broj 64 | godina 5 | besplatni primjerak Petak, 23. ožujka 2012.

Milijuni umiru zbog 0,01 posto

U Lisinskom, 27. ožujka, Koncert za život

U svijetu milijarda ljudi nema vo-de, Hrvatska je ima dovoljno, no brinemo li o životnoj tekućini

Za Zakladu Ana Rukavina, Zagrebačka fi l-harmonija i Željko Bebek izvest će pozna-te rock pjesme

Str. 2-5. Str. 28-29.

Vi pitate, gradonačelnik Bandić vam odgovaraBesplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

Odlagalištu otpada ‘dozvola’ i bez dozvole

Jakuševac

Str. 12-13.

Kako do novca u EU? (str. 23.) / Naj, naj, naj festival (str. 26-27.)

ZG

BH

R/S

aša

ZIN

AJA

2 aktualno Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Što kažete na činjenicu da je voda kojom se svakodnevno koristimo samo 0,01 posto od ukupne ko-ličine vode na Zemlji? Da je 97,5 posto slane vode, tek 2,5 posto slatke, od čega se čak 68,9 posto nalazi u ledenjacima, a 30,8 po-sto su podzemne vode... Premda se radi o iznimno malom postot-ku, kad bismo se vodom razu-mno koristili, bilo bi je dovoljno za sve. Ipak, prema podacima Svjetske zdravstvene organiza-cije, 1,2 milijarda ljudi nema pit-ku vodu, dok 2,5 milijarde nema-ju vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba. Zbog toga u

svijetu godišnje umire oko 15 mi-lijuna ljudi, ponajviše djece.

Generalna skupština UN-a je Rezolucijom od 22. veljače 1993. godine odlučila da se 22. ožujka obilježava Svjetski dan voda, a razdoblje od 2005. do 2015. UN je proglasio Decenijom voda pod motom “Voda za život”. Kažu, u svakoj kapljici sadržana je sušti-na života. Voda je majka svih na-ših života, jer ona teče kroz na-še živote. Riječi, rezolucije i de-klaracije brzo i lako nastaju i još brže se zaboravljaju... Za vodu se moramo iskreno boriti. Krivci za njeno uništavanje moraju bi-ti kažnjeni. Na vodu ne smijemo gledati kao na naftu. Alternative

za naftu ima, ali nema zamjene za vodu. Za očuvanje izvora i ri-jeka potrebno je znanje, strplje-nje i novac. Zajednički lakše i br-že oporavljamo izvore vode, jer to je naša obaveza. Nema oprav-danja za one koji ugrožavaju op-stanak sopstvene djece i potom-stva. Ekološka kriza zahtjeva da političari i oni koji upravljaju na-šim životima verbalnu i papirna-tu demagogiju zamijene ekološ-kom etikom i u praksi primjene već usvojene rezolucije, konven-cije i povelje...

U nekim državama jedna oso-ba dnevno potroši manje od 10 litara vode. Prva na listi je Gambi-ja sa 4,5 litara po osobi, a slijede

Milijuni umiru zbog 0,01 U svijetu 1,2 milijarde ljudi nema pitku vodu, zbog čega godišnje umire oko 15 milijuna ljudi. Većina hrvatskih građana jednostavno otvori pipu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava. Situacija u svijetu je bitno drugačija...

Saša Petrović

Mazutna jezera u prirodnom rezervatu i vodozaštitnom području Savica Šanci upozoravaju na nebrigu o zagrebačkim

Naglasak!

Za Kineze se rješenje pit-ke vode krije u visokim Himalajama, u čijim se ledenjacima nalazi 40 posto svjetske pitke vo-de. Ledenjaci su se otapa-li prirodnim putem, a vo-da se slijevala u podnož-je i bila je glavni izvor za ljude i sedam velikih ki-neskih rijeka.

No, oni se sada otapaju brže, postali su opasnost. Kinezi smišljaju vodene tornjeve koji bi trebali zadržati vodu iz ledenja-ka. Prema toj zamisli, vo-da s Himalaja skladištila bi se u šest stabljolikih cijevi, a iz njih ispuštala kada bi presušili prirodni vodeni tokovi u podnož-ju planine.

U vodenim “nebode-rima” voda bi se priku-pljala tijekom kišnih mje-seci, u njima pročišćava-la i zamrzavala, te čuvala za buduću upotrebu. Pri dnu vodenih tornjeva bi-li bi prijensoni sustavi ko-ji bi regulirali distribuciju vode za gradove i sela, a savijeni kanali povezivali bi planinu sa selima slu-žeći i kao pruge za pri-jevoz ljudi i robe. Još ni-je razjašnjeno kako bi se golemi tornjevi postavili u nepristupačnim vrleti-ma Himalaja?

Vodene cijevi i u Himalajama!?

Voda bi se skladištila u šest stabljolikih cijevi, a ispuštala kada pre-suše prirodni vodeni tokovi

Himalajski ledenja-ci počeli su se otapa-

ti brže, gubi se vo-da, postaju i prijetnja

gradovima i ljudima

plus

minus

3aktualnoPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

posto!Mali, Somalija, Mozambik, Ugan-da, Kambodža..., sa po 10 litara. Amerikanac dnevno troši i do 500 litara! Smatra se da je 50 lita-ra dnevno dovoljno za potrebe, no da bi pojedinac mogao troši-ti i 30 litara dnevno, pet za piće i kuhanje, te 25 litara za higijenu

U Hrvatskoj je 88 posto stanov-ništva opskrbljeno pitkom vo-dom, a na sustav odvodnje pri-ključeno je 47 posto stanovniš-tva. Po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hr-vatske se nalazi na petom mje-stu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja ko-ja ima značajne rezerve neone-čišćene pitke vode. Većina gra-đana jednostavno otvoru pipu i koristi zdravu pitku vodu iz vodo-opskrbnih sustava. Situacija u svi-jetu je bitno drugačija...

vodama

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Voda čini prosječno od 65 do 70 posto mase odraslog čo-vjeka. Starenjem, količina vo-de u našem tijelu se smanju-je. Preporuka je dnevno popi-ti litru i pol do dvije litre vode, a ta količina stane u sedam do osam čaša. Vodu bi treba-lo piti u malim količinama ti-jekom cijelog dana, jer u tre-nutku kad osjetimo žeđ već smo lagano dehidrirani. Naj-bolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refl eksno pijenje vode. Kroz godinu dana popijemo oko 1000 litara vode, no koliko će-mo vode zaista popiti ovisi i o težini, našim aktivnostima, kli-matskim uvjetima...

Dnevno treba popiti sedam do osam čaša vode

Bez vode možemo izdržati puno manje, nego bez hrane

Kruženje vode stalan je procesKruženje vode u prirodi stalan je proces koji omo-gućuje život na planeti: vo-da iz mora i oceana ispara-va, u atmosferi se konden-zira i u različitim oblicima pada na tlo. Površinskim ili podzemnim tokovima opet dospijeva do mora i oceana, te se proces ne-prestano ponavlja.

Pesticidi će zagaditi 40 posto vodenih tokova Studija Helmholtz centra iz Le-ipziga pokazala je da će u na-rednim desetljećima 40 posto

vodenih tokova u Europi biti zagađeno raznim pesticidima. Poražavajuće je da već 20 go-dina rastu razine kontaminaci-je u mnogim zemljama središ-nje i južne Europe, a najveći rast očekuje se u područjima koja su danas relativno malo zaga-đena, a riječ je o sjevernom di-jelu Europe.

Britanci zbog vode zabrinuti za svoju budućnostOdbor za klimatske promjene

Ujedinjenog Kraljevstva pozvao je vladu da hitno osigura učin-kovitije raspolaganje rezerva-ma vode. Izrađena studija otkri-la je da opskrba vodom postaje

problem održivog razvoja civilizacije, a razvoj pojedinih gospodarskih gra-na, koje ovise o za-lihama vode, sve vi-še je ranjiv zbog kli-matskih promjena.

U EU samo šest zemalja ima dovoljno pitke vodePrema izvješću Europske komisi-je, s manjkom pitke vode muku muče Češka, Cipar i Malta. Zbog suša i sve niže razine padalina, trajni manjak pitke vode imaju i Francuska, Poljska, Mađarska i Španjolska. Samo šest zema-lja EU navelo je da nema pro-blema s opskrbom pitkom vo-dom, a posebno kritičan je jug Europe.

U fokusu

Voda se u procesu kruženja može zagaditi u bilo kojoj fazi, a

izvori zagađenja su tvorničke otpadne vode, zagađenja naf-

tom i naftnim derivatima, kemikalije iz domaćinstava koje

koristimo u vidu različitih sredstava za čišćenje, kemikalije

iz poljoprivrede (pesticidi, insekticidi, umjetna gnojiva i slič-

no), vode iz septičkih jama i kanalizacije, odlagališta otpada,

kisele kiše...

Zagađuju otpadne vode, nafta i naftni derivati...

Voda u našem tijelu prenosi hranu i kisik u stanice i odno-si otpadne produkte metabo-lizma, sudjeluje u kemijskim reakcijama, služi kao otapa-lo mineralima, vitaminima i aminokiselinama, ima važnu ulogu u reguliranju tjelesne temperature.Bez vode možemo izdržati puno manje, nego bez hra-ne. Pri manjim gubicima u organizmu se javljaju smetnje u obliku glavobolje, manjka koncentracije, smetnji u radu bubrega, srca... Do smrti do-lazi već poslije nekoliko dana ako organizam izgubi 10 do 20 posto cjelokupnog volu-mena tekućine.

4 aktualno Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Vodovod i odvodnja, pa pročistač. Bez toga se više ne može zamisliti priča o kvaliteti zagrebačke vode,

Jedna litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode. Danas je u svijetu oko 100 tisuća kemikalija, a većina ih dospije u vodu... Zbog toga je pročistač otpadnih voda

posljednjih godina dobio glavnu ulogu u vodoopskrbnom susta-vu Grada Zagreba. U rujnu 2007. Zagrepčane su dočekali novinski naslovi - Čista voda za narednih

Ronioci čiste jarunsko jezero

Voda se štedi i štednjom hrane

U povodu Svjetskog dana vo-da, Zagrebački ronilački klub Mar-Sub već 17 godina orga-nizira čišćenje Jaruna. Ove će subote, 24. ožujka, 50 ronila-ca pretražiti jarunske vode od Doma veslača do Doma teh-nike, a Zagrepčanima će po-magati i ronioci iz više hrvat-skih i nekoliko slovenskih ku-bova. Goran Hudoklin ističe da je posljednjih godina u je-zeru manje smeća, što govori da su građani počeli brinuti o prirodi koja ih okružuje.

U subotu, 24. ožujka, od 10 do 17 sati, u Zoološkom vrtu obi-lježit će se Svjetski dan voda. Cilj programa je upoznati po-sjetitelje s važnošću štednje vode.

Posjetitelji će ispred Insek-tarija moći doznati koliko vo-de dnevno troše na hranu, a za najmlađe je pripremljen niz edukativnih kutaka. U nji-ma će upoznati životinje koji-ma je voda dom, sudjelovati u pokusima s vodom te poka-zati svoju kreativnost. Jedan od načina uštede vode je i iz-bor što zdravije prehrane. U razvijenim zemljama baca se čak 30 posto proizvedene hra-ne, a voda se štedi i štednjom hrane...

Bez pročistača više nema Usluga opskrbe vodom izravnala se s uslugom pročišćavanja, cijena im je po 4,68 kuna. Kad je skupo malo tko razmišlja o ekologiji. A ne bi trebalo tako, Zagrebu treba pročistač...

Mirela Funduk

Bez pročistača otpadnih voda više se ne može zamisliti priča o kvaliteti zagrebačke vode

Voda se pila bez ikakve doradeOd početka zagrebačkog Vodo-voda (1878.), građani ovog gra-da mogli su se pohvaliti da piju vodu koja je, zbog strukture tla savskog vodonosnika, izuzetno kvalitetna i istodobno bakterio-loški i kemijski zdrava. Prve ana-lize vode iz Gradskog vodovo-da pokazale su da je litra vode crpljena u ondašnjim uvjetima (1878.) sadržavala 0,674 grama

ugljične kiseline i 0,171 grama vapna.

Kasnije analize, koje su obu-hvatile i mikrobiološke i kemij-sko-fizikalne parametre, potvr-dile su kvalitetu i zdravstvenu ispravnost zagrebačke vode. Ta-ko je bilo više od pola stoljeća. Zagrepčani su pili vodu kakvu su i crpili iz savskog aluvija – bez ikakve dorade.

5aktualnoPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

dobre vode

100 godina! U pogon je pu-šten Centralni uređaj za proči-šćavanje otpadnih voda, najve-ći ekološki projekt u Hrvatskoj, čija je gradnja trajala pet godi-na, a vrijednost investicije pro-cjenjivala se na 260 milijuna eu-ra. Najmodernijim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u Europi do 2028. godine uprav-ljat će koncesionar - Zagrebač-ke otpadne vode, s partnerima iz Njemačke koji su taj projekt i realizirali. No, građani Zagreba zbog pročistača, uz Pulu, plaća-ju najskuplji kubični metar vo-de u Hrvatskoj, 13,46 kuna. Uslu-ga opskrbe vodom izravnala se

s uslugom pročišćavanja, cijena im je po 4,68 kuna. Kad je skupo malo tko razmišlja o ekologiji. A ne bi trebalo tako, Zagrebu tre-ba pročistač...

Danas Zagreb pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta, s ukupno tridesetak zdenaca. Najznačajniji od njih su: Mala Mlaka, Velika Gorica, Petruše-vec, Sašnak i Strmec. Godišnje se izgradi oko 40 do 50 kilome-tara vodoopskrbnih cjevovoda, a oko 1.000 domaćinstava biva priključeno na gradski vodoop-skrbni sustav. Ipak, osam posto Zagrepčana nema vodovod, a 14 posto nema odvodnju.

Hrvatske vode ulažu tri milijarde kuna

Hrvatska raspolaže dovolj-nim količinama vode za svoje potrebe, rekao je po-vodom Svjetskog dana vo-da direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, dometnuvši ka-ko hrvatski građani iz vodo-opskrbnih sustava piju do-bru, zdravu i ukusnu vodu. Koristi se oko 4,5 posto za-liha, procijenjenih na oko devet milijardi prostornih metara na godinu, a vod-ni resursi nisu ograničava-jući čimbenik gospodarskog razvoja. Plišić je naglasio da će ove godine Hrvatske vode, te gradska i općinska komunalna društva, u vodoopskrbu, gradnju kanaliza-cijskih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te za-štitu od poplava uložiti tri milijarde kuna. Hrvatska za ostvare-nje zahtjeva europskih direktiva u upravljanju vodama do 2024. mora uložiti 40,5 milijardi kuna u razvoj sustava javne vodoop-skrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, navodnjavanja, te zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja.

John Gordon Davis: Prvo će doći neviđen smrad...U svojoj knjizi „Leviathan“, John Gordon Davis slikovito prikazu-je što nas čeka u budućnosti, ako se ne pokrenemo odmah sada...

”... Ako ne zaustavimo one-čišćenje naftom... ako i nadalje budemo onečišćavali platoe ka-nalizacijskim i industrijskim ot-padom... ako oceani umru, na-stat će neviđen užas na Zemlji. Prvo će doći neviđen smrad tru-leži organske tvari, dižući se s mora, bit će nemoguće živjeti

uz obale Zemlje zbog smrada i svi će biti otjerani daleko u nje-zinu unutrašnjost, a s raspada-njem vegetacije povrh trulje-nja mrtvih mora, stat će vita-lan proces isparavanja. Klima i padaline ovise o isparavanju i kad to prestane uslijedit će suše i velika glad, a smrću algi u mo-ru i vegetacije na Zemlji zbog suše doći će do smanjenja kisi-ka koji udišemo, jer kisik proi-zvodi vegetacija i svijet će osta-ti bez daha... “

Nemar odnio 2.500 litara vode u sekundiNakon II. svjetskog rata, zbog industrijalizacije i nemara, onečišćena su gotovo sva vodocrpilišta u Zagrebu. Do 1993. godine iz redovnog vo-doopskrbnog sustava isklju-čena 23 zdenca i 14 vodocrpi-lišta. Grad je izgubio oko 2.500 litara pitke vode u sekundi, što je 50 posto sadašnjeg vodo-opskrbnog kapaciteta.

