspješnijh filatelističkih društava u Republici Hrvatskoj u 2010. godini.Prvo mjesto osvojio je Klub mladih filatelista Trakošćan, zatim slijede Filatelističko društvo “Zaboky”, Hrvatsko filatelističko društvo, Zagreb, Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb, Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo “Novska 94”, Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac, Filatelističko društvo “Poštar”, Zagreb, Hrvatsko filatelističko društvo Zadar itd.S ostvarenih 9.658 bodova naše Društvo zauzelo je vlo dobro osmo mjesto, što je u konkurenciji 33 filatelistička društva u Republici Hrvatskoj sasvim dobar rezultat.

29

znati su pod nazivom “Tok-ne” ili “Dokdo” u Južnoj Koreji (doslovno”osamljeni otok”) i “Takeshima” u Japanu (doslovno “bambusov otok”). Sastoje se od dva glavna otočića i 35 malih hridi i grebena. Nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu u posjedu su Južne Ko-reje. Međutim, Japanci žele povrat suvereniteta nad ovim otocima koji su nekada bili pod japan-skom kolonijalnom vladavinom. I dok povijest bilježi još jednu zanimljivu priču o poštanskim markama koje su izazvala međudržavni diplo-matski spor, prava istina o njegovim razlozima ipak leži u činjenici da je more oko Dokdo oto-čića bogato ribom, naročito lignjama, a dno go-lemim zalihama prirodnog plina.

Ured za strateške poslove - OSS (špi-junska agencija od koje je kasnije na-

stala Središnja američke obavještajne agencije - CIA) pokrenuo je tijekom Drugog svjetskog rata tajnu operaciju pod nazivom “Operacija Cornfl akes” (doslovno: kukuruzne pahuljice). Raspačavanjem antinacističkog propagandnog materijala (novina, razglednica, dopisnica, le-taka, slika itd.) željelo se potkopati moral nje-mačkog naroda, a naciste i njihova vođu Adolfa Hitlera prikazati u najgorem mogućem svjetlu. U Njemačkoj se takav materijal dostavljao, iz-među ostalog, i njemačkom državnom poštom.

Da bi operacija bila uspješna krivotvorene su i njemačke poštanske marke. Godine 1944. u tiskari OSS –a u i Rimu (kasnije i u Bernu) ti-skane su prve vjerne kopije originalnih njemač-kih poštanskih maraka od 6 i 12 reichspfenniga. Dio naklade od 12 reichspfenniga dodatno je redizajniran, i to tako da marke prikazuju Hitle-rovu lubanju. Na markama je umjesto “Duets-che Reich” (“Njemačko carstvo”) pisalo “Futs-ches Reicha” (“Propalo carstvo”). Ova izdanja poznata su i pod nazivom marke “Hitlerova lu-banja”. Tiskana su u nakladi od 1.138.500 pri-mjeraka.

U pisma (adresirana metodom slučajnog odabira iz njemačkih telefonskih imenika) stav-ljao se antinacistički propagandni materijal,

Dana 16. siječanja 2004. Pošta Južne Koreje pustila je u promet seriju od

četiri prigodne marke pod nazivom “Priroda Dok-do” s motivima koji prikazuju fl oru i fa-unu otočića Dokdo u Japanskom moru. Samo dva sata nakon puštanja u prodaju rasprodana je cjelokupna naklada od 560.000 serija, što je vjerojatno i svjetski rekord u prodaji nekog iz-danja. Bilo je to pomalo neobično iskazivanje domoljublja i bezrezervne podrške svojoj vla-di, koja s Japanom vodi diplomatski rat za oto-ke Dokdo još od kraja Drugog svjetskog rata. Izdavanje ove serije u Japanu je doživljeno kao provokacija, što je rezultiralo još jednim diplo-matskim sporom između dviju država.

Japanski veleposlanik u Južnoj Koreji Tos-hiyuki Takano uložio je protest japanske vlade, a Yasuo Fukuda, glavni tajnik japanskog pre-mijera razbjesnio je južnokoreance izjavom za medije da su “Takeshima japanski, a ne koran-ski teritorij”. Uprava Južnokorejske pošte od-govorila je da poštanske marke samo prikazuju prirodne ljepote otoka, te da se njihovim izda-vanjem ne krši pravila Svjetske poštanske uni-je. A predmet spora između Južne Koreje i Japa-na skupina je nenastanjenih vulkanskih otočića na granici teritorijalnih voda Južne Koreje i Ja-pana u Japanskom moru (Istočnom moru). Po-

IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI

Poštanske marke koje su izazvale diplomatski spor

30

štanske vreće s lažnim pismima. Nesvjesno, u sveopćem kaosu oko raščišćavanja pruge, Ni-jemci su uz svoje pokupili i lažne poštanske vreće, pa su pisma uredno stizala na označene adrese diljem Njemačke. Svako pismo bilo je frankirano lažnom markom od 12 reichspfenni-ga ili s dvije marke od 6 reichspfenniga. Mar-ka s Hitlerovom lubanjom stavljana je najčešće

obično pisan na njemačkom jeziku. Izrađene su i vjerne replike njemačkih poštanskih vreća, što je za uspjeh akcije bilo od izuzetne važnosti. Prigodom bombardiranja poštanskih vlakova, saveznički zrakoplovi ispuštali su i lažne po-

Originalni arak “Futsches Reich”

Omotnica s originalnom markom i kopijom novina Frankfurter Zeitung spremna za otpremu

u Njemačku

Dva rođendanska prigodna bloka (na neobreza-nom listu) sa Hitlerovim likom kao personifi kacijom smrti. Tekst, koji u prijevodu znači “Tko želi spasi-ti svoj narod mora misliti herojski“, originalan je. Na aukciji održanoj 2009. u New Yorku, ovaj pri-mjerak procijenjen je na 47.500 dolara. Original-no njemačko izdanje (jedan blok) inače stoji samo 25 dolara.

Prve tri originalne marke tiskaneza potrebe “Operacije Cornfl akes

Jedna od kasnijih varijanti

31

tora OSS-a, američkog generala Williama H. Donovana, poznatog kao”Divlji Bill”. Sve ove krivotvorine tiskane su u arcima od 50 koma-da na različitom papiru, različitog zupčanja, uz male promjene u boji i teksturi. Krivotvori-ne se mogu prepoznati po zupčanju od 11½ do 13x12½, dok originalne marke imaju zupčanje 14½. Na fi latelističkom tržištu vrlo su tražene, no ironija je u tome što se i one krivotvore.

unutar pisma. Zahvaljujući pedantnim njemač-kim poštarima primatelji su pisma dobivali uvi-

jek u vrijeme jutarnjeg doručka, što je i bio cilj cijele operacije. Bile su to doista “otrovne ku-kuruzne pahuljice” za doručak.

“Operacija Cornfl akes” bila je strogo čuva-na tajna, pa se za krivotvorine saznalo tek na-kon smrti američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta. Tada su u njegovim zbirkama pronađene i ove krivotvorine te pismo iz ko-jeg je vidljivo da ih je primio na dar od direk-

Stručnjaci OOS-a izmislili su novine Das Neue Deutschland istoimene izmišljene tajne političke stranke, navodno osnovane u travnju 1944., kojoj je bio cilj podizanje revolucije i stvaranje liberalno–demokratske Njemačke. Novine su dosegle nakla-du od milijun primjeraka tjedno. Detalji iz Tiskare OOS- a u Rimu

General William H. Donovan tijekom Drugog svjet-skog rata osnovao je, a potom vodio OSS (Ured za strateške poslove - prethodnicu Središnje oba-vještajne agencije - CIA).

Američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt imao je u svojoj zbirci krivotvorene njemačke mar-ke iz operacije “Cornfl akes”, ali je sve držao u taj-nosti.

32

Filmski redatelj Anton Corbijn stvorio je poštansku marku za koju vjeruje da je

”najmanji i najkraći fi lm” na svijetu. Marka - fi lm nastala je kao plod suradnje između agen-cija za oglašavanje Kessels - Kramer, redatelja Antonia Corbijna i poznate nizozemske glumi-ce Carice van Houten. Plod je razvijanja novih inovacija u tehnologiji izrade poštanskih mara-ka. Napravljena je za nizozemskog poštanskog operatera TNT. Ovisno o kutu iz kojeg se gleda, na marki se vidi trideset prizora u kojima nizo-zemska glumica grize srednji prst svoje ruke. Kod izrade ove marke korištena je posebna tzv. leća tehnologija (postupak u kojem se objektiv leće koristi za izradu slike s iluzijom dubine ili sposobnosti da se slika mijenja gledana iz razli-čitih kutova). Time je omogućen prikaz 30 sli-čica u nizu u jednoj sekundi.

Marka je tiskana u nakladi od 350.000 pri-mjeraka. Za motiv marke poslužila je jedna sta-ra nizozemska marka iz 1951. godine, koja pri-

Gledano iz različitih kutova na marki je moguće vidjeti 30 različitih motiva

kazuje nizozemsku djevojku kako pozira ispred vjetrenjača. Film o marki prikazan je na nedav-nom fi lmskom festivalu u nizozemskom Utre-chtu.

Igor Černigoj

Ratni brodovi u gradskoj luci 1903.

Ratni brodovi u uvali Vrulje 1913.

POŠTANSKE MARKE REPUBLIKE HRVATSKE

Lipanj, 2011.Lipanj, 2011.

Broj 14Broj 14Godina VIII.Godina VIII.

Filatelija hobi kraljeva kralj hobija= =