zahtjev za izdavanje - fmoit.gov.ba

ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar, Rudarska 247, 88000 Mostar, BiH

e-mail: [email protected], web: www.zgi.eu

tel.: +387 36 33 42 80 Naručitelj:Rudnici boksita Jajce o.d.d., Jajce Divčani bb, 70101 Jajce Bosna i Hercegovina Objekt:Eksploatacijsko poljeza eksploataciju boksita i arhitektonsko-građevniskog kamena “Poljane” Poljane b.b, 70101 Jajce

Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Netehnički sažetak

Voditelj tima: Sandro Zovko, dipl. ing. el.

Suradnici:

Nikica Zovko, dipl.ing.stroj.

Sanda Zorić, dipl.ing.sig.

Jasenko Tufekčić, dipl.ing.građ.

Suzana Boras, dipl.ing.kem.teh.

Borjana Pogarčić, mag.ing.kem.

Broj tehničke dokumentacije: 01-2-5-IV/20

Direktor: Sandro Zovko, dipl.ing.el.

Datum: Travanj, 2020. godine

mailto:[email protected]

Izrađivač Zahtjeva: Naziv mape: Zagrebinspekt d.o.o. Mostar Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

Naručitelj: Objekt: Broj Zahtjeva: Datum izrade:

Rudnici boksita Jajce o.d.d. Eksploatacijsko polje „Poljane” 01-2-5-IV/20 Travanj, 2020.

2.

NETEHNIČKI SAŽETAK

1. Opis lokacije

Predmetno poduzeće „RUDNICI BOKSITA JAJCE“ d.d. Jajce bavi se istraživanjem i

eksploatacijom mineralnih sirovina. Pogon Poljane s radom je započeo 1969. godine.

Ugovorom o koncesiji za istraživanje i eksploataciju arhitektonsko – građevnog kamena iz

2013., te Aneksima 1. i 2. predmetno poduzeće preuzima pravo korištenja koncesije,

odnosno istraživanja i eksploatacije arhitektonsko – građevnog kamena.

Predmet ovog Zahtjeva je eksploatacijsko polje boksita te eksploatacijsko polje

arhitektonsko - građevinskog kamena „Poljane”. Lokalitet „Poljane“ udaljen je od rudnika

Crvene stijene 2,5 km dok je od rudnika Bešpelj udaljen 8,5 km.

Slika 1 Prikaz lokacije rudnika boksita te kamenoloma




3.

Pogon za podzemnu eksploataciju boksita

Pogon se nalazi sjeveroistočno od Jajca u smjeru Dobretića, jugoistočno od

eksploatacijskog polja „Bešpelj”, te zapadno od Dobretića. Ležište, tj. eksploatacijsko polje

nalazi se na obroncima planine Ranča između naselja Kuprešani i Bistrica na zapadu, te

Divičana na istoku. Područje Poljana nalazi se na nadmorskoj visini od 1000 – 1200 m.

Odobreno eksploatacijsko polje za eksploataciju rude boksita prostire se na 165,8 ha, a

označeno je prijelomnim točkama prikazanim u nastavku.

Tablica 1 Koordinate prijelomnih točaka eksploatacijskog polja boksita

Točka Koordinate

Y X

A 6.451.000 4.916.000

B 6.451.600 4.915.500

C 6.452.500 4.914.800

D 6.452.500 4.914.200

E 6.450.700 4.915.800

F 6.449.675 4.915.050

G 6.449.340 4.915.210

H 6.449.340 4.915.870

Eksploatacijskom polju može se pristupiti od regionalne ceste Jajce- Dobretići, sa koje se

silazi na makadamski put dužine 500 metara, koji vodi do ulaza u podzemni dio.

Eksploatacijsko polje udaljeno je cca. 250 metara od najbližih stambenih objekata.

Eksploatacijsko polje „Poljane” sastoji se od dvije cjeline, podzemnog kopa za eksploataciju

boksita (rudnik boksita) i ležišta arhitektonsko - građevinskog kamena, koji se nalazi u

blizini rudnika. „Poljane” su okružene šumskom vegetacijom i brežuljkastim padinama, a na

većoj udaljenosti se nalaze pašnjaci i potencijalno agronomski upotrebljivo zemljište.

Eksploatacijsko polje arhitektonsko – građevnog kamena „Poljane“

Eksploatacijsko polje arhitektonsko – građevnog kamena prostire se na 23,855 ha, a nalazi

se neposredno uz rudnik boksita. Označena je prijelomnim točkama navedenim u nastavku.




4.

