zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na … · uređenje korita bujice perunski potok...

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, kolovoz 2012. rev. 0

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUJICE PERUNSKI POTOK,

OPĆINA STON, DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Naručitelj: HRVATSKE VODE

Broj dokumenta: 25-12-1436/41

Projekt izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, član HEP Grupe

Vrsta dokumentacije: Elaborat

Naziv projekta: ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZAHVAT: UREĐENJE BUJICE PERUNSKI POTOK, OPĆINA STON, DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Ovlaštenik: mr. sc. Hrvojka Šunjić, dipl.inž. biologije-ekologije

Voditelj projekta: Sabina Maroš mag. ing. kraj. arh.

Odobrila: Mirjana Čerškov Klika, dipl.pol., direktorica

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 6 7 8 Revizija 0

Zagreb, kolovoz 2012.

Naručitelj:HRVATSKE VODE Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš __________________________________________________________________________________________

SADRŽAJ:

UVOD ............................................................................................................................................. 2

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA .................................................................................... 3

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 6

2.1. NAZIV ZAHVATA ................................................................................................................. 6

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA ............................................... 6

2.3. RAZLOZI ZA PRIJEDLOG ZAHVATA .............................................................................. 15

2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ............ 18

2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ .................................................................................. 24

2.6. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................................ 24

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................. 24

3.1. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...................................................................................... 24

3.2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA ............................................................................................... 26

3.3. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................. 33

3.3.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ŽUPANIJE .......................................... 33

3.3.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA OPĆINE ............................................... 37

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ......................... 39

4.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM GRAĐENJA/IZVOĐENJA RADOVA ............................................................................................................................ 40

4.3. SAŽETI OPIS MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA .......................................................................................................................... 41

4.4. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .................................. 41

5. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...................................... 41

6. POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 43

7. POPIS TABLICA .................................................................................................................... 43

8. POPIS PRILOGA ................................................................................................................... 43

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1 Član HEP Grupe


UVOD

Zahvat obuhvaćen ovom ocjenom o potrebi procjene utjecaja na okoliš je uređenje bujice Perunski potok, Ston – poluotok Pelješac.

Postojeće stanje bujice ne zadovoljava funkcionalne, estetske i sigurnosne kriterije te je uređenje korita nužno potrebno. Područje planirano za uređenje bujice je većim dijelom zapušteno, a današnji izgled formiran je kroz duže vremensko razdoblje nekontroliranim nasipavanjem materijala. Na pojedinim dijelovima obalne crte izgrađeni su improvizirani obalni zidovi neuredne geometrije, loše kvalitete i upitne stabilnosti.

Bujica Perunski potok je glavni vodotok Stonskog polja koje je smješteno sjeverozapadno od naselja Ston, na poluotoku Pelješcu. Ukupna duljina bujice od ulijeva u odvodni kanal duž ceste Ston-Orebić iznosi oko 4.900 m, dok dio koji se uređuje iznosi 4.131 m. Formirana je od nekoliko izvora između Pčelinjeg brda i Porače na zapadnom rubu slivnog područja, a potom se nastavlja kroz Stonsko polje u smjeru jugoistoka do solane u Stonskom kanalu.

Nositelj zahvata su HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220.

Uvažavajući zakonske odredbe kojima je regulirana zaštita okoliša i građenje, nositelj zahvata podnosi ovaj zahtjev za ocjenu u potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a kako je propisano člankom 28. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, brojevi 64/08 i 67/09).

Sukladno citiranoj Uredbi, zahvat uređenja bujice Perunski potok svrstava se u zahvate za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvat se nalazi na popisu Priloga III. Uredbe, 2. Infrastrukturni objekti – redni broj 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale, a za koje je nadležno Upravno tijelo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Izrada Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ugovorena je između tvrtke HRVATSKE VODE i tvrtke APO d.o.o. usluge zaštite okoliša – član HEP Grupe, Savska cesta 41/IV, Zagreb, koja je od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (Rješenje Klasa: UP/I -351-02/10-08/179, Urbroj: 531-14-1-1-06-10-2 od 16. studenoga 2010.).

Za izradu ovog Zahtjeva korištene su sljedeće podloge:

- Uređenje bujice Perunski potok u Stonu – Idejni projekt (Grad invest d.o.o. Split, T.D. 03-28/06)

- Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

- Prostorni plan Općine Ston (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 9/10).



1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv tvrtke: HRVATSKE VODE

Sjedište: Zagreb

Adresa: Ulica grada Vukovara 220

OIB: 28921383001

Odgovorna osoba: mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ.

Telefon: 01/6307 333

Fax: 01/6151 793



2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. NAZIV ZAHVATA

Zahvat je uređenje bujice Perunski potok, duljine 4.131 m, a koje se izvodi prema Idejnom rješenju tvrtke Grad invest d.o.o. Zahvat se planira sjeverozapadno od naselja Ston na poluotoku Pelješcu u administrativnom obuhvatu Dubrovačko-neretvanske županije.

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

Lokacija bujice Perunski potok se nalazi u središnjem dijelu Općine Ston na poluotoku Pelješcu (Slika 1.). Ukupna duljina bujice do ulijeva u odvodni kanal duž ceste Ston-Orebić, koja prolazi uz solanu, iznosi oko 4.900 m. Formira se od izvora između Pčelinjeg brda i Porače na zapadnom rubu slivnog područja te nastavlja kroz Stonsko polje u smjeru jugoistoka do solane u Stonskom kanalu (Slika 2.).



Slika 1. Prostor planiran za uređenje bujice



Slika 2. Fotoslika grada Stona i bujice Perunski potok

Uređenje bujice Perunski potok planirano je Idejnim rješenjem (Slika 3.) kojim je predviđeno nekoliko različitih tipova kanala ovisno o karakteristikama tla i obliku postojećeg korita bujice te rezultatima hidrološke studije provedene u svrhu utvrđivanja mjerodavnih protoka za dimenzioniranje korita bujice Perunski potok. Dva tipa kanala, odnosno profil uređenja korita kanala, prikazana su na slici 4., a ostali prikazi profila nalaze se u prilogu 1. ovog elaborata.

Područje zahvata uređenja bujice Perunski potok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u katastarskoj općini Ston na k.č 1421/1, 1421/2, 1407/1, 1407/2, 1405/1, 1405/2, 1405/4, 1405/5, 1381/2, 1381/1, 1351/2, 1351/1, 1317/2, 1317/1, 2304, 2298, 2296, 2229, 2225, 1420, 1380, 1379, 1352 te katastarskoj općini Česvinica na k.č. 352/1, 352/2, 2314, 1068/5, 1068/4, 1068/3, 1068/2, 1068/1, 1065/4, 1065/3, 1065/2, 1066, 1043, 357, 1536, 1535, 1695.

BUJICA PERUNSKI

POTOK



Slika 3. Idejno rješenje uređenje bujice Perunski potok



Slika 4. Dva prikaza presjeka profila



Tehnički proračun

Uređenje korita bujice Perunski potok prolazi kroz Stonsko polje do ulijeva u odvodni kanal kod solane, a uređenje je predviđeno u duljini od ukupno 4.131 m.

Radi definiranja ulaznih parametara koji su potrebni za dimenzioniranje korita i svih regulacijskih objekata na ovoj bujici provedena je hidrološka obrada velikih voda za povratna razdoblja od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 godina. Za pripadno slivno područje ne raspolaže se podacima s izravnih hidroloških osmatranja i mjerenja te je za izračun hidrograma velikih voda primijenjena SCS metoda koja je izvedena i provjerena u Sjedinjenim Američkim Državama od strane „Soil Conservation Service“.

