Zakon o vanparninom postupku

Zakon o vanparninom postupku

Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRCG", br. 34/86 i 5/87.

NAPOMENAZakon je prestao da vai 5.5.2006. godine - vidi: l. 236 Zakona - 27/2006-1.

PRVI DIO

OPTE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom odreuju se pravila vanparninog postupka po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima odreenim zakonom.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se rjeavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povrijeenog ili ugroenog prava i ako se zbog uesnika u postupku ne mogu primjeniti odredbe Zakona o parninom postupku.

lan 2.

Vanparnini postupak pokree se predlogom ovlaenog fizikog ili pravnog lica, kao i predlogom organa odreenog zakonom.

Vanparnini postupak sud pokree po slubenoj dunosti u sluajevima i pod uslovima odreenim ovim ili drugim zakonom.

Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlaen da pokree postupak, sud e ga bez odlaganja pokrenuti i obavijestiti taj organ. Sud moe ovlaenom organu odrediti rok za prijavljivanje uea u postupku i do isteka tog roka zastati sa postupkom ako je to potrebno radi zatite uesnika u postupku ili radi zatite drutvenih interesa.

lan 3.

Uesnik u vanparninom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim se pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku, kao i organ koji uestvuje u postupku na osnovu zakonskog ovlaenja da postupak pokree, bez obzira da li je postupak pokrenuo ili je kasnije stupio u postupak.

Predlaga u smislu ovog zakona je lice, odnosno organ po ijem predlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaa je lice prema kome se pravo ili pravni interes predlagaa ostvaruje. Svojstvo uesnika u postupku, s pravnim dejstvom u odreenoj pravnoj stvari, sud moe izuzetno priznati i onim oblicima udruivanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koja nije posebnim propisima odreeno da mogu biti uesnici u vanparninom postupku ako ispunjavaju uslove iz lana 77. stav 3. Zakona o parninom postupku, i ako se predmet vanparnine stvari neposredno na njih odnosi.

lan 4.

U toku cijelog postupka sud e paziti da prava uesnika budu to prije utvrena i obezbijeena.

lan 5.

U vanparninom postupku sud po slubenoj dunosti posebno vodi rauna i preduzima mjere za zatitu prava i interesa maloljetnih i drugih lica koja nijesu sposobna da se sama brinu za zatitu svojih prava i interesa.

Kad se u postupku odluuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, sud e obavijestiti organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske uesnika i odluke protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li organ starateljstva uestvuje u postupku.

Kad smatra da je to potrebno sud e pozvati organ starateljstva, ili drugi organ koji je po zakonu ovlaen da uestvuje u postupku i odrediti mu rok u kome moe prijaviti svoje uee. Dok ne istekne ovaj rok sud e zastati sa postupkom ali organ koji je pozvan da uestvuje u postupku, moe to svoje pravo koristiti i poslije proteka tog roka.

lan 6.

Organ starateljstva koji uestvuje u postupku, i kad posebnim zakonom nije ovlaen da pokree postupak, ovlaen je da preduzima sve radnje u postupku radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, a naroito da iznosi injenice koje uesnici nijesu naveli, da predlae izvoenje dokaza i da izjavljuje pravne ljekove.

lan 7.

U vanparninom postupku sud moe postaviti privremenog zastupnika svakom uesniku u postupku, u skladu sa lanom 84. Zakona o parninom postupku.

lan 8.

Sud moe dozvoliti da uesnik, koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlaen, radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa, preduzima i druge radnje u postupku, ako smatra da je u stanju da shvati znaenje i pravne posledice tih radnji.

lan 9.

U vanparninim stvarima koje se odnose na lino stanje uesnika (statusne stvari), kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, oni se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje.

U postupku iz stava 1. ovog lana sud moe da utvruje i injenice koje uesnici nijesu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nijesu sporne, ako su vane za donoenje odluke.

lan 10.

U postupku u kome se odluuje o statusnim stvarima javnost je iskljuena.

lan 11.

U vanparninom postupku nema mirovanja postupka.

lan 12.

Predlozi i izjave u vanparninom postupku daju se u pismenoj formi, ili usmeno na zapisnik pred sudom.

lan 13.

Sud odluuje o zahtjevima uesnika na osnovu rasprave na roitu samo u sluajevima kada je to ovim ili drugim zakonom odreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cijelishodno.

Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drukije odreeno.

Sasluanje pojedinih uesnika u postupku moe se izvriti i u odsustvu drugih uesnika.

U stambenim stvarima u kojima se rjeava o stanarskom pravu, ili o pojedinim ovlaenjima koja ine sadrinu stanarskog prava, odluka se uvijek donosi na osnovu rasprave na roitu.

lan 14.

Predlog za pokretanje vanparninog postupka moe se povui do donoenja prvostepene odluke. Predlog podnijet od vie lica povlai se njihovom saglasnom izjavom, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Predlog se moe podnijeti docnije sve dok postupak nije pravnosnano zavren, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika na koje se odluka odnosi, ili ako ostali uesnici na to pristanu.

Ako je predlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke, prvostepeni sud e odluku ukinuti.