Tablica 2 Koordinate prijelomnih točaka eksploatacijskog polja arhitektonsko – građevnog kamena

Točka Koordinate

Y X

A 6.450.550 4.915.700

B 6.450.750 4.915.850

C 6.451.010 4.915.470

D 6.451.000 4.915.280

E 6.451.080 4.914.990

F 6.450.900 4.914.900

2. Opis pogona

2.1. Opis pogona za podzemnu eksploataciju boksita

Pogon „Poljane” sastavljen je od dvije cjeline:

Potkop PK 1113, na koti 1113

Potkop PK 1035, na koti 1035

Potkop PK 1113

Potkop PK 1113 sastavljen je od sljedećih objekata:

Upravna zgrada,

Kotlovnica

Skladište goriva i maziva

Skladište priručnog alata

Kompresorska stanica

Trafostanica

Ulaz u jamu – jama

Istovarna rampa s deponijom (nije u funkciji)

Upravna zgrada prizemni je objekt, dimenzija 38,7 x 9,4 m, visine 5 m. Objekt je izgrađen

od AB konstrukcije. Za zagrijavanje upravne zgrade instaliran je plinski kondenzacijski




5.

bojler, tip CONDENS 5000 W, proizvođača Bosch, koji koristi mješavinu plinova

(propan - butan), kao gorivo za grijanje upravne zgrade.

Unutar upravne zgrade smješteni su:

Bravarska radionica,

Elektro – radionica,

Lampara,

Skladište materijala,

Garderoba i svlačionica,

Sanitarni čvor,

Blagovaonica,

Uredski prostori,

Skladište alata objekt je dimenzija 5x4 m i visine 3 m, izgrađen od AB konstrukcije. Objekt

je smješten u blizini ulaza u jamu.

Skladište ulja i maziva, objekt je kontejnerskog tipa izrađen od čelika, na kojem je

nadograđen kosi krov. U skladištu je moguće uskladištiti 300 – 400 L ulja i maziva.

Objekt kompresorske stanice dimenzija je 12x4 m i visine 3 m. Izgrađen od AB

konstrukcije. Krov je na jednom vodu i izgrađen je od drvenih greda preko kojih su

postavljene daske i pokrov od salonita. Objekt je pregrađen na dva dijela. Uz objekt se

nalazi i betonska platforma dimenzija 2,5x2 m za smještaj spremnika za zrak volumena

10m3. U tablici ispod dane su specifikacije pojedinog kompresora.

Trafostanica je montažno-betonski objekt, tipa 10(20)/10 kV, odakle se preuzima

predviđena snagu od 500 kW.

Potkop PK 1035

Potkop PK 1035 sastoji se od sljedećih objekata:

Skladište

Ulaz u jamu

Istovarna rampa s deponijom




6.

Skladište je prizemni objekt, dimenzija 3x3 m, visine 3 m. Izgrađen je od AB konstrukcije.

Krov je na jednu vodu i uređen je od drvenih greda preko kojih su postavljene daske, letve i

pokrov od salonita.

Istovarna rampa sa deponijomNalazi se neposredno ispred ulaza u jamu. Izgrađena je od

armiranog betona. Uz rampu, nalazi se deponija za privremeno skladištenje rude,

kapaciteta 7000 tona.

Dnevne potrebe eksplozivnih sredstava za miniranje skladište se u priručnom skladištu u

jami. Dopremaju se iz skladišta pogona Crvene Stijene, a prema planu proizvodnje. U

priručnom skladištu u jami predmetnog pogona skladišti se količina od 200 – 250 kg.

Oprema koja se koristi u jami je sljedeća:

Ventilator AVJ-450-2-7,5 kW (tri komada),

Ventilator 11 kW,

Bušeći čekić za Alimak

Aku lokomotiva (dva komada)

Utovarna lopata LM-36 (dva komada),

Stroj za paljenje mina, kondenzatorski,

Centralna pumpa CP 600/25 A

Ispravljač – punjač za aku lokomotivu 5 kVA

Utovarno – transportni stroj CAVO – 310 (tri komada)

Bušaći čekuć MFD 90 DI (4 komada)

2.2. Eksploatacijsko polje arhitektonsko – građevnog kamena

Eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnog kamena „Poljane“ nalazi se neposredno uz

rudnik boksita. Budući da u industrijskom krugu rudnika već postoje pogonski objekti, nisu

predviđeni nikakvi dodatni objekti.




7.

3. Opis tehnološkog procesa proizvodnje

3.1. Metoda eksploatacije boksita

Jedna etaža čini otkopni revir. Razrada svake etaže sastoji se od izrade smjernog etažnog

hodnika kroz rudu na kontaktu rude i krovine, odnosno rude i podine ili kroz sredinu rudnog

tijela pri razradi dubljih džepova ležišta.

Ukoliko se radi o smjernim hodnicima kroz rudu na kontaktu rude i krovine sva ruda na

etaži ostaje na jednoj strani u prosječnoj širini 15 – 50 m. Ukoliko se radi o hodnicima kroz

sredinu rudnog tijela, otkopavanje je dvorkilno, a prosječna širina krila kreće se od 10 – 25

m. U fazi razrade etaže obavlja se i šira piprema etaže za otkopavanje.

Smjerni etažni hodnici podgrađuju se po potrebi, ovisno o položaju u odnosnu na rudno

tijelo.

Otkopavanje ležišta dijeli se u dvije faze:

Prva faza – sastoji se od izrade smjernog i prečnih hodnika na razini svake etaže,

Druga faza – dobivanje rude iz otkopa, odnosno natkopnog dijela prečnog, sad

otkopanog hodnika i stupa prema starom radu.

