zakon o srednjem obrazovanju usk-sl.gl.br.17

SLUBENI GLASNIKUNSKo-SANSKoG KANtoNA

444.

Na osnovu lana 11.b) odjeljak A, poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona - Preieni tekst (Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona, broj: 1/04 i 11/04.), lana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03) i lana 24. Okvirnog Zakona o srednjem strunom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 63/08) Skuptina Unsko-sanskog kantona na 24. sjednici odranoj dana 21.06.2012. godine, donijela je:

ZAKoNo SREDNJEM oBRAZoVANJU

I. oSNoVNE oDREDBE

lan 1.(Predmet Zakona)

(1) Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se: srednje obrazovanje svih uenika/ca doraslih

za srednje obrazovanje, dopunsko obrazovanje odraslih i struno usavravanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja, nakon zavrene osnovne kole.

(2) Zakon o srednjem obrazovanju posebno regulira:

a) osnivanje, organizaciju i finansiranje kola

b) upravljanje, rukovoenje kolom

c) statusna pitanja uenika/ca

d) statusna pitanja nastavnika/ca i drugih uposlenika/ca (u daljem tekstu uposlenik/ca) u koli

e) struno usavravanje, nadzor nad radom kole

f) druga pitanja koja su u vezi sa radom kole

(3) Djelatnost srednjeg obrazovanja je djelatnost od posebnog interesa za Unsko-sanski kanton (u daljem tekstu: Kanton).

lan 2.

(Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja)

Ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja su:

Godina XVI - Broj 174. jula 2012.

BIHAIzdanje na bosanskom

jeziku

Broj 17 - Strana 794 SLUBENI GLASNIK US KANTONA 4. jula 2012.

a) osiguranje prava svakog uenika/ce na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim/njenim interesom i mogunostima

b) pruanje podrke ueniku/ici srednje kole u izboru odgovarajueg zanimanja

c) stvaranje uvjeta za kvalitetno srednje obrazovanje, koje ukljuuje dostizanje svjetskih standarda u sticanju znanja i usvajanju vjetina

d) usklaivanje srednjeg obrazovanja sa zahtjevima i potrebama, odnosno kretanjima na tritu rada

e) razvijanje psiho-fizikih sposobnosti uenika/ce

f) razvijanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, ouvanje povijesno-kulturne batine, nacionalnog identiteta, te razvijanje osjeaja ljubavi prema Bosni i Hercegovini

g) odgajanje i obrazovanje uenika/ce u skladu sa opim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, osposobljavanje uenika/ce za ivljenje u multikulturalnom svijetu i potivanje razliitosti, te razvijanje tolerancije

h) osiguranje uvjeta za razvoj i promociju tradicionalnih zanata

i) usklaivanje srednjeg obrazovanja sa srednjim obrazovanjem u zemljama Evropske unije

j) sticanje srednjeg obrazovanja koje omoguava vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sistemu obrazovno-odgojnog procesa u Bosni i Hercegovini

k) podsticanje na cjeloivotno uenje

lan 3.(Sticanje strune spreme)

(1) Srednja struna sprema se stie uspjenim okonanjem srednjeg obrazovanja u trogodinjem ili etverogodinjem trajanju u srednjoj koli koja moe biti organizirana kao samostalna ustanova ili kao kolski, odnosno srednjokolski centar.

(2) Srednja struna sprema stie se u srednjoj koli, javnoj ili privatnoj ustanovi koja je registrirana kao:

a) gimnazija

b) srednja kola za struno obrazovanje i obuku i to:

1) srednja umjetnika kola

2) srednja tehnika kola

3) srednja struna kola

c) srednja vjerska kola

d) srednja kola za uenike/ce sa posebnim obrazovnim potrebama

e) srednjokolski centar sastavljen od dvije ili vie vrsta kola iz ta. a), b), c) i d)

f) kolski centar sastavljen od razliitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice

lan 4.(Status kole)

Srednja kola ima status pravnog lica i upisuje se u registar u skladu sa ovim zakonom.

lan 5.(Zabrana diskriminacije i politikog

djelovanja)

(1) Djelatnost srednjeg obrazovanja je usmjerena ka punom razvoju ljudske linosti, potivanju ljudskih prava, graanskih i drugih demokratskih, profesionalnih, zakonskih i drugih naela.

(2) U srednjim kolama zabranjena je svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizikom ili drugom nedostatku, branom stanju, boji koe, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upoljavanja, napredovanju, politikim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etnikom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, roenju ili na nekom drugom statusu.

(3) Zabranjena je diskriminacija zasnovana na upotrebi zvaninih jezika Bosne i Hercegovine u usmenom i pisanom izraavanju uenika/ce, u skladu sa lanom 11. ovog Zakona.

(4) U srednjim kolama zabranjeno je fiziko kanjavanje, omalovaavanje i vrijeanje i poniavanja i degradiranja uenika/ce i uposlenika/ce.

(5) U srednjim kolama zabranjeno je politiko organiziranje i djelovanje pojedinaca i politikih partija.

lan 6.(Zatita vjerskih sloboda, tolerancije i

kulture dijaloga)

(1) Srednja kola e unapreivati i titi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.

4. jula 2012. SLUBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 795

(2) Imajui na umu razliitost uvjerenje/vjerovanja uenici/ce e pohaati sate vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim uvjerenjima i uvjerenjima njihovih roditelja.

(3) kola ne moe poduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi ograniila izraavanje vlastitih i upoznavanje drugaijih vjerskih uvjerenja.

(4) Uenici/ce koji/koje ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni/ne u nepovoljan poloaj u odnosu na druge uenike/ce.

(5) Uenici/ce ue o drugim vjerovanjima i vjerama, posebno o onima koje postoje u Bosni i Hercegovini.

(6) Za uenike/ce koji/koje ne pohaaju vjeronauku, kola e osigurati alternativni predmet kultura religija.

lan 7.(Zabrana puenja u koli)

U srednjim kolama zabranjuje se puenje u svim unutranjim i vanjskim prostorima.

lan 8.(trokovi srednjeg obrazovanja)

Redovno obrazovanje uenika/ca u srednjim kolama, kao javnim ustanovama je besplatno.

lan 9.(trajanje srednjeg obrazovanja)

(1) kolovanje redovnih uenika/ca u srednjoj koli traje tri ili etiri godine, nakon ega se stie srednja struna sprema III (treeg) ili IV (etvrtog) stepena.

(2) U srednjoj koli, osim realiziranja programa opeg obrazovnog i odgovarajueg strunog dijela, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja odraslih i strunog usavravanja, kao i programi prekvalifikacije i programi permanentnog obrazovanja - cjeloivotno uenje.

(3) U srednjoj koli mogu se realizirati i odgovarajui programi strunog obrazovanja I (prvog) i II (drugog) stepena strune spreme, kao i struno osposobljavanje i obuka za odrasle putem kurseva.

(4) Sticanjem obrazovanja iz stava (3) ovog lana ne stie se srednja struna sprema.

(5) Programe dopunskog obrazovanja odraslih i strunog usavravanja, programe permanentnog

obrazovanja i programe iz stava (3) ovog lana donosi kola u saradnji sa zainteresiranim subjektima infrastrukture, uz saglasnost ministra/ice Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: ministar/ica), a na osnovu Zakona o obrazovanju odraslih.

(6) Trokove realiziranja programa iz st. (2) i (3) ovog lana snose polaznici/ce ovog vida obrazovanja, a visina ovih trokova utvruje se posebnim aktom koji donosi kolski odbor uz saglasnost ministra/ice.

(7) Stav (6) ovog lana ne primjenjuje se na uenike/ce iz lana 183. ovog Zakona.

lan 10.

(Koordinacija sa tritem rada)

(1) Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) e potrebe osnivanja i organiziranja ustanova za srednje obrazovanje usaglaavati sa zahtjevima i potrebama trita rada.

(2) Da bi se osigurale veze izmeu srednjeg strunog obrazovanja i obuke i trita rada, na nivou Kantona formira se tripartitno savjetodavno vijee koje ine predstavnici/ce poslodavaca, sindikata i Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada).

(3) Blie uvjete za formiranje, nadlenosti i nain rada vijea iz stava (2) ovog lana posebnim aktom propisuje ministar/ica.

(4) Ministarstvo koordinira zajednike sastanke predstavnika/ca tripartitnog vijea koje se sastaje redovno, a najmanje dvaput godinje.

lan 11.

(Upotreba jezika i pisma u nastavi)

(1) Nastava u koli se izvodi na zvaninim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.

(2) U nastavi se koriste oba zvanina pisma Bosne i Hercegovine (latinica i irilica), a u ovisnosti od potreba uenika/ca i znakovno pismo.

(3) Nastava ili dio nastave u kolama moe se izvoditi i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra/ice.


lan 12.(obrazovanje u inostranstvu)

(1) Dravljani/ke Bosne i Hercegovine koji/koje su dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani dravljani/ke, apatridi ili lica bez dravljanstva, mogu se obrazovati u koli uz obavezu provoenja ekvivalencije svjedodbi na osnovu kojih se upisuju u skladu sa zakonom.

(2) Ako se prilikom ekvivalencije svjedodbi utvrdi da program u inostranstvu ne odgovara nastavnim planovima i programima kole u kojoj uenik/ca namjerava nastaviti kolovanje utvruje se obaveza polaganja razlike predmeta, koju utvruje nastavniko vijee kole u kojoj uenik/ca nastavlja obrazovanje.

(3) Dravljani/ke Bosne i Hercegovine koji su osnovno obrazovanje stekli u inostranstvu, te strani dravljani, apatridi ili lica bez dravljanstva, mogu se obrazovati u koli uz obavezu provoenja nostrificiranja svjedodbi na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.

(4) Ekvivalenciju svjedodbi iz stava (1) i nostrificiranje iz stava (3) ovog lana vri Ministarstvo.

lan 13.(Pravo na obrazovanje stranih dravljana/ki

i drugih lica)

Strani dravljani/ke, lica bez dravljanstva i lica kojima je priznata meunarodna zatita u Bosni i Hercegovini imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i vaeim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim zemljama ili meunarodnim organizacijama, sa Pravilnikom o nainu ostvarivanja prava na obrazovanje lica kojima je priznata meunarodna zatita u BiH, onda kada se moe osnovano zakljuiti da e takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri mjeseca.

lan 14.(obrazovanje nacionalnih manjina)

(1) Dravljanima/kama Bosne i Hercegovine koji se smatraju pripadnicima/ama nacionalne manjine, prema definiciji iz Zakona o zatiti prava pripadnika/ca nacionalnih manjina, u koli u koju su upisani/ne bit e osigurana nastava iz njihovog maternjeg jezika na tom jeziku.

(2) Lice na koju se primjenjuje stav (1) ovog lana koje eli pohaati nastavu iz svog maternjeg

jezika na tom jeziku, e pri upisu obavijestiti kolu da je pripadnik/ca manjine, i kola e to prihvatiti kao injenicu bez daljnjih provjera ili dokaza.

(3) Nastava maternjeg jezika iz stava (2) ovog lana moe se odvijati u razredu, zasebnom razredu, grupi ili pojedinano, ukoliko se za tu nastavu prijavi najmanje deset uenika/ca iz svih odjeljenja jednog razreda. Nastava moe biti organizirana u matinoj koli, a ako to nije mogue nastava se organizira za vie kola ili za nivo Kantona na za to podesnom mjestu.

