zahtjev sipro rev2 - istra-istria.hr

ZZaahhttjjeevv zzaa uuttvvrrđđiivvaannjjee oobbjjeeddiinnjjeenniihh uuvvjjeettaa zzaaššttiittee

ookkoolliiššaa ttvvrrttkkee SSiipprroo dd..oo..oo ssuukkllaaddnnoo UUrreeddbbii oo

ppoossttuuppkkuu uuttvvrrđđiivvaannjjaa oobbjjeeddiinnjjeenniihh uuvvjjeettaa

zzaaššttiittee ookkoolliiššaa ((NNNN 111144//0088)) –– rreevv 22

Zagreb, siječanj 2013.

„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“

Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 1


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 2

Naručitelj: SIPRO d.o.o.

Narudžba: HR 058/12

Izradio: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Naslov:

Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša tvrtke SIPRO d.o.o. sukladno Uredbi o postupku utvrđivanja

objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) – rev2

Voditelj izrade: mr.sc. Goran Romac, dipl.ing.

Suradnici: Dražen Šoštarec, dipl.ing.

Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.

univ.spec.oec. Boris Firšt, dipl.ing.

Radni tim operatera: Vesna Žmak, dipl. ing. direktorica

Žarko Kostić, ing. Odobrio: mr.sc. Goran Romac, dipl. ing., ravnatelj

Zagreb, siječanj 2013.


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 3

„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.

Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 4

Uvod ............................................................................................................................... 6 A. Podaci o tvrtki .......................................................................................................... 8 1. Osnovni podaci................................................................................................................................................ 8 2. Podaci o postrojenju ....................................................................................................................................... 8 3. Dodatne informacije o postrojenju................................................................................................................. 9 4. Osnovni podaci o postojećim dozvolama ....................................................................................................... 9 5. Podaci vezani uz izmjenu postojećih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša..................................................... 10 6. Zaštićeni podaci............................................................................................................................................. 10

B. Sustavi upravljanja koji se primjenjuju ili predlažu.................................................... 11 C. Podaci vezani uz postrojenje i njegovu lokaciju ........................................................ 17 1. Plan koji prikazuje lokaciju na kojoj je smješteno postrojenje i lokaciju svih zaštićenih ili osjetljivih područja ................................................................................................................................................................. 17

1.1 Karta na kojoj je vidljiva lokacija i doseg utjecaja ............................................................................ 24 2. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada vode, itd.)................................. 24 3. Opis postrojenja – popratiti blok dijagramom koji prikazuje raspored postrojenja (uključujući tehnološke jedinice i mjesta emisija)........................................................................................................................................ 26 4. Referentne oznake mjesta emisija (prefiks Z za zrak; V za vodu (prijemnik); O za odlagalište ili skladište otpada; S za skladište sirovina; T za emisije u tlo, K: sustav javne odvodnje) prikazane na blok dijagramu postrojenja............................................................................................................................................................. 28 5. Operativna dokumentacija postrojenja ........................................................................................................ 29

D. Popis sirovina, sekundarnih sirovina i drugih tvari i energija potrošena ili proizvedena pri radu postrojenja ...................................................................................................... 30 1. Sirovine, sekundarne sirovine i druge tvari koje se upotrebljavaju u postrojenju ....................................... 30

1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari................................................................................. 30 1.2. Voda ....................................................................................................................................................... 31 1.3. Skladištenje sirovina i ostalih tvari ......................................................................................................... 32

2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju ......................................................................................... 33 2.1. Proizvodi i poluproizvodi ........................................................................................................................ 33

3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju ................................................................................................ 34 3.1. Ulaz goriva i energije .............................................................................................................................. 34 3.2. Energija proizvedena u postrojenju ....................................................................................................... 34 3.3. Karakterizacija svih potrošača energije.................................................................................................. 34 4. Korištenje energije .................................................................................................................................... 35 5. Potrošnja energije ..................................................................................................................................... 35

E. Opis vrsta i količina predviđenih emisija iz postrojenja u svaki medij kao i utvrđivanje značajnih posljedica emisija na okoliš i ljudsko zdravlje................................................ 36 1. Onečišćenje zraka .............................................................................................................................................. 36

1.1. Popis izvora i mjesta emisija u zrak, uključujući tvari neugodnog mirisa (u jedinicama za miris) i mjere za sprečavanje emisija (uključujući šifru djelatnosti koje uzrokuju emisije prema posebnom propisu)...... 36 1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš....................................... 37

2. Onečišćenje površinskih voda............................................................................................................................ 37 2.1. Mjesto ispuštanja u prijemnik............................................................................................................... 37 2.2. Proizvedene otpadne vode .................................................................................................................... 38 2.3. Ispuštanje u sustav javne odvodnje ....................................................................................................... 39

3. Onečišćenje tla................................................................................................................................................... 39 3.1. Onečišćenje tla ....................................................................................................................................... 39 3.2. Onečišćenje tla vezano uz poljoprivredne aktivnosti............................................................................. 40

4. Gospodarenje otpadom .................................................................................................................................... 41 4.1. Naziv i količine proizvedenog otpada..................................................................................................... 41


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 5

5. Buka ................................................................................................................................................................... 46 6. Vibracije ............................................................................................................................................................. 46 7. Ionizirajuće zračenje .......................................................................................................................................... 47 1. Grafički prilog točne lokacije postrojenja i okolnog područja ........................................................................... 48 2. Karakterizacija okoliša okolnog područja .......................................................................................................... 49 3. Prethodno onečišćenje i mjere planirane za poboljšanje stanja okoliša........................................................... 50 1. Usporedba s razinama emisija vezanima uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT–pridružene vrijednosti emisija)................................................................................................................................................. 58 2. Analiza emisijskih parametara postrojenja s obzirom na NRT...................................................................... 90

K. Opis i karakteristike ostalih planiranih mjera, osobito mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum .................................................................... 92 L. Popis mjera koje će se poduzeti nakon zatvaranja postrojenja, u cilju izbjegavanja bilo kakvog rizika od onečišćenja ili izbjegavanja opasnosti po ljudsko zdravlje i sanacije lokacije postrojenja ...................................................................................................... 94 M. Kratak i sveobuhvatan sažetak podataka navedenih u odjeljcima A. – L. za informiranje javnosti .................................................................................................... 95 N. Identifikacija sudionika u procesu i drugih subjekata za koje gospodarski subjekt koji upravlja postrojenjem zna da bi mogli biti izloženi značajnim štetnim učincima kada bi postojeće ili novo postrojenje imalo prekogranično djelovanje.................................. 102 O. Izjava ...................................................................................................................... 103 P. Prilozi Zahtjeva ....................................................................................................... 104 Q. Prijedlog uvjeta za dobivanje dozvole – neobvezno ............................................... 106

Prilog 1 – DPU industrijske zone Ungarija................................................................................................... 115 Prilog 2 – Posjedovni list i kopija katastarskog plana.................................................................................. 116 Prilog 3 - Izmjene i dopune PPU – kartogram 3B ........................................................................................ 118 Prilog 4 – Prostorni raspored postrojenja ................................................................................................... 119 Prilog 5 – Mjesta emisija ............................................................................................................................. 120 Prilog 6 – Prostori za skladištenje ............................................................................................................... 121 Prilog 7– Ostale tehnički povezane aktivnosti ............................................................................................ 122 Prilog 8 – Prikaz skladišta otpada................................................................................................................ 123 Prilog 9 – Organogram upravljanja SIPRO d.o.o.......................................................................................... 124 Prilog 10 – Shema kolanja tehnoloških voda .............................................................................................. 125 Prilog 11 – Bilanca otapala .......................................................................................................................... 126


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 6

Uvod Značajan dio sveukupnog onečišćenja u Europi otpada na onečišćenje iz Industrijskih procesa. Stoga je Europska

Unija 1996. godine kroz Direktivu 96/61/EZ o cjelovitom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (eng. Integrated

Pollution Prevention and Control Directive – IPPC) postavila niz općih obveza za izdavanje dozvola i kontrolu

industrijskih postrojenja i poljoprivrednih aktivnosti. Nakon nekoliko izmjena Direktiva je kodificirana kao

Direktiva 2008/01/EZ.

Bit IPPC Direktive je u smanjenju i sprečavanju onečišćenja uzrokovanoga velikim rasponom industrijskih i

poljoprivrednih aktivnostii pomoću mjera kojima se sprečavaju ili, kada to nije izvedivo, smanjuju emisije u zrak,

vode, tlo i more kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša kao cjeline. Djelatnosti kojima se mogu

prouzročiti emisije, kao i minimalni kapaciteti koji se moraju uzeti u obzir navedeni su u Prilogu I Direktive. Oko

52 000 postrojenja u Europskoj Uniji obveznici su primjene IPPC Direktive. Jedno od temeljnih načela IPPC

Direktive je primjena najboljih raspoloživih tehnika-NRT (eng. BAT - Best Available Techniques), odnosno

metoda usmjerenih na sprečavanje – odnosno, ako to nije moguće – smanjenje opterećenja okoliša, i

ublažavanje učinaka na okoliš kao cjelinu. NRT podrazumijeva: sve tehnike, uključujući tehnologiju, planiranje,

izgradnju, održavanje, rad i zatvaranje pogona, koje su primjenjive u praksi pod prihvatljivim tehničkim i

ekonomskim uvjetima. Zahtjevi IPPC Direktive transponirani su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o zaštiti

okoliša (NN 110/07) i Uredbu o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN114/08). Sukladno

Zakonu o zaštiti okoliša, postrojenja koja obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se

onečišćuje tlo, zrak, vode i more moraju ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša kao dio uporabne dozvole

postrojenja. Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) u svom Prilogu I

utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije i s njima u svezi popis glavnih indikativnih tvari naveden

u Prilogu II.

Prema Uredbi o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, SIPRO d.o.o, je postojeće postrojenje i spada u djelatnost

6.7.) Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala,

potrošnja više od 200 t na godinu.

U SIPRO d.o.o. prepoznate su sljedeće glavne indikativne tvari:

A. za vode:

1. tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što

su BPK5, KPK, itd.);

2. tvari koje doprinose eutrofikaciji (posebno nitrati i fosfati);

B. za zrak:

1. dušični oksidi i ostali dušični spojevi

2. ugljični monoksid

3. hlapivi organski spojevi


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 7

Sipro je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, preradu i trgovinu samoljepljivih industrijskih

traka čija je osnovna namjena pakiranje. Ostvarena proizvodnja u 2011. godini iznosila je 93 milijuna m2

samoljepljivih traka. Proizvodnja samoljepljivih traka sastoji se od niza tehnoloških operacija i tehnika: priprema

ljepila, primera i release; nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release; rezanje; štampanje; rekuperacija

otapala te ostali korisni procesi (proizvodnja toplinske energije, priprema tehnološke vode, obrada rashladne

vode, održavanje…). U proizvodnom procesu su glavne sirovine: umjetni lateks, vodena otopina release,

prirodna guma, hidrokarbonske smole, plastični filmovi (PP, PVC, PE), sirovi papir, impregnirani papir i otapala

specijalni benzin i toluen. Sipro d.o.o. ima postrojenje za proizvodnju toplinske energije i tehnološke pare koje

se sastoji od vrelouljnog kotla, evaporatora i postrojenja za pripremu napojne vode. Za pogon kotlova, od

sredine rujna 2010.godine, koristi se prirodni plin. Proizvedena toplinska energija troši se u tehnološkom

procesu i za grijanje.

Voda iz vodovoda se koristi za proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i

jednom zatvorenom sustavu i kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare se od 2009.godine

vrši reverznom osmozom. Voda u rashladnim tornjevima - otvoreni sustavi, pročišćava se membranskom

separacijom (nanofiltracija). Uvođenjem novih tehnologija za obradu voda, reverzne osmoze i membranske

separacije svedena je na minimum upotreba kemikalija.

Na lokaciji su prepoznati potencijalni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak:

• rekuperacija specijalnog benzina - SB;

• rekuperacija toluena;

• strojevi za štampu (3 komada) .

Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju otapala. Smjesa zraka i para otapala ulazi

ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a čisti

zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u proizvodni proces. Na sustavu

za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka.

Na lokaciji je izveden odvojeni sustav interne kanalizacije. Oborinske vode se preko separatora za ulja i masti

odvode u okoliš. Tehnološke i sanitarno-fekalnih otpadne voda odvode se internom kanalizacijskom mrežom u

sustav javne kanalizacije.

U Sipru d.o.o. nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. Otpad je klasificiran temeljem

važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici na

propisanim obrascima (ONTO). Za pojedine vrste otpada izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom. Sa

sakupljenim otpadom postupa se u skladu s Pravilnikom o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnoloških procesa

i mulja iz procesa otpadnih voda. Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skupljačima otpada uz propisanu

dokumentaciju.


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 8

A. Podaci o tvrtki

1. Osnovni podaci

1.1. Naziv gospodarskog subjekta Sipro d.o.o. Umag

1.2. Pravni oblik tvrtke Društvo s ograničenom odgovornošću

Novo postrojenje x

Postojeće postrojenje Da

Znatne izmjene postrojenja x 1.3.

Vrsta zahtjeva

Zatvaranje postrojenja x

1.4. Adresa gospodarskog subjekta Ungarija 40a; 52470 Umag

1.5. Poštanska adresa ako je različita od 1.4.

-

1.6. e-mail i web adresa [email protected]

1.7. Kontakt osoba, pozicija Vesna Žmak dipl.ing., direktorica

1.8. Matični broj gospodarskog subjekta 3093271

1.9. OIB 54504661622

1.1.10 Klasifikacijska oznaka djelatnosti gospodarskog subjekta

22.29 proizvodnja ostalih proizvoda od plastike

1.1.11 Kontakt osoba Vesna Žmak dipl.ing., direktorica

2. Podaci o postrojenju

2.1. Naziv postrojenja Tvornica za proizvodnju samoljepljivih traka

2.2. Adresa postrojenja Ungarija 40a. 52470 Umag

2.3. Adresa lokacije postrojenja -

2.4. Broj zaposlenih 74*

2.5. Datumi početka i završetka rada postrojenja, ako je planiran.

Početak: 19.02.1981. Završetak: nije planiran

2.6. Popis djelatnosti postrojenja prema Prilogu 1. Uredbe i procesi koji se odvijaju:

a) 6.7. Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, potrošnja više od 200 t na godinu

Kapacitet postrojenja: potrošnja otapala 391 t/god (instalirani kapacitet - 100 milijuna m2) (proizvodnja u 2011. - 93 milijuna m2)

* - stanje na dan 1.1.2012.


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 9

3. Dodatne informacije o postrojenju

4. Osnovni podaci o postojećim dozvolama

Upravna zgrada, proizvodna hala, uređenje okoliša i pristupnog puta

Datum izdavanja -

Broj -

4.1. Lokacijska dozvola

Nije izdana -

Datum izdavanja 09.11.1978.

Broj UP/I-05-306/1978.

4.2. Građevinska dozvola

Nije izdana


Broj UP/I-05-503/81.

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

Kotlovnica i trafostanica

Datum izdavanja -

Broj -


Nije izdana -


Broj UP/-005-829/1979


Nije izdana


Broj UP/I-05-503/81.

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

Skladišta zapaljivih materijala, praona i nadstrešnica

Datum izdavanja -

Broj -


Nije izdana -


Broj UO/I-05-205/86.


Nije izdana

Datum izdavanja

Broj

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

Ne Da x 3.1. Provedena procjena utjecaja na okoliš Studija utjecaja na okoliš proizvodnih procesa tvornice „Sipro“

Datum: Zagreb, 1.ožujka 2000 Oznaka dokumenta: Klasa: UP/I 351-02/98-06/0022 Urbroj: 531-01-00-06

3.2. Ima li značajnih prekograničnih učinaka na drugu zemlju?

Ne x Da Oznaka dokumenta (kratki opis u zahtjevu)

-


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 10

Proizvodna hala BIO

Datum izdavanja -

Broj -


Nije izdana -


Broj klasa UP/I-361-03/94-01/98 ur.broj 2163-05/4-96-2


Nije izdana

Datum izdavanja 09.listopada 2002.

Broj UP/I-361-05/97-02/34 ur.br.: 2163-07/03-02-5

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

Rekuperacija otapala Datum izdavanja -

Broj -


Nije izdana -


Broj UP/I-361-03/98-01/77 ur broj:2163-05/4-98-2


Nije izdana

Datum izdavanja 20.svibnja 2009.

Broj Klasa: 361-05/09-01/65 Ur.broj: 2163/1-18-01/4-09-5

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

Štamparija

Datum izdavanja -

Broj -


Nije izdana -

Datum izdavanja 06.lipnja 2007.

Broj Klasa: UO/I-361-03/05-01/256 Ur.broj: 2163-07/03-07-13


Nije izdana

Datum izdavanja 06.svibnja 2008.

Broj Klasa: 361-05/08-01/06 Ur.broj: 2163/1-18-01/4-08-5

4.3. Dozvola za rad

Nije izdana

5. Podaci vezani uz izmjenu postojećih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša

5.1. Vrsta izmjena koje se predlažu i razlozi za izmjenu

NIJE PRIMJENJIVO – prvi puta se podnosi Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša

6. Zaštićeni podaci

Br. Zaštićeni podaci u zahtjevu

Zaštićeni/povjerljivi podaci Razlozi zbog kojih se podaci

smatraju zaštićenima/povjerljivima

Zaštićene podatke treba označiti zelenim markerom ili tiskati na svijetlo zelenom papiru

Nema zaštićenih podataka


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 11

B. Sustavi upravljanja koji se primjenjuju ili predlažu

Je li postrojenje certificirano prema normi ISO 14001 ili je registrirano u skladu sa sustavom EMAS (ili oboje) – ako je, ovdje navedite broj certifikata/registracije

Na nivou matične kuće Grupacije Sicad postoji ISO 9000 kojim se u sklopu grupacije pokrivaju tvornice kćeri, tako da Sipro nije samostalno certificiran. Postoje obvezujuće upute u kojima su sadržani svi elementi normi ISO i EMAS. Prodaja proizvoda ide 95% preko matične kuće.

Uz zahtjev priložite organogram upravljanja (navedite pozicije, ne imena). Ovdje navedite referentnu oznaku priloženog dokumenta.

Organogram upravljanja Sipro d.o.o - Prilog 9.

DA/ NE

Referentna oznaka dokumenta ili datum do kojega će sustav biti uspostavljen

Odgovorna osoba

Ima li postrojenje formalnu politiku okoliša? Da

Politika zaštite okoliša, usvojena 1997.godine B.02

Vesna Žmak dipl.ing, direktorica

Ima li postrojenje programe preventivnog održavanja za relevantni pogon i opremu?

Da

Godišnji plan održavanja B.03

Da Smjenska kontrola procesa B.04

Da Smjenski i dnevni izvještaj proizvodnje e-mail B.05

Da Dnevni izvještaji održavanja B.06

Primjenjuje li se u postrojenju neka metoda za evidentiranje održavanja i preispitivanje potreba u pogledu održavanja?

Da Dnevni izvještaj energetičara B.07

Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor

Emisije u zrak, sukladno zakonskoj obavezi

Da Mjerenje emisija rekuperacije SB B.10.1

Da Mjerenje emisija rekuperacije toluena

B.10.2

Da Mjerenje emisija iz kotlovnice B.10.3

Obavljanje nadzora i mjerenja

Da

Vode: sukladno vodopravnoj dozvoli 4 x godišnje otpadne Da vode i 1x godišnje oborinske vode, na osnovi vlastite inicijative

B.13.1 B.13.2

Da Godišnji podaci emisija i otpada B.08 Postoji li sustav po kojemu se utvrđuju ključni pokazatelji utjecaja na okoliš? Da

Praćenje, bilježenje i obrada svih podataka u tabelama dokumenta Eko djelotvornost

B.09



Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 12

Na osnovi odluke Uprave (Sipro nema zakonsku obavezu kontinuiranog mjerenja emisija)

Da Kontinuirano praćenje emisije iz rekuperacije SB

B.10.4

Da Potrošnja energija mjesečni izvještaj

B.11

Da Tehnološki otpad (škart) B.12

Da Evidencija rekuperacije B.14

Ima li postrojenje uspostavljeni i održavani sustav za mjerenje i praćenje pokazatelja, koji omogućuje pregled i poboljšanje rada postrojenja?

Da Evidencija potrošnje vode B.15

Izvještaj o mjerenjima

- VOC u skladu sa Zakonom B.10.1

- CO2,NOXu skladu sa zakonom B.10.3

Ako je odgovor DA, navedite ključne pokazatelje

- Voda- u skladu sa Vodopravnom dozvolom

B.13.1

Žarko Kostić ing. Voditelj službe

Izobrazba Da Vesna Žmak dipl. ing. direktorica


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 13

Projekti, seminari i stručni skupovi

Čistija proizvodnja I .doc B.16

Čistija proizvodnja II.doc B.17

Društveno odgovorno poslovanje.doc

B.18

Seminar za sve zaposlene: Društveno odgovorno poslovanje Sipra d.o.o.

B.19

Potvrdite da su sustavi izobrazbe uspostavljeni (ili da će biti uspostavljeni i da će izobrazba započeti u roku od 2 mjeseca od izdavanja dozvole)

Stručni skup na nivou Grupacije: Sigurnost i okoliš

B.20

1. za sve relevantno osoblje, uključujući ugovaratelje i osobe koje nabavljaju opremu i sirovine; i

Seminar za sve zaposlene: Društveno odgovorno poslovanje Sipra d.o.o.

B.19

2. da izobrazba obuhvaća sljedeća pitanja

* svijest o regulatornim implikacijama dozvole na rad postrojenja i osoblja;

Da

* svijest o svim učincima na okoliš koji mogu proizaći iz rada u normalnim i izvanrednim uvjetima;

Da

* svijest o potrebi prijavljivanja odstupanja od dozvole;

Da

* sprečavanje slučajnih emisija i postupak koji treba provesti kad dođe do slučajnih emisija;

Da

* svijest o potrebi uvođenja i vođenja evidencije o izobrazbi;

Da

Postoji li jasno priopćenje o kvalifikacijama i sposobnostima koje su potrebne za ključna radna mjesta?

Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

B.21 Vesna Žmak dipl.ing. direktorica

Koji su, ako postoje, industrijski standardi za izobrazbu u ovom sektoru i do kojeg ih stupnja postrojenje zadovoljava?

Ne postoje – Koriste se usvojeni interni standardi


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 14

Smjenski izvještaji voditelja smjene

B.05

Dnevni izvještaji održavanja, B.06

Postoji li pisani postupak za rješavanje, istraživanje, obavještavanje o i prijavljivanje slučajeva stvarnih ili potencijalnih nesukladnosti, uključujući poduzimanje mjera za ublažavanje izazvanih štetnih učinaka te za pokretanje i provođenje korektivnih i preventivnih mjera?

Dnevni izvještaji energetičara, B.07 Slavko Benčić

dipl.ing, tehnički direktor

Postoji li pisani postupak za bilježenje, istraživanje, te za obavještavanje i izvješćivanje o prigovorima vezanima uz pitanja okoliša, koji uključuje i poduzimanje korektivnih mjera i sprečavanje ponovne pojave problema?

Sukladno Operativnom planu intervencija u ZO

B.22

Žarko Kostić ing. Voditelj

službe

Mjerenje emisija u zrak, učestalost prema Zakonu: koristi se usluga tvrtke Metroalfa

B.08; B.09 Obavljaju li se redovite (po mogućnosti) nezavisne kontrole radi provjere sukladnosti svih aktivnosti s gore navedenim zahtjevima? (Navesti kontrolno tijelo i učestalost kontrola)

Vode, analiza kvalitete otpadnih voda 4 x godišnje, oborinske vode 1x : HZJZ Pula - prilog

B.13

Žarko Kostić ing. Voditelj

službe

Ocjenjivanje i izvješćivanje o utjecaju na okoliš

Da

Je li jasno dokumentirano da viša uprava nadzire utjecaj na okoliš i prema potrebi poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala ispunjavanje obveza u skladu s politikom okoliša i da ta politika ostane relevantna?

Da - Izvještaj Društvena odgovornost

B.23

Vesna Žmak dipl.ing.

direktorica

Je li jasno dokumentirano da viša uprava obavlja nadzor provođenja programa poboljšanja stanja okoliša najmanje jednom godišnje?

Da - Izvještaj Društvena odgovornost

B.23 Vesna Žmak dipl.ing. direktorica


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 15

Postoje li materijalni dokazi (npr. pisani postupci) da su pitanja okoliša uključena u sljedeća područja, u skladu sa zahtjevima Uredbe?

Da

* kontrola izmjena procesa koji se odvijaju u postrojenju;

Na nivou Uprave Na nivou Uprave


konstrukcija i pregled novih objekata i opreme, inženjerski i drugi kapitalni projekti;

Ispitivanje opreme prije puštanja u upotrebu (primjer)

B.24 Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor

odobravanje kapitala; Na razini Uprave

raspodjela resursa; Na razini Uprave

planiranje; Na razini Uprave

uključivanje aspekata okoliša u uobičajene radne postupke;

Na razini Uprave i svakog radnog mjesta

H.1.3

politika nabave;

Na razini Uprave i grupacije nabava okolišno prihvatljivih sirovine

Vesna Žmak dipl.ing. direktorica

obračunavanje troškova zaštite okoliša vezano uz procese koji ih uzrokuju a ne kao režijske troškove.

Organizirano je Knjigovodstvo okolišnih troškova

B.25 Luciana Forza, voditeljica računovodstva i financija

Sadrže li izvješća tvrtke o stanju okoliša, koja se temelje na rezultatima nadzora koji obavlja uprava (jednom godišnje ili ovisno o učestalosti revizija):

Da

Informacije koje zahtijeva regulatorno tijelo; i

Izvještavanje prema AZO i MZOPU:

B.26

Žarko Kostić ing. Voditelj službe

* informacije o učinkovitosti sustava upravljanja s obzirom na postavljene ciljeve i o budućim planiranim poboljšanjima.

Postojeći način upravljanja je učinkovit što potvrđuju podaci, jer se svi pokazatelji utjecaja na okoliš iz godine u godinu smanjuje. Sistem upravljanja je efikasan, stalno se unapređuje.



Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 16

Daje li tvrtka izvješća za javnost, po mogućnosti u obliku javnih priopćenja o stanju okoliša?

Tvrtka ne spada u grupu onečišćivača koje imaju obavezu izvještavanja / obavještavanja. Obavještavanje se obavlja povremeno prema potrebi i na zahtjev te u sklopu društvene odgovornosti. Tvornica spada u tvornice otvorenih vrata, redovne posjete srednjih škola i studenata PBF

B.27 B.28



Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 17

C. Podaci vezani uz postrojenje i njegovu lokaciju

1. Plan koji prikazuje lokaciju na kojoj je smješteno postrojenje i lokaciju svih zaštićenih ili osjetljivih područja

Br. Naziv karte Referentni broj karte prema katastarskoj osnovi

Prilog br.

1

Detaljni plan uređenja Industrijske zone Ungarija- Umag, (Sl. novine Grada Umaga br.8/10)

1

2 Posjedovni list i kopija katastarskog plana Sipro d.o.o

k.č. 5146/1 k.o. Umag, Br.plana 84

2

3

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Umaga – proširenje poduzetničke zone Ungarija Umag („Službene novine Grada Umaga“, br. 5/11)

3.B.

3

4 Prostorni raspored postrojenja - 4

5 Mjesta emisija - 5

6 Prostori za skladištenje - 6

7 Ostale tehničke povezane aktivnosti - 7

8 Prikaz skladišta otpada - 8

Postrojenje Sipro nalazi se na administrativno-teritorijalnom području Grada Umaga na prostoru Istarske županije u industrijskoj zoni Ungarija (Slika 2). Položaj postrojenja u odnosu na širu lokaciju grada Umaga prikazan je na slici 1.

Slika 1. Prikaz lokacije tvorničkog kruga u odnosu na širu okolicu grada Umaga


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 18

Slika 2. Karta Detaljni plan uređenja industrijske zone Ungarija Umag 1:1000 Iz kartografskog prikaza 3.B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju iz

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Umaga – proširenje poduzetničke zone Ungarija Umag

(„Službene novine Grada Umaga“, br. 5/11) je vidljivo da se lokacija postrojenja ne nalazi unutar vodozaštitnog

područja niti unutar vodonosnog područja.

Stanišni tipovi Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama

za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09) na prostoru lokacije postrojenja (postojeći prostor tvorničkog

kruga unutar industrijske zone Ungarija) se ne trebaju provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih

tipova. U široj okolici lokacije postrojenja se nalaze stanišni tipovi svrstani prema Nacionalnoj klasifikaciji

staništa: E35 - Primorske, termofilne šume i šikare medunca, D31 - Dračici, I31 - Intenzivno obrađivane oranice

na komasiranim površinama, G32 - Infralitorni sitni pijesci s više ili manje mulja, G43 – Corkalitoralna čvrsta dna i

stijene i I21/J11/I81 - Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/ Javne neproizvodne kultivirane

zelene površine (Slika 3).

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

19

Sl

ika

3. I

zvo

d iz

kar

te s

tan

išta


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 20

Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Na području grada Umaga nema područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode prirode (NN 70/05,

139/08 i 57/11). Na lokaciji postrojenja Sipro d.d. nema zaštićenih entiteta koji bi uživali zaštitu

sukladno bilo kojoj kategoriji zaštite navedenoj u Zakonu u zaštiti prirode. Lokacija. Sipro d.d ne nalazi

se unutar područja nacionalne ekološke mreže niti unutar međunarodno važnog područja za ptice.

Izvod iz karte ekološke mreže RH prikazan je na Slici 4., a karte zaštićenih područja na Slici 5.

Postrojenje se nalazi izvan područja ekološke mreže. Najsjevernija točka najbližeg područje ekološke

mreže HR 1000032 Međunarodno važnog područja za ptice, Akvatorij zapadne Istre nalazi se cca 6,5

km jugozapadno od lokacije postrojenja. Lokacija postrojenja nalazi se oko 2 km istočno od koridora

za morske kornjače HR 2001136 i oko 8 km od područja HR 2000701 Zapadna obala Istre – uvala

Dajla.

Bez obzira na navedeno u nastavku se daje kratak pregled područja ekološke mreže i smjernica za

njihovu zaštitu iz kojih je vidljivo da postrojenje ne ostvaruje značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i

integritet ekološke mreže.

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

2

21

Sl

ika

4. Iz

vod

iz k

arte

eko

lošk

e m

reže

RH

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

22

Sl

ika

5. Iz

vod

iz k

arte

zaš

tiće

nih

po

dru

čja

RH


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 23

U nastavku teksta prikazani su podaci sa nazivima područja, ciljevima očuvanja i mjerama zaštite za ova područja.

Smjernice za mjere zaštite ovih područja prema Prilogu 1.3. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)

su:

Smjernice za mjere zaštite područja HR1000032 i HR2000701 obuhvaćaju sljedeće:

Smjernice za mjere zaštite područja HR1000032

Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti

Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe

Smjernice za mjere zaštite područja HR2000701

Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala

Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1

24

1.1 Karta na kojoj je vidljiva lokacija i doseg utjecaja

Nije provedeno modeliranje emisija u okoliš. Emisije u zrak i vode redovito se prate i udovoljavaju propisanim graničnim vrijednostima emisija. Izrađene procjene u slučaju najgoreg mogućeg akcidenta (izljev otapala) također pokazuju da ni kod najnepovoljnijih vremenskih utjecaja ne dolazi do prekoračenja vrijednosti van kruga tvornice. Na lokaciji su osigurani uvjeti za gospodarenje otpadom.

2. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada vode, itd.)

Br. Karakterizacija postrojenja (opis). Kratki opis svakog procesa

1

Priprema ljepila, primera (prvi premaz koji povezuje podlogu i ljepilo) i release (završni premaz koji omogućava odmatanje koluta bez preslikavanja ljepila):

• miješanje,

• ekstruzija

Priprema ljepila započinje mljevenjem gume u mlinu (granulator). Izmrvljena guma (kojoj su

prethodno dodane sintetičke smole) potom se rastapa u otapalu specijalnom benzinu u 2 miksera

koji djeluju u inertnoj atmosferi. Ljepilo se zatim prebacuje u 7 spremnika za skladištenje otkuda se

pumpama prebacuje na strojeve za nanašanje SP5 i SP9 u zatvorenom krugu, čiji je rad reguliran

samim strojem. U odjelu postoje i dva pomoćna miksera koji se koriste za pripremu primera i release

na bazi toluena. Pripremljeni primer skladišti se u 2 spremnika i release u 2 spremnika, otkuda se

pumpama prebacuju na strojeve za nanašanje SP5 i SP9.

2

Nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release. Sirovi papir za proizvodnju trake za maskiranje impregnira se s emulzijom lateksa u vodi stroju za

premazivanje s pećima za sušenje. Zrak obogaćen vodenom parom odvodi se u atmosferu preko

ventilacijskog sustava.

Na dva stroja za nanašanje nanosi se sloj ljepila, primer i release koji se suše u sekcijama sušionika.

Zrak obogaćen otapalom koji izlazi iz peći odvodi se ventilacijskim kanalima u uređaje za

rekuperaciju na bazi aktivnog ugljena.