Smatrae se da je predlog povuen kad predlaga ne doe na roite ili se ne odazove na poziv suda radi sasluanja, ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opte poznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe u sud. Opravdane razloge izostanka sud moe uvaiti i bez izjanjavanja ostalih uesnika sve dok im ne uputi obavjetenje o povlaenju predloga.

U sluajevima iz st. 1. i 4. ovog lana, drugi uesnici koji su zakonom ovlaeni da pokrenu postupak mogu predloiti da se postupak nastavi. Predlog za nastavljanje postupka moe se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema obavjetenja o povlaenju predloga.

lan 15.

U statusnim stvarima mjesno nadlean je sud na ijem podruju ima prebivalite lice u ijem interesu se postupak vodi, a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju to lice ima boravite, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

U drugim vanparninim stvarima mjesno nadlean je sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite, odnosno sjedite, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Kad se vanparnina stvar odnosi na nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se nalazi nepokretnost, a ako se nepokretnost nalazi na podruju vie sudova nadlean je svaki od tih sudova.

lan 16.

U vanparninom postupku sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije na prvom roitu, a ako roite nije odrano, do preduzimanja prve radnje koju je uesnik preduzeo po pozivu suda.

Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je zasnovana mjesna nadlenost suda, sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadlean, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lake sprovesti, ili ako je to u interesu lica pod posebnom drutvenom zatitom.

Kad se predmet ustupa drugom sudu u interesu lica pod posebnom drutvenom zatitom, sud e prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva, ako uestvuje u postupku, da u odreenom roku da svoje miljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi miljenje, sud e postupiti prema okolnostima sluaja, vodei rauna o interesima lica pod posebnom drutvenom zatitom.

lan 17.

Uesnici mogu sporazumom mijenjati mjesnu nadlenost suda samo kad je to za pojedine vanparnine stvari ovim ili drugim zakonom dozvoljeno.

lan 18.

Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e posebnom odlukom obustaviti vanparnini postupak, ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka. Postupak e se po pravnosnanosti te odluke sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.

lan 19.

U vanparninom postupku u prvom stepenu postupa sudija pojedinac, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

U stambenim stvarima u kojima se rjeava o stanarskom pravu, ili o pojedinim ovlaenjima koja ine sadrinu stambenog prava prvostepeni sud odluuje u vijeu sastavljenom od jednog sudije i dvojice sudija porotnika.

Pojedine radnje u postupku moe da preduzima struni saradnik u sudu kad je to ovim ili drugim zakonom odreeno.

lan 20.

Za radnje izvrene u vanparninom postupku sainjava se zapisnik koji potpisuju slubena lica koja su uestvovala u obavljanju slubene radnje i prisutni uesnici u postupku.

Za manje vane izjave uesnika u postupku i obavjetenja, koja pribavlja sud, moe se sastaviti zabiljeka u spisima.

lan 21.

U vanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja.

Rjeenje protiv koga je dozvoljena posebna alba i rjeenje drugostepenog suda, mora biti obrazloeno.

lan 22.

alba protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 23.

alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, ili ako sud drukije ne odlui.

Sud moe iz vanih razloga odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

Kad je potrebno da se zatite prava maloljetnika ili drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, sud moe po slubenoj dunosti, a radi zatite prava drugih uesnika po njihovom predlogu, odrediti da se poloi obezbjeenje u gotovom novcu. Kad to posebne okolnosti sluaja zahtjevaju davanje obezbjeenja moe se odrediti i u drugom obliku.

lan 24.

Prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika, koja se zasnivaju na tom rjeenju.

Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na rjeavanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku.

Drugostepeni sud moe iz vanih razloga odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom rjeenju. + Vidi: ta. 1. Ispravke - 5/87-99. lan 25.

Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodna pitanja), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno.

lan 26.

Ako su meu uesnicima sporne injenice vane za rjeenje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu, ili postupak pred organom uprave radi rjeavanja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

Sud e uputiti na parnicu, odnosno na postupak pred organom uprave onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 27.

Ako uesnik koji je upuen na parnicu, ili postupak pred organom uprave u odreenom roku, koji ne moe biti dui od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred organom uprave vanparnini postupak e se prekinuti do pravnosnanog okonanja tog postupka.

Ako ni jedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred organom uprave sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu, odnosno na postupak pred organom uprave.

lan 28.

Kad se rjeenjem suda mijenja lini ili porodini status uesnika ili njegova prava i dunosti, pravne posledice rjeenja nastaju kad ono postane pravnosnano.

Sud moe odluiti da pravne posledice rjeenja nastaju prije pravnosnanosti, ako je to potrebno radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom.

Pravnosnano rjeenje kojim se mijenja lini ili porodini status uesnika bez odlaganja se dostavlja organu nadlenom za voenje matinih knjiga.

lan 29.

Pravnosnanost rjeenja, donesenog u vanparninom postupku, ne spreava uesnike da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruju u parnici, ili u postupku pred organom uprave kad im je to pravo priznato ovim ili drugim zakonom.

lan 30.