(4) Lice zadueno za nastavu iz stava (2) ovog lana, ukoliko nema profil i strunu spremu za nastavnika/cu tog jezika, mora imati najmanje VI stepen strune spreme ili zavren prvi ciklus Bolonjskog visokoobrazovanog procesa i odgovarajue znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga moe predavati uz odgovarajui standard.

(5) Ministarstvo donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika pripadnika/ca nacionalnih manjina i osigurava nastavni materijal za takvo obrazovanje. Nastavni materijal odgovara potrebama date manjine i ukljuuje sadraje iz knjievnosti, historije, geografije i kulture te manjine.

II. oSNIVANJE, RAD I PREStANAK RADA SREDNJE KoLE

lan 15.(osnivanje i obavljanje djelatnosti)

Srednje kole osnivaju se u skladu sa dugoronim programom razvoja i koncepcijom srednjeg obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton i obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom, provedbenim aktima, Pedagokim standardima i normativima i nastavnim planovima i programima.

lan 16.(oblici svojine kod osnivanja srednje kole)

(1) Srednja kola moe biti osnovana u svim oblicima svojine predvienim ovim zakonom.

(2) Srednja kola moe biti osnovana kao javna ustanova kojoj je osniva Skuptina Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu javna ustanova) ili ustanova kojoj osniva nije Skuptina Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu ustanova).


(3) Javne ustanove i ustanove osnivaju se pod jednakim uvjetima.

III. PoStUPAK oSNIVANJA, StAtUSNE PRoMJENE, tRANSFoRMACIJA, REoRGANIZACIJA I UKIDANJE SREDNJIH KoLA

lan 17.(osniva srednje kole)

(1) Srednja kola kao javna ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o ustanovama.

(2) Srednja kola kao ustanova osniva se u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o ustanovama, a istu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) uz odobrenje ministra/ice i uz prethodnu saglasnost Vlade i Skuptine Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina).

(3) Ako srednju kolu osniva vie pravnih, odnosno fizikih lica, meusobne odnose reguliraju ugovorom.

(4) Osniva srednje kole ne moe biti fiziko ili pravno lice pravosnano osuivano za uinjeno krivino djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci i due.

lan 18.(Podnoenje zahtjeva za osnivanje i

dostavljanje garancije)

(1) Osniva srednje kole Ministarstvu podnosi zahtjev za osnivanje kole.

(2) Uz zahtjev za osnivanje srednje kole osniva prilae dokaz o uplati sredstava u iznosu utvrenom Odlukom Vlade, na tekui raun Ministarstva, a za potrebe trokova voenja postupka osnivanja kole od faze podnoenja zahtjeva do okonanja postupka po zahtjevu.

(3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana osniva je obavezan dostaviti prijedlog elaborata o opravdanosti osnivanja srednje kole i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed osiguranih i planiranih finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za poetak rada i dalji rad.

(4) Garancije iz stava (3) ovog lana osniva srednje kole dostavlja za period od najmanje tri godine.

(5) Ministarstvo obavjetava osnivaa srednje kole o urednosti i usklaenosti sa zakonom dostavljenog zahtjeva i odreuje rok za otklanjanje eventualno utvrenih nedostataka.

(6) Rok za otklanjanje nedostataka iz stava (5) ovog lana ne moe biti dui od 30 dana.

(7) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (5) ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke.

lan 19.(Sadraj elaborata o osnivanju srednje

kole)

Elaborat o opravdanosti osnivanja srednje kole obavezno sadri: podatke o osnivau, sjedite i naziv, ciljeve, duinu trajanja obrazovanja, nastavni plan i program, potrebe drutva za obrazovanjem za odreeno zanimanje, profil i stepen strune spreme koji se stie po zavretku obrazovanja, ope i posebne uvjete utvrene Pedagokim standardima i normativima, finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, nain osiguranja finansijskih sredstava za rad srednje kole.

lan 20.(Ekspertna komisija)

(1) Nakon dostavljanja urednog zahtjeva iz lana 18. ovog Zakona, Ministarstvo donosi poseban akt kojim obrazuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i elaborata, te davanja strunog miljenja o drutvenoj opravdanosti osnivanja srednje kole.

(2) Akt o obrazovanju ekspertne komisije iz stava (1) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok za izvrenje povjerenih poslova i zadataka, te visinu naknade za rad lanovima/cama komisije.

(3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog lana, koja broji najmanje pet lanova/ica, obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naunih radnika/ica i strunjaka za odgovarajue vrste kola, predstavnika/ica osnivaa srednje kole u osnivanju i predstavnika/ica Ministarstva.

lan 21.(Prijedlog odluke Vlade o elaboratu)

(1) Ako je ocjena elaborata od strane ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivaa sa strunim miljenjem ekspertne komisije Ministarstvo dostavlja Vladi, koja u sluaju


prihvatanja, prijedlog upuuje Skuptini na razmatranje i usvajanje.

(2) Odluka Vlade o elaboratu iz stava (1) ovog lana mora biti donesena najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvjetaja ekspertne komisije Ministarstvu.

(3) Nakon to Vlada donese prijedlog odluke, Ministarstvo e o tome u roku od osam dana obavijestiti osnivaa.

(4) U sluaju da je Vlada odbila dati saglasnost na elaborat, zbog negativnog izvjetaja i strunog miljenja ekspertne komisije, osniva moe traiti da se osnuje posebna ekspertna komisija koja e ponovo razmotriti elaborat i razloge odbijanja davanja pozitivnog strunog miljenja i saglasnosti, te jo jednom utvrditi da li postoji opravdanost osnivanja. Nalaz i miljenje posebne ekspertne komisije putem Ministarstva dostavit e se Vladi na razmatranje.

(5) Komisiju iz stava (4) ovog lana obrazuje Ministarstvo iz reda istaknutih naunih radnika/ica i strunjaka za odgovarajue vrste kola, predstavnika/ica Ministarstva, koji nisu bili/bile imenovani/e u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna treina lanova/ica imenuje po prijedlogu osnivaa srednje kole u osnivanju.

(6) Akt o obrazovanju posebne ekspertne komisije iz stava (4) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok od najdue 60 dana za izvrenje povjerenih poslova i zadataka, te visinu naknade za rad lanovima/icama komisije.

(7) Ako je ocjena posebne ekspertne komisije pozitivna, uredan zahtjev osnivaa sa strunim miljenjem posebne ekspertne komisije i strunim miljenjem komisije iz stava (1) ovog lana, Ministarstvo dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje u roku od 15 dana od dana dostavljanja izvjetaja posebne ekspertne komisije.

(8) Vlada e donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz lana 18. ovog Zakona ukoliko je izvjetaj ekspertne i posebne ekspertne komisije negativan.

(9) Protiv odluka Vlade iz stava (7) i (8) ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.

lan 22.(odluka Skuptine)

(1) Odluka Skuptine o zahtjevu osnivaa, mora biti donesena najkasnije u roku od etiri mjeseca od dana podnoenja Ministarstvu urednog zahtjeva iz lana 18. stav (5) ovog Zakona.

(2) Odluka Skuptine iz stava (1) ovog lana je konana i putem Ministarstva dostavlja se osnivau.

(3) Nakon to Skuptina donese odluku kojom se daje saglasnost na osnivanje srednje kole, Ministarstvo odluku Skuptine sa zahtjevom dostavlja Vladi, odnosno osnivau radi nastavka procedure osnivanja kole.

(4) Isti osniva ili suosniva moe podnijeti ponovo zahtjev iz lana 18. ovog Zakona nakon isteka roka od najmanje tri godine od donoenja odluke Skuptine iz stava (2) ovog lana, ukoliko je ona bila negativna.

lan 23.(osnivaki akt)

(1) Prije osnivanja kole, srednjokolskog odnosno kolskog centra (u daljem tekstu kola), osniva imenuje komisiju koja obavlja pripremne radnje za osnivanje kole.

(2) Komisija iz stava (1) ovog lana utvruje prijedlog akta o osnivanju (osnivaki akt).

(3) Osnivakim aktom se obavezno utvruju:

a) naziv/ ime i sjedite osnivaa

b) naziv i sjedite kole

c) vrsta ili vrste kola u koli koja se osniva

d) nastavni planovi i programi koji e se realizirati u koli

e) nain izbora prvih nastavnika/ica i drugog osoblja u skladu sa Pedagokim standardima i normativima

f) prijedlog Pravila kole

g) izbor lica koja e biti privremeni lanovi/ice kolskog odbora

h) lice koje e do imenovanja direktora/ice predstavljati i zastupati kolu, vd direktora/ice i njegova/njena ovlatenja i odgovornosti

i) rok za imenovanje kolskog odbora i direktora/ice

j) podaci o prostoru i opremi, te nain njihovog osiguranja


k) ogranienja u pogledu sticanja, optereivanja i otuivanju nekretnina i druge imovine kole

l) vremenski plan ustanovljenja kole

m) meusobna prava i obaveze osnivaa i kole

n) druga pitanja znaajna za rad kole

(4) Komisija iz stava (1) ovog lana prati proces ispunjavanja ostalih uvjeta neophodnih za poetak rada i dalji rad kole koja se osniva, te dostavlja osnivau i Ministarstvu izvjetaj o ispunjenosti uvjeta potrebnih za poetak rada i dalji rad kole koja se osniva.

(5) Akt o imenovanju komisije iz stava (1) ovog lana sadri i rok za podnoenje izvjetaja komisije o ispunjavanju uvjeta za rad, sa predloenim i obrazloenim kalendarom aktivnosti za donoenje akta o osnivanju srednje kole od strane Skuptine, rok za provjeru uvjeta i datum poetka rada kole.

(6) Ukoliko komisija dostavi izvjetaj da su ispunjeni uvjeti neophodni za poetak rada i dalji rad kole, Ministarstvo daje miljenje o izvjetaju komisije i ukoliko je miljenje pozitivno, dostavlja ga Vladi odnosno osnivau koji donosi akt o osnivanju srednje kole.

lan 24.(osiguravanje uvjeta za rad, Pedagoki

standardi)

(1) Uvjeti za osnivanje srednje kole su:

a) da postoji potreba za kadrovima koji e se u toj koli obrazovati

b) da se te potrebe ne mogu zadovoljiti u postojeim kolama

c) da su osigurana sredstva za osnivanje i rad kole i da kola moe raspolagati tim sredstvima

d) garancija da e biti osigurana sredstva za nastavak kolovanja uenika/ica ako doe do ukidanja kole

e) da je osiguran prostor, oprema, nastavni kadar i nastavna sredstva za rad kole u skladu sa Pedagokim standardima i normativima

f) da ima dvoranu za sport i tjelesni odgoj i najmanje jedno igralite na otvorenom prostoru

g) posebno osiguranje uvjeta za srednje strune kole u cilju realizacije praktine obuke i rada koji se moe odvijati u kolskim radionicama za praktinu obuku i u radnim prostorijama

drugih pravnih lica na osnovu ugovora ili sporazuma o saradnji

(2) Osniva srednje kole na podruju Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje kole u skladu s Pedagokim standardima i normativima za srednje obrazovanje.

(3) Pedagoke standarde i normative donosi Vlada.

lan 25.