Rezanje U rezaoni se nalazi 1 automatska linija za rezanje i namatanje koje je sastavljena od automatske

rezačice na koje se velike role režu na razne dimenzije, motaju na kartonske prstene i premještaju

na linije za pakiranje gdje se pakiraju u termoskupljajuću foliju i slažu u kutije. Paletizator kutije slaže

na palete koje se omataju i odvoze u skladište.

4 Štampanje U štampariji se nalaze 3 stroja za štampanje samoljepljivih traka. Trake se štampaju principom flekso

štampe bojama na bazi otapala i na bazi vode. Ventilacijski sustav odvodi zrak obogaćen otapalima

kroz tri ispusta u atmosferu.



25

5 Rekuperacija otapala.

Aktivni ugljen adsorbira otapalo iz obogaćenog zraka, a ispiranje se vrši vodenom parom. Desorbat

se odvodi u dekantator gdje se otapalo razdvaja od vode i odvodi u podzemne spremnike odakle se

vraća u proces. Voda se odvodi u napojni spremnik za generator pare, prije prolazi kroz toranj za

stripiranje za dodatno pročišćavanje od sadržanih ostataka otapala.

6 Kotlovnica s vrelouljnim sustavom

U kotlu se zagrijava vrelo ulje koje se cjevovodima i pumpama prenosi do raznih potrošača. Kao

energent se koristi prirodni plin.

7 Priprema vode

U pripremi tehnološke vode koristi se reverzna osmoza koja se sastoji od: zaštitnog filtera s

propusnošću od 5µ, visokotlačne pumpe, niskotlačnih modula sa PA/PS membranama, mjerača i

regulatora protoka za permeat, koncentrat i povrat koncentrata, mikroprocesorske upravljačke

jedinice s mogućnošću praćenja elektrovodljivosti napojne vode i permeata u µS, temperature i

radnih sati naprava te mogućih smetnji.



26

3. Opis postrojenja – popratiti blok dijagramom koji prikazuje raspored postrojenja (uključujući tehnološke jedinice i mjesta emisija)

3.1.

Br.

Naziv tehnološke jedinice

Predviđeni kapacitet Tehnički opis Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br. 5

1. Mješaona 4.000 t/god

Kaučuk se granulira i pneumatski cjevovodom prenosi u mješače u koje se dodaju smole, otapalo (cjevovodom) i ostale komponente. Postupak je šaržni. Iz mješača se ljepilo cjevovodom provodi u spremnike.

1

2. Impregnacija 38.400.000 m2/god

Strojem za impregniranje na sirovi papir se nanosi lateks i release, nakon sušenja impregnirani papir se namata u velike role.

2

3. Nanašanje 100.000.000 m2/god

Nanašanje ljepila na različite podloge vrši se na stroju za nanašanje – kaširki. Podloga s ljepilom prolazi kroz sušionike i na kraju se namata na velike role

3

4. Rezanje 10.000.000 m2/god Rezanje poluproizvoda velikih rola vrši se na automatskim strojevima za rezanje.

4

5. Štampanje 5.000.000 m2/god Štampanje poluproizvoda na strojevima tehnikom flekso štampe

5

6. Rekuperacija specijalnog

benzina 6.000 t/god

Zrak zasićen otapalom iz sušionika strojeva za nanašanje odvodi se u postrojenje za rekuperaciju otapala gdje se adsorbira na aktivni ugljen. Ugljen se ispire vodenom parom. Nakon dekantacije otapalo se vraća u spremnike i ponovno upotrebljava.

6

7. Rekuperacija

toluena 2.500 t/god Postrojenje za rekuperaciju 7

3.2.

Br.

Prostori za skladištenje, privremeno skladištenje, rukovanje sirovinama, proizvodima i otpadom

Predviđeni kapacitet Tehnička karakterizacija Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br.7

1 Skladište lateksa (vodena otopina)

75 m3 skladište za lateks i impregnant u spremnicima

1

2 Skladište gotovih proizvoda II

112 m2 skladište se role papira 2

3 Skladište gotovih proizvoda

228 m2 skladište za gotove role 3



27

4 Skladište smola 73 m2 skladište se smole u big-bag vrećama 4

5 Skladište nanašaone

87 m2 skladište se role impregniranog papira 5

6 Skladište mješaone 24 m2 skladišti se prirodni kaučuk i smole u vrećama

6

7 Skladište boja 5 t skladište se boje u kanticama od 20, 10 i 5 kg

7

8 Skladište rezaone 194 m2 skladišti se prirodni kaučuk i samoljepljive trake

8

9 Skladište kartonaže

245 m2 skladište se kartonski tuljci i ambalaža od kartona

9

10

Skladište opasnog otpada

skladišti se otpadno ljepilo; otpadno otapalo u bačvama od 200 litara. Izvedeno betonsko korito sa tankvanom.

10

3.3.

Br.

Ostale tehnički povezane aktivnosti

Karakterizacija i opis aktivnosti

Povezanost aktivnosti s određenim tehnološkim jedinicama i skladištem

Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br. 8

1 Kotlovnica Vrelouljni kotao marke Bono, kapaciteta 5,8 MW - Proizvodnja vrelog ulja koji prenosi toplinu do svih potrošača u tvornici

Proizvodnja i prijenos toplinske energije za sve potrošače u tvornici

1

2 Spremnik lož ulja Nadzemni spremnik od 100 m3,- zalihe loživog ulja za 10 dana rada kotla

Rezervni energent za kotlovnicu 2

3 Proizvodnja vodene pare

Generator pare Kapacitet 5 t/h, -proizvodnja vodene pare preko vrelouljnog izmjenjivača topline

Para za regeneraciju aktivnog ugljena u sustavima za rekuperaciju specijalnog benzina i toluena

3

4 Priprema vode reverznom osmozom

Kapacitet 1,8 m3/h – filtriranje vode preko specijalnih membrana, odstranjivanje minerala i soli

priprema vode za proizvodnju vodene pare

4

5 Obrada vode nanofiltracijom - membranska separacija

Kapacitet 3 m3/h, - filtriranje rashladne vode radi sprječavanja zagađenja

pročišćavanje rashladnih voda u tornjevima rekuparacije SB i toluena

5



28

4. Referentne oznake mjesta emisija (prefiks Z za zrak; V za vodu (prijemnik); O za odlagalište ili skladište otpada; S za skladište sirovina; T za emisije u tlo, K: sustav javne odvodnje) prikazane na blok dijagramu postrojenja

Oznaka Mjesto emisije Opis Prilog br.

ZK 1 Dimnjak kotla BONO Vrelouljni kotao BONO emisija CO2, NOx,….

Z RB (1-5) Dimnjaci rek. SB adsorber A,B,C,D,E

Rekuperacija specijalnog benzina

Z RT (1-3) Dimnjaci rek. Toluena adsorber A,B,C

Rekuperacija toluena

Z ST1 Odsisna ventilacija u pogonu štampe TS1

Pogon za tiskanje samoljepljive trake





K1 Mjerno okno ispusta otpadne vode u gradsku kanalizaciju

Priključak na gradsku kanalizaciju

V1 Mjerno okno ispusta oborinske vode (upojni bunar)

Sve oborinske vode nakon separatora ulja i masti

O1

Skladište opasnog otpada

Skladište opasnog otpada – plato u skladu sa Vodopravnom dozvolom kl. UP/I-325-03/01-01/0066 ur.br. 374-23-4-01 od 26.10.2001., izdanom od Hrvatskih voda, VGO za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci. Izvedeno po projektu: B&V inženjering Umag izvođač: “Darko“ Čakovec; Br. Projekta i datum: 39/97, srpanj 1998. Skladište je izvedeno od čvrstog materijala, ograđeno žičanom ogradom i natkriveno. Fizički je odijeljeno od osnovne djelatnosti, Otpad se skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju. Podna površina skladišta je izvedena od betona, a otpad je uskladišten u zatvorenim bačvama. Skladište je opremljeno odgovarajućom sigurnosnom opremom (vatrogasni aparati, hidrant, bačva s pijeskom) Stacionirane posude, spremnici i druga

6



29

skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, Skladište otpada je označeno natpisom s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu. Za skladištenje tekućeg otpada osigurana je (tankvana) odgovarajuće zapremine.

S1 Skladište boja Nalazi se unutar zgrade a boje se skladište u posudama od 1 – 20 kg

S2 Spremnici otapala 7 podzemnih spremnika otapala izvedenih od metala sa dvostrukim plaštom i/ili tankvanom

S3 Spremnici ljepila Nalaze se unutar zgrade (7 metalnih spremnika za ljepilo zapremine 8, 10 i 15 m3 )

5. Operativna dokumentacija postrojenja

U sklopu internog sustava upravljanja, kroz dokumentirane postupke i radne upute na nivou pojedinih pogona, definirani su način vođenja i kontrole procesa kao i odgovorne funkcije zadužene za pojedine procese.



30

D. Popis sirovina, sekundarnih sirovina i drugih tvari i energija potrošena ili

proizvedena pri radu postrojenja

1. Sirovine, sekundarne sirovine i druge tvari koje se upotrebljavaju u postrojenju

1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari

Br. Postrojenje Sirovine, sekundarne sirovine, druge tvari

Opis i karakteristike s posebnim

naglašavanjem opasnih tvari

Jesu li raspoložive alternativne sirovine koje

imaju učinak na okoliš?

Godišnja potrošnja (t)

Iskoristivost

(t/1 mil m2 trake)

1 IMPREGNACIJA latexi vodena otopina SBR-a

n.p 1.400 t 15,1 t/m2

2 IMPREGNACIJA umr. i Ravemul Montacell S

Difenilmetan diizocijanat (MDI)

ne 117 t 1,3 t/m2

3 MJEŠAONA kaučuk prirodna guma n.p 1.014 t 10,9 t/m2

4 MJEŠAONA smole ugljikohidratne smole

ne 992 t 10,7 t/m2

5 MJEŠAONA master i boje master u granulama ne 95 t 1,0 t/m2

6 ŠTAMPARIJA boje Nitrocelulozne, alkoholne i vodene boje

Ispituju se mogućnosti sa proizvođačima boje ali još nije pronađena odgovarajuća zamjena

3 t 0,03 t/m2

7 MJEŠAONA otapala specijalni benzin, toluen i benzinsko otapalo (cikloheksan + heptan)

Za toluen još nije pronađena zamjena. Benzinsko otapalo je alternativa za cikloheksan

417 t 4,5 t/m2

8 IMPREGNACIJA PAPIR sirovi papir n.p. 1.870 t

20,1 t/m2

9 NANAŠANJE PVC E-PVC folije raznih boja

ne 1.056 t 11,4 t/m2

10 NANAŠANJE PPL obostrano orijentirani PP film

ne 1.123 t 12,1 t/m2

11 NANAŠANJE PE PE folije raznih boja ne 137 t 1,5 t/m2

12 REZANJE ambalaža kartonske kutije, kartonski tuljci raznih dimenzija

n.p. 1.002 t

10,8 t/m2

n.p. – nema potrebe



31

1.2. Voda

1.2.1 Potrošnja tehnološke i pitke vode (Ø)

Br.

Zahvat vode

Upotreba u radu postrojenja

Ø (l∙s -1) maks (l∙s -

1) m 3∙mj-1 m 3 ∙god.-1 Potrošnja/

jedinica proizvoda

Vodovod Tehnološka i sanitarna

0,8 0,9 2.062 24.738 0,266 l/m2

1.2.2

Br.

Opis zahvata, potrošnja površinske vode, podzemne vode i upotrebljene vode za ponovno

korištenje, kvaliteta ulazne vode, obrada zahvaćene vode

Voda iz vodovoda, koristi se za: proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i jednom zatvorenom sustavu, kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare vrši se reverznom osmozom. Za rashladne tornjeve - otvoreni sustavi, membranskom separacijom (nanofiltracija).

1.2.3 Dijagrami opskrbe vodom i sustava javne odvodnje (Referentni dokument br._)

Br.

Shema kolanja tehnoloških voda nalazi se u Prilogu 10. Blok dijagram emisija u vode prikazan je na slici koja slijedi:

EMISIJE U VODE

PRIPREMA DEMINERALIZIRANE

VODE

RASHLADNE

VODE

VODE IZ KUHINJE

SANITARNO

POTROŠNE VODE

REVERZNA OSMOZA

MEMBRANSKA SEPARACIJA

HVATAČ ULJA I MASTI

KOLEKTOR GRADSKE KANALIZACIJE

KOTLOVSKA VODA

ODMULJIVANJE i odsoljavanje



32

1.3. Skladištenje sirovina i ostalih tvari

Sirovina Klasa opasnosti

Fizičko stanje

Maksimalna količina zaliha

(t)

Način skladištenja

Lateks za impregniranje n.p. Tekuće 75 Spremnik od stakloplastike

Release Xi Tekuće 30 Spremnik od stakloplastike

Prirodna guma n.p. Kruto 300 Palete

Hidrokarbonske smole n.p. Kruto 80 Plastične vreće

Specijalni benzin F; Xn Tekuće 63 Podzemni spremnici s dvostrukom stjenkom

Toluen F; Xn Tekuće 50 Podzemni spremnici s tankvanom

Plastični filmovi (PVC,PPL, PE) n.p. Kruto 100 Palete

Nalco TRI-ACT 1800 C Tekuće 0,38 PE bačve

Nalco Elimin-ox Xn Tekuće 0,72 PE bačve

Natrijev hidroksid 48% (NaOH) C Tekuće 0,24 PE bačve

Sanosil super 25 C Tekuće 0,09 PE kantice

Nappar 6 F; Xn; N Tekuće 1 Metalne bačve

Primer unisol 20 F; Xn Tekuće 0,64 Metalne bačve

Desmodur VKS 20 Xn Tekuće 0,72 Metalne bačve

Boja za tisak PVC i PP F; Xi Tekuće 2,8 Metalne kantice

Etil acetat F Tekuće 0,64 Metalne bačve

Metoksi propanol (MP) n.p. Tekuće 0,16 Metalna bačva

Izopropanol (IPA) F; Xi Tekuće 0,16 Metalna bačva

Cikloheksanon Xn Tekuće 0,18 Metalna bačva

Metiksi propil acetat (MPA) Xi Tekuće 0,18 Metalna bačva

Aceton tehnički F; Xi Tekuće 0,64 Metalna bačva

Papir u rolama n.p. Kruto 100 Palete

Papir u rolama n.p. Kruto 100 Palete

Analizom Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08). utvrđeno je da SIPRO nije obveznik izrade Izvješća o sigurnosti. Operater je 15. lipnja 2012. dostavio Agenciji za zaštitu okoliša obrazac „Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju“ kojim je utvrđena prisutnost malih količina opasnih tvari.



33

2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju

2.1. Proizvodi i poluproizvodi

Br. Postrojenje Proizvod i poluproizvod

Opis proizvoda i poluproizvoda

Registarski brojevi tvari

(CAS)

Proizvodnja tona/god

samoljepljivi papir

Impregnirani papri sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod

Ne postoji

3965

PVC PVC folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod

9002-86-2

9006-04-6 1231

PP PP folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod

9003-07-0

9006-04-6 1132

1. Nanašanje

PE PE folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod

9002-88-4 166

2. Rezanje samoljepljiva traka

koluti samoljepljivih traka raznih dimenzija,

Ne postoji 880

3. Štampanje štampana samoljepljiva traka

koluti samoljepljivih traka raznih dimenzija, proizvod

Ne postoji 171



34

3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju

3.1. Ulaz goriva i energije

3.1.1. Ulaz goriva i energije Potrošnja jedinica

/godina

Toplinska vrijednost (GJ∙jedin-1)

Pretvoreno u GJ

3.1.2. Prirodni plin 3.143.791 m3/g 33,338 GJ/m3 104.808 GJ

3.1.3. Kupljena električna energija 7.512

MWh/godinu 3,6 GJ/MWh 27.041 GJ

3.1.4. Ukupne ulazne količine energije i

goriva u GJ - - 131.849 GJ

Napomena: Do sredine rujna 2010. kao energent se koristilo loživo ulje LUL2. Nakon toga koristi se prirodni plin.

3.2. Energija proizvedena u postrojenju

3.2.1. Pokazatelj Godišnje vrijednosti

3.2.2. Instalirana električna snaga u MW -

3.2.3. Instalirana toplinska snaga u MW 5,8

3.2.4. Proizvodnja električne energije u MWh i GJ -

3.2.5. Proizvodnja toplinske energije u GJ 89.100

3.2.6. Prodaja toplinske energije u GJ -

3.2.7. Prodaja proizvedene električne energije u MWh i GJ

-

3.3. Karakterizacija svih potrošača energije

3.3.1. Nomenklatura, naziv i tehničke karakteristike potrošača

Godišnja potrošnja energije (procjena) GJ

Stvarna energetska učinkovitost uređaja

Ciljna energetska učinkovitost uređaja

1. Ekstruder 400 kW 4.977 nije primjenjivo 90 – 95 %

2. Pogon impregnacije -SP 10 – 110 kW 2.488 nije primjenjivo 90 – 95 %

3. Pogon nanašanja -SP5 – 130 kW 2.986 nije primjenjivo 90 – 95 %

4. Pogon nanašanja -SP9 – 120 kW 577 nije primjenjivo 90 – 95 %

5. Mješaona – 400 kW 3.981 nije primjenjivo 90 – 95 %

6. Rekuperacija specijalnog benzina - 350 kW

4.977 nije primjenjivo 90 – 95 %

7. Rekuperacija toluena – 120 kW 2.737 nije primjenjivo 90 – 95 %

8. Kotlovnica 104.808 GJ 85% 90 – 95 %

Podaci u gornjoj tablici se odnose na 2011. godinu, a raspodjela po potrošačima je procijenjena od strane tehničkog osoblja SIPRO d.o.o. s obzirom na snagu pojedinih potrošača.



35

4. Korištenje energije

3.4.1. Pokazatelj Vrijednost

3.4.2. Ukupna kupljena i proizvedena energija u GJ 131.849 GJ

3.4.3. Ukupna prodana energija u GJ -

3.4.4. Ukupna potrošnja energije u GJ 131.849GJ

3.4.5. Ukupna potrošnja energije za grijanje i toplu vodu iz sustava za grijanje u GJ

6.994 GJ

3.4.6. Ukupna potrošnja energije za tehnološke i druge procese u GJ 124.855 GJ

5. Potrošnja energije

Potrošnja energije/tona proizvoda

Električna energija

Proizvod

Jedinica

kWh/jedinica GJ/jedinica

Toplinska energija GJ/ jedinica

Ukupno GJ/jedinica

Samoljepljiva traka m2 0,081 0,290 1,125 1,416



36

E. Opis vrsta i količina predviđenih emisija iz postrojenja u svaki medij kao i

utvrđivanje značajnih posljedica emisija na okoliš i ljudsko zdravlje

1. Onečišćenje zraka

1.1. Popis izvora i mjesta emisija u zrak, uključujući tvari neugodnog mirisa (u jedinicama za miris) i

mjere za sprečavanje emisija (uključujući šifru djelatnosti koje uzrokuju emisije prema posebnom

propisu)

Izvor emisije (uputa na brojčane oznake iz blok

dijagrama) Onečišćujuće tvari

Način smanjenje emisija (npr. filtar

od tkanine, taloženje, itd.)

Podaci o emisijama – (specificirati jedinice i

osnovu po kojoj se izražavaju rezultati mjerenja, npr.

mg/Nm3, kg/tona proizvoda, kg/d itd.)

CO2 (prema emisijskom faktoru)

Nema 5.850 t/god

CO (Metoda HRN EN 15058:2008)

Nema 7,1 mg/Nm3; 0,223 t/god

NOx (Metoda HRN EN 14792:2007)

Nema 246,1mg/Nm3;

7,736 t/god

ZK 1 Dimnjak kotla

PM 10 (prema emisijskom faktoru)

Nema 0,094 t/god

Z RB (1-5)

Dimnjaci rekuperatora specijalnog benzina (A,B,C,D,E)

HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001)

Adsorpcija aktivnim ugljenom

37,2 mg/Nm3; 5,18 t/god

Z RB (1-3)

Dimnjaci rekuperatora toluena (A,B,C)

HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001)

Adsorpcija aktivnim ugljenom

5,1 mg/Nm3; 0,74 t/god

Z ST1 Odsisna ventilacija stroja za štampu TS-1

HOS (ukupni C)

Nema 217,5 mg/Nm3;

0,628 t/god


HOS (ukupni C)

Nema 279 mg/Nm3

; 0,997 t/god


HOS (ukupni C)

Nema 201 mg/Nm3; 0,718 t/god

Napomena: Vrijednosti mjerenja 2011.godine



37

1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš

1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš

Rekuperacija. Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju specijalnog benzina i toluena. Smjesa zraka i para odvodi se sa strojeva za nanašanje ljepila ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a pročišćeni zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Ispiranje aktivnog ugljena vrši se vodenom parom. Smjesa otapala i vodene pare se kondenzira i razdvoji u dekantatoru. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u spremnike i ponovno se koristi u procesu. Voda iz rekuperacije toluena se odvodi u rashladni sustava iz rekuperacije specijalnog benzina se ponovo upotrebljava za proizvodnju vodene pare. Na sustavu za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka. U slučaju povećane koncentracije uključuje se alarm. Koncentracija otapala u izlaznom zraku je u okvirima dozvoljenih vrijednosti za navedena otapala. Učinkovitost postrojenja je 91,4%. Nova tehnologija proizvodnje ljepila. Ljepilo za potrebe jednog stroja za nanašanje se proizvodi ekstruzijom u zatvorenom sistemu. Komponente se doziraju automatski. Ljepilo se cjevovodom dovodi na stroj za nanašanje. Taj postupak omogućava povećanje suhe supstance u ljepilu sa 27% na 45%. Time je bitno smanjena količina otapala koja se koristi u procesu, što povećava sigurnost i smanjena je emisija u okoliš.

2. Onečišćenje površinskih voda

2.1. Mjesto ispuštanja u prijemnik

2.1.1. Naziv prijemnika (rijeka, jezero, more) Sva se otpadna voda ispušta u javnu kanalizaciju grada Umaga

2.1.2. Kategorija prijemnika -

2.1.3. Položaj mjesta ispuštanja u odnosu na prijemnik -

2.1.4. Hidrogeološke značajke i zona zaštite vodonosnika -

2.1.5. Onečišćenja s ostalim pokazateljima stanja vode -

Oborinske vode se sakupljaju i preko separatora ulja i masti odvode u okoliš, staro rješenje je bio upojni bunar.

Traži se novo rješenje, u razradi sa službama Grada Umaga.



38

2.2. Proizvedene otpadne vode

2.2.1. Popis pokazatelja onečišćenja vode

Prije pročišćavanja Nakon pročišćavanja Oznaka mjesta

ispuštanja, vidi blok dijagram

Mjesta nastanka otpadnih

voda

Ukupna dnevna količina

(m3/dan) i

Protok , m

3/h

Vrste i karakteristike onečišćujućih

tvari

Način pročišćavanja

Koncentracija mg/l

Koncentracija mg/l

Godišnje emisije (t) i

emisija/jedinica proizvoda

(mg/m2 trake)

Suspendirana tvar

- 29,12 0,209 2,244

KPK- Cr - 165,75 1,193

12,809

BPK5 - 75,50 0,543 5,830

Nitriti - 0,70375 0,0050

0

Ukupni fosfor - 0,5725 0,0041

0

ukupni aromatski ugljikovodici

- 0,0011515 0

detergenti anionski

- 0,205 0,00140

detergenti kationski

- 0 0

K1

SIPRO d.o.o.

23 m3/dan 1m3/h

Ulja i masti

Separator ulja i masti

- 4,35 0,0313 0

Sve otpadne vode se odvode u javnu kanalizaciju. Analiza otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizaciju pokazuje da su sve vrijednosti unutar dozvoljenih granica po Vodopravnoj dozvoli kl. UP/I-325-04/12-05/0116 Ur.br. 374-23-4-12-2 od 07.05.2012., izdana od Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci, važeća do 31.12.2016.

2.2.2. Opis metoda za sprečavanje emisija

2.2.2. Opis metoda za sprečavanje emisija

2.2.2.1

Instalacijom reverzne osmoze za pripremu vode za proizvodnju vodene pare smanjene su emisije u vode, jer se više ne upotrebljavaju kemikalije za obradu vode. Instalacijom membranske separacije za pročišćavanje rashladnih voda smanjene su emisije u vode, jer se više ne upotrebljavaju kemikalije (biocidi) za obradu vode. Otpadne vode iz tvorničkog restorana prije upuštanja u javnu kanalizaciju prolaze preko hvatača masti i ulja. Oborinske vode koje se oborinskom kanalizacijom sakupljaju prolaze preko separator ulja i masti prije upuštanja u teren.

2.2.3. Utjecaj emisije onečišćujućih tvari na vodu i vodni ekosustav

Redni.br. Pročišćavanje otpadnih voda i posljedica emisije onečišćujućih tvari na vodu i vodni ekosustav, pročišćavanja



39

2.2.3.1 Nema utjecaja na ekosustav. Sva se voda upušta se u javnu kanalizaciju

2.3. Ispuštanje u sustav javne odvodnje

Oznaka mjesta ispuštanja, vidi blok dijagram (oznaka K i br.)

Mjesta nastanka otpadnih voda

Ukupna dnevna količina m3 i protok, m3/h

Srednji period ispuštanja (min/hr, hr/dan, dan/god.)

Vrsta, količina i karakteristike

onečišćujućih tvari

K1

Rashladni sustavi rekuperacija – membranska separacija Priprema vode za evaporator – reverzna osmoza Sanitarne vode Tvornički restoran – hvatač ulja i masti

20 m3/dan

2 m3/h

1 m3/h

320 dana/god Vidi točku E.2.2.1.

Napomena: krajem 2008. godine, na inicijativu Uprave, izvršen je pregled i ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih cjevovoda fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, od strane tvrtke TRIO I d.o.o. Buzet. Ispitivanje je pokazalo da ima gubitaka. Na temelju dobivenih rezultata, izvršenja je krajem 2011.godine, sanacija kanalizacijskog cjevovoda fekalnih i tehnoloških voda.

3. Onečišćenje tla

3.1. Onečišćenje tla

Pri tehnološkom procesu proizvodnje samoljepljivih traka ne postoji onečišćenje tla koje potječe iz emisija u toku proizvodnje. Onečišćenje kao posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari kontrolira se tehničkim mjerama (tankvane, dvostruki plašt, odvojeno skladištenje kemikalija i drugo), tako da su akcidentna stanja pod kontrolom. U periodu od početka rada tvornice 1981.godine do danas, nije bilo nijednog takvog slučaja.

3.1.1. Popis pokazatelja onečišćenja tla

Prije pročišćavanja Nakon pročišćavanja Oznaka mjesta emisije u tlo

Mjesta nastanka

emisija u tlo

Onečišćujuće tvari i

njihove karakteristike

Ukupne dnevne količine kg 3 i protok kg/hr

Koncentracija u tlu(jedinica) ili

godišnje emisije (t) u tlo

Koncentracija u tlu (jedinica) ili godišnje

emisije (t) u tlo

Nema Nema* - - - -

* Pri tehnološkom procesu proizvodnje, postoji mala mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda. Budući da svi spremnici

opasnih tvari koje mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda imaju ugrađene pripadajuće tankvane i sustav koji onemogućava prepunjavanje spremnika, onečišćenje može biti posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari koje se nalaze na lokaciji uslijed neispravnog korištenja opreme i prijevoznih sredstava, neispravnih postupaka u tehnološkom procesu, elementarnih nepogoda i namjernog ispuštanja opasnih i štetnih tvari. Ne dolazi do nikakvog utjecaja na tlo

3.1.2. Posljedica emisija na onečišćenje tla i na ekosustav tla

Br. opis posljedica emisija u tlo i ekosustav tla, pročišćavanje

Nije primjenjivo



40

3.2. Onečišćenje tla vezano uz poljoprivredne aktivnosti

3.2.1. Popis pokazatelja onečišćenja tla

Oznaka poljopri-vredne

površine

Mjesta nastanka emisija u tlo

Sredstva kojim se tretira tlo i njihove

karakteristike

Ukupne dnevne količine , kg ili t

Popis ostalih pokazatelja

onečišćenja tla

Nema Nema - - Nije primjenjivo

3.2.2. Posljedica emisija na onečišćenje tla i na ekosustav tla

Br. opis utjecaja emisija u tlo i ekosustav tla, pročišćavanje

Nije primjenjivo

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0-r

ev1

41

4.

Go

spo

dar

en

je o

tpad

om

4.1

. Naz

iv i

količ

ine

pro

izve

den

og

otp

ada

Br.

N

aziv

otp

ada

Klju

čni b

roj

otp

ada

Po

stu

pci

o

po

rab

e i/

ili

zbri

nja

van

ja

otp

ada

Fizi

kaln

e i

kem

ijsk

e

kara

kte

rist

ike

otp

ada

Go

diš

nja

ko

ličin

a p

roiz

ved

en

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a o

po

rab

ljen

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a zb

rin

uto

g o

tpad

a (t

)

Loka

cija

zb

rin

java

nja

/ o

po

rab

e

Skla

diš

ten

je

otp

ada

- o

znak

a iz

b

lok

dija

gram

a SO

Pri

log-

E.8

1.

Otp

adn

a lje

pila

ko

ja

sad

rže

org

ansk

a o

tap

ala

080

409*

D10

Točk

a p

alje

nja

: 41

,2°C

To

plin

ska

vrije

dn

ost

: 38

10

1 k

J/kg

U

kup

ni k

lor

(hal

oge

ni)

: 0,2

6%

Sa

drž

aj s

um

po

ra: 0

,03

%

Sad

ržaj

vo

de:

<0

,01

%

Pep

eo: 1

,58

%

PC

B: 3

,34

mg/

kg

Kad

mij:

1,4

03

mg/

kg

Kro

m: 1

,90

9 m

g/kg

Ži

va: <

0,0

01

mg/

kg

Nik

al: 0

,94

mg/

kg

Olo

vo: 2

,09

1 m

g/kg

V

anad

ij: 0

,65

9 m

g/kg

62

,595

-

66

,24

Kem

is

Term

ocl

ean

(i

zvo

z A

ust

rija

)

SOO

2.

Ost

ala

org

ansk

a o

tap

ala

070

204*

D10

Točk

a p

alje

nja

: <4

0°C

To

plin

ska

vrije

dn

ost

: 38

63

9 k

J/kg

U

kup

ni k

lor

(hal

oge

ni)

: 0,2

0%

Sa

drž

aj s

um

po

ra: 0

,18

%

Sad

ržaj

vo

de:

<0

,01

%

Pep

eo: 0

,10

%;P

CB

: 4,2

6 m

g/kg

K

adm

ij: 0

,06

6 m

g/kg

K

rom

: 0,2

86

mg/

kg

Živa

: <0

,00

1 m

g/kg

N

ikal

: 0,5

39

mg/

kg

Olo

vo: 0

,99

1 m

g/kg

V

anad

ij: 0

,20

9 m

g/kg

5,1

6

- 7

,61

Kem

is

Term

ocl

ean

(i

zvo

z A

ust

rija

)

SOO

3.

Nek

lori

ran

a m

aziv

a u

lja z

a m

oto

re i

zup

čan

ike

130

205*

R

1 i

D10

Ulja

za

po

dm

aziv

anje

I i I

I ka

tego

rije

(m

iner

aln

a u

lja z

a p

od

maz

ivan

je

zup

čan

ika

– te

kući

na)

0,0

5

-

SO

U

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

4

2

Br.

N

aziv

otp

ada

Klju

čni b

roj

otp

ada

Po

stu

pci

o

po

rab

e i/

ili

zbri

nja

van

ja

otp

ada

Fizi

kaln

e i

kem

ijsk

e

kara

kte

rist

ike

otp

ada

Go

diš

nja

ko

ličin

a p

roiz

ved

en

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a o

po

rab

ljen

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a zb

rin

uto

g o

tpad

a (t

)

Loka

cija

zb

rin

java

nja

/ o

po

rab

e

Skla

diš

ten

je

otp

ada

- o

znak

a iz

b

lok

dija

gram

a SO

Pri

log-

E.8

4.

Olo

vne

bat

erije

1

6060

1*

R4

(O

lovo

i o

lovn

i dio

ksid

)te

sum

po

rna

kise

lina

32

%

0,2

18

0

,23

3

- C

.I.A

.K.

Vo

jnić

SO

U

5.

Otp

adn

e b

oje

i la

kovi

ko

ji sa

drž

e o

rgan

ska

ota

pal

a

080

111*

D10

Otp

adn

e b

oje

sa

70

% o

tap

ala

(zap

aljiv

a te

kući

na

pla

miš

ta

<21

°C o

znak

e X

i i F

; b

uta

no

n i

etil-

acet

at).

0,1

65

-

0,1

C.I.

A.K

. Za

greb

(i

zvo

z N

jem

ačka

)

SOO

6.

Otp

adn

i lat

ex -

o

tpad

ko

ji n

ije

spec

ific

iran

na

dru

gi n

ačin

070

299

D10

Ph

vri

jed

no

st: 6

,92

K

lori

di:

88

96

,9 m

g/kg

s.t

. Fl

uo

rid

i: <0

,01

mg/

kg s

.t.