U postupku u kome se odluuje o statusnim stvarima i o vanparninim stvarima koje se odnose na stanarsko pravo protiv pravnosnanog rjeenja drugostepenog suda revizija je dozvoljena, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

U postupku u kome se odluuje o imovinsko-pravnim stvarima revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parninom postupku moe izjaviti revizija u imovinsko-pravnim sporovima, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 31.

O trokovima postupka u statusnim stvarima sud odluuje slobodno, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu postupka, s tim to se u pogledu trokova postupka koji su prouzrokovani ueem organa starateljstva ili drugog organa koji je po zakonu ovlaen, u postupku primjenjuju odredbe lana 162. Zakona o parninom postupku.

O vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, ukoliko za pojedine stvari zakonom nije drukije odreeno, uesnici snose trokove na jednake djelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odluuje sud e prema srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od uesnika.

U vanparninim stvarima iz stava 2. ovog lana sud moe odluiti da sve trokove postupka snosi uesnik u ijem interesu se postupak vodi, odnosno uesnik koji je iskljuivo svojim ponaanjem dao povod za pokretanje postupka.

lan 32.

Po predlogu za ponavljanje postupka prethodno e se postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako postoje uslovi iz lana 24. ovog zakona.

Protiv rjeenja kojim je postupak pravnosnano zavren, predlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred organom uprave.

lan 33.

Po optim odredbama ovog zakona postupa se u svim pitanjima koja posebnim postupcima sadranim u ovom zakonu nijesu drukije ureena, kao i u drugim vanparninim stvarima, za koje posebnim zakonom nijesu ureena pravila postupanja.

U vanparninom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

DRUGI DIO

POSEBNI POSTUPCI

I . UREENjE LINIH STANjA

GLAVA PRVA

Lienje poslovne sposobnosti

lan 34.

U ovom postupku sud ispituje da li je punoljetno lice prema stepenu sposobnosti za normalno rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima i odluuje o potpunom ili djeliminom lienju poslovne sposobnosti kad utvrdi da za to postoje zakonom odreeni razlozi, kao i o vraanju potpune ili djelimine poslovne sposobnosti kad prestanu razlozi za lienje, odnosno ogranienje poslovne sposobnosti.

Postupak za lienje, kao i postupak za vraanje poslovne sposobnosti hitan je.

lan 35.

Postupak za lienje poslovne sposobnosti sud pokree i vodi po slubenoj dunosti, kao i po predlogu organa starateljstva, branog druga, djeteta, ili roditelja lica kod koga su se stekli zakonski uslovi za lienje, odnosno ogranienje poslovne sposobnosti.

Postupak se pokree i po predlogu djeda, babe, brata, sestre kao i unuka, ako sa tim licem ivi u porodinoj zajednici.

Predlog za pokretanje postupka moe da stavi i samo lice koje treba liiti poslovne sposobnosti ako moe da shvati znaenje i pravne posledice ovog Predloga.

lan 36.

Predlog mora da sadri injenice na kojima se zasniva, kao i dokaze kojima se te injenice utvruju ili ine vjerovatnim.

Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, predlog mora da sadri i podatke iz kojih proizilazi ovlaenje za pokretanje postupka.

lan 37.

Ako lice, prema kojem je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti, ima nepokretnu imovinu, sud e bez odlaganja izvjestiti organ koji vodi katastar nepokretnosti ili drugu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti radi zabiljebe postupka.

O pokretanju postupka obavjetava se i organ nadlean za voenje matinih knjiga.

lan 38.

U ovom postupku sud odluuje na osnovu rasprave, na roitu.

Na roite se pozivaju, pored organa starateljstva, lice prema kome se postupak vodi, njegov staralac, odnosno privremeni zastupnik i predlaga.

lan 39.

Sud e lino sasluati lice prema kome se postupak vodi, a ako se isto nalazi u zdravstvenoj organizaciji, sasluae se, po pravilu, u toj organizaciji, gdje e odrati i roite.

Sud moe odustati od sasluanja lica prema kome se postupak vodi samo ako bi moglo da bude tetno po njegovo zdravlje, ili ako sasluanje uopte nije mogue s obzirom na duevno ili fiziko stanje tog lica.

lan 40.

Sud je duan da saslua staraoca, odnosno privremenog zastupnika, predlagaa i druga lica koja mogu da daju potrebna obavjetenja o ivotu i o ponaanju lica prema kome se postupak vodi i o drugim vanim okolnostima. Po potrebi, sud e podatke o tim injenicama pribaviti od organa i organizacija koje tim podacima raspolau.

lan 41.

Lice prema kome se postupak za lienje poslovne sposobnosti vodi mora biti pregledano od najmanje dva ljekara odgovarajue specijalnosti, koji e dati nalaz i miljenje o duevnom stanju i sposobnosti tog lica za rasuivanje.

Vjetaenje se vri u prisustvu sudije, sem kada se obavlja u stacionarnoj zdravstvenoj organizaciji.