(Provjera ispunjenosti uvjeta za rad)

(1) Zahtjev za donoenje rjeenja o ispunjenosti uvjeta za rad osniva podnosi Ministarstvu, nakon ispunjenja uvjeta iz lana 24. ovog Zakona.

(2) Po zahtjevu iz stava (1) ovog lana Ministarstvo obrazuje strunu komisiju za provjeru ispunjenosti uvjeta za poetak rada srednje kole kao ustanove.

(3) Akt o obrazovanju strune komisije iz stava (2) ovog lana obavezno sadri opis poslova i zadataka, nain rada, rok za izvrenje povjerenih poslova i zadataka te visinu naknade za rad lanovima/cama komisije.

(4) Rjeenje o ispunjenosti uvjeta za poetak rada kole donosi ministar/ica.

(5) Ako se utvrdi da srednja kola u osnivanju ne ispunjava uvjete navedene u zakonu, Pedagokim standardima i normativima te drugim aktima, ministar/ica e rjeenjem odrediti primjeren rok za otklanjanje utvrenih nedostataka i o tome obavijestiti osnivaa.

(6) Smatra se da je osniva odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja rjeenja iz stava (5) ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke.

(7) Komisija iz lana 25. ovog zakona e u roku kraem od 15 dana razmotriti dostavljene dokaze o otklanjanju utvrenih nedostataka i utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za poetak rada i dalji rad srednje kole u osnivanju i o tome obavijestiti ministra/icu, koji e na osnovu dostavljenog izvjetaja donijeti rjeenje u skladu sa zakonom.

(8) Protiv rjeenja ministra/ice iz stava (1), (2) i (4) ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.


lan 26.(Upis u registre)

(1) Nakon to struna komisija iz lana 25. ovog Zakona utvrdi da su ispunjeni uvjeti za poetak rada i dalji rad, novoosnovana srednja kola na osnovu rjeenja ministra/ice o ispunjavanju svih uvjeta za poetak rada i dalji rad, upisuje se u registar srednjih kola koji vodi Ministarstvo (u daljnjem tekstu: Registar).

(2) Na osnovu upisa u Registar iz stava (1) ovog lana, srednja kola upisuje se i u sudski registar i danom upisa stie svojstvo pravnog lica.

(3) Propis kojim se preciznije ureuje postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta, postupak upisa, sadraj i nain voenja Registra iz stava (1) ovog lana, donosi ministar/ica.

lan 27.(Poetak rada srednje kole)

(1) Novoosnovana srednja kola moe poeti sa radom na osnovu rjeenja ministra/ice o ispunjavanju uvjeta za poetak rada.

(2) Nastava u novoosnovanoj srednjoj koli realizira se u skladu sa lanom 38. ovog Zakona.

(3) Novoosnovana srednja kola poinje sa radom na poetku kolske godine, u skladu sa lanom 41. ovog Zakona.

(4) Srednja kola upisana u registre iz lana 26. ovog Zakona izdaje svjedodbe i druge javne isprave u skladu sa ovim zakonom.

(5) Srednja kola, u skladu sa Zakonom o peatu, ima peat koji se koristi kao dokaz autentinosti svakog dokumenta koji kola izdaje.

lan 28.(Kontrola ispunjenosti uvjeta rada srednje

kole)

(1) Srednja kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i ne izvrava zadatke radi kojih je osnovana ili ako prestane potreba za njenim radom.

(2) Ministarstvo vri provjeru ispunjenosti uvjeta rada kole svake etiri godine, u skladu sa propisom iz lana 26. ovog Zakona.

(3) Ako se prilikom kontrole ustanovi da srednja kola ne obavlja djelatnost na nain utvren zakonom ili ne ispunjava uvjete propisane zakonom, Ministarstvo e utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne moe biti dui od est mjeseci.

(4) Dok traje rok za otklanjanje utvrenih nepravilnosti iz stava (3) ovog lana i dok ne dobije rjeenje kojim se potvruje da su utvrene nepravilnosti otklonjene, srednja kola ne moe vriti prijem i upis uenika/ca niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrenih nedostataka.

(5) Ako kola u roku iz stava (3) ovog lana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavezno donosi odluku o zabrani rada i nalae brisanje srednje kole iz registra Ministarstva.

(6) Ministar/ica moe predloiti osnivau prestanak rada srednje kole, kao javne ustanove, zbog neispunjavanja uvjeta za rad predvienih ovim zakonom.

(7) Srednja kola kao ustanova moe prestati sa radom na prijedlog osnivaa.

(8) Osniva donosi odluku o ukidanju srednje kole kao javne ustanove i imenuje lice koje e provesti postupak ukidanja kole.

(9) Ukoliko srednja kola kao ustanova ne ispunjava uvjete predviene zakonom, ministar/ica donosi odluku o imenovanju tijela koje e provesti postupak ukidanja te kole.

(10) Aktom o prestanku rada srednje kole odredit e se prestanak rada srednje kole sa zavretkom tekue kolske godine.

(11) Donoenjem akta iz stava (10) ovog lana, nakon zavretka tekue kolske godine, brie se kola iz registra koji vodi Ministarstvo i sudskog registra.

(12) Ukidanje i brisanje kole iz registra Ministarstva objavljuje se u Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona)

lan 29.(obaveze osnivaa kod prestanka rada

srednje kole)

(1) U sluaju prestanka rada srednje kole osniva je obavezan zateenim uenicima/ama te kole omoguiti nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja.

(2) Uposlenici/ce kole iz stava (1) ovog lana stiu prava u skladu sa lanom 115. ovog Zakona.

lan 30.(Statusne promjene)

(1) Odluke o statusnim promjenama srednje kole kao javne ustanove iji je osniva ili


suosniva Kanton, donosi Skuptina na prijedlog Vlade.

(2) Odluke o statusnim promjenama srednje kole iji osniva nije Kanton donosi osniva uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(3) Odluka o statusnoj promjeni srednje kole moe se donositi najkasnije tri mjeseca prije poetka primjene, a primjenjuje se od poetka naredne kolske godine.

lan 31.(organiziranje rada odjeljenja izvan

Kantona)

(1) Osniva srednje kole moe organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajuem programu srednje kole i izvan Kantona, ukoliko u tom mjestu nema srednje kole takve vrste, a postoje drutvene potrebe za obrazovanjem kadrova za odreeno zanimanje.

(2) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog lana moe se organizirati kada ima dovoljan broj uenika/ca za najmanje jedno odjeljenje.

(3) Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava (1) ovog lana osniva srednje kole je duan da prethodno pribavi saglasnost organa drutveno-politike zajednice nadlenog za obrazovanje na ijem se podruju to obrazovanje obavlja.

(4) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog lana moe poeti nakon to Ministarstvo posebnim rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa ovim zakonom.

lan 32.(odjeljenja drugih drava)

(1) Druga drava ili asocijacija drava mogu organizirati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu sa ovim zakonom i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge drave u skladu sa vlastitim propisima.

(2) Odjeljenje iz stava (1) ovog lana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.

(3) Odjeljenje iz stava (1) ovog lana obavezno je organizirati nastavu iz nacionalne grupe predmeta za dravljane/ke Bosne i Hercegovine.

(4) Dravljani/ke Bosne i Hercegovine koji pohaaju odjeljenja iz stava (1) ovog lana obavezni/e su pohaati nastavu iz nacionalne

grupe predmeta po vaeem nastavnom planu i programu u Kantonu.

(5) Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe iz stava (1) ovog lana daje ministar/ica.

(6) Odjeljenja iz stava (1) ovog lana mogu poeti s radom tek kada ministar/ica posebnim rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

lan 33.

(obrazovno-odgojni programi drugih drava)

(1) U srednjim kolama koje ispunjavaju uvjete predviene relevantnim propisima mogu se realizirati nastavni planovi i programi drugih drava, asocijacija drava ili meunarodni programi, iskljuivo uz saglasnost Ministarstva.

(2) Diploma o zavrenoj srednjoj koli steena po nastavnom planu i programu iz stava (1) ovog lana ekvivalentna je diplomi o zavrenoj srednjoj koli po nastavnom planu i programu odgovarajue srednje kole u Kantonu. Diplome koje nisu izdate na jednom od jezika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini za ostvarivanje pripadajuih prava obavezno se prevode i ovjeravaju od strane ovlatenog sudskog tumaa.

(3) Priznavanje dokumenata koji nemaju karakter diplome iz stava (2) ovog lana kao i ostvarivanje pripadajuih prava i druga relevantna pitanja regulirat e se posebnim pravilnikom koji donosi ministar/ica.

lan 34.

(Proirivanje djelatnosti)

(1) kola moe uvesti novi nastavni plan i program, odnosno proiriti djelatnost u okviru rada.

(2) Uz zahtjev za uvoenje nastavnih planova i programa, odnosno proirivanje djelatnosti, kola dostavlja Ministarstvu elaborat koji sadri: podatke o osnivau, sjedite i naziv, ciljeve, duinu trajanja obrazovanja, nastavni plan i program, potrebe drutva za obrazovanjem za odreeno zanimanje, profil i stepen strune spreme koji se stie po zavretku obrazovanja, ope i posebne uvjete utvrene Pedagokim standardima i normativima, finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta.


(3) Ministar/ice imenuje Komisiju za utvrivanje uvjeta za uvoenje novih nastavnih planova i programa, odnosno proirenja djelatnosti koja ima 3 lana/ice, od kojih je jedan/jedna predsjednik/ca.

(4) Zadatak Komisije iz stava (3) ovog lana je da utvrdi ispunjenje uvjeta predvienih ovim Zakonom i Pedagokim standardima.

(5) Na osnovu zapisinika Komisije, ministar/ica donosi rjeenje.

lan 35.(Autonomija i sloboda)

Srednja kola uiva samostalnost u pedagokom radu, te autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata, da osmiljava, predlae i realizira obrazovne sadraje koji proizilaze iz veze kole sa lokalnim tritem rada.

lan 36.(Zajednica srednjih kola)

(1) Autonomija srednje kole ogleda se i u pravu da se udruuje u jednu ili vie zajednica srednjih kola radi meusobne saradnje u ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja pomoi razvoju oblika obrazovnog rada, s tim da svaka srednja kola zadrava svojstvo pravnog lica.

(2) Skuptinu zajednice srednjih kola ine direktor/ica ili od njega ovlateno lice i najmanje jedan nastavnik/ca iz svake kole lanice zajednice kojeg bira nastavniko vijee.

(3) Prava, obaveze i meusobni odnosi srednjih kola udruenih u zajednicu srednjih kola utvruju se ugovorom.

(4) Zajednica srednjih kola ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice. Pravila zajednice srednjih kola donosi skuptina zajednice uz saglasnost ministra/ice.

(5) Zajednice srednjih kola se upisuju u registar zajednica srednjih kola koji vodi Ministarstvo.

(6) Registar se vodi po propisu iz lana 26. ovog Zakona.

lan 37.(Supsidijarna primjena Zakona o

ustanovama)

Na osnivanje, rad, statusne promjene, promjenu naziva kole i prestanak rada srednje kole

primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno.

IV. oBRAZoVNo-oDGoJNI RAD SREDNJE KoLE

lan 38.(Nastavni planovi i programi)

(1) Obrazovno-odgojni rad u srednjim kolama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, srednje kole za struno obrazovanje i obuku, srednje vjerske kole i srednje kole za uenike/ce sa tekoama u razvoju (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi).