Prva faza otkopavanja ista je za obje varijante otkopavanja te se sastoji u izradi otkopnih

hodnika na razini svake etaže. Iz spojnog hodnika po pružanju rudnog tijela uz podinski

kontakt radi se smjerni hodnik. Okomito iz smjernog hodnika do krovinskog kontakta rade

se prečni hodnici.

Druga faza otkopavanja u ovisnosti od fizičko – mehaničkih osobina krovine, geoloških

uvjeta i veličine rudnog tijela izvodi se na dva načina:

Podetažno – prečno otkopavanje sa ostavljanjem praznih prostora

Podetažno – prečno otkopavanje sa samozarušavanjem krovine

Otkopavanje se izvodi odstupno od kraja otkopnih hodnika i otkop napreduje prema rudnoj

sipki. Često nije moguće postaviti strogu granicu primjene varijanti otkopavanja. Često se

događa da eksploatacija započne primjenom otkopavanja s ostavljanjem praznih prostora,

ali dođe do samozarušavanja krovine uslijed povećanja otvorenog prostora te se rad

nastavlja primjenjujući otkopavanje sa samozarušavanjem krovine.




8.

Utovar i transport odminiranog materijala iz otkopa također se vrši utovarno – transportnim

strojem CAVO – 310.

Vjetrenje otkopa, do uspostave protočne zračne struje uzrokovane prirodnom depresijom,

obavlja se separatnim ventilatorom.

3.2. Tehnološki proces eksploatacije arhitektonsko – građevnog kamena

Otvaranje etaže izradom zasjeka, odnosno usjeka, trokutnog i trapeznog oblika osigurava

se dovoljan prostor za dobivanje blokova. Usijecanjem u stjenski masiv stvaraju se nove

slobodne površine koje omogućuju rezanje osnovnih i završnih blokova projektiranih

dimenzija te proširivanje radne površine na etaži.

Ovisno o uvjetima rada te mogućnostima opreme i strojeva usjek se izrađuje u obliku

trokuta i trapeza. Izrada se odvija na dva načina:

Piljenjem dijamantnom žičnom pilom horizontalnih i vertikalnih rezova;

Kombiniranim piljenjem; lančanom sjekačicom (horizontalni rez) i dijamantnom

žičnom pilom (vertikalni rezovi).

Izrada trokutnog usjeka

Bušenje pomoću vertikalnih i horizontalnih bušotina predstavlja pripremne radnje za izradu

usjeka. Trokutni usjek izvodi se primjenom dijamantne žične pile uz upotrebu bušilice.

Dimenzije usjeka određuju se na temelju iskustvenih podataka te realnih pokazatelja na

terenu. Kut koji se dobiva križanjem kraćih stranica trokuta treba biti veći od 90°, a poželjno

je od 95° - 105° kako bi se blokovi lakše odvaljivali iz usjeka.

Izrada usjeka odvija se postupno, u dva segmenta na način da se pripreme i ispile blokovi I.

i II. iz prvog segmenta, a zatim blokovi III., IV., V. i VI.

U cilju odvaljivanja bloka ispiljenog dijamantnom žičnom pilom koriste se zračni jastuci. Oni

se uvuku u izrađeni, očišćeni rez te se osiguraju željeznim šipkama tako da gornji rubovi

strše desetak centimetara iznad bloka.

U slučaju pojave pukotina prilikom odvaljivanja, prevrtanja i podizanja blokova koriste se

vodeni jastuci budući da zračni lakše pucaju prilikom kontakta s oštrim rubovima pukotina.

Nakon odvajanja osnovnog bloka pomoću zračnih ili vodenih jastuka cca. 40 cm, prevrtanje

blokova nastavlja se uz pomoć hidrauličkih potiskivača




9.

Nakon prevaljivanja blok se raspilava na manje dijelove. Dimenzije i način piljenja ovisi o

stanju bloka i položaju pukotinskih sustava.

Izrada trepeznog usjeka

Izrada trapeznog usjeka izvodi se kombiniranim piljenjem:

Horizontalni rezovi lančanom sjekačicom

Vertikalni rezovi dijamantnom žičnom pilom uz pravovremeno bušenje vertikalnih

bušotina.

Za dobivanje osnovnih blokova koristit će se tri načina:

dobivanje blokova bušenjem i cijepanjem klinovima

dobivanje osnovnih blokova dijamantnom ţičnom pilom

dobivanje osnovnih blokova kombinacijom lančane sjekačice i dijamantne žične

pile

Nakon prevaljivanja osnovnog bloka na radnu površinu etaže, završni blokovi se oblikuju

raspilavanjem. Posteljica je izrađena od sipkog materijala kako bi se mogao napraviti

slobodan put za provlačenje dijamantne žice ispod osnovnog bloka. Blok se prvo čisti

ispiranjem vodom te slijedi pregledavanje i obilježavanje pukotina. Uzimajući u obzir

pružanje pukotina u bloku određuju se završni blokovi, nastojeći da budu približno jednakih

dimenzija kako bi se postiglo što je moguće veće iskorištenje stjenskog masiva.

Stijenski materijal zahvaćat će se utovarivačem, utovarati se u kamion i odvoziti do lokacija

daljnje obrade na kamenolomu. Prvo se zahvaća kameni otpad te se odvoziti na

privremeno odlagalište.