John Gordon Davis kaže: “... Oceani održavaju ravnotežu između

raznih soli i plinova o kojima ovise naši životi, a kad oceani umru

sadržaj ugljik dioksida u atmosferi će rasti i rasti dok ne oblikuje

omotač oko Zemlje. Iz toga će se razviti učinak staklenika - topli-

na koja se diže sa Zemlje bit će uhvaćena i priklještena pod stra-

tosferom i temperatura zraka i mora će porasti, otapanje polar-

nog leda u oceane podići će razinu mora za trideset metara u par

godina i tako potopiti mnoge velike gradove na našoj Zemlji. Ako

oceani umru, čovjek će umrijeti unutar pedesetak godina...”

Ako oceani umru, umrijet će i čovjek za 50 godina

6 tema broja Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Zaključno s 31. prosinca 2011. godine, Grad Zagreb bio je u minusu 505.577.691,32 kuna. Podatak je to iz Izvješća o radu gradonačelnika od 1. srpnja do 31. prosinca 2011., koje je Milan Bandić uputio na raspravu Grad-skoj skupštini 29. ožujka.

- Unatoč nižoj naplati priho-da, zbog nepovoljnih gospo-darskih kretanja, Grad je pravo-dobno izvršavao svoje ugovore-ne obveze, redovno isplaćivao plaće korisnicima proračuna i naknade koje proizlaze iz soci-jalnih prava, te uredno otplaći-vao dugove. Učinjene su uštede, smanjeni su troškovi reprezen-tacije, fiksnih i mobilnih telefo-na, potrošnje benzina, tiskovi-na... Sa sindikatima je dogovo-ren regres od 2.500 kuna, nije bilo isplate božićnice - među ostalim, navodi se u Izvješću.

- Kako se radi, minus od pola milijarde kuna još je i dobar. Od-nos izvršne vlasti sa Skupštinom i Holdingom glavni je krivac za-što je Grad u minusu - kritički će skupštinski zastupnik i član Od-bora za financije dr. sc.Dragan Kovačević. Na kraju rečenice, re-ći će da to nije i jedini razlog.

Gradonačelnik u Izvješću na-vodi da je u cilju gospodarskog razvitka nastavljeno s provođe-njem mjera i aktivnosti temeljem Programa poticanja razvoja obr-ta, malog i srednjeg poduzetniš-tva, što je od osobite važnosti u gospodarskoj krizi i recesiji. Po-zitivno su ocijenjena 33 investi-cijska projekta poduzetnika, a

visina traženih kredita iznosila je 62.920.869,12 kuna.

Kovačević ne odriče činjenicu da su pojedini gradski uredi do-bro odradili posao i to pripisuje smanjenju proračuna. No, sma-tra, po pitanju gospodarskog razvitka nije učinjeno dovoljno, moralo se nešto učiniti za podi-zanje prihodovne strane. Zalaže

se da Grad zapuštene poslovne prostore da u najam za kunu, uz uvjet da ih se uredi i zaposli lju-de. Predsjednik gradskog HNS-a ističe i da Zagreb mora vrati-ti ugled industrijskog grada, te da ima krizu identiteta:

- Kada dođete u Zagreb ne znate čemu on pripada, je li to grad kulture, subkulture,

U Holdingu je predstavnička vlast preuzela dužnost izvršne vlasti

Revizija poslovanja za 2010. i trošenja zatečenih 2,5 milijardi kn

Politika je imenovala i Upravu i direktore podružnica

U Holdingu predstavnička vlast preuzela je dužnost izvršne vlasti. Skupštinu trgovač-kog društva čine članovi Gradske skupšti-ne. Dakle, oni donose odluke hoće li nešto poskupjeti u Gradu, ne donosi ih izvršna vlast. (In)direktno, skupštinska većina bira članove Holdingove skupštine, Upravu i Nadzorni odbor, kontrolira njih ili sebe...

Grad Zagreb sklopio je ugovor s tvrtkom Audit o reviziji Holdingovih financijskih iz-vještaja. Revizija se odnosi na poslovanje u 2010., kada je ostvaren manjak od pola milijarde kuna, te devet mjeseci 2011. Po-zornost će privući i izvješće u što je utro-šeno 2,5 milijardi kuna, koje su na računu dočekale novu Holdingovu direkciju.

- Od kada je na čelu Holdinga Ivo Čović, u direkciji Uprave zaposleno je 120 ljudi, a ot-puštaju se ljudi koji rade na operativnim poslovima. Tamo nema neovisnih stručnja-ka, politika je imenovala i Upravu i direkto-re podružnica. To je najveća pogreška - svo-jevremeno je rekla HDZ-ova zastupnica u Skupštini Margareta Mađerić.

Zbog ‘svetog cilja’ Grad u minusu i Grad Zagreb je 31. prosinca 2011. bio u minusu 505.577.691,32 kuna. Kregar kaže da je taj minus milijardu kuna, a Kovačević (HNS) kroz “sveti cilj” najavljuje izbore, te sebe ili Bernardića kao budućeg gradonačelnika

Branko Karapandža

Davor Bernardić ili Dragan Kovačević? - Predsjednik gradskog HNS-a ustvrdio je da će jedan od njih dvojice biti kandidati

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

7tema brojaPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

gospodarstva, industrije, ili narodnjačkih klubova? - pi-ta se.

Većinu kritika na rad aktual-ne gradske uprave i planova za rad nove Kovačević je svr-stao u dvije rečenice: - Pred nama je sveti cilj, lokalni izbo-ri za gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Budući zagrebački

gradonačelnik bit će Davor Bernardić ili ja!

Je li uz “sveti cilj” treba po-vezati i izjavu potpredsjednika Gradske skupštine Josipa Kre-gara, koji je stanje u gradskoj blagajni prokomentirao:

- Po našim saznanjima riječ je o mnogo većem minusu, čak oko milijardu kuna!

Odbor za kontrolu primio Izvješće, Kregar se usprotivio

Jurica Meić optužuje gradsku upravu za podvale

Za projekt Zagreb grad na Savi vertikalni odnos između vlasti

Odbor za kontrolu zagrebačke Gradske skupštine primio je na znanje Izvješće o radu gradonačelnika od lipnja do prosin-ca 2011. Predsjednik odbora Josip Kregar smatra da u izvješću nisu istaknuti priori-teti u gradonačelnikovom radu već se na-vode banalnosti poput posjeta i ceremo-nijalnih događanja.

Komentirajući odluku o donošenju urba-nističkog plana uređenja Staro Trnje, koju su članovi Odbora odbili većinom glaso-va, Jurica Meić ocijenio je da u posljednje vrijeme malo koja odluka stiže iz Gradske uprave a da ne sadrži neku podvalu. Kregar je podržao plan, jer su se našli kompromisi koji odgovaraju većini stanovnika Trnja.

Prije godinu dana iznio sam plan restruk-turiranja Holdinga i plan načina upravlja-nja imovinom u vlasništvu Grada. Među tim projektima, tada sam naveo i Zagreb grad na Savi. Došao je trenutak da se taj projekt može realizirati, jer pobjedom na lokalnim izborima imat ćemo i vertikalni odnos izme-đu Vlade i lokalne vlasti - kaže Kovačević.

milijardu kuna?

za zagrebačkog gradonačelnika

Auto

r slik

e

Kovačević u Holdingu i upravljao i nadzirao

Dr. sc. Dragan Kovačević doktor je ekonomskih znanosti i profe-sor financijskog menadžmenta i međunarodnih financija. Glav-ni je ekonomski strateg HNS-a, saborski zastupnik i zastupnik u Gradskoj skupštini. Predsjednik je Uprave JANAF-a i član Nadzor-nog odbora Zagrebačkog hol-dinga. Radio je u Holdingu kao šef financija i član Uprave, a sre-dinom 2008. s te je dužnosti od-stupio. Kao član Nadzornog od-bora, od travnja 2010., savjetima i prijedlozima itekako je mogao pomoći Ivi Čoviću i ostalim čla-novima Uprave. No, Holding je u tom razdoblju ostvario gotovo 1,5 milijardi kuna manjka i imidž tvrtke koja olako troši novac po-reznih obveznika. Kovačevićev kritički glas po tom pitanju go-tovo da se i nije čuo:- Treba reći da je Čović radio u

specifičnim uvjetima. Upravi si-gurno nije bilo lako. No, da su mogli bolje, mogli su. Nadzor-ni odbor je davao sugestije ka-ko bi trebalo upravljati s tako ve-likim sustavom. Dio sugestija je prihvaćen, a veliki dio nije, no to ne znači da se kasnije one neće usvojiti - kaže o Holdingu. Predsjednik gradskog HNS-a naj-vio je da će ili on ili Davor Ber-nardić biti kandidati HNS-a i SDP-a za gradonačelnika grada Zagreba.- Mislim da kandidati za gradona-čelnika mogu biti samo predsjed-nici gradskih organizacija. Kada je riječ o SDP-u to je Davor Bernar-dić, a ispred HNS-a to mogu bi-ti samo ja. Zajednički nastup tre-bao bi donijeti pobjedu u utrci za gradonačelnika, sigurnu većinu u Gradskoj skupštini, te dva dogra-donačelnička mjesta.

8 ZG info Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Uz prigodnu svečanost u pro-storima rimske gradske uprave, potpisima na Izjavi o namjeri iz-među gradova Zagreba i Rima, gradonačelnici dvaju gradova Milan Bandić i Giovanni Alema-nno otvorili su put jačanju su-radnje i razmjeni iskustava glav-nih gradova Hrvatske i Italije.

U srdačnom i prijateljskom ozračju, gradonačelnici su razgovarali o sve većoj ulozi

gradova u povezivanju regija i država, a Zagreb i Rim, svo-ju će suradnju jačati posebno na području kulture, povijesne baštine, sporta, urbanističkog i tehnološkog razvoja, gospo-darstva, javnih radova, javnog prijevoza, zaštite okoliša, obra-zovanja i turizma.

Na kraju susreta, kojemu su prisustvovali i veleposla-nik Republike Hrvatske u Itali-ji Tomislav Vidošević, te zastu-pnik u talijanskom parlamentu

i predsjednik talijansko-hrvat-ske grupe prijateljstva u talijan-skom parlamentu Aldo Biagio, zagrebački gradonačelnik po-zvao je rimskog kolegu da po-sjeti Zagreb, što je sa zadovolj-stvom prihvaćeno.

Gradonačelnik Bandić posje-tio je i Domus Croata - Dom hr-vatskih hodočasnika „Blaženi Ivan Merz“, a prema protokolu, nakon potpisivanja Izjave i obra-ćanja novinarima, u društvu s domaćinom, veleposlanikom

Vidoševićem, susreo se s pred-sjednikom i tajnicom Hrvatsko–talijanske udruge Rim, Mirkom Šikićem i Dragicom Hadrović.

Osim prikaza aktivnosti zajed-nice, na susretu je bilo riječi i o Smotri umjetnosti i kulture ze-malja istočne Europe postavlje-noj u prestižnom prostoru Mu-zeja rimske civilizacije, a u sklo-pu koje će se, od 14. travnja do 12. svibnja predstavljati hrvat-ska kultura, umjetnosti, glazba i gastronomija.

Jelena Pavičić Vukičević na summitu regija

Od poremećaja disanja obolijeva sve više djece

Zagreb među 1300 izabranih gradova

U Gradskoj kavani Dani izraelske kuhinje

Zamjenica gradonačelnika Jele-na Pavičić Vukičević otputovala je u Kopenhagen, gdje će u ime Grada Zagreba sudjelovati na 5. europskom skupu regija i gra-dova koji se održava u organi-zaciji Grada Kopenhagena i Od-bora regija Europske unije.

Pretpostavlja se da u Hrvat-skoj od apneje boluje dva po-sto ženske i četiri posto muške populacije u dobi od 30 do 60 godine života. Bolest se očitu-je poremećajem disanja tije-kom spavanja. Zastoj može uzrokovati fatalne posljedice.

Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, potpisao je dokumetne potreb-ne za pristupanje Zagreba među-narodnoj kampanji “Povećanje otpornosti gradova - Moj grad je spreman”, skupu od 300 europ-skih i 1000 svjetskih gradova.

Do 26. ožujka u Gradskoj kavani traju Dani izraelske kuhinje. Gra-đani mogu rezervirati mjesto u Gradskoj kavani i za vrlo pristu-pačne cijene uživati u jednoj od najintrigantnijih svjetskih kuhi-nja, te se upoznati s košer pravi-lima prehrane.

U srdačnom i prijateljskom ozračju, gradonačelnici su razgovarali o sve većoj ulozi gradova u povezivanju regija i država

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Potpisan sporazum Zagreba i RimaPotpisima na Izjavi o namjeri, gradonačelnici Milan Bandić i Giovanni Alemanno otvorili su put jačanju suradnje i razmjeni iskustava glavnih gradova Hrvatske i Italije

Saša Petrović

U travnju se predstavlja Hrvatska

Osim prikaza aktivnosti zajednice, na susretu gra-donačelnika Bandića s predsjednikom i tajnicom Hrvatsko- talijanske udru-ge Rim, Mirkom Šikićem i Dragicom Hadrović. Bilo je riječi i o Smotri umjetno-sti i kulture zemalja istoč-ne Europe postavljenoj u prestižnom prostoru Mu-zeja rimske civilizacije, a u sklopu koje će se, od 14. travnja do 12. svibnja predstavljati hrvatska kul-tura, umjetnosti, glazba i gastronomija.

9ZG infoPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Zagreb i Županija za bolje sutra

Stiglo je proljeće, koje prijevozno sredstvo koristite? To je najnovija anketa gradske uprave o prometu u Zagrebu kojom će se zaokružiti slika unatrag nekoliko godina.

Ako je suditi prema prijašnjim anketama na stranici, koje su se bavile istim pitanjem, u Zagre-bu je sve više pješaka i biciklista, osim naravno u zimskim uvjeti-ma. Osim užitka u aktivnom živ-ljenju, pješačenje i biciklizam motivirani su i brojnim gradskim

akcijama, projektima, manifesta-cijama, a sve s ciljem unaprijeđe-nja prometa u Zagrebu, gradu koji je godinama visoko plasiran na europskoj ljestvici mobilnosti. Podsjetimo, na svečanosti Europ-skog tjedna mobilnosti, Zagreb je podijelio drugo mjesto s Larna-kom, a prvo mjesto pripalo je Bo-logni. Komentirajući još jedan vi-soki plasman, gradonačelnik Ban-dić je rekao kako očekuje da iduće godine Zagreb bude prvi.

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

Tematska sjednica Partnerskog vijeća: Međuzavisnost i nužnost koordinacije razvojnih aktivnosti, te strateško opredjeljenje obiju županija za usklađeni zajednički razvoj, iskazano kroz Razvojnu strategiju Zagrebačke županije i ZagrebPlana

Održana je peta sjednica Par-tnerskog vijeća Grada Zagreba. S obzirom na ranije iskazani inte-res za zajedničko plansko promi-šljanje šireg regionalnog prosto-ra - „zagrebačke regije“, sjednici su prisustvovali i posebni gosti: gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i župan Zagrebač-ke županije mr.sc. Stjepan Kožić s najužim krugom suradnika, za-duženih za resore u kojima bi tre-balo planirati i ostvariti učinkovi-tu suradnju dviju županija.

Predsjednik Partnerskog vije-ća prof. dr.sc. Mladen Vedriš je u uvodnom izlaganju objasnio ra-zloge za iniciranje ove tematske

sjednice vijeća: međuzavisnost i nužnost koordinacije razvojnih aktivnosti te strateško opredje-ljenje obiju županija za usklađeni zajednički razvoj, iskazano kroz Razvojnu strategiju Zagrebačke županije i ZagrebPlan - razvojnu strategiju Grada Zagreba.

Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Jadranka Vese-lić Bruvo ukazala je na povije-snu komponentu međuodno-sa dviju županija i nekadašnju praksu zajedničkog planiranja regije, kao i na najznačajnije teme i projekte od interesa za obje županije, gdje se naroči-to ističu: suradnja u planiranju prostora, suradnja u planiranju

gospodarske infrastrukture, za-jednički rad na razvoju integri-ranog prometnog sustava i su-stava vodoopskrbe, projek-ti Zračne luke Zagreb i njenog spoja, odnosno spoja grada Ve-like Gorice, šinskom vezom sa Zagrebom. Posebno je istaknu-la i značaj suradnje u svim bu-dućim projektima vezanim uz uređivanje rijeke Save.

Posebni savjetnik župana Za-grebačke županije za gospodar-stvo, mr.sc. Krunoslav Pilko, dao je iscrpan prijedlog upravljačko-organizacijskih modaliteta uklju-čivanja dviju županija u projekt nacionalnog značaja - projekt uređenja i višenamjenskog ko-rištenja rijeke Save.

Saša Petrović

Istaknuta je suradnja u svim projektima vezanim uz uređivanje rijeke Save

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Prihvaćen prijedlog dopuna ZagrebPlana

U sklopu druge točke dnevnog reda, članovi Partnerskog vijeća raz-motrili su i prihvatili pri-jedlog dopuna Zagre-bPlana – razvojne stra-tegije Grada Zagreba, izrađen na temelju pod-nesenih prijedloga i da-nih primjedbi radnih ti-jela i Savjeta mladih Gra-da Zagreba, te prijedloga, pitanja i primjedbi grad-skih zastupnika danih na 34. sjednici Gradske skup-štine Grada Zagreba.

Sve više pješaka i biciklista

Prugom i Savom do Rugvice

Župan Stjepan Kožić i gra-donačelnik Milan Bandić zajednički su dali podrš-ku daljnjoj suradnji na stručno-operativnoj razi-ni, prepoznajući naznače-ne teme i područja zajed-ničkog interesa kao teme buduće strategije „zagre-bačke regije“. Gradona-čelnik Bandić posebno je istaknuo značaj dugoroč-nog planiranja neveza-nog uz političke manda-te, te predložio da se vizija „Zagreba na Savi“ ubudu-će imenuje „Savom u za-grebačkoj regiji“.U raspravi Partnerskoga vijeća sudjelovali su prof. dr.sc. Tihomir Jukić, univ. spec. Mirjana Matešić, dr. sc. Zlatan Fröhlich, prof. dr. sc. Gojko Bežovan i Vladimir Ferdelji, koji je posebno istaknuo mogu-ći značaj intermodalnog prometnog koridora ko-ji bi nizinskom prugom i plovnom Savom od Ru-gvice, povezivao našu najveću luku i najznačaj-niji europski plovni put,a osvrnuo se i na možebit-ni utjecaj takvog projek-ta na razvoj regionalnog gospodarstva.

10 Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hrZG info

Istraživanja pokazuju na izni-mno brzi, gotovo nezaustavljivi porast alkoholizma među mladi-ma. Premda je zabranjeno, alko-hol se na očigled cijelog društva prodaje maloljetnicima, a poto-nji pod njegovim utjecajem po-staju sve bezobzirniji i nasilniji. Alkohol se bez straha, prodaje, reklamira i toči maloljetnicima, no za tako nešto još nitko nije odgovarao, premda je to zako-nom predviđeno. Glave su u pi-jesku, roditelji i škole uglavnom ne reagiraju, društvena zajedni-ca šuti, a oko školskih igrališta s bocama šetaju djeca od 12, 13, 14 godina. I dječaci i djevojčice... Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Psihijatrij-ske bolnice Vrapče, kaže:

- Nastavnici su uglavnom

nezainteresirani, a i slabo su tre-nirani da prepoznaju problem. Kad ga i otkriju, ne znaju kako reagirati, to više što u školama ne postoje instrumenti da im se pomogne i problem se pro-dubljuje. Tko je, primjerice, od-govarao što se djeca opijaju po ekskurzijama, a svi znamo da to čine maloljetnici. Ovisnost o al-koholu spustila se s dobne sta-rosti od 25 do 30 godina među mlade od 15 do 17 godina. U toj populaciji, ona je daleko veća nego ovisnost o drogama. A je-dan od glavnih razloga iznimno brze eskalacije ovisnosti je činje-nica da društvo prešutno toleri-ra pijenje.

Stoga su svima razumnima kao melem na tešku društve-nu ranu došle odluke sa sjed-nice Vijeća za prevenciju Grada Zagreba, koja je održana pod

predsjedanjem gradonačelnika Milana Bandića, koji je i pred-sjednik Vijeća. Uz predstavnike Grada Zagreba, sjednici su prisu-stvovali gotovo svi članovi Vije-ća, predstavnici Policijske upra-ve zagrebačke, Ministarstva pra-vosuđa, Zavoda za socijalnu skrb u Gradu Zagrebu, Gospodarske komore Zagreb i Obrtničke ko-more Zagreb te, kao gost, zastu-pnik u Gradskoj skupštini Alen Ostojić koji je, u ime zagrebač-kog HSLS-a, uputio dopis grado-načelniku vezan uz prevenciju kriminaliteta i povećanje razine sigurnosti u Zagrebu. Na sjedni-ci se dogovorilo da će predstav-nici nadležnih gradskih ureda i Policijske uprave zagrebačke do-raditi tekst prijedloga dopuna odluke o komunalnom redu ko-jim bi se maloljetnim osobama, osim konzumiranja, zabranilo i

posjedovanje alkoholnih pića na javnim površinama. Nakon dora-de, taj će se prijedlog uputiti na razmatranje i usvajanje Gradskoj skupštini.

Prijedlog odluke sastavila je radna skupina, koju je osnovalo Vijeće za prevenciju, a odlukom se predlaže zabrana konzumira-nja svih alkoholnih pića na jav-nim površinama, u blizini dječ-jih igrališta, odgojno-obrazov-nih ustanova - vrtića, osnovnih i srednjih školea i sportskih obje-kata, osim kada se javne povr-šine koriste za pružanje ugosti-teljskih usluga ili za potrebe saj-mova i javnih manifestacija na temelju odobrenja nadležnoga gradskog upravnog tijela. Prijed-logom bi se maloljetnim osoba-ma, osim konzumiranja, zabrani-lo i posjedovanje alkoholnih pi-ća na javnim površinama.

Mirela Funduk

Zabrana konzumiranja alkohola!Vijeće za prevenciju predlaže zabranu posjedovanja i konzumiranja alkoholnih pića na javnim površinama, u blizini dječjih igrališta, odgojno-obrazovnih ustanova - vrtića, osnovnih i srednjih škola i sportskih objekata

Oko školskih igrališta, s bocama šetaju djeca od 12, 13, 14 godina, pa je odluka Vijeća melem na tešku društvenu ranu

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Pod utjecajem alkohola 30 posto prekršaja

U raspravi o prevenciji nasi-lja, Vijeće je ocijenilo da je nasilje među mladima u Za-grebu usko povezano s kon-zumiranjem alkohola. Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, u prošloj go-dini 30 posto prekršaja po-činjeno je pod utjecajem alkohola. Zaključeno je da mjere što ih nadležna gradska i držav-na tijela poduzimaju nisu dostatne u borbi protiv sve učestalijeg nasilja među mla-dima. Zbog toga je dogovo-reno da će se u lipnju orga-nizirati cjelodnevna informa-tivno-edukativna radionica na kojoj će, pored stručnjaka, zagrebačkoga gradonačel-nika i predsjednika Gradske skupštine, sudjelovati grad-ski zastupnici, članovi vije-ća gradskih četvrti i mjesnih odbora, pročelnici gradskih upravnih tijela, predstavni-ci nadležnih državnih i grad-skih institucija, škola, rodite-lja te predstavnici Crkve.

11Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr ZG info

Naslovnica posljednjeg broja časopisa “Zagreb moj grad”

Peta obljetnica časopisa “Zagreb moj grad”Punih je pet godina kako u na-šem gradu izlazi časopis “Za-greb moj grad”. U šestu godi-nu se ušlo sa 37. brojem, a pr-vi broj izašao je u ožujku 2007. Prvenstveno je povijesno-kul-turnog sadržaja, koji čitateljima otvara nove poglede na proš-lost i sadašnjost Zagreba, doku-mentarnim i fotografski boga-tim prilozima u visokokvalitet-nom tisku. S temama o starom Zagrebu, o aktualnim kulturnim

događanjima (ne samo u Zagre-bu), ali i o gospodarstvu, djeci, zdravlju, nutricionizmu, časo-pis dotiče bitna pitanja iz kul-turnog, znanstvenog, privred-nog života i društvenih doga-đaja. Časopis izlazi pet puta godišnje, besplatan je i distri-buira se u gradske institucije, hotele, muzeje, galerije, kazali-šta, glazbene ustanove, domo-ve umirovljenika, škole, fakulte-te i brojnim pretplatnicima.

ISSN

184

6-43

78

Zagreb je i u veljači ove godine nastavio bilježiti turističke po-

raste i to s posjetom većom od 30.000 turista, koji su ostvarili

62,5 tisuća noćenja. To je u dolascima porast za dva posto, a u

noćenjima za 15 posto u odnosu na veljaču prošle godine.

Premda se Zagreb često kritizira kao uspavanu metropolu,

koju turisti obilaze samo u prolazu, rezultati iz veljače iteka-

ko ohrabruju. Većina turista u Zagrebu bili su stranci, njih 19,3

tisuće, što je pet posto više nego u istom razdoblju 2011. Znat-

no veći porast od 17 posto ostvaren je s gotovo 40.000 stra-

nih noćenja.

Očekivano, najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Njemačke, a

slijede ih gosti iz Austrije, Srbije, BiH i Italije. U prva dva mje-

seca 2012. u Zagrebu je boravilo gotovo 61.000 turista. Oni su

ostvarili više od 123.000 noćenja, četiri, odnosno 16 posto vi-

še nego u 2011.

U dva mjeseca u Zagrebu 61.000 gostiju

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

12 dnevni red Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Cest is d' Best objavio natječajeMeđunarodni ulični festival Cest is d' Best objavio je natječaje za sudjelovanje u skopu turističke manifestacije, koja 16. put za-počinje u mjesecu lipnju. Zain-teresirani građani pozivaju se da sudjelovanjem doprinesu ovom šarenom, veselom, urbanom fe-stivalu u brojnim kategirijama.

Natječajna dokumentacija na-lazi se na adresi www.cestisd-best.com.

Jakuševcu ‘dozvola’ i bez Svjesni smo nezakonitog rada odlagališta, jer dozvola je istekla u listopadu 2010., no propisani istekao, pa nema osnove za izricanje mjere zabrane odlaganja - kažu u Ministarstvu zaštite oko-

Stanovnici traže da se odlagalište otpada na Jakuševcu zatvori, jer zbog neredovitog zatrpavanja zemljom smrad se širi na

ZGBH

R/Sa

ša Z

inaj

a

ZGBH

R/Si

nisa

KOS

IĆ

- Ja sam mojim prijateljima na Jakuševac 1999. išao na trakto-ru, ne vjerujem da ću s trakto-rom morati ponovo. Sve ih lije-po pozdravljam, napravili smo mnogo za njih u proteklom raz-doblju - ceste, stadion, crkvu, doveli grijanje... Idemo dalje, na-ći ćemo se svi skupa, oni, pred-sjednik Gradske četvrti Novi

Zagreb - Istok Mijo Markulin, predstavnici Holdinga i ja. Vje-rujte, riješit ćemo problem, eko-loškom rentom obeštetit ćemo ljude za umanjenu vrijednost njihovih nekretnina, a i smrad koji se pojavio privremeni je - među ostalim, rekao je grado-načelnik Milan Bandić gostujući na Radio Sljemenu, a povodom događanja oko odlagališta otpa-da Jakuševac.

Oko 600 građana, koji žive u neposrednoj blizini Jakušev-ca, zatražilo je da se odlagali-šte zatvori, jer Holding nema novu dozvolu. Boje se eksplo-zije, zbog eventualnih kvarova na sustavu za zbrinjavanje opa-snih plinova, a guši ih i smrad jer se novo smeće sve lošije zatrpava.

- Svjesni smo nezakonitog rada odlagališta, jer dozvola

Mirela Funduk

AforizmiIVO MIJO ANDRIĆ

Djeci treba pružiti ljubav, a ženi – novac.

Od kad sam se povje-rio ženi, ni u šta više ne vjerujem.

Iako su nas poslodavci i država olakšali, nama je svakim danom sve teže.

Drugovi se i dalje druže, a gospoda se razdružuje.

Bog pomaže samo onima, koji su snalažljivi.

Da je znao kakav će svi-jet ispasti, Bog bi sigurno Adamu slomio rebro.

Obavještavamo narod da naši državni organi i da-lje vise.

Ne obećavajte mi bolji ži-vot. Dajte mi ga!

Sve od sebe daju samo oni, od kojih se nema šta uzeti.

Pogledi nekih naših po-vjesničara toliko su široki da u svemu izjednačavaju antifašizam s fašizmom.

U pravu je samo onaj, ko-ji se brani šutnjom.

Da nije bilo bratstva i je-dinstva, nacionalisti se ne bi imali protiv čega boriti.

Policiju najduže pamte oni, koji osjećaju svaku promjenu vremena.

Neuračunljiv sam od kada na mene više ne računaju.

Na liniji su samo tvrdoli-nijaši. Svi drugi su ispod crte.

Dobar pisac danas piše samo ono, što čitatelji ne mogu razumjeti.

Slikovito rečeno: naša je ekonomska situacija takva da se možemo slikati.

Prazna obećanja daju sa-mo oni, čija su usta puna.

Ne obećavajte mi bolji život...

13dnevni redPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Gradonačelnik Bandić primio Dejana KovačevićaGradonačelnik Milan Bandić, s najbližim su-radnicima, primio je Dejana Kovačevića. Mla-dić iz Novog Sada, unatoč tjelesnom hendi-kepu (rođen je bez obje ruke i dijela lijeve noge) i činjenici da je odrastao bez roditelja, oko sebe širi vedrinu i radost, pomažući oni-ma koji iz bilo kojega razloga klonu duhom. Rođen je u Novom Sadu, dugo je živio u Ilo-ku i Vukovaru, tako da rado ističe da ima hr-vatsku putovnicu. Tečno govori tri jezika, ba-vi se sportom, pet je godina u sretnoj vezi i planira vjenčanje sa svojom lijepom liječni-com. Proputovao je svijet, upoznao mnoge

državnike i umjetnike, a želja mu je bila upo-znati i gradonačelnika Bandića.

- Susret s vama, ugodno mi je rođendansko iznenađenje i dragi dar - rekao je Dejan, ko-ji je nedavno navršio 33 godine. Među osta-lim, govorilo se što sve Zagreb čini za svoje sugrađane s invaliditetom. Dejan je naglasio oduševljenje Zagrebom i pohvalio najnoviji gradski Vodič za osobe s invaliditetom.

Dogovoreno je, prilika za naredni su-sret bit će na Dejanovom vjenčanju, na ko-jemu će mladoženjin kum biti zagrebački gradonačelnik.

Privredna komora Srbije u Zagrebu

Tko će plaćati postavljanje prepaid brojila?

Privredna komora Srbije otvo-rit će 2. travnja svoje predstav-ništvo u Zagrebu. Za prvog di-rektora imenovan je Drenislav Žekić. Kažu, glavni motiv im je robna razmjena, koja se od 2002. do 2008. godine poveća-la za sedam puta. U 2011. godi-ni ona je iznosila 933,6 milijuna dolara, što je za 26,7 posto vi-še u odnosu na isto razdoblje u 2010. U istom razdoblju, izvoz u Hrvatsku bio je 466,4 miliju-na dolara i povećao se 51,9 po-sto, a uvoz iz Hrvatske 467,2 mi-lijuna dolara, što je povećanje od 8,8 posto.