(2) Nastavnim planovima i programima utvruju se: ciljevi, zadaci, nastavni sadraji obaveznih opeobrazovnih, strunih i predmeta praktine nastave i laboratorijskog rada, broj sati po predmetima, oblici i postupci rada, predmeti fakultativne, izborne, kursne nastave, sadraji i naini organiziranja maturskog, odnosno zavrnog ispita, duina trajanja obrazovanja, zanimanje koje uenik/ca stie nakon zavretka srednje kole odnosno obrazovanja, didaktiki i drugi uvjeti za realiziranje nastavnog plana i programa.

(3) Nastavne planove i programe za srednje obrazovanje i osposobljavanje za kole iz lana 3. stav (2) take a), b ) i d) ovog Zakona donosi Ministarstvo.

(4) Za donoenje nastavnih planova i programa ministar/ica imenuje Komisiju za donoenje nastavnih planova i programa, koja ima 5 lanova/ca.

(5) Komisiju iz stava (4) ovog lana ine tri strunjaka za oblast za koju se donosi nastavni plan i program,1(jedan) zaposlenik/ca Pedagokog zavoda i 1(jedan) zaposlenik/ca Ministarstva.

(6) Komisija o svom radu donosi zapisnik.

(7) Nastavne planove i programe za kole iz lana 3. stav (2) taka c) ovog Zakona donosi osniva, a odobrava ministar/ica rjeenjem.

lan 39.(Sadraji nastavnih planova i programa)

(1) Nastavni planovi i programi iz lana 38 ovog Zakona obavezno sadre zajedniku jezgru nastavnih planova i programa, kako to propie Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje.


(2) Nastavne planove i programe iz st. (1) i (2) lana 38. ovog Zakona Ministarstvo objedinjuje i dostavlja svim relevantnim subjektima u Kantonu.

(3) Na Kantonu obavezna je primjena svih nastavnih planova i programa razvijenih po modularnoj metodologiji. Ostali nastavni planovi i programi razvijaju se i primjenjuje koliko god je mogue primjenom modularne metodologije.

(4) U nastavnim planovima i programima u srednjoj koli, kao javnoj ustanovi, specifini sadraji odreenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati vie od 10% u odnosu na utvreni nastavni plan i program iz stava (1) ovog lana.

(5) U nastavnim planovima i programima u srednjoj koli kao ustanovi, specifini sadraji odreenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati vie od 20% u odnosu na utvreni nastavni plan i program iz stava (1) ovog lana.

(6) Srednja kola moe izvan utvrenog nastavnog plana uvesti i nove sadraje u vidu kursne nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika nastave, koji po ukupnom fondu sati sedmino ne moe biti vei od 10% u odnosu na utvreni nastavni plan.

(7) Sadraje nastavnih planova i programa iz st. (3), (4), (5) i ovog lana utvruje kolski odbor srednje kole na osnovu prijedloga osnivaa, uenika/ca, njihovih roditelja odnosno staratelja, nastavnikog vijea srednje kole i relevantne infrastrukture i uz prethodnu saglasnost ministra/ce.

(8) Sadraji koji promoviraju jednakopravnost spolova sastavni su dio nastavnog programa.

lan 40.

(Specijalni programi)

(1) U srednjoj koli realiziraju se i specijalni programi namijenjeni nadarenim i talentiranim uenicima/ama, kao i uenicima/ama sa tekoama u razvoju, koji su po principu inkluzije ukljueni u redovne srednje kole.

(2) Programe iz stava (1) ovog lana donosi kolski odbor, na prijedlog nastavnikog vijea i uz saglasnost ministra/ice.

lan 41.(kolska godina)

(1) kolska godina traje od 1. septembra tekue kalendarske godine do 31. augusta naredne kalendarske godine.

(2) Nastavna godina se ostvaruje po polugoditima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se programski sadraji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica, odnosno 175 nastavnih dana.

(3) Nastavna godina u zavrnom razredu srednje kole ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da se programski sadraji realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica, odnosno 150 nastavnih dana.

(4) Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realiziranje posebnih programskih sadraja, drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje kole, planiranih godinjim programom rada i kalendarom u odjeljenskoj knjizi.

(5) Za svaku kolsku godinu ministar/ica donosi nastavni kalendar kojim se planira kolska godina u skladu sa st. (2), (3) i (4) ovog lana. Nastavni kalendar se donosi najkasnije dva (2) mjeseca prije poetka kolske godine. Svako odstupanje od kalendara na zahtjev kole ili iz drugih opravdanih razloga odobrava ministar/ica odlukom.

(6) Ako srednja kola, u okviru nastavnih dana iz st. (2), (3), (4) i (5) ovog lana ne realizira predvieni nastavni plan i program, nastavlja sa radom dok isti ne realizira u potpunosti.

lan 42.(Nastava i odmor)

(1) Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru, a prvo polugodite traje do 31. decembra tekue godine.

(2) Zimski odmor za uenike/ce koristi se nakon zavretka prvog polugodita i traje tri sedmice, a ljetnji odmor traje od zavretka nastave u drugom polugoditu, do poetka naredne kolske godine.

(3) Srednja kola moe odrediti da se dio zimskog ili ljetnog odmora za uenike/ce koristi u toku prvog ili drugog polugodita samo ako je to predvieno godinjim programom rada ili uvjetovano vanrednim okolnostima, te odobreno od strane Ministarstva.


(4) Nastava u drugom polugoditu poinje poslije zimskog odmora i zavrava se nakon ispunjenja uvjeta iz lana 47. ovog Zakona.

lan 43.(Drugi oblici obrazovno-odgojnog rada)

Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampiranje/ logorovanje, drutveno koristan rad i drugi oblici obrazovno- odgojnog rada predvieni u godinjem programu rada organiziraju se u okviru radnih odnosno nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar/ica.

lan 44.(organiziranje nastave i trajanje

nastavnog sata)

(1) Srednja kola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.

(2) Nastavni sat opeobrazovne, struno-teorijske i praktine nastave u srednjoj koli traje 45 minuta, a praktine nastave u preduzeima i drugim institucijama 60 minuta.

(3) U srednjoj koli za uenika/cu sa tekoama u razvoju nastavni sat traje 40 minuta.

(4) U srednjoj koli nastava ne moe poeti prije 8,00 sati niti zavravati nakon 19,30 sati, osim uz saglasnost ministra/ice.

(5) Ukupno optereenje uenika/ca u nastavi ne moe iznositi vie od sedam sati dnevno, odnosno 35 sati sedmino.

(6) U nastavi koja se odvija po posebnim koncepcijama, koje je odobrio/la ministar/ica, mogue je mijenjati duinu nastavnog sata i spajati sate bez pauze i provoditi druge organizacijske i metodoloke postupke u skladu s odredbama tog nastavnog plana i programa.

lan 45.(Prekid nastave)

(1) Nastava u srednjoj koli se ne moe prekidati u toku jednog polugodita, izuzev u sluaju elementarnih nepogoda, epidemija i drugih naroito opravdanih razloga, uz saglasnost ministra/ice.

(2) Ministar/ica moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje poetka nastave u prvom i drugom polugoditu i produetak zimskog odmora, s tim da se u toku kolske godine ostvari godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i programom i da svi programski sadraji budu realizirani.

lan 46.(Produavanje i skraivanje nastave)

(1) Direktor/ica kole moe, u izuzetno opravdanim sluajevima, odluiti da produi ili skrati trajanje sata i o tome odmah obavjestiti Ministarstvo.

(2) Ministar/ica moe odluiti, u izuzetno opravdanim okolnostima, da produi ili skrati trajanje sata u pojedinim ili svim srednjim kolama.

lan 47.

(Realiziranje godinjeg fonda sati)

(1) Srednja kola je obavezna da u toku kolske godine realizira godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i programom za svako polugodite.

(2) Ako se utvrdi da srednja kola nije ostvarila godinji fond nastavnih sati i realizirala nastavni program u okviru predvienog broja nastavnih sedmica, produit e nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih sati i ne realizira nastavni program.

(3) U srednjoj koli koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih sati i nastavni program , ne moe se izdati svjedodba uenicima/cama o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju, za tu kolsku godinu.

lan 48.(Godinji program rada i razvojni plan)

(1) Rad u srednjoj koli u toku kolske godine realizira se na osnovu godinjeg programa rada srednje kole (u daljem tekstu: godinji program), za koji metodologiju izrauje Pedagoki zavod.

(2) Godinji program sadri obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadraj, kao i izvjetaj o realiziranju godinjeg programa za prethodnu kolsku godinu.

(3) Nastavniko vijee utvruje prijedlog godinjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor/ica, a donosi ga kolski odbor.

(4) Srednja kola usvaja i dostavlja godinji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuu kolsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivau, odnosno Ministarstvu i Pedagokom zavodu.

(5) Pored obaveze iz stava (4) ovog lana kole godinji program rada dostavljaju i nadlenom organu opine.


(6) kola je duna imati razvojni plan za period od najmanje 5 godina.

(7) Metodologiju razvojnog plana izrauje Pedagoki zavod.

lan 49.(Podnoenje izvjetaja)

(1) Srednja kola podnosi izvjetaj o rezultatima u uenju i vladanju uenika/ca na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine Pedagokom zavodu i Ministarstvu.

(2) Pedagoki zavod izrauje izvjetaj koji sadri generalni pregled i analizu podataka iz stava (1) ovog lana i prijedlog mjera za poboljanje uspjeha, koji dostavlja ministru/ici.

lan 50.(Vannastavne aktivnosti uenika/ca)

(1) U srednjoj koli se organiziraju vannastavne aktivnosti uenika/ca radi razvijanja njihovih stvaralakih sposobnosti i sticanja radnih navika i vjetina.

(2) Zadaci i programski sadraj vannastavnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima i pravilima srednje kole, a ostvaruju se putem sekcija, klubova, grupa, uenikih zadruga, projekata i drugih oblika i unose u raspored sati sainjen za te oblike nastave.

(3) Ueniku zadrugu iz stava (2) ovog lana moe organizirati najmanje 30 uenika/ca srednje kole, u skladu sa relevantnim propisima iz oblasti iz koje se zadruga osniva.

(4) Uee uenika/ca u vannastavnim aktivnostima je dobrovoljno.

lan 51.(Akcioni planovi za suzbijanje maloljetnike

delikvencije)

(1) Vlada, preko resornih ministarstava, u saradnji sa kolama, roditeljima, uenicima/ama, organima lokalne samouprave i nevladinim sektorom promovira i provodi akcione planove za suzbijanje maloljetnike delikvencije s ciljem zajednikog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, maloljetnike delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika/ca.

(2) Realiziranjem planova iz stava (1) ovog lana kola u godinjim programima rada planira aktivnosti s ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva kole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od znaaja za ostvarivanje obrazovno- odgojne funkcije kole te interesa i potreba kole.

lan 52.(Uvoenje novih oblika rada u

srednju kolu)

(1) Ministar/ica moe odrediti jednu ili vie srednjih kola, odnosno jedno ili vie odjeljenja srednjih kola, kao eksperimentalne, radi uvoenja novih oblika, sadraja i metoda rada, a na osnovu elaborata zainteresiranih relevantnih subjekata.

(2) Eksperimentalnoj srednjoj koli iz stava (1) ovog lana moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog Zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika/ca, u nainu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja.