Završno oblikovanje odvija se na etažama, a to je uvjetovano postojanjem dovoljne širine

radnog prostora kao i pogodnošću radnog stroja za oblikovanje i otpremu blokova.

4. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina

Sirovine u proizvodnji




10

.

Osnovna djelatnost predmetnog poduzeća jest proizvodnja boksita i arhitektonsko –

građevnog kamena.

Boksit je vrsta stijene koja pretežno sadrži minerale iz skupine aluminijevih hidroksida

Al2O3·H2O poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit i

Al2O3·3H2O poznatog kao hidrargilit

Za razliku od tehničkog kamena koji se uglavnom koristi u drobljenom obliku za održavanje

cesta, izradu donjih nosivih slojeva na cestama, izradu bitumeniziranog materijala na

cestama, kameni agregat za izradu betona itd., arhitektonski kamen koristi se kao blokovski,

u pločama za unutarnja i vanjska horizontalna i vertikalna oblaganja, tj. kao dekorativno –

zaštitni i dekorativno – funkcijski element građevnih objekata te u raznim arhitektonskim i

zanatskim djelatnostima.

Osnovne sirovine koje poduzeće koristi tijekom eksploatacije boksita su: eksplozivi za

miniranje (Vitezit i Poladyn), električni detonatori, dizel gorivo, ulja i maziva te rudno drvo.

U nastavku su navedene količine sirovina potrošene u 2019. godini kao i njihovi tipovi.

Tablica 3 Popis osnovnih sirovina za eksploataciju boksita

Vrsta sirovine Količina

Eksploziv Vitezit

20 369 kg POLADYN

Detonatori tip: Psed – Al 20 776 kom.

Dizel gorivo 34 627 l

Ulja i maziva

Hidraol HD 68

1548 l

Hipenol GTL 90

Polar 46

RIF 20 L

Super 5

Castrol TXT 1/1

GTD Magnatec

Rudno drvo 81 m2




11

.

Osnovne sirovine koje predmetno poduzeće koristi prilikom eksploatacije arhitektonsko –

građevnog kamena kao i potrošene količine u 2019. godini navedene su u nastavku.

Tablica 4 Osnovne sirovine

Vrsta sirovine Količina

Dizel gorivo 7667 l

Ulja i maziva

Hidraol HD 68

97 l

Hipenol GTL 90

Polar 46

RIF 20 L

Super 5

Castrol TXT 1/1

GTD Magnatec

Dijamantska sajla 70 m

Utrošak plina za grijanje (propan - butan) u 2019. godini iznosi 11 775 l, a prikazan je

zajednički utrošak budući da se radi o zajedničkoj pogonskoj zgradi.

Električna energija

Predmetno poduzeće koristi električnu energiju kao glavni energent za pokretanje strojeva i

rasvjetu, na predmetnom eksploatacijskom polju „Poljane”.

U 2019. godini utrošeno je 410 505 kWh električne energije.

Voda

U blizini predmetnog pogona ne postoji vodovod. Voda se zahvaća iz vlastitog vodozahvata

(izvorište Kraljevac) te dovozi autocisternom i utače u pokretne spremnike iz kojih se

gumenim crijevom razvodi po kamenolomu.

Potrošnja vode u 2019. godini prikazana je u nastavku.

Potrošnja sanitarne vode: 168 m3

Potrošnja tehnološke vode: 770 m3




12

.

5. Opis izvora emisija

Tijekom rada Postrojenja eksploataciju boksita i arhitektonsko – građevinskog kamena,

može doći do utjecaja na sastavnice okoliša, konkretno na zrak, vode i tlo.

Emisije iz predmetnog kompleksa mogu se ogledati kroz:

Emisije otpadnih voda

Emisije u zrak

Emisije buke

Emisije otpada

Emisije u tlo

5.1. Emisije otpadnih voda

Na pogonu za eksploataciju boksita nastaju dvije vrste otpadnih voda:

Fekalne/sanitarne otpadne vode

Oborinske otpadne vode

Fekalna/sanitarna voda voda se prikuplja sustavom odvodnje fekalne otpadne vode te se

odvodi u vodonepropusnu trokomornu septičku jamu. Septička jama prazni se po potrebi od

strane komunalnog poduzeća.

Oborinske otpadne vode nastajukada oborinske vode ispiru površine na kojima se vrši

eksploatacija. Mogućnost nastanka potencijalno zauljenih otpadnih voda smanjena je na

minimum budući da se mehanizacija redovito održava i servisira. Mogući negativan utjecaj

na okoliš umanjuje se činjenicom da se ruda koja se eksploatira na predmetnom pogonu u

prirodnom stanju odlaže na deponiju.

Na pogonu za eksploataciju arhitektonsko – građevnog kamena nastaju dvije vrste

otpadnih voda:

Oborinske otpadne vode

Tehnološke otpadne vode.

Oborinskim vodama smatraju se one vode koje nastaju ispiranjem aktivnog dijela

površinskog kopa. Voda koja pada na površinski kop i pripadajuće objekte velikom brzinom




13

.

se drenira u najniže dijelove površinskog kopa i okolni teren. Uzimajući u obzir činjenicu da

tijekom procesa proizvodnje ne nastaju štetne tvari, izuzev akcidentnih situacija, mogućnost

onečišćenja slijevanjem vode je minimalna.