Predsjednik uprave HEP-a Zlat-ko Koračević najavio je od ljeta poskupljenje struje. Naglasio je i kako će potrošači potroš-nju lakše kontrolirati s prepaid karticom. Prepaid brojilo funk-cionira tako da potrošači sva-ki mjesec uplaćuju određenu svotu novca na karticu koja se stavlja u brojilo. Dok ima nov-ca, bit će i struje, a moći će se koristiti i mogućnost kredita. Brojne građane zanima - tko će plaćati postavljanje takvih brojila, HEP ili potrošač?

dozvole rok za zatvaranje još nije - - liša

sve strane

Fotografija za uspomenu - Bandić i Kovačević

ZGBH

R/Sa

ša Z

inaj

a

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

je istekla u listopadu 2010., no propisani rok za zatvaranje još nije istekao, pa inspekcija nema osnovu za izricanje mjere zabra-ne odlaganja. Postojeće odlaga-lište ne može se zatvoriti dok se ne osigura novo. Do tada ćemo redovito nadzirati odlagalište, a Holdingu smo naložili da izra-di plan aktivnosti za smanjenje neugodnih mirisa - rekli su u Ministarstvu zaštite okoliša.

Naši sajmovi zanimaju SrbePredstavnici Zagrebač-kog velesajma održali su sastanak s predstav-nicima Privredne komo-re Beograd, te Beograd-skog i Novosadskog sajma. Predsjednik be-ogradske Komore Milan Janković rekao je kako je on održan na inicija-tivu Velesajma, te da je od iznimne važnosti za daljnji razvoj sajamskih priredbi u regiji. Najavio je dolazak brojnih gos-podarstvenika iz Srbije na sajmove u Zagreb. - Što prije se shvati važ-nost regionalnog po-vezivanja i zajedničkog nastupa na trećim trži-štima, prije će se prido-nijeti povećanju trgo-vinske aktivnosti - re-kao je Jankovvić.Strateške planove Vele-sajma najavio je direk-tor Milan Trbojević, re-kavši da su najvažniji izgradnja velikog, mul-tifunkcionalnog pavi-ljona, te Kongresnog centra.- Riječ je o ambicija-ma s pokrićem, s ulaga-njem privatnog kapita-la. Renoviranje Velesaj-ma moglo bi biti jedan od većih i boljih primje-ra javno-privatnog par-tnerstva u Hrvatskoj - naglasio je Trbojević.

U dva pomaknite kazaljku na triU nedjelju, 25. ožujka, pre-staje računanje zimskog vremena za 70 zemalja u svijetu, pa i Hrvatskoj. Pre-ma naputku Državnog za-voda za mjeriteljstvo, ka-zaljke na satu u 2,00 sata treba pomaknuti za jedan sat unaprijed, što će se ra-čunati kao 3,00 sata. Da-kle, sa subote na nedjelju spavat ćemo sat vremena manje.

14 ZG info Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Do 13. travnja za slova od A do LJDokumentacija potrebna za proved-bu revizije na novčanu pomoć umi-rovljenika koji ostvaruju inozemnu mirovinu, je preslika osobne iskazni-ce, preslika zadnjeg odreska od mi-rovine ili potvrda o visini iste. Treba vam i potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da niste kori-snik hrvatske mirovine, potvrda o vi-sini dohotka za 2011. - Porezna upra-va i preslika broja tekućeg računa.

Za umirovljenike koji ostva-ruju inozemnu mirovinu, te za

umirovljenike s hrvatskom mirovi-nom čija prezimena počinju slovima A do LJ, postupak revizije novčane pomoći provoditi će se do 13. trav-nja, od 8 do 16 sati, a utorkom i če-tvrtkom do 18 sati, u Odjelu za soci-jalnu skrb, Nova cesta 1.

Od 16. travnja do 11. svibnja u istom terminu provodit će se po-stupak revizije novčane pomoći za umirovljenike s hrvatskom mirovi-nom čija prezimena počinju slovi-ma M do Ž.

Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i

osobe s invaliditetom

ZGBH

R/Si

nisa

KOS

IĆ

Revizija novčane pomoćiUmirovljenici korisnici obaviješteni su pismenim putem o vremenu i mjestu provođenja navedenog postupka, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 6101-816

Pravo na novčanu pomoć ostvaruje se

Zagrebački Gradski ured za so-cijalnu zaštitu i osobe s invali-ditetom od 19. ožujka 2012. go-dine započeo je s provođenjem postupka revizije prava na nov-čanu pomoć umirovljenicima, o čemu se može vidjeti i obavi-jest na internetskim stranicama Grada Zagreba (www.zagreb.hr). Svi korisnici pomoći obaviješteni su pismenim putem o vremenu i mjestu provođenja navedenog postupka, a dodatne informaci-je mogu se dobiti na broj telefo-na 6101-816

Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici državlja-ni Republike Hrvatske, koji pri-je podnošenja zahtjeva prebi-vaju na području Zagreba naj-manje pet godina neprekidno, te im je ukupni mjesečni prihod jednak ili manji od 1.500 kuna mjesečno.

Prema navedenoj Odluci Grad-ski ured za socijalnu zaštitu i oso-be s invaliditetom je obavezan najmanje jednom godišnje pre-ispitati postojanje uvjeta za kori-štenje pomoći za sve korisnike,

Dokumentacija potrebna za

provedbu revizije na novčanu pomoć umirovljenika koji ostva-ruju hrvatsku mirovinu, je pre-slika osobne iskaznice, presli-ka zadnjeg odreska od mirovi-ne, preslika zadnjeg odreska od inozemne mirovine ili potvrda o visini iste, potvrda Hrvatskog za-voda za mirovinsko osiguranje da niste korisnik inozemne mi-rovine (ako ste radili izvan Hr-vatske, a još niste ostvarili pravo na inozemnu mirovinu), potvrda o visini dohotka za 2011. - Pore-zna uprava (Općina prema mje-stu prebivališta) i preslika broja tekućeg računa.

Dodijelit će se ukupno 15 Nagrada Grada Zagreba

Raspisan javni natječaj za Nagradu Luka Ritz

Kosor traži nadzor nad taksi tvrtkom MV prijevoz

Skupštinski Odbor za javna priznanja osno-vao je radne skupine za dodjelu Nagrade Grada Zagreba i Nagrade Luka Ritz. U sva-koj će biti po tri člana. Nagrada Grada Za-greba dodjeljuje se u devet kategorija i za svaku će biti oformljena posebna radna skupina. Ukupno se dodjeljuje 15 nagrada, u nekim kategorijama po dvije nagrade.

Na sjednici skupštinskog Odbora za javna priznanja donesena je odluka o raspisiva-nju javnog natječaja za Nagradu Luka Ritz - nasilje nije hrabrost. Natječaj traje do 4. svibnja. Nagrada se dodjeljuje učenicima koji su se istaknuli u borbi protiv nasilja me-đu vršnjacima, a dodjeljuje se učenicima od 5. do 8. razreda i učenicima srednjih škola.

Nakon rasprave o pritužbi Udruženja radio taksi prijevoznika Grada Zagreba na rad tvrtke MV prijevoz iz Svete Nedelje, Darinko Kosor, predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, rekao je da će od Ministar-stva pomorstva, prometa i infrastrukture i Dr-žavnog inspektorata zatražiti nadzor nad za-konitosti rada tvrtke u sustavu Cammeo.

Saša Petrović

15ZG infoPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

sukladno Odluci o socijalnoj skrbi

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Do 4. travnja isplata pomoći umirovljenicimaPomoć umirovljenicima koju da-je Grad Zagreb za ožujak ispla-ćuje se preko Hrvatske pošte od četvrtka, 22. ožujka. Umi-rovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu moći će je po-dići u poštanskim uredima do srijede, 4. travnja. Umirovljenici s mirovinom do 900 kuna pri-maju 400, oni s mirovinom do 1.200 primaju 300, a 200 kuna umirovljenici čija je mirovina do 1.500 kuna.

Za Nagradu Grada Zagreba pristiglo 95 prijedlogaNa natječaj za Nagrade Grada Zagreb pristiglo je ukupno 95 prijedloga. Nagrada će se dodi-jeliti 31. svibnja, na Dan Grada Zagreba, a dobitnici će, pored plakete, dobiti i 40.000 kuna. U kategoriji glazba, kazalište i film stigloih je najviše - 24.

Nakon što su shvatili da Hr-vatska ne oporezuje inoze-mne mirovine, Njemačka je pozvala 82 tisuće hrvatskih državljana koji su mirovine za-radili u Njemačkoj da retroak-tivno plate porez na sve mi-rovine koje su primili još od 2007. I Austrija je je posla-la obavijest hrvatskim vlasti-ma da planira uvesti porez na mirovine koje se isplaćuju hr-vatskim građanima. Hrvatske vlasti nisu mogle izbjeći “na-putak” iz Njemačke, uvele su mogućnost da se porez plati u Hrvatskoj... (bk)

Mirovine koje su ostvarene iz zemalja s kojima Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (ko-je nisu navedene u glavnom tekstu) oporezivat će se u Hr-vatskoj. Ako porez na doho-dak na mirovinu nije plaćen u inozemstvu umirovljenik je obvezan porez na dohodak obračunati prema tuzemnom propisu u roku 8 dana od da-na primitka mirovine. U tom slučaju nisu obvezni podnosi-ti poreznu prijavu. Doprinose za obvezno zdravstveno osi-guranje nisu obvezni plaća-ti umirovljenici koji primaju mirovinu iz zemlje s kojom Hrvatska ima sklopljen ugo-vor o socijalnom osiguranju. Ako umirovljenik prima mi-rovinu iz zemlje s kojom Hr-vatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, tada je obvezan plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osi-guranje prema rješenju Pore-zne uprave.

‘Naputak’ stigao iz Njemačke

Porez u roku osam dana

Od 1. ožujka plaća se porez i prirez na inozemne mirovine

Od 1. ožujka 2012. godine Vlada je uvela obvezu plaćanja pore-za na dohodak i prireza za pre-ko 65.000 hrvatskih umirovljeni-ka koji ostvaruju mirovinu iz ino-zemstva. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 01. ožuj-ka 2012. propisano je da miro-vine koje ostvare u inozemstvu rezidenti (građani Hrvatske) vi-še nisu oslobođeni od opore-zivanja. To znači da se mirovi-ne koje su naši građana ostvari-li u inozemstvu od 1. ožujka 2012 smatraju primicima od nesamo-stalnog rada i one će se opore-zivati kao i mirovine ostvarene u Hrvatskoj.

Od 1. ožujka 2012. umirovlje-nici su obvezni sami obračunati predujam poreza na dohodak i uplatiti ga u roku osam dana od dana primitka mirovine, te mje-sečno predati obrazac ID pore-znoj upravi i obrazac IP na kraju godine. Ovi umirovljenici ima-ju pravo na mjesečni osobni od-bitak (osnovni osobni odbitak iznosi do 3.400 kuna), te se i na

njih primjenjuju porezni razredi kao i za radnike.

Primjerice, ako umirovljenik ostvaruje mirovinu iz inozem-stva u iznosu od 7000,00 kuna mjesečno, to znači da će trebati obračunati i platiti 724,52 kuna poreza na dohodak i prireza ako je umirovljenik iz Zagreba. A ako prima mirovinu od 15.000,00 ku-na, onda bi imao obvezu plati-ti ukupno 3.580,12 kuna poreza i prireza.

Iznimno, oni umirovljenici ko-ji ostvaruju mirovine iz zemalja s kojima Hrvatska ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja, a u kojim je navedeno da Hrvatska nema is-ključivo pravo oporezivanja mi-rovina ipak neće imati obvezu obračuna i plaćanja poreza na svoje mirovine. Primjerice, mi-rovine koje primaju umirovlje-nici iz Njemačke oporezovane su u Njemačkoj i ne podliježu opo-rezivanju u Hrvatskoj, što zna-či da ti umirovljenici nisu obve-zni u Hrvatskoj plaćati porez, ni-ti su obvezni podnositi poreznu prijavu. Osim Njemačke, postoj još nekoliko zemalja kod kojih se na ostvarene mirovine ne mo-ra plaćati porez, osim u nekim izuzećima (mirovine iz privatnih fondova). To su: Belgija, Danska, Finska, Južnoafrička Republika, Kanada, Kina, Mauricijus, Ma-kedonija, Nizozemska, Oman, Poljska, Rumunjska, San Marino i Švedska.

Ilija Braovac ovlašteni porezni savjetnik, ilija@braovac.hr

Na mirovinu od 7.000 kuna plaćat će se 724,52 kuna poreza na dohodak

16 ZG info Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

U društvu poznatih hrvatskih atletičarki Blanke Vlašić i San-dre Perković, te trenera Joška Vlašića, zagrebački gradonačel-nik Milan Bandić susreo se s mla-dim atletičarima iz klubova Mla-dost i Agram na atletskom stadi-onu Sportskog parka Mladost. Na Mladosti je održana promo-cija IAAF World Challenge atlet-skog mitinga, poznatijeg kao Hanžekovićev memorijal. Popu-larni Hanžek održat će se 4. ruj-na ove godine u Zagrebu.

Bandić je najavio skoru ob-novu atletske staze, oko atlet-skog stadiona Sportskog parka Mladost, dodavši kako se u ob-novu infrastrkuture na Mladost nije ulagalo gotovo 15 godina. Ocijenio je da je staza dotraja-la, kao i infrastruktura, naglasiv-ši da se nova staza mora napra-viti do Hanžekovićevg memori-jala 4. rujna.

Najavio je da će u uredu gra-donačelnika održati hitan sa-stanak kako bi se uskladili ro-kovi za provedbu tog posla, u skladu s procedurom i javnim nadmetanjem.

- Sve mora biti gotovo prije

“Hanžeka” kako bi za taj atlet-ski miting imali novu stazu - do-dao je. Na predstavljanju Han-žekovićevog memorijala Sandra Perković i Blanka Vlašić razgova-rale su s mladim atletičarima, a nazočili su i drugi ugledni zagre-bački sportaši, kako bi mladima što bolje predstavili taj sportski događaj.

Za Hanžek će se urediti atletska stazaBlanka Vlašić, Sandra Perković i gradonačelnik Bandić s mladim atletičarima promovirali atletski IAAF World Challenge miting

Saša Petrović

Susret s najmlađima - gradonačelnik Milan Bandić, Blanka Vlašić i Sandra Perković

ZGBH

R/w

ww

.zag

reb.

hr

Grad Zagreb pristupačan osobama s invaliditetom Parking kod Paromlina će se naplaćivati

Grad Zagreb posebnu pažnju posvećuje svojim sugrađanima koji zbog različitih oštećenja trebaju snažniju podršku druš-tva, kako bi uspješno realizirali svoje ukupne potencijale i svo-ja osobna i profesionalna posti-gnuća upotrijebili za dobrobit cijele zajednice. Radi poboljša-nja kvalitete života osoba s

invaliditetom, rješavanja sva-kodnevnih životnih problema i ublažavanja posljedica invali-diteta, Grad Zagreb je u surad-nji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) izradio publikaciju o pristupač-nosti “Grad Zagreb pristupačan osobama s invaliditetom”.Publikacija sadrži snimku stanja

objekata i površina s obzirom na njihovu dostupnost osobama s različitim vrstama oštećenja s pripadajućim stupnjem prilago-đenosti. Također sadrži i infor-macije o temeljnim zakonskim propisima, njihovu provođenju i ostvarivanju prava iz socijal-ne i zdravstvene skrbi, mirovin-skog osiguranja, rada, zapošlja-vanja i profesionalne rehabilita-cije te obrazovanja i prometa. Poseban dodatak publikaciji čini popis organizacija i udruga oso-ba s invaliditetom s kratkim pri-kazom djelovanja i druge kori-sne informacije i obavijesti.Besplatan primjerak publikaci-je može se preuzeti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i oso-be s invaliditetom, Trg Stjepana Radića 1, soba 236.

Parkiralište unutar kompleksa Paromlin više neće biti besplat-no, najavio je Mijo Bezer, pomoć-nik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgrad-nju grada, graditeljstvo i komu-nalne poslove. Pojasnio je da će 250 parkirnih mjesta kompleksa Paromlin koristiti Gradska upra-va za svoje zaposlenike, a osta-lih 300 mjesta dat će se Zagre-bparkingu za javno parkiranje s naplatom u drugoj zoni.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Autogram najbolje svjetske skakačice uvis Blanke Vlašić ima golemu vrijednost

17poseban prilogPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Tajne uspjeha velike zarade, zarađujem novac i u recesiji!