Sud moe rjeenjem odrediti da lice prema kome se vodi postupak privremeno, ali najdue za tri mjeseca, bude smjeteno u odgovarajuu zdravstvenu organizaciju, ako je to po miljenju ljekara neophodno da se utvrdi njegovo duevno stanje, osim ako bi time mogle nastupiti tetne posljedice, po njegovo zdravlje.

lan 42.

Protiv rjeenja o smjetaju u zdravstvenu organizaciju mogu izjaviti albu lice prema kome se postupak vodi i njegov staralac, odnosno privremeni zastupnik u roku od tri dana od dostavljanja prepisa rjeenja.

Lice prema kome se postupak vodi moe izjaviti albu bez obzira na svoje duevno stanje.

alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud iz opravdanih razloga drugaije ne odlui.

Sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan odluiti u roku od tri dana od dana prijema albe.

lan 43.

Kad nae da postoje uslovi za lienje poslovne sposobnosti, sud e lice prema kome se postupak vodi liiti poslovne sposobnosti potpuno ili djelimino.

U rjeenju kojim se lice djelimino liava poslovne sposobnosti, sud moe na osnovu rezultata medicinskog vjetaenja odrediti vrstu poslova koje to lice moe preduzimati samostalno pored poslova na koje je zakonom ovlaeno.

Protiv rjeenja o lienju poslovne sposobnosti, lice koje je lieno poslovne sposobnosti moe izjaviti albu bez obzira na svoje duevno stanje. + Vidi: ta. 2. Ispravke - 5/87-99. lan 44.

Sud moe odloiti donoenje rjeenja o djeliminom lienju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se, s obzirom na sve okolnosti sluaja, osnovano moe oekivati da e se lice, prema kome se vodi postupak, uzdrati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava.

Sud e odloiti donoenje rjeenja iz stava 1. ovog lana ako se to lice po svojoj inicijativi ili po predlogu suda podvrgne lijeenju u odreenoj zdravstvenoj organizaciji.

Sud moe da odloi donoenje rjeenja o lienju poslovne sposobnosti za vrijeme od est do dvanaest mjeseci.

Rjeenje moe da se opozove ako lice prekine lijeenje ili bude otputeno iz zdravstvene organizacije zbog naruavanja reda.

lan 45.

Kada proteknu razlozi zbog kojih je lice lieno poslovne sposobnosti sud e po slubenoj dunosti, na predlog samog lica, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz lana 35. ovog zakona, donijeti rjeenje o vraanju poslovne sposobnosti.

Ako se poslije rjeenja o potpunom lienju poslovne sposobnosti lica, utvrdi da se njegovo duevno stanje toliko popravilo da je dovoljno i djelimino lienje poslovne sposobnosti, sud e izmijeniti rjeenje i odrediti djelimino lienje poslovne sposobnosti.

lan 46.

U postupku vraanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ove glave o lienju sposobnosti.

lan 47.

Pravnosnano rjeenje o lienju, kao i rjeenje o vraanju poslovne sposobnosti, sud e dostaviti organu nadlenom za voenje matinih knjiga, organu koji vodi katastar nepokretnosti ili drugu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti ako lice na koje se rjeenje odnosi ima nepokretnosti, kao i organu starateljstva.

GLAVA DRUGA

Zadravanje u zdravstvenoj organizaciji koja obavlja djelatnost u oblasti neuropsihijatrije

lan 48.

U ovom postupku sud odluuje o smjetaju i zadravanju duevno bolesnog lica u odgovarajuoj zdravstvenoj organizaciji kad je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ogranieno u slobodi kretanja ili optenja sa spoljnim svijetom.

Postupak za smjetaj i zadravanje u zdravstvenoj organizaciji koja obavlja djelatnost u oblasti psihijatrije (zdravstvena organizacija) hitan je.

lan 49.

Kad zdravstvena organizacija primi na lijeenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda, duna je da to u roku od tri dana prijavi sudu na ijem podruju se organizacija nalazi.

Izjava o saglasnosti za prijem mora biti data u pismenom obliku pred ovlaenim licem u zdravstvenoj organizaciji, u prisustvu dva poslovno sposobna i pismena svjedoka koja nijesu radnici u toj organizaciji i nijesu krvni srodnici primljenog lica u pravoj liniji, u porodinoj liniji zakljuno sa etvrtim stepenom, po tazbini do drugog stepena, ni njegov brani drug, kao ni lice koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju.

Prijava zdravstvene organizacije mora da sadri podatke o licu koje je primljeno, licu koje ga je dovelo u zdravstvenu organizaciju i, po mogunosti, o prirodi i stepenu bolesti sa odgovarajuom medicinskom dokumentacijom. + Vidi: ta. 3. Ispravke - 5/87-99. lan 50.

Zdravstvena organizacija je duna da na nain iz lana 49. ovog zakona postupi i kad lice koje je svojom voljom primljeno u zdravstvenu organizaciju opozove datu saglasnost, a ovlaeno lice ili organ te zdravstvene organizacije smatra da je potrebno njegovo dalje zadravanje.

Rok za obavjetavanje suda tee od dana opozivanja date saglasnosti.

lan 51.

Postupak se vodi po slubenoj dunosti, im sud primi prijavu od zdravstvene organizacije ili na drugi nain sazna da je neko lice primljeno ili zadrano u zdravstvenoj organizaciji bez svoje saglasnosti.

lan 52.