Tehnološka otpadna voda

Voda koja je potrebna za rad strojeva na pogonu se mrežom gumenih crijeva razvodi iz

vodospremnika preko kolektora. Na kolektoru se nalaze ventili kojima se regulira brzina

protjecanja.

Stalnim potrošačima vode na pogonu smatraju se:

Dijamantna žična pila

Lančana sjekačica

Voda služi za hlađenje rezanih elemenata te za odstranjivanje produkata razaranja, te

uklanjanje sitnih čestica kamena iz reza koje nastaju rezanjem stijenske mase, ali vlaži i

čestice koje nastaju prilikom operacije čime se smanjuje zaprašenost okoliša.

Voda se, osim gore navedenog, koristi i za pranje blokova, punjenje vodenih jastuka te za

druge popratne potrebe.

5.2. Emisije u zrak

Emisije u zrak prilikom eksploatacije boksita

Uslijed miniranja na predmetnom lokalitetu moguć je nastanak dušikovih plinova te

nastanak ugljikovog dioksida kao posljedica truljenja jamske građe. Ovi plinovi nastaju

samo tijekom miniranja, a mogu negativno utjecati na radnike u jami.

Budući da se radi o poroznoj vapnenačkoj sredini u kojoj se nalazi boksit, ne očekuje se

nakupljanje opasnih plinova niti njihov prodor u jamske prostorije.

Tijekom miniranja također može doći i do razbacivanja komada minirane stijene što

predstavlja opasnost za ljude, ali i za floru i faunu.

Budući da boksit, koji se odlaže na deponiju do transporta, u sebi ima cca 8 % vlage, ne

dolazi do produkcije prašine na samom pogonu.




14

.

Emisije u zrak prilikom eksploatacije arhitektonsko – građevnog kamena

Na kamenolomima dolazi do produkcije prašine prilikom bušenja, preguravanja, utovara i

prijevoza. Na intenzitet zaprašenosti utječu u prvom redu karakteristike bušaće garniture te

utovarivača i kamiona kao i njihov način vožnje.

Prilikom izvođenja eksploatacije arhitektonsko – građevnog kamena dolazi do piljenja

uslijed izdvajanja kamenih blokova iz stijenskog masiva. Voda koja se koristi za hlađenje

strojeva također vlaži i čestice koje nastaju čime se smanjuje zaprašenost okoliša. Dolazi

do vlaženja tla u blizini strojeva što sprječava pojavu prašine u neposrednoj radnoj zoni.

Kamena prašina nema nije kemijski ni mehanički agresivna te ne djeluje kao kemijski

onečišćivač.

Prilikom utovaranja dolazi do nastanka prašine tijekom istresanja kašike u transportna

sredstva. Emisije prašine rastu s porastom visine utovara, zapremine kašike te smanjenja

vlažnosti materijala.

Budući da se radi o arhitektonsko – građevnom kamenu, eksploatiraju se veliki kameni

blokovi što znatno smanjuje mogućnost pojave prašine prilikom transporta. Ukoliko dođe do

akcidentnih situacija u što ubrajamo prometne nesreće, prevrtanje ili iskliznuće, što rezultira

ispadanjem bloka iz prijevoznog sredstva, onečišćenje se moguće lako i brzo otkloniti.

Do emisija u zrak dolazi i uslijed rada motora transportnih vozila.

Na predmetnom eksploatacijskom polju u sušnim periodima, dolazi do pojave prašine

uzrokovane od strane vjetra i kretanja transportnih vozila. Pojava prašine je neminovna na

ovakvim vrstama pogona.

5.3. Emisije buke

5.3.1. Emisije buke prilikom eksploatacije boksita

Na lokalitetu podzemne eksploatacije boksita buka će se stvarati miniranjem i radom

strojeva. Svi radovi vrše se u podzemnim prostorijama, a okruženje predstavlja nenaseljeno

područje što umanjuje utjecaj buke. Na ovom lokalitetu također dolazi do stvaranja buke

djelovanjem transportnih vozila. Buka se emitira onda kada transportna vozila i ostali

strojevi iznose rudu iz podzemlja na površinu te je privremeno odlažu preko rampe na




15

.

deponiju boksitne rude. S obzirom da transportna vozila ne djeluju konstantno, nego

povremeno, i buka je povremenog karaktera, te je period emitiranja buke kratak.

Osim razbacivanja, još jedan od štetnih utjecaja miniranja jest i zračni udarni val. On je

posljedica naglog povećanja tlaka plinova prilikom detonacije eksplozivnog naboja.

Seizmičko štetno djelovanje miniranja očituje se u vidu oscilacija i elastičnih deformacija

stijene, a predstavlja umjetni potres prilikom kojeg je epicentar mjesto eksplozije.

Emisije buke prilikom eksploatacije arhitektonsko – građevnog kamena

Buka i vibracije nastaju kao rezultat rada strojeva ali i kretanja transportnih sredstava na

samoj lokaciji.Osnovnim izvorima buke smatraju se pogonski motori te kontakt transportnih

sredstava s podlogom.