(3) Blii propis o uvjetima za osnivanje i rad eksperimentalne srednje kole, odnosno odjeljenja iz stava (1) ovog lana donosi ministar/ica.

lan 53.(Pedagoko-metodika praksa studenata/ica)

(1) Na prijedlog visokokolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar/ica odreuje srednje kole za obavljanje pedagoko-metodike prakse i polaganje praktinog dijela ispita, za studente/ice koji/koje se obrazuju na tim ustanovama.

(2) Uvjeti obavljanja pedagoko-metodike prakse iz stava (1) ovog lana utvruju se posebnim propisom koji donosi ministar/ica.

(3) Ustanove iz stava (1) ovog lana sklapaju ugovore sa srednjim kolama kojima reguliraju meusobne odnose.

lan 54.(Udbenici i nastavna sredstva)

(1) U srednjoj koli mogu se koristiti samo kolski udbenici i druga nastavna sredstva iju je upotrebu odobrio ministar/ica.

(2) Pravilnik o odobravanju i koritenju udbenika i nastavnih sredstava u srednjoj koli donosi ministar/ica.


V. oPA AKtA SREDNJE KoLE

lan 55.(Pravila srednje kole)

(1) Srednja kola ima pravila koja donosi kolski odbor uz saglasnost ministra/ice.

(2) Pravilima srednje kole, pored pitanja utvrenih Zakonom, ureuju se i definiraju: pitanje djelatnosti kole, javnost rada , pohvale, nagrade i odgojno-disciplinske mjere i druga uenika pitanja, pitanja uposlenika/ca, postupak strunog usavravanja, donoenje opih akata, rad organa upravljanja, strunih organa, saradnja kole sa roditeljima, finansiranje rada kole i druga relevantna pitanja.

lan 56.(Kuni red i etiki kodeks)

(1) kolski odbor na prijedlog nastavnikog vijea kole donosi kuni red.

(2) Kunim redom obavezno se utvruju:

a) pravila i obaveze ponaanja u srednjoj koli, unutranjem i vanjskom prostoru

b) pravila meusobnih odnosa uenika/ca

c) pravila meusobnih odnosa uenika/ca i uposlenika/ca kole

d) pravila meusobnih odnosa uposlenika/ca kole

e) zabrana svih oblika reklamiranja i prodaje proizvoda koji nisu u skladu sa etikom, naelima i ciljevima obrazovno- odgojnog rada

f) pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja

g) nain postupanja prema imovini

h) kodeks oblaenja uenika/ca i uposlenika/ca

i) druga pitanja bitna za kuni red kole

(3) U postupku donoenja kunog reda obavezno je da isti bude usaglaen sa etikim kodeksom za uposlenike/ce kole koji donosi ministar/ca.

lan 57.(Druga opa akta srednje kole)

(1) Srednja kola, pored akata iz lana 55. i 56. ovog Zakona ima i druga opa akta kojima se reguliraju pitanja bitna za rad srednje kole, a koja nisu regulirana pravilima.

(2) Opa akta iz stava (1) ovog lana donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.

(3) Sva opa akta iz stava (1) ovog lana, ukljuujui i budet kole su javna i uposlenici/ce imaju nesporno pravo uvida u iste.

VI. VRStE SREDNJIH KoLA

lan 58.(Vrste srednjih kola)

Vrste srednjih kola su:

a) gimnazija

b) srednja kola za struno obrazovanje i obuku koja se registrira kao:

1) srednja umjetnika kola

2) srednja tehnika kola

3) srednja struna kola

c) srednja vjerska kola

d) srednja kola za uenike/ce satekoama u razvoju.

A. GIMNAZIJA

lan 59.

(Izborna podruja)

(1) U gimnaziji se obrazuju redovni/e i vanredni/e uenici/ce, po nastavnom planu i programu za gimnaziju, u etverogodinjem trajanju.

(2) Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvruju se izborna podruja za koja se uenici/ce mogu opredijeliti u okviru onih podruja za koja je gimnazija verificirana.

(3) U skladu sa uvjetima i interesom uenika/ca svaka gimnazija moe imati jedno ili vie izbornih podruja.

(4) Izborna podruja u gimnaziji su:

a) drutveno

b) administrativno

c) jeziko

d) prirodno

e) matematiko-informatiko

f) sportsko

g) pedagoko-psiholoko podruje


h) druga podruja za koja se ukae interes i potreba, a za koja postoji utvren nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom

(5) Uenik/ca koji zavri gimnaziju stie uvjete za nastavak kolovanja i rad.

lan 60.(Upis i matura)

(1) Upis u gimnaziju vri se na osnovu kriterija koje donosi ministar/ica.

(2) Na zavretku obrazovanja u gimnazijama uenici/ce polau maturu po nastavnim planovima i programima za gimnaziju.

(3) Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar/ca.

B. SREDNJE KoLE ZA StRUNo oBRAZoVANJE I oBUKU

lan 61.(Definicija)

(1) Srednje struno obrazovanje i obuka su integralni dio obrazovnog sistema u Kantonu koji osigurava sticanje vjetina i znanja iz odreenih zanimanja i osnov kontinuirane obuke s ciljem aktivnog ukljuivanja u proces rada ili nastavka daljnjeg obrazovanja.

(2) Srednje struno obrazovanje i obuka podrazumijeva razliite vrste i oblike obrazovanja i odgoja, redovno ili vanredno obrazovanje i obavljanje prakse, a obuhvata i strunu obuku djece i odraslih.

lan 62.(Vrste srednje kole za struno

obrazovanje i obuku)

Srednja kola za struno obrazovanje i obuku obuhvata:

a) srednju umjetniku kolu

b) srednju tehniku kolu

c) srednju strunu kolu

d) druge vrste kola koje obavljaju djelatnost srednjeg strunog obrazovanja i obuke

lan 63.(Nastavni plan i program)

(1) U srednjoj koli za struno obrazovanje i obuku obrazuju se redovni/e i vanredni/e uenici/

ce, po nastavnom planu i programu za srednju kolu za struno obrazovanje i obuku.

(2) Nastavnim planom i programom za umjetniku i tehniku kolu mogu se utvrditi izborna podruja u okviru jednog zanimanja za koja se uenici/ce mogu opredijeliti u okviru zanimanja za koja je kola verificirana.

(3) Uenik/ca koji zavri srednju umjetniku ili tehniku kolu stie odgovarajue zanimanje IV stepena i uvjete za nastavak kolovanja i rad.

(4) U umjetnikim kolama za muziku, likovnu i baletsku umjetnost mogu se obrazovati i uenici/ce koji redovno pohaaju drugu srednju kolu.

lan 64.

(Uvjeti za rad i nastavak obrazovanja)

(1) Uenik/ca koji zavri srednju strunu kolu stie odgovarajue zanimanje III stepena i uvjete za rad.

(2) Uenik/ca iz stava (1) ovog lana moe nastaviti kolovanje na visokokolskoj ustanovi pod uvjetom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajuoj srednjoj koli.

(3) Blii propis koji definira uvjete sticanja dopunskog obrazovanja iz stava (2) ovog lana donosi ministar/ica.

lan 65.

(Upis i matura/zavrni ispit)

(1) Upis u srednje kole za struno obrazovanje i obuku vri se na osnovu kriterija koje donosi ministar/ica.

(2) Izuzetno u srednju muziku kolu mogu se upisati i nadareni uenici/ce koji su zavrili najmanje sedam razreda redovne osnovne kole, uz uvjet da tokom obrazovanja u srednjoj koli okonaju osnovnokolsko obrazovanje.

(3) Na zavretku obrazovanja u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku polae se matura ili zavrni ispit po nastavnim planovima i programima za odgovarajue zanimanje.

(4) Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature ili zavrnog ispita u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku donosi ministar/ica.


lan 66.(Sticanje V stepena obrazovanja i

majstorskih zvanja za obrtnika zanimanja)

(1) U srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku koje ispunjavaju odgovarajue uvjete mogu se vanredno obrazovati polaznici/ce za V stepen, za sticanje zvanja majstora/ice, specijaliste/kinje, instruktori/ice i poslovoe/tkinje.

(2) Pravo na obrazovanje iz stava (1) ovog lana imaju polaznici/ce koji su stekli srednje obrazovanje u skladu sa lanom 9. ovog Zakona i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u nekom od zanimanja struke za koju ele stei zvanje iz stava (1) ovog lana.

(3) Odgovarajue zvanje iz stava (1) ovog lana stie se na osnovu uspjenog savladavanja nastavnog plana i programa koji se po pravilu realizira u trajanju od najmanje jedne godine putem obaveznog pohaanja nastave i poloenih ispita.

(4) Program iz stava (3) ovog lana moe se realizirati po principu kondenzirane nastave putem instruktivne nastave u trajanju od najmanje sati predvienih nastavnim planom i programom, a uz saglasnost ministra/ice.

(5) Organiziranje nastave, nain polaganja ispita i druga pitanja znaajna za sticanje majstorskih zvanja za obrtnika zanimanja e se realizirati u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim aktima relevantnim za tu oblast.

(6) Blii propis o uvjetima obrazovanja, organiziranju redovne i instruktivne nastave, nain polaganja ispita za zvanja iz st. (1) i (5) ovog lana, donosi ministar/ica.

lan 67.

(Praktina nastava i laboratorijske vjebe)

(1) Praktina nastava i laboratorijske vjebe u srednjim kolama za struno obrazovanje i obuku izvode se u skladu s nastavnim planom i programom u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajuim normativima.

(2) Praktina nastava se, pod strunim nadzorom srednje kole, moe izvoditi u preduzeima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuu opremu, tehniko- tehnoloka sredstva i druge

odgovarajue uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom.

(3) Uvjeti, oblici, metode, postupci i nadzor nad izvoenjem praktine nastave izvan kolskog prostora reguliraju se ugovorom srednje kole s preduzeem, ustanovom ili samostalnim privrednikom.

(4) Ugovor iz stava (3) ovog lana obavezno sadri odredbe kojima se potpisnici obavezuju osigurati sigurnost uenika/ca tokom obavljanja prakse.

lan 68.(Ferijalna praksa)

(1) Nastavnim planom i programom srednjih kola za struno obrazovanje i obuku utvruje se potreba organiziranja, program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse uenika/ca.

(2) Ferijalna praksa se, pod nadzorom srednje kole, izvodi u privrednim drutvima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuu opremu, tehniko-tehnoloka sredstva i druge odgovarajue uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom.

(3) Blii uvjeti izvoenja ferijalne prakse utvruju se ugovorom srednje kole i privrednog drutva, ustanove ili samostalnog privrednika.

(4) Ugovor iz stava (3) ovog lana obavezno sadri odredbe kojima se potpisnici obavezuju osigurati sigurnost uenika/ca tokom obavljanja ferijalne prakse.

C. SREDNJE VJERSKE KoLE

lan 69.(Definicija)

Srednja vjerska kola je obrazovno- odgojna ustanova u kojoj se u etverogodinjem trajanju obrazuju redovni/e i vanredni/e uenici/ce po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu za struno obrazovanje vjerskih slubenika.

lan 70.(Nastavni plan i program za vjerske kole)

U srednjim vjerskim kolama uenici/ce stiu odreena zanimanja predviena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i nastavak kolovanja.


lan 71.(Pravo upisa u vjersku kolu)

U srednju vjersku kolu mogu se upisati uenici/ce koji su uspjeno zavrili redovno osnovno obrazovanje.

lan 72.(Prijemni ispit i matura)

(1) Upis u vjersku kolu se vri na osnovu kriterija koje donosi vjerska zajednica.