Sud je duan da saslua zadrano lice, ukoliko je to mogue i nije tetno po njegovo zdravlje, kao i da ispita sve okolnosti od znaaja za donoenje rjeenja, o njegovom zadravanju u zdravstvenu organizaciju.

Uslovi za zadravanje lica u zdravstvenoj organizaciji utvruju se na nain odreen u lanu 41. ovog zakona. + Vidi: ta. 4. Ispravke - 5/87-99. lan 53.

Sud je duan da po mogunosti u roku od petnaest dana od dana prijema prijave o prijemu, odnosno zadravanju lica u zdravstvenoj organizaciji, a najkasnije u roku od 30 dana kad to utvrivanje prirode bolesti nuno zahtijeva, donese rjeenje da li se to lice ima zadrati u zdravstvenoj organizaciji.

lan 54.

Kada sud odlui da primljeno lice bude zadrano u zdravstvenoj organizaciji odredie vreme zadravanja, koje ne moe da bude due od jedne godine.

Sud e rjeenjem odrediti rokove u kojima je zdravstvena organizacija duna da dostavlja sudu povremene izvjetaje o zdravstvenom stanju zadranog lica.

lan 55.

Sud moe i prije isteka vremena (odreenog) za zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, po slubenoj dunosti ili na predlog zdravstvene organizacije, zadranog lica, njegovog staraoca kao i lica, odnosno organa iz lana 35. ovog zakona, da odlui o putanju lica iz zdravstvene organizacije, ako utvrdi da se zdravstveno stanje zadranog lica poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za njegovo dalje zadravanje.

Prije donoenja rjeenja sud e pribaviti miljenje i izvjetaj od zdravstvene organizacije o zdravstvenom stanju zadranog lica.

lan 56.

Ako zdravstvena organizacija ocijeni da zadrano lice treba da ostane na lijeenju, i po isteku vremena odreenog u rjeenju suda, duna je da 30 dana prije isteka tog vremena sudu predloi produenje zadravanja.

lan 57.

Rjeenje iz l. 55. i 56. ovog zakona sud donosi na osnovu ponovnog pregleda zadranog lica koji se vri na nain odreen u lanu 41. ovog zakona i po sasluanju tog lica, ako je to mogue i nije tetno po njegovo zdravlje.

lan 58.

Na postupak po albi protiv rjeenja o smjetaju, odnosno zadravanju u zdravstvenoj organizaciji (lan 53. i 56) primjenjuju se odredbe lana 42. ovog zakona. + Vidi: ta. 5. Ispravke - 5/87-99. GLAVA TREA

Proglaenje nestalog lica za umrlog i dokazivanje smrti

lan 59.

U ovom postupku sud odluuje o proglaenju nestalog lica za umrlog i utvruje smrt lica za koje o injenici smrti nema dokaza predvienih zakonom.

lan 60.

Sud moe proglasiti za umrlo lice:

1) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je roenja proteklo ezdeset godina;

2) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a okolnosti pod kojima je nestalo ine vjerovatnim da vie nije u ivotu;

3) koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za est mjeseci od dana prestanka opasnosti;

4) koje je nestalo u toku rata u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

Rokovi iz ta. 1. i 2. stava 1. ovog lana raunaju se od dana kada je po poslednjim vijestima nestalo lice bilo nesumnjivo ivo, a ako se taj dan ne moe tano utvrditi, rok poinje tei svretkom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice po poslednjim vijestima bilo ivo.

lan 61.

Predlog za proglaenje nestalog lica za umrlo moe podnijeti svako lice koje ima pravni interes za to, kao i javni tuilac.

Kad se radi o imovinsko-pravnom interesu drutveno-politike zajednice, proglaenje nestalog lica za umrlo moe predloiti i javni pravobranilac.

Predlog za proglaenje nestalog lica za umrlo treba da sadri injenice koje su od znaaja za pokretanje postupka i za donoenje odluke i dokaze kojima se utvruju te injenice, ili ine vjerovatnim.

lan 62.

Za proglaenje nestalog lica za umrlo nadlean je optinski sud na ijem je podruju nestalo lice imalo poslednje prebivalite, a ako nije imalo prebivalite, sud na ijem je podruju imalo poslednje boravite.

lan 63.

Sud, po prijemu predloga, na pogodan nain provjerava da li su ispunjene osnovne pretpostavke za pokretanje postupka. Ako na osnovu podataka u predlogu ili izvrene provjere ocijeni da su te pretpostavke ispunjene, odredie nestalom licu staraoca i o tome obavijestiti organ starateljstva ili e pozvati organ starateljstva da mu, u odreenom roku, postavi staraoca za zastupanje u postupku.

Staralac je duan da prikuplja dokaze o nestanku odnosno ivotu nestalog lica i da ih predlae sudu, a i sam sud e po slubenoj dunosti pribaviti i izvesti dokaze radi utvrivanja injenica da li je nestalo lice i kad umrlo ili je u ivotu.

lan 64.