Pogonski motori koji se koriste u kamenolomima su dizelski i električni. Elektromotori su

fiksno locirani te su kao takvi dobro izolirani. Dizelske motore teško je zvučno izolirati

budući da se radi o mobilnim transportnim sredstvima. Kada je riječ o kontaktu podloge i

strojeva, intenzitet buke ovisi o brzini, ali i veličini te tipu sredstva. Ovakva je buka lokalnog

karaktera i nije stalna, odnosno javlja se tijekom transporta.

Najveća razina buke emitira se prilikom rada bušaćih čekića dok je najmanja prilikom rada

strojeva s elektromotornim pogonom u što se ubrajaju dijamantna žična pila, lančana

sjekačica, hidraulična bušilica. Najveće razine buke nastaju prilikom miniranja. Iza njega

slijedi rad hidrauličnog čekića dok bušaća garnitura (kompresor i bušilica) emitiraju nešto

manje buke.

5.4. Emisije otpada

U cilju održivog razvoja, otpad koji proizvodi poduzeće Rudnici boksita Jajce o.d.d., u krugu

eksploatacijskog polja „Poljane” se razdvaja i zbrinjava u skladu s kategorijom otpada kojoj

pripada.

Otpad koji može nastati tijekom procesa eksploatacije klasificiran je prema Pravilniku o

kategorijama otpada s listama („Službene novine FBiH“, br.: 9/05), a dan je u nastavku kao

i predloženi način zbrinjavanja.




16

.

Tablica 5 Lista otpada koji može nastati na eksploatacijskom polju „Poljane”

Šifra otpada Vrsta otpada Način zbrinjavanja

01 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ISTRAŽIVANJA I KOPANJA RUDA, OD ISKOPAVANJA DROBLJENJA KAMENA I FIZIČKOG I KEMIJSKOG

OBRAĐIVANJA RUDA

01 01 Otpad od iskopavanja ruda

01 01 02 Otpad od iskopavanja neželjezonosnih ruda

Ponovna upotreba

01 04 Otpad od fizičke i kemijske prerade neželjezonosnih ruda

01 04 08 Otpadni šljunak i šljaka Ponovna upotreba

01 04 09 Otpadni pijesak i otpadne vrste gline Ponovna upotreba

01 04 13 Otpad od rezanja i piljenja kamena Ponovna upotreba

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 Otpadna hidraulična ulja

13 01 10* Neklorirana hidraulična ulja na bazi

mineralnih ulja Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

13 01 11* Sintetska hidraulična ulja Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

13 01 13* Ostala hidraulična ulja Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 05* Neklorirana ulja za motore, pogonske

uređaje i podmazivanje na bazi minerala

Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

13 02 06* Sintetska ulja za motore, pogonske

uređaje i podmazivanje


13 02 08* Ostala ulja za motore, pogonske

uređaje i podmazivanje


15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno sakupljeni komunalni ambalažni otpad)




17

.

15 01 01 Ambalaža od papira i kartona Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

15 01 02 Ambalaža od plastike Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih

materija ili je onečišćena opasnim tvarima


15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća

15 02 02*

Apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), materijali za upijanje i zaština odjeća onečišćena

opasnim tvarima


16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFIRAN U KATALOGU

16 01 Stara vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 16 08)

16 01 07* Filtri za ulje Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 01 14* Tekućine za kočnice Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 01 14* Antifriz tekućine koje sadrže opasne

tvari Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 01 17 Metali sa sadržajem željeza Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 01 18 Obojeni metali Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 06 Baterije i akumulatori

16 06 01* Olovne baterije i akumulatori Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

16 06 05 Ostale baterije i akumulatori Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća

20 KOMUNLANI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI

ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

20 01 01 Papir i karton Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća




18

.

20 01 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji

sadrži živu Zbrinjavanje od strane ovlaštenog poduzeća




19

.

20 01 35*

Odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01

21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente


20 03 Ostali komunalni otpad

20 03 01 Miješani komunalni otpad Zbrinjavanje od strane komunalnog poduzeća

20 03 04 Muljevi iz septičkih jama Zbrinjavanje od strane komunalnog poduzeća

*Otpad koji je u Katalogu otpada specificiran kao opasni otpad

Predmetno poduzeće je sklopilo ugovor s ovlaštenim poduzećem za zbrinjavanje opasnog

otpada Grioss d.o.o. Grude. Opasni otpad skladišti se u krugu pogona u spremnike koji su

za to namijenjeni.

Komunalni otpad koji nastaje tijekom procesa eksploatacije skladišti se u zasebne

spremnike, a prazni ga komunalno poduzeće po potrebi.

Kada se radi o opasnom otpadu koji nastaje tijekom servisiranja strojeva, ono se odvozi i

zbrinjava od strane ovlaštenog poduzeća koje je odgovorno za servis.

5.5. Emisije u tlo

Tijekom procesa eksploatacije emisije u tlo moguće su uslijed akcidentnih situacija u što se

ubrajaju izlijevanja fluida iz mehanizacije uslijed djelovanja neispravne mehanizacije na

samom lokalitetu. Servisiranje te sitne popravke zahtijevaju stručno osoblje i posebnu

pažnju budući da također mogu biti izvori emisije onečišćujućih tvari u tlo.