Sulf

ati:

16

47

,3 m

g/kg

s.t

. Fe

no

lni i

nd

eks:

0,4

3 m

g/kg

s.t

. O

top

ljen

i org

ansk

i ugl

jik D

OC

: 8

94

9 m

g/kg

s.t

. U

kup

ne

rast

op

ljen

e tv

ari:

35

58

5

mg/

kg s

.t.

Ars

en

: <0

,01

mg/

kg s

.t.

Bar

ij: 0

,23

5 m

g/kg

s.t

. K

adm

ij: 0

,05

5 m

g/kg

s.t

. U

kup

ni k

rom

: 1,4

38

mg/

kg s

.t.

Bak

ar: 0

,53

9 m

g/kg

s.t

. Ži

va: <

0,0

1 m

g/kg

s.t

. M

olib

de

n: 0

,05

mg/

kg s

.t.

Nik

al: 0

,34

8 m

g/kg

s.t

. O

lovo

: 0,7

37

mg/

kg s

.t.

An

tim

on

: <0

,01

mg/

kg s

.t.

Sele

n: <

0,0

1 m

g/kg

s.t

. C

ink:

2,9

28

mg/

kg s

.t.

4,6

25

-

6,5

15

SOL

7.

Am

bal

aža

od

p

apir

a 1

5010

1

R

3

Otp

adn

e ka

rto

nsk

e ku

tije

i tu

ljci

(kru

tin

a; p

reša

ni k

arto

n i

pap

ir)

41

,39

3

8,1

8

- M

etis

, Pu

la

SOA

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

4

3

Br.

N

aziv

otp

ada

Klju

čni b

roj

otp

ada

Po

stu

pci

o

po

rab

e i/

ili

zbri

nja

van

ja

otp

ada

Fizi

kaln

e i

kem

ijsk

e

kara

kte

rist

ike

otp

ada

Go

diš

nja

ko

ličin

a p

roiz

ved

en

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a o

po

rab

ljen

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a zb

rin

uto

g o

tpad

a (t

)

Loka

cija

zb

rin

java

nja

/ o

po

rab

e

Skla

diš

ten

je

otp

ada

- o

znak

a iz

b

lok

dija

gram

a SO

Pri

log-

E.8

8.

Am

bal

aža

od

p

last

ike

150

102

R5

Otp

adn

a p

last

ičn

a fo

lija

(kru

tin

a; p

last

ičn

e vr

eće

od

p

olie

tile

na)

9

,7

11

,58

-

Met

is, P

ula

SOA

9.

Am

bal

aža

od

d

rva

- p

alet

e 1

5010

3

D

15

Drv

ene

pal

ete

(kru

tin

a; p

alet

e o

d d

rva)

2

8,7

5

- 2

9,1

M

etis

, Pu

la

SOA

10

.

Otp

adn

o

želje

zo i

čelik

-

od

ru

šen

ja

ob

jekt

a i

stro

jeva

170

405

R4

Otp

adn

i met

aln

i dije

lovi

str

oje

va

(žel

jezo

i lim

) 0

,49

1

,14

-

Met

is, P

ula

SO

Ž

11

.

Mje

šavi

ne

mas

ti i

ulja

iz

sep

arat

ora

u

lje/v

od

a ko

je

sad

rže

sam

o

jest

ivo

ulje

i m

asn

oće

190

809

D9

Teku

ći m

ulj

(jes

tivo

ulje

i m

asti

od

pri

pre

me

hra

ne)

1

4

- 1

4

Rije

ka T

ank,

R

ijeka

SO

M

12

. Je

stiv

o u

lje i

mas

ti

200

125

R9

Istr

oše

no

ku

hin

jsko

ulje

(j

esti

vo is

tro

šen

o u

lje o

d

pri

pre

me

hra

ne

- te

kući

na)

0,0

5

0,1

3

-

RaM

a,

Vir

ovi

tica

(i

zvo

z A

ust

rija

)

SBU

13

. Is

tro

šen

i ak

tivn

i ugl

jen

0

6130

2*

D

10

Točk

a p

alje

nja

: nije

def

inir

ana

Top

linsk

a vr

ijed

no

st: 2

41

81

kJ/

kg

Uku

pn

i klo

r: 0

,07

4%

Sa

drž

aj s

um

po

ra: 0

,88

3%

Sa

drž

aj v

od

e: 4

,63

%

Pep

eo: 7

,53

%

PC

B: <

1,0

mg/

kg

Kad

mij:

<0

,5 m

g/kg

K

rom

: 4,3

6 m

g/kg

58

,8

- 5

8,8

K

alu

n d

.o.o

. D

rniš

SO

AU

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

4

4

Br.

N

aziv

otp

ada

Klju

čni b

roj

otp

ada

Po

stu

pci

o

po

rab

e i/

ili

zbri

nja

van

ja

otp

ada

Fizi

kaln

e i

kem

ijsk

e

kara

kte

rist

ike

otp

ada

Go

diš

nja

ko

ličin

a p

roiz

ved

en

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a o

po

rab

ljen

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a zb

rin

uto

g o

tpad

a (t

)

Loka

cija

zb

rin

java

nja

/ o

po

rab

e

Skla

diš

ten

je

otp

ada

- o

znak

a iz

b

lok

dija

gram

a SO

Pri

log-

E.8

Živa

: <0

,2 m

g/kg

N

ikal

: <5

mg/

kg

Olo

vo: <

5 m

g/kg

V

anad

ij: <

5 m

g/kg

Ta

lij: <

1 m

g/kg

14

. M

ulje

vi iz

se

par

ato

ra

ulje

/vo

da

130

502*

D

15

Teku

ći m

ulj

(mu

lj o

d p

ijesk

a i b

lata

uz

pri

sutn

o u

lje s

a as

falt

iran

ih

po

vrši

na)

0,2

1

- 0

,21

SOS

15

.

Am

bal

aža

on

ečiš

ćen

a o

pas

nim

tv

arim

a

150

110*

R

4

Talo

g u

bač

vam

a i k

anti

cam

a n

asta

je u

po

gon

u m

ješa

on

e i

štam

par

ije;

pri

liko

m u

po

treb

e b

oja

i ra

znih

pre

maz

a (s

uh

i tal

og

skru

ćen

e b

oje

i lje

pila

; za

pal

jivo

- F

)

2,1

6

2,1

6

-

C.I.

A.K

. G

ub

ašev

o

(izv

oz

Au

stri

ja)

SOA

16

.

Mu

ljevi

od

fi

zika

lno

/ ke

mijs

ke

ob

rad

e ko

ji sa

drž

e o

pas

ne

tvar

i

190

205*

D

9

Ph

vri

jed

no

st: 7

,02

El

ektr

ičn

a vo

dlji

vost

: 12

20

uS/

cm

Isp

arn

i ost

atak

10

5°C

: 14

36

mg/

l K

lori

di:

11

3 m

g/l

Sulf

ati (

SO4

--):

<1

,0 m

g/l

DO

C: 5

28

,43

mg/

l Fe

no

li: 0

,01

1 m

g/l

Mo

libd

en

: <0

,00

5 m

g/l

Kad

mij:

<0

,00

01

mg/

l A

rse

n: <

0,0

05

mg/

l B

akar

: 0,0

38

mg/

l C

ink:

6,0

58

mg/

l K

rom

uku

pn

i: 1

,60

0 m

g/l

Olo

vo: 0

,00

2 m

g/l

Živa

: <0

,00

01

mg/

l N

ikal

: 0,0

10

mg/

l B

ariji

: 0,0

53

mg/

l A

nti

mo

n: <

0,0

50

mg/

l Se

len

: 0,0

05

mg/

l Fl

uo

rid

i: 0

,08

mg/

l

12

-

12

R

ijeka

Tan

k,

Rije

ka

SOT

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

4

5

Br.

N

aziv

otp

ada

Klju

čni b

roj

otp

ada

Po

stu

pci

o

po

rab

e i/

ili

zbri

nja

van

ja

otp

ada

Fizi

kaln

e i

kem

ijsk

e

kara

kte

rist

ike

otp

ada

Go

diš

nja

ko

ličin

a p

roiz

ved

en

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a o

po

rab

ljen

og

otp

ada

(t)

Go

diš

nja

ko

ličin

a zb

rin

uto

g o

tpad

a (t

)

Loka

cija

zb

rin

java

nja

/ o

po

rab

e

Skla

diš

ten

je

otp

ada

- o

znak

a iz

b

lok

dija

gram

a SO

Pri

log-

E.8

17

. o

db

ačen

a EE

o

pre

ma

160

213*

R

4

kru

tin

a n

asta

je p

rilik

om

pro

mje

ne

rasv

jetn

ih t

ijela

u p

ogo

nim

a te

p

op

ravk

a i z

amje

ne

kom

pju

tora

.

0,1

15

0

,11

5

- Sp

ectr

a M

edia

, V

iro

viti

ca

SOE

18

. o

tpad

na

pla

stik

a 2

0013

9

R5

kru

tin

a n

asta

je u

po

gon

u n

anaš

anja

p

rilik

om

po

stav

ljan

ja ju

mb

o r

ola

n

a st

roj z

a n

anaš

anje

(k

ruti

na;

ost

aci f

olij

e P

VC

-a, P

P-a

i P

E-a)

4,8

54

5

,67

-

Met

is, P

ula

SO

A

19

o

stal

a go

riva

(u

klju

čuju

ći

mje

šavi

ne)

1

3070

3*

D9

La

ko lo

ž u

lje p

om

iješa

no

s v

od

om

(g

ori

vo L

US

II;

točk

a p

alje

nja

>

55

°C, o

znak

a N

i X

n)

0,4

5

- 0

,45

R

ijeka

Tan

k,

Rije

ka

SOO


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 46

5. Buka

5.1.

Br. Izvori buke

Opis izvora buke

Razina akustične buke na izvoru

LWA (dB)

1 Odsisna ventilacija rekuperacija SB Ventilatori 84,8

2 pumpe rashladne vode pumpe 84,5

3 toplinska podstanica pumpe 82,5

4 rashladne komore - ventilacija ventilatori 68,5

5.2. Vrijednosti ekvivalentne razine buke LAeq u dB u promatranim područjima

Danju Noću

Br. Lokacija mjerenja Najviša dopuštena vrijednost

Izmjerena vrijednost

Najviša dopuštena vrijednost


1 Ispred najbližeg stambenog objekta Ungarija BB – mjerena je ukupna razina buke - objekti su u neposrednoj blizini tvornica Sipro i Aluflekspack te prometnica Otvoreni boravišni prostor prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN.145/04)

65 dB(A)

43

50

43

Podaci o mjerenju buke su iz travnja 2010.

6. Vibracije

6.1.

Br. Izvor vibracija Opis izvora vibracija

Vrijednosti procijenjenog ubrzanja vibracija, aweq,T(ms-2)

Tvornica ne raspolaže s izvorima vibracija te zbog toga mjerenja nisu niti obavljena!

- -

6.2. Vrijednosti procijenjenog ubrzanja vibracija koje u promatranom području izaziva postrojenje aweq,T(ms-2)

Danju Noću

Br. Mjesto mjerenja Najviša dopuštena vrijednost


Najviša

dopuštena

vrijednost


-


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 47

7. Ionizirajuće zračenje

7.1.

Br. Izvor ionizirajućeg zračenja

Opis izvora ionizirajućeg zračenja

Vrsta zračenja Vrijednosti zračenja

Tvornica ne raspolaže s izvorima ionizirajućeg zračenja!

- - -

7.2. Vrijednosti neionizirajućeg zračenja koje u promatranom području izaziva postrojenje

Br. Lokacija mjerenja Vrsta zračenja Najviša dopuštena vrijednost


- - - -

Tijekom rada u proizvodnom procesu nema izvora ionizirajućeg zračenja


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 48

F. Opis i karakterizacija okoliša na lokaciji postrojenja

1. Grafički prilog točne lokacije postrojenja i okolnog područja

1.1. Karta lokacije i šireg okolnog područja

Postrojenje se nalazi na području industrijske zone Ungarija. U blizini industrijske zone Ungarija, sa zapadne

strane nalazi se manje naselje Ungarija koje sačinjavaju stambene, gospodarske i poslovne građevine. Naselje

ima 19 stanovnika. Od najbližih stambenih objekata, koji se nalaze na cca 500 m udaljenosti, društvo je

odvojeno pojasom hrastove šume. U neposrednoj blizini jugoistočno, nalazi se tvornica Aluflexpack d.o.o.

Sjeverozapadno od društva nalazi se pojas zaštitnog zelenila do prometnice Umag-Plovanija. Širi okoliš lokacije

je šumsko zemljište sa zelenilom.

Slika 6. Satelitska karta lokacije tvorničkog kruga Sipro u odnosu na okolno područje


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 49

2. Karakterizacija okoliša okolnog područja

Tvar Jesu li u okolišu izmjerene koncentracije značajnih tvari koje se emitiraju u zrak, vode ili tlo (uključujući podzemne vode) te određena razina buke i vibracije? Navesti referentni broj izvješća

Na području Istre se sustavno prati kakvoća zraka, voda i mora od početka osamdesetih godina.

SO2, dim, UTT, Pb, Cd i Ni.

Zrak Prema Uredbi o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) i Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08), Istarska županija određena je kao područje HR 4, a grad Umag nije posebno izdvojen kao naseljeno područje. Prema podacima iz „Godišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka na području RH za 2010. godinu“ dostupnog na stranicama AZO vidljivo je da na području grada Umaga postoje dvije postaje za mjerenje kakvoće zraka te je utvrđeno da je na području grada Umaga zrak bio I kategorije. Pokazatelji koji se prate na postajama su slijedeći: SO2, dim, UTT, Pb, Cd i Ni.

Godišnje izvješće o praćenju

kakvoće zraka na području RH za 2010. godinu

Vidljivo onečišćenje mora (boja, masne mrlje, vidljiv otpad

itd.); Slanost;

Crijevni enterokoki; Escherichia coli

More Kakvoća mora na području Istarske županije prati se kontinuirano od 1988. godine. Na području grada Umaga postoje 25 mjernih mjesta za ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama. Rezultati praćenja kakvoće mora pokazuju izuzetno visok udio plaža s izvrsnom kakvoćom mora za kupanje. (Izvješće o kakvoći

mora na morskim plažama u Istarskoj županiji u 2011. godini -

Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije)

Izvješće o kakvoći mora na morskim

plažama u Istarskoj županiji

u 2011.godini

-organoleptička svojstva vode; - fizikalno kemijska svojstva; - ioni; - režim kisika; - hranjive soli; - organske tvari: - teški metali; - bakteriološki pokazatelji.

Voda Program praćenja kvalitete prirodnih resursa voda, koje se koriste u vodoopskrbnom sustavu Istarske županije, provodi se za Istarsku županiju od 1998. godine. Program je nadopunjen rezultatima ispitivanja izvorišta iz monitoringa voda na vodnom području primorskoistarskih slivova koji provode Hrvatske vode. Na području Istarske županije za vodoopskrbu se koriste vode izvora, bunara i voda akumulacije Butoniga, koje koriste tri vodovoda – Istarski vodovod Buzet, vodovod Pula i Vodovod Labin. Zaključak izvješća Kakvoća prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u istarskoj županiji u 2010. godini je da: „Sadašnji postupci prerade vode na prirodnim resursima omogućavaju distribuciju zdravstveno ispravne vode u javnom vodoopskrbnom sustavu Istarske županije.

Kakvoća prirodnih

resursa voda uključenih u

vodoopskrbu u istarskoj županiji u

2010. godini


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 50

3. Prethodno onečišćenje i mjere planirane za poboljšanje stanja okoliša

Br. Opis Prilog br.

Ne postoji prethodno onečišćenje. Tvornica izgrađena u novoformiranoj industrijskoj zoni, dotadašnja namjena bili su pašnjaci i šuma.

-

Komentar: Industrijska zona Ungarija formirana je 1979.godine. Sipro je bio prva tvornica na lokaciji. U međuvremenu je došlo do nekoliko izmjena i dopuna Plana, kojim je zona uvijek ostala za industrijske djelatnosti. U rujnu 2010. usvojen je Detaljni plana uređenja industrijske zone Ungarija Umag.


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 51

G. Opis i karakteristike postojeće ili planirane tehnologije i drugih tehnika za

sprečavanje ili, tamo gdje to nije moguće, smanjivanje emisija iz postrojenja

1. Tehnologije i tehnike koje se koriste za sprečavanje i smanjivanje emisija iz postrojenja (emisija koje štetno

utječu na okoliš)

1.1. Sastavnica okoliša Zrak

1.2. Opće karakteristike i tehnički opis tehnologija i tehnika

REKUPERACIJA OTAPALA Za rekuperaciju otapala izgrađena su dva zasebna sustava, od kojih veći, kapaciteta 850 kilograma na sat, služi za rekuparaciju heksana. Sustav koji danas služi za rekuperaciju toluena izgrađen je 1980. godine i služio je za rekuperaciju specijalnog benzina. Od 1994. godine sustav se upotrebljava za rekuperaciju toluena, a 1997. godine je kompletno renoviran. Sustav za rekuperaciju specijalnog benzina ili heksana izgrađen je 1994. godine. Proces rekuperacije otapala zasniva se na uporabi specijalnog aktivnog ugljena sa svojstvima koja omogućavaju adsorpciju para otapala iz zraka i kod nižih koncentracija. Aktivni ugljen je proizvod organskog sastava, a za pročišćavanje zraka i rekuperaciju otapala koriste se cilindrični oblici promjera 3-4 milimetra i specifične težine cca 400 kg/m3. LINIJA ZA PROIZVODNJU LJEPILA Instalirana je linija za proizvodnju ljepila sa visokim postotkom suhe supstance čime su se gubici na emisiji benzina na postrojenju za povrat otapala prepolovili, sa 0,558 na 0,278 g/m3 zraka.

1.3. Vremenski plan i stanje primjene tehnologija i tehnika

Rekuperacija specijalnog benzina je u funkciji od 1994. Rekuperacija toluena u funkciji od 1997. Linija za proizvodnju ljepila sa visokim postotkom suhe supstance u funkciji je od 2008.

1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Smanjene emisije otapala HOS Smanjena potrošnja energije, smanjena difuzna emisija.

1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Rekuperacija otapala: učinkovitost preko 90% Linija za proizvodnju ljepila: značajno poboljšanje

1.6. Obrada rezidua Rekuperacija -Istrošeni aktivni ugljen – spaljivanje

1.7. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz relevantne tehnologije i tehnike

Rekuperacije - vrijednost investicije 8.344.454,28 kn Linija za proizvodnju ljepila VS – investicija 1.319.116 kn + godišnji najam 200.000 € (procjena vrijednosti 1,5 milijuna eura)


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 52

1.1. Sastavnica okoliša Vode


Za smanjenje emisija u vodu na lokaciji ugrađeni su mastolov i separator ulja. Osim toga u primjeni su i reverzna osmoza za pripremu vode i membranska separacija za pročišćavanje rashladne vode čime se postiže smanjenje opterećenje otpadnih voda.


Reverzna osmoza 2009.- novo Membranska separacija 2000. - u dobrom stanju

1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Obrada voda – eliminacija opasnih tvari iz procesa, manje rada

1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Obrada voda - ušteda troškova rada od 25%

1.6. Obrada rezidua

Redovitim čišćenjem mastolova nastaje otpad mješavine ulja i masti iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće 19 08 09 koji se predaje ovlaštenom obrađivaču. Redovitim održavanjem separatora otpremaju se Muljevi iz odvajača ulje/voda 13 05 02*


Obrada voda 407.753 kn

2. Predložene (planirane) tehnologije i tehnike za sprečavanje ili smanjivanje emisija iz postrojenja

1.1. Sastavnica okoliša Zrak


Razvijanje primjene boja i drugih premaza na bazi vode u postrojenju za štampanje traka (flekso štampa)


Projekt u razradi. Izvedba do kraja 2015.godine

1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Smanjenje emisija HOS

1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Očekuje se bitno smanjenje emisija HOS iz postojećeg postrojenja

1.6. Obrada rezidua bez


Procjena troškova - 500.000 kn


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 53

H. Opis i karakteristike postojećih ili planiranih (predloženih) mjera za sprečavanje

proizvodnje i/ili za oporabu/zbrinjavanje proizvedenog otpada iz postrojenja

1. Mjere za sprečavanje nastanka i/ili za oporabu/zbrinjavanje proizvedenog otpada iz postrojenja

1.1. Otpad Sve vrste otpada prema Planu gospodarenja otpadom.


Primijenjene tehnologije i tehnike primjenjuju se kontinuirano uz redovno preventivno održavanje, te se osigurava jednaka učinkovitost u svakom trenutku.

1.3. Opis mjera za sprečavanje proizvodnje otpada i mjera za oporabu prije proizvedenog otpada

- Ljepilo proizvedeno na početku procesa ponovno se vraća u proces preko dozirnog sustava (ponovno korištenje ljepila).

- sprječavanje prelijevanja ljepila na glavi za nanašanje - ugrađeni senzori čime je smanjena potreba čišćenja otapalom

1.4. Razlozi za poduzimanje mjera, poboljšanja s obzirom na zaštitu okoliša

Smanjena količina opasnog otpada, ušteda i povećana sigurnost

1.5. Učinkovitost mjera Povećana sigurnost i ekonomska ušteda

1.6. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz mjere

Sastavni dio Plana poslovanja ili Plana investicija.

Komentar: Projekti koju su provedeni:

1. Čistija proizvodnja - Smanjenje tehnološkog otpada i emisija u proizvodnji samoljepljivih traka “Sipro” d. d. Umag, 1997. Prilog B.16

2. Čistija proizvodnja - Smanjenje emisija otapala, 2002. Prilog B.17 3. Razvitak društvene odgovornosti: Evidencija prijedloga zaposlenika za poboljšanje ZO 2006.Prilog H.1.1 4. Natjecanje MATCH Sipro 2008: kako ostvariti i povećati visoku razinu poslovne uspješnosti: prva

nagrada. Prilog H.1.2 2. Predložene (planirane) mjere za sprečavanje proizvodnje i oporabu otpada iz postrojenja

Napomena: odgovarajuće koristiti tablicu iz točke 1.

Postojeće mjere za sprečavanje proizvodnje i oporabu otpada iz postrojenja zadovoljavaju uvjete propisane nacionalnom zakonskom regulativom, Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i međunarodnim standardima stoga nisu planirane nove mjere.


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 54

I. Opis i karakteristike postojećih ili planiranih mjera i korištene opreme za nadzor

postrojenja i emisija u okoliš

1. Postojeći sustav mjera i tehničke opreme za nadzor postrojenja i emisija u okoliš

1.1. Nadzirana emisija Emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

1.2. Mjesto emisije

Dimnjaci rekuperatora SB - 5 ispusta Prilog C.4. {Z

RB (1-5)}

Dimnjaci rekuperatora toluena -

3 ispusta Prilog C.4. {Z RT (1-3)}

Dimnjak kotla

Odsisna ventilacija stroja za štampu

Z ST1

Odsisna ventilacija stroja za štampu

Z ST2

Odsisna ventilacija stroja za štampu Z ST3

1.3. Mjesto mjerenja / mjesto uzorkovanja

Dimnjaci Dimnjaci Dimnjak Ventilacija

mjerni otvori

Ventilacija mjerni otvori

Ventilacija mjerni otvori

1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja

Plameno-ionizacisjska

detekcija (FID)

Plameno-ionizacijska detekcija

(FID)

Nedisperzirana IR Spektrofotometrija

(NDIR) – CO

Paramagnetizam – O2 Kemiluminiscencija –

NO i NO2


detekcija (FID)


detekcija (FID)


detekcija (FID)

1.5. Učestalost mjerenja/uzorkovanja

1 godišnje 1 godišnje 1 godišnje jednom u 5

godina jednom u 5

godina jednom u 5

godina

1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja

Normalni radni uvjeti


Mjerenje kad je kotao radio pod opterećenjem




1.7. Količine koje se prate 37,2 mg

HOS/Nm3;

5,1 mg HOS/Nm

3

CO (mg/m3)

7,1 mg/Nm3

NOx (mg/m3)

246,1mg/Nm3

217,5 mg/Nm

3;

279 mg/Nm

3;

201 mg/Nm

3;

1.8. Analitičke metode

HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006

HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006

CO – HRN EN 15058:2008 O2 – HRN EN 14798:2008 NO2 – HRN EN 14792:2007

HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006

HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006

HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006

1.9. Tehničke karakteristike mjera

Sukladno zahtjevima normi






1.10. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili mjerenje

Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa

1.11. Organizacija koja obavlja analize/laboratorij

Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa

1.12.

Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlaštenje/akreditacija laboratorija

Broj akreditacije

pri HAA - 1165

Broj akreditacije

pri HAA - 1165

Broj akreditacije pri HAA - 1165

Broj akreditacije

pri HAA - 1165

Broj akreditacije

pri HAA - 1165

Broj akreditacije

pri HAA - 1165


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 55

1.13. Metoda bilježenja, obrade i pohrane podataka

Izvještaj o provedenim mjerenjima

Izvještaj o provedeni

m mjerenjima





1.14. Planirane promjene u nadzoru

Nema Nema Nema Nema Nema Nema

1.15. Nadzire li se stanje okoliša?

Ne Ne Ne Ne Ne Ne

Napomena: Operator osim gore navedenih mjerenja posjeduje opremu za kontinuirano mjerenje emisija iz rekuperacije

SB. Mjerenja se vrše u cilju kontrole vođenja procesa a održavanje i baždarenje infracrvenih analizatora ugovoreno sa

proizvođačem opreme firma MSA ITALIANA S.p.A., Via Po 13/17 20089 Rozzano (MI), najmanje dva puta godišnje.

Rezultate kontrolira voditelj smjene, minimalno jednom u smjeni, zatim voditelj službe ZNR i ZO dnevno kontrolira i podatke

pohranjuje u program. Program je dostupan direktorima i rukovodiocima. Mjerenja na rekuperaciji SB i toluena se provode tijekom 4 sata što odgovara trajanju jednog ciklusa rekuperacije u intervalima od 10 minuta. Kao rezultat mjerenja uzima se srednja vrijednost niza mjerenja u trajanju od 4 h. Kotlovnica - tri serije mjerenja Mjerenja na TS1-TS3 se provode kao polusatni prosjeci pojedinih mjernih mjesta.

1.1. Nadzirana emisija Otpadna voda Oborinska voda

1.2. Mjesto emisije Ispust K1 Ispust V1

1.3. Mjesto mjerenja / mjesto uzorkovanja

MM1 – miješane otpadne vode na izlazu SIPRO

MM2 – manipulativne površine

1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja

Trenutni uzorak Trenutni uzorak

1.5. Učestalost mjerenja/uzorkovanja

Analiza se mora obavljati najmanje 2 puta godišnje uzimanjem trenutnog uzorka putem ovlaštenog laboratorija.

Analiza se mora obavljati najmanje 2 puta godišnje uzimanjem trenutnog uzorka putem ovlaštenog laboratorija

1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja

Radni uvjeti Radni uvjeti

1.7. Količine koje se prate

Parametri MDK

Temperatura °C

40

Protok l/s trenutni

ukupna ulja i masti mg/l

100

kloridi mg/l praćenje

pH 6,5 – 9,5

UST (mg/l) praćenje

KPK mgO2/l 750

BPK5 mgO2/l 250

PAH mg/l 1

Parametri MDK

pH 6,5 – 9,0

UST (mg/l) 35

KPK mgO2/l 125

ukupna ulja i masti mg/l

20


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 56

1.8. Analitičke metode

HRN ISO 10523 / pH HRN ISO 11923 / susp. tvar HRN ISO EN 6060 / KPK HRN EN 1899 /BPK HRN EN ISO 6439 / fenoli

HRN ISO 10523 / pH HRN ISO 11923 / susp. tvar HRN ISO EN 6060 / KPK DIN 38409(18)/Ukupna masti i ulja

1.9. Tehničke karakteristike mjera

Sukladno propisanim analitičkim metodama

Sukladno propisanim analitičkim metodama

1.10. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili mjerenje

ZJZ Istarska županija ZJZ Istarska županija

1.11. Organizacija koja obavlja analize/laboratorij

ZJZ Istarska županija ZJZ Istarska županija

1.12.

Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlaštenje/akreditacija laboratorija

MRRŠVG UP/I-034-04/09-01/5 Ur.br: 538-10/1-4-64-09/5 od 30.04.2009.

MRRŠVG UP/I-034-04/09-01/5 Ur.br: 538-10/1-4-64-09/5 od 30.04.2009.

1.13. Metoda bilježenja, obrade i pohrane podataka

Analitičko izvješće Analitičko izvješće

1.14. Planirane promjene u nadzoru

Ne planiraju se Ne planiraju se

1.15. Nadzire li se stanje okoliša? Ne Ne

Smatra se da uzorak otpadne vode zadovoljava GVE propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) ukoliko izmjerene vrijednosti pokazatelja ne prelaze granične vrijednosti emisija (GVE). 2. Planirani sustav mjera i tehničke opreme za nadzor postrojenja i emisija u okoliš


Postojeći sustav mjera je u su u skladu sa NRT i stanjem tehnike. Nove mjere primijenit će se u trenutku promjena u NRT. 3. Praćenje stanja okoliša


U skladu sa dosadašnjim praćenjem.

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

5

7

J. D

eta

ljn

a an

aliz

a p

ost

roje

nja

s o

bzi

rom

na

naj

bo

lje r

asp

olo

žive

te

hn

ike

(N

RT)

Pri

liko

m d

etal

jne

usp

ore

db

e s

naj

bo

ljim

ras

po

loži

vim

teh

nik

ama

kori

šten

i su

slje

deć

i rel

evan

tni R

efer

entn

i do

kum

enti

o n

ajb

olji

m r

asp

olo

živi

m t

ehn

ikam

a (R

DN

RT)

:

•• •

RD

NR

T P

ovr

šin

ska

ob

rad

a ko

rišt

enje

m o

tap

ala

- R

efer

ence

Do

cum

en

t o

n

Be

st A

vail

ab

le T

ech

niq

ue

s o

n S

urf

ace

Tre

atm

en

t u

sin

g O

rga

nic

So

lve

nts

- S

TS, A

ugu

st 2

007

•• •

RD

NR

T Em

isije

iz s

pre

mn

ika

- R

efe

ren

ce D

ocu

me

nt

on

Be

st A

vail

ab

le T

ech

niq

ue

s o

n E

mis

sio

ns

fro

m S

tora

ge

-

ESB

, Ju

ly 2

006

•• •

RD

NR

T O

pći

pri

nci

pi m

on

ito

rin

ga -

Re

fere

nce

Do

cum

en

t o

n t

he

Ge

ne

ral P

rin

cip

les

of

Mo

nit

ori

ng

- G

MP

, Ju

ly 2

003

Ova

j pri

stu

p je

u s

klad

u s

pre

po

ruko

m iz

tem

eljn

og

„ver

tika

lno

g“ B

REF

do

kum

enta

– S

TS k

oji

nav

od

i da

se u

cilj

u d

od

atn

ih in

form

acija

mo

gu r

azm

atra

ti g

ore

nav

eden

i „h

ori

zon

taln

i“ B

REF

do

kum

enti

.

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

5

8

1.

Usp

ore

db

a s

razi

nam

a e

mis

ija

veza

nim

a u

z p

rim

jen

u n

ajb

olj

ih r

asp

olo

živi

h t

ehn

ika

(NR

T–p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti

em

isija

)

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

. PO

KA

ZAT

ELJI

: P

RO

CES

I I O

PR

EMA

1.1

.1.

Pro

cesi

– O

pći

NR

T (u

skl

adu

s „

Re

fere

nce

Do

cum

en

t o

n B

est

Ava

ilab

le T

ech

niq

ue

s o

n S

urf

ace

Tre

atm

en

t u

sin

g O

rga

nic

So

lve

nts

, Au

gust

20

07

“ )

1.1

.1.1

Uvo

đen

je i

kori

šten

je

nes

tan

dar

diz

iran

og

sust

ava

up

ravl

jan

ja o

koliš

em

Teh

nik

a 2

1.1

.12

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Na

niv

ou

mat

ičn

e ku

će G

rup

acije

Sic

ad

po

sto

ji IS

O 9

00

0 k

ojim

se

u s

klo

pu

gr

up

acije

po

kriv

aju

tvo

rnic

e kć

eri,

tako

d

a Si

pro

nije

sam

ost

aln

o c

erti

fici

ran

.

- U

svo

jen

a P

olit

ika

zašt

ite

oko

liša

- Sm

jern

ice

i cilj

evi s

u s

adrž

ani u

pla

nu

p

osl

ova

nja

- P

ost

oje

ob

vezu

juće

up

ute

u k

ojim

a su

sa

drž

ani e

lem

enti

no

rmi I

SO i

EMA

S

- G

od

išn

ji Iz

vješ

taj U

pra

ve s

adrž

i i

po

dat

ke iz

po

dru

čja

zašt

ite

oko

liša

Po

dra

zum

ijeva

slje

de

će a

ktiv

no

sti:

- d

efin

iran

je p

olit

ike

zašt

ite

oko

liša,

-

pla

nir

anje

i u

spo

stav

a sm

jern

ica

i cilj

eva

, -

uvo

đen

je i

kori

šten

je p

roce

du

ra s

po

seb

nim

n

agla

sko

m n

a o

dgo

vorn

ost

i, tr

enin

g,

do

kum

enta

ciju

...