(2) Po zavretku obrazovanja u srednjoj vjerskoj koli polae se matura.

(3) Nastavnim planom i programom utvruju se sadraj i program polaganja mature.

(4) Blie propise o nainu polaganja mature donosi vjerska zajednica uz saglasnost ministra/ice.

D. SREDNJE KoLE ZA UENIK/CA SA tEKoAMA U RAZVoJU

lan 73.(Definicija)

(1) Srednja kola za uenike/ce za djecu sa tekoama u razvoju, u smislu ovog Zakona, je kola koja je svojim programima i drugim uvjetima rada prilagoena uenicima/ama koji/koje zbog fizikih, psihofizikih ili bilo kojih drugih razloga imaju potekoe u savladavanju nastavnih planova i programa, odnosno kada su obrazovanje i odgoj po posebnim programima njihov najbolji interes.

(2) Obrazovanje uenika/ca sa tekoama u razvoju je od prioritetnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

(3) Osnovni cilj obrazovanja uenika/ca sa tekoama u razvoju je da se svim uenicima/ama daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i ukljuivanja u drutvo, u skladu sa njihovim individualnim mogunostima.

lan74.(trajanje obrazovanja)

(1) U srednjoj koli za uenike/ce sa tekoama u razvoju, redovni/e i vanredni/e uenici/ce obrazuju se po prilagoenim programima za odgovarajue profile I, II , III stepena strune spreme, a obrazovanje traje jednu, dvije, tri ili etiri godine.

(2) U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju uenika/ca oteenog vida, sluha i govora obrazuju se uenici/ce po nastavnim planovima i programima za I, II, III, IV i V stepen strune spreme.

(3) Na uenike/ce iz stava (2) ovog lana analogno se primjenjuju lan 56. i lanovi 62. do 67. ovog Zakona.

lan 75.

(Inkluzija)

(1) Uenici/ce sa tekoama u razvoju, pod odreenim uvjetima, mogu se ukljuiti u redovno srednjokolsko obrazovanje, po principu inkluzivnog obrazovanja.

(2) Inkluzivno obrazovanje u srednjim kolama se odvija u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju uenika/ca sa tekoama u razvoju koji donosi ministar/ica.

lan 76.(Nastavni plan i program)

Nastavnim planovima i programima iz lana 73. ovog Zakona utvruje se zanimanje, trajanje obrazovanja i sadraj opeobrazovnih, struno-teorijskih i predmeta praktine nastave.

lan 77.(Upis uenika/ca)

(1) U srednju kolu za uenike/ce sa tekoama u razvoju i u ustanove za edukaciju i rehabilitaciju uenika/ca oteenog vida, sluha i govora uenici/ce se upisuju na osnovu svjedodbe o zavrenoj koli za djecu sa tekoama u razvoju ili redovnoj osnovnoj koli i na osnovu nalaza i miljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa tekoama u razvoju.

(2) Ukoliko uenik/ca iz bilo kojeg razloga ne posjeduje nalaz komisije iz stava (1) ovog lana, upisuje se na osnovu nalaza i miljenja strune komisije kole u koju se upisuje.

(3) Upis uenika/ca iz stava (1) ovog lana se regulira opim aktom kole, odnosno ustanove u kojoj se vri upis.

lan 78.(kolski centar za uenike/ce sa

tekoama u razvoju)

(1) Srednja kola za uenike/ce sa tekoama u razvoju moe organizirati svoj rad u okviru


kolskog centra, sastavljenog od razliitih nivoa obrazovanja u svojstvu jednog pravnog lica.

(2) Odgojno-obrazovni rad i struni nadzor nad radom kolskog centra obavlja se u skladu s odgovarajuim nastavnim planom i programom za svaki nivo obrazovanja koji je u sastavu kolskog centra.

(3) Na procedure imenovanja kolskog odbora, direktora/ice i nadzornog odbora kolskog centra, primjenjuju se odgovarajue odredbe ovog Zakona.

VII. SAVJEtoDAVNo VIJEE SREDNJE KoLE

lan 79.(Savjetodavno vijee srednje kole)

(1) U srednjoj koli formira se savjetodavno vijee kole, koje broji najmanje pet lanova/ca.

(2) Savjetodavno vijee ine po najmanje jedan predstavnik/ca: kole, lokalne zajednice, trita rada koje je u vezi sa obrazovanjem odreenih profila zanimanja, kao i drugih relevantnih subjekata.

(3) Savjetodavno vijee pomae koli u planiranju sadraja njenih programa rada, savjetuje kolu o svim pitanjima koja se tiu obuke i pomae jaanju veza izmeu kole i trita rada.

(4) Precizan sastav savjetodavnog vijea za svaku kolu i procedure imenovanja njegovih lanova reguliraju se pravilima kole.

(5) Obavljanje dunosti lanova/ica savjetodavnog vijea je dobrovoljno i bez naknade.

VIII. UENICI /CE

lan 80.(Status uenika/ica)

(1) Status uenika/ica srednje kole stie se upisom u srednju kolu.

(2) Redovni/a uenik/ica ima pravo i obavezu redovnog pohaanja nastave i izvravanja kolskih obaveza, ponaanja u skladu sa kolskim propisima i odgovornog odnosa prema imovini kole, drugim uenicima/ama i uposlenicima/ama kole.

(3) Upis u srednju kolu vri se u skladu sa kriterijima koje donosi ministar/ica.

(4) Uenik/ca moe stei izuzetan status paralelno upisujui i neko drugo zanimanje u istoj ili drugoj srednjoj koli, te stei drugo zanimanje polaui razliku predmeta u odnosu na nastavni plan i program po kojem se redovno obrazuje.

(5) Razliku predmeta iz stava (4) ovog lana utvruje nastavniko vijee kole u kojoj je uenik/ica stekao/la izuzetan status, cijenei podudarnost nastavnih planova i programa kole koju uenik/ica redovno pohaa i kole u kojoj je stekao/la izuzetan status.

(6) Uvjeti sticanja statusa iz stava (4) ovog lana utvruju se pravilnikom koji donosi ministar/ica.

(7) Uenik/ica moe stei i specijalan status u skladu sa lanom 88. ovog Zakona.

lan 81.(Uvjeti za upis redovnih uenika/ca)

(1) Uenici/ce se upisuju u prvi razred srednje kole na osnovu javnog konkursa koji u dnevnim novinama objavljuje Ministartsvo, najkasnije dva mjeseca prije poetka kolske godine.

(2) Konkurs za upis redovnih uenika/ca u prvi razred srednje kole kao javne ustanove sadri:

a) broj kandidata/kinja po kolama i zanimanjima

b) kriterije za upis uenika/ca u prvi razred koji obavezno reguliraju albeni postupak

(3) Elemente iz stava (2) ovog lana utvruje Ministarstvo, pri emu se uzima u obzir miljenje udruenja poslodavaca i stanje na tritu rada.

(4) Pravo upisa u prvi razred srednje kole u statusu redovnog/e uenika/ce imaju kandidati/kinje koji/koje pored ostalih uvjeta iz ovog Zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekue godine ne navravaju 18 godina ivota.

(5) Pravo upisa u prvi razred srednje kole za uenike/ce sa tekoama u razvoju imaju kandidati/kinje koji/koje pored ostalih uvjeta iz ovog Zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekue godine ne navravaju 22 godine ivota.

lan 82.(Upis uenika/ca koji su osnovno

obrazovanje zavrili izvan Kantona)

(1) Uenici/ce dravljani/ke Bosne i Hercegovine koji/koje su zavrili/le osnovnu kolu u Bosni i Hercegovini izvan Kantona


upisuju se pod istim uvjetima kao i uenici/ce s podruja Kantona.

(2) Uenici/ce strani dravljani/ke nastavljaju obrazovanje u srednjoj koli pod istim uvjetima kao i dravljani/ke Bosne i Hercegovine, ako ugovorima i drugim konvencijama nije drugaije odreeno.

(3) Prilikom upisa u srednju kolu, odnosno nastavka obrazovanja uenika/ca iz stava (2) ovog lana primjenjuju se odredbe lanova 12. i 13. ovog Zakona.

lan 83.(Uenika knjiica)

(1) Srednja kola upisanim uenicima/ama izdaje ueniku knjiicu u kojoj se, pored linih podataka, evidentira uspjeh uenika/ca u uenju i vladanju i prati aktivnosti i napredovanje uenika/ca u toku obrazovno-odgojnog procesa.

(2) Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku srednjeg obrazovanja dokazuje status uenika/ce srednje kole.

(3) Obrazac uenike knjiice propisuje ministar/ica.

lan 84.(Svjedodba)

(1) O zavrenom razredu, odnosno obrazovanju, kola izdaje svjedodbu.

(2) Ueniku/uenici koji/koja sa uspjehom poloi maturski, odnosno zavrni ispit, izdaje se diploma o zavrenoj koli.

(3) Sadraj i oblik svjedodbe i diplome propisuje ministar/ica.

(4) kola izdaje duplikat svjedodbe, odnosno diplome na osnovu podataka iz matine knjige.

lan 85.(Dopunski, popravni, razredni i

maturski ispit)

(1) Uenik/ca moe polagati dopunski, popravni,razredni i maturski ispit.

(2) Dopunski ispit se polae iz odreenih predmeta ili oblasti u sluajevima promjene i daljeg nastavka kole, te nakon provedenog postupka nostrifikacije, odnosno ekvivalencije. Nastavniko vijee utvruje obim polaganja dopunskog ispita.

(3) Razredni ispit polau redovni/e uenici/ce koji su iz opravdanih razloga ostali neocijenjeni/e

na kraju nastavne godine ili kada je uenik/ca opravdano izostao/la sa nastave vie od jedne treine planiranih sati u jednom polugoditu, odnosno obrazovanja ili vanredni/e uenici/ce iz svih predmeta jednog razreda, odnosno obrazovanja.

lan 86.

(Vanredni uenici/ce i ispitni rokovi)

(1) Srednja kola objavljuje u dnevnim novinama javni konkurs za upis vanrednih uenika/ca najmanje 15 dana prije poetka kolske godine.

(2) Konkurs i prijem vanrednih uenik/ca koji polau razred u cjelini mora biti okonan do kraja septembra tekue kolske godine.

(3) Prijem zahtjeva i upis vanrednih uenika/ca za prekvalifikaciju, polaganje predmetnih, dopunskih, zavrnih i maturskih ispita e se vriti najkasnije trideset (30) dana prije poetka svakog ispitnog roka, utvrenog ovim zakonom i pravilnikom kojeg donosi ministar/ica.

(4) Status vanrednog/e uenika/ca stie se upisom u odgovarajuu vrstu srednje kole.

(5) Vanredni/e uenici/ce obavezni/e su pohaati instruktivno- konsultativnu nastavu. Fond sati ove nastave za svaki predmet pojedinano se utvruje odlukom nastavnikog vijea u skladu sa relevantnou predmeta za odreeno zanimanje i u ukupnom zbiru ne moe biti manji od 15% fonda sati propisanog nastavnim planom i programom za predmete koje je kandidat/kinja obavezan/na polagati.