S obzirom na to da se na predmetnoj lokaciji vrši pretakanje goriva, u slučaju nesreća

prilikom samog procesa moguć je negativan utjecaj na tlo, kao i prilikom neodgovornog

postupanja s otpadom koji nastaje na lokaciji.

6. Opis predloženih mjera za sprječavanje utjecaja na okoliš

Opis mjera za smanjenje utjecaja na vodu i tlo

Otpadne vode koje nastaju na lokalitetu proizvodnje arhitektonsko – građevnog kamena

opterećene su suspendiranim česticama te su karakteristične za to područje.




20

.

Predlaže se izraditi tehničku dokumentaciju kojom će se riješiti način prikupljanja i tretmana

oborinskih otpadnih voda koje se javljaju na pogonima te da se osigura redovni monitoring

vode prije ispuštanja u okolni recipijent.

Jedan od najvećih utjecaja prilikom eksploatacije kamena, ali i mineralnih ruda jest utjecaj

na zemljište. Dolazi do promjene konfiguracije terena te do trajne promjene krajolika u

estetskom smilu. Eksploatacija boksita na predmetnom lokalitetu vrši se već dugi niz godina,

dok je eksploatacija arhitektonsko – građevinskog kamena započeta u novije vrijeme.

Budući da se koristi tehnologija piljenja i odlamanja stijenskih masa bez razranja, izgled

ležišta ne predstavlja izrazito nagrđivanje okoliša zbog pravilno ispiljenih površina.

U pogledu utjecaja na tlo, može doći i do utjecaja na floru i faunu koja egizistira na

predmetom području. Tijekom samog rada pogona, a prilikom odabiranja novih površina za

rad, potrebno je posvetiti pažnju kako bi se izabrala lokacija sa što manjim vegetacijskim

pokrovom, dok je biološku rekultivaciju potrebno je poticati gdje god je to moguće.

Kako bi se spriječio negativan utjecaj na tlo i vode preporučuju se sljedeće mjere:

Svi radovi moraju se odvijati pod nadzorom te od strane stručnog osoblja,

Sa svim sirovinama postupati u skladu s preporukama proizvođača;

Vršiti redovno održavanje i servisiranje mehanizacije koja djeluje na samom

lokalitetu;

U slučaju servisiranja mehanizacije te pretakanja goriva na samoj lokaciji

obavezno osigurati nepropusnu podlogu;

Redovno održavati prostor oko mjesta pretakanja goriva

Radnim strojevima koji djeluju na lokalitetu trebaju upravljati osposobljeni radnici;

Osigurati dovoljan broj apsorpcijskih sredstava koja će se koristiti u slučaju

nesreće na samom lokalitetu;

Kemijskom čišćenju onečišćenih površina pristupiti samo u slučaju kada bi šteta

bila veća ako se oni ne upotrijebe;

U slučaju korištenja sredstava za čišćenje, potrebno ih je propisno odložiti i

zbrinuti, kao i onečišćeni materijal;

U slučaju akcidentnih situacija djelovati brzo i učinkovito na način da se što je prije

moguće onemogući širenje onečišćenja;




21

.

Skladište kemikalija treba se redovito provjeravati te voditi brigu da je zaštićeno od

djelovanja atmosferilija kao i od rukovanja neovlaštenih osoba;

Otpad koji nastaje na lokaciji treba se odlagati u spremnike koji odgovaraju

ekološkim zahtjevima na način koji sprječava doticaj s okolišem;

Redovito održavanje svih manevarskih površina kao i površina na kojima se

odlaže materijal;

Redovito uklanjanje otpada iz proizvodnog procesa i njegovo odlaganje na

odgovarajuće ekološki prihvatljivo mjesto, shodno Planu o upravljanju otpadom do

konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih poduzeća;

Održavanje prometnica unutar pogona, redovito čišćenje i obnavljanje nakon

pojave pukotina, kako bi se spriječilo eventualno curenje potencijalno zauljenih

otpadnih voda u tlo i podzemlje;

Osigurati redovno pražnjenje septičke jame od strane ovlaštenog poduzeća.

Opis mjera za smanjenja utjecaja na zrak

Do emisija u zrak, na predmetnom eksploatacijskom polju „Poljane” dolazi tijekom rada

motora transportnih vozila.

Kako bi se minimizirao negativan utjecaj na zrak na samom lokalitetu predlaže se gašenje

vozila u slučaju neplaniranog zadržavanja. Sva mehanizacija i transportna sredstva koja se

pogone na ovaj način trebaju se redovito kontrolirati i servisirati kako bi se ispušni plinovi

smanjili na najmanju moguću razinu. Prilikom pretakanja goriva treba se primjenjivati

zatvoreni sustav istakanja kako ne bi došlo do emisije parne faze u atmosferu. Opskrba

strojeva i mehanizacije gorivom i mazivima treba se vršiti od strane certificiranih dobavljača.