Primjenom odgovarajućeg hidrauličkog proračuna provjerena je propusna moć korita za odabranu vršnu protoku 20-godišnje vjerojatnosti pojavljivanja Q = 18,03 m³/s, uz ostavljanje sigurnosnog nadvišenja od minimalno 30 cm iznad maksimalnog nivoa vode za otvorene kanale, odnosno 50 cm za propuste.

Karakteristični poprečni presjeci reguliranog korita bujice prilagođeni su značajkama tla i oblikom postojećeg korita bujice (Slika 5., 6. i 7.).

Slika 5. Donji tok – trapezni oblik korita, sitniji bujični nanos



Slika 6. Srednji tok – korito ograđeno suhozidima, krupniji bujični nanos

Slika 7. Gornji tok – trapezni oblik korita, strmiji teren, kamenito dno



Veličina stvarnog hidrogeološkog sliva bujice Perunski potok nije poznata. Stoga je na topografskoj karti mjerila 1:25.000 određen pripadni orografski sliv ukupne površine F = 6,48 km2.

Vrijednosti osnovnih geografsko-fizičkih faktora slivnih područja dane su u tablici 1. To su: veličina, oblik i pad sliva o kojima ovisi vrijeme koncentracije površinskih voda, oblik hidrograma i specifični maksimalni dotok. Konstruiranjem zamjenjujućeg pravokutnika koji će imati istu površinu i isti opseg kao sliv u naravi dolazi se do sljedećih izraza za izračun koeficijenta koncentriranosti K i dužinu fiktivnog zamjenjujućeg pravokutnika L:

OUFK 2

= K

KFL )2( −=

Iz odnosa lLF = dobija se relacija za izračunavanje širine zamjenjujućeg pravokutnika l:

KFKl−

=2

Prosječan pad sliva J je određen izrazom:

LHHsrJ )(2 −

=

kod kojeg je:

Hsr srednja visina sliva određena pomoću hipsometrijske krivulje (Slika 8.) H visina izlaznog (zadanog) profila

U slučaju kada je dio slivne površine Fk zastupljen fenomenom krša potrebno je u proračun uvesti i faktor krša:

FFf k

K =

Tablica 1. Vrijednosti osnovnih geografsko-fizičkih faktora slivnog područja

Površina sliva F (km2) 6,48 Opseg sliva O (km) 13,79

Udaljenost težišta U (km) 3,16 Koeficijent koncentriranosti K 0,30

Fiktivna dužina L (km) 6,10 Fiktivna širina l (km) 1,06 Srednja visina sliva

Hsr (m n.m.)

200,86 Visina izlaznog profila

H (m n.m.)

0,30 Visinska razlika

Hsr-H (m)

200,56 Prosječni pad sliva J (‰) 65,81

Faktor krša fK 0,0



Hipsometrijska krivulja slivabujice Perunski potok (F = 6,48 km2)

0

100

200

300

400

500

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Površina F

Nadm

orsk

a vi

sina

H (m

n.m

.)

Hsr =200,86 m n.m.

Slika 8. Srednja visina sliva određena pomoću hipsometrijske krivulje

Na temelju provedenih istraživanja i dobivenih rezultata uređenje korita će se izvoditi prema karakteristikama tla i postojećem obliku u četiri različita tipa:

TIP 1 – Armirano-betonski kanal trapeznog presjeka obložen poluobrađenim lomljenim kamenom. Svijetla širina kanala je 200 cm do 540 cm, visina zidova 170 cm, u nagibu 1:1. Debljina donje ploče i zidova armirano-betonskog kanala je 20 cm. Donja ploča se oblaže kamenom oblogom kao završnim slojem, u nagibu prema sredini kanala, a zidovi se naknadno oblažu lomljenim kamenom prema projektu.

TIP 2 – Kanal s pokosima obloženim krupnim lomljenim kamenom na podlozi od kamenog materijala iz iskopa. Izabrani proticajni profil kanala je trapeznog presjeka širine u dnu 250 cm, visine 170 cm, s nagibom pokosa 1:1,5. Kamena obloga je debljine 40 cm, a izvodi se krupnim lomljenim kamenom minimalnog promjera 30 cm, u nagibu 1:1,5, na prethodno izvedeni nasip od materijala iz iskopa.

TIP 3, TIP 4, TIP 5 – Kanal pravokutnog poprečnog presjeka sa armirano-betonskim zidovima visine 165 cm, debljine 20 cm. Zidovi kanala se naknadno oblažu kamenom oblogom od poluobrađenog lomljenog kamena.

TIP 6 – Uređenje zemljanog korita trapezasto poprečnog presjeka širine 400 cm, visine 150 cm, s nagibom pokosa 1:1,5.



Na mjestima prijelaza preko korita bujice na kojima već postoje propusti neadekvatnih dimenzija, projektom je predviđena izgradnja novih propusta. Odabrani su propusti sljedećih dimenzija:

Propust u KM 0+361,00 – Armirano-betonski propust sandučastog presjeka. Svijetle dimenzije propusta su 400 cm x 145 cm.



Propust u KM 2+924,00 – Armirano-betonski propust sandučastog presjeka. Svijetle dimenzije propusta su 170cm x 180 cm.


U cilju smanjenja degradirajućeg učinka bujičnih voda i stabilizacije korita predviđena je izgradnja stepenica i pragova u gornjem dijelu toka. Odabrani tipovi stepenica su gabionske stepenice i armirano-betonske stepenice obložene kamenom. Pad nivelete reguliranog korita bujice usklađen je s odabranim tipom karakterističnog poprečnog presjeka.

Regulacijska os je vođena kroz postojeće korito, a projektirani proticajni profil smješten je unutar tlocrtnih gabarita čestice «vodno dobro» koliko god je to bilo moguće. Korito bujice je u pravilu smješteno u postojećim okvirima ograničenim zidovima i drugim fizičkim granicama prema susjednim parcelama.

2.3. RAZLOZI ZA PRIJEDLOG ZAHVATA

Na području Dubrovačko-neretvanske županije postoji niz bujičnih tokova (velikim dijelom neuređenih) koji prijete erozijom tla, naročito u zimskom razdoblju kada su zabilježene vrlo velike količine oborina u jednom danu (i više od 100 l/m²). Erozijom se ispire plodno poljoprivredno i šumsko tlo, a izvor je i odrona zemlje i kamenja na ceste i naselja. Prilikom velikih oborina može doći i do izviranja vode iz potkapacitiranih ili začepljenih sustava odvodnje. Kako bi se to umanjilo na strmim terenima bujični se tokovi zaštićuju izgradnjom suhozida te pošumljavanjem opožarenih površina i nasipa uz cestovne i druge objekte.

Stonsko polje se prostire od solane u Stonu prema sjeverozapadu i nastavlja još dalje od naselja Česvinica. Polje nije u potpunosti hidromeliorirano, iako su obavljani značajni zahvati te je iz tih razloga potrebno nastaviti hidromelioracijske radove, regulaciju Perunskog potoka, zaštitu od voda (poplave se javljaju na ograničenom području u polju), rekonstrukciju kanalske mreže i postavljanje drenaže, provesti agrotehničke i komasacijske mjere, unaprijediti proizvodnju i bolje koristiti tlo. Tu prevladava rigolano tlo polja iz crvenice i smeđeg tla. Također, treba riješiti problem navodnjavanja na najnižim terenima pod utjecajem mora gdje dolazi do zaslanjavanja zemljišta, a potrebno je uskladiti interese solane i poljodjelske proizvodnje.

Postojeće stanje bujice ne zadovoljava funkcionalne, estetske i sigurnosne kriterije te je uređenje nužno potrebno. Područje planirano za uređenje je većim dijelom zapušteno, a



današnji izgled formiran je kroz duže vremensko razdoblje što zbog nekontroliranog nasipavanja što zbog prirodne devastacije. Na pojedinim dijelovima obalne crte izgrađeni su improvizirani obalni suhozidi, neuredne geometrije, loše kvalitete i upitne stabilnosti.