Mediji već desetljećima nude razne priče o ekonomiji, nezaposlenosti, ratovima, pro-blemima s naftnim derivatima i sličnim ka-tegorijama. Pitanje je samo koliko netko dopušta da takva slika postane realnost. Premda recesija postoji i nemoguće ju je negirati, to ne znači da vaš život zbog to-ga mora stati. Činjenica je da neki mediji funkcioniraju po načelu prodavanja senzacionalističkih vije-sti. Iz tog razloga, uokviravanje priča na na-čin koji upućuje na krah života na Zemlji nji-ma ide u prilog.Dobro je imati na umu da se ono što se go-vori u nekim medijima odnosi na cjeloku-pnu sliku ekonomije, a ne na osobnu eko-nomiju. Kao što se niti jedna druga kate-gorija ne može pronaći izvan sebe, poput sigurnosti, sreće i ljubavi, tako se niti finan-

cijska i ekonomska sigurnost ne pronalaze i ne baziraju na onome što je izvana. Oni koji u ovim vremenima povjeruju i stvore uvje-renje da će ostati bez posla, da neće imati novca, da je teško pronaći posao, da će ži-vjeti u siromaštvu, što će im se dogoditi? Upravo to u što vjeruju! Činjenica je da se siromaštvo ne nalazi izvan čovjeka, već ono prvo nastaje u njegovoj glavi. Iako se za cilj ne mora imati želja da se postane milijunaš, bilo bi jako dobro svo-ju ekonomiju ne stavljati u isti koš s ekono-mijom općenito. Ekonomija općenito nije trenutno u povoljnoj poziciji, ali to ne mo-ra značiti da se ista stvar mora događati i s vašom ekonomijom. Da biste to ostvarili morate posjedovati znanje. Jedno od zna-nja koje je nužno je znanje o novcu.

Templeton, Graham i Walton u krizi su vidjeli priliku

Prvo što morate učiniti, riješite se kreditnih kartica

John Templeton, Benjamin Graham i Sam Walton obogatili su se za vrijeme depresije. Kako su to uspjeli? Nisu slušali ono što im mediji govore, poznavali su istine o novcu. Znali su i imali moć posjedovanja obrasca unutarnje ekonomije, a na ekonomsku de-presiju gledali su kao mogućnost. Tajne ko-je su im u tome pomogle su specifično zna-nje i akcija u pravo vrijeme. (di)

Napravite kućni budžet i redovito ga ažu-rirajte. Ako se iz dugova želite izvući čim prije, ne brinite oko dugova poput hipo-teke, kredita za automobil ili studentskih kredita – najprije se treba riješiti kredit-nih kartica. Budite strpljivi, zapamtite da želite izaći iz duga. Jednom kad ostvari-te svoj cilj, više nikad nećete pomisliti na zaduživanja. (di)

PRILOG Novac radi za vas

zagreb.hrPetak, 23. ožujka 2012.

Ključ svake štednje je maksimalno umanjiti potrošnju i to ne samo u uvjetima kad vam ne cvjeta cvijeće

Kredit i kreditne kartice, koliko god korisne bile, bacile su mnoge građane u očaj, po-gotovo one koji su nedavno ostali bez po-sla. Izrada budžeta ne treba biti vremen-ski iscrpna. Prvi korak u vašem planu jest da zapišete sve svoje dugove po kreditnim karticama i doznate koje kamate na osno-vi tih dugovanja plaćate. Na taj način toč-no ćete doznati koliko ste zaglibili – kome dugujete, koliko dugujete i koliko će vas to kamata koštati.

Kada ste utvrditi svoj iznos opterećenja, počnite s otplatama. Većina financijskih

savjetnika govori kako bi se najprije tre-balo riješiti najnižih dugovanja, pogoto-vo zbog vlastitog samopouzdanja i men-talnog stimulansa kada vidite da se dugo-va ipak može riješiti.

Jednom kad ste se riješili dugovanja s jedne kartice, krenite na slijedeću, te u me-đuvremenu formirajte obavezni ‘crni fond’ u kojega ćete pospremiti svaku raspoloživu kunu. Takvom štednjom stvorit ćete i do-nekle sigurno zaleđe

Nikad ne treba zaboraviti da je ključ sva-ke štednje maksimalno umanjiti potrošnju i to ne samo u uvjetima kad vam ne cvjeta cvijeće, nego uvijek.

Ne očajavajte, napravite budžet i uštedite novac u pola sata!Ako ste prosječan Hrvat, vrlo su veliki izgledi da ste opterećeni nekom vrstom duga

Mirjana Fijolić

Gordan Horbec

Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hrPRILOG Novac radi za vasII

Kako do europskog novca za dobre ideje?Hrvatskoj je u prvih pola godine nakon ulaska u Uniju iz EU proračuna obećano gotovo 700 milijuna eura potpore

Povlačenje novca iz fondova Europske uni-je, čak i kad su sredstva za neku zemlju u Bruxellesu odobrena, ne ide automatski. Za svaki se projekt mora predati pomno pri-premljena dokumentacija. Primjerice, Ru-munjska do sada nije uspjela iskoristiti do-bar dio namijenjenih joj sredstava upravo zbog loše vlastite organizacije.

Za ova se sredstva natjecati može svat-ko, naravno, ako ima dobru ideju. U Berli-nu proces odlučivanja o tome hoće li pro-jekt biti odobren traje između mjesec dana i šest mjeseci. Od 2007. europska su sred-stva, između ostalih, dobili i jedno poduze-će za izradu pejsmejkera, projekt koji potiče obrazovanje mladih, djece doseljenika, kao i jedna ženska udruga koja promiče školo-vanje djevojčica za inače tipično “muška” zanimanja. No u šumi europskih pravila, ni Nijemcima se nije lako snaći.

- Ima jako puno pravila kad ulažete mol-bu da vam se da novac iz nekog europskog fonda. Primjerice, morate ponekad organizi-rati sufinancijera, ispuniti određene fomula-re, kod mnogih programa morate naći par-tnere u drugim zemljama Unije, jer je takva vrsta suradnje poželjna - objašanjava Eva-Maria Antz iz zaklade Mitarbeit koja građa-nima pomaže u snalaženju s propisima.

Stoga je ustanovljen i poseban program po imenu “Europa za građanke i građane” koji Nijemcima treba pomoći da, između ostalog, izađu na kraj s europskom birokra-cijom. Kroz program se primjerice, za one koji bi rado za neki svoj projekt dobili no-vac iz Bruxellesa, organiziraju seminari na kojima se podučava kako najbolje ispuni-ti zahtjev, odnosno predstaviti svoju ide-ju. Iako su prije deset godina u korist eura morali odustati i od svoje snažne njemačke marke, za Nijemce se može reći da su i da-lje u priličnoj mjeri eurofili pa je tako ber-linska gradska vlast uvjerena kako će se i Hrvatskoj nakon ulasku u EU otvoriti broj-ne mogućnosti.

Novac iz EU fondova - Za svaki se projekt mora predati pomno pripremljena dokumentacija

Slavonci znaju kako izvući novac iz EU fondova!llok, Lovas, Tovarnik, Nijemci, Tom-pojevci i Berak još donedavna su bila mjesta poznata po ratnim tra-umama, masovnim grobnicama, ruševinama, muci i patnji. U po-sljednjih deset godina postali su jedno od područja predvodnika po europeizaciji Hrvatske, a jedna

od tajni njihova europskog uspje-ha jest – Tintl.Tintl je akronim prvih slova opći-na koje su ga osnovale: Tovarnik, Ilok, Nijemci, Tompojevci, Lovas. To je skraćeni, sad već udomaćeni naziv Ureda za međunarodnu su-radnju tih četiriju općina i jednoga

grada, kojeg je 2005. osnovao ta-dašnji načelnik općine Lovas Želj-ko Cirbe. Dogovorili su tada da će svaka od općina osnivačica plaća-ti Ured s 50-60 tisuća kuna, i uspje-li su – u Općini Lovas su na svaku kunu iz proračuna dobili sedam-deset iz EU fondova. (di)

Mirjana Fijolić

STEMO, novo specijalizirano vozilo za hitnu po-moć ljudima koji su pretrpjeli moždani udar, kre-će u probnu vožnju Berlinom. U kritičnom pr-vom satu, pacijentu bi se odmah mogla pružiti terapija koja će mu možda spasiti život.Na projektu STEMO radi nekoliko stručnih timo-va iz različitih područja, a financijski ga podupire i Europska unija. Konkretnije, novac dolazi iz eu-ropskog strukturnog fonda za regionalni razvoj, a Berlinčani su za razvoj tog medicinskog vozila dobili 970.000 eura. To je veći dio od 1,2 milijar-de eura, koliko će berlinske gradske vlasti dobiti iz strukturnih fondova EU od 2007. do 2013.

STEMO - berlinski primjer protiv moždanog udara

Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr PRILOG Novac radi za vas III

Tražene cijene najma zagrebačkih stanova već nekoliko godina bilježe pad, pa su tako i tijekom 2011. bile niže nego prošlih godi-na. Kako se u svakom zlu može pronaći ne-što dobro, tako je i kriza donijela neke pozi-tivne stvari: cijene najma su pale, stanovi su bolje opremljeni, a vlasnici stanova se sve češće prilagođavaju najmoprimcima. Mno-go je kriterija koji utječu na visinu najma, te iako je najmodavac u pravilu određuje po vlastitoj želji, velik utjecaj imaju prometna povezanost, blizina centra, opremljenost stana, godina izgradnje, visina režija, na-čin grijanja… Kako to i inače biva, poredak najskupljih i najjeftinijih dijelova Zagreba, kada je o najmu stanova riječ ostao je isti: najveću svotu novca tijekom 2011.godine bilo je potrebno izdojiti u Centru, a najma-nju u Novom Zagrebu. Tijekom 2011.godi-ne najveći pad cijena najma bilježe stanovi u Centru, koji su u odnosu na godinu rani-je bili povoljniji čak za 9,1 posto, dok su ci-jene najma stanova u istočnom dijelu gra-da u istom razdoblju porasle za 3,1 posto. Prosinac 2011.godine donio je novi pad ci-jena najma, a one su prema podacima por-tala Crozilla.com bile za 0,9 posto niže ne-go tijekom listopada. Cijene najma tijekom prosinca najviše su pale u istočnom dijelu grada, dok su u centru čak i porasle.

Tijekom 2010. godine, tražene mjesečne

najamnine stanova do 80 metara kvadrat-nih u prosjeku su iznosile 412 eura, što je 1,5 posto više od onih tijekom prošle godine. Nives Cimerman-Džeba, direktorica agenci-je Cimerman nekretnine, izjavila je:

- Cijene najma padaju i pale su u prosje-ku 20 posto od 2008. godine, ali u isto vri-jeme raste standard opremljenosti stanova. Tako da za manji novac možete birati kvali-tetnije stanove i na boljim lokacijama - re-kla je Nives Cimerman-Džeba, direktorica agencije Cimerman nekretnine.

Nives Cimerman-Džeba očekuje da će

cijene padati i dalje, posebno iz razloga što će se na tržištu pojaviti još veći broj stano-va, djelom iz razloga nemogućnosti otpla-te kredita, zbog čega će ih vlasnici davati u najam. Dodala je: - S obzirom na pripremu zakonu o oporezivanju stanova u kojima se ne živi, ti će stanovi morati početi privređi-vati ili će se prodavati. Najskuplje će im biti da su prazni. U oba slučaja profitirati će cije-li lanac, kako iznajmljivači tako i unajmitelji, a kroz sve to i država. Sve ide prema europ-skim kriterijima, prema kojima je iznajmlji-vanje isplativije i sigurnije za građane.

U istočnom dijelu grada 274, a za stan u centru 349 eura

Najam stanova u 2011. godini povoljniji za 2,4 posto

Najam stanova od 40 do 60 metara kvadratnih po 410 eura

Tijekom prosinca 2011., najviše su pale cijene stanova najmanjih površina, onih od 20 do 40 metara kvadratnih. Prosječna najamnina takvih stanova u Zagrebu iznosila je 301 eu-ro. Najam takvih stanova najpovoljniji je bio u istočnom dijelu grada, a prosječna tražena najamnina iznosila je 274 eura, što je 9,9 po-sto niže nego tijekom listopada. Najveću svo-tu za mjesečnu najamninu tijekom prosinca trebalo je izdvojiti u centru grada - 349 eura.

Tijekom 2011. godine, najam stanova od 60 do 80 metara kvadratnih bio je za 2,4 posto povoljniji nego tijekom 2010.godine. Traže-ne cijene najma takvih stanova najviše su porasle u Novom Zagrebu (2,8 posto), a naj-više su pale u istočnom dijelu grada (5 po-sto). Stanovima navedenih površina u pro-sincu je cijena najviše porasla u Centru (1,2 posto), a prosječna tražena mjesečna naja-mnina iznosila je 585 eura.

Stanovi od 40 do 60 metara kvadratnih ti-jekom prosinca 2011. oglašavani su u pro-sjeku po 410 eura mjesečno, što je za jedan posto povoljnije nego tijekom listopada. U istočnom dijelu grada, takvi stanovi zabi-lježili su porast cijena najma od jedan po-sto, prosječna tražena mjesečna najamnina iznosila je 403 eura. Pad cijena od 2,6 posto zabilježen je u Novom Zagrebu, prosječna tražena najamnina iznosila je 371 euro. (di)

Cijena najma pada, za manji novac kvalitetniji stanovi na boljim lokacijamaNa visinu najma utječu prometna povezanost, blizina centra, opremljenost stana, godina izgradnje, visina režija, način grijanja…

Davor Ivanov

Cijene najma zagrebačkih stanova od 2008. godine su u padu, a standard opremljenosti raste

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ckZG

BHR/

Shut

ters

tock

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ck

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ck

Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hrIV PRILOG Novac radi za vas

U Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ) s po-sebnom pozornošću osluškujemo potrebe svojih klijenata te, uz kontinuirano unapre-đenje funkcionalnosti postojećih proizvo-da i usluga namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima, razvijamo nove proizvode i usluge kojima je cilj u potpunosti odgovo-riti na potrebe klijenata, ali i vremena u ko-jem živimo.

U tom smislu, u prvoj polovici godine PBZ će svojim klijentima - malim i srednjim po-duzetnicima osigurati uslugu mobilnog ban-karstva koja će ovom segmentu poslovnih subjekata omogućiti obavljanje poslovanja putem mobilnog telefona. Time će klijenti-ma biti omogućeno još brže, jednostavnije i povoljnije obavljanje financijskih transakcija što će dodatno olakšati njihovo poslovanje, ali i izravno utjecati na uštedu vremena.

Posebno mjesto u ponudi kreditnih proi-zvoda za male i srednje poduzetnike u PBZ-u zauzimaju kreditne linije koje omoguću-ju korištenje sredstava iz fondova EU, a koje su do sada realizirane s Europskom investi-cijskom bankom (EIB) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i to u svrhu podrš-ke konkurentnosti i poticanja razvoja malih i srednjih poduzetnika, dostizanja standar-da EU, te financiranju hrvatskih izvoznika. Tako je krajem 2011. godine PBZ s EBRD-om sklopila novi Ugovor o kreditu kojim su joj

osigurana dodatna sred-stva u iznosu od 20 miliju-na eura namijenjena dalj-njem kreditiranju malih i srednjih poduzeća. S po-nosom možemo istaknu-ti da je PBZ jedina banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u ovom EBRD-ovom pro-gramu. Ovaj kreditni aran-žman podržan je poticaji-ma i sveobuhvatnom teh-ničkom pomoći, a PBZ je putem istog već uspješ-no plasirala iznos od 20 milijuna eura financiraju-ći oko 40 projekata koji-ma se unapređuju ekološ-ki, zdravstveni i sigurno-sni standardi poslovanja, te povećava kvaliteta hr-vatskih proizvoda u skladu sa standardima EU.

Osim širenja ponude ostalih kreditnih proizvo-da i programa kreditiranja u suradnji s drugim insti-tucijama, PBZ i dalje pre-dano radi na razvoju suradnji s financijskim institucijama Europske unije, a sve u svrhu što boljeg pozicioniranja hrvatskih tvrtki na EU tržištu. U tom se cilju upravo odvijaju fi-nalne aktivnosti uz realizaciju nove i izni-mno povoljne kreditne linije namijenjene

segmentu malih i srednjih poduzetnika, s godišnjim prihodom do 10 milijuna kuna, ali i uvođenje niza novosti, proizvoda i uslu-ga koji će imati pozitivan učinak na cjeloku-pno poslovanje obrtnika, te malih i srednjih poduzetnika.