Ako sud ocijeni da su ispunjene osnovne pretpostavke za pokretanje postupka, izdaje oglas u kome e navesti bitne okolnosti sluaja, pozvati nestalo lice, kao i svakog drugog ko ma ta zna o njegovom ivotu da to bez odlaganja javi sudu i ukazati da e sud po isteku tri mjeseca od objavljivanja oglasa u "Slubenom listu SFRJ", odluiti o predlogu.

Oglas se objavljuje u "Slubenom listu SFRJ", "Slubenom listu SRCG", i na oglasnoj tabli suda, a objavie se na uobiajen nain i u mjestu u kome je nestalo lice imalo svoje poslednje prebivalite, odnosno boravite.

lan 65.

Ako predlaga po nalogu suda u odreenom roku ne poloi iznos potreban za objavljivanje oglasa smatrae se da je predlog povuen, osim ako je predlog podnio javni tuilac.

lan 66.

Po proteku roka od tri mjeseca od objavljivanja oglasa u "Slubenom listu SFRJ", ako se nestali ne javi i nema traga da je u ivotu, sud e zakazati roite na koje e pozvati predlagaa i staraoca nestalog lica i izvee potrebne dokaze.

Ako utvrdi da je ispunjen neki od uslova iz lana 60. ovog zakona i da rezultati cjelokupnog postupka pouzdano ukazuju da nestalo lice nije ivo, sud e donijeti rjeenje kojim e proglasiti da je to lice umrlo.

lan 67.

U rjeenju kojim se nestalo lice proglaava za umrlo naznaie se dan, a po mogunosti i as, koji e se smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica.

Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo odnosno dan koji vjerovatno nije preivjelo. Ako taj dan ne moe da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije proteka rokova iz lana 60. ovog zakona.

lan 68.

Pravnosnano rjeenje o proglaenju nestalog lica za umrlo dostavie se organu nadlenom za voenje matinih knjiga, sudu nadlenom za voenje ostavinskog postupka, organu starateljstva i organu koji vodi katastar nepokretnosti ili drugu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti, ako je lice proglaeno za umrlo imalo nepokretnosti.

lan 69.

Ako je lice koje je proglaeno za umrlo ivo ili je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po sudskom rjeenju smatra kao dan njegove smrti, moe ono i svako drugo lice koje za to ima pravni interes, kao i javni tuilac traiti od suda da se rjeenje o proglaenju nestalog lica za umrlo ukine odnosno preinai.

O pokretanju postupka za ukidanje ili preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica za umrlo odmah e se obavijestiti sud koji je nadlean za raspravljanje zaostavtine tog lica. Ako je postupak za raspravljanje zaostavtine u toku, sud e donijeti rjeenje o prekidu postupka a ako je zaostavtina pravnosnano raspravljena i izvren upis u katastar nepokretnosti ili druge javne knjige, o evidenciji nepokretnosti, naredie da se u knjige stavi zabiljeba o pokretanju postupka za ukidanje odnosno preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog za umrlog.

lan 70.

Ako se utvrdi da je nestalo lice u ivotu ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po sudskom rjeenju smatra kao dan njegove smrti, sud e ukinuti odnosno preinaiti svoje ranije rjeenje.

Ako sud na osnovu provedenog postupka nae da nema mjesta ukidanju ili preinaenju ranijeg rjeenja, dostavie pravnosnano rjeenje o tome sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine, radi daljeg postupanja odnosno brisanja zabiljebe u katastru nepokretnosti ili drugoj javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti.

lan 71.

Ako se lice proglaeno za umrlo lino javi sudu sud e, poto utvrdi njegovu istovjetnost sa licem koje je proglaeno za umrlo, bez daljeg postupka ukinuti to rjeenje.

lan 72.

Pravnosnano rjeenje o ukidanju ili preinaenju rjeenja o proglaenju nestalog lica za umrlo dostavie se organu nadlenom za voenje matinih knjiga, sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine, i organu starateljstva. Organ starateljstva na osnovu rjeenja o ukidanju rjeenja o proglaenju nestalog za umrlo ukinue starateljstvo, ako ne postoje druge zakonske smetnje.

lan 73.

Ako se smrt nekog lica ne moe dokazati ispravama predvienim u propisima o matinim knjigama, svako lice koje ima pravni interes za to, kao i javni tuilac, moe predloiti sudu da se izvede dokaz o smrti i donese rjeenje kojim se utvruje smrt toga lica.

lan 74.

U postupku dokazivanja smrti shodno e se primjenjivati odredbe ove glave o proglaenju nestalog lica za umrlo, s tim da se predlog suda moe podnijeti odmah poslije smrti lica ija se smrt dokazuje i da oglasni rok ne moe biti krai od 15 ni dui od 30 dana.

lan 75.

Dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog dravljanina za koga se u predlogu tvrdi da je umro na teritoriji Socijalistike Republike Crne Gore.

Pred sudovima u Socijalistikoj Republici Crnoj Gori ne moe se voditi postupak za proglaenje nestalog stranog dravljanina za umrlog.

lan 76.