- is

pit

no

i ko

rekt

ivn

o d

jelo

van

je s

po

seb

nim

n

agla

sko

m n

a m

on

ito

rin

g i m

jere

nja

, ko

rekt

ivn

e i

pre

ven

tivn

e ak

cije

, vo

đen

je z

apis

a, in

tern

e au

dit

e -

red

ovi

ti n

adzo

r p

rove

db

e i i

zvje

šćiv

anje

up

rave

, -

pri

pre

ma

red

ovi

tih

izvj

ešć

a iz

po

dru

čja

zašt

ite

oko

liša.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

5

9

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.2

Uzi

maj

ući

u o

bzi

r p

ose

bn

ost

i o

vog

ind

ust

rijs

kog

sekt

ora

, va

žno

je u

zeti

u o

bzi

r n

aved

ene

znač

ajke

EM

S su

stav

a

Teh

nik

a 2

1.1

.13

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

U

skl

op

u g

od

išn

jeg

pla

na

def

inir

aju

se

mje

re z

a sm

anje

nje

utj

eca

ja n

a o

koliš

kr

oz

pri

mje

nu

Ben

chm

arka

sa

refe

ren

tnim

po

stro

jen

jima

koji

ukl

juču

ju

pra

ćen

je p

otr

ošn

je i

efi

kasn

ost

i sir

ovi

na,

en

ergi

je i

vod

e;

pra

ćen

je e

mis

ija i

otp

ada

Izvo

r u

lazn

ih m

ater

ijala

def

inir

an je

te

hn

olo

gijo

m

Ko

nti

nu

iran

o s

e ra

di n

a ra

zvija

nju

no

vih

te

hn

olo

gija

pri

pre

me

ljep

ila

NR

T p

od

razu

mije

va s

ljed

eće

akti

vno

sti:

- p

lan

iran

je s

man

jen

ja u

tjec

aja

po

stro

jen

ja n

a o

koliš

- p

rove

db

u „

Ben

chm

arka

“ in

du

stri

jsko

g p

ost

roje

nja

ko

je u

klju

čuje

: • p

otr

ošn

ju s

iro

vin

a, e

ner

gije

i vo

de,

ukl

juču

jući

n

jiho

vo u

čin

kovi

to k

ori

šten

je,

• e

mis

ije u

zra

k i v

od

e i p

roiz

vod

nju

otp

ada,

- iz

bo

r u

lazn

ih m

ater

ijala

,

- ra

zmat

ran

je m

ogu

ćeg

utj

ecaj

a n

a o

koliš

u s

luča

ju

dek

om

isije

po

stro

jen

ja n

a ra

zin

i pro

jekt

iran

ja

no

vog

ili z

nač

ajn

e m

od

ifik

acije

po

sto

jeće

g p

ost

roje

nja

,

- ra

zmat

ran

je r

azvo

ja č

isti

h t

ehn

olo

gija

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

Na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

sm

anjit

i utj

ecaj

po

stro

jen

ja

na

oko

liš p

lan

iran

jem

kr

atko

ročn

ih, s

red

njo

ročn

ih i

du

goro

čnih

akt

ivn

ost

i i

inve

stic

ija k

ako

bi s

e p

ost

igla

tr

enu

tna

po

bo

ljšan

ja,

uzi

maj

ući

pri

to

me

u o

bzi

r u

tjec

aje

na

tro

ško

vnu

ef

ikas

no

st i

pre

klap

anje

ra

zlič

itih

utj

ecaj

a Te

hn

ika

21

.1.1

4 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Uvo

đen

je n

ove

teh

no

logi

je p

roiz

vod

nje

lje

pila

; P

rove

den

a d

va

pro

jekt

a či

stije

p

roiz

vod

nje

; P

roje

kt R

azvi

tak

dru

štve

ne

o

dgo

vorn

ost

i;

Izra

đen

je P

lan

po

tro

šnje

ota

pal

a (U

p

rilo

gu 1

1);

V

od

itel

ji sm

jen

a d

nev

no

pra

te p

otr

ošn

ju

ota

pal

a i e

mis

iju iz

pro

cesa

(O

pis

P

osl

ova

) P

rove

den

o n

atje

can

je M

ATC

H u

ko

jem

su

zap

osl

enic

i dal

i svo

je p

rije

dlo

ge z

a sm

anje

nje

em

isija

Kao

NR

T n

avo

di s

e m

inim

izir

anje

utj

ecaj

a n

a o

koliš

o

dgo

vara

jući

m p

lan

iran

jem

inve

stic

ija u

cilj

u

po

stiz

anja

ko

nti

nu

iran

og

po

bo

ljšan

ja u

z p

rim

jen

u:

- in

tern

i nad

zor

i vre

dn

ova

nje

po

tro

šnje

i e

mis

ija,

BR

EF S

TS 2

0.1

.3,

- u

vođ

enje

pla

na

up

ravl

jan

ja o

tap

alim

a, B

REF

STS

2

0.3

.1,

- ra

zum

ijeva

nje

međ

uso

bn

e p

ove

zan

ost

i po

tro

šnje

o

tap

ala

i em

isija

iz p

roce

sa,

- u

tvrđ

ivan

je p

od

ručj

a za

po

bo

ljšan

ja i

do

dje

la

pri

ori

teta

- u

tvrđ

ivan

je p

lan

a p

rove

db

e

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

0

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.4

Pre

ven

cija

nep

lan

iran

ih

isp

ušt

anja

/em

isija

Te

hn

ika

21

.1.1

5 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Izra

đen

je

Op

erat

ivn

i p

lan

in

terv

entn

ih

mje

ra u

zaš

titi

oko

liša

i O

pe

rati

vn

i p

lan

za

štit

e i

sp

aša

va

nja

-

Po

gla

vlj

e 2

.3.

Mo

gu

ći u

zro

ci o

pa

sno

sti

P

ri p

roje

ktir

anju

i p

lan

iran

ju p

ost

roje

nja

vo

dilo

se

raču

na

o p

ovr

šin

i p

ost

roje

nja

i

loka

cije

. O

pe

rati

vn

i p

lan

za

štit

e i

sp

aša

va

nja

-

Po

gla

vlj

e 2

.3.

Mo

gu

ći u

zro

ci o

pa

sno

sti

-

Pre

ve

nti

vn

e m

jere

Sp

rem

nic

i su

uko

pan

i i iz

ved

en

i kao

p

od

zem

ni s

pre

mn

ici s

a d

vost

ruki

m

pla

što

m il

i tan

kvan

om

; D

irek

tno

su

p

ove

zan

i po

dze

mn

im k

anal

om

sa

mje

sto

m p

otr

ošn

je.

Ure

đaj

za

kon

tro

lu is

tjec

anja

ljep

ila n

a st

roju

za

nan

ašan

je (

sign

aliz

acija

i za

ust

avlja

nje

str

oja

)

Smje

nsk

a ko

ntr

ola

op

rem

e, r

ed

ovn

o

od

ržav

anje

op

rem

e.

Pro

tup

oža

rne

vjež

be

se o

drž

avaj

u u

su

rad

nji

sa J

VD

2 x

go

diš

nje

Sa

drž

ano

u O

pe

rati

vn

i p

lan

za

štit

e i

spa

šav

an

ja,

Po

gla

vlj

e 3

. S

na

ge

za

zašt

itu

i s

pa

šav

an

je n

a r

asp

ola

ga

nju

NR

T je

pro

jekt

irat

i, iz

grad

iti

i vo

dit

i p

ost

roje

nje

na

nač

in k

oji

sprj

ečav

a o

neč

išće

nje

u

slije

d

nep

lan

iran

ih

emis

ija

uz

pre

tho

dn

o

pro

vođ

en

je

iden

tifi

kaci

je

op

asn

ost

i i

toko

va,

jed

no

stav

no

stu

pn

jeva

nje

raz

ine

op

asn

ost

i i

om

ogu

ćava

nje

p

rovo

đen

ja

pla

na

pre

ven

cije

o

neč

išće

nja

kr

oz

tri

kora

ka

op

isan

a u

BR

EF S

TS 2

0.2

.1.

Ko

rak

1:

•

osi

gura

ti d

ovo

ljne

dim

enzi

je p

ost

roje

nja

•

rizi

čna

po

dru

čja

osi

gura

ti o

d k

emijs

kog

izlje

va k

ori

steć

i o

dgo

vara

juće

mat

erija

le, u

klju

čuju

ći i

mo

guće

to

čke

izlje

va u

kan

aliz

aciju

(ko

rist

eći i

zlje

ve)

•

osi

gura

ti s

tab

ilno

st p

roce

snih

lin

ija i

op

rem

e K

ora

k 2

:

•

osi

gura

ti p

rim

jen

u s

pre

mn

ika

za r

izič

ne

mat

erija

le k

oji

su o

dgo

vara

juće

izve

db

e (d

vost

ruke

stj

enke

)

•

osi

gura

ti d

a su

sp

rem

nic

i na

pro

cesn

im li

nija

ma

un

uta

r o

sigu

ran

og

po

dru

čja

•

gdje

su

tek

ući

ne

tran

spo

rtir

ane

izm

eđu

sp

rem

nik

a o

sigu

rati

do

voljn

u z

apre

min

u s

pre

mn

ika

i sig

urn

osn

i su

stav

pri

tra

nsp

ort

u t

eku

ćin

a

•

osi

gura

ti il

i po

sto

jan

je s

igu

rno

sno

g su

stav

a za

o

tkri

van

je c

ure

nja

ili r

edo

vna

kon

tro

la u

skl

op

u

pro

gram

a o

drž

avan

ja

Ko

rak

3:

•

pro

vod

iti r

edo

vnu

ko

ntr

olu

od

ržav

anja

•

izra

dit

i pla

no

ve u

slu

čaju

nez

god

a ko

ji u

klju

čuju

: o p

lan

inte

rven

cija

o p

roce

du

re u

izlij

evan

ju k

emik

alija

i u

lja

o r

edo

vne

insp

ekci

je

o s

mje

rnic

e za

up

ravl

jan

je o

tpad

om

o i

den

tifi

kaci

ja o

dgo

vara

juće

op

rem

e i

nje

no

red

ovn

o

od

ržav

anje

o o

sigu

rati

da

je o

sob

lje o

koliš

no

svj

esn

o i

tren

iran

o u

sl

uča

ju iz

lijev

anja

i in

cid

enat

a o i

den

tifi

cira

ti u

loge

i o

dgo

vorn

ost

i zap

osl

enik

a

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

1

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.5

Skla

diš

ten

je k

em

ikal

ija i

otp

ada

Teh

nik

a 2

1.1

.16

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Op

era

tiv

ni

pla

n z

ašt

ite

i s

pa

šav

an

ja -

Po

gla

vlj

e

4.

Za

štit

a i

sp

aša

va

nje

u

slu

čaju

te

hn

ičk

o-t

eh

no

lošk

e n

esr

eće

K

od

skl

adiš

ten

ja i

ruko

van

ja o

pas

nim

tv

arim

a u

pri

mje

ni s

u d

etek

tori

niv

oa

ljep

ila u

sp

rem

nic

ima

sa a

larm

nim

su

stav

om

, sp

rem

nic

i sa

dvo

stru

kim

p

lašt

om

ili t

ankv

ano

m, c

jevo

vod

i, u

ređ

aj

za in

erti

zaci

ju z

raka

u m

ješa

čim

a lje

pila

u

po

treb

om

du

šika

Op

era

tiv

ni

pla

n z

ašt

ite

i s

pa

šav

an

ja

Po

gla

vlj

e 3

. S

na

ge

za

za

štit

u i

spa

šav

an

je n

a r

asp

ola

ga

nju

-

Pre

ve

nti

vn

e m

jere

NR

T je

sm

anjit

i riz

ik o

d p

oža

ra i

utj

ecaj

a n

a o

koliš

ko

d s

klad

ište

nja

i ru

kova

nja

op

asn

im t

vari

ma,

a

oso

bit

o:

- o

tap

alim

a,

- si

rovi

nam

a n

a b

azi o

tap

ala,

- o

tpad

nim

otp

alim

a i o

neč

išće

nim

sre

dst

vim

a za

či

šćen

je p

rim

jen

om

teh

nik

a o

pis

anih

u B

REF

STS

2

0.2

.2 i

20

.2.2

.1.

•

Skla

diš

titi

sam

o m

ale

količ

ine

op

asn

ih t

vari

p

otr

ebn

ih z

a p

roiz

vod

nju

•

Već

e ko

ličin

e tv

ari s

klad

išti

ti o

dvo

jen

o

•

Spre

mn

ici i

maj

u o

dgo

vara

juću

ven

tila

ciju

2

0.2

.2

•

Po

sjed

ova

ti a

larm

ne

sust

ave

na

svim

fik

snim

sp

rem

nic

ima

•

Imat

i jed

nu

to

čku

za

pu

nje

ne

mat

erija

la n

a ve

liko

•

Skla

diš

titi

ota

pal

a, o

tpad

na

ota

pal

a i o

tpad

ne

mat

erija

le u

zas

ebn

im s

pre

mn

icim

a/p

osu

dam

a Do

dat

ne

info

rmac

ije n

avo

de

se u

BR

EF E

FS.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

2

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.6

Iz

grad

nja

i ra

d p

ost

roje

nja

Te

hn

ika

21

.1.1

7 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

- u

p

rim

jen

i au

tom

atsk

i su

stav

m

iješa

nja

, gl

ava

za

nan

ašan

je,

do

bav

a o

tpal

a i

ljep

ila

dir

ektn

o

cjev

ovo

dim

a

- p

ost

oje

up

ute

za

rad

na

sigu

ran

nač

in

za

sve

pro

cese

ko

je

se

ažu

rira

ju

1 go

diš

nje

i

koje

su

is

takn

ute

n

a ra

dn

im

mje

stim

a,

red

ovn

o

se

pro

vod

i o

bu

ka

zap

osl

enik

a iz

p

od

ručj

a ZN

R

- U

pri

mje

ni

je k

om

pju

ters

ka

kon

tro

la

emis

ija u

zra

k

- R

edo

vna

smje

nsk

a ko

ntr

ola

op

rem

e

(pri

rub

nic

e, v

enti

li...

)

- St

aln

a o

bu

ka o

sob

lja,

- O

per

ativ

ne

p

roce

du

re

i p

roce

sna

up

uts

tva

Sv

i go

re n

aved

eni

po

stu

pci

su

sad

ržan

i u

Op

era

tiv

ni

pla

n z

ašt

ite

i s

pa

šav

an

ja

NR

T je

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

sve

sti p

otr

ošn

ju i

emis

ije p

rim

jen

om

teh

nik

a ka

o š

to s

u:

- au

tom

atsk

a za

štit

a p

ovr

šin

a p

rim

jere

na

teh

no

lošk

om

po

stu

pku

i gr

ani i

nd

ust

rije

, BR

EF S

TS

20

.2.3

- o

sigu

rati

da

je s

ve o

sob

lje o

bu

čen

o z

a sv

oje

za

dać

e u

akt

ivn

ost

ima

pro

izvo

dn

je, č

išće

nja

i o

drž

avan

ja, B

REF

STS

20

.2.4

- až

uri

ran

je o

per

ativ

nih

pro

ced

ura

i p

roce

snih

u

pu

ta, B

REF

STS

20

.2.4

.

- o

pti

mir

anje

akt

ivn

ost

i, B

REF

20

.2.5

i p

reth

od

no

n

aved

enih

teh

nik

a u

BR

EF S

TS 2

1.1

.14

,

- p

rovo

đen

je p

lan

iran

og

sust

ava

od

ržav

anja

kak

o je

o

pis

ano

u B

REF

STS

20

.2.6

, što

je v

ažn

o z

a sm

anjiv

anje

nep

lan

iran

ih e

mis

ija u

skl

op

u E

MS

sust

ava

op

isan

og

u B

REF

STS

21

.1.1

2.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

3

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.7

MO

NIT

OR

ING

N

adzo

r em

isija

hla

piv

ih

org

ansk

ih s

po

jeva

Te

hn

ika

21

.1.1

8 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Te

hn

ika

21

.1.1

9 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Te

hn

ika

21

.1.2

0 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

U p

rim

jen

a ko

ntr

ola

em

isije

na

dim

nja

cim

a re

kup

erac

ije S

B, t

olu

ena

U p

rim

jen

i sta

lna

kon

tro

la p

otr

ošn

je

ota

pal

a, iz

rad

a b

ilan

ce o

tap

ala,

dn

evn

a,

mje

sečn

a i g

od

išn

ja, p

raće

nje

eko

d

jelo

tvo

rno

sti

stal

na

kon

tro

la r

ada

po

stro

jen

je,

smje

nsk

i izv

ješt

aji,

pla

no

vi o

drž

avan

ja

Uzi

man

je u

zora

ka o

tap

ala

i ko

ntr

ola

sp

ecif

ičn

e te

žin

e (k

g/m

3)

D

irek

tna

kon

tro

la i

mje

ren

ja e

mis

ije iz

re

kup

erac

ije a

nal

izat

oro

m -

ko

nti

nu

iran

o

(pp

m),

jed

no

m m

jese

čno

ko

ntr

ola

p

otr

ošn

je o

tap

ala

i izr

aču

n g

ub

itak

a

NR

T je

nad

zira

ti e

mis

ije h

lap

ivih

org

ansk

ih s

po

jeva

(H

OS)

kak

o b

i se

sman

jile

na

naj

man

ju m

ogu

ću

mje

ru (

BR

EF S

TS 2

0.3

).

Izra

da

Pla

na

up

ravl

jan

ja o

tap

alim

a je

klju

čna

teh

nik

a za

raz

um

ijeva

nje

po

tro

šnje

, ko

rišt

enja

i em

isija

ota

pal

a, o

sob

ito

fu

giti

vnih

em

isija

hla

piv

ih

org

ansk

ih s

po

jeva

(H

OS)

, BR

EF

STS

20

.3.1

. N

RT

je k

ori

stit

i od

gova

raju

će t

ehn

ike

nav

eden

e u

B

REF

STS

20

.3.2

gd

je s

e za

od

ređ

ivan

je e

mis

ija u

zr

ak k

ori

ste

izra

vna

mje

ren

ja, k

ao n

a p

rim

jer:

em

isije

HO

S ili

čvr

stih

če

stic

a u

otp

adn

im p

lino

vim

a,

volu

met

ričk

i pro

tok

itd

. O

dre

đen

a o

pre

ma

ima

velik

i utj

ecaj

na

bila

ncu

o

tap

ala.

N

RT

je o

sigu

rati

red

ovn

o o

drž

avan

je t

ako

ve o

pre

me

(BR

EF S

TS 2

0.2

.6. i

20

.11

.1.2

)

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.8

UP

RA

VLJ

AN

JE V

OD

AM

A

Teh

nik

a 2

1.1

.21

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Tjed

na

kon

tro

la p

otr

ošn

je v

od

e (r

adn

e u

pu

te n

a ra

zin

i od

ržav

anja

) A

nal

iza

otp

adn

ih v

od

a 4

pu

ta g

od

išn

je

Ko

rišt

enje

i p

otr

ošn

ja v

od

e B

REF

STS

20

.4

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

4

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.9

SMA

NJE

NJE

, PO

NO

VN

A

UP

OTR

EBA

I R

ECIK

LIR

AN

JE

VO

DE

ZA IS

PIR

AN

JE I

SIR

OV

INA

Te

hn

ika

21

.1.2

2 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

- ka

skad

no

isp

iran

je n

ije p

rim

jen

jivo

je

r je

to

teh

nik

a ko

ja s

e p

rim

jen

juje

za

isp

iran

je v

od

om

ko

je s

e n

e ko

rist

i u

SIP

RO

d.o

.o.

- m

em

bra

nsk

a se

par

acija

na

rash

lad

no

m t

orn

ju r

eku

per

acije

SB

; re

verz

na

osm

oza

na

pri

pre

mi v

od

e za

eva

po

rato

r p

are;

izm

jen

jivač

to

plin

e n

a re

kup

erac

iji S

B; p

on

ovn

a u

po

treb

a vo

de

nak

on

dek

anta

cije

- m

jere

za

sman

jivan

je p

otr

ošn

je v

od

e o

d is

pir

anja

nis

u p

rim

jen

jive

jer

se n

e ko

rist

i isp

iran

je v

od

om

neg

o

otp

apal

ima

Kao

NR

T p

rim

jeri

nav

od

e se

te

hn

ike:

- ka

skad

no

g is

pir

anja

STS

20

.4.1

.3

- p

on

ovn

a u

po

treb

a si

rovi

na

i/ili

vo

de

teh

nik

ama

kao

što

su

:

i

on

ska

izm

jen

a ST

S 5

.1.1

.

m

emb

ran

ska

sep

arac

ija S

TS 2

0.7

.5.3

- m

jere

za

sman

jivan

je p

otr

ošn

je v

od

e za

isp

iran

ja

20

.4.1

.2

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

0

PO

NO

VN

A

UP

OTR

EBA

/REC

IKLI

RA

NJE

R

ASH

LAD

NE

VO

DE

Teh

nik

a 2

1.1

.23

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

U p

rim

jen

i cen

tral

ni

rash

lad

ni s

ust

av,

zatv

ore

ni k

rug

U p

roce

sim

a gd

je s

e vo

da

kori

sti z

a h

lađ

enje

o

pre

me,

pro

cesn

ih li

nija

itd

. NR

T je

sm

anjit

i p

otr

ošn

ju v

od

e ko

rišt

enje

m z

atvo

ren

ih s

ust

ava

hla

đen

ja i/

ili iz

mje

njiv

ača

top

line,

BR

EF S

TS

20

.4.1

.2.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

5

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.1

1

UP

RA

VLJ

AN

JE E

NER

GIJ

OM

Te

hn

ika

21

.1.2

4 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

U p

rim

jen

i:

- o

pre

ma

se

red

ovi

to

od

ržav

a i

po

deš

ava

(svi

EM

se

1

x

god

. se

rvis

iraj

u)

- U

su

šio

nic

ima

je

ugr

ađen

a re

cirk

ula

cija

zr

aka

ovi

sno

o

ko

nce

ntr

acija

ma

ota

pal

a

- ko

mp

enza

cija

ja

love

en

ergi

je

ugr

ađen

a

- iz

bje

gava

se

isto

vre

men

o p

okr

etan

je

po

tro

šača

- u

građ

eni

su i

zmje

njiv

ači

top

line

na

reku

per

aciji

SB

i k

otl

ovn

ici

kojim

a se

p

red

grija

va v

od

a za

par

oge

ne

rato

r

- p

ri i

nst

alac

iji n

ove

op

rem

e u

vjet

je

o

dab

ir e

ner

gets

ki u

čin

kovi

te o

pre

me

NR

T je

po

veća

ti e

ner

gets

ku u

čin

kovi

tost

i sm

anjit

i gu

bit

ke e

ner

gije

pri

mje

no

m m

jera

iz p

ogl

avlja

BR

EF

STS

20

.5, a

po

seb

ice:

•

od

ržav

anje

i p

od

ešav

anje

op

rem

e

•

po

veća

ti m

aksi

mal

no

vo

lum

en

ota

pal

a ko

ji se

ukl

anja

uz

min

imu

m z

raka

(su

šen

je)

•

od

ržav

anje

co

s φ

izn

ad 0

,95

•

izb

jega

vati

ili k

on

tro

lirat

i is

tovr

em

eno

p

okr

etan

je p

otr

oša

ča

•

kori

steć

i mo

tore

sa

VSD

i iz

mje

njiv

ače

top

line

•

inst

alac

ija o

dgo

vara

juće

op

rem

e n

pr.

m

oto

ra, u

slu

čaju

no

vih

po

stro

jen

ja, o

bn

ove

i z

amje

ne

po

sto

jeće

op

rem

e

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

6

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.1

2

UP

RA

VLJ

AN

JE S

IRO

VIN

AM

A

Ko

ntr

ola

oko

lišn

og

i to

ksik

olo

ško

g u

tjec

aja

Teh

nik

a 2

1.1

.25

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Min

imiz

acija

po

tro

šnje

si

rovi

na

Teh

nik

a 2

1.1

.26

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Do

kum

enta

cija

za

sve

siro

vin

e -

SD

S i T

L,

(sig

urn

osn

i i t

ehn

ički

list

ovi

) ko

ntr

ola

u

lazn

ih s

iro

vin

a A

uto

mat

sko

do

zira

nje

sir

ovi

na

, dir

ektn

i cj

evo

vod

i za

ota

pal

a sa

mje

rači

ma

i d

oza

tori

ma;

cje

vovo

di z

a d

op

rem

u

ljep

ila;,

rec

iklir

anje

ljep

ila; g

rup

iran

je

pro

izvo

da

rad

i man

jeg

bro

ja iz

mje

na

pro

gram

a p

roiz

vod

nje

; pra

ćen

je N

RT

i u

vođ

enje

sve

man

je o

pas

nih

sir

ovi

na

ako

je

mo

guće

; ko

ntr

ola

ula

za s

iro

vin

a

- si

rovi

ne

se n

abav

ljaju

u k

olič

inam

a ko

je o

sigu

rava

ju k

on

tin

uir

ani r

ad

po

stro

jen

ja

- u

pri

mje

ni a

uto

mat

ski s

ust

av

mije

šan

ja

- n

ije p

rim

jen

jivo

- n

e ko

rist

e se

tin

te

- n

ije p

rim

jen

jivo

- n

e ko

rist

e se

tin

te

- d

irek

tni d

oto

k lje

pila

dir

ektn

i do

tok

ota

pal

a

- u

pri

mje

ni s

tro

j za

pra

nje

val

jaka

či

me

je s

man

jen

ja o

tpal

a

NR

T je

m

inim

izac

ija

utj

eca

ja

na

oko

liš

i em

isija

p

rim

jen

om

si

rovi

na

koje

im

aju

n

ajn

iži

mo

gući

o

koliš

ni i

to

ksik

olo

ški u

čin

ak.

BR

EF S

TS 2

0.6

.2,

20

.7 i

20

.10

) N

RT

je s

man

jen

je p

otr

ošn

je s

iro

vin

a ko

rišt

enje

m

jed

ne

ili v

iše

od

teh

nik

a:

•

nab

ava

na

vrije

me

20

.6.1

•

auto

mat

ski s

ust

avi m

iješa

nja

20

.6.3

.1.

•

po

no

vno

ko

rišt

enje

tin

ti/o

blo

ga 2

0.6

.3.2

. i

20

.6.3

.3

•

dir

ektn

i tra

nsp

ort

tin

te/o

blo

ga iz

skl

adiš

ta

20

.6.3

.4

•

dir

ektn

i tra

nsp

ort

ota

pal

a iz

skl

adiš

ta

20

.6.3

.5

•

šarž

no

ob

laga

nje

20

.6.3

.6

•

sist

emi č

išće

nja

20

.6.3

.7

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

7

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.1

3

PR

OC

ES N

AN

AŠA

NJA

I O

PR

EMA

Te

hn

ika

21

.1.2

7 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

P

red

ob

rad

a n

a b

azi v

od

e (p

rim

er n

a b

azi v

od

e)

Nije

pri

mje

nlji

vo z

a o

dm

ašći

van

je je

r

još

nem

a za

mje

nsk

ih f

orm

ula

cija

za

pri

mer

i re

leas

e.

U p

rim

jen

i me

mb

ran

ska

filt

raci

ja u

cilj

u

sman

jen

ja o

pte

reće

nja

otp

adn

ih v

od

a

NR

T za

pre

do

bra

du

na

baz

i vo

de

ukl

juču

je:

•

od

maš

ćiva

nje

•

od

ržav

anje

ku

pke

•

sman

jivan

je p

otr

ošn

je v

od

e i o

tpad

a

•

sman

jen

je o

tpad

nih

vo

da

NR

T je

sm

anje

nje

em

isija

ota

pal

a B

REF

STS

20

.7.1

.2

i 20

.7.5

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

4

SUŠE

NJE

/STV

RD

NJA

VA

NJE

K

OD

SV

IH O

BR

AD

A

PO

VR

ŠIN

E N

anaš

anje

Teh

nik

a 2

1.1

.28

Su

stav

i pre

maz

ivan

ja,

teh

nik

e n

ano

šen

ja i

suše

nja

/stv

rdn

java

nja

Suši

on

ici s

u p

ove

zan

i sa

sust

avo

m z

a re

kup

erac

iju o

tap

ala,

rec

irku

laci

ja z

raka

u

su

šio

nic

ima

čim

e se

sm

anju

ju e

mis

ije

ota

pal

a i p

otr

ošn

ja e

ner

gije

na

naj

man

ju

mje

ru i

osi

gura

va m

aksi

mal

na

uči

nko

vito

st is

kori

šten

ja s

iro

vin

a N

ije p

rim

jen

jivo

za

SIP

RO

jer

se o

dn

osn

e n

a o

pće

teh

nik

e ko

d b

oja

nja

U

pri

mje

ni j

e sm

anje

nje

em

isija

HO

S ko

rišt

enje

m a

dso

rpci

je a

ktiv

nim

u

glje

no

m (

5.1

- 3

7,2

mg/

mg3 )

Ko

d o

dab

ira

pro

cesa

ob

rad

e p

ovr

šin

e (u

klju

čuju

ći

suše

nje

/stv

rdn

java

nje

), b

ez o

bzi

ra d

a li

se r

adi o

n

ovo

m p

ost

roje

nju

ili r

eko

nst

rukc

iji p

ost

oje

ćeg,

NR

T je

od

abra

ti s

ust

av k

oji:

- sm

anju

je e

mis

ije o

tap

ala

i po

tro

šnju

en

ergi

je n

a n

ajm

anju

mo

guću

mje

ru,

- om

ogu

ćuje

mak

sim

aln

u u

čin

kovi

tost

pri

ko

rišt

enja

si

rovi

na.

O

pće

teh

nik

e ko

d p

rem

aziv

anja

op

isan

e su

u B

REF

ST

S 2

0.7

.2 i

20

.7.3

. R

azin

e H

OS

em

isija

po

veza

ne

s N

RT-

om

su

n

aved

ene

u B

REF

STS

20

.11

.6 (

70

– 9

0 m

g/m

3 HO

S)

u p

roči

šćen

om

zra

ku

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

5

ČIŠ

ĆEN

JE

Sust

avi č

išće

nja

Te

hn

ika

21

.1.2

9 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Pro

gram

iran

je p

roiz

vod

nje

na

nač

in

gru

pir

anja

slič

nih

pro

izvo

da

tako

da

ima

što

man

je č

išće

nja

NR

T je

sač

uva

ti s

iro

vin

e i s

man

jiti e

mis

ije o

tap

ala

svo

đen

jem

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

pro

mje

ne

bo

ja i

čišć

enje

kak

o je

op

isan

o u

BR

EF S

TS 2

1.1

.26

(v

idi B

REF

STS

20

.6.3

).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

8

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.1

6

ČIŠ

ĆEN

JE

Teh

nik

e či

šćen

ja

Teh

nik

a 2

1.1

.30

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Ne

kori

ste

se p

išto

lji u

pri

mje

ni j

e st

roj

za p

ran

je v

alja

ka

Ko

d č

išće

nja

piš

tolja

za

rasp

ršiv

anje

NR

T je

sm

anjit

i o

tpu

štan

je o

tap

ala

pri

kup

ljan

jem

, skl

adiš

ten

jem

i p

on

ovn

im k

ori

šten

jem

pro

čišć

eno

g o

tap

ala

pre

tho

dn

o k

ori

šten

og

za č

išće

nje

piš

tolja

za

rasp

ršiv

anje

i/ili

pro

cesn

ih li

nija

: 80

-90

% m

ože

se

po

no

vo k

ori

stit

i!

BR

EF S

TS 2

0.9

.3.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

7

ČIŠ

ĆEN

JE

Emis

ije h

lap

ivih

org

ansk

ih

spo

jeva

Te

hn

ika

21

.1.3

1 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Up

otr

eba

spec

ijaln

ih p

osu

da

za o

tap

alo

za

čiš

ćen

je, z

a p

ran

je lj

epila

tra

že s

e p

ogo

dn

e ke

mik

alije

U

pri

mje

ni j

e te

hn

ika

20

.9.1

3

(ult

raso

nic

)

NR

T je

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

sm

anjit

i em

isije

H

OS

kori

šten

jem

jed

ne

ili v

iše

teh

nik

a či

šćen

ja b

ez

ili s

mal

im s

adrž

aje

m o

tap

ala

nav

eden

ih u

BR

EF S

TS

20

.9

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

8

KO

RIŠ

TEN

JE M

AN

JE Š

TETN

IH

SUP

STA

NC

I (ZA

MJE

NA

)

Emis

ije o

tap

ala

Teh

nik

a 2

1.1

.32

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o -

ne

mo

že

se k

ori

stit

i te

hn

ika

bez

o

tap

ala.

U

p

rim

jen

i je

re

kup

erac

ija o

tap

ala.