Studentski krediti nova su dužnička bomba u SAD-u

Poduzetnicima još povoljniji HBOR-ovi krediti u kunama

Europska središnja banka: Rast kratkoročnih kredita

Nakon kraha hipotekarnog tržišta prije četiri i pol godine, krizom pogođenom SAD-u prijeti kolaps sustava obrazovanja na kredit. U Americi je uvriježeno da se ljudi obrazuju uzimanjem zajmova od po-sebnih financijskih kuća i potom ih otpla-ćuju kroz život. Prema istraživanju, preko 80 posto odvjetnika za bankrot zamijetilo je porast klijenata koji traže da ih se oslo-bodi studentskih zajmova.

Vlada očekuje da mali i srednji poduzetnici pokrenu gospodarski oporavak investicijama od gotovo sedam milijardi kuna. Kunska kre-ditna sredstva osigurana su u Hrvatskoj ban-ci za obnovu i razvitak, uz sniženu kamatnu stopu od jedan, tri ili pet posto i poček do pet godina. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je da će kamata za sve kredite u ovoj godini biti fiksna tijekom cijelog roka otplate, koji može iznositi do 12 godina.

Analitičarka PBZ-a Ana Lokin navodi kako je, po recentnoj anketi Europske središ-nje banke, neto zaoštravanje uvjeta kre-ditiranja za kredite poduzećima u eurozo-ni značajno poraslo u trećem tromjesečju prošle godine. Kvartalni podaci u tom raz-doblju pokazuju rast udjela kratkoročnih kredita sa 33 na 37 posto i istodobno sma-njenje udjela srednjoročnih i dugoročnih plasmana za četiri postotna boda.

U suradnji s EBRD-om, PBZ osigurala 20 milijuna eura kredita za mala i srednja poduzećaU bogatoj ponudi PBZ kreditnih proizvoda za male i srednje poduzetnike, posebno mjesto zauzimaju kreditne linije koje omogućuju korištenje sredstava iz Europske unije

Dražen Dumančićpomoćnik izvršnog direktora za korporativne komunikacije

Privredna banka Zagreb neprestano radi na razvoju suradnji s

financijskim institucijama Europske unije

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ck

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ck

Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hrVI PRILOG Novac radi za vas

K. Šimičić: Rođen za poduzetnikaUsred financijske krize, vrhunski student ekonomije i mladi poduzetnik Kristijan Šimičić pokrenuo je svoju tvrtku Edukos

Od dostave kruha, preko prodaje parfema, konoba-renja, financijskog savjetovanja pa do vlastitog bi-znisa. Uz mnogobrojne poslove koje je istovremeno radio, uspjevao je sve četiri godine fakulteta biti me-đu 10 posto najuspješnijih studenata na godini.

Još od ranog djetinjstva pokazivao je poduzet-nički potencijal što se nastavilo u osnovnoj i sred-njoj školi, sve do fakulteta. S 18 godina upisuje Eko-nomski fakultet u Osijeku i u isto vrijeme pokreće svoj prvi ozbiljniji posao, dostavu kruha od peka-re do kućnog praga. Iskušao se i u poslu proizvod-nje i prodaje suhomesnatih proizvoda, ali zbog malih količina taj posao - kako tvrdi - nije bio ja-ko isplativ.

Nakon završene treće godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku promatrao je što se događa u okruženju, kakve se prilike pojavljuju koje bi mo-gao iskoristiti. Smatrao se dovoljno zrelim i hra-brim, drugi su govorili i „ludim“, da se usudi upusti-ti u poduzetničke vode u vrijeme kada se svakod-nevno veliki broj tvrtki zatvara.

- Uvidio sam priliku u području usluga, odnosno edukacije i u listopadu 2010. godine odlučio se na pokretanje tvrtke Edukos - centra edukacije i mar-keting agencije. Educiramo i podučavamo osnov-noškolce, srednjoškolce i studente u Osijeku i oko-lici - u matematici, ekonomiji i ostalim predmetima, s kojima imaju problema - kaže Šimičić.

Prije pokretanja tog posla, zahvaljujući mnogo-brojnim poslovima koje je radio prije i za vrijeme studiranja, te navikama štednje novca, raspolagao je s početnim kapitalom od nekoliko tisuća eura.

- Jedan dio novca sam uložio u tvrtku, no ubrzo, nakon samo nekoliko mjeseci sve uloženo sam vra-tio i tvrtka je krenula poslovati s dobiti. U početku mi je najteže bilo okupiti tim kvalitetnih suradni-ka. Osim kvalitetnog tima ljudi ,dosta teško je bilo izgraditi imidž tvrtke, jer na tržištu su već postoja-la dva jaka konkurenta. Morali smo dobro proučiti njihov način rada i potrudili se biti nešto drugačiji i kvalitetniji u poslu koji radimo - kaže Šimičić.

Kristijan Šimičić - Mladi je poduzetnik uvidio priliku u području usluga edukacije i odlučio se

na pokretanje vlastite tvrtke

Kod osiguranja više vjerujemo prijateljima nego bankarimaOd 15 posto hrvatskih građana koji imaju ugo-voreno životno osigura-nje, njih 89 posto namje-rava ulagati i dalje. Hrvati su nedovoljno upoznati s prednostima i isplati-vošću ulaganja u različi-te vrste osiguranja, uklju-čujući i životno. No, me-đu aktualnim oblicima

štednje građana, ono se ipak nalazi odmah iza štednje u bankama.Od 35 posto građana, ko-ji imaju neki oblik šted-nje, svaki drugi ima de-pozite u bankama, a njih 42 posto uplaćuju ži-votno osiguranje. Nov-ce u čarapi i dalje drži 18 posto. Kad je riječ o

povjerenju i isplativosti finacijskih ulaganja, naj-više se vjeruje savjetima i iskustvima obitelji i pri-jatelja (82 posto), a iza njih slijede osobni ban-kari i agenti čijim savjeti-ma vjeruje 64 posto gra-đana. Najmanje se vjeru-je reklamama finacijskih institucija.

Mirjana Fijolić

Šimičić je s nekadašnjim cimerom dvije godine vo-dio lokalni portal koji je u konačnici počeo biti i pro-fitabilan. Prodavao je parfeme i narukvice i od toga lijepo zarađivao. Ljeti i vikendom, od osamnaeste do dvadesete godine, radio je kao konobar u lokal-nom kafiću. S 19 godina počinje raditi za tvrtku Fin-

vest kao financijski savjetnik za fizičke osobe. Godinu dana nakon toga zapošljava se u HT-u, kao prodajni agent, gdje ostaje par mjeseci . Prije zaposlenja u svojoj tvrtci, radio je i na mjestu asistenta u Metronet telekomunikacijama.

Parfemi i narukvice, konobarenje, savjetovanje...

ZGBH

R/Pr

ofitir

aj.h

r

ZGBH

R/Sh

utte

rsto

ck

23ZG infoPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Kako građani mogu doći do sredstava EU? Premda u javnosti vlada percepcija da sredstva iz EU fondova mogu ko-ristiti isključivo velike organizacije, ona su također namijenjena građa-nima koji ih mogu korisititi za finan-ciranje različitih projekata od kojih će dobrobit imati cijela zajednica. Evo nekoliko najvažnijih koraka koje tre-bate učiniti u pripremi za dobivanje sredstava:

1. Najvažniji temelj za dobivanje sredstava je dobro osmišljen pro-jekt koji ima jasno izražene ciljeve, rezultate, ciljnu skupinu i krajnje ko-risnike, te je usmjeren na rješavanje konkretnih problema koji postoje u određenoj lokalnoj zajednici. U osmi-šljavanju, najvažniji korak je dobra ideja koju možete razvijati u surad-nji s prijateljima, kolegama, vama bli-skim ustanovama i drugim oblicima organizacija, kao i jasan proračun koji prati moguću provedbu ideje.

2. Izaberite organizaciju prijavite-lja. Prijavitelji projekata na natječa-je uglavnom su različite organizaci-je, a rjeđe pojedinci, iako ima i takvih

programa. Zbog toga je važno iza-brati ili osnovati organizaciju koju će-te prijaviti na otvoreni natječaj i pu-tem koje ćete provoditi projekt. U posljednje vrijeme građani su skloni osnivanju udruga koje su dobar pr-vi korak u realizaciji dobrih projek-tnih ideja.

3. Vaš projekt moguće je prijaviti na onaj natječaj kojem projektna ide-ja odgovara po svojoj temi. Zbog to-ga je važno pratiti internetske strani-ce tijela nadležnih za raspisivanje na-tječaja, kako biste na vrijeme otkrili odgovarajući natječaj i uvjete za pri-javu. Ukoliko niste sigurni postoji li mogućnost da ideju financirate kroz određeni natječaj, možete sudjelo-vati u info-danima koje organiziraju provedbena tijela s ciljem informira-nja korisnika o tome kakve projekte mogu prijaviti i pod kojim uvjetima

4. Ukoliko ste tek na početku istra-živanja o prilikama koje se nude iz EU fondova, dobro je potražiti stručnu pomoć konzultanta. To su osobe spe-cijalizirane za pripremu i provedbu projekata, ali i sve ostale korake koje je potrebno poduzeti na tom putu.

U šest godina izdvojit će se više od 100 milijardi eura! Snalaženje nije jednostavno, zatražite stručnu pomoćU slijedećih nekoliko godina, u EU fon-dovima najveći je naglasak stavljen na pitanja zaštite okoliša, održivog razvo-ja, suradnje između građana Europe, cjeloživotnog obrazovanja, inovativ-nih tehnologija, sinergiju znanstvenog i poslovnog sektora i zapošljavanje.Projekti s ovom tematikom realizirat će se kroz strukturne i kohezijske fondo-ve, kao i programe zajednice. U razdo-blju od 2014. do 2020. godine za to će se izdvojiti više od 100 milijardi eura.

Znamo da snalaženje u EU fon-dovima nije jednostavno, stoga vas pozivamo da sva vaša pitanja uputite konzultantima iz obrta „EU PROJEKTI“. Oni će vas savje-tovati i educirati o tome kako pri-premiti i kvalitetno provesti pro-jekte financirane fondovima EU.Pitanja možete postavljati putem e-mail adrese: info@eu-projekti.com ili telefonskim putem na broj 01 6521 647 ili možete posjetiti internetsku stranicu: www.eu-projekti.com.

Ariana Vela, EU projekti

Zatražite stručnu pomoć - Ariana Vela, EU projekti

ZGBH

R/Hr

voje

DOM

INIĆ

24 tak imam te rad Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Jeste li znali?

Hrvatska se diči jednom od neko-liko najbogatijih flora na širem eu-roazijskom području. Prema istra-živanjima imamo oko 5593 vrste i podvrste na državnoj površini od 56.000 četvornih kilometara. Bio-geografija područja i zbivanja u geološkoj prošlosti uzrokom su vi-soke raznolikosti i jedinstvenosti mnogih svojta, velikog broja en-dema, te očuvanja mnogih geno-tipova, drugdje izumrlih.

Animirani filmTreće izdanje Festivala hr-vatskog animiranog filma održat će se 24. i 25. ožujka u kinu Europa. Manifesta-cija uključuje cjelovitu sli-ku godišnjeg stvaralaštva hrvatske animacije, a pro-gram donosi ukupno 73 animirana filma kao i veli-ki broj studentskih ostva-renja. Popratni program uključuje dvije retrospek-tive: filmove doajena Za-grebačke škole animira-nog filma Zlatka Boureka te članice žirija Bärbel Neu-bauer. Ulaz je besplatan.

Biljna oaza u središtu gradaZbog visokih temperatura i rano procvjetalih proljetnica, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta desetak dana ranije otvorio je svoja vrata za građane

Već prvog dana bio je organiziran besplatan obilazak Botaničkog vrta uz pratnju stručnog vodiča

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Prvim danima proljeća Zagrep-čani su, u samom središtu grada, dobili novu destinaciju za izlet u prirodu. Neobično visoke tem-perature “probudile” su ranije biljke iz zimskog sna, pa je i Bo-tanički vrt Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta desetak da-na ranije otvorio vrata.

- Krenula je vegetacija ove se-zone malo ranije, neke su pro-ljetnice već ocvale i zato smo od-lučili malo ranije pustiti građane

da vide ove biljke koje su još pre-ostale - rekla je voditeljica Bota-ničkog vrta Biserka Juretić.

Djelatnici Vrta očistili su lišće, maknuli najlone s biljaka, a po-čelo je i rušenje nekoliko dotra-jalih primjeraka, stručno ore-zivanje, drvna kirurgija i njega stabala.

- Iako je bila suša i neke biljke nisu spremne za proljetne tem-perature, uskoro bi i one mo-gle biti vani. Zbog suhog vre-mena, već smo morali zalijeva-ti neke biljke kako bi krenule u

vegetaciju. Ne sjećam se da se to ranije događalo - dodala je Juretić.

Mirisima procvalih proljetni-ca, prekrasnim magnolijama u punom cvatu i drugim biljkama koje krase Vrt, ova jedinstvena gradska oaza mami prolazni-ke da se na trenutak udalje od gradske vreve.

Na površini od 4,7 hektara uzgaja se više od pet tisuća ra-zličitih sorti biljaka. Najatrak-tivniji dijelovi Vrta svakako su dva jezerca s drvenim mostom,

Mirela Funduk

NA DANAŠNJI DAN

Američki iluzionist Harry Hou-dini rođen je 24. ožujka 1874. u Budimpešti, pod imenom Erik Weisz. Najpoznatiji je po svojim trikovima oslobađanja iz nemo-gućih situacija poput zatvore-nih spremnika ispunjenih vo-dom dok su mu udovi zavezani lancima. Jedan od najpoznatijih iluzionista u povijesti čiji život i smrt i danas bude mnoge ne-doumice. Kao tinejdžer je radio kao električar, krojač i fotograf, a već kao devetogodišnjak osno-vao je dječji cirkus...

Rodio se Harry Houdini

Hrvatska jedna od najbogatijih

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

25tak imam te radPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Europska unija jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, na-stala kao rezultat procesa su-radnje i integracije koji je zapo-čeo 1951. godine između šest država.

Potpisivanjem Ugovora o Eu-ropskoj zajednici za ugljen i če-lik 18. travnja 1951. u Parizu su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Ita-lija uspostavile zajednički okvir za dogovore o proizvodnji i dis-tribuciji ugljena i čelika, te auto-nomni sustav institucija koje će time upravljati sljedećih 50 go-dina. Ugovor je stupio na snagu 23. srpnja 1952. godine. Kako je uspostavljanje zajedničke poli-tike bilo uspješno, EEZ-u su se

priključile Danska, Irska i Ujedi-njeno Kraljevstvo. Grčka se pri-ključuje 1981., a pet godina ka-snije i Španjolska i Portugal. U međuvremenu su države člani-ce pregovarale o novom Ugo-voru o EU, kojeg je Europsko vijeće prihvatilo 1991. u Maa-strichtu, a stupio je na snagu 1. studenog 1993. Tim ugovorom je stvorena EU. Švedska, Austri-ja i Finska priključile su se 1. si-ječnja 1995., a najveće prošire-nje dogodilo se 1. svibnja 2004. - Češka, Slovačka, Poljska, Mal-ta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Estonija, Latvija i Litva. Bugar-ska i Rumunjska postaju člani-ce 2007., a Hrvatska je pristu-pni ugovor potpisala 9. prosin-ca 2011.

Vremeplov

Povijest je počela 1952. - Zgrada Europskog parlamenta u Bruxellesu

Povijest Europske unije seže od 1952. godine

Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu 30. ožujka, od 12 do 23 sata, po če-tvrti puta organizira manifestaciju pod nazivom “Noć biologije”.

Studenti, asistenti i profesori že-ljeli bi s građanima podijeliti sve ljepote i neke tajne biologije, zna-nosti o životu. Stoga će vrata nji-hovih laboratorija biti otvorena u

kasne popodnevne i noćne sate svim zainteresiranima, svih dob-nih skupina. Program sadrži vi-še od 50 radionica i predavanja, obilazak botaničkog vrta, herba-ra, zbirke beskralježnjaka i kralje-žnjaka na fakultetu, razne igre, kvizove i još mnoge znanstvene i zabavne sadržaje.