(6) Srednja kola organizira u toku kolske godine tri redovna ispitna roka (januarsko-februarski, junski i augustovsko-septembarski ispitni rok), a po potrebi i jedan vanredni rok koji utvruje nastavniko vijee srednje kole o emu najkasnije 15 dana prije poetka ovog ispitnog roka obavjetava Ministarstvo i prosvjetnu inspekciju.

(7) U sluajevima nepravilnosti polaganja ispita za vanredne uenike/ce koje utvrdi nastavniko vijee ili prosvjetna inspekcija, direktor/ica kole ponitava ispit.

(8) Blie propise o upisu, organizaciji nastave i polaganju ispita za vanredne uenike/ce donosi ministar/ica.


lan 87.(Izvjetaj o upisu)

(1) Srednja kola, kao javna ustanova je obavezna dostaviti izvjetaj o izvrenom upisu redovnih i vanrednih uenika/ca ministru/ici, prosvjetnoj inspekciji, Pedagokom zavodu i opini.

lan 88.(Uenici/ce sa specijalnim statusom)

(1) Redovni/e uenici/ce u srednjoj koli mogu imati specijalni status.

(2) Specijalni status iz stava (1) mogu ostvariti uenici/ce koji su proglaeni/e perspektivnim i vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetnikim talentima i nadarenim uenicima/ama s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju.

(3) kola dodjeljuje specijalni status na osnovu odluke Ministarstva o proglaenju uenika/ce perspektivnim ili vrhunskim sportistom, odnosno odluke Ministarstva o proglaenju uenika/ce izuzetnim talentom i nadarenim/om uenikom/com, u skladu sa ostvarenim rezultatima.

(4) Specijalni status se potvruje odlukom kole na poetku svake kolske godine.

(5) Na osnovu odluke iz stava (4) ovog lana, srednja kola e uenicima/cama sa specijalnim statusom odobriti dugorono ili kratkorono odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i uea na takmienjima, u skladu s pravilima kole.

(6) Srednja kola e uenicima/ama sa specijalnim statusom dati mogunost putem praenja nastave i ocjenjivanja, odnosno organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku kolske godine, da zavre odgovarajui razred.

lan 89.(Predmetni i razredni ispit)

(1) Redovan uenik/ca koji iz opravdanih razloga (bolest u duem periodu i u drugim opravdanim sluajevima) nije mogao/la redovno pohaati nastavu i nije mogao/la biti ocijenjen/na iz jednog ili vie predmeta, polae predmetni ili razredni ispit.

(2) Nastavniko vijee srednje kole moe uputiti uenika/cu na razredni odnosno predmetni ispit ukoliko uenik/ca izostane vie od 1/4 ukupnog fonda nastavnih sati predvienih

nastavnim planom i programom, odnosno vie od 1/4 godinjeg fonda nastavnih sati iz odreenog predmeta.

(3) Redovan uenik/ca iz stava (1) i (2) ovog lana podnosi nastavnikom vijeu molbu sa dokazima o opravdanosti razloga nepohaanja nastave, koje u svakom konkretnom sluaju donosi odluku, vodei rauna o najboljem interesu uenika/ca.

(4) Iz odredbi stava (1), (2) i (3) ovog lana izuzimaju se uenici/ce sa specijalnim statusom iz lana 88. ovog Zakona.

lan 90.(Prestanak statusa redovnog uenika/ce)

(1) Status redovnog/e uenika/ce prestaje zavretkom srednje kole.

(2) Uenik/ca gubi status redovnog uenika/ce u svim srednjim kolama kada sa uspjehom ne zavri razred nakon to je iskoristio/la prava iz lana 89. ovog Zakona.

(3) Status redovnog uenika/ce u srednjoj koli u koju je uenik/ca upisan/na za tekuu kolsku godinu prestaje:

a) ispisivanjem iz srednje kole

b) iskljuenjem iz srednje kole

c) naputanjem srednje kole

lan 91.(Ponavljanje razreda)

Redovan uenik/ca u toku ukupnog srednjokolskog obrazovanja ima pravo dva puta ponavljati razred, s tim da isti razred moe ponoviti samo jedanput.

lan 92.(Preusmjeravanje uenika/ca)

(1) Redovan uenik/ca koji je tokom ukupnog dotadanjeg srednjeg obrazovanja u uenju postigao/la uspjeh najmanje 4,00 i ima primjerno vladanje ima pravo podnijeti zahtjev za preusmjerenje na obrazovanje za zanimanje koje izabere, u istoj ili drugoj srednjoj koli.

(2) Ukoliko u toku obrazovanja uenik/ca zaostaje u savladavanju nastavnih sadraja ili ne zavri razred moe se, uz njegov/njen i pristanak roditelja ili staratelja, preusmjeriti na obrazovanje za zanimanje sa jednostavnijim programom.

(3) Odluku za uenika/cu iz stava (1) i (2) ovog lana donosi nastavniko vijee srednje


kole, posebno uzimajui u obzir Pedagoke standarde i normative.

(4) Preusmjeravanje iz st. (1) i (2) ovog lana podrazumijeva obavezu uenika/ce da polae razliku predmeta, koju utvruje nastavniko vijee srednje kole.

lan 93.(Nastavak obrazovanja zapoetog u

inostranstvu)

(1) Uenik/ca koji/koja je dio obrazovanja stekao/la izvan Bosne i Hercegovine moe podnijeti zahtjev za upis u srednju kolu Kantona uz ispunjenje uvjeta iz lana 12. ovog Zakona.

(2) Nastavniko vijee kole kojoj je uenik/ca iz stava (1) ovog lana podnio/la zahtjev za upis, u svakom konkretnom sluaju cijeni osnovanost zahtjeva i mogunost upisa, o emu donosi odgovarajuu odluku.

(3) Na zahtjev iz stava (1) ovog lana, kola je obavezna donijeti pozitivnu odluku kojom se zahtjev prihvata, ukoliko je verificirana za isto ili srodno zanimanje i ukoliko prijem uenika/ca ne dovodi do krenja Pedagokih standarda i normativa u dijelu kojim se propisuje broj uenika/ca u odjeljenju.

(4) Ukoliko nastavniko vijee srednje kole donese negativnu odluku kojom se zahtjev iz stava (1) ovog lana odbija, obavezno je istu dostaviti podnosiocu zahtjeva, Ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji.

(5) Odluka ministra/ice je konana.

lan 94.(Ispisivanje uenika/ce)

(1) Uenik/ca se moe ispisati iz srednje kole:

a) kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje

b) kada prelazi u drugu srednju kolu

c) u drugim opravdanim sluajevima

(2) Uenik/ca iz stava (1) ovog lana moe se ispisati iz srednje kole najkasnije dva mjeseca prije zavretka nastave u drugom polugoditu.

(3) Maloljetnog/u uenika/cu ispisuju roditelji ili staratelji, a punoljetni/a uenik/ca se ispisuje sam/a, uz obavezu kole da pismeno obavijesti roditelja ili staratelja o ispisu uenika/ce.

(4) Pravo ispisa iz srednje kole, uenik/ca koji/koja ne nastavlja obrazovanje u drugoj koli,

moe koristiti najvie tri puta, nakon ega gubi pravo na redovno obrazovanje.

(5) Srednja kola ispisanim uenicima/ama izdaje uvjerenje o uspjehu postignutom u toku kolske godine do dana ispisa.

(6) Obrazac uvjerenja iz stava (5) ovog lana propisan je pravilnikom o voenju kolske dokumentacije i evidencije u srednjoj koli koji donosi ministar/ica.

lan 95.(Iskljuenje uenika/ce)

(1) Uenik/ca se iskljuuje iz srednje kole kada:

a) neopravdano izostane s nastave due od 45 nastavnih sati

b) neopravdano izostane 35 nastavnih sati i uini tei disciplinski prekraj

c) uini disciplinski prekraj za koji je pravilima srednje kole predviena mjera iskljuenja

(2) Uenik/ca koji je iskljuen/na iz srednje kole moe nastaviti kolovanje u drugoj srednjoj koli analognom primjenom rjeenja iz lana 89., 90. i 91. ovog Zakona.

lan 96.(Naputanje srednje kole)

(1) Smatra se da je uenik/ca napustio srednju kolu ukoliko u kontinuitetu izostane due od dvije radne sedmice, a o razlogu izostanka kola ne bude obavijetena.

(2) kola je obavezna pismenim putem obavijestiti roditelje ili staratelje uenika/ce iz stava (1) ovog lana o kontinuiranom izostajanju uenika/ce nakon izostajanja u trajanju od jedne radne sedmice.

(3) Odluku o naputanju kole donosi nastavniko vijee.

(4) Na odluku iz stava (3) ovog lana doputena je alba u roku od tri (3) dana od dana dostavljanja odluke. kolski odbor je obavezan donijeti rjeenje po albi u roku od sedam (7) dana od dana prijema albe.

lan 97.(Praenje razvoja uenika/ca)

(1) Srednja kola je obavezna da u toku obrazovanja sistematino prati razvoj uenika/ce, njegove/njene sklonosti i sposobnosti i vrednuje rezultate njegovog/njenog rada.


(2) Uenik/ca koji/koja iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi takva vjeba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, bit e privremeno ili trajno izuzet/a iz takvih aktivnosti.

(3) Odluku o izuzimanju uenika/ce iz odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice donijet e nastavniko vijee kole na preporuku nadlene zdravstvene ustanove.

lan 98.(ocjenjivanje uenika/ce)

(1) kola vrednuje i ocjenjuje svakog/svaku uenika/cu u smislu uspjeha u nastavi i napredovanja, kao i ponaanja i discipline.

(2) Redovno ocjenjivanje u srednjoj koli je brojano.

(3) Brojane ocjene su: odlian (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

(4) Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno i kontinuirano.

(5) Prilikom ocjenjivanja u odjeljenjsku knjigu, uz brojanu ocjenu upisuje se i datum.

(6) Zakljuna ocjena iz svakog predmeta pojedinano se izvodi na polugoditu i na kraju nastavne, odnosno kolske godine.

(7) Uenici/ce sa tekoama u razvoju koji/koje ne mogu biti ocijenjeni/e na redovan nain izuzimaju se iz stava (2), (3), (4), (5) i (6) ovog lana. Ovi/ove uenici/e ocjenjuju se u skladu sa stavom (1) ovog lana i njihovim sposobnostima.

(8) Uenici/ce iz stava (7) ovog lana dobijaju pismeni godinji izvjetaj koji opisuje rezultate uenika/ce u odnosu na ciljeve iz plana, umjesto godinje svjedodbe sa ocjenama.

(9) Blii propis odnosno kriterije o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika/ca donosi ministar/ica.

lan 99.(Karakteristike uenika/ce)

(1) Pri prelasku uenika/ce iz jedne kole u drugu, pored redovnih ocjena, odnosno uz prepis ocjena, daju se i karakteristike uenika/ce u pisanoj formi ukoliko to zatrai uenik/ca, roditelj, odnosno staratelj ili kola u koju uenik/ca prelazi.

