GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

IRES EKOLOGIJA d.o.o.

za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317

www.ires-ekologija.hr

ZAHVAT: „Izvanredno održavanje državne ceste

DC 117 (Komiža – Vis), Dionica: Odvojak za Rukavac – Vis“

Nositelj zahvata: Hrvatske ceste

d.o.o.

Zagreb, veljača 2015.

Naziv dokumentacije

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu za zahvat: Izvanredno održavanje državne

ceste DC 117 (Komiža – Vis), Dionica: Odvojak za Rukavac – Vis“

Nositelj zahvata

Hrvatske ceste d.o.o., za upravljanje, građenje

i održavanje državnih cesta

Predstavnik nositelja zahvata Edo Kos, dipl. ing. građ

Kontakt informacije

Vončinina 3, 10000 Zagreb

Tel:01 4722 555 Email: info@hrvatske-ceste.hr

Izrađivač elaborata IRES EKOLOGIJA d.o.o.

Odgovorna osoba izrađivača mr. sc. Marijan Gredelj

Voditelj stručnog tima izrađivača Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Koordinator izrade Studije: Boris Božić, mag. oecl. et prot.nat.

Stručni tim izrađivača

Boris Božić, mag. oecol.

et prot. nat.

Geologija,

hidrogeologija prof.dr. Darko Mayer

Mirko Mesarić, dipl. ing.

biol.

dr.sc. Toni Safner,

dipl. ing.agr.

Jelena Likić,

prof. biol.

Marko Doboš, mag.

oecol. et prot. nat.

Petra Peleš, mag. oecol.

et prot. nat.

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, veljača, 2015. godine

Sadržaj

1 Uvod ....................................................................................................................... 1

1.1 Razlozi izrade Studije ......................................................................................... 1 1.2 Cilj provedbe glavne ocjene zahvata .................................................................... 3 1.3 Metodologija predviđanja utjecaja ....................................................................... 3

2 Podaci o zahvatu i lokaciji zahvata ............................................................................. 4

2.1 Obuhvat i opis zahvata ....................................................................................... 4

2.1.1 Kolnička konstrukcija ................................................................................... 6 2.1.2 Zidovi ........................................................................................................ 7 2.1.3 Ostala infrastruktura ................................................................................... 7

2.2 Lokacija zahvata ................................................................................................ 7 2.3 Postojeći način korištenja zemljišta – izvod iz PP dokumentacije .......................... 13

2.3.1 Prostorni plan uređenja grada Visa ............................................................. 14 2.3.2 Obrazloženje plana ................................................................................... 14 2.3.3 Korištenje i namjena zemljišta.................................................................... 16

2.4 Opis glavnih obilježja zahvata ........................................................................... 17 2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ..................................... 19 2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa ........................ 19 2.7 Emisija tvari u okoliš (tijekom izvođenja i za vrijeme korištenja)........................... 19 2.8 Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata .......................... 19

2A Staništa .................................................................................................................. 20 2B Hidrogeološke značajke otoka Visa ............................................................................ 23 3 Ekološka mreža ..................................................................................................... 25

3.1 Područje ekološke mreže POVS HR2000942 Otok Vis .......................................... 25

3.1.1 Lokva u Pliskom polju................................................................................ 28

3.2 Područje ekološke mreže POP HR1000039 Pučinski otoci ..................................... 31

4 Procjena utjecaja na ekološku mrežu ....................................................................... 33

4.1 Mogući izravni, neizravni, privremeni i trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže .................................................................. 33

4.1.1 Utjecaj zahvata na POVS HR2000942 Otok Vis ............................................ 33 4.1.2 Utjecaji zahvata na POP HR1000039 Pučinski otoci ...................................... 37

4.2 Mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ......................................... 37

4.3 Vjerojatnost, trajanje i učestalost mogućih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ........................ 38

4.4 Veličina i područje pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže .................................................................. 38

4.5 Analiza mogućih utjecaja varijantnih rješenja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. ................................................................................. 38

5 Zaključak .............................................................................................................. 39 6 Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu ............................... 40

6.1 Prijedlog mjera praćenja (monitoringa) ekološke mreže ...................................... 40

7 Izvori podataka ...................................................................................................... 41

7.1 Znanstveni i stručni radovi ................................................................................ 41 7.2 Internetske stranice i baze podataka ................................................................. 41 7.3 Popis propisa ................................................................................................... 42 7.4 Prostorni planovi .............................................................................................. 42

8 Prilozi ................................................................................................................... 43

8.1 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o provedbi Glavne ocjene ............... 43 8.2 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje stručnih poslova iz

područja zaštite prirode .................................................................................... 47

1

1 Uvod

1.1 Razlozi izrade Studije

Osnovni razlog izrade studije bio je ispitati mogućnosti negativnog utjecaja rekonstrukcije ceste na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000942 Otok Vis s posebnim naglaskom na lokvu u Pliskom polju. Lokva se nalazi najbliže cesti u stacionaži km 0+150 i to na udaljenosti od 16 m. Državnu cesta D 117/001, dionica odvojak za Rukavac – Vis od km 14+183,00 do km 19+083,00, potrebno je rekonstruirati. Cesta je uglavnom u zasjeku, a mjestimično je i na nasipu male širine. Geometrijski elementi trase na dijelu trase su dosta nepovoljni jer ima cca 40 krivina, od čega ih je više samo sa 25 m radijusa. Na trasi se nalazi nekoliko manjih odvojaka. Odvijanje prometa na spomenutim odvojcima nije adekvatno uređeno i kanalizirano. Kolnik je u lošem stanju, „nikakve“ debljine konstrukcije, širine od 4,5 do 5,0 metara (Slika 1.1.1). Bankina i bermi gotovo da i nema, a na predmetnoj dionici ima 2.908 metra potpornog zida (suhozida!) sa sjeverne strane i 137 metra sa južne strane (Slika 1.1.2). Pokosi zasjeka su neosigurani i trošni. Odvodnja je općenito loše riješena, a postojeći propusti su u lošem stanju, u nedovoljnom broju i neodgovarajućih profila. Na jednom dijelu ceste postoji jednostruka čelična zaštitna ograda koja je dotrajala. Na dionici nema izgrađenih većih objekata.

Slika 1.1.1 - Prikaz trenutne širine ceste

2

Temeljna zadaća Projekta je potpuna obnova predmetne dionice ceste, popravak geometrije ceste, adekvatnih rješenja priključaka i raskrižja, obnova kolnika uz prethodno saniranje oštećenja na kolniku, uređenje odvodnje ceste i obnova prometne opreme i signalizacije, a sve sa svrhom sigurnije i udobnije vožnje. Obnova predmetne dionice državne ceste obuhvaća radove koji po sadržaju, vrsti i opsegu pripadaju u grupu izvanrednog održavanja prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (“Narodne novine” br. 25/98 i 162/98). Projektom treba predvidjeti širinu kolnika 6,60 metara, bankina i bermi 1,00 metra, širinu rigola 0,50 metara. Poprečne nagibe kolnika projektirati jednostrano. U oštrim zavojima projektirati potrebna proširenja i poprečne nagibe, predvidjeti ispravak oštrih zavoja tamo gdje je to potrebno. Poboljšati sustav odvodnje, a u naseljenim mjestima predvidjeti zatvoreni sustav odvodnje. Sva raskrižja projektirati s trakama za lijevo skretanje, a priključke projektirati prema važećim propisima i svesti ih na najnužnije.

Slika 1.1.2 - Postojeće stanje ceste

3

1.2 Cilj provedbe glavne ocjene zahvata

Za predmetni zahvat proveden je postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zaključeno je da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, ali je potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Dosadašnja dokumentacija vezana za taj predmet nalazi se na linku Ministarstva zaštite okoliša i prirode http://puo.mzoip.hr/default.aspx?id=10188. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: 612-07/14-59/52) prepoznala je potrebu izrade Glavne ocjene utjecaja zahvata na okoliš vezano za utjecaj izvanrednog održavanja dijela državne ceste D117 na ciljna staništa i vrste ekološke mreže HR2000942 Otok Vis. U nastavku je iznesen prijepis mišljenja Uprave za zaštitu prirode (integralni tekst mišljenja – Prilog 1)

1.3 Metodologija predviđanja utjecaja

Metodologija procjene utjecaja korištena u Glavnoj ocjeni (poredano kronološki):

1. Utvrđena su područja ekološke mreže Natura 2000 u kojima se nalazi područje obuhvata zahvata;

2. Analizirani su ciljevi očuvanja u predmetnom području; 3. Definirane su potencijalne vrste (tipovi) utjecaja koje zahvat može imati; 4. Izvršen je terenski obilazak predmetnog zahvata; 5. Procijenjena je vjerojatnost svih vrsta utjecaja na definirane ciljeve očuvanja u

predmetnom području kao i mogući kumulativni utjecaj; 6. Procijenjeno je mogu li se utvrđeni utjecaji smanjiti ili izbjeći propisivanjem

odgovarajućih mjera.