N

anaš

enje

-

sman

jen

a ko

ličin

a u

po

treb

ljen

og

ota

pal

a u

vođ

enje

m

teh

no

logi

je

pro

izvo

dn

je

ljep

ila

sa

viso

kim

po

sto

tko

m s

uh

e su

pst

ance

(sa

2

7%

na

45

% s

uh

e su

pst

ance

)

NR

T je

sm

anjit

i em

isije

ota

pal

a o

dab

iro

m t

ehn

ika

bez

ili s

mal

im s

adrž

aje

m o

tap

ala

razm

atra

nih

u

op

ćim

po

glav

ljim

a:

•

čišć

enje

(p

ogl

avlja

29

,30

,31

i 2

0.1

0.1

)

•

za t

ipo

ve in

du

stri

je (

21

.5)

•

nan

ašan

je (

po

glav

lje 2

0.7

)

•

inki

ng

teh

nik

e (2

.4)

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.1

9

KO

RIŠ

TEN

JE M

AN

JE Š

TETN

IH

SUP

STA

NC

I (ZA

MJE

NA

)

Zam

jen

ska

ota

pal

a i t

ehn

ike

čišć

enja

Te

hn

ika

21

.1.3

3 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Ne

up

otr

eblja

vaju

se

ota

pal

a sa

n

aved

enim

riz

icim

a

NR

T je

um

anjit

i št

etn

e fi

zio

lošk

e u

tjec

aje

zam

jen

om

o

tap

ala

koja

im

aju

nek

e o

d s

ljed

ećih

ozn

aka

rizi

ka:

R4

5,

R4

6,

R4

9,

R6

0

i R

61

s

man

je

op

asn

im

ota

pal

ima.

Ove

tre

ba

po

stić

i u

skl

adu

s Č

lan

kom

5

(6)

Dir

ekti

ve E

uro

psk

og

Vije

ća 1

99

9/1

3/E

C.

BR

EF

STS

20

.9 i

20

.10

op

isu

ju z

amje

nsk

a o

tap

ala

i teh

nik

e či

šćen

ja. P

ogl

avlja

20

.9 i

20

.10

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

6

9

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.2

0

KO

RIŠ

TEN

JE M

AN

JE Š

TETN

IH

SUP

STA

NC

I (ZA

MJE

NA

)

Ko

rišt

enje

man

je o

pas

nih

su

pst

anci

Te

hn

ika

21

.1.3

4 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Ne

up

otr

eblja

vaju

se

ota

pal

a sa

n

aved

enim

riz

icim

a

NR

T je

sm

anjit

i eko

toks

ičn

i utj

ecaj

up

otr

ebo

m

man

je o

pas

nih

su

pst

anci

um

jest

o s

up

stan

ci s

o

znak

om

riz

ika

R5

8 i

R5

0/5

3 (

mo

guće

zam

jen

e o

pis

ane

su u

BR

EF S

TS 2

0.1

0).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

1

KO

RIŠ

TEN

JE M

AN

JE Š

TETN

IH

SUP

STA

NC

I (ZA

MJE

NA

)

Ko

rišt

enje

su

pst

anci

ko

je n

e o

šteć

uju

ozo

nsk

i om

ota

č Te

hn

ika

21

.1.3

5 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Ne

up

otr

eblja

vaju

se

ota

pal

a sa

n

aved

enim

riz

icim

a

NR

T je

sm

anjit

i osi

rom

ašen

je s

trat

osf

ersk

og

(vis

oko

g) o

zon

a ko

rišt

enje

m m

anje

op

asn

ih

sup

stan

ci u

mje

sto

su

pst

anci

s o

znak

om

riz

ika

R5

9.

Po

seb

no

, sva

hal

oge

nir

ana

ili d

jelo

mič

no

h

alo

gen

iran

a o

tap

ala

s o

znak

om

riz

ika

R5

9 k

oja

se

kori

ste

kod

čiš

ćen

ja t

reb

aju

se

zam

ijen

iti i

li n

adzi

rati

ko

rist

eći r

azm

atra

nja

u B

REF

STS

21

.1.3

1 a

nd

2

1.1

.32

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

2

KO

RIŠ

TEN

JE M

AN

JE Š

TETN

IH

SUP

STA

NC

I (ZA

MJE

NA

) Sm

anje

nje

nas

tan

ka

tro

po

sfer

sko

g o

zon

a Te

hn

ika

21

.1.3

6 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Ne

up

otr

eblja

vaju

se

ota

pal

a sa

n

aved

enim

riz

icim

a

NR

T je

tra

žen

je r

ješe

nja

ko

je ć

e n

a n

ajm

anju

m

ogu

ću m

jeru

sve

sti n

asta

jan

je t

rop

osf

ersk

og

(nis

kog)

ozo

na:

- ko

rišt

enje

m H

OS-

ova

ili m

ješa

vin

a s

niž

om

re

akti

vno

sti n

a fo

rmir

anje

ozo

na

tam

o g

dje

dru

ge

mje

re z

a sm

anje

nje

fu

giti

vnih

ili n

eob

rađ

enih

em

isjia

ota

pal

a sa

cilj

em

po

stiz

anja

vri

jed

no

sti

po

veza

nih

s N

RT

nis

u m

ogu

ća il

i nis

u t

ehn

ički

p

rim

jen

jiva,

kao

na

pri

mje

r p

oja

va n

ežel

jen

ih

pre

klap

anja

utj

ecaj

a s

dru

gim

med

ijim

a, B

REF

STS

2

0.1

0.2

- za

mje

no

m o

tap

ala

koja

će

osi

gura

ti s

man

jen

je

reak

tivn

ost

i na

form

iran

je o

zon

a (B

REF

STS

2

0.1

0.2

).

Zam

jen

a vi

soko

reak

tivn

ih a

rom

atsk

ih o

tap

ala

s al

tern

ativ

ama

nis

ke r

eakt

ivn

ost

i mo

že s

man

jiti

reak

tivn

e em

isije

HO

S za

20

-40

%.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

0

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.2

3

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Pro

jekt

iran

je, v

ođ

enje

i o

drž

avan

je p

ost

roje

nja

na

nač

in k

oji

će o

sigu

rati

p

ost

izan

je p

otr

ošn

je i

emis

ijske

vri

jed

no

sti

po

veza

ne

s N

RT

nav

eden

im

za s

pec

ifič

ne

ind

ust

rije

Te

hn

ika

21

.1.3

7 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

U p

rim

jen

i eks

tru

der

ljep

ila k

oji

u

od

no

su n

a tr

adic

ion

aln

u t

ehn

iku

-

mje

šači

po

stiž

e zn

ačaj

no

sm

anje

nje

em

isija

u p

roce

su p

rip

rem

e lje

pila

D

va s

iste

ma

za r

eku

per

aciju

ota

pal

a sp

ecija

lno

g b

enzi

na

i to

luen

a ko

jima

se u

p

roce

s vr

aća

91

,4%

ota

pal

a, v

rije

dn

ost

i su

un

uta

r B

REF

-ova

R

TO (

spal

jivan

je)

nije

u p

rim

jen

i N

ije u

pri

mje

ni,

ne

spal

juje

se

HO

S N

ije u

pri

mje

ni,

ne

spal

juje

se

HO

S

Za o

tap

ala

NR

T je

ko

rišt

enje

jed

ne

ili k

om

bin

acije

te

hn

ika:

-

sman

jen

je e

mis

ija n

a iz

voru

na

naj

man

ju m

ogu

ću

mje

ru (

vid

i po

glav

lja z

a sp

eci

fičn

e in

du

stri

je)

- re

kup

erac

ija o

tap

ala

iz e

mis

ija u

otp

adn

im

plin

ovi

ma

(BR

EF S

TS 2

0.1

1.5

i 2

0.1

1.6

)

- sp

aljiv

anje

(te

rmič

ka o

bra

da)

ota

pal

a u

otp

adn

im

plin

ovi

ma

(BR

EF S

TS 2

0.1

1.4

i 2

0.1

1.8

)

- p

on

ovn

o k

ori

šten

je t

op

line

nas

tale

u p

ost

up

cim

a u

ko

jima

se s

pal

juju

HO

S (B

REF

STS

20

.11

.4.3

do

2

0.1

1.4

.6)

- sm

anje

nje

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

po

tro

šnje

en

ergi

je k

oja

se

kori

sti k

od

izd

vaja

nja

i o

bra

du

H

OS-

ova

(B

REF

STS

20

.11

.1).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

1

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Po

no

vno

ko

rišt

enje

o

bn

ovl

jen

ih m

ater

ijala

Te

hn

ika

21

.1.3

8 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Rek

up

erir

ano

o

tap

alo

se

vr

eća

u

pro

izvo

dn

ju -

po

vrat

91

,4%

U

slu

čaje

vim

a ko

ji u

o

bzi

r u

zim

aju

re

kup

erac

ija

ota

pal

a N

RT

je p

ron

aći

mo

gućn

ost

ko

ja o

sigu

rava

p

on

ovn

o

kori

šten

je

njih

ove

št

o

veće

ko

ličin

e.

U

nek

im

slu

čaje

vim

a o

bn

ovl

jen

a o

tap

ala

neć

e b

iti

mo

guće

ko

rist

iti n

a is

toj l

oka

ciji.

P

on

ovn

a u

po

treb

a n

e b

i tr

ebal

a u

klju

čiva

ti

spal

jivan

je

ota

pal

a ka

o

gori

va,

jer

je

mn

ogo

u

čin

kovi

tije

ko

rist

iti i

h k

roz

auto

term

ne

oks

idac

ijske

p

roce

se,

čim

e se

ist

ovr

em

eno

po

stiž

e n

iža

emis

ije

ota

pal

a.

Za

no

ve

ili

reko

nst

rukc

iju

po

sto

jeći

h

inst

alac

ija

ob

no

va o

tap

ala

bez

njih

ove

po

no

vne

up

otr

ebe

nije

N

RT.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

4

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Teh

nik

a 2

1.1

.39

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o,

ne

ko

rist

i se

ter

mič

ka

oks

idac

ija

NR

T je

pro

nal

ažen

je m

ogu

ćno

sti k

ori

šten

je v

iška

to

plin

e iz

ter

mič

ke o

ksid

acije

, pri

čem

u m

ora

bit

i is

pu

nje

no

:

- m

ora

po

sto

jati

viš

ak e

ner

gije

za

kori

šten

je

- m

ora

bit

i teh

nič

ki iz

ved

ivo

- en

ergi

ja m

ora

bit

i do

stu

pn

a u

o

dgo

vara

jućo

j fo

rmi (

viso

ka t

emp

erat

ura

, p

ara

itd

.)

- m

ora

po

sto

jati

po

treb

a za

viš

kom

en

ergi

je

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

5

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Teh

nik

a 2

1.1

.40

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o,

ne

ko

rist

i se

ter

mič

ka

oks

idac

ija

NR

T je

šte

dn

ja e

ner

gije

u iz

dva

jan

ju i

ob

rad

i o

tpad

nih

plin

ova

sm

anjiv

anje

m v

olu

men

a ko

ji se

iz

dva

ja p

rim

jen

om

teh

nik

a n

aved

enih

u B

REF

STS

2

0.1

1.2

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

2

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.2

6

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Emis

ije o

tpal

a i p

otr

ošn

ja

ener

gije

Te

hn

ika

21

.1.4

1 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Nije

pri

mje

njiv

o,

ne

ko

rist

i se

ter

mič

ka

oks

idac

ija

Ko

d

izd

vaja

nja

o

tpad

nih

p

lino

va,

NR

T je

sm

anjit

i em

isije

o

tap

ala

i p

otr

ošn

ju

ener

gije

o

sigu

rava

jući

o

pti

mal

no

ko

rišt

enje

vi

soko

vrije

dn

e

op

rem

e p

rim

jen

om

teh

nik

a n

aved

enih

u B

REF

STS

20

.11

.1.3

, 2

0.1

1.1

.4 i

20

.11

.1.5

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

7

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Ob

rad

a o

tpad

nih

plin

ova

–

od

ržav

anje

au

tote

rmn

im

uvj

eta

Teh

nik

a 2

1.1

.42

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

p

rim

jen

jivo

je

r je

u

p

rim

jen

i ko

nti

nu

iran

i p

roce

s re

kup

erac

ije

ota

pal

a,

a N

RT

teh

nik

e se

o

dn

ose

n

a p

ost

up

ke

koje

su

ve

zan

i u

z te

rmič

ku

oks

idac

iju k

oji

se n

e p

rim

jen

juje

u S

IPR

O

d.o

.o.

Ko

d

kori

šten

ja

ob

rad

e

otp

adn

ih

plin

ova

N

RT

je

op

tim

irat

i ko

nce

ntr

aciju

ota

pal

a ko

ja ć

e se

ob

rad

iti i

u

p

ost

up

ku

term

ičke

o

ksid

acije

o

drž

avat

i au

tote

rmn

e u

vjet

e ko

rist

eći

jed

nu

ili

više

teh

nik

a u

n

asta

vku

:

- o

pti

mir

anje

ko

nce

ntr

acije

u

st

ruji

plin

a u

z ko

rišt

enje

teh

nik

a o

pis

anih

u B

REF

STS

20

.11

.1.3

, 2

0.1

1.1

.4 i

20

.11

.1.5

.

- n

a n

ajm

anju

mo

guću

mje

ru s

vest

i ko

ličin

e p

lina

koji

će s

e o

bra

dit

i (B

REF

STS

20

.11

.1 i

20

.11

.2)

uz

zao

bila

zno

(b

y-p

ass)

st

ruja

nje

vr

šnih

p

roto

ka

(BR

EF S

TS 2

0.1

1.1

.3)

- p

red

ob

rad

iti

plin

sa

ci

ljem

za

štit

e su

stav

a za

o

bra

du

i o

pti

mir

anje

ko

nce

ntr

acije

ota

pal

a ka

ko

je o

pis

ano

u B

REF

STS

20

.11

.3.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.2

8

EMIS

IJE

U Z

RA

K I

OB

RA

DA

O

TPA

DN

IH P

LIN

OV

A

Emis

ije č

vrst

ih č

est

ica

Teh

nik

a 2

1.1

.43

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o n

ema

em

isija

čvr

stih

če

stic

a je

r n

ije u

pri

mje

ni r

asp

ršiv

anje

b

oje

Ko

d p

oja

ve e

mis

ije č

est

ica

po

veza

nih

s

rasp

ršiv

anje

m b

oje

NR

T je

sm

anjit

i em

isije

p

rim

jen

om

jed

ne

ili o

bje

:

- te

hn

ike

inte

grir

ane

u p

roce

s ka

ko je

op

isan

o u

B

REF

STS

20

.7.4

.1, 2

0.7

.4.2

i 2

0.7

.4.3

- en

d-o

f-p

ipe

teh

no

logi

je o

pis

ane

u B

REF

STS

2

0.1

1.3

.5, 2

0.1

1.3

.6, 2

0.1

1.3

.7 i

20

.11

.3.8

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

3

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.2

9

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

Em

isije

u v

od

e Te

hn

ika

21

.1.4

4 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Pro

čišć

avan

je r

ash

lad

nih

vo

da

reve

rzn

om

osm

ozo

m;

Na

loka

ciji

nis

u u

pri

mje

ni t

ehn

ike

flo

kula

cije

, sep

arac

ije m

ulja

, el

ekto

rflo

kula

cije

i va

kuu

m d

est

ilaci

je. U

p

rim

jen

i je

sep

arat

or

ulja

i m

asti

. N

a lo

kaci

ji n

isu

u p

rim

jen

i teh

nik

e b

iolo

ške

ob

rad

e o

tpad

nih

vo

da

jer

kval

itet

a o

tpad

nih

vo

da

u s

klad

u s

a u

vjet

ima

iz v

od

op

ravn

e d

ozv

ole

NR

T je

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

sve

sti e

mis

ije u

vo

de

pri

mje

no

m (

ovi

m r

edo

slije

do

m):

- sm

anjiv

anje

em

isija

u v

od

e ko

rišt

enje

m t

ehn

ika

nav

eden

ih u

BR

EF S

TS 2

1.1

.21

, 21

.1.2

2 i

21

.1.2

3

- p

rovo

đen

je o

bra

de

otp

adn

ih v

od

a ko

rišt

enje

m

teh

nik

a p

red

ob

rad

e o

pis

anim

u B

REF

STS

20

.12

.1

do

20

.12

.4

- p

rovo

đen

je b

iolo

ške

ob

rad

e (

BR

EF S

TS 2

0.1

2.5

),

u n

ačel

u n

a o

dvo

jen

om

ko

mu

nal

no

m u

ređ

aju

za

ob

rad

u o

tpad

nih

vo

da.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

0

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

O

pas

ni s

adrž

aj o

tap

ala

Teh

nik

a 2

1.1

.45

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

U p

rim

jen

i je

me

mb

ran

ska

sep

arac

ija

rash

lad

nih

vo

da

i vo

de

iz d

ekan

tato

ra

Svu

da

gdje

mo

že d

oći

do

ko

nta

kta

ota

pal

a s

vod

om

N

RT

je s

pri

ječi

ti o

pas

ni s

adrž

aj o

tap

ala

(eks

plo

ziva

n

ili p

ote

nci

jaln

o o

pas

an z

a ra

dn

ike)

u a

tmo

sfer

i ili

od

vod

nim

kan

alim

a sp

rje

čava

nje

m n

epla

nir

anih

is

pu

sta

(BR

EF S

TS 2

0.2

.1)

ili o

sigu

rava

nje

m

kon

cen

trac

ije s

igu

rne

za is

pu

štan

je.

Pri

klad

ne

vrije

dn

ost

i mo

gu s

e iz

raču

nat

i pre

ma

up

uta

ma

u B

REF

STS

20

.3.3

.1.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

O

rgan

sko

op

tere

ćen

je

Teh

nik

a 2

1.1

.46

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o m

jere

nja

su

po

kaza

la d

a n

ema

znač

ajn

ih o

pte

reće

nja

vo

da

Pra

ćen

je o

mje

ra B

KP

/KP

K u

slu

čaju

gd

je je

o

pte

reće

nje

vo

dam

a zn

ačaj

no

. N

ema

od

stu

pan

ja o

d n

ajb

olji

h

rasp

olo

živi

h t

ehn

ika

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

4

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.3

1

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

Em

isije

tva

ri t

oks

ičn

ih z

a vo

den

o o

kru

žen

je

Teh

nik

a 2

1.1

.47

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o m

jere

nja

su

po

kaza

la d

a n

ema

znač

ajn

ih o

pte

reće

nja

vo

da

nit

i to

ksič

nih

tva

ri.

NR

T je

mo

nit

ori

ng

siro

vin

a i e

flu

enat

a sa

cilj

em

sm

anjiv

anja

em

isije

tva

ri t

oks

ičn

ih z

a vo

den

o

okr

uže

nje

(B

REF

STS

20

.3.3

.3).

U

slu

čaju

kad

a se

pro

nađ

u t

akve

tva

ri u

ko

ličin

ama

koje

mo

gu im

ati u

tjec

aj n

a o

koliš

, ko

ličin

e is

pu

šten

ih m

ater

ijala

mo

gu s

e s

man

jiti p

rim

jen

om

je

dn

e ili

viš

e te

hn

ika

u n

asta

vku

:

- ko

rišt

enje

man

je o

pas

nih

tva

ri (

BR

EF S

TS 2

0.1

0)

- sm

anje

nje

po

tro

šnje

tva

ri i

gub

itak

a u

p

roiz

vod

nji

(BR

EF S

TS B

AT

21

.1.1

9 i

21

.1.2

0)

- o

bra

da

otp

adn

ih v

od

a (B

REF

STS

20

.12

ili C

WW

B

REF

, od

no

sno

STM

BR

EF a

ko s

u a

ktiv

no

sti

po

veza

ve s

akt

ivo

stim

a u

nje

mu

).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

2

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

La

kirn

ice

Teh

nik

a 2

1.1

.48

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o je

r n

a lo

kaci

ji n

e p

ost

oji

laki

rnic

a N

RT

je k

ori

šten

je o

dgo

vara

jući

h t

ehn

ika

za la

kirn

ice

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

3

OB

RA

DA

OTP

AD

NIH

VO

DA

Su

stav

i mo

kro

g p

ran

ja

Teh

nik

a 2

1.1

.49

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o n

e ko

rist

i se

sust

av

mo

kro

g p

ran

ja

Za s

ust

ave

mo

kro

g p

ran

ja k

oji

zad

ržav

aju

viš

ak

rasp

ršen

e b

oje

NR

T je

sm

anjit

i po

tro

šnju

vo

de

te

ob

rad

u e

flu

enta

i is

pu

sta

sman

jivan

jem

fre

kven

cije

p

ražn

jen

ja s

pre

mn

ika

isto

vre

men

om

pri

mje

no

m:

- o

pti

mir

anja

uči

nko

vito

sti p

rije

no

sa (

BR

EF S

TS

20

.7.3

),

- sm

anjiv

anje

m n

a n

ajm

anju

mo

guću

mje

ru

zam

ulji

van

je b

oje

(B

REF

STS

20

.7.5

.6, 2

0.7

.5.7

i 2

0.7

.5.8

).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

5

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.3

4

OB

NO

VA

MA

TER

IJA

LA I

UP

RA

VLJ

AN

JE O

TPA

DO

M

Teh

nik

a 2

1.1

.50

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

up

otr

eba

otp

adn

og

ljep

ila, p

on

ovn

a u

po

treb

a tu

ljaka

za

nam

atan

je v

elik

ih

rola

, po

no

vna

up

otr

eba

drv

enih

pal

ete,

p

on

ovn

a u

po

treb

a re

kup

erir

ano

g o

tap

ala

NR

T je

sm

anjit

i ko

rišt

enje

mat

erija

la k

ako

je o

pis

ano

u

BR

EF S

TS 2

1.1

.26

. N

RT

je s

pri

ječi

ti g

ub

itke

mat

erija

la t

e o

bn

ova

, p

on

ovn

a u

po

treb

a i r

ecik

liran

je m

ater

ijala

. Od

sv

ega

nav

eden

og

sprj

eča

van

je g

ub

itak

a m

ater

ijala

je

pri

ori

tet

što

se

mo

že p

ost

ići p

rim

jen

om

izb

ora

te

hn

ika

op

isan

ih u

BR

EF S

TS 2

0.1

.2, 2

0.3

.1, 2

0.6

i 2

0.7

(o

sob

ito

BR

EF S

TS 2

0.7

.3 i

20

.7.5

).

BR

EF S

TS 2

1.1

.14

, 21

.1.1

7, 2

1.1

.18

i 2

1.1

.25

su

ta

kođ

er r

ele

van

tni.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

5

OB

NO

VA

MA

TER

IJA

LA I

UP

RA

VLJ

AN

JE O

TPA

DO

M

Ob

no

va k

ori

šten

ih o

tap

ala

Teh

nik

a 2

1.1

.51

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Rek

up

erir

ano

ota

pal

o s

e u

po

tpu

no

sti

kori

sti u

pro

cesu

NR

T je

ob

no

va i

po

no

vna

up

otr

eba

ota

pal

a,

inte

rno

m o

rgan

izac

ijom

ili

kori

šten

jem

van

jski

h

tvrt

ki k

ako

je o

pis

ano

u B

REF

STS

20

.13

.1, 2

0.1

3.2

i 2

0.1

3.5

. Za

det

alje

vid

i BR

EF S

TS 2

1.1

.38

i 2

1.1

.39

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

6

OB

NO

VA

MA

TER

IJA

LA I

UP

RA

VLJ

AN

JE O

TPA

DO

M

Bro

j sp

rem

nik

a ko

ji st

oje

na

rasp

ola

gan

ju

Teh

nik

a 2

1.1

.52

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Po

no

vna

up

otr

eba

mal

ih s

pre

mn

ika

za

otp

adn

o lj

epilo

i o

tpad

no

ota

pal

o

NR

T je

sm

anjit

i bro

j ras

po

loži

vih

sp

rem

nik

a an

gaži

ran

jem

po

vrat

nih

sp

rem

nik

a, p

on

ovn

om

u

po

treb

om

sp

rem

nik

a za

dru

ge s

vrh

e ili

re

cikl

iran

jem

mat

eri

jala

sp

rem

nik

a, B

REF

STS

2

0.1

3.6

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

7

OB

NO

VA

MA

TER

IJA

LA I

UP

RA

VLJ

AN

JE O

TPA

DO

M

Ad

sorb

cijs

ki s

ust

avi s

u

gljik

om

i ze

olit

om

Te

hn

ika

21

.1.5

3 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Ota

pal

o s

e u

po

tpu

no

sti p

on

ovn

o

up

otr

eblja

va. I

stro

šen

i ugl

jen

, nak

on

5

do

8 g

od

ine

up

otr

ebe

pre

uzi

ma

ovl

ašte

na

tvrt

ka k

od

ko

je s

e p

rovo

di

reku

per

acija

ugl

jen

a

Ko

d k

ori

šten

ja s

ust

ava

s ak

tivn

im u

gljik

om

ili z

eolit

a N

RT

je is

tovr

em

eno

ob

no

viti

ota

pal

o i

adso

rpci

jski

m

edij

kako

je o

pis

ano

u B

REF

STS

20

.13

.7.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

6

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.3

8

OB

NO

VA

MA

TER

IJA

LA I

UP

RA

VLJ

AN

JE O

TPA

DO

M

Izb

or

od

gova

raju

ćih

teh

nik

a Te

hn

ika

21

.1.5

4 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Sav

pre

ost

ali o

tpad

se

zbri

nja

va

Nak

on

pri

mje

ne

teh

nik

a iz

BR

EF S

TS 2

1.1

.50

do

2

1.1

.53

i t

amo

gd

je s

e o

tpad

i ne

mo

gu o

bn

ovi

ti n

a lo

kaci

ji ili

iz

van

nje

, NR

T je

na

naj

man

ju m

ogu

ću m

jeru

sm

anjit

i njih

ov

štet

ni s

adrž

aj i

gosp

od

arit

i kao

s

otp

ado

m k

ori

steć

i zb

or

teh

nik

a o

pis

anih

u B

REF

STS

2

0.1

0, 2

0.1

3 i

20

.13

.8.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.3

9

SMA

NEN

JE P

RA

ŠIN

E Te

hn

ika

21

.1.5

5 v

idi T

ehn

iku

2

1.1

.43

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o, u

pro

cesu

se

ne

stva

ra

pra

šin

a V

idi t

očk

u 1

.1.1

.28

ove

tab

lice

N

ema

od

stu

pan

ja o

d n

ajb

olji

h

rasp

olo

živi

h t

ehn

ika

1.1

.1.4

0

SMA

NJE

NJE

MIR

ISA

Em

isije

mir

isa

Teh

nik

a 2

1.1

.56

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

Ne

mo

že s

e p

rom

ijen

iti p

roce

s N

e m

ože

se

pro

mije

nit

i mat

erija

l ko

ji se

ko

rist

i K

ori

sti s

e re

kup

erac

ija z

a o

bra

du

o

tpad

nih

plin

ova

Is

pu

sti n

a vi

sin

i već

oj o

d 2

0 m

, te

do

lazi

d

o r

azrj

eđen

ja z

bo

g d

isp

erzi

je

U s

luča

ju k

ada

emis

ije m

iris

a iz

aziv

aju

sm

etn

je n

a o

sjet

ljivi

m lo

kaci

jam

a (o

bič

no

zb

og

emis

ija H

OS)

N

RT

je s

man

jiti m

iris

e ko

rišt

en

jem

teh

nik

a ko

je s

e ko

rist

e za

nad

zor

emis

ija H

OS

kao

što

su

:

- p

rom

jen

a vr

ste

pro

cesa

(p

rim

jer:

BR

EF S

TS

21

.1.4

i B

REF

STS

20

.7 i

20

.10

)

- p

rom

jen

a m

ater

ijala

ko

ji se

ko

rist

e (p

rim

jer:

B

REF

STS

20

.7 i

20

.10

)

- ko

rišt

enje

ob

rad

e o

tpad

nih

plin

ova

(B

REF

STS

2

0.1

1)

- in

stal

iran

je v

iso

kih

dim

nja

ka z

a em

isije

otp

adn

ih

plin

ova

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.4

1

BU

KA

Id

enti

fika

cija

zn

ačaj

nih

izvo

ra

bu

ke i

po

ten

cija

lni o

sjet

ljivi

re

cep

tori

Te

hn

ika

21

.1.5

7 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

Pro

izvo

dn

i pro

ces

ne

spad

a u

on

e ko

ji ge

ner

iraj

u p

oja

čan

u b

uku

; m

jere

nja

su

p

oka

zala

da

bu

ka p

rem

a o

kolin

i ne

pre

lazi

do

zvo

ljen

e gr

anic

e

NR

T je

iden

tifi

cira

ti iz

vore

bu

ke i

po

ten

cija

lne

osj

etlji

ve r

ecep

tore

u b

lizin

i po

stro

jen

ja (

see

BR

EF

STS

20

.16

).

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

7

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.1.4

2

BU

KA

K

on

tro

lne

mje

re

Teh

nik

a 2

1.1

.58

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

U p

rim

jen

i je

od

abir

od

gova

raju

će

teh

nič

ka o

pre

me

na

stro

jevi

ma

za

štam

pan

je t

raka

ko

jima

se s

man

juje

ra

zin

e b

uke

(in

stal

iran

i pri

guši

vači

, o

blo

ga n

a b

ub

nju

za

od

mat

anje

tra

ke)

Tam

o g

dje

bu

ka m

ože

imat

i utj

ecaj

a N

RT

je s

man

jiti

bu

ku p

rim

jen

om

od

gova

raju

ćih

mje

ra (

BR

EF S

TS

20

.16

), k

ao š

to s

u:

- p

od

ešav

anje

efe

ktiv

no

g ra

dn

og

vre

men

a, n

a p

rim

jer:

• za

tvar

anje

vra

ta,

• sm

anje

nje

op

sega

isp

oru

ke il

i po

deš

avan

je

vre

men

a is

po

ruke

,

- ko

rišt

enje

inže

nje

rski

h m

jera

kao

što

su

in

stal

acija

pri

guši

vača

(si

len

cera

) n

a ve

like

ven

tila

tore

, ko

rišt

enje

aku

stič

kih

okl

op

a,

izb

jega

van

je in

stal

iran

ja o

pre

me

s vi

soko

m

frek

ven

cijo

m i

jači

no

m b

uke

…)

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.1.4

3

ZAŠT

ITA

PO

DZE

MN

IH V

OD

A I

TLA

I R

AZG

RA

DN

JA L

OK

AC

IJE

Em

isije

u p

od

zem

ne

vod

e i

tlo

Te

hn

ika

21

.1.5

9 u

BR

EF S

TS

do

kum

entu

U p

roiz

vod

no

m p

roce

su n

e n

est

aju

o

tpad

ne

vod

e i/

ili o

tpad

ko

ji b

i mo

gao

tr

ajn

o o

neč

isti

ti p

od

zem

ne

vod

e i t

lo;

sep

arat

or

ulja

na

kole

kto

ru o

bo

rin

skih

vo

da;

teh

no

lošk

e i s

anit

arn

e vo

de

up

ušt

aju

se

u ja

vnu

kan

aliz

aciju

NR

T je

sp

rije

čiti

em

isije

u p

od

zem

ne

vod

e i t

lo i

tim

e p

om

oći

u p

roce

su r

azgr

adn

je p

ost

roje

nja

p

rim

jen

om

teh

nik

a o

pis

anih

u B

REF

STS

21

.1.1

5 i

21

.1.1

6.