Četvrta “Noć biologije”

U Botaničkom vrtu od 16. do 20. travnja, od 11 do 14 sati, bit će organizirana prigodna prodaja viška biljnog materijala i to vrtnih trajnica, grmlja i drveća. Tijekom godine vrtlari uzgajaju i razmnožavaju biljke iz Zbirke vr-ta kako bi se održao kontinuitet u broju i raznolikosti svojta. Višak uzgojenih biljaka prodaje se po vrlo povoljnim cijenama. U po-nudi su i neke često tražene i popularne biljke koje se prodaju po nižim cijenama od onih u rasadnicima.

Prigodna prodaja viška biljaka

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

sjenica, fontana, cvjetni parter, te izložbeni paviljon. Stručnu brigu o zbirci Vrta, organizaci-ji rada, projektima i publicistič-koj djelatnosti vode četiri biolo-ga (botaničara) stručna suradni-ka, te sedam vrtlara.

Najveći dio čini perivoj (arbo-retum) u kojem se uzgajaju dr-venaste vrste, osmišljen u en-gleskom krajobraznom stilu. Središnji je cvjetni parter, sa ze-ljastim biljkama i ružama, izgra-đen u francuskom stilu. Tropske i suptropske biljke čuvaju se u staklenicima, dok se na siste-matskom polju uzgajaju biljke namijenjene nastavi. Izložbeni paviljon, temeljito obnovljen i javnosti otvoren u jesen 2007., sa svojim zanimljivim i original-nim izložbama, nezaobilazan je dio obilaska Vrta mnogobroj-nim posjetiteljima.

- Ove godine planiramo reno-virati staklenike izgrađene u 19. stoljeću, tako da budu dostu-pni posjetiteljima. Potrebna je temeljita priprema i izrada do-kumentacije te fi nancijska sred-stva, ali se nadam da ćemo bi-ti uspješni - rekla je voditeljica Juretić.

Treba napomenuti da je zbog svoje velike obrazovne, kultur-no-povijesne i turističke vrijed-nosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hr-vatsku, Botanički vrt od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture.

Tijekom ljeta među broj-nim posjetiteljima Vrt posjeti i mnoštvo turista. Za sve posje-titelje ulaz je besplatan, a može se dogovoriti i obilazak uz prat-nju stručnog vodiča. Vrt je otvo-ren svaki dan od 9 do 19 sati.

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

26 kultura i zabava Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

U GK Žar ptica odvijaju se po-sljednje pripreme za 12. Među-narodni “Naj, naj, naj festival”, koji započinje 30. ožujka i za-vršava 4. travnja. Pored 10 naj-boljih kazališta iz Hrvatske, sa-da već tradicionalni “Naj, naj, naj festival” ove godine u Zagreb dovodi i kazališne produkcije iz Danske, Izraela, Poljske, Slove-nije i Srbije. Osobitost festivala je da su sve predstave besplat-ne. Na taj način svakom djetetu omogućeno je da školske pra-znike provede u kazalištu, uživa-jući u najboljim domaćim i stra-nim predstavama.

Festival je utemeljen 2001. go-dine, s ciljem da najbolju pro-dukciju svih profesionalnih dječ-jih kazališta u Hrvatskoj prikaže

mladoj zagrebačkoj publici u vri-jeme proljetnih školskih prazni-ka, a od 2007. godine je postao i međunarodni. Iznimna posje-ćenost festivalskih predstava, s ukupno više od 6000 gledate-lja, te visoka estetska i umjetnič-ka vrijednost predstava osigura-la je festivalu status renomirane dječje kazališne manifestacije u Hrvatskoj i široj regiji.

Festival je natjecateljskog i ne lutkarskog karaktera. Stručni ži-ri, sastavljen od eminentnih ka-zališnih kritičara, odabire i na-građuje najuspješnije predsta-ve - skulpturom Zlatna Žar ptica, u deset kategorija. Festival će završiti svečanom ceremonijom dodjele nagrada i velikim vatro-metom. Ulaznice se podižu na blagajnama kazališta sat vreme-na prije početka predstave.

Proljetni praznici u Tradicionalni “Naj, naj, naj festival” kazališta Žar ptica, od 30. ožujka do 4. travnja, dovodi petnaest kazališnih produkcija, a ulaz na sve predstave je besplatan

Na Gumbekovim danima deset predstavaKada Zlatko Vitez govori o Gumbekovim danima, najprije uvijek govori o Mladenu Crnobrnji Gumbeku, glumcu za kojeg ka-že da je osnivač, ali i međaš Histriona i ca-bareta. Stoga je njemu istinski, a ne samo homageom u imenu posvećen Međuna-rodni festival cabareta i komedije, koji mo-žete posjetiti do 27. ožujka. Na 5. Gumbe-kovim danima bit će izvedeno ukupno de-set predstava koje u cjelini ili djelomično

pripadaju kabaretskom kazalištu. Festival završava dodjelom nagrada za najbolju hu-morističku predstavu, najbolju mušku i žen-sku ulogu te za izniman doprinos oživljava-nju kabareta. Na kraju Gumbekovih dana glumci pjevaju u “Večeri posvećenoj Viki-ju Glovackom”. Glovacki je bio “određeni znak kabaretske scene dugi niz godina”, ka-zao je Vitez, najavivši brojne istaknute go-ste i izvođače.

Tatjana Karapandža

Žar ptica daruje besplatne predstave za

KRADU - 12 predstava u pet dana Od 28. ožujka do 1. travnja, pod geslom “Dok se u Hrvat-skoj krade, na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti se drami!”, održat će se osma Kazališna revija KRADU. U pet dana moći ćete pogledati čak 12 predstava, većinom premi-jernih izvedbi i dvije praizved-be. Na pozornici ADU-a, čeka-ju vas i četiri glumačka ispi-ta, koprodukcija s Muzičkom akademijom, jedan redatelj-ski eksperiment...

Nakon prošlogodišnjeg veli-

kog uspjeha premijere „Pa-

dobranci ili o umjetnosti pa-

danja“ Male scene u Taipeiu,

netom je održana i premije-

ra u Hong Kongu u kazalištu

Mingri. Azijski umjetnici, odabrani na audiciji prošloga ljeta,

doživjeli su ovacije i još jednom potvrdili da „Padobranci“ kao

najpoznatiji autohtoni hrvatski kazališni izvozni proizvod ne

poznaju granice.

Druga premijera na Dalekome istoku

Žar ptica gostovala u Bohemian National Hallu

U Žar ptici nema odmora. Vr-še se pripreme za nadolaze-ći “Naj, naj, naj festival” a pri-je nekoliko dana vratili su se s uspješnog gostovanja u New Yorku.U Bohemian National Hallu Žar ptica je gostovala s dvije predstave. Nakon zapaženih gostovanja u Austriji, Egiptu, Mongoliji... i američka djeca su mogla vidjeti nagrađiva-nu predstavu “Čudesni svijet brojeva”. Na engleskom jeziku su je izveli Gorana Marin, Ve-sna Ravenšćak, Drago Utješa-nović i Berislav Tomičić. Marija Sekelez i Natalija Đorđević su izvele predstavu “Diva”, u re-žiji Želimira Mesarića.

27kultura i zabavaPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Žar ptici

Nastavit će se radionice papercuta Obzirom na iznimno velik inte-res, KC Peščenica organizirati će radionice papercuta “Papirolo-gija” tijekom travnja i svibnja, a kreću 11. travnja. Program radio-nica biti će proširen te će polazni-ci kroz četiri termina po dva sata osim navedenih formi upoznati i izradu Pop Up-a.

vrijeme proljetnih školskih praznika

ZGBH

R/Kr

istij

an T

ABET

U Ciboni - “Put svile - Akrobacije uz glazbu čovječanstva”Kineski Nacionalni Cirkus 25. travnja dolazi u Cibonu s no-vom, fenomenalnom pred-stavom “Put svile - Akrobacije uz glazbu čovječanstva”. Ova predstava vodi publiku starim putem svile i kroz neviđene akrobacije nudi nove perspek-tive nepoznate kulture i tradi-cije dalekog istoka. Predstava pokazuje fascinantne kultur-ne razlike, ali i povezanost me-đu ljudima duž Puta svile kroz

mješavinu čudesnih akroba-cija, strasti i humora. Više od osam milijuna zadovoljnih po-sjetitelja iz cijele Europe, koji su do sada uživali u ovom veli-čanstvenom kineskom showu, potvrda su izvrsnosti i uspješ-nosti cirkusa. Kroz dvosatnu predstavu „Put svile” donosi ne-ponovljive točke koje vam na prvi pogled izgledaju neizvedi-ve. Jednostavno od svake točke zastaje dah.

U fokusuDegasove skulpture u Klovićevim dvorimaSkulpture Edgara Degasa, jed-nog od najvećih umjetnika mo-dernoga doba, koje nisu bile javno izlagane za njegovog ži-

vota, možete pogledati do 13. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori, koja ujedno proslavlja i 30. go-dišnjicu rada. Brončane skulptu-re balerina, kupačica i konja u pokretu, otkrivaju slavnog sli-kara i kao velikog kipara. Uz vi-še od 70 skulptura izloženo je i nekoliko portreta, torzo te jedi-na skulptura koja je bila izložena za Degasova života - Mala četr-naestogodišnja plesačica, koja je i središnji motiv izložbe.

Zgraf u znaku švicarskog dizajnaNajznačajnija međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizu-alnih komunikacija u Hrvatskoj, Zgraf 11, počela je otvorenjem izložbe u Domu HDLU-a i traje do 5. travnja. Postavljeno je 188

radova, a ukupno gledajući, na Zgrafu izlaže 110 autora i autor-skih timova iz cijeloga svijeta. Dobitnici Grand Prixa švicar-ski su dizajneri Klaus Fromherz i Martin Geel, a cijenjeni švi-carski dizajner plakata Nikolas Troxler, kao dobitnik glavne na-grade Zgraf 10, ima samostalnu izložbu u MSU-u.

Sandro Đukić u Galeriji AŽU Galeriji AŽ Atelieri Žitnjak do 1. travnja možete pogleda-ti izložbu Sandra Đukića. Rado-vima pod nazivom “Correlation of inner images II”, Đukić se bavi problemom slike i idejom razli-ke između predodžbe i realite-ta, spekulirajući sa Lakanovom teorijom Mirror stage.

Festival uskrsnih pisanicaFestival pisanica u Etnograf-skom muzeju, uz izložbu, omo-gućuje građanima da kroz broj-ne radionice i prezentacije upo-znaju bogatu tradiciju hrvatskih uskrsnih pisanica. Izložena je i najstarija pisanica s početka 15. stoljeća, pronađena na lokalite-tu Gudovac, a izložba traje do 15. travnja.

28 kultura i zabava Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

Zvonko Bogdan peti put pjeva svojoj vjernoj publiciZvonko Bogdan peti put održat će veliki koncert za svoju vjernu zagrebačku publiku, 25. ožujka u Lisinskom. Uz pratnju 21 tambu-raša, na ovom koncertu Bogdan će izvesti i nekoliko novih pjesa-ma, a po jednoj od njih koncert je i dobio ime - “Ova pisma refren

nema”. Neponovljivi interpretator i skladatelj, umjetnik koji je osta-vio neizbrisiv trag u folklornoj i et-no baštini i koji je posvetio život starogradskoj glazbi, izvođenjem pjesama stvara atmosferu auten-tičnog ugođaja iz vremena koje se ponoviti neće. Zvonko Bogdan - Neponovljivi izvođač, skladatelj, umjetnik...

“Koncert za život” osvještava gra Zagrebačka filharmonija, pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog, uz legendarnog Željka Bebeka održat će 27. ožujka u na kojem će izvesti poznate rock izvedbe u klasičnoj obradi te nezaboravne evergrine “Bijelog dugmeta”

Zagrebačka filharmonija održat će treći “Koncert za život”, 27. ožujka u Lisinskom, za Zakladu Ana Rukavina. Povodom Aninog rođendana, te u sjećanje na mae-stra Vjekoslava Šuteja, izvodit će se poznate rock izvedbe u kla-sičnoj obradi orkestra kojim će upravljati maestro Alan Bjelinski, uz legendarni vokal gosta Želj-ka Bebeka.

Rock program zasigurno ne-će nikoga ostaviti ravnodušnim a svojim se popularnim reperto-arom približava i mlađim gene-racijama koje su ključne u preno-šenju i ustrajanju na životnim vri-jednostima koje je Ana za svojeg života zagovarala: građanska so-lidarnost, pozitivan stav prema

životu, vjera u život i pozitivna energija. Na repertoaru će se uz evergrine “Bijelog dugme-ta” naći i pjesme All you need is love, Show must go on, Good vibrations...

- Jačanjem kulture građanske solidarnosti osvještavamo gra-đane, pogotovo mlađu popula-ciju, da u sebi nose „lijek“ i da ga poklone onima kojima je naj-potrebniji - rekla je gospođa Ma-rija Rukavina.

Ovaj koncert povod je za upo-znavanje s novim razdobljem djelovanja Zaklade. Riječ je o ulaganju u razvoj medicine u po-dručju hematologije i stipendira-nje mladih hematologa. Svojim dolaskom na koncert, građani će dati svoj doprinos u prikupljanju sredstava za stipendiranje.

The Doors Experience jubilarni deseti put

“Olovni ples” promovira album “Sloboda”

Venecijanska disko diva prvi put u Hrvatskoj

Serija koncerata za pomoć Nevenu Mijaču

Po prvi puta u Hard Place-u 30. ožujka sviraju The Doors Experience iz Austrije. Oni su svoj jubilarni deseti zagrebač-ki nastup odlučili učiniti ek-skluzivnim sa svirkom u ma-lom klubu, za strogo ograni-čen broj najbržih fanova.

Jedan od najorginalnijih hr-vatskih bendova “Olovni ples” promovirat će album “Slobo-da” u KSET-u, 27. ožujka. Stvo-rili su svoj vlastiti glazbeni izri-čaj koji je možda najbolje de-finirati kao poetski folk rock blues. Ulaz je 20 kuna.

U zagrebačkom Vip klubu na-stupit će 24. ožujka jedna od najekstravagantnijih zvijezda talijanske elektroničke scene, Hard Ton. Disko diva 21. stolje-ća, nastupom uživo zajedno s Divine DJ-ima stvorit će atmos-feru prave zabave i plesa.

U nizu koncerata pomoći za Ne-vena Mijača, jednog od najboljih hrvatskih usnoharmonikaša ko-ji se liječi od karcinoma grla bit će i 28. ožujka u Bacchus Box-u. Organizira se mini jazz festival na kojem nastupaju velika ime-na naše jazz scene.

Tatjana Karapandža

Kupnjom ulaznice za koncert dajete svoj doprinos prikupljanju sredstava za stipen

29kultura i zabavaPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

“Slavonske lole” sviraju u RokuLjubitelji slavonske glazbe 23. ožujka mogu posjetiti klub Ro-ko & Akademija jer u goste sti-že tamburaški sastav “Slavon-ske lole”. Poznati su po neis-crpnoj energiji, iza njih je niz nezaboravnih koncerata, broj-ne nagrade i još brojnije glaz-bene uspješnice.

Rock buvljak 24. ožujka u BoogalooNovi Rock buvljak održat će se 24. ožujka u Boogaloo, od 10 do 20 sati.

Zamišljen je kao događaj koji će okupljati sve koji žele proda-ti ili kupiti nešto vezano uz glaz-bu, fi lmove i stripove ili promo-virati svoje proizvode ili se sa-mo družiti.

Sezona zagrebačkih Čaga se zahuktalaU Domu kulture Prečko 24. ožujka čagat će se uz Waltera i Cadillak, a DJ Nik Martek će u pauzama zagrijavati atmosfe-ru. Ribnjak se vraća prvoj ne-djelji u mjesecu od 1. travanja uz Waltera & The Cadillac i Bo-risa Barbu Babarovića.