4

2 Podaci o zahvatu i lokaciji zahvata

2.1 Obuhvat i opis zahvata

Zahvat se sastoji od obnove postojeće državne ceste D 117/001, dionice odvojak za Rukavac – Vis od km 14+183,00 do km 19+083,00 (4,9 km). Cesta je uglavnom u zasjeku, a mjestimično je i na nasipu male širine. Geometrijski elementi trase na dijelu trase su dosta nepovoljni jer ima cca 40 krivina, od čega ih je veći broj samo s 25 m radijusa. Predmetni zahvat je spoj županijske ceste Ž6212 Vis - Komiža i preostalog dijela državne ceste D117 Vis – Komiža (Slika 2.1.1). Početak dionice je na nadmorskoj visini 108,5 m te se prometnica prosječnim nagibom 4,5% kontinuirano uspinje do nadmorske visine od 179,5 m.n.v. na stacionaži 1+563,00. Od tog mjesta pa do kraja trase prometnica je u konstantnom padu prosječnog nagiba 4,1% i njen kraj se nalazi na visini od 37,5 m.n.v. (na raskrižju sa županijskom cestom za Komižu), čime savladava visinsku razliku od 142 metra na 3473 metara duljine. Kolnik je u lošem stanju, „nikakve“ debljine konstrukcije, širine od 4,5 do 5,0 metara. Bankina i bermi gotovo da i nema, a na predmetnoj dionici ima 2908 metra potpornog zida (suhozida) sa sjeverne strane i 137 metra sa južne strane. Pokosi zasjeka su neosigurani i trošni. Odvodnja je općenito loše riješena, a postojeći propusti su u lošem stanju, u nedovoljnom broju i neodgovarajućih profila. Na jednom dijelu ceste postoji jednostruka čelična zaštitna ograda koja je dotrajala. Na dionici nema izgrađenih većih objekata. Širina voznog traka je 3,00 m, širina rubnog traka je 0,30 m, širina bankine je 1,00 m, a širina berme je 1,00 m, što daje ukupnu širinu poprečnog profila u kruni 2 x 3,00 m +2 x 0,30 m + 2 x 1,00 = 8,60 m. Proširenja voznog traka u krivinama vrši se za oba prometna traka (2 x

š= 2 x 42/R). Mjerodavno vozilo za proračun je teretno vozilo s prikolicom, odnosno tegljač s poluprikolicom. Projektirani nagib pokosa nasipa je 1:1,5 dok je nagib pokosa usjeka 2:1. Budući da se na nekim mjestima pojavljuju veći usjeci i nasipi potrebno je odrediti metode sanacije i uređenja pokosa usjeka, zasjeka i nasipa te će one biti obrađene kroz glavni projekt, a na osnovu „Geotehničkog elaborata“ kojeg je potrebno izraditi za ovu dionicu državne ceste D117. Poprečni nagib u pravcu je 2,5%, a u krivinama se povećava ovisno o radijusima i usvojenoj računskoj brzini. Predviđa se i demontaža starih i dotrajalih zaštitnih ograda te postavljanje novih zaštitnih ograda. One se ugrađuju pobijanjem u bankine ili montiranjem pomoću podložnih ploča na betonske pasice. Točan položaj zaštitnih ograda i detalji postavljanja će biti obrađeni kroz glavni i izvedbeni projekt.

5

Slika 2.1.1 - Predmetni zahvat rekonstrukcije državne ceste D117

6

2.1.1 Kolnička konstrukcija

Postojeća kolnička konstrukcija, ni po svojim slojevima, a ni po širini asfaltnog kolnika ne zadovoljava sadašnje ni buduće prometne potrebe na predmetnoj dionici državne ceste D117.Korigirana (nova) trasa prometnice postavljena je tako da njena geometrija u velikoj mjeri prati postojeću trasu. To omogućava da se pristupi projektiranju kolničke konstrukcije na dva načina. Na dijelovima trase gdje je zbog ispravljanja elemenata horizontalnog i vertikalnog toka projektirana trasa postavljena izvan postojeće trase, predviđa se izgradnja nove kolničke konstrukcije. Za potrebe dimenzioniranja nove kolničke konstrukcije polazimo s brojem vozila izraženim kroz prosječni godišnji dnevni promet, PGDP=349 vozila. Ta vrijednost je dobivena iz publikacije “Brojanje prometa na cestama RH” za 2011. godinu u izdanju “Hrvatskih cesta d.o.o.” za brojačko mjesto broj 5801 - Vis. Nova kolnička konstrukcija za ovu dionicu državne ceste D117 dimenzionirana je s ukupnom debljinom od 40 cm i projektirana je sa sljedećim slojevima: habajući sloj ................................................................................................................ 4 cm nosivi sloj .................................................................................................................... 6 cm tamponski sloj ............................................................................................................. 30cm

Ukupno: 40 cm

7

2.1.1.1 „Sendvič“ konstrukcija:

Na dijelovima trase gdje projektirana prometnica svojim većim dijelom prati postojeću prometnicu, projektirana niveleta je postavljena tako da omogućava izgradnju kolničke konstrukcije tipa »sendvič«. Ovakva konstrukcija predviđa da se na postojeću kolničku konstrukciju nanosi tamponski sloj u minimalnoj debljini od 20 cm, a na njega se nanose završni slojevi kao i u novoj konstrukciji, a to su: nosivi sloj u debljini 6 cm i habajući sloj u debljini 4 cm. Prema tome, izrada „sendvič“ sistema bi se vršila u sljedećim slojevima: habajući sloj 4 cm nosivi sloj 6 cm tamponski sloj min 20 cm

Ukupno: min 30 cm

2.1.2 Zidovi

Trasa je projektirana tako da se što više izbjegne potreba za gradnjom zidova. Međutim, zbog potrebe da se izbjegne prevelika nožica nasipa na mjestima strmijeg terena predviđena je izgradnja armirano-betonskih zidova i armirano-betonska ''L'' pasica.

2.1.3 Ostala infrastruktura

Na predmetnoj dionici su registrirane podzemne i nadzemne instalacije komunalne infrastrukture, ali one nisu obuhvaćene ovim idejnim projektom nego će biti obrađene kroz glavni i izvedbeni projekt prometnice, a na osnovu posebnih uvjeta koje će izdati vlasnici (korisnici) tih instalacija.

2.2 Lokacija zahvata

Planirani zahvat nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, na području grada Visa i na području katastarske općine Vis (MBR k.o. Vis – 332763). Popis čestica K.O. Vis na dionici Odvojak za Rukavac – Vis