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

1.1

.2. P

roce

sno

sp

eci

fičn

i NR

T (u

skl

adu

s „

Ref

eren

ce D

ocu

men

t o

n B

est

Ava

ilab

le T

ech

niq

ues

on

Su

rfac

e Tr

eatm

ent

usi

ng

Org

anic

So

lven

ts, A

ugu

st 2

00

7“

)

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

8

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isij

a u

z p

rim

jen

u N

RT-

a i p

ost

ign

uti

h

em

isija

. Pre

dlo

žiti

pla

n

po

du

zim

anja

mje

ra i

vre

me

nsk

i o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.2.1

PR

OIZ

VO

DN

JA

SAM

OLJ

EPLJ

IVIH

TR

AK

A

Sman

jen

je e

mis

ija o

tap

ala

Teh

nik

a 2

1.1

.77

u B

REF

STS

d

oku

men

tu

•

Ko

rišt

enje

sre

dst

ava

bez

ota

pal

a n

ije

pri

mje

njiv

o

U

pri

mje

ni s

u t

ehn

ike

•

Ure

đaj

za

reku

epra

ciju

SB

i to

luen

a te

po

stro

jen

je z

a p

roiz

vod

nju

ljep

ila

u li

niji

(ek

stru

zija

);

•

Uči

nko

vito

st r

eku

per

acije

je 9

1,4

%

NR

T je

sm

anje

nje

em

isija

ko

rišt

enje

m k

om

bin

acija

te

hn

ika

uz

isp

un

jen

e o

pći

m N

RT

iz p

ogl

avlja

21

.1:

• ko

rišt

enje

sre

dst

ava

bez

ota

pal

a za

pro

izvo

dn

ju

man

je k

valit

etn

ih t

raka

i d

vost

ran

ih t

raka

(5

.4.2

i 2

0.1

0)

ko

rišt

enje

jed

ne

od

slij

edeć

ih k

om

bin

acija

za

otp

adn

e p

lino

ve:

b)

adso

rpci

ja (

5.4

.5.2

, 20

.11

.6.1

an

d 2

0.1

3.7

.1)

sa

uči

nko

vito

šću

viš

e o

d 9

0 %

po

tro

šnje

ota

pal

a i

emis

ijam

a m

anje

od

1 %

Nem

a o

dst

up

anja

od

naj

bo

ljih

ra

spo

loži

vih

teh

nik

a

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3

Pro

cesi

– O

pći

NR

T (

u s

klad

u s

„R

efe

ren

ce D

ocu

me

nt

on

Be

st A

vaila

ble

Te

chn

iqu

es

on

Em

issi

on

s fr

om

Sto

rage

, Ju

ly 2

00

6“

)

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

7

9

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.1

Osn

ovn

i pri

nci

pi

pre

ven

cije

i sm

anje

nja

e

mis

ija (

Po

gla

vlje

5.1

.1.1

)

o N

adzo

r i o

drž

avan

je

o L

oka

cija

i iz

ved

ba

o B

oja

o P

rin

cip

i sm

anje

nja

em

isija

o S

pec

ijaliz

iran

ost

izve

db

e

U p

rim

jen

i je

slije

deć

e:

Izve

db

a s

pre

mn

ika

o S

vi s

pre

mn

ici

izra

đen

i su

u s

klad

u s

a m

edije

m k

oji

se s

klad

išti

. o U

sk

lop

u

sust

ava

up

ravl

jan

ja

pro

vod

e se

o

drž

avan

ja

pre

ma

utv

rđe

nim

P

lan

ovi

ma

od

ržav

anja

. o S

ve p

osu

de

red

ovi

to s

e vi

zual

no

nad

ziru

od

str

ane

rad

nik

a p

roiz

vod

nje

i

od

ržav

anja

u

sk

lad

u

sa

rad

nim

up

uta

ma

(4.1

.2.2

.2).

o P

osu

de

po

d t

lako

m r

edo

vito

se

nad

ziru

od

str

ane

ovl

ašte

nih

tvr

tki i

age

nci

ja (

4.1

.2.2

.1 i

4.1

.2.2

.1).

Lo

ka

cija

i i

zve

db

a s

pre

mn

ika

o S

vi

spre

mn

ici

ota

pal

a su

u

kop

ani

sa

dvo

stru

kim

p

lašt

om

ili t

ankv

ano

m

o S

pre

mn

ici

ljep

ila s

u n

a o

dgo

vara

jući

m l

oka

cija

ma

un

uta

r zg

rad

a iz

ved

en

i od

met

ala

B

oja

sp

rem

nik

a

o S

pre

mn

ici

na

otv

ore

no

m

(lo

ž u

lje

i lje

pilo

su

o

bo

jan

i o

dgo

vara

jućo

m r

efle

ksn

om

bo

jom

- s

ivo

(4

.1.3

.6).

P

rin

cip

min

ima

lne

em

isij

e i

z sp

rem

nik

a

o R

uko

van

je

spre

mn

icim

a i

pu

nje

nje

/pra

žnje

nje

(p

um

pe)

već

ino

m j

e au

tom

atiz

iran

o s

a p

ose

bn

im

nag

lask

om

na

sman

jen

je e

mis

ija (

4.1

.3.1

).

Pra

ćen

je

em

isij

a H

OS

Izra

đu

je s

e b

ilan

ca H

OS

(go

diš

nja

) n

a te

mel

ju

evid

en

cija

i m

jere

nja

O

dre

đe

no

st n

am

jen

e

U s

pre

mn

icim

a se

skl

adiš

ti is

klju

čivo

tva

r za

ko

ju s

u

nam

ijen

jen

i (o

tap

alo

, lje

pilo

, lo

ž u

lje…

) (4

.1.4

.4)

Kao

NR

T n

avo

di s

e sl

ijed

eće:

Izve

db

a s

pre

mn

ika

o S

vi s

pre

mn

ici m

ora

ju b

iti i

zrađ

eni u

skl

adu

sa

me

dije

m

koji

se s

klad

išti

. o R

uko

van

je i

skla

diš

ten

je u

sp

rem

nic

ima

mo

ra b

iti

def

inir

ano

. o P

rovo

dit

i red

ovn

o o

drž

avan

je i

nad

zor

oso

bit

o p

osu

da

po

d p

riti

sko

m z

a ko

je s

e m

ora

ju p

rovo

dit

i sva

zak

on

ski

pro

pis

ana

um

jera

van

ja.

Lok

aci

ja i

izv

ed

ba

sp

rem

nik

a

o s

pre

mn

ici m

ora

ju p

ost

avlje

ni n

a o

dgo

vara

jućo

j lo

kaci

ji,

izlo

žen

i atm

osf

ersk

om

pri

tisk

u (

izva

n z

grad

e) n

a u

dal

jen

ost

ima

pro

pis

anim

zak

on

om

B

oja

sp

rem

nik

a

o s

pre

mn

ici m

ora

ju b

iti o

bo

jan

i bo

jom

s o

dgo

vara

jućo

m

refl

eksi

jom

to

plin

e i s

vjet

lost

i. P

rin

cip

min

ima

lne

em

isij

e i

z sp

rem

nik

a

o s

pre

mn

ici m

ora

ju b

iti i

zved

en

i u s

klad

u s

a m

inim

aln

im

utr

ošk

om

en

ergi

je t

e em

isija

ma

u z

rak/

vod

e (v

enti

li,

ruko

van

je u

zat

vore

nim

su

stav

ima

i sl.)

. P

raće

nje

e

mis

ija

HO

S -

. N

RT

je iz

raču

n e

mis

ija H

OS

Od

ređ

en

ost

na

mje

ne

o s

pre

mn

ici s

e m

ora

ju k

ori

stit

i isk

ljuči

vo z

a je

dn

u

nam

jen

u, o

dn

osn

o s

iro

vin

u k

oja

se

skla

diš

ti

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

0

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.2

Spec

ijaln

i zah

tjev

i za

spre

mn

ike

Teh

nik

a 5

.1.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Nije

u p

rim

jen

i zb

og

teh

no

lošk

ih k

arak

teri

stik

a p

roce

sa p

roiz

vod

nje

-

Spre

mn

ici s

fik

snim

kro

vom

-

Za s

klad

ište

nje

tek

ući

na

kao

što

je t

eško

loži

vo u

lje

kori

sti s

e m

iješa

nje

sad

ržaj

a sp

rem

nik

a ko

jim s

e sp

rječ

ava

talo

žen

je/s

tvar

anje

dvo

fazn

e sm

jese

) i

po

treb

u z

a d

od

atn

im č

išće

nje

m.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.3

Spec

ijaln

i zah

tjev

i za

spre

mn

ike

Teh

nik

a 5

.1.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

U p

rim

jen

i je

sigu

rno

sna

arm

atu

ra i

sust

av

kon

tro

le t

laka

u s

pre

mn

icim

a o

tap

ala

-

Atm

osf

ersk

i ho

rizo

nta

lni s

pre

mn

ici

-

Sigu

rno

sna

arm

atu

ra

-

Spre

čava

nje

cu

ren

ja t

eku

ćin

a

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.4

Spec

ijaln

i zah

tjev

i za

spre

mn

ike

Teh

nik

a 5

.1.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

U p

od

zem

nim

sp

rem

nic

ima

na

loka

ciji

u

pri

mje

ni s

u t

lačn

i sig

urn

osn

i ven

tili

(od

ušc

i)

-

Po

dze

mn

i sp

rem

nic

i

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.5

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

U

pra

vlja

nje

sig

urn

ošć

u i

rizi

kom

Te

hn

ika

5.1

.1.3

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Izra

đen

je O

per

ativ

ni p

lan

zaš

tite

i sp

ašav

anja

o

koliš

a

(Pla

n p

ost

up

anja

za

sprj

ečav

anje

inci

den

tnih

d

oga

đaj

a, m

ogu

će p

osl

jed

ice,

ob

uka

rad

nik

a,

od

govo

rno

sti i

mje

re k

oje

tre

ba

po

du

zeti

u

slu

čaju

akc

iden

ta )

. Iz

rađ

en je

i o

per

ativ

ni p

lan

pro

vođ

enja

mje

ra

za z

ašti

tu v

od

a o

d z

agađ

enja

. O

sigu

ran

a je

po

treb

na

op

rem

a za

sp

rječ

avan

je i

det

ekci

ju is

tje

can

ja lj

epila

(m

jere

nje

raz

ine

niv

oa

u s

pre

mn

icim

a i k

on

cen

trac

ije o

tap

ala

u

pro

sto

ru)

NR

T je

sp

rječ

avan

je n

eoče

kiva

nih

slu

čaje

va i

ne

sre

ća

pri

mje

no

m s

ust

ava

up

ravl

jan

ja s

igu

rno

sti p

rem

a o

pis

u

u B

REF

EFS

4

.1.6

.1.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.6

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

R

adn

e u

pu

te i

ob

uka

Te

hn

ika

5.1

.1.3

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Up

ute

za

rad

, isk

rcaj

i sk

lad

ište

nje

ota

pal

a,

up

ute

za

sigu

ran

rad

NR

T je

pro

vod

iti i

pra

titi

od

gova

raju

će o

rgan

izac

ijske

m

jere

i o

mo

gući

ti t

ren

ing

i up

ute

zap

osl

enik

a za

sig

ura

n

i od

govo

ran

rad

po

stro

jen

ja k

ao š

to je

op

isan

o u

BR

EF

EFS

4.1

.6.1

.1.

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

1

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.7

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

Is

tjec

anje

vez

ano

uz

koro

ziju

i er

ozi

ju

Teh

nik

a 5

.1.1

.3 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

U

skla

du

s

inte

rnim

p

lan

om

i

drž

avn

im

stan

dar

dim

a re

do

vita

ko

ntr

ola

i

nad

zor

svih

sp

rem

nik

a P

od

zem

ni

spre

mn

ici

otp

ala

su

zašt

ićen

i o

dgo

vara

jući

m

pre

maz

ima

otp

orn

im

na

koro

ziju

Sp

rem

nic

i N

H3

nis

u p

risu

tni

na

loka

ciji

– n

ije

pri

mje

njiv

o

Ko

rozi

ja je

jed

an o

d g

lavn

ih u

zro

ka k

vara

op

rem

e, a

m

ože

se

po

javi

ti u

slije

d u

nu

tarn

jih i

van

jski

h u

tje

caja

na

bilo

ko

joj p

ovr

šin

i met

ala,

BR

EF

EFS

4.1

.6.1

.4.

NR

T je

sp

rije

čiti

ko

rozi

ju:

- o

dab

iro

m g

rađ

evin

sko

g m

ater

ijala

ko

ji je

otp

ora

n n

a sk

lad

ište

n p

roiz

vod

pri

mje

no

m o

dgo

vara

juće

g p

ost

up

ka g

rad

nje

, - s

prj

ečav

anje

m d

a ki

šnic

a ili

po

dze

mn

e vo

de

ula

ze u

sp

rem

nik

i ak

o je

po

treb

no

, ukl

anja

nje

m v

od

e ko

ja s

e n

aku

pila

u s

pre

mn

iku

, - o

dvo

dn

jom

kiš

nic

e u

zaj

edn

ičku

dre

naž

u,

- p

rim

jen

om

pre

ven

tivn

og

od

ržav

anja

, i g

dje

je t

o

pri

mje

njiv

o, d

od

avan

jem

inh

ibit

ora

ko

rozi

je il

i ka

tod

ne

zašt

ite

na

un

utr

ašn

jost

sp

rem

nik

a.

- Do

dat

no

, ko

d p

od

zem

no

g re

zerv

oar

a, N

RT

je n

a va

njs

ku p

ovr

šin

u s

pre

mn

ika

pri

mije

nit

i:

- p

rem

az o

tpo

ran

na

koro

ziju

, - o

blo

gu i/

ili

- s

ust

av k

ato

dn

e za

štit

e.

Pu

can

je u

slije

d k

oro

zivn

og

nap

reza

nja

je s

pec

ifič

an

pro

ble

m s

fera

, po

lu-h

lađ

enih

sp

rem

nik

a i n

ekih

p

otp

un

o h

lađ

enih

sp

rem

nik

a ko

ji sa

drž

e am

on

ijak.

N

RT

za s

prj

ečav

anje

te

po

jave

je:

- p

op

ušt

anje

nap

reza

nja

nak

nad

no

m t

op

linsk

e o

bra

do

m z

avar

a, B

REF

EFS

4.1

.6.1

.4 i

- p

rim

jen

om

nad

zora

ute

me

ljen

og

na

pro

cjen

i riz

ika

kako

je o

pis

ano

u B

REF

EFS

4.1

.2.2

.1.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

2

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.8

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

O

per

ativ

ne

pro

ced

ure

i in

stru

men

taci

ja z

a p

reve

nci

ju p

rep

un

java

nja

Te

hn

ika

5.1

.1.3

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Mje

rači

niv

oa

u s

pre

mn

icim

a lje

pila

Za

p

ost

up

ke

pu

nje

nja

d

efin

iran

e su

ra

dn

e u

pu

te k

ojim

a je

cilj

sp

reča

van

je p

rep

un

java

nja

i p

relij

eva

nja

sp

rem

nik

a o

tpal

a i

ljep

ila

(u

spre

mn

icim

a lje

pila

je

in

stal

iran

su

stav

au

tom

atsk

e d

oja

ve r

azin

e)

NR

T je

pro

ved

ba

i od

ržav

anje

op

erat

ivn

ih p

ost

up

aka

- p

rim

jeri

ce p

ute

m s

ust

ava

up

ravl

jan

ja o

pis

ano

g u

BR

EF

EFS

4.1

.6.1

.5, k

ako

bi s

e o

sigu

rala

: - u

grad

nja

inst

rum

enta

cije

za

det

ekci

ju r

azin

e fl

uid

a i

tlak

a s

od

gova

raju

ćim

ala

rmim

a i/

ili

sam

oza

tvar

aju

ćim

ven

tilim

a,

- p

rim

jen

a o

dgo

vara

jući

h u

pu

ta k

ako

bi s

e sp

rije

čilo

p

reko

rače

nje

mak

sim

aln

e ra

zin

e ti

jeko

m p

un

jen

ja

spre

mn

ika

i - d

ovo

ljna

pra

znin

a za

pri

hva

t d

op

un

sko

g p

un

jen

ja.

Po

jed

ini s

amo

stal

ni a

larm

zah

tije

va r

učn

i pre

kid

i o

dgo

vara

juće

po

stu

pke

, pri

če

mu

au

tom

atsk

i ven

tili

treb

aju

bit

i pro

jekt

iran

i na

nač

in k

oji

će o

sigu

rati

da

njih

ovo

zat

vara

nje

ne

pro

uzr

oči

než

elje

ne

po

slje

dic

e.

Vrs

ta a

larm

a ko

ji će

se

pri

mje

njiv

ati m

ora

bit

i bri

žno

o

dab

ran

a za

sva

ki s

pre

mn

ik. B

REF

EFS

4.1

.6.1

.6.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.9

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

In

stru

men

taci

ja i

auto

mat

ika

za p

reve

nci

ju

istj

ecan

ja

Teh

nik

a 5

.1.1

.3 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Nad

zor

razi

ne

i sen

zori

ko

nce

ntr

acije

R

edo

vna

kon

tro

la s

pre

mn

ika,

p

rovj

era

stan

ja n

a sk

lad

ištu

,

Čet

iri r

azlič

ite

osn

ovn

e te

hn

ike

koje

se

mo

gu k

ori

stit

i za

otk

riva

nje

cu

ren

ja s

u:

- s

ust

av b

arije

ra p

reve

nci

ju p

rop

ušt

anja

, - p

rovj

ere

stan

ja n

a sk

lad

ištu

, - m

eto

da

aku

stič

ne

em

isije

, - n

adzo

r tl

aka

par

a.

NR

T je

pri

mije

nit

i det

ekci

ju p

rop

ušt

anja

na

spre

mn

ike

koji

sad

rže

teku

ćin

e ko

je p

ote

nci

jaln

o m

ogu

izaz

vati

o

neč

išće

nje

tla

. Pri

mje

njiv

ost

raz

ličit

ih t

ehn

ika

ovi

si o

vr

sti s

pre

mn

ika

i det

aljn

ije s

e ra

zmat

ra u

BR

EF E

FS

4.1

.6.1

.7.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

3

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.1

0

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

P

rist

up

baz

iran

na

rizi

ku

emis

ija u

tlo

isp

od

sp

rem

nik

a Te

hn

ika

5.1

.1.3

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

U p

rim

jen

i su

tan

kvan

e i/

ili d

up

le s

tjen

ke

NR

T je

po

stić

i "za

nem

ariv

u r

azin

u r

izik

a" o

d o

neč

išće

nja

tl

a o

d p

rikl

juča

ka n

a d

nu

i st

jen

kam

a n

adze

mn

ih

spre

mn

ika.

U n

ekim

slu

čaje

vim

a d

ovo

ljno

je

iden

tifi

cira

ti m

jest

a gd

je je

"ra

zin

a ri

zika

pri

hva

tljiv

a ".

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

1

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

Zašt

ita

tla

u o

kolic

i sp

rem

nik

a

Teh

nik

a 5

.1.1

.3 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Oko

sp

rem

nik

a lo

ž u

lja iz

građ

en je

bet

on

ski

baz

en v

olu

men

a 1

/3 s

pre

mn

ika

lož

ulja

NR

T za

nad

zem

ne

spre

mn

ike

koji

sad

rže

zap

aljiv

e te

kući

ne

ili t

eku

ćin

e ko

ji p

red

stav

ljaju

riz

ik o

d z

nač

ajn

ih

on

ečiš

ćen

ja t

la il

i zn

ačaj

no

g o

neč

išće

nja

su

sjed

nih

vo

do

toka

je p

ruži

ti s

eku

nd

arn

u iz

olir

ano

st

(zat

vore

no

st).

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

2

Pre

ven

cija

inci

den

ata

i (v

elik

ih)

nes

reća

Zap

aljiv

a p

od

ručj

a, iz

vori

za

pal

jen

ja i

zašt

ita

od

p

oža

ra

Teh

nik

a 5

.1.1

.3 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Izra

đen

i nal

azi E

x-A

GEN

CIJ

E za

po

gon

M

JEŠA

ON

E

Vid

i BR

EF E

FS 4

.1.6

.2.1

zaj

edn

o s

a A

TEX

Dir

ekti

vom

1

99

9/9

2/E

C.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

3

Skla

diš

ten

je z

apak

iran

ih

op

asn

ih t

vari

U

pra

vlja

nje

sig

urn

ošć

u i

rizi

kom

Te

hn

ika

5.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

U s

klo

pu

rad

nih

up

uta

up

ravl

ja s

e si

gurn

ošć

u

na

loka

ciji

NR

T u

sp

reča

van

ju in

cid

enat

a i n

esre

ća je

pri

mije

nit

i su

stav

up

ravl

jan

ja s

igu

rno

šću

kao

što

je o

pis

ano

u

točk

ama

BR

EF E

FS 4

.1.6

.1.

Slo

žen

ost

su

stav

a o

visi

o r

azlič

itim

čim

ben

icim

a ka

o š

to

su: k

olič

ina

skla

diš

ten

e su

pst

ance

, sp

ecif

ičn

e o

pas

no

sti

od

dje

lova

nja

su

pst

ance

i sm

ješt

aj s

amo

g sk

lad

išta

. M

eđu

tim

, min

imal

na

razi

na

NR

T je

pro

cije

nit

i riz

ik o

d

nes

reća

i in

cid

enat

a n

a lo

kaci

ji ko

rist

eći p

et k

ora

ka

op

isan

ih u

BR

EF E

FS 4

.1.6

.1

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

4

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.1

4

Skla

diš

ten

je z

apak

iran

ih

op

asn

ih t

vari

P

rost

or

za s

klad

ište

nje

Te

hn

ika

5.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Skla

diš

te o

pas

nih

tva

ri n

alaz

i se

u z

atvo

ren

om

p

rost

oru

NR

T je

za

skla

diš

ten

je p

rim

ijen

iti

zgra

de

i/ili

otv

ore

ni

skla

diš

ni

pro

sto

r p

rekr

iven

kro

vom

, ka

ko j

e o

pis

ano

u

BR

EF E

FS 4

.1.7

.2.

Za

spre

man

je

količ

ine

man

je

od

2

.50

0

litar

a ili

ki

logr

ama

op

asn

e tv

ari,

NR

T je

p

rim

jen

a je

din

ice

za

po

hra

nu

op

isan

e je

u B

REF

EFS

4.1

.7.2

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

5

Skla

diš

ten

je z

apak

iran

ih

op

asn

ih t

vari

O

dva

jan

je i

razd

vaja

nje

Te

hn

ika

5.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Na

skla

diš

tu o

pas

no

g o

tpad

a sk

lad

ište

se

od

voje

no

op

asn

e tv

ari.

NR

T je

od

vojit

i skl

adiš

ni p

rost

or

ili z

grad

u z

a p

akir

ane

op

asn

e tv

ari o

d o

stal

ih s

klad

išta

, od

izvo

ra p

alje

nja

i o

stal

ih o

bje

kata

na

loka

ciji

i izv

an n

je p

rim

jen

om

d

ovo

ljne

ud

alje

no

sti,

po

nek

ad u

ko

mb

inac

iji s

p

rotu

po

žarn

im z

ido

vim

a. Z

emlje

čla

nic

e EU

pri

mje

nju

ju

razl

ičit

e u

dal

jen

ost

i izm

eđu

van

jski

h s

klad

išta

pak

iran

ih

op

asn

ih t

vari

i d

rugi

h o

bje

kata

na

loka

ciji

i izv

an n

je, z

a št

o je

nek

i pri

mje

ri m

ogu

vid

jeti

u B

REF

EFS

4.1

.7.3

. N

RT

je o

dvo

jiti i

/ili

izo

lirat

i ne

spo

jive

tvar

i. K

om

pat

ibiln

ost

se

mo

že p

rovj

erit

i u D

od

atku

8.3

. Ze

mlje

čla

nic

e EU

pri

mje

nju

ju r

azlič

ite

ud

alje

no

sti i

/ili

fizi

čke

po

dje

le k

od

skl

adiš

ten

ja n

esp

ojiv

ih t

vari

, za

što

je

nek

i pri

mje

ri m

ogu

vid

jeti

u B

REF

EFS

4.1

.7.4

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

6

Skla

diš

ten

je z

apak

iran

ih

op

asn

ih t

vari

P

rotu

po

žarn

a o

pre

ma

Pre

ven

cija

zap

alje

nja

Te

hn

ika

5.1

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Pri

mje

nju

je s

e m

jere

zaš

tite

NR

T je

pri

mije

nit

i od

gova

raju

će r

azin

e za

štit

e o

d p

oža

ra

i mje

re g

ašen

ja p

oža

ra k

ako

je o

pis

ano

u B

REF

EFS

4

.1.7

.6. O

dgo

vara

juća

raz

ina

zašt

ite

mo

ra b

iti o

dab

ran

a n

a u

do

govo

ru s

loka

lnim

vat

roga

sno

m b

riga

do

m.

NR

T za

sp

rječ

avan

je p

alje

nja

na

izvo

ru o

pis

ana

je u

B

REF

EFS

4.1

.7.6

.1.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

5

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.1

7

Osn

ovn

i pri

nci

pi

pre

ven

cije

i sm

anje

nja

em

isija

pri

tra

nsp

ort

u i

ruko

van

ju t

eku

ćin

ama

i p

lino

vim

a N

adzo

r i o

drž

avan

je

Teh

nik

a 5

.2.1

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Izra

đen

i su

pla

no

vi o

drž

avan

ja k

oji

sad

rže

nav

eden

e el

em

ente

NR

T je

izra

dit

i pla

no

ve p

roak

tivn

og

od

ržav

anja

i ra

zvit

i p

lan

ove

nad

zora

ute

mel

jen

e n

a p

rocj

eni r

izik

a, k

ao n

a p

rim

jer

pri

stu

p o

drž

avan

ju u

tem

elje

n n

a p

rocj

eni r

izik

a i p

ou

zdan

ost

i kak

o je

op

isan

o u

BR

EF E

FS 4

.1.2

.2.1

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.2.1

8

Osn

ovn

i pri

nci

pi

pre

ven

cije

i sm

anje

nja

em

isija

pri

tra

nsp

ort

u i

ruko

van

ju t

eku

ćin

ama

i p

lino

vim

a U

oča

van

je is

tjec

anja

i p

op

rava

k Te

hn

ika

5.2

.1 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Nije

pri

mje

njiv

o je

r se

od

no

si n

a ve

lika

skla

diš

ta

Ko

d v

elik

ih s

klad

išta

, uzi

maj

ući

u o

bzi

r sv

ojs

tva

pro

izvo

da

koji

su u

skla

diš

ten

i, N

RT

je p

rim

ijen

iti

det

ekci

ju c

ure

nja

i o

dgo

vara

juće

pro

gram

e sa

nac

ije.

Foku

s tr

eba

bit

i na

situ

acija

ma

koje

će

naj

vjer

oja

tnije

p

rou

zro

čiti

em

isije

(ka

o š

to s

u p

lino

vi/l

ake

teku

ćin

e,

po

d v

iso

kim

tla

kom

i/ili

te

mp

erat

urn

im o

pte

reće

njim

a).

BR

EF E

FS 4

.2.1

.3.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.1

9

Osn

ovn

i pri

nci

pi

pre

ven

cije

i sm

anje

nja

em

isija

pri

tra

nsp

ort

u i

ruko

van

ju t

eku

ćin

ama

i p

lino

vim

a:

Pri

nci

p m

inim

izac

ije

emis

ija

Teh

nik

a 5

.2.1

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Nije

pri

mje

njiv

o je

r se

od

no

si n

a sk

lad

išn

e te

rmin

ale

NR

T je

sm

anjit

i em

isije

iz s

pre

mn

ika

za s

klad

ište

nje

, p

rije

no

s i r

uko

van

je k

oje

imaj

u z

nač

ajan

neg

ativ

an

uči

nak

na

oko

liš, k

ako

je o

pis

ano

u B

REF

EFS

4.1

.3.1

. O

dn

osi

se

na

velik

e sk

lad

išta

, ko

d k

ojih

je p

otr

ebn

o

osi

gura

ti o

dre

đen

i vre

men

ski o

kvir

za

pro

ved

bu

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

6

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.2

0

Osn

ovn

i pri

nci

pi

pre

ven

cije

i sm

anje

nja

em

isija

pri

tra

nsp

ort

u i

ruko

van

ju t

eku

ćin

ama

i p

lino

vim

a U

pra

vlja

nje

sig

urn

ošć

u i

rizi

kom

Te

hn

ika

5.2

.1 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Izra

đen

je O

per

ativ

ni p

lan

inte

rven

tnih

mje

ra u

za

štit

i oko

liša,

Um

ag 2

00

2. u

ko

jem

su

sad

ržan

i el

em

enti

up

ravl

jan

ja s

igu

rno

šću

Ko

d s

prj

ečav

anje

inci

den

ata

i nes

reća

NR

T je

pri

mije

nit

i su

stav

up

ravl

jan

ja s

igu

rno

šću

kak

o je

op

isan

o u

BR

EF

EFS

4.1

.6.1

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.2

1

Pre

po

ruke

za

teh

nik

e tr

ansp

ort

a i r

uko

van

ja

teku

ćin

ama:

C

jevo

vod

i Te

hn

ika

5.2

.2.1

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

U p

rim

jen

i su

nad

zem

ni i

po

dze

mn

i cj

evo

vod

i (u

bet

on

sko

m k

anal

u)

za

tran

spo

rt lj

epila

i o

tap

ala

U n

ovi

m p

roje

ktim

a N

RT

je p

rim

ijen

iti n

adze

mn

e za

tvo

ren

ih c

jevo

vod

e, k

ako

je o

pis

ano

u B

REF

EFS

4

.2.4

.1. Z

a p

ost

oje

će p

od

zem

ne

cije

vi N

RT

je p

rim

ijen

iti

pri

stu

p o

drž

avan

ju u

tem

elje

n n

a p

rocj

eni r

izik

a i

po

uzd

ano

sti k

ako

je o

pis

ano

u B

REF

EFS

4.1

.2.2

.1.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.2

2

Pre

po

ruke

za

teh

nik

e tr

ansp

ort

a i r

uko

van

ja

teku

ćin

ama:

P

ost

up

anje

s is

par

ivan

jima

Teh

nik

a 5

.2.2

.2 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Izra

đen

a P

roce

du

ra z

a p

reta

kan

je o

tap

ala

u c

ilju

sp

reča

van

ja iz

lijev

anja

i vi

soko

g st

up

nja

sig

urn

ost

i

NR

T je

pri

mije

nit

i ura

vno

teže

nje

isp

ariv

anja

ili o

bra

du

zn

ačaj

nih

em

isija

ko

je n

asta

ju z

a vr

ijem

e u

tova

ra il

i is

tova

ra h

lap

ivih

su

pst

anci

u il

i iz

kam

ion

a, c

iste

rni i

li b

rod

ova

. Vel

ičin

a e

mis

ije o

visi

o s

up

stan

ci i

volu

men

u

koji

se e

mit

ira

i raz

liku

je s

e o

d s

luča

ja d

o s

luča

ja. B

REF

EF

S 4

.2.8

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

7

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja

mje

ra i

vre

me

nsk

i okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q 1

)

1.1

.3.2

3

Pre

po

ruke

za

teh

nik

e tr

ansp

ort

a i r

uko

van

ja

teku

ćin

ama:

ven

tili

Od

abir

i iz

ved

ba

ven

tila

Te

hn

ika

5.2

.2.3

u B

REF

EFS

d

oku

men

tu

Ko

rist

e se

ven

tili

od

gova

raju

će p

rim

jen

e.

Po

stav

ljen

e su

„sl

ijep

e p

riru

bn

ice“

na

kraj

evim

a cj

evo

vod

a

NR

T za

ven

tile

su

:

- p

ravi

lan

izb

or

mat

erija

la i

kon

stru

kcije

za

pro

cesn

u

pri

mje

nu

,

- ko

d m

on

ito

rin

ga t

reb

a se

usr

ed

oto

čiti

na

ven

tile

n

ajvi

še iz

lože

ne

rizi

ku (

na

pri

mje

r: k

on

tro

lni v

enti

li s

po

mič

nim

klip

om

u n

epre

kid

no

m r

adu

),

- p

rim

jen

a ro

tira

jući

h k

on

tro

lnih

ven

tila

ili c

rpki

s

pro

mje

njiv

om

brz

ino

m v

rtn

je u

mje

sto

ko

ntr

oln

ih

ven

tila

s p

om

ičn

im k

lipo

m),

- ko

d p

risu

stva

otr

ovn

ih, k

arci

no

gen

ih il

i dru

gih

o

pas

nih

su

pst

anci

ko

rist

iti v

enti

le s

me

mb

ran

om

, m

ijeh

om

ili d

vost

ruko

m s

tije

nko

m,

- u

smje

riti

ven

tile

ras

tere

ćen

ja n

atra

g u

su

stav

p

rije

no

sa il

i skl

adiš

ten

ja il

i u s

ust

av z

a o

bra

du

par

a.

BR

EF E

FS 3

.2.2

.6 i

4.2

.9.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.2

4

Pre

po

ruke

za

teh

nik

e tr

ansp

ort

a i r

uko

van

ja

teku

ćin

ama:

P

um

pe

i ko

mp

reso

ri

Teh

nik

a 5

.2.2

.4 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

U p

rim

jen

i su

pu

mp

e za

tra

nsp

ort

ota

pal

a i

ljep

ila u

od

gova

raju

ćoj i

zved

be

(dvo

stru

ka

meh

anič

ka b

rtva

i EX

izve

db

a)

Pro

jekt

iran

je, u

grad

nja

i ra

d c

rpke

ili k

om

pre

sora

zn

ačaj

no

utj

eče

na

živo

t p

ote

nci

jal i

po

uzd

ano

st

brt

vlje

nja

su

stav

a. N

aved

eni s

u g

lavn

i čim

ben

ici k

oji

čin

e N

RT.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

1.1

.3.2

5

Pre

po

ruke

za

teh

nik

e tr

ansp

ort

a i r

uko

van

ja

teku

ćin

ama:

P

rikl

jučc

i za

uzo

rko

van

je

Teh

nik

a 5

.2.2

.5 u

BR

EF E

FS

do

kum

entu

Pri

uzo

rko

van

ju u

mje

šao

ni i

nst

alir

ani s

u

kugl

ičn

i ven

tili

za lj

epilo

i o

tap

alo

.

NR

T ko

d u

zork

ova

nje

hla

piv

ih s

po

jeva

je p

rim

ijen

iti

tip

ski v

enti

l za

uzo

rko

van

ja il

i igl

ičas

ti v

enti

l i b

lok

ven

til.

Tam

o g

dje

lin

ije u

zork

ova

nja

zah

tije

vaju

čiš

ćen

je,

NR

T je

pri

mije

nit

i lin

ije u

zork

ova

nja

sa

zatv

ore

no

m

pet

ljom

. B

REF

EFS

4.2

.9.1

4.