Planirani zahvat povezat će se s postojećom šetnicom uz glavnu prometnicu (Slika 9.) i tako doprinijeti kvalitetnijem ugođaju ovog turistički atraktivnog dijela. Također, uređenjem obale će se doprinijeti i boljim sigurnosnim uvjetima života.

Korito bujice Perunski potok je uglavnom neuređeno i većim dijelom zapunjeno nanosom (Slika 10.). Uslijed dugogodišnjeg neodržavanja korita prisutno je obrušavanje postojećih obalnih zidova s nekontroliranim izlijevanjem vode po okolnom terenu i plavljenjem obradivih poljoprivrednih parcela.

Odvodni kanal koji prolazi uz cestu Ston-Orebić prije nekoliko godina je uređen i očišćen od nanosa te je trenutno u zadovoljavajućem stanju.

Slika 9. Bujica Perunski potok na dijelu uz glavnu prometnicu



Slika 10. Pogled na bujicu Perunski potok

Slika 11. Zapušteni dio bujice Perunski potok



Na nižim djelovima Stonskog polja s brojnim maslinicima i vinogradima, bujično korito je na više mjesta premošteno neadekvatnim propustima koje su samovoljno podigli vlasnici okolnog zemljišta u svrhu osiguranja pristupa parcelama te na taj način dodatno smanjili ionako nedovoljnu protočnost korita (Slika 12.).

Slika 12. Neadekvatni propusti na bujici

Ubrzana urbanizacija zahtijeva što brže rješavanje problema uređenja. Uvažavajući zahtjeve lokalne samouprave za rješavanjem problema u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, brojevi 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) te poštujući vodopravne uvjete i pravila struke predloženo je tehničko rješenje koje bi zadovoljilo sve potrebe a koje se obrađuje u ovom elaboratu.

2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Za izvedbu zahvata uređenje bujice Perunski potok predviđeni su radovi prema sljedećim fazama: pripremni radovi, zemljani radovi, betonski i armirano betonski radovi, tesarski radovi i zidarski radovi.

Prvo će se izvoditi pripremni radovi i to tako da će se izvesti iskolčenje i obilježavanje projektirane trase korita. Nakon toga će se obavljati sječa gusto obraslog raslinja, a uz to će se



posjeći potrebna stabla kao i razbiti ilegalni betonski objekti na području bujice kako bi se uredile okolne površine.

Nakon pripremnih krenut će se sa izvođenjem zemljanih radova. Radovi će se izvoditi u sedam faza. Prva faza obuhvaća strojni iskop u tlu A, B i C kategorije prema projektiranim elementima. Dio materijala od iskopa će se deponirati na privremenu deponiju radi ugradnje u nasip, a preostali dio će se odložiti sukladno zakonskim odredbama koje reguliraju postupanje s takvim materijalom. U drugoj fazi će se izraditi tucaničke podloge debljine 20 cm ispod donje ploče armirano-betonskih propusta, ispod donje ploče kanala i ispod prijelaznih rampi armirano-betonskih propusta. Treća faza obuhvaća izradu nasipa od kamenog materijala iz iskopa uz nabijanje do potrebne zbijenosti da ne dođe do naknadnog slijeganja nasipa. Četvrta faza zemljanih radova se odnosi na nabavu i postave TENSAR mreže na prethodno zbijenu i poravnatu podlogu koja će biti nasip od materijala iz iskopa. Peta faza podrazumijeva izradu obloge nasipa krupnim lomljenim kamenom minimalnog promjera 30 cm. Obloga će se izvoditi u nagibu 1:1,5. Šupljine između krupnog kamena će se popunjavati izabranim kamenim materijalom iz iskopa. U šestoj fazi se izvode gabionske stepenice i pragovi od žičanih gabiona punjenih lomljenim kamenom, a u sedmoj fazi nasip od drenažnog materijala iza zidova betonskog kanala.

Nakon zemljanih radova krenut će se u izvođenje betonskih i armirano-betonskih radova. Betonski radovi će se izvoditi u 12 faza. Izradit će se armirano-betonski kanal trapeznog presjeka, betonom MB-30. Svijetla širina kanala iznosit će 200 cm do 540 cm, visina zidova bit će 170 cm u nagibu 1:1, debljine 20 cm. Donja ploča oblagat će se sa kamenom oblogom kao završnim slojem, u nagibu prema sredini kanala, a zidovi naknadno oblagati lomljenim kamenom prema projektu. Nakon toga izradit će se betonski temelji u nožici pokosa, betonom MB-20 uz ugradnju do 50% krupnog lomljenog kamena, na način da je vanjski vidljivi dio temelja s licem od kamena. Nakon ovoga slijedi izrada armirano-betonskog zida kanala u dvostranoj oplati, betonom MB-30. Zid će biti visine 165 cm, debljine 20 cm, a naknadno će se obložiti kamenom oblogom od krupnijeg lomljenog kamena prema projektu. Slijedit će izrada armirano-betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30. Svijetle dimenzije propusta su 400 cm x 145 cm, a debljina ploča i zidova d = 30 cm. Potom ide faza izrade dimenzije propusta 200 cm x 180 cm, pa 250 cm x 185 cm, 170 cm x 180 cm i na kraju 200 cm x 160 cm, sve istih debljina zidova. Nakon toga izvodit će se izrada betonskih rampi za pristup propustu te izrada armirano-betonskih stepenica, podložnog betona MB-20 ispod donje ploče armiranih betonskih propusta, kao i dobava i postavljanje armature u sve armirano-betonske konstrukcije.

Točne specifikacije i količine radova prikazane su u tablici 2.



Tablica 2. Vrste i količine radova prilikom uređenja bujice Perunski potok

Red. br. OPIS RADOVA

Jed. mjere Količina

1. PRIPREMNI RADOVI 1.1. Iskolčenje i obilježavanje projektirane trase korita. m 4.131,37 1.2. 1.2.1. 1.2.2.

Sječa gusto obraslog raslinja. Sječa gusto obraslog raslinja sa uklanjanjem grmlja skupljanjem u gomile i paljenjem. Obračun po m2

4.131,37 x 8,00 = 33.050,96 Sječa gusto obraslog raslinja sa uklanjanjem grmlja odvozom na deponiju udaljenu do 5 km. Obračun po m2

4.131,37 x 8,00 = 33.050,96

m2

m2

33.050,96

33.050,96 1.3. Sječenje stabala Ø20 cm motornom pilom sa slaganjem na udaljenost do

20 m. Obračun se vrši po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom

800 1.4. Sječenje stabala Ø21-30 cm motornom pilom sa slaganjem na udaljenost

do 20 m. Obračun se vrši po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom

300 1.5. Sječenje stabala Ø31-50 cm motornom pilom sa slaganjem na udaljenost

do 20 m. Obračun se vrši po komadu oborenih i porezanih stabala.

kom

100 1.6. Strojno vađenje panjeva Ø10 -30 cm s guranjem do 30 m.

Obračun se vrši po komadu uklonjenog panja.

kom

1100 1.7. Strojno vađenje panjeva Ø30-50 cm s guranjem do 30 m.

Obračun se vrši po komadu uklonjenog panja.

kom

100

1.8. Strojni utovar i prijevoz panjeva Ø 10-30 cm na udaljenost do 5 km . Obračun se vrši po komadu utovarenog i prevezenog panja.

kom

1100

1.9. Strojni utovar i prijevoz panjeva Ø 31-50 cm na udaljenost do 5 km . Obračun se vrši po komadu utovarenog i prevezenog panja.

kom

100

1.10. Izrada prometnog rješenja uz dobivanje svih potrebnih suglasnosti za izvođenje radova na javnoj površini od nadležnih službi.

pauš.