č.zem. kat.pov. sud.pov grafika ZU

78/3 1255 1255

78/4 1162 1162

79/1 975 975

79/4 583 583

88/ 2277 2277

91/1 1972 1972

91/2 1807 1807

92/10 222 222

92/12 1710 1710

92/13 1519 1519

92/2 1678 1678

92/3 1940 1940

92/5 245 245

8

92/6 235 235

92/7 1950 1950

92/8 1558 1558

92/9 222 222

93/1 1940 1940

93/2 1234 1334 4826

94/ 2210 2210

95/1 82 82

95/2 143 143

96/1 2007 2007

96/2 405 405

99/1 1909 1909

99/2 188 188

100/ 876 876

101/1 270 270

101/2 2998 2998

101/3 203 203

101/4 137 137

106/4 1166 1166

111/1 447 447

111/2 1730 1730

112/1 10442 10442

112/2 2447 2447

113/1 1212 1212

113/2 2634 2634

113/3 1638 1638

113/4 1300 1300

115/1 2669 2669

115/2 440 440

115/3 831 831

115/4 1773 1773

119/1 478 478

120/1 954 954

120/2 708 708

120/3 674 674

121/1 1328 1328

121/2 1198 1198

122/2 6050 6050

127/2 1665 1665

144/ 3228 3228

146/1 4014 4014

146/2 50 50

147/ 588 588

148/ 546 546

232/2 2852 2852

232/5 2882 2882

232/6 248 248

238/1 600 čestica nije pronađena

9

239/3 211 211

242/1 165 165

504/ 2640 2640

6255/1 5236 5236

6255/2 2182 2182

6265/1 2338 2338

6265/2 1093 1093

6265/3 373 273 7048

6266/1 5250 5250

6266/2 7204 7204

6266/3 1604 1604

6266/4 625 625

6266/5 1200 1200

6277/1 1274 1274

6277/2 1940 1940

6314/1 11829 11829

6314/2 338 338

6314/3 1032 1032

6318/1 838 838

6318/2 996 996

6321/1 4195 4195

6321/2 377 377

6321/3 1285 1285

6322/ 105 105

6323/ 7643 7643

6324/1 1009 1009

6324/4 402 402

6326/1 4258 4258

6326/2 3889 3889

6326/3 1070 1070

6327/ 50 50

6329/1 7324 7324

6329/3 1086 1086

6329/4 1836 1836

6330/1 3500 3500

6330/2 4483 4483

6330/4 2113 2113

6346/1 1960 1960

6346/2 856 856

6347/ 158 158

6350/ 1755 1755

6353/ 14678 14678

6356/1 7240 7240

6356/2 6617 6617

6356/5 624 624

6358/ 108 nije upisana

6359/1 3687 3687

6359/2 495 495

10

6359/3 2640 2640

6359/4 506 506

6360/1 4476 4476

6360/2 1151 1151

6360/3 2270 2270

6362/ 68 68

6363/1 1689 1689

6363/2 1798 1798

6363/3 362 326 1286

6364/ 58 58

6365/3 827 827

6366/ 6406 6406

6378/1 4075 4075

6378/2 1945 1945

6378/3 292 292

6378/4 141 141

6379/ 493 493

6380/1 2037 2037

6380/2 2828 2828

6380/3 868 868

6385/1 1373 1373

6385/10 1533 1533

6385/11 2103 2103

6385/12 3937 3937

6385/2 2165 2165

6385/4 1385 1385

6385/5 1334 1334

6385/6 1414 1414

6385/7 1397 1397

6385/8 1353 1353

6385/9 1650 1650

6386/ 4708 4708

6387/1 1750 1750

6387/2 2888 2888

6387/3 3199 3199

6388/1 2249 2249

6388/2 762 762

6388/3 1326 1326

6388/4 845 845

6392/1 7743 čestica nije pronađena u sudu samo matična 9678m²

6392/2 1935

6396/2 4453 4453

6397/2 2776 2776

6399/ 2139 2139

6400/2 2837 2837

6401/ 306 306

6402/1 7772 7772

6442/ 1464 1464

11

6444/1 1689 4689

6444/2 1461 1461

6444/3 1174 1174

6444/4 1162 1162

6444/5 663 663

6444/6 626 čestica ne postoji u zemljišniku, ni cijela ni matična

6662/1 1938 1938

6662/2 329 329

6662/3 574 574

6663/1 726 726

6664/3 2648 3188

6664/4 791 791

6676/1 974 974

6676/2 1290 1290

6676/3 1293 1254

6678/1 765 765

6678/2 1428 1428

6678/4 2313 2313

6678/8 2313 2313

6794/ 2219 2219

11451/10 100 100

11451/11 170 170

11451/7 158 158

11451/8 442 442

11451/9 1641 1641

11453/1 2950 2950

11453/2 673 673

11454/1 4169 4169

11454/2 1853 1853

11454/3 7032 7032

11454/4 3655 3655

11454/5 1860 1860

11454/6 4264 4264

11456/1 550 550

11456/2 967 967

11456/3 1188 1188

11456/4 1432 1432

11456/5 1559 1559

11456/6 608 608

11456/7 1098 1098

11457/1 1284 1274

11457/2 996 996

11457/3 1460 1460

11457/4 1175 1175

11458/ 1042 1042

11459/1 4715 4715

11459/2 1187 1187

11460/1 7726 7726

12

11460/2 6510 6510

11460/3 2244 2244

11460/4 2126 2126

11460/6 5190 5190

11460/8 165 160

11460/9 3841 3841

11468/1 6092 u sudu nema

11468/2 2156 2156

11468/3 2299 2299

11468/4 2299 2299

11469/ 5635 5635

11498/1 72789 77789 6836

11498/2 937 937

11499/ 224 224

11500/ 1803 1803

11510/1 1612 1612

11510/2 4336 4336

11510/3 552 552

11510/4 200 200

11511/1 10964 12964 1290

11511/2 3218 3218

11511/4 2406 2406

11511/5 802 802

11511/6 353 333 6309

11511/7 2827 2827

11523/2 7017 7017

11524/2 796 796

11525/1 15336 15336

11525/2 269 269

11525/3 868 868

11525/4 5991 5991

11525/5 369 369

11528/ 112 112

11529/ 2508 2508

11531/1 1323 1323

11531/2 2668 2668

11531/3 1937 1937

11531/4 1626 1626

11534/1 270 270

11534/2 567 567

11535/1 559 559

11535/2 633 633

11537/ 13683 13683

11541/1 572 572

11542/ 1083 1083

11543/ 1792 1792

11544/ 331 331

11546/1 1336 1336

13

11546/2 2115 2115

11547/1 2977 2977

11850/1 5815 5815

11850/2 995 995

11853/1 983 1394

11853/3 4462 4474

11853/8 1551 1551

11859/ 784 1306

11861/ 2524 2524

11866/ 3123 3274

11870/ 34 34

11871/3 529 902

11886/2 1084 1395

11887/1 752 752

11887/2 1171 1171

11889/1 1438 1438

11889/2 564 564

11889/3 1396 1396

11890/1 585 585

11890/2 344 344

11890/3 1601 1671

11903/2 3368 3586

11906/ 5212 6424

11907/ 7771 7771

11919/1 1742 1742

11919/2 626 626

11920/1 4111 4111

11921 390 390

11923/1 6470 7569

11923/2 1154 1154

11923/3 1001 1001

11923/4 346 346

12062/1 440 čestica nije pronađena 12062 (1651)

12062/2 1211 čestica nije pronađena 12062 (1651)

12063/1 15270 u sudu postoji matična površina nije upisana

12188/2 1529 1529

12221/3 2275 2275

12222/ 3677 3677

12223/ 2956 2956

12300 4210 4210

2.3 Postojeći način korištenja zemljišta – izvod iz PP dokumentacije

Promatrani zahvat nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, u okviru granica grada Visa.

14

S obzirom da se radi o održavanju postojeće prometnice ne dolazi do prenamjene zemljišta, osim manjeg dijela koji se odnosi na proširenje voznih trakova buduće prometnice. Primarni pravac cestovne komunikacije je najkraća komunikacija Vis – Komiža. Drugi primarni pravac cestovne komunikaciji biti će Vis – Podselje – Dračevo Polje - Podhumlje – Podšpilje – Komiža. Na drugom pravcu je i predmetna dionica koja je planirana za izvanredno održavanje.

2.3.1 Prostorni plan uređenja grada Visa

…….

Članak 17.

(1) Prilikom rekonstrukcije državnih i županijskih cesta potrebno je: riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krškog područja i zaštite izvorišta pitke

vode kod prolaska državne/brze ceste kroz naselje oblikovati cestu kao gradsku, što znači

obvezno predviđati nogostup minimalne širine 1,5 m, javne rasvjete, oblikovati podzide, cestovne objekte, stepeništa i sl.

lokacijska dozvola se utvrđuje na temelju idejnog rješenja za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica državnih cesta.

u koridoru ceste je moguća gradnja građevina benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl. koji neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni prirodne vrijednosti područja.

sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

…….

2.3.2 Obrazloženje plana

……… 1.2.6.5 Cestovni promet Sustav javnog cestovnog prometa prvenstveno mora udovoljiti funkciji kvalitetnog povezivanja Visa sa gravitirajućim područjem i potrebama lokalnog prijevoza. Ceste su na otoku Visu, izgradnjom glavne ceste Vis - Komiža, prilično zadovoljavajuće riješene iako su starije ceste prilično uske i na nekim segmentima dosta oštećene. Osnovni nedostatak cestovne mreže (posebno županijskih i lokalnih cesta) otoka je nepostojanje završnog (habajućeg) sloja asfalta. Zbog nepostojanja ovog sloja nastavit će se dalje propadanje cesta ukoliko se ne izvrše završni radovi koji su projektima cesta bili predviđeni. Na pojedinim kritičnim dionicama (zavoji, ceste uz provaliju i sl.) nedostaju zaštitne ograde čime se ugrožava sigurnost prometa. Planom je potrebno predvidjeti uređenje/rekonstrukciju kritičnih dionica trase državnih i županijskih cesta. Pored rekonstrukcija kritičnih dionica potrebno je planirati izgradnju, rekonstrukciju i uređenje nerazvrstanih spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protiv požarnih prometnica.

15

Slika 2.3.1 - Izvod iz prostornog plana grada Visa – Prometni sustavi

16

2.3.3 Korištenje i namjena zemljišta

Dionica ceste predviđena za rekonstrukciju najvećim se dijelom nalazi u području koje je Prostornim planom definirano kao ostala obradiva tla - poljoprivredno zemljište boniteta P3. Manjim dijelom (cca 400 m), od spoja sa županijskom cestom Ž6212 Vis – Komiža, cesta prolazi kroz područje definirano kao namjenska (zaštitna) šuma (Slika 2.3.2). Kratki dio trase (cca 250 m) nalazi se u poljoprivrednom zemljištu boniteta P1.

Slika 2.3.2 - Izvod iz prostornog plana grada Visa – Korištenje i namjena prostora

17

2.4 Opis glavnih obilježja zahvata

Proces tijekom izvedbe predmetnih prometnica uključuje radove građevinske mehanizacije s ciljem modernizacije i uređenja prometnice. Planirano je obnavljanje i zamjena zastora kolnika, pojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, poboljšanje sustava odvodnje ceste, zamjena i ugrađivanje nove vertikalne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, elastični odbojnici i slično), korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, križanja, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa. U nastavku prikazani su poprečni profili ceste na stacionažama km 0+200, 0+220, i 0+240 (Slika 2.4.1, Slika 2.4.2, Slika 2.4.3) te uzdužni profil početka zahvata u području lokve (Slika 2.4.4).

Slika 2.4.1 - Poprečni presjek ceste na stacionaži km 0+200,00

Slika 2.4.2 - Poprečni presjek ceste na stacionaži km 0+220,00

18

Slika 2.4.3 - Poprečni presjek ceste na stacionaži km 0+240,00

Slika 2.4.4 Odnos postojeće ceste i planiranog zahvta

19

2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces 2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa

Kako se radi o izvanrednom održavanju državne ceste, a ne tehnološkom procesu, ova poglavlja nisu primjenjiva za predmetni zahvat.