Nem

a o

dst

up

anja

od

n

ajb

olji

h r

asp

olo

živi

h

teh

nik

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

8

Teh

nič

ko-t

eh

no

lošk

a rj

eše

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

(s o

zna

ko

m r

efe

ren

tno

g

po

gla

vlj

a i

z B

RE

F-a

)

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e

izm

eđ

u r

asp

on

a e

mis

ija u

z p

rim

jen

u

NR

T-a

i po

stig

nu

tih

em

isija

. Pre

dlo

žiti

p

lan

po

du

zim

anja

mje

ra i

vrem

en

ski

okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

ra

zin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u

NR

T (v

idi Q

1)

1.2

. PO

KA

ZAT

ELJI

– P

OTR

OŠN

JA S

IRO

VIN

A I

BIL

AN

CA

MA

TER

IJA

LA

1.2

.1

Spec

ifič

ni „

ben

chm

ark“

p

ogl

avlje

5.3

BR

EF S

TS-

tab

lica

5.4

-

spec

ifič

na

po

tro

šnja

o

tap

ala

0,0

05

kg/

m2

0,0

4 –

0,1

2 k

g/m

2

Kao

NR

T vr

ijed

no

sti n

avo

di s

e u

spo

red

ba

s re

fere

ntn

im

po

stro

jen

jem

. Si

pro

ost

varu

je b

olje

rez

ult

ate

od

re

fere

ntn

og

po

stro

jen

ja

Nem

a o

dst

up

anja

on

NR

T vr

ijed

no

sti

1.3

. PO

KA

ZAT

ELJI

–P

OTR

OŠN

JA V

OD

E

Nije

de

fin

iran

o

Ne

nav

od

e s

e N

RT

vrije

dn

ost

i

1.4

PO

KA

ZAT

ELJI

– P

OTR

OŠN

JA E

NER

GIJ

E I E

NER

GET

SKA

UČ

INK

OV

ITO

ST

1.4

.1

Spec

ifič

ni „

ben

chm

ark“

p

ogl

avlje

5.3

BR

EF S

TS-

tab

lica

5.4

-

spec

ifič

na

po

tro

šnja

en

ergi

je

0,4

57

kW

h/m

2

0,5

kW

h/m

2

Kao

NR

T vr

ijed

no

sti n

avo

di s

e u

spo

red

ba

s re

fere

ntn

im p

ost

roje

nje

m.

Sip

ro o

stva

ruje

bo

lje r

ezu

ltat

e o

d

refe

ren

tno

g p

ost

roje

nja

N

ema

od

stu

pan

ja o

n N

RT

vrije

dn

ost

i

1.5

DO

DA

TNI P

OK

AZA

TEL

JI -

OTP

AD

1.5

.1

Spec

ifič

ni „

ben

chm

ark“

p

ogl

avlje

5.3

BR

EF S

TS -

ta

blic

a 5

.4

- n

asta

jan

je o

tpad

a

0,0

04

kg/

m2

0

,03

– 0

,10

m2

Kao

NR

T vr

ijed

no

sti n

avo

di s

e u

spo

red

ba

s re

fere

ntn

im p

ost

roje

nje

m.

Sip

ro o

stva

ruje

bo

lje r

ezu

ltat

e o

d

refe

ren

tno

g p

ost

roje

nja

N

ema

od

stu

pan

ja o

n N

RT

vrije

dn

ost

i

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

8

9

1.5

.2 D

OD

ATN

I P

OK

AZA

TELJ

I –

Mo

nit

ori

ng

(Po

gla

vlje

5. R

DN

RT

MO

N)

1.5

.2.1

D

irek

tna

mje

ren

ja

(po

glav

lje 5

.1)

Ko

nti

nu

ira

ni

mo

nit

ori

ng

U

pri

mje

ni j

e ko

nti

nu

iran

i mo

nit

ori

ng

(sm

jen

ski)

u c

ilju

ko

ntr

ole

i vo

đen

ja

pro

cesa

pro

izvo

dn

je i

reku

per

acije

o

tap

ala.

Od

ržav

anje

i re

do

vita

kal

ibra

cija

in

stru

men

ata

je o

bve

zna.

Dis

ko

nti

nu

ira

ni

mo

nit

ori

ng

Red

ovi

to s

e p

rovo

de

lab

ora

tori

jske

an

aliz

e tr

enu

tačn

ih u

zora

ka o

tpad

nih

vo

da

i red

ovi

to p

rovo

đen

je m

jere

nja

em

isija

u z

rak

Ko

nti

nu

ira

ni

mo

nit

ori

ng

Fi

ksir

ani i

nst

rum

enti

na

po

jed

inim

dije

lovi

ma

po

stro

jen

ja, k

oji

kon

tin

uir

ano

mje

re. O

drž

avan

je i

red

ovi

ta k

alib

raci

ja in

stru

men

ata

je o

bve

zna.

Fiks

iran

i in

stru

men

ti k

oji

mje

re k

on

tin

uir

ano

sa

vre

men

sko

m b

azo

m u

zork

ova

nja

(p

od

aci s

e ko

nti

nu

iran

o o

bra

đu

ju n

a je

dn

om

mje

stu

).

Dis

ko

nti

nu

ira

ni

mo

nit

ori

ng

Inst

rum

enti

ko

ji se

rab

e za

per

iod

ičn

a m

jere

nja

i p

ren

osi

vi s

u.

Lab

ora

tori

jske

an

aliz

e ko

mp

ozi

tnih

uzo

raka

. La

bo

rato

rijs

ke a

nal

ize

tren

uta

čnih

uzo

raka

.

Nem

a o

dst

up

anja

od

NR

T

1.5

.2.2

Za

mje

nsk

i (su

roga

tni)

p

aram

etri

(p

ogl

avlje

5.2

.)

Nije

pri

mje

nlji

vo u

slu

čaju

SIP

RO

d.o

.o.

Ko

rišt

enje

zam

jen

skih

par

ame

tara

. N

ema

od

stu

pan

ja o

d N

RT

1.5

.2.3

B

ilan

ca m

ase

(po

glav

lje

5.3

.)

Bila

nca

mas

e ko

rist

i se

za

Izra

čun

avan

je

emis

ije H

OS

u z

rak.

K

ori

šten

je b

ilan

ce m

ase

za n

eka

od

od

ređ

ivan

ja

emis

ija u

oko

liš.

Nem

a o

dst

up

anja

od

NR

T

1.5

.2.4

Iz

raču

ni (

po

glav

lje 5

.4.)

P

rim

jen

juje

se.

Te

ori

jsko

i p

rakt

ičn

o m

od

elir

anje

em

isija

u o

koliš

, p

om

oću

raz

ličit

ih m

od

ela.

N

ema

od

stu

pan

ja o

d N

RT

1.5

.2.5

Em

isijs

ki f

akto

ri (

po

glav

lje

5.5

.)

Pri

mje

nju

je s

e za

izra

čun

CO

2

Emis

ijski

fak

tor

je b

roj k

ojim

mn

oži

mo

akt

ivn

ost

n

eko

g p

ost

roje

nja

izra

žen

og

kao

go

tov

pro

izvo

d il

i p

otr

ošn

ju s

iro

vin

a it

d.

Nem

a o

dst

up

anja

od

NR

T

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

9

0

2.

An

aliz

a e

mis

ijski

h p

aram

etar

a p

ost

roje

nja

s o

bzi

rom

na

NR

T

2.1

. O

ne

čišć

en

je z

rak

a

Teh

no

lošk

o-t

eh

nič

ka r

ješe

nja

P

ost

ign

uta

ili p

red

lože

na

em

isija

N

RT

– p

rid

ruže

ne

vri

jed

no

sti e

mis

ija

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ra

spo

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i p

ost

ign

uti

h e

mis

ija. P

red

loži

ti p

lan

p

od

uzi

man

ja m

jera

i vr

em

en

ski o

kvir

za

po

stiz

anje

raz

ina

jed

nak

ih r

azin

ama

po

stig

nu

tim

a u

z p

rim

jen

u N

RT

(vid

i Q1

)

2.1

. On

eči

šće

nje

zra

ka

BR

EF S

TS, E

FS, M

on

ito

rin

g

Izvo

r em

isije

O

neč

išću

juće

tv

ari

rezu

ltat

i mje

ren

ja

CO

7

,1 m

g/N

m3 ;

NO

x 2

46

,1m

g/N

m3 ;

ZK 1

PM

10

0

,09

4 t

/go

d

Z R

B (

1-5

) H

OS

3

7,2

mg/

Nm

3 ;

Z R

B (

1-3

) H

OS

5

,1 m

g/N

m3 ;

Z ST

1

HO

S

21

7,5

mg/

Nm

3 ;

Z ST

2

HO

S

27

9 m

g/N

m3 ;

Z ST

3

HO

S

20

1 m

g/N

m3 ;

Izvo

r em

isije

O

neč

išću

juće

tv

ari

GV

E

ZK 1

C

O

10

0 m

gC/N

m3

NO

x

20

0 m

gC/N

m3

(pre

ma

čl.1

63

Ure

db

e o

GV

E,

do

zvo

ljen

o je

pre

kora

čen

je z

a 1

,5 p

uta

do

31

.12

.20

17

g.)

P

M 1

0

nem

a

Z R

B (

1-5

) H

OS

(uku

pn

i C)

15

0 m

gC/N

m3

Z R

B (

1-3

) H

OS

(uku

pn

i C)

15

0 m

gC/N

m3

Z ST

1

HO

S (u

kup

ni C

) 1

00

mgC

/Nm

3

Z ST

2

HO

S (u

kup

ni C

) 1

00

mgC

/Nm

3

Z ST

3

HO

S (u

kup

ni C

) 1

00

mgC

/Nm

3

U B

REF

do

kum

enti

ma

ne

nav

od

e se

vr

ijed

no

sti z

a e

mis

ije u

zra

k.

Usp

ore

db

om

sa

gran

ičn

im v

rije

dn

ost

ima

utv

rđen

a je

usk

lađ

eno

st s

isti

ma.

N

ema

od

stu

pan

ja o

d N

RT-

a.

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

9

1

2.2

. O

ne

čišć

en

je v

od

a i

tla

Teh

no

lošk

o-t

eh

nič

ka

rje

šen

ja

Po

stig

nu

ta il

i pre

dlo

žen

a e

mis

ija

NR

T –

pri

dru

žen

e v

rije

dn

ost

i em

isija

Op

ravd

anje

(o

bja

šnje

nje

) ra

zlik

e iz

me

đu

ras

po

na

em

isija

uz

pri

mje

nu

NR

T-a

i po

stig

nu

tih

em

isij

a.

Pre

dlo

žiti

pla

n p

od

uzi

man

ja m

jera

i vr

em

en

ski

okv

ir z

a p

ost

izan

je r

azin

a je

dn

akih

raz

inam

a p

ost

ign

uti

ma

uz

pri

mje

nu

NR

T (v

idi Q

1)

2.2

On

eči

šće

nje

vo

de

B

REF

STS

, EFS

, Mo

nit

ori

ng

po

kaza

telj

2

011.

go

din

a

KP

K-

Cr/

mg/

l 1

65,7

5

BP

K5/

mg/

l 7

5,5

0

uku

pn

i aro

mat

ski

ugl

jiko

vod

ici/

mg/

l 0

,00

1151

5

Ulja

i m

asti

/mg/

l 4

,35

po

kaza

telj

G

VE

KP

K-

Cr/

mg/

l 7

00

BP

K5/

mg/

l 2

50

uku

pn

i aro

mat

ski

ugl

jiko

vod

ici /

mg/

l

1

Ulja

i m

asti

/mg/

l 1

00

U B

REF

do

kum

enti

ma

ne

nav

od

e se

vri

jed

no

sti z

a em

isije

u v

od

e.

Usp

ore

db

om

sa

gran

ičn

im v

rije

dn

ost

ima

utv

rđen

a je

usk

lađ

eno

st s

isti

ma.

N

ema

od

stu

pan

ja o

d N

RT-

a


Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 92

K. Opis i karakteristike ostalih planiranih mjera, osobito mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum

1. Mjere za smanjivanje potrošnje na minimum i bolje iskorištavanje sirovina, sekundarnih sirovina, drugih

tvari i vode

1.1. Opća karakterizacija i detaljan tehnički opis mjera

Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim % suhe supstance – do 50%, ugradnja dodatnog rashladnog uređaja

1.2. Vremenski raspored i stanje primjene mjera

do kraja 2012. 50% suhe supstance do kraja 2015. 52% suhe supstance

1.3. Ukratko navesti razloge za poduzimanje mjera i poboljšanje stanja okoliša

Uvođenje nove tehnologije dalo je dobre rezultate, smanjena potrošnja otapala i bitno povećana sigurnost. Radi se na optimiziranju procesa

1.4. Godišnje uštede sirovina, vode, sekundarnih sirovina i dodatnih materijala

Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Potrošnja otapala smanjena za 30%


500.000 kn

2. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti

2.1. Opća karakterizacija i detaljan tehnički opis mjera

Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim % suhe supstance – do 50%, ugradnja dodatnog rashladnog uređaja

2.2. Vremenski raspored i stanje primjene mjera

do kraja 2012. 50% suhe supstance do kraja 2015. 52% suhe supstance

2.3. Ukratko navesti razloge za poduzimanje mjera i pozitivne promjene u stanju okoliša

Uvođenje nove tehnologije dalo je dobre rezultate, smanjena potrošnja energije po jedinici proizvoda. Radi se na optimiziranju procesa

2.4. Ušteda goriva (GJ∙godina-1) Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Toplinska energija smanjena za 23%

2.5. Ušteda energije (GJ∙god.-1) Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Električna energija smanjena za 7%


400.000 kn

3. Mjere za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum

Br. Opis mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum

1 Optimiziranje procesa proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance dodatno će smanjiti rizik za okoliš, jer se smanjuje potrošnje otapala, skraćuje se put ljepila i povećava se kontrola procesa

2 Inertizacija mješača ljepila i ekstrudera uvođenjem dušika, sprječava se mogućnost eksplozije i zapaljena.

3 Kontrola koncentracije u sušionicima stroja za nanašanje, sprječava se mogućnost eksplozije

4 Kontrola istjecanja ljepila sa glave za nanašanje na stroju za nanašanje, smanjuje se otpad i sprječava mogućnost zapaljena

5 ugrađeni sustavi za zaštitu od statičkog elektriciteta na strojevima za nanašanje, smanjuje se mogućnost požara i eksplozije


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 93

4. Mjere za izbjegavanje onečišćenja okoliša i mjere za uklanjanje opasnosti po ljudsko zdravlje nakon

zatvaranja postrojenja

Br. Opis sustava za uklanjanje rizika

Tokovi sirovina i mogućeg otpada se kontroliraju. Nema specifičnog zagađenja okoliša (zagađenje tla, podzemnih voda). U slučaju prestanka rada biti će točno poznata mjesta s kemikalijama (skladište, spremnici) kao i količine, tako da se proces razgradnje postrojenja može provesti bez posebnih (neočekivanih) opasnosti. Vođenje evidencija o privremenom skladištenju sakupljenog otpada o kojem se vodi očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO), kvalitetnim održavanjem postrojenja kao i sustavnim osposobljavanjem osoblja omogućit će neometanu razgradnju postrojenja kao i sigurnost nakon zatvaranja postrojenja.

5. Vrsta i vremenski plan izmjena koje iziskuju ili bi mogle iziskivati izdavanje novih objedinjenih uvjeta

zaštite okoliša

Redni.br.

Planirane izmjene Opis planiranih izmjena i njihov utjecaj na okoliš

Rok za promjenu

Nema potrebe za izmjene

6. Popis dodatnih važnih dokumenata koji se odnose na zaštitu okoliša (politika okoliša, deklaracija o sustavu

EMAS, dodijeljena oznaka kontroliranog proizvoda – oznaka ekološki prihvatljivog proizvoda)

Redni.br. Dodatni dokumenti

1 Politika Okoliša

2 Studija utjecaja na okoliš

3

Operativni plan interventnih mjera u zaštiti okoliša

4 Izvještaj Uprave: Društvena odgovornost


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 94

L. Popis mjera koje će se poduzeti nakon zatvaranja postrojenja, u cilju izbjegavanja bilo kakvog rizika od onečišćenja ili izbjegavanja opasnosti po ljudsko zdravlje i sanacije lokacije postrojenja

Prikaz rezultata pregleda lokacije s obzirom na postojeće onečišćenje tla i podzemnih voda iz postrojenja, ili prijedlog za obavljanje takvog pregleda, te predloženi vremenski okvir (vidi Q.1)

U proizvodnom procesu ne nastaju emisije kojima bi moglo doći do onečišćenja tla i podzemnih voda.

Kako je Sipro izgrađen kao prva tvornica na predmetnoj lokaciji, na lokaciji nema niti onečišćenja tla i

podzemnih voda koje je moglo biti posljedica nekog ranijeg proizvodnog procesa. Izrada Studije

onečišćenja tla, sukladno smjernicama u „Priručniku za postupak stavljanja postrojenja izvan pogona“ nije

potrebna.

Opis predloženog programa razgradnje postrojenja ili prijedlog da se takav program izradi

Sukladno „ Smjernicama za ekonomsko vrednovanje izbora najboljih raspoloživih tehnika (NRT) u skladu

sa zahtjevima postojeće legislative“ sadržanih u „Priručniku za postupak stavljanja postrojenja izvan

pogona“, Sipro ne spada u proizvodne procese kod kojih bi trebalo izraditi kompleksan program

razgradnje postrojenja. Naime, proizvodni proces ne dovodi do trajnog onečišćenja tla i podzemnih voda,

a također risu predviđeni ni dodatni mehanizmi osiguranja zbog rizičnosti. Kako proizvodni proces ne

spada u djelatnosti kod kojih dolazi do trajnog onečišćenja tla i podzemnih voda, u slučaju razgradnje

postrojenja radit će se pretežno o demontaži strojeva. Kemikalije koje će ostati u trenutku prestanka

proizvodnje imaju tržišnu cijenu i neće predstavljati otpad. Na lokaciji također nema drugih tvari koje bi

predstavljale otpad, jer se proizvodni otpad zbrinjava redovno od strane ovlaštenih institucija izvan

lokacije tvornice. Dvije godine prije zatvaranja izradit će se Plan zatvaranja koji će biti usvojen od Uprave i

koji će biti dan nadležnom ministarstvu na odobrenje. Demontažu postrojenja moguće je izvesti uz

minimalna troškove koji će se osigurati iz troškova poslovanja. Kao primjer navodimo da su troškovi

demontaže postrojenja za proizvodnju biorjentiranog PP filma koja je izvršena 2007.godine iznosili

128.249 kn. Prilog L.1

Program eventualne razgradnje vodit će Uprava. U slučaju da bi se taj program provodio danas,

odgovorna osoba bila bi Vesna Žmak.

Kako se radi o postrojenju unutar Industrijske zone, na lokaciji je u slučaju zatvaranja postojeće

proizvodnje moguća druga proizvodnja.


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 95

M. Kratak i sveobuhvatan sažetak podataka navedenih u odjeljcima A. – L. za informiranje javnosti

NETEHNIČKI SAŽETAK 1. Naziv, lokacija i vlasnik postrojenja: Naziv gospodarskog subjekta : Sipro d.o.o

Pravni oblik tvrtke: Društvo s ograničenom odgovornošću

Adresa gospodarskog subjekta: Ungarija 40a, 52470 Umag

Kontakt osoba, pozicija: Članica Uprave, direktorica, Vesna Žmak dipl.ing.

Matični broj gospodarskog subjekta: 3093271; OIB 54504661622

Klasifikacijska oznaka djelatnosti gospodarskog subjekta: 22.29 proizvodnja ostalih proizvoda od plastike

Sipro je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju , preradu i trgovinu samoljepljivih industrijskih

proizvoda (Izvadak iz Sudskog registra, Trgovački sud u Pazinu, 11.ožujka 2010. u prilogu Zahtjeva ) i jedini je

proizvođač samoljepljivih traka u Hrvatskoj. Proizvodnja je započeta 1981.godine. Društvo je osnovano

Izjavom o osnivanju 1. lipnja 1992 godine. Od tada je i član grupacije Sicad. Tvrtka trenutno zapošljava 74

djelatnika.

Prema Prilogu I Uredbe o postupku ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), Sipro d.o.o. je

postojeće postrojenje i spada u djelatnost: 6.7. Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili

proizvoda u kojima se koriste organska otapala, osobito za apretiranje, tiskanje, premazivanje,

odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili

impregniranje, kapaciteta potrošnje preko 150 kg na sat ili više od 200 tona na godinu. Sukladno Prilogu II

Uredbe u Sipru d.o.o. glavne indikativne tvari su: 4. Hlapivi organski spojevi

2. Kratak opis ukupnih aktivnosti s obrazloženjem: Proizvodnja samoljepljivih traka sastoji se od niza tehnoloških operacija i tehnika: priprema ljepila, primera i

release; nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release; rezanje; štampanje; rekuperacija otapala te ostali

korisni procesi (proizvodnja toplinske energije, priprema tehnološke vode, obrada rashladne vode,

održavanje…).

Dijagram toka tehnološkog procesa proizvodnje samoljepljivih traka prikazan je na slici u nastavku.


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 96


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 97

3. Opis aktivnosti s težištem na utjecaj na okoliš te korištenje resursa i stvaranje emisija: Onečišćenje zraka Na lokaciji Sipra prepoznati su sljedeći potencijalni izvori emisije onečišćujućih tvari u zrak: • rekuperacija specijalnog benzina; • rekuperacija toluena; • strojevi za štampu (3 komada) . Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju otapala. Smjesa zraka i para otapala ulazi ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a čisti zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u proizvodni proces. Na sustavu za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka. Mjerenje i analizu emisija u zrak za Sipro d.o.o. provode se u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 117/12) od strane tvrtki ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja emisija u zrak. Rezultati mjerenja emisije otapala koje se redovno provode od 1998. godine pokazuju da su emisijske koncentracije u zakonom propisanim dozvoljenim granicama. Rezultati mjerenja su javni. Onečišćenje površinskih voda Sipro ima izveden odvojeni sustav interne kanalizacije. Oborinske vode se preko separatora za ulja i masti odvode u okoliš. Tehnološke i sanitarno-fekalnih otpadne voda odvode se internom kanalizacijskom mrežom u sustav javne kanalizacije. Za pripremu vode za proizvodnju vodene pare koristi se reverzna osmoza, a za pročišćavanje rashladnih voda membranska separacija. Prema Vodopravnoj dozvoli kl. UP/I-325-04/12-05/0116 Ur.br. 374-23-4-12-2 od 07.05.2012., izdanoj od Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci prate se svi propisani pokazatelji Mjerenja vrši ovlaštena institucija uzorci otpadnih voda analiziraju se četiri puta godišnje a oborinskih jedanput godišnje. Onečišćenje tla Pri tehnološkom procesu proizvodnje samoljepljivih traka ne postoji onečišćenje tla koje potječe iz emisija u toku proizvodnje. Onečišćenje kao posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari kontrolira se tehničkim mjerama (tankvane ili dvostruki plašt za spremnike, odvojeno skladištenje kemikalija i drugo), tako da su akcidentna stanja pod kontrolom. U periodu od početka rada tvornice 1981.godine do danas, nije bilo nijednog takvog slučaja. Gospodarenje otpadom U Sipru d.o.o. nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. Otpad je klasificiran temeljem važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09). O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici na propisanim obrascima (ONTO). Za pojedine vrste otpada izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom. Sa sakupljenim otpadom postupa se u skladu s Pravilnikom o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnoloških procesa i mulja iz procesa otpadnih voda. Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skupljačima otpada uz propisanu dokumentaciju. Buka Sipro d.o.o., kao proizvodni pogon, izvor je industrijske buke koja ima difuzni karakter. Kao značajniji izvori buke unutar tvorničkog kruga prepoznat je objekt rekuperacije otapala, ventilatori. U travnju 2010. provedeno je mjerenje razine buke ispred najbližeg stambenog objekta Ungarija BB – mjerena je ukupna


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 98

razina buke jer su u neposrednoj blizini tvornice Sipro i Aluflekspack i prometnica. Mjerenjem je ustanovljeno da razine buke ne prelazi dopuštene vrijednosti. Vibracije Na lokaciji Sipro d.o.o. nisu prisutni izvori vibracija. Ionizirajuće zračenje Na lokaciji Sipro d.o.o. nisu prisutni izvori ionizirajućeg zračenja. 3.1. Upotreba energije i vode-godišnje količine: Upotreba energije. Sipro d.o.o. ima postrojenje za proizvodnju toplinske energije i tehnološke pare koje se sastoji od vrelouljnog kotla, evaporatora i postrojenja za pripremu napojne vode. Za pogon kotlova, od sredine rujna 2010.godine, koristi se prirodni plin. Proizvedena toplinska energija troši se u tehnološkom procesu i za grijanje. Potrošnja energije prikazana je u tablici koja slijedi:

Vrsta energije Jed. mjere 2009. 2010. 2011.

Električna energija MWh 7057,73 7693,27 7511,4

Toplinska energija GJ 119.309 125.676 104.818

Upotreba vode. Voda iz vodovoda se koristi za proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i jednom zatvorenom sustavu i kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare se od 2009. godine vrši reverznom osmozom. Voda u rashladnim tornjevima - otvoreni sustavi, pročišćava se membranskom separacijom (nanofiltracija). Uvođenjem novih tehnologija za obradu voda, reverzne osmoze i membranske separacije svedena je na minimum upotreba kemikalija. Količine potrošene vode prikazane su u tablici koja slijedi:

2009. 2010. 2011.

m3 m3 m3

34.049 37.167 24.738

3.2. Glavne sirovine. U proizvodnom procesu su glavne sirovine: umjetni lateks, vodena otopina release, prirodna guma, hidrokarbonske smole, plastični filmovi (PP, PVC, PE), sirovi papir, impregnirani papir i otapala specijalni benzin i toluen. 3.3. Opasne tvari i plan njihove zamjene: Od opasnih tvari koje se upotrebljavaju u procesu najznačajnija su otapala SPECIJALNI BENZIN (godišnja potrošnja oko 250 t) i TOLUEN (godišnja potrošnja oko 70 t) te umreživač za ljepilo na bazi izocijanata (14 t godišnje). Za sad ne postoje zamjenske tvari. Tehnologija proizvodnje samoljepljivih traka na bazi otapala koristi se za proizvodnju proizvoda sa karakteristikama koje se ne mogu postići drugim tehnologijama. Kod


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 99

pripreme nekih premaza toluen je zamijenjen manje opasnim otapalom NAPPAR 6 (godišnja potrošnja oko 10 t). Ostale opasne tvari koje se koriste su u manjim količinama i uglavnom se koriste za obradu vode. 3.4. Korištene tehnike i usporedba s NRT. SIPRO ispunjava obaveze iz NRT navedenih u BREF Surface treatment using organic solvents (STS), Chapter 5 Manufacturing of adhesive, kao i sve obaveze koje proizlaze iz relevantnih horizontalnih NRT (Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006, Reference Usporedba svih NRT za BREF Obrada površina upotrebom organskog otapala poglavlje 5 Proizvodnja samoljepljivih traka i pripadajućih NRT primjenjivih u svim industrijama sektora Obrada površina upotrebom otapala: - NRT za proizvodnju samoljepljivih traka: smanjenje emisije otapala upotrebom tehnike adsorpcije

(rekuperacija otapala). Sipro zadovoljava zahtjev obzirom da ima uređaj za rekuperaciju SB i toluena te postrojenje za proizvodnju ljepila u liniji (ekstruzija).

- Upravljanje okolišem: uvođenje EMS - definicija politike zaštite okoliša od stane Uprave, planiranje, izrada i uvođenja procedura, provjera i korektivne akcije; Benchmarking - sistematsko praćenje potrošnje sirovina, energije, vode te emisija i obrada tih podataka; Plan djelovanja i investicija na smanjenju utjecaja na okoliš, stalno poboljšanje uzimajući u obzir troškove i ukupne efekte. Sipro zadovoljava uvijete jer ima ustrojenu evidenciju potrošnje sirovina, energije i vode. Sistematski se prati efikasnost uređaja za recikliranje otapala, godišnji izvještaj o poslovanju sadrži odjeljak koji se odnosi na društveno odgovorno poslovanje, svi zaposlenici uključeni su u osposobljavanje.

- Projektiranje izvedba i rad uređaja: prevencija iznenadnih ispusta ili emisija - izraditi plan u slučaju neplaniranih emisija, osigurati potrebne površine za tvornicu, kontroltati stabilnost procesa, spremnici sa dvostrukim plaštom, redovno kontrolirati i održavati; Skladištenje kemikalija i otpada i rukovanje otapalima - skladištenje minimalnih količina, mjerači nivoa s alarmnim sustavom. Sipro zadovoljava uvijete jer ima Operativni plan interventnih mjera u zaštiti okoliša, podzemne spremnike sa dvostrukim plaštom ili tankvanom, uređaj za kontrolu istjecanja ljepila na stroju za nanašanje (signalizacija i zaustavljanje stroja), smjenska kontrola opreme, redovno održavanje opreme, detektore nivoa ljepila u spremnicima sa alarmnim sustavom, uređaj za inertizaciju zraka u mješačima ljepila upotrebom dušika.

- Monitoring: praćenje HOS emisija u cilju smanjenja na minimum; Direktno mjerenje i određivanje emisija u zrak; bilanca otapala; održavanje opreme koja ima veliki utjecaj na emisije, ventilatori, sistemi za obradu otpadnih plinova. Sipro zadovoljava uvijete jer ima instrument za kontrolu emisije na dimnjacima rekuperacije SB, stalnu kontrola potrošnje otapala, izradu bilance otapala, dnevnu, mjesečnu i godišnju, praćenje eko djelotvornosti, stalnu kontrolu rada postrojenje kroz kompjuterski program i smjenske izvještaje, planove održavanja.

- Upravljanje vodama: potrošnja vode. U ovom je sektoru potrošnja vode mala. Kontrola prisutnosti otapala i kontrola BPK i KPK. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dnevnu kontrolu potrošnje vode, analizu otpadnih voda 4 puta godišnje.

- Smanjenje, ponovna uporaba i recikliranje upotrijebljene vode i sirovina: ponovna uporaba i recikliranje rashladne vode. Sipro zadovoljava uvjete jer ima membransku separacija na rashladnom tornju rekuperacije SB i toluena; reverznu osmozu na pripremi vode za evaporator pare; izmjenjivač topline na rekuperaciji SB; rekuperacija otapala;

- Upravljanje energijom: povećanje energetske efikasnosti i smanjenje gubitaka energije - racionalno korištenje energije svodi se na redovne kontrole, uvođenje sistema indikatora, održavanje, ukupno smanjenje utjecaja na okoliš; monitoring i upravljanje. Sipro zadovoljava uvjete jer ima tehnologiju proizvodnje ljepila sa velikim postotkom suhe supstance, kontinuirano doziranje; praćenje potrošnje energije; ugrađene kompenzacije jalove energije u trafostanicama i lokalne na velikim potrošačima (rekuperacija, mješaona, nanašanje); korištenje topline na sistemu rekuperacije SB.

- Upravljanje sirovinama: kontrola okolišnog i toksikološkog utjecaja - smanjiti utjecaj na okoliš kontrolom sirovine, Smanjenje potrošnje sirovina upotrebom automatskog doziranja, dovoda


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 100

cjevovodom. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dokumentaciju za sve sirovine SDS i TL, kontrolu ulaznh sirovina, Automatsko doziranje sirovina , direktni cjevovodi za otapala sa mjeračima i dozatorima; cjevovodi za dopremu ljepila;, recikliranje ljepila; grupiranje proizvoda radi manjeg broja izmjena programa proizvodnje; praćenje NRT i uvođenje sve manje opasnih sirovina ako je moguće; kontrola ulaza sirovina

- Proces nanašanja i oprema: predobrada na bazi vode - nije primjenljivo, još nema zamjenskih formulacija za primer i release.

- Sušenje svih vrsta obrade površina: način nanašanja, primjena i tehnike sušenja. Sipro zadovoljava uvjete jer su sušionici povezani sa sustavom za rekuperaciju otapala, a koristi se i recirkulacija zraka u sušionicima.

- Čišćenje: način čišćenja, tehnike čišćenja, smanjenje upotrebe otapala dobrom pripremom, upotreba otapala sa nižom točkom vrelišta, smanjenje HOS emisija. Sipro djelomično zadovoljava uvjete jer ima programiranje proizvodnje na način grupiranja sličnih proizvoda tako da je čišćenje svedeno na minimum, a postoji i stroj za čišćenje valjaka. Smanjenje potrebe čišćenja - sprječavanje prelijevanja ljepila - ugrađeni senzori; zamjenska sredstva još nisu pronađena ali ispituje su razne mogućnosti i traže pogodne kemikalije; upotreba specijalnih posuda za otapalo za čišćenje.

- Upotreba manje opasnih supstanci (supstitucija): smanjenje emisije otapala upotrebom tehnika bez otapala ili s malo otapala. Sipro zadovoljava uvjete jer je smanjena količina upotrijebljenog otapala uvođenjem tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance ( sa 27% na 45% suhe supstance).