1.11. Osiguranje prometa temeljem izrađenog prometnog rješenja i datih suglasnosti.

pauš.

1.12. Dobava, montaža, premještanje i demontaža zaštitne ograde. Služi za zaštitu prolaznika i sigurnost izvođenja radova na lokalitetima presjecanja prometnica.

m

600 1.13. Strojno razbijanje betonskih objekata sa utovarom u vozilo i prijevozom

na deponiju na udaljenost do10 km. Obračun se vrši m3

2,87 x 3,34 = 9,58 m3

m3

9,58

1.14. Obilježavanje na terenu i zaštita postojećih instalacija od oštećenja pri izvođenju radova.

pauš.



2. ZEMLJANI RADOVI 2.1.

Strojni iskop u tlu A, B i C ktg. prema projektiranim elementima, s direktnim utovarom u kamion radi odvoza na deponiju udaljenu do 10 km. Dio materijala iskopa se deponira na privremenu deponiju radi ugradnje u nasip. Obračun po m3 izvršenog iskopa.

- -prema dokaznici mjera

m3

12.179,31

2.2. Izrada tucaničke podloge debljine 20 cm ispod donje ploče arm. betonskih propusta, ispod donje ploče kanala i ispod prijelaznih rampi arm. betonskih propusta. Stavkom je obuhvaćena nabava, dovoz i ugradnja tucanika. Obračun po m3 ugrađenog tucanika. (3,00 x 0,15) x 348,33 + (5,20 x 0,20) x 3,34 + (3,20 x 0,20) x 5,14 + + (3,70 x 0,20) x 4,57 + (2,90 x 0,20) x 8,48 + (3,20 x 0,20) x 8,99 + + (0,42 x 2,68) + (1,84 x 4,00) + (0,40 x 2,61) + (0,40 x 2,76) + + (1,18 x 3,30) + (1,35 x 2,28) + (1,00 x 4,70) + (0,69 x 5,43) + + (0,40 x 3,14) + (0,40 x 2,84) = 205,14

m3

205,14

2.3. Izrada nasipa od kamenog materijala iz iskopa uz nabijanje do potrebne zbijenosti da ne dođe do naknadnog slijeganja nasipa. Obračun po m3 izvedenog nasipa.

- prema dokaznici mjera

m3

1.788,78 2.4.

Nabava i postava TENSAR mreže na prethodno zbijenu i poravnatu podlogu – nasip od materijala iz iskopa. Obračun po m2 postavljene mreže. (2,48 x 2) x 297,22 = 1.474,21

m 2

1.474,21 2.5. Izrada obloge nasipa krupnim lomljenim kamenom minimalnog

promjera 30 cm. Obloga se izvodi u nagibu 1:1,5. Šupljine između krupnog kamena se popunjavaju izabranim kamenim materijalom iz iskopa. Obračun po m3 izvedene kamene obloge (0,97 x 2) x 297,22 = 576,61

m3

576,61 2.6.

Izvedba gabionskih stepenica i pragova od žičanih gabiona punjenih lomljenim kamenom. Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i nabavka potrebnog materijala za izvedbu gabiona. Iskop u tlu «A», «B» i «C» ktg koji je potreban za izvedbu gabionskih stepenica je sadržan u ukupnoj količini iskopa kanala. Obračun po m3 izvedenog gabiona. (2,00 x 1,00 x 0,50) x 8 + (2,00 x 1,00 x 1,00) x 21 + 4,00 x 4,00 x 0,50= = 58,00 x 12 + 3 x 1,00 x 1,00 x 2,00 = 702,00

m3

702,00 2.7. Izvedba nasipa od drenažnog materijala iza zidova betonskog kanala

((0,22 x2) x (91,83 +34,73 +31,06 +29,66)) + 0,11 x (14,95 + 106,06) + + 0,11 x 35,51) = 99,62

m 3

99,62 3. BETONSKI I ARMIRANO-BETONSKI RADOVI

3.1. Izrada armirano-betonskog kanala trapeznog presjeka, betonom MB-30. Svijetla širina kanala 200 cm do 540 cm, visina zidova 170 cm u nagibu 1:1, a debljina 20 cm. Debljina donje ploče je 20 cm. Donja ploča se oblaže kamenom oblogom kao završnim slojem, u nagibu prema sredini kanala, a zidovi naknadno oblažu lomljenim kamenom prema projektu. ((0,47 x 2) + (3,0 x 0,20)) x 348,33 = 536,43

m3

536,43



3.2. Izrada betonskog temelja u nožici pokosa, betonom MB-20 uz ugradnju do 50 % krupnog lomljenog kamena, na način da je vanjski vidljivi dio temelja s licem od kamena. Obračun po m3 izvedenog betonskog temelja ((0,67 x 0,62) x 2) x 297,22 = 246,93

m3

246,93 3.3. Izrada armirano-betonskog zida kanala u dvostranoj oplati, betonom

MB-30. Zid je visine 165 cm, debljine 20 cm, a naknadno se oblaže kamenom oblogom od krupnijeg lomljenog kamena prema projektu. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog zida ((0,20 x 1,65) x 2 x (91,83 + 34,73 + 31,06 + 29,66)) + ((0,20 x 1,65) x (14,95 + 106,06 + 35,51)) = 175,25

m3

175,25 3.4. Izrada armirano-betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30.

Svijetle dimenzije propusta 400 cm x 145 cm. Debljina ploča i zidova d = 30 cm. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog propusta ((4,60 x 0,30) x 2 + (1,45 x 0,30) x 2 ) x 3,34 + (4 x 3,73 x 0,40 + 4 x x 0,40 x 0,40 x 0,75) = 18,57

m3

18,57

3.5. Izrada armirano-betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30. Svijetle dimenzije propusta 200 cm x 180 cm. Debljina ploča i zidova d = 30 cm. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog propusta ((2,60 x 0,30) x 2 + (1,80 x 0,30) x 2) x 5,14 + (4 x 3,73 x 0,40 + 4 x x 0,40 x 0,40 x 0,75) = 20,02

m3

20,02

3.6. Izrada armirano-betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30. Svijetle dimenzije propusta 250 cm x 185 cm. Debljina ploča i zidova d = 30 cm. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog propusta ((3,10 x 0,30) x 2 + (1,85 x 0,30) x 2) x 4,57 + (4 x 3,73 x 0,40 + 4 x x 0,40 x 0,40 x 0,75) = 20,02

m3

20,02

3.7. Izrada arm. betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30. Svijetle dimenzije propusta 170 cm x 180 cm. Debljina ploča i zidova d = 30 cm. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog propusta ((2,30 x 0,30) x 2 + (1,80 x 0,30) x 2) x 8,48 + (4 x 3,73 x 0,40 + 4 x x 0,40 x 0,40 x 0,75) = 27,31

m3

27,31

3.8. Izrada arm. betonskog propusta sandučastog presjeka MB-30. Svijetle dimenzije propusta 200 cm x 160 cm. Debljina ploča i zidova d = 30 cm. Obračun po m3 izvedenog armirano-betonskog propusta ((2,60 x 0,30) x 2 + (1,60 x 0,30) x 2) x 8,99 + (4 x 3,73 x 0,40 + 4 x x 0,40 x 0,40 x 0,75) = 29,10

m3

29,10

3.9. Izrada betonskih rampi za pristup propustu, u svemu prema detalju iz projekta, betonom MB-30. Obračun po m3. (0,42 x 2,68) + (1,84 x 3,37) + (0,40 x 2,61) + (0,40 x 3,37) + + (1,18 x 3,30) + (1,35 x 2,28) + (1,00 x 4,70) + (0,69 x 5,43) + + (0,40 x 3,14) + ( 0,40 x 2,84 ) = 27,58

m3

27,58 3.10. Izrada armirano-betonskih stepenica.