2.7 Emisija tvari u okoliš (tijekom izvođenja i za vrijeme korištenja)

Radom građevinske mehanizacije nastaje prašina i ispušni plinovi iz pogonskih motora. Na gradilištu će se koristiti rovokopači, utovarivači, kamioni, miješalice za beton, polagači asfalta i ostali radni strojevi sa dizelskim motorima koji u svom radu proizvode ispušne plinove u kojima se nalaze štetni plinovi, kao što su ugljikov monoksid (CO), dušični oksidi (NOx), sumporov dioksid (SO2) i plinoviti ugljikovodici. Prilikom polaganja asfaltbetona nastaje i isparavanje plinovitih tvari iz asfalta koje pretežno čine ugljikovodici. Navedeni štetni i opasni plinovi nastaju radom građevinske mehanizacije u periodu građenja i njihov utjecaj je ograničen na gradilište i vrijeme izvođenja radova. Radi toga ne ugrožavaju širi okoliš. U fazi korištenja zahvata, tijekom prometovanja vozila, doći će do emisije sljedećih tvari:

ispušni plinovi i čestice prašine, buka, voda s kolnika.

Motorna vozila proizvode buku i emitiraju onečišćujuće tvari u atmosferu prilikom izgaranja goriva. Određene se količine plinova emitiraju isparavanjem goriva iz spremnika, isparavanjem iz uređaja za napajanje motora gorivom te isparavanjem maziva iz korita motora. S druge strane, dolazi do produkcije čestica prašine uslijed trenja guma i kočionog sustava. Ispušni plinovi uključuju sljedeće komponente:

neškodljivi sastojci: dušik, vodena para, kisik, štetni sastojci: ugljikov (IV) oksid, ugljikov (II) oksid, ugljikovodici, sumporov (IV)

oksid, dušikovi oksidi, teški metali i lebdeće čestice.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da imisija onečišćivača naglo pada s udaljenošću od izvora, u pravilu po zakonitosti logaritamske funkcije, tako da na udaljenosti 10 – 35 m iznosi svega 20 % izvorišne vrijednosti (IGH, 2013).

2.8 Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata

Kako planirani zahvati ne uključuju izgradnju novih infrastrukturnih objekata, već se radi o izvanrednom održavanju (modernizaciji, obnovi) u gabaritima postojeće prometnice, nisu planirana varijantna rješenja.

20

2A Staništa

Staništa na službenoj karti (Slika 2A. 1) ne podudaraju se u potpunosti sa situacijom na terenu. Južno od početka (stacionaža 0+200,00) zahvata nalazi se lokva (Slika 2.8.2). Do otprilike prvog kilometra zahvata cesta prolazi kroz vinograde. Zatim počinje uspon, te je cesta okružena bušicima sa pojedinačnim borovima vrste Pinus halepensis (Slika 2.8.3). Između stacionaže 2+500,00 i 3+000,00 prostire se sastojina alepskog bora (Pinus halepensis) (Slika 2.8.4). Od kada cesta prijeđe na sjevernu stranu brda (3+000,00), pa do kraja zahvata (4+940,00) cesta prolazi kroz opožareno područje na kojem trenutno rastu sastojine eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietea (Slika 2.8.5) u sukcesiji s više ili manje prisutnim grmovima vrsta Juniperus spp., Arbutus unedo, Pistacia spp (Slika 2.8.6).

Slika 2A. 1 - Karta staništa šireg područja zahvata

21

Slika 2.8.2 - Lokva u Pliskom polju

Slika 2.8.3 - Bušici uz zahvat

22

Slika 2.8.4 - Sastojina alepskog bora

Slika 2.8.5 - Opožarena područja sa sastojinama eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietea

23

Slika 2.8.6 - Stadij sukcesije eumediteranskih travnjaka Thero-Brachypodietea

2B Hidrogeološke značajke otoka Visa

S obzirom na geološku građu otoka Visa pojedine stijene se prema svojim hidrogeološkim svojstvima mogu podijeliti u pet osnovnih skupina (Slika 2.81), (Terzić, 2004): Nepropusne stijene pukotinske poroznosti (1). To su klastiti i magmatiti koji su datirani u razdoblje od ladinika (T2

2) do norika (T31). Imaju funkciju hidrogeološke barijere, a određene količine vode

iz karbonatnog vodonosnika u zaleđu mogu protjecati samo kroz jače razlomljene rasjedne zone. Karbonatne stijene slabe propusnosti i pukotinske poroznosti (2). Ovu skupinu čine dolomiti neokomske (2K1

1+2) starosti. Stijene ove hidrogeološke skupine obuhvaćaju relativno usku zonu polukružno oko vodonepropusnih klastita i magmatita komiške uvale, s kojima su u rasjednom

Karbonatne stijene srednje propusnosti i pukotinsko-disolucijske poroznosti (3). Stijene ove skupine izgrađuju najveći dio terena, djelomično su okršene i dostatno propusne da omogućuju relativno brzu infiltraciju oborinskih voda u podzemlje. Pukotinski i kavernozni prostori u stijenama ove skupine uglavnom su zapunjeni sitnijim česticama nastalim trošenjem dolomita, s primjesama crvenice. Zbog reducirane propusnosti dolazi do nakupljanja podzemnih voda i formiranja vodonosnika, a smanjena propusnost ograničava i prodor morske vode u podzemlje. U najvećoj mjeri riječ je o kalcitičnim dolomitima, a mjestimično i pločastim vapnencima cenomansko-turonske (K2

1,2 ) starosti, no tu se još ubrajaju i vapnenci i dolomitični vapnenci berijasa s laporima i laporovitim proslojcima (2K1

1+2), te vapnenci barem-apt-albske starosti (K13-5) (Borović et al.,

1977).

24

Karbonatne stijene visoke propusnosti i pukotinsko-disolucijske poroznosti (4). To su bijeli vapnenci senonske starosti (K2

3), jednim dijelom turonski rudistni vapnenci, te okršeni vapnenci cenomansko-turonske starosti (K2

1,2) (Borović et al., 1977). Uglavnom su raspucani i okršeni pa je zadržavanje vode u njima vrlo ograničeno.. Hidrogeološka funkcija izravno je ovisna o prostornom smještaju. Kvartarne stijene naizmjeničnih svojstava, međuzrnske i pukotinske poroznosti (5).Čine ih eoloski pijesci, zemlja crvenica i siparišne breče i konglomerati. Eolski pijesci (p) su vrlo propusni, no nemaju večeg hidrogeološkog značaja zbog lokalnog rasprostiranja i ograničene

Slika 2.81 - Hidrogeološka karta otoka Visa s ucrtanim planiranim zahvatom, preuzeto iz Hidrogeološki odnosi na krškim otocima- primjer otoka Visa (Terzić, J, 2004.) LEGENDA:

1)–trijaski klastiti; 2)- trijaski magmatiti; 3)- neokomski dolomiti; 4)- kalcitični dolomiti kredne starosti;

5)- vapnenci gornje kede; 6)- crvenica s kršjem; 7)- pijesci; 8)- breče i konglomerati; 9)- najvažniji rasjed; 10)- rasjed; 11)- geološka granica; 12)- sloj; 13)- bušotina; 14)- ponor; 15)- izvor; 16)-

povremeni izvor; 17)- kaptirani izvor; 18)- vrulja; 19)- razvodnica

debljine. Crvenica (ts) je sastavljena uglavnom od gline i praha i male je propusnosti. Ima veliki kapacitet vlage pa u sušnom razdoblju nastaje vrlo veliki deficit vlage, a stvaraju se i pukotine koje bitno povećavaju propusnost. U području krških polja crvenica je pomiješana s nešto kršja pa je propusnija, na što upućuje postojanje kopanih zdenaca koji vrlo brzo reagiraju na oborine. Siparišne breče i konglomerati u području Komiže poseban su geološki član. Kroz njih je uočljiva intenzivna cirkulacija plitkih ispodpovršinskih voda. Propusnost im je međuzrnska u tom smislu što je vezivo (okamenjena crvenica) relativno propusno, ali dobrim djelom i pukotinska, budući da se u ovom mladom geološkom članu mogu odrediti svi sustavi pukotina kao i na starijim