- Emisije u zrak i obrada otpadnih plinova: ponovno korištenje otapala iz emisija otpadnih plinova - adsorpcija na aktivni ugljen (rekuperacija), ponovna upotreba rekuperiranog otapala. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dva sustava za rekuperaciju otapala, specijalnog benzina i toluena, kojima se u proces vraća 91,4% otapala, vrijednosti su unutar BREF-ova, rekuperirano otapalo se vreća u proizvodnju.

- Obrada otpadnih voda: smanjenje emisija u vode. Sipro zadovoljava uvjete jer ima pročišćavanje rashladnih voda reverznom osmozom; kvaliteta otpadnih voda u skladu je sa uvjetima iz vodopravne dozvole.

- Ponovno korištenje sirovina i upravljanje otpadom: smanjenje potrošnje sirovina, spriječiti gubitak materijala i ponovno korištenje i recikliranje materijala, ponovno korištenje i upotreba otapala, interno ili korištenje vanjskog partnera, Ponovno korištenje otapala i aktivnog ugljena. Sipro zadovoljava uvjete jer ima: upotreba otpadnog ljepila, ponovna upotreba tuljaka za namatanje velikih rola, ponovna upotreba drvenih palete, ponovna upotreba rekuperiranog otapala; rekuperirano otapalo se u potpunosti koristi u procesu; otapalo se u potpunosti ponovno upotrebljava; istrošeni ugljen, nakon 5 do 8 godina upotrebe, preuzima ovlaštena firma.

- Buka: identificirati izvore i mogući utjecaj na okolinu. Sipro zadovoljava uvjete jer proizvodni proces ne spada u one koji generiraju pojačanu buku; mjerenja su pokazala da buka prema okolini ne prelazi dozvoljene granice.

- Zaštita podzemnih voda i tla i razgradnja postrojenja: spriječiti emisije u podzemne vode i tlo i na taj način pripomoći razgradnji postrojenja primjenjujući tehnike opisane pod stavkom15 i 16. Sipro zadovoljava uvjete jer u proizvodnom procesu ne nestaju otpadne vode i/ili otpad koji bi mogao trajno onečistiti podzemne vode i tlo; separator ulja na kolektoru oborinskih voda; tehnološke i sanitarne vode upuštaju se u javnu kanalizaciju.

- 3.5. Važnije emisije u zrak i vode (koncentracije i godišnje količine): Emisije u zrak, točkasti izvori su:

- Dimnjak kotlovnice, kao gorivo se koristi prirodni plin. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: CO2 5.850 t/g; CO (Metoda HRN EN 15058:2008), 7,1mg/Nm3; 0,223 t/god; NOx (Metoda HRN EN 14792:2007) : 246,1mg/Nm3; 7,736 t/god


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 101

- Dimnjaci rekuperacije specijalnog benzina. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001), 37,2 mg/Nm3; 5,18 t/god

- Dimnjaci rekuperatora toluena. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001) 5,1 mg/Nm3; 0,74 t/god

Otpadne vode se upuštaju u kanalizaciju. Vode se koriste za proizvodnju vodene pare, kao rashladne vode i sanitarne vode. Ukupna godišnja potrošnja vode za 2011.godinu iznosila je 24.738 m3, od toga u kanalizaciju se upušta oko 7.000 m3 . Kod pripreme vode za proizvodnju vodene pare koristi se sustav za reverznu osmozu, a pročišćavanje rashladnih vode u otvorenom sistemu vrši se membranskom separacijom. Na taj način smanjuje se zagađenje voda. Kvalitete otpadne vode se kontrolira četiri puta godišnje od strane ovlaštenog subjekta. Sve analize bile su unutar dozvoljenih granica. 3.6. Utjecaj na kakvoću zraka i vode te ostale sastavnice okoliša: Sva mjerenja koja se vrše redovito pokazuju da su emisije unutar dozvoljenih granica te da nema značajnih utjecaja na kakvoću zraka i vode. 3.7. stvaranje otpada i njegova obrada: Sav otpad koji se javlja u proizvodnom procesu propisno se privremeno skladišti i zbrinjava. Opasni otpad privremeno se skladišti na skladištu opasnog otpada izvedeno u skladu sa važećim propisima i zbrinjava preko ovlaštenog subjekta, Ukupna godišnja količina otpada za 2011.godinu je 388 tona, od čega 68 t opasnog otpada, 85 tona neopasnog otpada koji se reciklira (drvo, papir i plastika) te 186 t komunalnog otpada.

3.8. sprječavanje nesreća: Optimiziranje procesa proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance dodatno će smanjiti rizik za okoliš, jer se smanjuje potrošnje otapala, skraćuje se put ljepila i povećava se kontrola procesa. Osim toga postojeći sustavi zaštite kao što su: inertizacija mješača ljepila i ekstrudera uvođenjem dušika, kontrola koncentracije u sušionicima stroja za nanašanje, kontrola istjecanja ljepila sa glave za nanašanje na stroju za nanašanje, ugrađeni sustavi za zaštitu od statičkog elektriciteta na strojevima za nanašanje osiguravaju bolju zaštitu od požara i eksplozije te smanjuju količinu otpada. Velika se pažnja posvećuje osposobljavanju osoblja tvornice. Provedeni su Projekti koji su vezani na sprječavanje nastanka otpada i razvitak društvene odgovornosti.

3.9. planiranje za budućnost: rekonstrukcije, proširenja, itd.: U razdoblju od 2012 do 2015. godine, planira se daljnji razvoj najnovije tehnologije i tehnike proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance a u cilju smanjenja potrošnje otapala, energije, vode i smanjena otpada. Sipro je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, tvornica u svijetu koja primjenjuje tu tehnologiju.


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 102

N. Identifikacija sudionika u procesu i drugih subjekata za koje gospodarski subjekt koji upravlja postrojenjem zna da bi mogli biti izloženi značajnim štetnim učincima kada bi postojeće ili novo postrojenje imalo prekogranično djelovanje

Popis sudionika

Nema


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 103

O. Izjava


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 104

P. Prilozi Zahtjeva

1. Podaci označeni sa „Zaštićeno i povjerljivo!“

Br. Razlozi za stavljanje takve oznake i vrijednost zaštićenih podataka

Nema takvih oznaka

Br. Razlozi za stavljanje takve oznake i vrijednost povjerljivih podataka

Nema takvih oznaka

2. Dodatna dokumentacija

2 Drugi dokumenti:

Br. Izvadak iz katastra (zemljišnih knjiga) za područje gdje je ili će biti smješteno postrojenje za koje se izdaje dozvola

Prilog br.

Posjedovni list i kopija katastarskog plana Sipro d.o.o

2

Odluke i mišljenja državnih tijela, izdani prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za postrojenje

Br.

Sastavnica okoliša

Vrsta odobrenja, dozvole, odluke, itd.,

tijelo nadležno za izdavanje

Datum izdavanj

a Vrijedi do

Broj dokumenta

Prilog br.

Br. Konačno mišljenje na temelju procjene učinka na okoliš, ako se zahtijeva Prilog br.

Br. Plan gospodarenja otpadom Prilog br.

Br. Program za sprečavanje značajnije obustave rada postrojenja, ako se traži Prilog br.

Br. Sažetak načela i propisa iz prostornog plana predmetne zone, ako je postrojenje u zoni za koju je izrađen prostorni plan

Prilog br.

Detaljni plan uređenja industrijske zone Ungarija Umag 2010. 1

Br. Lokacijska dozvola, ako se radi o novom postrojenju ili proširenju postojećeg postrojenja

Prilog br.

Br. Dokumentacija i građevinski projekt koji su potrebni za izdavanje građevinske dozvole, ako jedinstvena dozvola čini dio građevinske dozvole, izuzimajući odluke, dozvole, mišljenja i ocjene nadležnih tijela koja sudjeluju u ovom procesu

Prilog br.

Sljedeći dokumenti koji se zahtijevaju u skladu s okolišnim zakonodavstvom za predmetni sektor:

Br.

Sastavnica okoliša (voda, zrak, tlo, itd.)

Vrsta dokumenta Datum

Prilog br.

Br. Prilog br.


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 105

Priložena dokumentacija izrađena za potrebe podnošenja Zahtjeva

Prostorni raspored postrojenja s mjestima emisija 5

Br. Relevantni (važeći) zapisnik o rezultatima mjerenja (emisije u zrak, vodu, kvaliteta zraka u relevantnom području (teritoriju), kvaliteta vode u relevantnoj rijeci, studija buke, ostalo)

Prilog br.

Br. Bilanca materijala koji se koriste u postrojenju Prilog br.

Br. Dokument o plaćanju administrativne pristojbe Prilog br.

3. Kratice i simboli

Br. Popis korištenih kratica i simbola

SB – specijalni benzin


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 106

Q. Prijedlog uvjeta za dobivanje dozvole – neobvezno

1. Predloženi Program poboljšanja koji obuhvaća točke B. do K.

Program poboljšanja

Tablica_: Zahtjevi iz Programa za poboljšanja

Ref. br.

Zahtjev Datum

Poboljšanja klase 5. – Potrebne temeljne izmjene u procesu

Poboljšanja klase 4. – Potrebna značajna investicija

Poboljšanja klase 3. – Potrebni novi ili poboljšani postupci

1 Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim udjelom suhe tvari (52%) 31.12.2015.

Poboljšanja klase 2. – Potrebne probe ili studije, rezultati revizija, itd.

Poboljšanja klase 1. – Potrebno dostaviti informacije koje nisu dostavljene uz Zahtjev


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 107

2. Pojedinosti o mjerenjima i tehničkoj opremi koja se koristi za zaštitu zraka, vode i tla

Br. Opis mjerenja Mjesec i godina

izvođenja

1

Provoditi mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz uređaja za loženje (dimnjak kotla ZK1). Obavljati tri uzastopna pojedinačna mjerenja i rezultate iskazati kao polusatne srednje vrijednosti u skladu sa uvjetima za srednje uređaje za loženje. Učestalost mjerenja je jednom godišnje. Mjerenje emisije onečišćujućih tvari u zrak uključuje sljedeće parametre: ugljik (II) oksid, volumni udio kisika, oksidi dušika izraženi kao NO2, dimni broj i toplinski gubici u otpadnim plinovima. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama: CO: HRN EN 15058:2008 O2: HRN EN 14798:2008 NO+NO2: HRN EN 14792:2007 Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).

Jednom godišnje

2

Provoditi mjerenja emisija hlapive organske tvari u zrak iz dimnjaka rekuperatora specijalnog benzina (Z RB 1-5), dimnjaka rekuperatora toluena (Z RT 1-3), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-1 (Z TS1), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-2 (Z TS2), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-3 (Z TS3). Obavljati tri uzastopna pojedinačna mjerenja za vrijeme proizvodnje i rezultate iskazati kao satne srednje vrijednosti. Mjerenje i analiza emisije hlapive organske tvari u zrak uključuje sljedeće parametre: Ukupni ugljik. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama: Ukupni C: Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001 Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).

Jednom godišnje

3

Provoditi mjerenje i analizu mješovitih otpadnih voda (tehnoloških i sanitarnih) iz sustava interne kanalizacije na zadnjem oknu prije priključka na s.j.o Umag (šifra mjernog mjesta: 403695-1) - K1. Mjerenje obavljati uzimanjem trenutačnog uzorka neprerađene otpadne vode. Analiza otpadnih voda uključuje sljedeće parametre: temperatura, BPK5, KPKcr, ukupna suspendirana tvar, pH, ukupni kloridi, ukupna ulja i masti, lakohlapljivi aromatski ugljikovodici. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama. temperatura/SM1; BPK5: HRN EN 1899-1:2001; KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003; Ukupna suspendirana tvar: HRN ISO 11923:1998; pH: HRN ISO 10523:1998; Ukupni kloridi: HRN ISO 9297:1998; HRN ISO 10304-2:1998 Ukupna ulja i masti: DIN 38409(18); SM Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici: SM Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).

Dva puta godišnje

1 »Standardne metode« za ispitivanje vode i otpadne vode, APHA, AWWA, WEF (1998) 20ed


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 108

Br. Opis mjerenja Mjesec i godina

izvođenja

4

Provoditi mjerenje i analizu potencijalno onečišćenih oborinskih voda iz sustava interne kanalizacije na zadnjem oknu prije priključka na s.j.o Umag (šifra mjernog mjesta: 403695-2) - V1. Mjerenje obavljati uzimanjem trenutačnog uzorka neprerađene otpadne vode. Analiza otpadnih voda uključuje sljedeće parametre: KPKcr, ukupna suspendirana tvar, pH, ukupna ulja i masti. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama. KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003; Ukupna suspendirana tvar: HRN ISO 11923:1998; PH: HRN ISO 10523:1998; Ukupna ulja i masti: DIN 38409(18); SM Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).

Dva puta godišnje


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 109

3. Utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija 3.1

Predložena vrijednost

Br.

Element okoliša

Izvori emisija

Mjesto ispusta

Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do

31.12.2017. Nakon

31.12. 2017.

Mjesec i godina

primjene

Dimni broj 0 0

CO 100 mg/m3 < 100 mg/m

3

Oksidi dušika izraženi kao NO2

200 mg/m3 < 200 mg/m

3

1 Zrak Uređaj za

loženje (kotlovnica)

Ispusti dimnjaka

(ZK1)

Volumni udio kisika 3% 3%

Jednom godišnje

3.2.

Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost

Čl. 100, St. (4) / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)

3.3 Predložena vrijednost

Br.

Element okoliša

Izvori emisija

Mjesto ispusta

Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do stupanja

RH u EU

Mjesec i godina

primjene

2 Zrak Rekuperacija

benzina

Ispusti dimnjaka (ZRB 1-5)

Ukupni organski ugljik (C) 150 mgC/m3 < 150 mgC/m3

Jednom godišnje

3.4.


Prilog 2. / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)


Br.

Element okoliša

Izvori emisija

Mjesto ispusta

Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do stupanja

RH u EU

Nakon stupanja RH u EU

Mjesec i godina

primjene

3 Zrak Rekuperacija

Toluena

Ispusti dimnjaka (ZRB 1-3)

Ukupni organski ugljik (C) 150 mgC/m3

< 150 mgC/m

3

Jednom godišnje

3.6.




Br.

Element okoliša

Izvori emisija

Mjesto ispusta

Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Kod potrošnje otapala iznad 15

t/godinu

Mjesec i godina

primjene

4 Zrak Tisak

(fleksografija)

Odsisna ventilacija (Z ST 1-3)

Ukupni organski ugljik (C) 100 mgC/m3 Jednom

u 5 godina

3.8.




Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 110

3.9

Br.

Element okoliša

Izvori emisija Mjesto ispusta Onečišćujuće tvari ili pokazatelji Predložena vrijednost

Mjesec i godina

primjene

temperatura 40 °C

BPK5 250 mg/l

KPK 700 mg/l

pH 6,5 – 9,5

Ukupna suspendirana tvar praćenje

Ukupna ulja i masti 100 mg/l

Ukupni kloridi praćenje

5 Voda Tehnološka i

sanitarna voda iz procesa

zadnje okno prije priključka na s.j.o. Umag

K1 (šifra MM1: 403695-1)

Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici

1,0 mg/l

2 puta godišnje

3.10


Obvezujuće vodopravno mišljenje (Klasa: 325-01/12-04/0042, Urbroj: 374-23-4-12-3 od 21.11.2012. godine) izdano od strane Hrvatskih voda, VGO za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka

3.11

Br.

Element okoliša

Izvori emisija Mjesto ispusta Onečišćujuće tvari ili pokazatelji Predložena vrijednost

Mjesec i godina

primjene

KPK 125 mg/l

pH 6,5 – 9,0

Ukupna suspendirana tvar 35 mg/l 6 Voda Potencijalno onečišćena

oborinska voda

zadnje okno prije

priključka na s.j.o. Umag

V1 (šifra MM2: 403695-2)

Ukupna ulja i masti 20 mg/l

2 puta godišnje

3.12


Obvezujuće vodopravno mišljenje (Klasa: 325-01/12-04/0042, Urbroj: 374-23-4-12-3 od 21.11.2012. godine) izdano od strane Hrvatskih voda, VGO za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka

4. Mjere za sprečavanje onečišćenja temeljene na najboljim raspoloživim tehnikama

Br. Opis mjere

1 Provoditi i unaprjeđivati sustav upravljanja okolišem.

2 Provoditi redovne planove održavanja.

3 Provoditi sustav praćenja potrošnje resursa i emisija iz pojedinih procesa i postrojenja u cjelini.

4 Smanjiti utjecaj postrojenja na okoliš na najmanju moguću mjeru planiranjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i investicija.

5 Voditi postrojenje na način koji sprečava onečišćenje uslijed neplaniranih emisija uz prethodno provođenje identifikacije opasnosti i tokova.

6 Smanjiti rizik od požara i utjecaja na okoliš kod skladištenja i rukovanja opasnim tvarima, a osobito:

o Otapalima, o Sirovinama na bazi otapala,


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 111

Br. Opis mjere

o Otpadnim otapalima i onečišćenim sredstvima za čišćenje.

7

Na najmanju moguću mjeru svesti potrošnju i emisije primjenom tehnika kao što su: o automatska zaštita površina primjerena tehnološkom postupku, o stalna obuka osoblja za rad na siguran način, o kontinuirano ažuriranje operativnih procedura i procesnih uputa, o kontinuirano nadzirati emisije u zrak.

8 Nadzirati emisije hlapivih organskih spojeva (HOS) kako bi se smanjile na najmanju moguću mjeru.

9 Provoditi rekuperaciju para otapala sa odgovarajućom efikasnošću uz mjerenje emisije iz rekuperacije te kontrolu potrošnje otapala i izračun gubitaka.

10 Primijeniti i održavati Plan upravljanja otapalima kroz stalnu kontrolu potrošnje otapala, izradu bilance otapala i kontrolu karakteristika otapala.

11 Kontinuirano pratiti karakteristike adsorbenta u rekuperatorima i obnoviti/zamijeniti adsorbent ovisno o njegovu zasićenju.

12 Optimirati potrošnju vode kroz kontinuiranu kontrolu potrošnje.

13

Smanjiti potrošnju vode kroz ponovnu upotrebu i recikliranje rashladne vode primjenom: o reverzne osmoze, o membranske separacije o dekantacije o rekuperacije topline.

14 Optimirati potrošnju rashladne vode primjenom zatvorenog sustava hlađenja.

15

Svi spremnici moraju biti izvedeni u skladu s općim principima kojima se sprečavaju ili smanjuju moguće emisije vodeći računa o:

o Dizajnu spremnika o Kontroli i održavanju o Izboru lokacije spremnika o Boji spremnika.

16

Sustave hlađenja održavati vodeći računa o: o Povećanju energetske učinkovitosti o Smanjenu potreba za vodom o Smanjenju emisija u vode i zrak i emisija buke o Smanjenju rizika od curenja i mikrobiološkog rizika.

17

Minimizacija utjecaja na okoliš i emisija primjenom sirovina koje imaju najniži mogući toksikološki učinak uz smanjenje potrošnje sirovina kroz:

o Nabavu optimalne količine sirovina dostatne za kontinuirani rad postrojenja, o Primjenu automatskog sustava miješanja, o Direktni dotok ljepila i otapala na mjesto potrošnje, o Programiranje proizvodnje grupiranjem sličnih proizvoda kako bi se smanjila potreba za

čišćenjem, o Primjenu odgovarajućih sistema čišćenja (stroj za pranje valjaka).

18 Smanjiti emisije otapala uvođenjem tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe tvari.

19 Smanjiti korištenje i gubitak materijala kroz ponovnu upotrebu otpadnog ljepila, tuljaka za namatanje velikih rola, drvenih paleta te rekuperiranog otapala.

20 Smanjiti broj raspoloživih spremnika kroz ponovnu upotrebu malih spremnika.

21 Provoditi prediktivna održavanja prema utvrđenim Planovima prediktivnog održavanja. Posude pod tlakom redovit nadzirati od strane ovlaštenih tvrtki i agencija.

5. Mjere za sprečavanje i smanjivanje proizvodnje otpada, a ako to nije moguće, mjere za oporabu otpada


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 112

Br. Opis mjere

1 Provoditi edukaciju zaposlenika o mjerama smanjenja i ponovnog korištenja otpada u postrojenju.

2 Sve opasne i štetne tvari koje se privremeno skladište, sakupljeni tekući otpad i otpadne vode iz sustava interne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda skladištiti u obilježenim nepropusnim spremnicima na nepropusnoj i natkrivenoj podlozi.

3 Sav nastali otpad odvojeno prikupljati ovisno o vrstama i skladištiti na za to određenim mjestima

4 O nastanku i tijeku otpada voditi očevidnike na zakonski propisanim obrascima

5 Sve vrste otpada zbrinjavati putem ovlaštenih pravnih osoba uz propisanu dokumentaciju.

6 Pridržavanje obveza i procedura propisanih internim Pravilnikom o otpadu i ažuriranje Pravilnika u roku od 90 dana od bilo kakove promjene koja može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje.

7 Godišnje podatke o otpadu unositi u informacijski sustav Registra onečišćivača okoliša sukladno Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).

6. Uvjeti u pogledu korištenja energije

Br. Opis uvjeta

1 Provoditi sustavni pristup energetskom upravljanju.

2 Utvrditi ciljeve i pokazatelje energetske učinkovitosti.

3 Redovito održavati i podešavati opremu u skladu sa uputama proizvođača opreme i potrebama procesa.

4 Povećati efikasnost uklanjanja otapala kroz smanjenje volumena zraka uvođenjem recirkulacije zraka.

5 Provoditi kompenzaciju jalove snage iznad cosϕ 0,95

6 Izbjegavati istovremeno pokretanje potrošača osobito velikih.

7 Koristiti odgovarajuće izmjenjivače topline za predgrijavanje vode i rekuperiranog otapala.

9 Nabavu nove opreme provoditi na osnovu energetskih karakteristika (odabir energetski učinkovite opreme).

10 Provedba redovnog energetskog Audita.

11 Redovita mjerenja i praćenje utroška električne energije.

7. Mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica

Br. Opis mjere

1 Provoditi identifikacija potencijalnih izvora incidenata/akcidenata koja predstavljaju rizik za okoliš

2 Punjenje i pražnjenje tankova se mora nadzirati detekcijom nivoa. Tankovi su izrađeni od odgovarajućih materijala.

3 Provoditi istraživanje nesreća i mogućih nesreća, vođenje evidencije o nesrećama

4 Punjenje i pražnjenje tankova se mora nadzirati detekcijom nivoa. Tankovi su izrađeni od odgovarajućih materijala.

5 Svi spremnici sa zapaljivim tvarima moraju biti opremljeni tankvanama, požarnim alarmima i propisanom protupožarnom opremom

6 U slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja postupati prema odredbama Operativnog plana interventnih mjera u slučaju iznenadnog zagađenja voda.

7 Ažurirati Operativni plan u roku od 30 dana od bilo kakve promjene koja može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 113

8. Mjere za smanjivanje dalekosežnog prekograničnog onečišćavanja i prekograničnih učinaka

Br. Opis mjere Nije primjenjivo

9. Mjere za smanjivanje onečišćenja iz postrojenja

Br. Opis mjere

1

Građevine za odvodnju otpadnih voda moraju zadovoljiti kriterije strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i vodonepropusnosti, a ispitivanje je potrebno provoditi u skladu sa Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti za građevine odvodnje otpadnih voda (NN 3/11).

2

Ispitivanje vodonepropusnosti povjeriti ovlaštenoj pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane člankom 2. Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11) i posjeduje odgovarajuće Rješenje (NN 3/11).

3

Uspostaviti sustav redovne kontrole i održavanja uređaja i opreme kod koje zbog zapuštenosti ili nestručnog rukovanja može doći do curenja ili izlijevanja tekućina opasnih za vodni okoliš (detalji u točki 4. i 7. ovog poglavlja). Sustav mora biti dokumentiran, a osobe odgovorne za provođenje sustava moraju biti imenovane, educirane i istrenirane za njegovo provođenje.

4 U slučaju povećanja potrošnje otapala iznad 15 t/god emisije ukupnog organskog ugljika u otpadnim plinovima iz procesa tiskanja prilagoditi uvjetima iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).

5 Smanjiti emisije ukupnog organskog ugljika iz procesa nanošenja ljepila rekuperacijom otapala uz ostvarivanje uvjeta iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).

5 Zadovoljiti fugitivne emisije iz procesa tiskanja i nanošenja ljepila sukladno uvjetima iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).

6 Provoditi i sve ostale mjere opisane u prethodnim točkama ovog poglavlja.

10. Zahtjevi u pogledu metoda nadzora i prikupljanja podataka koje gospodarski subjekt koji upravlja

postrojenjem mora zabilježiti i unijeti u informacijski sustav

Br. Opis registra praćenja i emisija

1 Zapise o rezultatima mjerenja pohraniti i čuvati pet godina

2

Podatke o mjesečnoj količini kompletne ispuštene otpadne vode s lokacije dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac A1).

3 Podatke o godišnjoj količini kompletne ispuštene otpadne vode s lokacije dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac A2).

4

Podatke o izmjerenoj protoci i ispitivanju sastava otpadnih voda obavljenim putem vanjskog ovlaštenog laboratorija dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku ispitivanja kompozitnih uzoraka propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac B2) u roku od mjesec dana od obavljenog uzorkovanja.

5 Voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i godišnje količine otpada prijavljivati u Agenciju za zaštitu okoliša, Registar onečišćenja okoliša.

6 Mjerenje emisija HOS-a obnavljati jednom godišnje sukladno članku 84. stavak 3. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12), osim ukoliko su,


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 114

sukladno članku 84. stavak 1., emisije u otpadnim plinovima iz ispusta veće od 10 kg ukupnog organskog ugljika (C) po satu te je potrebno obavljati kontinuirana mjerenja.

7 Podatke o emisijama HOS-ova i onečišćujući tvari iz srednjeg uređaja za loženje dostavljati na EHOS obrascu Agenciji za zaštitu okoliša, najkasnije do 31.ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

11. Zahtjevi u pogledu probnog rada i mjera vezanih uz izvanredne radne uvjete (zastoj u radu)

Br. Opis zahtjeva ili mjera

-

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0-r

ev1

¸

1

15

Pri

log

1 –

DP

U in

du

stri

jske

zo

ne

Un

gari

ja


Br. dokumenta: 329-12-25/20 116

Prilog 2 – Posjedovni list i kopija katastarskog plana


Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 117

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

1

18

Pri

log

3 -

Izm

jen

e i d

op

un

e P

PU

– k

arto

gram

3B

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

11

9

Pri

log

4 –

Pro

sto

rni r

asp

ore

d p

ost

roje

nja

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

0

Pri

log

5 –

Mje

sta

emis

ija

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

1

Pri

log

6 –

Pro

sto

ri z

a sk

lad

ište

nje

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

2

Pri

log

7–

Ost

ale

teh

nič

ki p

ove

zan

e ak

tivn

ost

i

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

3

Pri

log

8 –

Pri

kaz

skla

diš

ta o

tpad

a

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

4

Pri

log

9 –

Org

ano

gram

up

ravl

jan

ja S

IPR

O d

.o.o

.

Up

rava

(1

)

Te

hn

ičk

a d

ire

kci

ja

(1)

Kn

jigo

vod

stv

o i

fi

na

nc

ije (

4)

Lo

gis

tik

a

Na

ba

va (

4)

Lin

ija C

S

Vo

dit

elj l

inije

(1)

L

inija

pap

ira

Vo

dit

elj l

inije

(1)

O

drž

avan

je

(9)

Ko

ntr

ola

kva

lite

te

(3)

Zaš

tita

na

rad

u

PP

Z

Zaš

tita

oko

liša

(1)

Slk

adiš

ta

(3)

(Osiguranje

kvalitete)

Info

rma

tik

a

(1)

Nanaša

nje

(13+2)

Reza

nje

(2)

Štampa

(8)

Impreg

nacija papira

(9)

Nanaša

nje

(14+2 v.s..)

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

5

Pri

log

10

– S

hem

a ko

lan

ja t

ehn

olo

ških

vo

da

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

6

Pri

log

11

– B

ilan

ca o

tap

ala



127

Shematski prikaz sukladno slici 20.1. BREF STS

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

0 –

rev

1

12

8

GO

DIŠ

NJA

BIL

AN

CA

OTA

PA

LA –

SIP

RO

d.o

.o.

N

AN

AŠA

NJE

(SB

, To

luen

i o

stal

o)

G

OD

IŠN

JA B

ILA

NC

A O

TAP

ALA

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

EH

OS

I1

Nab

avlje

no

548

5

58

512

4

25

408

4

27

310

I2

Op

ora

blje

no

i p

on

ovn

o u

po

treb

ljen

o

t/go

d

5.4

61

5.6

94

5.7

23

4.7

14

4.4

51

4.7

51

4.8

29

I U

laz

ota

pal

a t/

god

6

.009

6

.251

6

.235

5

.140

4

.858

5

.178

5

.138

O1

Em

isije

u o

tpad

nim

plin

ovi

ma

t/go

d

271

1

55

141

1

35

41

7

9

6

O2

O

top

ljen

u v

od

i t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O3

O

stat

ak u

pro

izvo

du

t/

god

7

9

79

7

5

78

1

40

160

1

45

O4

D

ifu

zne

emis

ije (

otv

ori

, vra

ta it

d)

t/go

d

204

3

24

2

92

221

2

99

300

6

9

O5

Iz

gub

ljen

i u k

emijs

kim

ili f

izik

aln

im r

eakc

ijam

a t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O6

O

tap

ala

u o

tpad

u

t/go

d

44

4

2

44

4

3

50

4

8

45

O7

O

tap

ala

u p

rep

arat

ima

koji

se p

rod

aju

t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O8

O

tap

ala

koja

se

nal

aze

u p

rep

arat

ima

reku

per

iran

im

za p

on

ovn

u u

po

treb

u, a

li n

e za

vl.

pro

ces

t/go

d

0

0

0

0

0

0

0

O9

O

tap

ala

isp

ušt

ena

na

dru

gi n

ačin

t/

god

0

0

0

0

0

0

0

C

Po

tro

šnja

(I1

-O8

) t/

god

5

48

558

5

12

425

4

08

427

3

10

F D

ifu

zna

emis

ija (

I1-O

1-O

5-O

6-O

7-O

8)

t/go

d

232

3

61

328

2

47

317

3

00

259

D

ifu

zne

emis

ije u

% (

F/I)

%

4

%

6%

5

%

5%

7

%

6%

4

%

f U

kup

no

em

isije

(I1

-O5

-O6

-O7

-O8

) t/

god

5

03

516

4

69

382

3

58

379

2

65

„Za

htj

ev

za u

tvrđ

iva

nje

ob

jed

inje

nih

uvj

eta

za

štit

e o

ko

liša

(N

N 1

14

/08

) za

po

sto

jeće

po

stro

jen

je S

ipro

d.o

.o U

ma

g.“

Br.

do

kum

enta

: 32

9-1

2-2

5/2

– r

ev2

12

9

ŠT

AM

PA

G

OD

IŠN

JA B

ILA

NC

A O

TAP

ALA

200

5.

200

6.

200

7.

200

8.

200

9.

201

0.

201

1.

EH

OS

I1

Nab

avlje

no

t/

god

2

5

28

2

3

27

2

2

16

1

3

I2

Op

ora

blje

no

i p

on

ovn

o u

po

treb

ljen

o

t/go

d

0

0

0

0

0

0

0

I U

laz

ota

pal

a t/

god

2

5

28

2

3

27

2

2

16

1

3

O1

Em

isije

u o

tpad

nim

plin

ovi

ma

t/go

d

4

4

4

4

4

4

8

O2

O

top

ljen

u v

od

i t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O3

O

stat

ak u

pro

izvo

du

t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O4

D

ifu

zne

emis

ije (

otv

ori

, vra

ta it

d)

t/go

d

9

9

7

6

8

9

5

O5

Iz

gub

ljen

i u k

emijs

kim

ili f

izik

aln

im r

eakc

ijam

a t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O6

O

tap

ala

u o

tpad

u

t/go

d

0

0

0

0

0

0

0

O7

O

tap

ala

u p

rep

arat

ima

koji

se p

rod

aju

t/

god

0

0

0

0

0

0

0

O8

O

tap

ala

koja

se

nal

aze

u p

rep

arat

ima

reku

per

iran

im

za p

on

ovn

u u

po

treb

u, a

li n

e za

vl.

pro

ces

t/go

d

0

0

0

0

0

0

0

O9

O

tap

ala

isp

ušt

ena

na

dru

gi n

ačin

t/

god

0

0

0

0

0

0

0

C

Po

tro

šnja

(I1

-O8

) t/

god

2

5

28

2

3

27

2

2

16

1

3

F D

ifu

zna

emis

ija (

I1-O

1-O

5-O

6-O

7-O

8)

t/go

d

21

2

4

19

2

3

18

1

2

5

D

ifu

zne

emis

ije u

% (

F/I)

%

8

4%

86%

8

2%

85%

8

2%

76%

3

7%

f U

kup

no

em

isije

(I1

-O5

-O6

-O7

-O8

) t/

god

2

5

28

2

3

27

2

2

16

1

3



130

zahtjev sipro rev2 - istra-istria.hr

Documents