Obračun po m3 izvedene arm. betonske stepenice (1,90 x 7,00) + 0,25 x 4,90 = 14,53 x 12 = 174,36

m3

174,36



3.11. Izrada podložnog betona MB-20 ispod donje ploče arm. betonskih propusta. Obračun po m3 izvedenog podložnog betona. (4,60 x 0,05) x 3,34 + (2,60 x 0,05) x 5,14 + (3,10 x 0,05) x 4,57 + + (2,30 x 0,05) x 8,48 + (2,60x 0,05) x 8,99 = 4,29

m3

4,29 3.12. 3.12.1. 3.12.2.

Dobava i postavljanje armature u sve armirano-betonske konstrukcije. MA 500/560 RA 400/500

kg kg

4. TESARSKI RADOVI 4.1. Izrada, montaža i demontaža oplate svih armirano-betonskih građevina.

Stavkom je obuhvaćena nabava i dovoz potrebnog materijala za izradu oplate. Obračun po m2 izvedene oplate (2,44 x 2) x 348,33 + ((0,45 x 2) + (2,10 x 2) x (91,83 + 34,73 + + 31,06 +29,66))+ ((0,45 +2,10) x (14,95 +106,06)) + + ((0,45 +2,10) x 35,51)) + ((2,10 x 2) x 3,34 + (1,45 x 2) x 3,34 + + (4,00 x 2) x 3,34) + ((2,45 x 2) x 5,14 + (1,80 x 2) x 5,14 + (2,00 x 2) x x 5,14 + ((2,50 x 2) x 4,57 + (1,85 x 2) x 4,57 + (2,50 x 2) x 4,57 + + (2,45 x 2) x 8,48 + (1,80 x 2) x 8,48 + (1,70 x 2) x 8,48) + (2,25 x 2) x x 8,98 +(1,60 x 2) x 8,98 + (2,00 x 2) x 8,98) + (6,45 x 9 x 5) = 3.727,64

m2

3.727,64 5. ZIDARSKI RADOVI 5.1. Izvedba kamene obloge zidova armirano-betonskog kanala, debljina

obloge 25 cm. Obračun po m2 izvedene obloge ( 2,40 x 2 ) x 348,33 + ( 1,65 x 2 ) x ( 91,83 + 34,73 + 31,06 +29,66 ) + 1,65 x ( 14,95 + 106,06 + 30,51 ) = 2.540,01

m2

2.540,01

5.2. Izvedba kamene obloge dna armirano-betonskog kanala, debljina obloge 15 cm. Obračun po m2 izvedene obloge 2,70 x 348,33 = 940,49

m2

940,49 5.3. Ugradnja procijednica-barbakana na armirano-betonskim zidovima od

PVC cijevi promjera 75 mm. Barbakane se postavljaju na visini od 30 cm od dna kanala i na međusobnom razmaku od 1,0 m.

Stavkom je obuhvaćena dobava, rezanje i ugradnja cijevi. Obračun po komadu ugrađene cijevi.

348,33 / 1,00 x 2 +(91,83 + 34,73 + 31,06 + 29,66) /1 + + (14,95 +106,06) / 1 + 35,51 / 1 =

kom

1.041 5.4. Obnova postojećih suhozidova izvedbom zida sa dva lica od

poluobrađenog kamena u betonu MB 20, debljine zida 50 cm. U jediničnu cijenu uključen i sav materijal i rad koji su potrebni za izvedbu zida. 0,18 x 41,95 + 0,19 x 67,39 + 0,24 x 77,87 + 0,1 x (1,11 x 0,5 x 41,95 + + 1,19 x 0,5 x 67,39 + 0,64 x 0,5 x 77,87 +1,66 x 2 x 0,5 x 244,23 + + 1,75 x 0,5 x 93,80 + 1,66 x 0,5 x 45,73 + 1,74 x 0,5 x 48,76 + + 2,00 x 0,5 x 144,81 + 1,40 x 0,5 x 74,56 + 1,4 x 0,5 x 56,78 + + 1,15 x 0,5 x 87,83 + 1,30 x 0,5 x 2 x 121,81 + 1,17 x 0,5 x 144,88 + + 1,00 x 2 x 0,5 x 70,77 + 1,5 x 2 x 0,5 x 154,73 + + 1,30 x 0,5 x 2 x 185,78) = 1.816,54

m3

1.816,54



2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

Predviđeni zahvat uređenje bujice Perunski potok ne proizvodi posebne otpadne tvari niti se javljaju posebne emisije u okoliš.

2.6. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Za predmetni zahvat nisu izrađivana varijantna rješenja.

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 3.1. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Zahvat se planira na području Općine Ston koja administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela; dubrovački s Korčulom i neretvanski. Područje Županije teritorijalno je organizirano u pet gradova i 17 općina. Status grada imaju: Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen, a općine su Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa Dubrovačka.

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave i zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se i razvija 62 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika, kojemu gravitira i s kojim je uspostavljena uska demografska, društvena, gospodarska i prometna povezanost.

Općina Ston je dugo vremena bila izolirano područje koje je komuniciralo s drugim krajevima samo preko nekoliko manjih luka (Ston, Žuljana, Brijesta, Mali Ston, Hodilje) dok je danas to tranzitno prometno područje s posebnim čvorišno-križnim – prometno-geografskim značenjem. Tu se nalazi raskrižje cestovnih pravaca i prometnica u naselju Zaton Doli (prema Dubrovniku, Pelješcu, Korčuli i prema drugim dijelovima Hrvatske) i terminali trajektnih veza prema otoku Mljetu (Prapratno).

Stonsko polje (Slika 13.) nalazi se sjeverozapadno od naselja Ston na poluotoku Pelješcu. Polje je s tri strane oruženo brdskim lancima (Zjat 451 m, Pčelino brdo 435 m, Porače 398 m, Radino brdo 282 m), a na jugu je otvoreno prema moru. Na jugoistočnom rubu nalazi se solana Ston. Obradive površine polja nalaze se uglavnom do 100 m, a zauzimaju ukupno oko 400 ha.



Slika 13. Stonsko polje

Hidromelioracijski radovi provedeni su samo na najnižem dijelu Stonskog polja (na oko 80 ha kojim je gospodarila Poljoprivredna zadruga Ston), smještenom između Stona i izvora Studenac te jugozapadno od solane na području Lužine, koje leži na nadmorskim visinama od 1,6 m do 7,7 m.

U svrhu reguliranja vodnog režima i zaštite hidromelioracijskog područja Lužine od velikih voda izgrađen je Glavni kanal s lijevim obrambenim nasipom, lateralni kanal Lužine s lijevim obrambenim nasipom i kanal br.1.

Stonsko polje je pogodno za uzgoj voća, povrća, vinove loze i maslina. Sustav navodnjavanja ne postoji, a mještani koriste više bunara za navodnjavanje poljoprivrednih površina iz kojih se crpi voda iz podzemlja Stonskog polja. Izdašnosti bunara su vrlo male i zasigurno nedovoljne da budu jedini izvor vode za navodnjavanje. Za vrijeme velikih kiša u nizinski dio polja slijevaju se relativno velike količine voda s okolnih brda zbog čega se javljaju povremena plavljenja.

Glavni vodotok ovog područja je Perunski potok koji protječe duž cijelog polja (Slika 14.) te se pored solane račva u dva ogranka – Perunski kanal i tzv. Glavni kanal. Perunski kanal, duljine oko 800 m, obilazi solanu sa sjeverne strane te se prolazeći kroz mjesto Ston ulijeva u Stonski kanal. Južni ogranak, nazvan Glavni kanal, obilazi solanu sa zapadne i južne strane te se ulijeva u Stonski kanal. Ukupne je duljine oko 2.000 m. Korito bujice Perunski potok



uglavnom je neuređeno, dok je tek manji dio toka – i to najnizvodniji, reguliran. Prvi radovi uređenja bujice datiraju još iz vremena Austro-Ugarske.