25

stijenama. Rezultat ove relativno plitke ispodpovršinske cirkulacije kroz šupljikave kvartarne stijene na nepropusnoj podlozi od klastita i efuziva su svi stalni i povremeni izvori komiškog zaljeva. Oborinske vode infiltriraju se u raspucale i okršene karbonatne stijene na područjima gdje one nisu prekrivene slabopropusnim površinskim pokrovačem. S obzirom na prosječnu godišnju količinu oborina od 668 mm, procijenjeno je da se godišnje u karbonatni vodonosnik infiltrira oko 6,2 x106 m3 ooborinskih voda (Terzić, J. 2004). Budući da ne postoji niti površinska hidrografija, niti umjetna napajanja bilo kakve vrste to predstavlja ukupne ulazne količine u viški vodonosnik. Izražena su sezonska kolebanja razina podzemne vode, s minimumima u kolovozu – rujnu i maksimumima u siječnju. Zalihe vode u vodonosnikuse obnavljaju se već nakon rujna, a maksimalno je napajanje odvija se u prosincu i siječnju kada su i najobilnije oborine. Dio te vode istječe na izvoru Pizdica i crpi se iz bušotina na crpilištu Korita, a ostatak, koji je zapravo i najveći dio istjecanja slatke vode iz vodonosnika, događa se procjeđivanjem i difuznim pretakanjem slatkih voda u more, cijelom dodirnom linijom s morem. Najveći dio tog kontakta vjerojatno je pokriven (skriven) vrlo propusnim senonskim vapnencima s južne i sjeverne strane otoka, te nije moguće motrenjem utvrditi na kojim je dijelovima terena istjecanje pojačano. Smjer kretanja podzemne vode velikim dijelom određuju glavni rasjedi strukturnog sklopa otoka Visa. To reversni rasjedi s vergencijama prema jugu i sjeveru (Terzić, 2003), a posebno se ističu rasjed Stupišće – uvala Milna (R1), rasjed Dračevo polje – Plisko polje – rt Stačine (R2), rasjed Šćeđa – Žene Glava – Čumkovica – U. Dobra (R3), rasjed Pizdica – Sv. Mihovil – Vis (R4), rasjed Knez rt – Komiža – Sv. Mihovil (R5) i rasjed U. V. Dragodir – Oključna – Sv. Jura (R6)j. Uglavnom su subparalelni dužoj osi otoka. Unutar struktura zamijećeni su rasjedi lokalnog značaja. Najčešće su to sustavi rasjeda smicanja s izraženom desnom i lijevom horizontalnom komponentom pomaka krila, i oni su posebno značajni zbog lokalnog usmjeravanja podzemnih tokova. Sva naseljena mjesta otoka Visa priključena su na vodovod koji se vodom opskrbljuje na crpilištu “Korita”. U vrijeme ljetnih suša na vodovod se priključuje i kaptirani izvor “Pizdica”. Za crpljenje je uređena i bušotina K-1 iznad Komiže, ali se ne koristi zbog relativno niske izdašnosti (< 2 l/s) i izdvojenosti od crpilišta Korita. Minimalne izdašnosti kaptiranih objekata na otoku Visu iznose 3,3 l/s na izvoru “Pizdica”, a na svim zdencima crpilišta “Korita” (zajedno) 27 l/s. Crpilište “Korita” sastoji se od šest zdenaca (BO-1, BO-2, BO-3, BO-4, BO-5, BO-6), no za vodoopskrbu se koriste samo prva četiri. Crpljenje podzemne vode u Koritima započelo je 1966.-1968., kada su izbušeni zdenci BO-1 i BO-2. Zdenci su duboki oko 150 m. Statička razina podzemne vode, ovisno o zdencu i dobu godine varira između 7 i 18 m nm. Izvor “Pizdica” kaptiran je podzemno (rudarskim zahvatom) u stijeni, neposredno uz morsku obalu. U sušnim razdobljima zabilježeno je povišenje saliniteta, pa i prava bočata voda (do 700 mg/l klorida) . Osim ovih glavnih objekata postoje i brojni manji izvori, prvenstveno u Komiškom zaljevu, jedna značajnija vrulja u Kutu (Viška luka), lokva i ponor u Pliskom polju, te brojni kopani zdenci i cisterne.

3 Ekološka mreža

3.1 Područje ekološke mreže POVS HR2000942 Otok Vis

Zahvat se cijelom svojom duljinom nalazi u području ekološke mreže HR2000942 Otok Vis (Slika 3.1.1). Područje EM Otok Vis je površine od 90,3 km2, te prekriva čitav otok Vis i susjedne otoke.

26

Vis svojom veličinom spada u skupinu srednje velikih otoka i s okolnim otočićima čini skupinu najudaljenijih otoka na Jadranu. Izloženi položaj na Jadranu posebno je izražen u klimi. Kako mjeri postaja u Komiži, srednja godišnja temperatura zraka je 16,7 °C, što je najviša prosječna godišnje temperature za cijelu Splitsko-dalmatinskoj županiji (postoji znatna razlika između jugozapadnih i sjeveroistočnih dijelovima otoka, na primjer grad Vis ima do 4 °C nižu temperaturu od Komiže). Vis je izgrađen uglavnom od vapnenca i dolomita, dok se sjeveroistočno i istočno od komiškog zaljeva nižu magmatske stijene (najstarije stijene na tom dijelu jadranske obale, jurske starosti). Takav geološki sastav otoka uzrokovao je nastanak polja u unutrašnjem dijelu otoka, koje predstavlja najplodnije područje otoka. Najviši vrh otoka je Hum visok 587 metra (nalazi se oko 2,5 km jugoistočno od Komiže). Ukupna duljina obale je 76,6 km s koeficijentom razvedenosti od 2,28. U priobalnom području prisutne su brojne šljunčane i pješčane plaže (Srebrna uvala, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Budihovac, Milna, Vela i Mala Smokova, Stončica). Duž istočne obale ima nekoliko otočića, hridi i grebena. Najveći otočić je Ravnik, a ostali otoci su Budihovac mali, Budihovac Veli i Paržan te Greben s puno stijena: Gambur, Sanak, Pločica, Pupak i Zuberka. Na istočnom dijelu sjeverne obale nalazi se rt Stončica sa svjetionikom i uvalom. Ispred luke Vis nalazi se Otočić Host i grebena Volići i Krava. Zapadno od luke Vis je vrlo strma obala s liticama od kojih najveće su u uvali Gradac. Uz ovaj dio obale boroj otoćića je znatno manji. Na otoku su prisutni svi tipovi mediteranskih staništa (otvorene i šumska staništa). U Standardnom Natura 2000 obrascu (SDF report) su za ovo područje ekološke mreže navedene vrste navedene u tablici 3.1.1. i staništa navedena u tablici 3.1.2. Vrste Myotis emarginatus i Rhinolophus hipposideros u istom obrascu imaju dodijeljenu kategoriju populacije D: beznačajna populacija. Ove dvije vrste ne nalaze se navedene niti u prilogu III Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13).

Tablica 3.1.1 - Vrste prisutne u području ekološke mreže Otok Vis prema Standardnom Natura 2000

obrascu (SDF report) (nisu prikazane vrste s beznačajnim populacijama)

Latinsko ime Hrvatsko ime

Miniopterus schreibersii Dugokrili pršnjak

Rhinolophus ferrumequinum Veliki potkovnjak

Elaphe quatuorlineata Kravosas

Elaphe situla Crvenkrpica

Tablica 3.1.2 - Stanišni tipovi prisutni na području ekološke mreže Otok Vis

Kod Staništa

1210 Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima

27

1240 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

2110 Embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina

3170 Mediteranske privremene lokve

5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

6220 Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

8210 Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii

8310 Špilje i jame zatvorene za javnost

8330 Potopljene ili dijelom potopljene morske špilje

9320 Olea i Ceratonia šume

Kako je ustanovljeno terenskim obilaskom predmetni zahvat se nalazi u neposrednoj blizini (oko 16 m) od Lokve u Pliskom polju (Slika 3.1.1).

Slika 3.1.1 – Područje ekološke mreže HR2000942 Otok Vis

28

3.1.1 Lokva u Pliskom polju

Lokva se nalazi u istočnom dijelu Pliskog polja. Visina vode, pa tako i njena površina ovisi o količini oborina. Na dan terenskog obilaska (9. i 10. listopad 2014.), površina lokve je iznosila oko 100 m2, a dubina između 1 i 1,5 metar. Lokva presušuje rijetko, za vrijeme dugih i suhih ljeta. Na sjevernoj strani lokve utvrđen je betonski zid koji je na mjestima ispucan i ne čini se da ima ulogu u zadržavanju vode (Slika 3.1.2.). Iako je lokva s jedne strane uređena, danas je zapuštena i ne koristi se za navodnjavanje. Danas se na dnu lokve nalazi bačeni kruti otpad (automobilske gume, kante od boje...) (Slika 3.1.3.). Prema podatcima objavljenim u dokumentu COAST projekt – Kartiranje faune Dalmacije – Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine (Šašić Kljajo i sur. 2009), na ovu lokvu dolazi piti vodu većina populacije šišmiša s otoka, a potvrđeno je prisustvo vrsta Pipistrellus kuhlii, Tadarida teniotis i Rhinolophus ferumequinum koji je i ciljna vrsta ovog područja ekološke mreže. Lokva i ograđeni kanal kraj nje su i značajno mrjestilište zelene krastače (Buffo viridis), vrste koja je na dodatku IV direktive o staništima. Lokva je stanište i vretencima, od kojih su poznate dvije značajnije vrste: sredozemna zelendjevica (Lestes barbarus – VU) i južni strijelac (Sympetrum meridionale). Lokva je prepoznata kao stanište vrsta važnih u hranidbenim mrežama ciljnih vrsta, a ne kao stanište ciljnih vrsta ekološke mreže otoka Visa.