Protiv rjeenja kojim se nestalo lice proglaava za umrlo ili se utvruje smrt jednog lica, protiv rjeenja kojim se ovakva rjeenja ukidaju ili preinaavaju i protiv rjeenja o odbijanju predloga za pokretanje postupka mogu izjaviti albu predlaga, staralac lica koje se proglaava za umrlo ili ija se smrt dokazuje i javni tuilac.

II. UREENjE PORODINIH ODNOSA

GLAVA ETVRTA

Produenje roditeljskog prava

lan 77.

Sud odluuje o produenju roditeljskog prava poslije punoljetstva djeteta, kad za to postoje zakonom odreeni razlozi.

Postupak za produenje roditeljskog prava je hitan, a pokree se na predlog roditelja ili organa starateljstva.

Dijete u postupku zastupa poseban staralac, odreen od suda ili organ starateljstva.

lan 78.

Sud po slubenoj dunosti utvruje duevno i fiziko stanje djeteta koje je od znaaja za njegovu sposobnost da se samo stara o svojoj linosti, pravima i interesima.

Odluka o predlogu za produenje roditeljskog prava donosi se na osnovu rasprave na roitu na koje se pozivaju organ starateljstva, dijete, staralac djeteta i njegovi roditelji, bez obzira da li su oni pokrenuli postupak. Roditelji se u tom postupku obavezno sasluavaju, a organ starateljstva duan je da da miljenje o cjelishodnosti produenja roditeljskog prava.

Duevno stanje i sposobnost djeteta utvruje se na nain odreen u lanu 41. ovog zakona.

lan 79.

U postupku radi produenja roditeljskog prava, kao i u postupku po predlogu zakonom ovlaenih lica i organa za donoenje rjeenja o prestanku produenog roditeljskog prava, shodno se primjenjuju odredbe glave prve, drugog dijela ovog zakona o lienju i vraanju poslovne sposobnosti, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA PETA

Lienje i vraanje roditeljskog prava

lan 80.

Sud odluuje o lienju i vraanju roditeljskog prava, kad za to postoje zakonom odreeni razlozi.

lan 81.

Postupak za lienje roditeljskog prava je hitan a pokree se na predlog drugog roditelja, organa starateljstva ili javnog tuioca. + Vidi: ta. 6. Ispravke - 5/87-99. lan 82.

Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva sud e ga bez odlaganja obavjestiti o pokretanju postupka i pozvati da uestvuje u postupku.

Sud ili organ starateljstva mogu djetetu odrediti posebnog staraoca za zastupanje u ovome postupku i kad je drugi roditelj iv i vri roditeljsko pravo, ako ocijene da je to potrebno radi zatite interesa djeteta.

lan 83.

U ovom postupku sud po slubenoj dunosti utvruje injenice vane za donoenje odluke, a organ starateljstva duan je da pomogne sudu u pribavljanju potrebnih dokaza, kao i da da svoje miljenje o cjelishodnosti usvajanja predloga za lienje roditeljskog prava.

Odluku o predlogu za lienje roditeljskog prava donosi se na osnovu rasprave na roitu na koje se pozivaju organ starateljstva, roditelji djeteta i njegov staralac ako je postavljen. Dijete se moe pozvati ako je starije od deset godina i ako sud, poto pribavi miljenje organa starateljstva, ocijeni da je to cjelishodno. Roditelji se u tom postupku obavezno sasluavaju, a dijete se sasluava samo kad je to neophodno za utvrivanje odlunih injenica i nije tetno za duevno stanje djeteta.

alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud u odreenom sluaju drugaije ne odredi.

lan 84.

U postupku za vraanje roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ove glave o lienju roditeljskog prava, s tim to predlog za vraanje moe podnijeti i roditelj koji je lien roditeljskog prava.

GLAVA ESTA

Davanje dozvole za stupanje u brak

lan 85.

U ovom postupku sud odluuje o dozvoli za zakljuenje braka izmeu odreenih lica kad se zbog zakonom propisanih uslova punovaan brak izmeu njih moe zakljuiti samo na osnovu te dozvole.

lan 86.

Postupak se pokree predlogom lica koje ne ispunjava zakonom propisani uslov za zakljuenje punovanog braka, a kad ni jedno od lica koja ele da zakljue brak ne ispunjava propisani uslov, postupak se pokree njihovim zajednikim predlogom.

Za postupanje po predlogu mjesno nadlean je sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite, a po zajednikom predlogu sud na ijem podruju jedan od predlagaa ima prebivalite ili boravite.

lan 87.

Predlog mora da sadri line podatke o licima koja ele da zakljue brak, injenice na kojima se zasniva i dokaze o tim injenicama. Ako je predlaga maloljetan, predlog mora da sadri i podatke o njegovim roditeljima. + Vidi: ta. 7. Ispravke - 5/87-99. lan 88.

Kad je predlog podnijelo maloljetno lice, sud e na pogodan nain ispitati sve okolnosti koje su od znaaja za utvrivanje da li postoji slobodna volja i elja maloljetnika da zakljui brak, kao i da li je maloljetno lice dostiglo tjelesnu i duevnu zrelost potrebnu za vrenje prava i dunosti u braku.