Slika 14. Šire područje oko bujice Perunski potok

Najznačajniji regulacijski radovi provedeni su na području Lužine gdje su izgrađeni odvodni kanali i nasipi u svrhu zaštite tog područja od utjecaja mora te površinskih i podzemnih voda. Vode iz lateralnog kanala odvode se putem crpne stanice (kapaciteta 100 l/s) u Glavni odvodni kanal. Na Glavnom kanalu (u profilu crpne stanice) izgrađena je ustava koja sprječava ulaz mora u uzvodni dio kanala i melioracijsko područje.

Kao i većina dalmatinskih kraških polja, Stonsko polje nema riješeno navodnjavanje. Iako ukupne godišnje oborine iznose u prosjeku oko 900 mm, one su neravnomjerno raspoređene, zbog čega za vrijeme ljetnih mjeseci postoji značajan nedostatak vode za rast i razvoj poljoprivrednih kultura. S obzirom na povoljne klimatske i pedološke prilike, Stonsko polje ima veliki potencijal za razvitak poljoprivrede.

Izgradnja sustava navodnjavanja osobito je značajna i za zaštitu najnižih dijelova polja koji su pod neposrednim djelovanjem mora izloženi zaslanjivanju zemljišta. Budući da je problematika navodnjavanja usko povezana s odvodnjom, tijekom 2009. godine izrađen je Idejni projekt odvodnje i navodnjavanja Stonskog polja (Institut IGH d.d. – PC Rijeka). Osnovni koncept navodnjavanja Stonskog polja je akumuliranje vode za navodnjavanje u mini akumulacije u kišnom dijelu godine te distribucija vode po poljoprivrednim površinama putem cjevovoda u sušnom dijelu godine.

3.2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Ston administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji te je središte istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se na samom jugu Dalmacije, nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Sama luka smještena je na južnoj strani Stonskog zaljeva, koji spaja kontinentalno priobalje s poluotokom Pelješac. Broji oko 2.600 stanovnika.

Izgled područja Stona i Stonskog polja danas, odraz je kombinacije tradicionalne gradnje i iskorištavanja područja te prostornim planom određenih smjernica za planiranje i gradnju (Slika 15.).



Slika 15. Ston i Stonsko polje

Bujica Perunski potok (Slika 16. i 17.) je glavni vodotok Stonskog polja koji je smješten sjeverozapadno od naselja Ston na poluotoku Pelješcu. Ukupna duljina bujice od ulijeva u odvodni kanal duž ceste Ston-Orebić iznosi oko 4.900 m. Formirana je od nekoliko izvora između Pčelinjeg brda i Porače na zapadnom rubu slivnog područja, a potom se nastavlja kroz Stonsko polje u smjeru jugoistoka do solane u Stonskom kanalu.



Slika 16. Bujica Perunski potok – djelomično uređen dio

Slika 17. Bujica Perunski potok – neuređen dio



Unutar šireg područja rasprostranjeni su stanišni tipovi klasificirani u devet osnovnih kategorija: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa; B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine; C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni; D. Šikare; E. Šume; F. Morska obala; G. More; I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom i J. Izgrađena i industrijska staništa (Slika 18.).

Površina zahvata je povremeni vodotok, a u neposrednoj blizini oko zahvata se u najvećoj mjeri izmjenjuju mozaici stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, voćnjaci/maslinici i bušici. Osim navedenog, u širem obuhvatu oko 1,5 km od bujice Perunski potok nalaze se kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, bušici, mozaici kultiviranih površina, aktivna seoska područja, javne neproizvodne zelene površine, infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja, infralitoralna čvrsta dna i stijene, kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje, dalmatinske vapnenačke stijene, ilirsko-jadranska, primorska točila, stjenovita morska obala, biocenoza gornjih stijena mediolitorala, biocenoza donjih stijena mediolitorala, biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala – asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa, zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića i utrine ljulja utrinca i prilegle djeteline.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, brojevi 70/05, 139/08 i 57/11) na području zahvata nema zaštićenih dijelova prirode. U granicama šireg obuhvata nalazi se posebni rezervat Malostonski zaljev i značajni krajobraz Uvala Prapratno, kao što je vidljivo i na ovjerenom izvatku karte zaštićenih područja (Slika 19.). Zaštita spomenika posebnog rezervata i značajnog krajobraza predviđena je i Prostornim planom Općine Ston.

Obuhvat zahvata se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, broj 109/07) nalazi na području ekološke mreže: međunarodno važno područje za ptice HR1000036 Srednje dalmatinski otoci i Pelješac (Slika 20.).

Na udaljenosti od oko jednog kilometara sjeverno od lokacije zahvata nalazi se važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR4000015 Malostonski zaljev, 500 metara južno od bujice nalazi se važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR2000557 Kanal Stonsko polje 1 i važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR2000556 Kanal Stonsko polje 2. Jugoistočno od zahvata nalazi se važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR3000167 Solana Ston i HR3000163 Stonski kanal. Južno od zahvata na udaljenosti preko četiri kilometra nalazi se važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal.

Za potrebe ocijene od strane tvrtke APO d.o.o. izrađen je i ELABORAT PRETHODNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽUZAHVAT: Uređenje bujice Perunski potok, Broj dokumenta: 25-12- 1435/41; APO d.o.o. usluge zaštite okoliša –član HEP Grupe, kolovoz 2012. koji je predan nadležnom tijelu na rješavanje.



Slika 18. Izvod iz karte staništa RH



Slika 19. Izvod iz karte zaštićenih područja RH



Slika 20. Izvod iz karte ekološke mreže RH



3.3. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

3.3.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ŽUPANIJE

Zahvat uređenja bujice Perunski potok planiran je Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10).

Na slici 21. prikazan je uvećani izvadak iz kartografski prikaz 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije).

Pod točkom 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSOTRU; podtočka 6.3.3. Zaštitni i regulacijski sustavi, u članku 287. propisano je sljedeće:

„Na bujičnim i erozijskim površinama Konavoskog polja, Župe Dubrovačke, Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Slanog, Stona, Trpnja, Orebića, Kleka i Pojezerja, kao i na čitavom nizu manje značajnih bujica od lokalnog značaja na kopnenom priobalnom području, poluotoku Pelješcu, te otocima Korčuli, Lastovu, Mljetu i Elafitima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica koja će obuhvaćati biološke i hidrotehničke radove. Biološko-tehnički radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda obuhvaćati će pošumljavanje slijevnih površina, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, krčenje raslinja i izgradnju terasa i gradona. Hidrotehnički radovi obuhvaćaju čišćenje korita bujica i izradu betonske obloge, stepenica i pregrada u koritima. Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnošću i sa zahtjevima zaštite prirode.“

U članku 289. propisano je:

„Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprječavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka.“

U podtočki 10.8.4. Zaštita od poplava u smislu zaštite u članku 448. navodi se:

„Zaštita od poplava će se provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planom obrane od poplava.

Na području doline Neretve treba utvrditi linije plavljenja uslijed većeg ispuštanja vode rijekom Neretvom iz akumulacijskih jezera (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac i Mostar) ili uslijed pucanja uzvodnih brana zbog prirodnih pojava, tehničko-tehnoloških katastrofa ili ratnih djelovanja. Unutar tako utvrđenih zona izgradnja se regulira prostornim planovima užih područja, uz suglasnost nadležnih tijela.