Slika 3.1.2 - Lokva u Pliskom polju

29

Slika 3.1.3 – Submerzna vegetacija lokve i onečišćenje

Postanak Lokve uvjetovan je morfologijom i litološkom građom terena na kojem se lokva nalazi. Sustav Dračevo polje – Plisko polje (s površinom od 3,56 km2) smatra se jedinstvenim krškim poljem. Razlozi su međusobna povezanost uskim zaravnjenim koridorom i mala hipsometrijska razlika na krajnjim dijelovima polja. Ipak, smanjenje vrijednosti nadmorskih visina u polju od zapada prema istoku upućuje na moguće postojanje paleotoka u geološkoj prošlosti, koji je povezivao ta dva polja. Glavni su geomorfološki procesi u poljima selektivna erozija, rubna korozija (ako su sedimenti na dnu nepropusni), supkutana korozija i/ili subaluvijalna korozija (ovisno o tipu sedimenata na dnu). Neovisno o posebnosti svakoga krškog polja zasebno, sva polja imaju zajednički hidrološki čimbenik jer se njihov razvoj odvijao blizu lokalnoga vodnog lica. U razdoblju od prije 9000 do prije 4500 godina hidrološka situacija bila je znatno drugačija. Klima je bila toplija i vlažnija, a prosječna količina padalina 50 % veća od današnje. U takvim uvjetima odvijalo se i intenzivnije otapanje karbonatnih stijena, a i geomorfološki procesi erozije i denudacije koji su rezultirali kontinuiranim donosom materijala u polja i ostale morfološke depresije. Na dnima polja akumuliran je pretaloženi materijal nastao spiranjem padina (koluvij) i rezidijum. Krupniji fragmenti prevladavaju na rubnim dijelovima, dok su na dnima uglavnom sitnije čestice (pjeskovite i prašinaste). Sav taj materijal, mjestimično u kombinaciji s eolski donesenim materijalom (V. Zlo polje i M. Zlo polje, Tihobraće polje) stvorio je pedološki pokrov značajne debljine. Tako je, primjerice, bušenjem ustanovljena debljina kvartarnog nanosa u sjeverozapadnom dijelu Velog polja od čak 45 m (Crnolatac, 1954.). Dakle, u takvim uvjetima na terenu prekrivenom debljim slojem crvenice, koja je sastavljena uglavnom od gline i praha i male je propusnosti, u lokanoj depresiji na nadmorskoj visini od oko 108 m nakupljanjem oborinske vode nastala je Lokva trokutastog oblika. Lokva je udaljena od postojeće ceste minimalno 16 m (Slika 3.1.4

30

i Slika 3.1.5.). Procijenjeno je da rekonstrukcija ceste neće imati negativne utjecaje na lokvu budući da se njenom izgradnjom neće promijeniti morfologija i hidrogeologija okolnog terena.

Slika 3.1.4 - Položaj lokve na satelitskoj snimci približnog mjerila 1:25000

Slika 3.1.5 - Položaj lokve na topografskoj karti M 1:25000

31

S obzirom na nadmorsku visinu sigurno je da lokva nema veze s podzemnom vodom u karbonatnom vodonosniku jer se nalazi stotinjak metara iznad vodnog lica podzemne vode. Znači da se lokva puni isključivo oborinama i da iz nje nema infiltracije u podzemlje zbog praktično nepropusnog materijala u kojemu je formirana. Prazni se evaporacijom.

3.2 Područje ekološke mreže POP HR1000039 Pučinski otoci

Zahvat se cijelom svojom dužinom nalazi u području ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci. Područje čini otok Vis s okolnim otočićima te otoci Biševo, Sveti Andrija, Brusnik, Jabuka i Palagruža. Ovo područje je najznačajnije gnjezdilište Eleonorinog sokola u Hrvatskoj i jedno od samo dva gnjezdilišta velikog zovoja i gregule. Najvažniji otok je Sveti Andrija sa susjednim otočićem Kamnik. Sve tri vrste gnijezde na dobro razvijenim hridima i stijenama iznad mora. Ujedno otok Vis sa svojim privremenim lokvama je značajno odmaralište preletnica, poglavito patki, za vrijeme proljetnih i jesenskih migracija. Lokva u Pliskom polju je prepoznata kao značajno odmaralište preletnica za vrijeme migracija. Na lokvi je za vrijeme migracija primijećeno nekoliko vrsta pataka (usmeno priopćenje lokalnog stanovništva), a zabilježeni su i ždralovi (Grus grus) (usmeno priopćenje doc. dr. sc. Duje Lisičić).

Tablica 3.2.1 - Ciljne vrste ptica područja ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci

Latinsko ime Hrvatsko ime Populacija

Calonectris diomedea Veliki zovoj Gnjezdarica

Caprimulgus europaeus Leganj Gnjezdarica

Circaetus gallicus Orao zmijar Gnjezdarica

Circus cyaneus Eja strnjarica Zimovalica

Falco eleonorae Eleonorin sokol Gnjezdarica

Falco peregrinus Sivi sokol Gnjezdarica

Grus grus Ždral Preletnica

Lanius collurio Rusi svračak Gnjezdarica

Pernis apivorus Škanjac osaš Preletnica

Phalacrocorax aristotelis desmarestii Morski vranac desmarestii Gnjezdarica

Puffinus yelkouan Gregula Gnjezdarica

32

Slika 3.2.1 - Područje ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci

33

4 Procjena utjecaja na ekološku mrežu

4.1 Mogući izravni, neizravni, privremeni i trajni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

4.1.1 Utjecaj zahvata na POVS HR2000942 Otok Vis

U tablici u nastavku prikazani su potencijalni utjecaji ceste na okoliš s očekivanim trajanjem i intenzitetom. Prilikom terenskog obilaska zahvata procijenjeni su utjecaji iz Tablica 4.1.1 na sve ciljane vrste i staništa ekološke mreže (Tablica 4.1.2). Svi utjecaji iz Tablica 4.1.1 podijeljeni su po intenzitetu utjecaja na utjecaje malog, srednjeg i velikog intenziteta. Utjecaji malog intenziteta su oni utjecaji koji su prostorno ograničeni na područje neposredno uz sami zahvat te nisu konstanti kroz vrijeme. Utjecaji srednjeg intenziteta su utjecaji koji su širi od samog područja zahvata, a vremenski su učestaliji ili konstantni. Utjecaji velikog intenziteta su oni utjecaji koji su na nekom prostoru uvijek prisutni i dovode do značajnog trajnog izuzimanja vrsta s nekog staništa ili trajne promjene samog staništa.

Tablica 4.1.1 - Procijenjeni utjecaji zahvata na okoliš

Utjecaji Trajanje Intenzitet utjecaja Obrazloženje

buka i vibracije privremeno srednji Povećane količine buke i vibracija izazvanih strojevima za vrijeme radova

onečišćenje zraka privremeno mali Povećane količine prašine i dima za vrijeme radova

povećan promet trajno mali Utjecaj se očekuje samo za vrijeme

turističke sezone (srpanj i kolovoz)

kolizija s vozilima trajno srednji Utjecaj se očekuje samo za vrijeme

turističke sezone (srpanj i kolovoz)

trajna prenamjena staništa

trajno mali Trajna prenamjena zemljišta uz rub postojeće ceste zbog proširenja iste

invazivne vrste trajno mali Rubovi ceste postaju potencijalni vektor za širenje invazivnih vrsta

svjetlosno onečišćenje trajno mali Za vrijeme korištenja zahvata noću farovi automobila mogu zaslijepiti noćne životinje

onečišćenje tla privremeno mali

Uslijed građevinskih radova može doći do

ispiranja u tlo, građevinskog materijala, ulja, maziva i ostalih tvari iz procesa

gradnje.

rubni efekt privremeno/

trajno srednji

Privremeno: zbog povećanih razina buke i vibracija za vrijeme izvedbe radova.

trajno: Proširenjem ceste pomaknuti će se granice rubnog efekta za dio ceste koji je

proširen odnosno 1 do 2 m.

onečišćenje vode trajno srednji

Uslijed građevinskih radova može doći do ispiranja u vodu, građevinskog materijala,

ulja, maziva i ostalih tvari iz procesa gradnje.

Gubitak hrane/plijena trajno mali Ukoliko se poremeti lokva značajno onečisti

može doći do smanjenja količine

34

beskralješnjaka koji služe kao hrana

vrstama ciljevima očuvanja.

fragmentacija staništa trajno nema Cesta već postoji tako da neće doći do nove

dodatne fragmentacije staništa

promjena hidrogeologije

trajno nema Rekonstrukcija ceste neće utjecati na

hidrogeologiju lokve

Procjenom utjecaja na ciljane vrste i staništa ekološke mreže ustanovljen je mogući utjecaj na ciljne vrste koje trajno ili privremeno koriste Lokvu u Pliskom polju koja je udaljena oko 16 m od zahvata (Tablica 4.1.2).