Preporuke

U fokusuNemilosrdni kralj Hiperion vodi svoju vojsku na smr-tonosni pohod po Grčkoj, u potrazi za oružjem ko-je će uništiti ljuide. Tezej, smrtnik izabran od boga Zeusa , mora povesti bor-bu protiv Hiperiona i nje-gove zle sile. Sudbina lju-di i bogova u Tezejevim je rukama.

Jedna od najomiljenijih bajki svih vremena dola-zi u spektakularnom fi lm-skom izdanju, sa Juliom Roberts u ulozi zle kralji-ce. Nakon što ih voljeni kralj napusti, njegova su-pruga preuzima kontrolu nad kraljevstvom i njego-vom prekrasnom 18-go-dišnjom pokćerkom...

Obična ali ne i trivijalna lju-bavna priča o arhitektu Jer-ku i Luciji, so-cijalnoj radni-ci zaposlenoj

u malom uredu na rubu grada. Čitatelju nudi niz detalja, epizoda i paralel-nih tokova...

Besmrtnici

Snjeguljica

Vrijeme je za ljubav

DVD

FILM

KEMAL MUJIČIĆ ARTNAM

DORF u DokukinuOvaj vikend u Dokukinu po-gledajte dio programa upra-vo završenog DORF-a. U subo-tu i nedjelju prikazuju se na-građeni fi lmovi “U godini Hip Hopa” - najbolji u regionalnoj konkurenciji i “Secondhand su-reshots“. Nemojte propustiti ni “Vinil- priče bečkog undergro-unda” te “Frank Zappa: Phase II – The Big Note”.

Novo u kinima

”Lopovi po zakonu” dokumen-tarac je o ruskoj mafi ji izbliza

koji od 23. ožujka igra u hrvat-skim kinima. Film portretira tri nevjerojatna protagonista, ru-ska mafi jaša različitih backgro-unda koji po prvi put otvoreno pred kamerama govore o sve-mu ili gotovo o svemu – što su morali napraviti da bi došli tu gdje jesu.

Eksplozija Blockbustera u CineStaru Ovog proljeća CineStar je pri-premio posebnu ponudu naji-ščekivanijih svjetskih blockbu-stera, 11 fi lmova koji će vas ostaviti bez daha: Igre gladi, Snjeguljica, Bijes Titana 3D, Ti-tanic 3D, Američka pita: oku-pljanje, Battleship, Osvetni-ci, Diktator, Muškarci u crnom 3 3D, Snjeguljica i lovac, Pro-metej 3D. Do 22. lipnja pogle-dajte pet blockbustera te sa-kupljajte žigove i dobit će te gratis ulaznicu za fi lm po vla-stitom izboru.

U Galeriji događanja do 14. travnja traje slikarski performans

Željke Gradski. Gradski odustaje od uobičajenog načina izla-

ganja slika te će se prepustiti intuitivnom stvaranju prikazujući

stvaralački proces, važnost trenutačne, nesputane mašte i kre-

acije, njenu životnost, nepredvidivost i pulsirajuću snagu.

Slikarski performans Željke Gradski

đane Lisinskom “Koncert za život”,

diranje mladih hematologa

30 vodič Petak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N.

Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI Cammeo 060 7100 Eko 060 7777, 1414 Oryx 1888 Radio taxi 060 800 800, 1717

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodičPetak, 23. ožujka 2012.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPeta, 23. 3. A2 21.00 Radio Luksemburg srijeda, 24. 3. A1+A223.00 Sound Designers Petak, 30. 3. A1+A223.00 Rave ‘N’ Roll XXL Subota, 31. 12. A1+A223.00 Sound Designers

BOOGALOO

Petak, 23. 3.Ravno do dna78% vol domaćicaSubota, 24. 3.Rock buvljakBilly Nasty Petak, 30. 3. MetalfestSubota, 31. 3.U.E.S. & Original partyAxel KarakasisČetvrtak, 5. 4. Primal Fear, Brainstorm, Lene kosti

AKC MEDIKA ATTACK!

Subota, 24. 3. Partycipacija Nedjelja, 25. 3. Desecrating Europe 2012.Četvrtak, 29. 3.TrainwreckSubota, 31. 3.@ Attack! ·Psyebaancia Srijeda, 4. 4. ·Slapshot

HARD PLACEPetak, 23. 3. Yellow Submarine Subota, 24. 3. Pomozimo Nevenu Ponedjeljak, 26. 3. The Cult Utorak, 27. 3. Blues utorockSrijeda, 28.03. Hr demo klub - finale mjesecaPetak, 30. 3. The Doors Experience

Subota, 31. 3. WhateverNedjelja, 1. 4. TimepiecesPonedjeljak, 2. 4. Doktor vam preporuča...Utorak, 3. 4. Blues utorockSrijeda, 4. 4. Hr Demo projekta

KSET

Petak, 23. 3. 21.00 Seven That SpellsSubota, 24. 3.22.00 Retrostep!!: Pendulum vs. The Prodigy Utorak, 27. 3. 20.00 Olovni Ples Srijeda, 28. 3.20.00 Electro Swing slušaonicaPetak, 30. 3. 20.00 KSET FaktorSubota, 31. 3. 20.00 Marčelo & FilteriPonedjeljak, 2. 4. 20.00 Rezurex Srijeda, 4. 4. 20.00 Quentin Tarantino vs. Guy Ritchie Četvrtak, 5. 4. 20.00 Zaa, Riddim’n’Culture

MOČVARAPetak, 23. 3.21.00 Promocija novog albuma i 10. rođendan benda IgutSubota, 24. 3. 23.00 10. godišnjica ConfusionaSrijeda, 28. 3.20.00 Psihodelični Kraut GigČetvrtak, 29. 3.21.00 Dark AtmospherePeta, 30. 3. 22.00 6 hours of Depeche ModeSubota, 31. 3. 22.00 Dub Incorporation

PURGERAJ

Petak, 23. 3. 22.00 humanitarni fest za Nevena MijačaSubota, 24. 3. 21.00 Dj UnclefunkUtorak, 27. 3.21.00 Miss Iconic, tulum studenata geografije

Srijeda, 28. 3.21.00 SpremišteČetvrtak, 29. 3.22.00 Critical LP, Take me out, Terraneo warm up party Petak, 30. 3.22.00 TriForce Crew,Rocketa u AC/DC izadnjuItch & phillipe / phillitchevanje Utorak, 3. 4. 21.00 Trnje live acoustic

TVORNICA

Petak, 23. 3. 21.00 Kompleks, Borovich,PytzekSubota, 24. 3. 21.00 Električni orgazamSrijeda, 28. 3. 21.00 Mostar Sevdah Reunion Četvrtak, 29. 3. 21.30 Zoster Petak, 30. 3. Anson brothers, Invasives Subota, 31. 3. 21.00 Felon, Stray dogg, Unicorn Suicides,Utorak, 3. 4. 21.00 Crippled Black Phoenix Četvrtak, 5. 4. 21.00 Ibrica Jusić

SAXPetak, 23. 3. Živa legendaSubota, 24. 3. Cry babies Ponedjeljak, 26. 3. Ljetno kino Utorak, 27. 3. Novi zvuk Petak, 30. 3.Živa legenda Subota, 31. 3. Ljetno kino Big band

KONCERTIHRVATSKI GLAZBENI ZAVODPetak, 23. 3. 20.00 Večer praizvedbi skladbi hrvatskih i slovenskih skladateljaSubota, 24. 3. 20.00 Smotra klavirista GŠ Pavla MarkovcaNedjelja, 25. 3.

11.00 Smotra klavirista GŠ Pavla Markovca20.00 Jubilarni koncert Karlo Hubak, klavir Beethoven, Liszt, Debussy, KempfPonedjeljak, 26. 3. 20.00 Alejandro Ziegler Cuarteto TangoUtorak, 27. 3. 20.00 Art AgentGuitarra viva,Pekinški gitarski duo,Meng Su i Wang Yameng, KinaBach, Castelnuovo-Tedesco, Assad, GuattaliSrijeda, 28. 3. 20.00 Muzička akademijaSmotra Odsjeka za klavir

VATROSLAV LISINSKI

Petak, 23. 3. 19.30 Pogorelić & Chopin Zagrebačka filharmonija (VD) 20.00 Prva žena, druga žena (MD) Subota, 24. 3.12.00 U gostima kod klinaca (VD) 11.00 35. smotra folklornih amateragrada Zagreba (MD) 20.00 “Nitko, nitko, ali nitko nikad nije tako igrao Fausta” (MD)Nedjelja, 25. 3. 19.30 Zvonko Bogdan i 21 Tamburaš (VD)11.00 35. smotra folklornih amateragrada Zagreba (MD)Ponedjeljak, 26. 3. 20.00 Gudački kvartet Sebastian (MD) Utorak, 27. 3. 20.00 Koncert za život Rock classic, Zagrebačka filharmonija (VD) Utorak, 27. 3. 20.00 Gudački kvartet Porin (MD)Četvrtak, 29. 3. 19.30 Simfonijski orkestar HRT-a (VD) Petak, 30. 3. 19.30 Čarobni Trpčeski Zagrebačka filharmonija (VD) Petak, 30. 3. 20.00 Pacijent doktora Freuda (MD)Subota, 31. 3. 19.30 Viva Latino! Simfonijski orkestar Sveučilišta u Zagrebu

(VD)20.00 Tko je ovdje lud? (MD) Nedjelja, 1. 4. 20.00 HGM Jazzorkestar Zagreb (MD)Utorak, 3. 4. 20.00 Interstellar (MD)Srijeda, 4. 4. 19.30 PasijaKorizmeni koncert (VD)

KAZALIŠTAHNK

Petak, 23. 3. 19.30 Pigmalion (P) Subota, 24. 3.19.30 Pigmalion Nedjelja, 25. 3. 11.00 Nedjeljna matineja uz kavu: Čembalo 1685. Ponedjeljak, 26. 3. 19.30 Pigmalion Utorak, 27.3.19.30 Pigmalion Svjetski dan kazalištaČetvrtak, 29. 3. 19.30 Pigmalion Petak, 30. 317.00 Parsifal Subota, 31. 3. 18.00 Air Nedjelja, 1. 4. 11.00 Vještica Hillary ide u operu Ponedjeljak, 2. 4. 19.30 Air Utorak, 3. 4. 19.30 Pigmalion Srijeda, 4. 4. 19.30 Air Četvrtak, 15. 3.19.30 Pigmalion

GAVELLAPetak, 23. 3.11.00 Dundo Maroje Petak, 23. 3. 19.30 Dundo Maroje Subota, 24. 3.19.30 Prolazi sve Ponedjeljak, 26. 3.19.30 Peer Gynt Utorak, 27. 3. 19.30 Prolazi sve Srijeda, 28. 3.19.30 Ženidba Četvrtak, 29. 3. 19.30 Crne oči Petak, 30. 3.19.30 Tartuffe Subota, 31. 3. 19.30 Leda Ponedjeljak, 2. 4.

19.30 Leda Utorak, 3. 4. 19.30 Prolazi sve Srijeda, 4. 4.19.30 Četvrta sestra Četvrtak, 5. 4.19.30 Ženidba

KOMEDIJA

Subota, 24. 3. 19.30 Briljantin Ponedjeljak, 26. 3. 19.30 Briljantin Srijeda, 28. 3. 19.30 Terapija, terapija! Četvrtak, 29. 3. 19.30 Jalta, Jalta!Petak, 30. 3. 19.30 Jalta, Jalta! Subota, 31. 3. 19.30 Klupko

HISTRIONSKI DOM23. 3. - 27. 3.Gumbekovi daniPetak, 23. 3. 20.00 Singericai Subota, 24. 3.20.00 Šarengrad Nedjelja, 25. 3. 11.00 Vještica Hillary ide u operu 20.00 Međimirski kabare Ponedjeljak, 26. 3. 20.00 Život u kazalištu Utorak, 27. 3. 20.00 Večer posvećena Vikiju Glovackom Srijeda, 28. 3. 20.00 Stanari izgubljenog doma Subota, 31. 3. 10.00 Hrvatska Antigona 20.00 Stanari izgubljenog doma

KEREMPUH

Petak, 23. 3.20.00 KrletkaSubota, 24. 3.20.00 SpektaklukNedjelja, 25. 3.20.00 SpektaklukUtorak, 27. 3.20.00 Krletka

Srijeda, 28. 3.20.00 SpektaklukČetvrtak, 29. 3.20.00 PrevarantiPetak, 30. 3.20.00 Bolnica na kraju gradaSubota, 31. 3.20.00 KrletkaNedjelja, 1. 4.20.00 KrletkaUtorak, 3. 4.20.00 Čudo u Poskokovoj DragiSrijeda, 4. 4.20.00 PrevarantiČetvrtak, 5. 4.20.00 Krletka

VIDRASubota, 24. 3.20.00 Profesionalac Četvrtak, 29. 3.20.00 ŠkrtacPetak, 30. 3.20.00 39 stepenica

TEATAR EXIT

Petak, 23. 3. 20.00 Ja, Tata!Subota, 24. 3. 20.00 Ja, Tata!Ponedjeljak, 26. 3. 20.00 KaubojiSrijeda, 28. 3. 20.00 Kako misliš mene nema!?Četvrtak, 29. 3. 20.00 Ja, Tata!Petak, 30. 3. 20.00 KontrabasSubota, 31. 3. 20.00 Judith French

TEATAR ITDSubota, 24. 3.22.00 Rebel Star - koncert Srijeda, 28. 3. 20.00 NosferatuČetvrtak, 29. 3.20.00 NosferatuPetak, 30. 3. 20.00 EuripidSubota, 31. 3. 20.00 Euripid

ZEKAEMPetak, 30. 3. 20.00 Idiot (P)Subota, 31. 3. 20.00 IdiotNedjelja, 1. 4.20.00 IdiotPonedjeljak, 2. 4.17.00 12. naj, naj, naj festival Zeleni putnikUtorak, 3. 4. 19.00 Dijete koje je sanjalo kraj svijeta

Srijeda, 4. 4.18.00 Pismo Heineru Mulleru 20.00 Krvava Svadba Četvrtak, 5. 4. 10.00 Pekara Mišmaš20.00 Idiot

ZKLSubota, 24. 3.19.00 Čarobnjak iz Oza (P) Ponedjeljak, 25. 3. 11.00 Čarobnjak iz Oza17.00 Pismo iz Zelengrada Srijeda, 28. 3. 18.30 Kazalište StriborČetvrtak, 29. 3.10.00 Pismo iz Zelengrada Petak, 30. 3. 10.00 Srećko među bubamaSubota, 31. 3.18.00 Ježeva kućica

MALA SCENA

Subota, 24. 3. 10.00 i 11.30 Priča o kotaču17.00 Tajne začarane šumeNedjelja, 25. 3.20.00 TerapijaSrijeda, 28. 3.10.00 i 14.00 KamenjePetak 30.03.17.00 i 18.30 Priča o vodiSubota, 31. 3.10.00 i 11.30 Priča o vodi17.00 Roda i lisac19.00 Kamenje

DK DUBRAVAPonedjeljak, 26. 3.10.00 Matovilka ili o pohlepiutorakSrijeda, 28. 3.10.00 Mala djeca, veliki ljudičetvrtak,

TREŠNJASubota, 24. 3. 17.00 Čudnovate zgode Šegrta Hlapića Nedjelja, 25. 3. 11.00 Miffy 17.00 Najotmjeniji div u gradu

ŽAR PTICANedjelja, 25. 3. 11.00 Crvene cipelice Petak, 30. 3. 11.00 Lažeš MelitaOtvaranje 12. Naj, naj, naj festivala

Zagreb.hr

Naručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hr

Tisak: Grafički zavod HrvatskeRadnička cesta 210Zagreb

Glavni urednik:Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Grafička priprema: Matija Benke

Grafički dizajn: Goran Malnar

Tehnička podrška: StoryEditor editorial systemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Mirjana Fijolić, Tatjana Karapandža, Tajana Tretnjak,

Tina Žagar, Andreja Petrić, Saša Petrović, Mislav Sokol, Ivica Šubarić, Saša Zinaja (fotoreporter)

Oglasi i promocija:Ksenija Borščak tel. 01 555-13-52, 01/555-13-50 mob. 098 328 427 e-mail: ksenija.borscak@mmreza.hre-mail: prodaja@mmreza.hr