U dolini Neretve će se uz izvršenu rekonstrukciju brane u Opuzenu izvršiti i odgovarajuće rekonstrukcije ostalih zaštitnih građevina uz rijeku Neretvu kako bi se prilagodili novoj koncepciji zaštite od poplava prema kojoj Mala Neretva više ne može služiti kao odteretni kanal u zaštiti od poplava.

Za zaštitu od poplava Grada Metkovića na desnoj obali Neretve izgraditi će se nasip za obranu od velikih voda iz pravca močvare Vid-Norin koja je pod utjecajem rijeke



Neretve, te crpna stanica za unutrašnju odvodnju branjenog područja za vrijeme viših i visokih vodostaja. Uz radove u dolini Neretve potrebno je provesti radove na uređenju vodotoka i bujica na drugim ugroženim područjima (Vrgorsko polje, Konavosko polje, Blatsko polje, Stonsko polje).

Za zaštitu od poplava Vrgorskog polja od značajnijih radova planira se izgradnja obodnog kanala uz sjeverni rub polja od izvora Butina do rijeke Matice nizvodno od razdjelne građevine prema Krotuši i izgradnja novog tunela uz postojeći za odvodnju viška voda iz Vrgorskog polja u jezero Birina kod Ploča.“

Na slici 21. prikazan je uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10).

Na slici 22. prikazan je uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 2.4.-2.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10).



Slika 21. Uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

PODRUČJE ZAHVATA



Slika 22. Uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 2.4.-2.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, OBRADA, SKLADIŠTENJE I

ODLAGANJE OTPADA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

PODRUČJE ZAHVATA



3.3.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA OPĆINE

Zahvat uređenja bujice Perunski potok planiran je i Prostornim planom uređenja općine Ston (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 09/10).

Pod točkom 6. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, u dijelu ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA, članak 92. propisuje:

„Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka i odvodnih kanala s posljedicama kao što su: plavljenje, ispiranje, podrivanje ili odronjavanje zemljišta i druge slične štetne pojave, ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaji vodnog režima, provodit će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina na vodotocima, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine:

− 10 m uz objekte obrambenih nasipa

− 5 m od gornjeg ruba korita vodotoka i kanala, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra.

U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjiti do 3,0 m širine, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do ulijeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređaja važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano



propustiti mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje ulijeva i izljeva novo projektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.“

Pod točkom 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ u dijelu ZAŠTITA OD UTJECAJA VODA u članku 110. navodi se:

„PPUO Ston predviđa se zaštita od bujičnih voda, i to:

- gradnjom i održavanjem sustava potoka i kanala,

- uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice, te njihovo korištenje kao dio sustava odvodnje oborinskih voda,

- pošumljavanjem i održavanjem zaštitnih šuma na područjima ugroženim bujicama i uslijed toga sklonim eroziji tla.

- održavanjem i krčenjem zelenila u slivnom području

- poduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite i izvedbom zaštitnih radova te gradnjom i

- održavanjem regulacijskih i vodnih građevina.“



Članak 111. propisuje sljedeće:

„Za zaštitu Lužina najnižeg dijela polja koje su bile stalno zamočvarene i izložene salinizaciji zbog utjecaja mora i podzemnih voda izgrađen je lateralni kanal uz južnu granicu solane. Prikupljene procjene vode iz solane i oborinske vode neposredno slijeva se preko crpne postaje prebacuju u južni ogranak voda Perunskog potoka

Potrebno je nastaviti radove na regulaciji Perunskog potoka, te redovito obavljati radove na održavanju hidromeliorijacijskog sustava.

Bilo kakve aktivnosti u svezi navodnjavanja Stonskog polja i drugih poljoprivrednih površina, a što uključuje i izgradnju vodograđevnih objekata za navodnjavanje (akumulacije, crpne stanice, cjevovode i sl.), treba uskladiti sa već usvojenim Planom navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije.“

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Područje planiranog zahvata uređenja bujice Perunski potok u Stonu je dio koji je djelomično urbaniziran i nalazi se u samom turističkom središtu. Uređenje je predviđeno u duljini od ukupno 4.131 m. Na dijelu predviđenom za uređenje danas postoji neuređena obala. Postojeće stanje obale ne zadovoljava funkcionalne, estetske i sigurnosne kriterije te je uređenje nužno potrebno.

Pri procjeni mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš uzeto je u obzir sljedeće.

Područje planirano za uređenje je većim dijelom zapušteno. Današnji izgled formiran je kroz duže vremensko razdoblje djelomično prirodnim zarastanjem, a djelomično i nekontroliranim nasipavanjem materijala. Na pojedinim dijelovima obalne crte izgrađeni su improvizirani zidovi, neuredne geometrije, loše kvalitete i upitne stabilnosti.

Korito bujice Perunski potok je uglavnom neuređeno i većim dijelom zapunjeno nanosom Uslijed dugogodišnjeg neodržavanja korita prisutno je obrušavanje postojećih obalnih zidova s nekontroliranim izlijevanjem vode po okolnom terenu i plavljenjem obradivih poljoprivrednih parcela.

Na nižim djelovima Stonskog polja s brojnim maslinicima i vinogradima, bujično korito je na više mjesta premošteno neadekvatnim propustima koje su samovoljno podigli vlasnici okolnog zemljišta u svrhu osiguranja pristupa parcelama te na taj način dodatno smanjili ionako nedovoljnu protočnost korita.

Planirani zahvat povezat će se s postojećom šetnicom uz glavnu prometnicu (Slika 9.) i tako doprinijeti kvalitetnijem ugođaju ovog turistički atraktivnog dijela. Također, uređenjem obale će se doprinijeti i boljim sigurnosnim uvjetima života.

Temeljem opisane tehnologije zahvata te činjenice da se isti planira izvesti na lokaciji koja je zapuštena i ne osigurava adekvatnu upotrebu lokalnim stanovnicima, ocjenjuje se da je osnovna promjena pozitivna i u svrsi poboljšanja kvalitete okoliša i života lokalnog stanovništva.



4.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM GRAĐENJA/IZVOĐENJA RADOVA

Prilikom izvođenja radova provodit će se uobičajeni pripremni, zemljani, tesarski, zidarski, betonski i armirano-betonski radovi sa svom potrebnom mehanizacijom i opremom. To su uobičajeni radovi kod izgradnje zahvata, odnosno isti se svrstavaju u rutinske izvođačke poslove.

Tijekom pripreme i izvođenja zahvata, uslijed rada strojeva te dopreme i otpreme materijala mogu se javiti utjecaji na pojedine sastavnice okoliša, a koji se prvenstveno odnose na:

- pojavu buke jačeg intenziteta u odnosu na sadašnje stanje uslijed rada mehanizacije i kretanja transportnih sredstava;

- onečišćenje zraka, prvenstveno prašinom te ispušnim plinovima za vrijeme rada mehanizacije i kretanja transportnih sredstava;

- moguća onečišćenja tla uslijed incidentnog izlijevanja goriva iz transportnih sredstava kao i mehanizacije na lokaciji zahvata, uslijed nepravilnog gospodarenja otpadom koji će nastajati tijekom izvođenja radova i uslijed boravka radnika na lokaciji zahvata;.

Ovi utjecaji su privremenog, kratkotrajnog, lokalnog karaktera i uobičajeni su na gradilištima na kojima se koristi građevinska mehanizacija.

Primjenom mjera i dobre prakse koja uključuje: organizaciju gradilišta, angažiranje transportnih sredstava i mehanizacije koja ima odgovarajuću dokumentaciju o ispravnosti odnosno angažiranje vozila koja su proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti, okolišno gospodarenje otpadom te korištenje malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport moguća onečišćenja sastavnica okoliša i opterećenja okoliša se mogu znatno umanjiti. Sve promjene koje će nastati pristupom strojeva gradilištu, privremenim odlaganja materijala potrebnog za gradnju te deponiranjem materijala koji se nalazi na mjestu gradnje, a ne može se ugraditi u nove građevine, moraju se sanirati nakon izvođenja radova.