Tablica 4.1.2 - Mogući utjecaji zahvata na ciljane vrste područja EM Otok Vis

Ciljana staništa/vrste Utjecaj zahvata Značajnost Obrazloženje

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na

obalama s organskim nanosima

nema nema značaja

0

u zoni utjecaja zahvata nema tog

staništa

Stijene i strmci (klifovi)

mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium

spp.

nema nema značaja

0

Embrionske obalne sipine - prvi

stadij stvaranja sipina nema

nema značaja

0

Mediteranske privremene lokve nema nema značaja

0

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

trajna prenamjena staništa

niski značaj 0/-1

proširenjem ceste trajno će se

prenamijeniti mali dio (0,07 %) staništa. Ukupna površina te dvije

vrste staništa u tom području

ekološke mreže je 307 ha (Natura 2000 Standard Data Form)

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

trajna prenamjena

staništa

niski značaj

0/-1

Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii

nema nema značaja

0

u zoni utjecaja zahvata nema tog staništa

Špilje i jame zatvorene za javnost nema nema značaja

0

Potopljene ili dijelom potopljene

morske špilje nema

nema značaja

0

Olea i Ceratonia šume nema nema značaja

0

Miniopterus schreibersii

svjetlosno

onečišćenje onečišćenje vode

kolizije s vozilima

nema značaja 0

Ovim zahvatom se ne očekuje

povećanje prometa već povećanje prometa je rezultat turističke sezone

koja traje u ljetnim mjesecima (srpanj

35

Ciljana staništa/vrste Utjecaj zahvata Značajnost Obrazloženje

Rhinolophus ferrumequinum

svjetlosno onečišćenje

onečišćenje vode

kolizije s vozilima

nema značaja

0

i kolovoz). Nadalje, zbog morfologije

terena ne očekuje se povećanje brzine prometa. Sukladno

prepoznatim utjecajima izgradnja

prometnice neće negativno utjecati na ove vrste šišmiša.

Elaphe quatuorlineata

rubni efekt,

onečišćenje tla onečišćenje vode

gubitak plijena

kolizije s vozilima

nema značaja

0

Proširenjem ceste pomaknuti će se

utjecaj rubnog efekta, ali taj efekt će biti zanemariv u odnosu na stanište

na kojem obitavaju vrste na otoku.

Do onečišćenja vode ili gubitka plijena može doći uslijed zagađenja Lokve

prilikom radova ili tijekom korištenja ceste, što će se spriječiti ili ublažiti

propisanim mjerama. Planirani zahvat ne predviđa promjenu morfologije ili

hidrologije lokve.

Kako je ovo jedna od dvije državna cesta na otoku koje povezuju Vis i

Komižu korištenje ceste se neće promijeniti njenom rekonstrukcijom

već samo povećati sigurnost prometa

s toga njenom rekonstrukcijom ne očekuju se značajni negativni utjecaji

na ove vrste

Elaphe situla

rubni efekt,

onečišćenje tla onečišćenje vode

gubitak plijena kolizije s vozilima

nema značaja 0

Zelena krastača (Buffo viridis) onečišćenje vode

kolizije s vozilima

niski značaj

0/-1

Mogući negativni utjecaj zagađenja lokve prilikom izvedbe radova

prepoznat je i ublažen je mitigacijskim mjerama. Utjecaj kolizije s vozilima je

zanemariv jer aktivnost vrste je

smanjena za vrijeme najveće aktivnosti prometa (srpanj i kolovoz).

36

Tablica 4.1.3 - Pritisci i aktivnosti koje utječu na HR2000942 Otok Vis (izvor: Natura 2000 Standard Data

Form)

Opis utjecaja Karakteristika

utjecaja

Rang

utjecaja

Utjecaj

zahvata

1. intenzivna poljoprivreda negativan mali ne

2. smanjenje tradicionalnog stočarstva, nedostatak

ispaše negativan mali ne

3. višegodišnje korištenje površina za usjeve (neintenzivno)

negativan mali ne

4. putovi, staze, biciklističke staze negativan mali da

5. olakšavanje pristupa području ekološke mreže negativan mali ne

6. naseljavanje (rspršeni tip) negativan mali ne

7. odlaganje otpada (iz kućanstava, uslijed

rekreativnih aktivnosti)

negativan mali ne

8. uklanjanje biljnih vrsta - općenito negativan mali da

9. sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenim

prostorima

negativan mali ne

10. posjećivanje špilja, turističko negativan mali ne

11. ronjenje s bocama, ronjenje negativan srednji ne

12. spaljivanje površina (npr. travnjaka) negativan srednji ne

13. korištenje površinskih voda za poljoprivredne

površine negativan mali ne

14. dugotrajne suše, smanjena količina oborina negativan srednji ne

4.1.1.1 Utjecaj na ciljeve očuvanja koje trajno ili privremeno koriste Lokvu u Pliskom polju

Za vrijeme izgradnje zahvata očekuju se povećane razine buke i vibracija što može dovesti do izmicanja životinja iz tog područja. Prilikom korištenja zahvata razine buke i vibracija bit će iste kao do sada. Očekuje se povećani promet u ljetnim mjesecima koji će rasti kroz godine neovisno o rekonstrukciji ceste. Nakon rekonstrukcije ceste ne očekuje se povećanje maksimalne moguće brzine vozila u blizini Lokve zbog morfologije terena. Onečišćenje zraka očekuje se tijekom radova i korištenja zahvata, a moguća su i onečišćenja tla i vode u slučaju nepažnje prilikom izgradnje zahvata. U postojećem stanju odvodnja ceste je

37

riješena tako da se na tom dijelu oborinske vode slijevaju sa ceste u kanale iz kojih gravitacijski idu u Lokvu. Za taj početni dio trase propisat će se mjerama ublažavanja drugačiji način odvodnje. Kako je lokva okružena vinogradima koji su tretirani kemijskim sredstvima, mogući udio onečišćenja s ceste je mali u odnosu na onečišćenja izazvana intenzivnom poljoprivredom. Veći dio onečišćenja izazvanog cestom može se svesti na minimum adekvatnim mjerama ublažavanja. Utjecaj ceste mogući su na beskralježnjake i vodozemce koji služe kao hrana ciljnim vrstama područja ekološke mreže no najintenzivniji promet očekuje se u srpnju i kolovozu kad je aktivnost tih životinja mala te se značajni utjecaji na njih ne očekuju. Utjecaj je moguć za vrijeme radova, ali je u sklopu ovog dokumenta propisana mitigacijska mjera koja bi trebala svesti te utjecaje na minimum.

4.1.2 Utjecaji zahvata na POP HR1000039 Pučinski otoci

Utjecaj ceste na ptice se očekuje ukoliko se cesta bude gradila za vrijeme migracija ptica, odnosno ako buka prilikom radova bude ometala ptice koje se odmaraju na lokvi. Taj negativni utjecaj može se izbjeći ako se radovi odvijaju od sredine studenog do početka ožujka kada na lokvi nema preletnica. Za vrijeme korištenja zahvata ne očekuju se značajni negativni utjecaji na ptice, odnosno negativni utjecaji već su apsorbirani korištenjem postojeće prometnice čije izvanredno održavanje je predmet ovog zahvata. Negativni utjecaji do kojih može doći uslijed povećanja prometa je povećanje broja kolizija vrsta koje se hrane strvinama stradalim na cesti s vozilima uslijed povećanja gustoće prometa. Prepoznati pritisci i aktivnost na područje ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci (promjene u načinu uzgoja poljoprivrednih kultura, smanjenje tradicionalnog stočarstva / nedostatak ispaše, naseljavanje, ribolov, sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenim prostorima - Natura 2000 Standard Data Form) nisu u vezi s karakteristikama predmetnog zahvata te na njih zahvat ne utječe.

4.2 Mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Sukladno prostorno planskoj dokumentaciji Splitsko-dalmatinske županije i grada Visa, ne planira se izgradnja novih prometnica koja bi dovela do fragmentacije staništa, kao ni širenje građevinskih područja izvan naselja te se stoga ne očekuje kumulativni utjecaj planirane rekonstrukcije prometnice s drugim zahvatima. Potencijalno povećanje gustoće prometa u blizini Lokve očekuje se neovisno o zahvatu rekonstrukcije ceste uslijed povećanja broja turista na otoku Visu, a predložena rekonstrukcija će poboljšati sigurnosne uvijete prometa i smanjiti mogućnost akcidenata u vidu prometnih nesreća. U slučaju izgradnje prijelaza za gazove i vodozemce (vidi Poglavlje 6) smanjiti će se kumulativni utjecaj prometnica na ciljne vrste očuvanja otoka Visa.

38

4.3 Vjerojatnost, trajanje i učestalost mogućih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Izvođenjem radova na rekonstrukciji prometnice, uz poštivanje propisanih mjera ublažavanja, neće doći do trajnog negativnog utjecaja na stanišne tipove ili vrste koje se nalaze u blizini zahvata. Kumulativnih utjecaja predmetnog zahvata s drugim zahvatima također neće biti zbog toga što se u području zahvata ne planira izgradnja novih prometnica kao ni širenje građevinskih područja.

4.4 Veličina i područje pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Predmetnim zahvatom ne zadire se u nove površine ekološke mreže nego se vrši modernizacija i rekonstrukcija postojeće prometnice tako da se trajno ne očekuje novi i povećani utjecaj (osim privremeni tijekom radova) koji bi mogao narušiti opstanak ciljeva očuvanja ili cjelovitost ekološke mreže. U slučaju izgradnje prijelaza za gazove i vodozemce može se očekivati smanjenje kumulativni utjecaj prometnica na ciljne vrste očuvanja otoka Visa.