Na predmetnom eksploatacijskom polju u sušnim periodima, dolazi do pojave prašine

uzrokovane od strane vjetra i kretanja transportnih vozila. Pojava prašine je neminovna na

ovakvim vrstama pogona, a predmetno poduzeće svoje prometnice redovno vlaži u cilju

sprječavanja pojave prašine. Predmetno poduzeće odabire najbolje rute kretanja vozila na

samom pogonu u cilju smanjenja emisije prašine.

Kako bi se utjecaj prašine sveo na minimum, vozila na pogonu trebaju se kretati

ograničenom brzinom, a u slučaju vjetrovitih dana prometnice i manevarske površine

trebaju se vlažiti, što je i dosad bila praksa u ovom poduzeću.




22

.

Opis mjera za smanjenje utjecaja buke

Do emisije buke dolazi uslijed rada strojeva na lokalitetu te kao posljedica rada motora

transportnih vozila koja vrše odvoz gotovih proizvoda. S obzirom da se transport obavlja

periodično, a dok je vozilo u stanju mirovanja motor vozila se gasi, i sama emisija buke je

periodičnog karaktera. U skladu s time izloženost određenim razinama buke je minimalna.

Kada je riječ o miniranju, ono je povremeno te se negativni utjecaji mogu javiti samo za

vrijeme takvih aktivnosti prilikom eksploatacije.

Uz postojeće, predlažu se sljedeće mjere, u cilju smanjenja emisije buke iz postrojenja:

Ograničenja brzina kretanja vozila unutar kompleksa;

Prilikom instaliranja novih uređaja, birati one koji su izrađeni prema europskim

normama čime je osigurana minimalna razina buke;

Gasiti motore transportnih vozila, dok su vozila u stanju mirovanja ili dok se obavlja

utovar i istovar robe i sirovine;

Kontrolirati emisiju buke na izvoru dizajnom, odabirom, upravljanjem i održavanjem

opreme kako bi se spriječilo/minimiziralo izlaganje;

Poštivati radno vrijeme poduzeća, tako da nema suvišne emisije buke izvan

predviđenog vremenskog razdoblja rada;

Osigurati redovno mjerenje buke od strane ovlaštenog poduzeća

Izbjegavati noćni rad, osim u slučajevima krajnje nužde;

Miniranje vršiti oprezno i u skladu s usvojenom dinamikom.




23

.

7. Prijedlog monitoring plana i načina izvještavanja

Tablica 6 Prijedlog monitoring plana

Medij Parametar Mjesto mjerenja Učestalost

mjerenja

Kvaliteta zraka

Obavezni parametri shodno

Pravilniku o monitoringu

kvaliteta zraka ("Službene

novine FBiH'', broj: 12/05,

09/16)

Rubni dijelovi

prostora

eksploatacije

arhitektonsko –

građevnog

kamena i utovaru

boksita

Jednom godišnje

Voda

Obavezni parametri shodno

Uredbom o uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u okoliš i

sustave javne kanalizacije

(''Službene novine FBiH'', broj:

101/15,1/16 i 101/18)

Sukladno Rješenju o vodnoj dozvoli

Buka Srednja energetska

vrijednost buke Leq

Vršna vrijednost L1%

Okoliš objekta Jednom u tri godine

Tlo

Parametri prema Pravilniku o

utvrđivanju dozvoljenih količina

štetnih i opasnih tvari u

zemljištu i metode njihovog

ispitivanja (Sl. Novine F BiH br.

72/09).

Na mjestu

izlijevanja ulja i

maziva

U slučaju

akcidentnih

situacija

Otpad

Provoditi program nadzora i

monitoriranja te voditi

evidencije o nastanku otpada

(kategorija, vrsta, količina)

sukladno Zakonu o upravljanju

otpadom („Službene novine

FBiH“, broj: 33/03 i 72/09).

Mjesto nastanka

otpada

Prilikom nastanka

otpada




24

.

Tablica 7 Način izvještavanja

Naziv izvještaja Rok za dostavljanje

izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o količinama nastalog

otpada

Do 31.01. za prethodnu

godinu Nadležno ministarstvo

Izvještaj o mjerenju emisije buke U roku od 30 dana od

izvršenih mjerenja Nadležno ministarstvo

Izvještaj o ispitivanju kvalitete tla U roku od 30 dana od

izvršenih mjerenja Nadležno ministarstvo

Izvještaj o rezultatima ispitivanja

kvantitativnih karakteristika

efluenta s programom praćenja

stanja voda (monitoring)

U roku od 30 dana od

izvršenih mjerenja

Agencija za vodno područje

rijeke Save

Zbirno Izvješće o svim mjerama za

monitoring proizvodnje, nastanka

otpada i emisija

Svakog 31.01. za

prethodnu godinu Nadležno ministarstvo

Godišnji izvještaj o rezultatima

ispitivanja kvantitativnih

karakteristika efluenta s

programom praćenja stanja voda

(monitoring)

Do 31.01. za prethodnu

godinu

Agencija za vodno područje

rijeke Save

Godišnji izvještaj zaštite okoliša Do 30.06. za prethodnu

godinu Nadležno ministarstvo

zahtjev za izdavanje - fmoit.gov.ba

Documents