Područje utjecaja zahvata dijelom se nalazi na terenu koji je već oduzet od prirodnih vrijednosti, a dijelom na zapuštenom prirodnom terenu. Predmet ovog projekta je uređenje korita bujice, a ne regulacija toka te stoga neće doći do negativnih promjena vodnog režima, posebno ne smanjenje razine površinskih ili temeljnih voda. Takva bi promjena bila jedina koja bi značajno mogla ugroziti opstanak životnim zajednicama.

Zahvat je predviđen na razmjerno maloj površini, od oko 4.131 m, u odnosu na okolna područja i time se neće bitno ugroziti flora i fauna šireg područja. Tijekom građenja doći će uglavnom do uništavanja dijela biljnih zajednica uz samu obalu jer će se radovi izvoditi na način da se dio obale raščisti od raslinja i uredi. Postojeće stanje područja zahvata, danas je prilično narušenog izgleda zbog neadekvatnog korištenja i značajno su promijenjeni prirodni uvjeti. Temeljem razmatranih mogućih utjecaja planiranog zahvata s obzirom na lokaciju i smještaj u odnosu na područja ekološke mreže mogu se isključiti negativni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže –međunarodno važno područja za ptice HR1000036 Srednje dalmatinski otoci i Pelješac.

Izgradnjom planiranog zahvata očekuje se pozitivan utjecaj na vizualni aspekt krajobraza. Krajobraz je odraz prirodnih i kulturnih obilježja prostora te prirodnih i antropogenih procesa



koji se u njemu odvijaju. Na sliku krajobraza navedenog područja u velikoj su mjeri utjecale promjene u poljodjelskoj proizvodnji, širenje naselja, korištenje prirodnih resursa, veliki infrastrukturni zahvati i slično. Uređenje okoliša nakon izvedbe zahvata potrebno je provesti u skladu s prirodnim i krajobraznim zakonitostima na lokaciji zahvata. Zbog toga je potrebno u okviru izrade daljnje projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je regulirano prostorno uređenje i gradnja (Glavni projekt), izraditi Projekt krajobraznog uređenja lokacije nakon prestanka izvođenja radova koji ima za cilj usklađivanje svih čimbenika u prostoru te davanje smjernice za uređenje krajobraza, pri tom vodeći računa o korištenju autohtonih biljnih vrsta.

4.3. SAŽETI OPIS MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Budući se projektom ne predviđa izgradnja i širenje bujice Perunski potok na dijelovima područja koje stanovništvo koristi za potrebe obrađivanja zemljišta, sa zaštitarskog aspekta neće doći do negativnog utjecaja na njih. Naime, projektom se neće utjecati na održavanje postojećeg vodnog režima sa svim njegovim oscilacijama. Kada bi se ovaj prirodni režim bitno promijenio, kako površinskih tako i podzemnih voda, to bi moglo značajno utjecati na rasprostranjenost postojećih prirodnih biljnih i životinjskih zajednica, a možda i do njihova nestanka, no planiranim zahvatom do toga neće doći. Ostali negativni utjecaji na okoliš se ne očekuju iz razloga što se zahvatom uređenja bujice ne utječe na njezinu regulaciju, a tijekom korištenja pokosi nasipa i obalnog dijela će biti redovno održavani čime će se doprinijeti povećanju kvalitete okoliša.

4.4. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Tijekom gradnje i korištenja predmetnog zahvata, a s obzirom na njegov karakter, prostorni obuhvat, geografski položaj i topografski smještaj, ne očekuju se prekogranični utjecaji koji bi bili posljedica realizacije i korištenja zahvata.

5. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom te se pridržavati odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju i gospodarenje svim nastalim vrstama otpada.

- U okviru izrade daljnje projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je regulirano prostorno uređenje i gradnja (Glavni projekt), izraditi Projekt krajobraznog uređenja.

- Projektom organizacije gradilišta ograničiti pristup i kretanje teške mehanizacije, kako bi površina devastirana radovima bila što manja, odnosno kako bi se umanjio mogući štetni utjecaj u području izvođenja radova na postojeće prirodne vrijednosti.



- Prilikom izvođenja zemljanih radova, sloj humusa odvojiti i posebno deponirati uz trasu gradilišta te iskoristiti za završno uređenje.

- Izvođenje radova organizirati na način da ne utječe na vodotok i ihtiofaunu.

- U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica spriječiti svako uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gniježđenja, a o pronalasku obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu prirode (Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture i Državni zavod za zaštitu prirode).

- Nakon završetka radova ukloniti sav neiskorišten ili nepotreban materijal odvozom na odlagališta.

Kada se pogledaju svi mogući koje bi zahvat mogao imati na okoliš, a vodeći računa o postojećem stanju ne očekuje se da bi isti mogao imati značajan utjecaj na okoliš.

Ukoliko se zahvat izvodi u skladu s važećim propisima i uvjetima koje će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja, sukladno propisima kojima se regulira uređenje bujice, ocjenjuje se da isti neće imati značajan utjecaj na okoliš na temelju čega nije potrebno propisivanje dodatnih mjera zaštite okoliša.

Osim navedenog nositelj zahvata mora primjenjivati sve mjere zaštite koje su obvezne za nositelja zahvata sukladno zakonskim propisima, prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji (u svezi graditeljstva, zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara i ostalo).



6. POPIS SLIKA Slika 1. Prostor planiran za uređenje bujice............................................................................... 7 Slika 2. Fotoslika grada Stona i bujice Perunski potok ............................................................. 8 Slika 3. Idejno rješenje uređenje bujice Perunski potok ............................................................ 9 Slika 4. Dva prikaza presjeka profila ....................................................................................... 10 Slika 5. Donji tok – trapezni oblik korita, sitniji bujični nanos ............................................... 11 Slika 6. Srednji tok – korito ograđeno suhozidima, krupniji bujični nanos ............................. 12 Slika 7. Gornji tok – trapezni oblik korita, strmiji teren, kamenito dno .................................. 12 Slika 8. Srednja visina sliva određena pomoću hipsometrijske krivulje ................................. 14 Slika 9. Bujica Perunski potok na dijelu uz glavnu prometnicu .............................................. 16 Slika 10. Pogled na bujicu Perunski potok .............................................................................. 17 Slika 11. Zapušteni dio bujice Perunski potok ........................................................................ 17 Slika 12. Neadekvatni propusti na bujici ................................................................................. 18 Slika 13. Stonsko polje ............................................................................................................ 25 Slika 14. Šire područje oko bujice Perunski potok .................................................................. 26 Slika 15. Ston i Stonsko polje .................................................................................................. 27 Slika 16. Bujica Perunski potok – djelomično uređen dio ....................................................... 28 Slika 17. Bujica Perunski potok – neuređen dio ...................................................................... 28 Slika 18. Izvod iz karte staništa RH ......................................................................................... 30 Slika 19. Izvod iz karte zaštićenih područja RH ...................................................................... 31 Slika 20. Izvod iz karte ekološke mreže RH ............................................................................ 32 Slika 21. Uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) ........................... 35 Slika 22. Uvećani izvadak iz kartografskog prikaza 2.4.-2.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI, OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA (preuzeto iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, brojevi 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) ............ 36

7. POPIS TABLICA Tablica 1. Vrijednosti osnovnih geografsko-fizičkih faktora slivnih područja Tablica 2. Vrste i količine radova prilikom uređenja bujice Perunski potok

8. POPIS PRILOGA Prilog 1. Prikaz profila uređenja bujice Perunski potok


zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na … · uređenje korita bujice perunski potok...

Documents