4.5 Analiza mogućih utjecaja varijantnih rješenja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

S obzirom da se ne radi o novim infrastrukturnim objektima već o uređenju postojeće ceste, nisu planirana, pa stoga ni analizirana varijantna rješenja u sklopu studije Glavne ocjene.

39

5 Zaključak

Zahvat planira rekonstrukciju državne ceste D 117/001 od km 14+183,00 do km 19+083,00 odnosno od odvojka za Rukavac do raskrižja s državnom cestom Vis-Komiža. Zahvat se cijelom svojom dužinom nalazi unutar područja ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci i HR2000942 Otok Vis. Nakon terenskog obilaska i provedene analize procijenjeni su mogući utjecaji zahvata na ciljane vrste i staništa u dva područja ekološke mreže u kojima se zahvat nalazi. Mogući utjecaji i predložene mjere ublažavanja na ciljne vrste POP područja HR1000039 Pučinski otoci:

Gradnja ceste, odnosno buka izazvana radovima, može imati negativan utjecaj na sve vrste ptica koje se nalaze u neposrednoj blizini zahvata. Taj utjecaj je najizraženiji na ptice preletnice koje koriste Lokvu u Pliskom polju kao odmorište. Stoga se u mjerama ublažavanja predlaže izvođenje radova izvan sezone preleta ptica.

Povećanje gustoće prometa na cesti u blizini Lokve može dovesti do povećanog broja kolizija ptičjih vrsta koje se hrane strvinama sa ceste no taj utjecaj je vremenski ograničen na srpanj i kolovoz. Budući da je za vrijeme srpnja i kolovoza aktivnost vrsta koje koriste lokvu mala utjecaj nije procijenjen kao značajan.

Mogući utjecaji i predložene mjere ublažavanja na ciljne vrste i staništa POVS područja HR2000942 Otok Vis:

Gradnja i korištenje ceste može imati negativne utjecaje na vrste koje trajno ili privremeno koriste Lokvu u Pliskom polju koja se nalazi na 16 m od zahvata. Mogući utjecaji zahvata su onečišćenje vode, tla i zraka za vrijeme gradnje i korištenja zahvata, gubitak plijena za vrste koje se hrane beskralješnjacima i vodozemcima. Kako je onečišćenje lokve moguće prilikom ispiranja onečišćivača s kolnika za vrijeme kiša, mjerama ublažavanja propisan je zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda sa separatorom na dijelu prometnice uz lokvu.

Buka i vibracije za vrijeme gradnje mogu imati negativan utjecaj na faunu lokve poglavito male sisavce, gmazove i vodozemce pa se rekonstrukcija ceste predlaže u periodu kad su vrste najmanje aktivne tj zimi. Buka i vibracije za vrijeme korištenja zahvata nisu prepoznate kao značajne te se ne očekuje njihov negativan utjecaj na vrste koje koriste lokvu.

Očekuje se trajna prenamjena staništa u pojasu od 1-2 m od postojeće ceste, no taj dio staništa je već pod utjecajem ceste te je broj vrsta u toj zoni reduciran, odnosno procjenjuje se da su utjecaji dosadašnje ceste već apsorbirani od strane okoliša.

Hidrogeološki lokva nije povezana s podzemljem te se prihranjuje isključivo oborinskom vodom koja se slijeva iz okolnog područja te se utjecaj na hidrologiju lokve ne očekuje. U konačnici se procjenjuje da rekonstrukcija ceste uz pridržavanje svih propisanih mjera neće imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže kroz koja prolazi.

40

6 Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

Prijedlog mjera predviđen je s obzirom na procijenjene utjecaje tijekom pripremnih radova i uređenja te tijekom korištenja predmetnih prometnica. U nastavku su predložene mjere ublažavanja posljedica izgradnje i korištenja prometnica na ciljeve očuvanja Natura 2000 područja HR2000942 Otok Vis i HR1000039 Pučinski otoci:

1. Radove izvoditi od sredine studenog do početka ožujka. U tom periodu je i fauna (ptice, mali sisavci, vodozemci – zelena krastača, vretenca i dr.) najmanje aktivna,

2. Na dijelu prometnice uz lokvu izgraditi zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda sa separatorom,

3. Prilikom gradnje ceste nije dopušteno ispirati alat i opremu u lokvi, 4. Voda iz lokve ne smije se koristiti za vrijeme gradnje, 5. Ne parkirati radne strojeve uz lokvu ili u njenoj blizini, radi sprječavanja eventualnih

onečišćenja, 6. Ne odlagati otpad i građevinski materijal uz niti u lokvu, 7. Dolijevanje goriva i zamjenu ulja za sve strojeve obavljati izvan područja lokve, 8. Kretanje teške mehanizacije tijekom izgradnje strogo ograničiti na najnužniju potrebnu

manipulativnu površinu kako bi se izbjeglo bespotrebno devastiranje površina okolnog tla,

9. Svu mehanizaciju i opremu prije premještanja na mjesto zahvata očistiti od zaostalog blata i ostalih nečistoća kako ne bi došlo do prenošenja invazivnih vrsta,

10. Nakon završetka radova sanirati privremena parkirališta, okretišta, pristupne putove i

radne površine mehanizacije oko trase, ukloniti višak građevinskog i otpadnog materijala

kako bi se smanjila mogućnost useljavanja i širenja invazivnih biljnih vrsta.

6.1 Prijedlog mjera praćenja (monitoringa) ekološke mreže

Praćeni indikator

Način praćenja indikatora

Nosilac odgovornosti praćenja

Izvor podataka

Vremenski okvir praćenja

Pratiti odlaganje otpada i ostalih potencijalno onečišćujućih tvari u području izvedbe radova

Nadzor tijekom izvedbe

Hrvatske ceste Izvještaj U periodu provođenja radova

41

7 Izvori podataka

7.1 Znanstveni i stručni radovi

IGH, 2013, Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu – Autocesta A5: granica R. Mađarske (GP Branjin Vrh) – B. Manastir – Osijek – Đakovo – granica BiH (GP Svilaj), DIONICA BELI MANASTIR – OSIJEK

Bagarić, I., Linčir, P. & Novosel, T. (1997): Istraživanje mogućnosti vodoopskrbe otoka Visa iz postojećeg crpilišta podzemne vode “Korita”, Institut građevinarstva hrvatske, Zavod za hidrotehniku, Zagreb.

Borović, I., Marinčić, S. & Majcen, Ž. (1977): Osnovna geološka karta, List Vis, Beograd. Crnolatac, I. (1953): Geologija otoka Visa, Zavod za geološka istraživanja, Zagreb, 1953.

Iuell, B., Bekker, G.J., Cuperus, R., Dufek, J., Fry, G., Hicks, C., Hlaváč, V., Keller, V., B., Rosell, C., Sangwine, T., Tørsløv, N., Wandall, B. le Maire, (Eds.) 2003. Wildlife and Traffic: A European Handbook for Identifying Conflicts and Designing Solutions.

Krklec, K., Lozić, S., Šiljeg, A. (2012): Geomorfološke značajke otoka Visa, “Naše more” 59(5-6), 290-300, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik

Šašić Kljajo, M., Holcer, D., Grbac, I., Mihoci, I., Pavlinić, I., Štamol, V., Tvrtković, N., Vuković, M., Radović, D., Dumbović, V. (2009): COAST projekt – Kartiranje faune Dalmacije – Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine. UNDP. Zagreb.

Terzić, J. (2003): Hidrogeološki odnosi otoka Visa. Magistarski rad. Rudarsko – geološko – naftni fakultet, 106 str., Zagreb.

Terzić, J. (2004): Hidrogeološki odnosi na krškim otocima- primjer otoka Visa. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 16, str. 47- 58, Zagreb

Terzić, J., Frangen, T & Krsnik, M. (2013): Hidrogeološka istraživanja otoka Visa sa svrhom uspostave zona sanitarne zaštite otočkih krških vodonosnika. Zbornik sažetaka V. savjetovanja geologa Bosne i Hercegovine / Babajić, Elvir (ed). - Udruženje/udruga geologa Bosne i Hercegovine ,128-129, Fojnica

7.2 Internetske stranice i baze podataka

Avibase - The World Bird Database - http://avibase.bsc-eoc.org/ Državni zavod za zaštitu prirode (http://www.dzzp.hr/) European Environment Agency: baza podataka EUNIS. http://eunis.eea.eu.int Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org IUCN Red List. - http://www.iucnredlist.org Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. -

http://zasticenevrste.azo.hr/

Natura 2000 u Hrvatskoj (http://www.natura2000.hr/) Nikolić, T., ur. (2013): Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Botanički

zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

42

7.3 Popis propisa

Direktiva o pticama 2009/147/EZ Direktiva o staništima 92/43/EEZ Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(NN 88/14)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o ekološkoj mreži (NN124/13)

7.4 Prostorni planovi

Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije. („Službeni glasnik Splitsko – dalmatinske županije“, broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13)

Prostorni plan uređenja Grada Visa, Službeni glasnik grada Visa 01/2010

43

8 Prilozi

8.1 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o provedbi Glavne ocjene

44

45

46

47

8.2 Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite prirode

48

49