(2) Karakteristike iz stava (1) ovog lana daju se na osnovu miljenja pedagoga/inje, psihologa/inje, razrednika/ce, odnosno odjeljenskog vijea,

a opisuju napredovanje, sklonosti, posebne osobine i druge relevantne podatke o ueniku/ci.

lan 100.(Elementi zakljuivanja ocjena

i opeg uspjeha)

(1) Prilikom zakljuivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numerikih ocjena koje je uenik/ca imao/imala tokom godine, uzima se u obzir pedagoka procjena nastavnika/ ice napredovanja, rada i zalaganja uenika/ce.

(2) Opi uspjeh uenika/ce utvruje se na osnovu zakljunih ocjena iz svih nastavnih predmeta na kraju oba polugodita.

(3) Za uenike/ce upuene na popravni ispit, opi uspjeh se utvruje na nain iz stava (1) ovog lana, nakon obavljenih ispita.

(4) Nastavniko vijee sredinom oba polugodita analizira realizaciju nastavnog plana i programa, sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja.

lan 101.(Prigovor na zakljunu ocjenu)

(1) Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodita obavezno zakljuuje i uenicima/ama javno u odjeljenju saopava predmetni nastavnik/ca.

(2) Uenik/ca i njegovi roditelji odnosno staratelji imaju pravo prigovora na zakljunu pojedinanu ocjenu na kraju nastavne godine.

(3) Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeu, u roku od dva dana od dana saopenja ocjene, u skladu sa stavom (1) ovog lana. Prigovorom se moe traiti i izuzee predmetnog nastavnika/ce u vezi sa stavom (7) ovog lana.

(4) Odjeljensko vijee je obavezno svaki prigovor na prvoj narednoj sjednici razmotriti i o istom sainiti miljenje.

(5) Odjeljensko vijee odmah dostavlja prigovor i miljenje nastavnikom vijeu na odluivanje.

(6) Nastavniko vijee obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i miljenja iz stava (5) ovog lana donese odgovarajuu odluku.

(7) Ako nastavniko vijee donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu provjere znanja uenika/ce, ono imenuje i komisiju za provjeru znanja.


(8) Komisija iz stava (7) ovog lana obavezna je izvriti provjeru znanja uenika/ce u roku od dva dana od dana donoenja odluke.

(9) Ocjena komisije je konana.

(10) Ako nastavniko vijee donese odluku o odbijanju prigovora,uenika/ce, roditelj/staratelj se moe aliti ministru/ici.

(11) Odluka ministra/ice na albu iz stav (10) ovog lana je konana.

lan 102.

(opi uspjeh uenika/ce)

(1) Uenik/ca je ostvario pozitivan opi uspjeh na kraju polugodita, odnosno na kraju kolske godine, ukoliko niti iz jednog predmeta nema zakljunu ocjenu nedovoljan (1).

(2) U svjedodbe i druge dokumente u koje se upisuje opi uspjeh uenika/ce, pored ocjene odlian, vrlodobar, dobar i dovoljan upisuje se i prosjena ocjena opeg uspjeha zaokruena na dvije decimale.

(3) Nakon zaokruivanja prosjene ocjene u skladu sa stavom (2) ovog lana uenik/ca je zavrio razred sa:

a) odlinim uspjehom, ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50

b) vrlodobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 3,50 do 4,49

c) dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 2,50 do 3,49

d) dovoljnim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu od 2,0 do 2,49

(4) Uenik/ca nije zavrio/la razred, ako na kraju kolske godine ima jednu ili vie zakljunih ocjena nedovoljan (1).

lan 103.

(Popravni ispit i ponavljanje razreda)

(1) Uenik/ca koji/koja na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije zakljune ocjene nedovoljan (1) upuuje se na popravni ispit.

(2) Uenik/ca koji/koja na kraju nastavne godine ima tri ili vie zakljunih ocjena nedovoljan (1) upuuje se da ponovi razred, ukoliko ne gubi status redovnog/e uenika/ce u skladu sa lanom 90. ovog Zakona.

lan 104.(Vladanje uenika/ce)

(1) U srednjoj koli ocjenjuje se vladanje uenika/ce.

(2) Vladanje uenika/ce se ocjenjuje na osnovu redovnosti pohaanja nastave i potivanja uenikih dunosti propisanih pravilima kole.

(3) Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loe.

(4) Ocjene iz vladanja utvruje odjeljenjsko ,odnosno nastavniko vijee na prijedlog razrednika/ce, na kraju prvog polugodita i na kraju nastavne godine.

(5) Ocjena iz vladanja ne utie na opi uspjeh uenika/ce.

lan 105.(Zavravanje dva razreda u toku jedne

kolske godine)

(1) Izuzetno, ueniku/ci koji/koja u prethodnom razredu ostvari odlian opi uspjeh sa prosjenom ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje moe se na lini zahtjev, odnosno zahtjev roditelja ili staratelja odobriti da zavri dva razreda u toku jedne kolske godine.

(2) Odluku o zahtjevu iz stava (1) ovog lana donosi nastavniko vijee srednje kole.

(3) Blii propis o napredovanju uenika/ce donosi ministar/ica.

lan 106.(Izdavanje svjedodbi i diploma)

(1) Na osnovu podataka iz dokumentacije i evidencije srednje kole, kola izdaje javne isprave.

(2) Vjerodostojnost javne isprave potvruje se potpisom ovlatenog lica i ovjerava peatom.

(3) Ueniku/ci koji/koja sa uspjehom zavri razred, srednja kola izdaje svjedodbu o zavrenom razredu.

(4) Uenik/ca koji/koja s uspjehom poloi maturu, odnosno zavrni ispit, srednja kola izdaje odgovarajuu diplomu o zavrenoj srednjoj koli.

lan 107.(Voenje kolske dokumentacije i evidencije)

(1) Srednja kola vodi dokumentaciju i evidenciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti.


(2) Direktor/ica i nastavniciIce srednje kole su obavezni uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju i odgovorni su za aurnost njihovog voenja.

(3) Srednja kola je duna voditi jedinstvenu bazu podataka u elektronskoj formi.

(4) Blii propis o sadraju svjedodbe, diplome i nainu voenja dokumentacije i evidencije kao i jedinstvene baze podataka iz stava (3) ovog lana u srednjoj koli donosi ministar/ica.

lan 108.(Priznanja, pohvale i nagrade)

Ueniku/ci koji/koja postie izuzetne rezultate u obrazovno- odgojnom procesu, vannastavnim i drugim aktivnostima, srednja kola moe dodjeljivati priznanja, pohvale i nagrade, pod uvjetima i na nain utvren pravilnikom koji donosi ministar/ica.

lan 109.(odgojno-disciplinske mjere)

(1) U toku kolske godine ueniku/ci se izriu odgojno- disciplinske mjere za uinjene tee povrede uenikih dunosti kao to su:

a) neopravdano izostajanje sa nastave u obimu koji je propisan pravilima kole

b) prepravka podataka u svjedoanstvu, diplomi, akoj knjiici i drugim javnim ispravama koje izdaje srednja kola

c) dopisivanje podataka u evidenciji srednje kole

d) kraa imovine kole, preduzea, ustanove, uenika/ca ili nastavnika/ca, odnosno uposlenika/ca kole

e) konzumiranje, podstrekavanje na konzumiranje, odnosno pomaganje ueniku/ci u upotrebi alkohola ili narkotika

f) izazivanje, odnosno uestvovanje u tui u prostorijama i dvoritu kole, na praktinoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti

g) posjedovanje oruja ili hladnog orua u prostorijama i dvoritu kole, na praktinoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti

h) izazivanje nacionalne, etnike ili vjerske netrpeljivosti

i) nemaran odnos prema radu, uenju i aktivnostima u srednjoj koli

j) neprimjeren odnos prema drugim uenicima/ama, uposlenicima/ama i kolskoj imovini

k) i drugi sluajevi utvreni pravilima kole

(2) Odgojno-disciplinske mjere za tee povrede iz stava (1) ovog lana i lake povrede propisane pravilima srednje kole su:

a) ukor razrednika/ce, to povlai ocjenu iz vladanja vrlodobro

b) ukor odjeljenjskog vijea, to povlai ocjenu iz vladanja dobro

c) ukor direktora/ce, to povlai ocjenu iz vladanja zadovoljava

d) ukor nastavnikog vijea, to povlai ocjenu iz vladanja loe

e) iskljuenje iz srednje kole

(3) Odgojno-disciplinske mjere iz take d) i e), stava (2) ovog lana izrie nastavniko vijee posebnom odlukom.

(4) Na odluku nastavnikog vijea uenik/ca, roditelj/staratelj ima pravo albe kolskom odboru u roku od 3 dana.

(5) U odluivanju po albi iz stava (4) ovog lana kolski odbor je obavezan dostaviti albu prosvjetnoj inspekciji na miljenje u roku od osam dana od dana prijema albe, te nakon miljenja ministarstva koje je obavezujue, donijeti rjeenje.

(6) Ueniku/ci kojem/kojoj je izreena disciplinska mjera iskljuenja iz srednje kole, a koji/koja svojim ponaanjem ne ugroava lica ni imovinu kole, kola je obavezna omoguiti pohaanje nastave i nakon izricanja mjere sve dok odluka koskog odbora ne postane konana.

(7) Uenik/ca koji/koja je iskljuen/a iz kole ima pravo u toj kolskoj godini polagati razredni ispit.

lan 110.(Izricanje odgojno-disciplinskih mjera)

(1) Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja ueniku/ci u skladu sa lanom 109. stav (2) ovog Zakona.

(2) Odgojno - disciplinska mjera odnosi se na kolsku godinu za koju je izreena, a u toku kolske godine moe se preinaiti.


(3) Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika/ca, ublaavanju i ukidanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ukljuujui ocjenu iz vladanja koju ista povlai, kao i nadoknadi materijalne tete utvruju se pravilima kole.

lan 111.(Upoznavanje sa pravima i dunostima

uenika/ce)

(1) Srednja kola je obavezna upoznati uenike/ce s njihovim pravima odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim Zakonom i pravilima srednje kole.

(2) Izvodi iz relevantnih propisa, u vezi sa stavom (1) ovog lana, obavezni su dio sadraja oglasne ploe u srednjoj koli.

IX. UPoSLENICI/CE KoLE

lan 112.(Definicija)

Uposlenici/ce u srednjoj koli su nastavnici/ce, struni/e i drugi/e saradnici/e, administrativno-finansijsko, pomono i tehniko osoblje i drugi uposlenici/ce, kako je to propisano Pedagokim standardima i normativima.

lan 113.(Profil i struna sprema nastavnika/ce)

(1) Nastavnik/ca u srednjoj koli je lice koje realizira nastavni plan i program i kojem je prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj uenika/ca.

(2) Profil i struna sprema nastavnika/ca u srednjoj koli utvruje se nastavnim planom i programom za svaki predmet pojedinano, u ovisnosti od vrste i tipa srednje kole, a profil i struna sprema svih ostalih uposlenika/ca utvruju se pedagokim standardima i normativima.

(3) Opeobrazovnu, struno-teorijsku, praktinu i nastavu u okviru laboratorijskog rada, u skladu sa stavom (2) ovog lana, u srednjoj koli izvode lica:

a) sa zavrenim najmanje VII stepenom strune spreme, sa zvanjem profesora/ice, ili zavrenim drugim fakultetom i poloenom pedagoko-psiholokom i metodiko- didaktikom grupom predmeta

b) sa zavrenim I ili II, odnos

zakon o srednjem obrazovanju usk-sl.gl.br.17

Documents