Sud e pribaviti miljenje zdravstvene organizacije, ostvarie odgovarajuu saradnju sa organom starateljstva, sasluae podnosioca predloga, njegove roditelje ili staraoca, lice sa kojim maloljetnik namjerava da zakljui brak, a po potrebi moe da izvede i druge dokaze i pribavi druge podatke. Ako ocijeni da je to potrebno radi utvrivanja odlunih injenica sud e sve ili pojedine dokaze izvesti na roitu. Nee se sasluati roditelj koji je lien roditeljskog prava, a sud e po slobodnoj ocjeni odluiti da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo.

Sud e, po pravilu, sasluati maloljetnika bez prisustva ostalih uesnika.

Sud je duan da ispita i lina svojstva, imovno stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na lice sa kojim maloljetnik eli da zakljui brak.

Po zajednikom predlogu punoljetnih lica, srodnika po tazbini, odnosno usvojioca i usvojenika, sud e na pogodan nain ispitati opravdanost predloga, vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice. Kad su zajedniki predlog podnijeli usvojilac i usvojenik, sud e prethodno pribaviti miljenje organa starateljstva.

lan 89.

U rjeenju kojim se dozvoljava zakljuenje braka sud e navesti lina imena lica izmeu kojih se dozvoljava zakljuenje braka. + Vidi: ta. 8. Ispravke - 5/87-99. lan 90.

Protiv rjeenja kojim se odbija predlog da se maloljetnom licu dozvoli zakljuenje braka albu moe da izjavi samo to lice.

lan 91.

Zajedniki predlog za dozvolu za stupanje u brak predlagai mogu da povuku do pravnosnanosti rjeenja.

Smatrae se da je zajedniki predlog povuen i kad od predloga odustane jedan od predlagaa.

lan 92.

Protiv pravnosnanog rjeenja drugostepenog suda, donesenog u ovom postupku, revizija nije dozvoljena.

GLAVA SEDMA

Proglaenje djeteta za roeno u braku

lan 93.

U postupku za proglaenje djeteta za roeno u braku sud utvruje da je dijete koje je roeno van braka brano.

lan 94.

Za proglaenje djeteta za roeno u braku nadlean je sud na ijem podruju dijete ima prebivalite odnosno boravite.

lan 95.

Predlog za proglaenje djeteta za roeno u braku moe da podnese roditelj, dijete i organ starateljstva.

Predlog iz stava 1. ovog lana ne moe da se podnese prije nego to se utvrdi oinstvo djeteta na nain odreen zakonom.

lan 96.

Radi utvrivanja da su roditelji djeteta imali namjeru da stupe u brak i da su u tome bili sprijeeni zbog smrti jednog od njih ili oba odnosno da je po zaeu djeteta nastupila brana smetnja radi koje brak nije mogao biti sklopljen sud e sasluati predlagaa i druga lica koja mogu dati potrebne iskaze i pribaviti dokaze o smrti, ili o sprijeenosti radi koje brak ne moe da bude sklopljen.

lan 97.

Protiv rjeenja donesenog u postupku za proglaenje djeteta za roeno u braku, albu moe podnijeti predlaga iz lana 95. stav 1. ovog zakona.

lan 98.

Pravnosnano rjeenje o proglaenju djeteta za roeno u braku dostavlja se nadlenom organu za voenje matinih knjiga.

III. UREENjE IMOVINSKIH ODNOSA

GLAVA OSMA

RASPRAVLjANjE ZAOSTAVTINE

1. Opte odredbe

lan 99.

U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su naslednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju naslednicima, legatarima i drugim licima.

lan 100.

Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavilac u vrijeme smrti imao prebivalite, odnosno boravite (ostavinski sud).

Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite na teritoriji Socijalistike Republike Crne Gore nadlean je sud na ijem se podruju nalazi preteni dio njegove zaostavtine.

lan 101.

Postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neko lice umrlo, ili da je proglaeno za umrlo.

Sud u postupku za raspravljanje zaostavtine pazi da li naslednici i legatari sa naslijeenim nepokretnostima i sredstvima rada prelaze maksimum odreen ustavom i zakonom i kada utvrdi da prelaze maksimum obavjetava o tome nadleni organ.

O okolnostima iz stava 2. ovog lana sud e od naslednika uzeti izjavu i, po potrebi, pribaviti odgovarajue dokaze. + Vidi: ta. 9. Ispravke - 5/87-99. lan 102.

U postupku za raspravljanje zaostavtine sve izjave i predloge uesnika, izuzev izjava o odricanju od naslea, mogu uzimati na zapisnik i struni saradnici.

lan 103.

Privremene mjere za obezbjeivanje zaostavtine moe narediti sud na ijem je podruju ostavilac umro, kao i sud na ijem se podruju nalazi imovina ostavioca.

Ako su rjeenjem odreene mjere za obezbjeenje zaostavtine, a usled odlaganja izazvanih albom postoji opasnost da se izvrenje ovih mjera osujeti, sud e odluiti da alba ne zadrava izvrenje.

2. Prethodne radnje

lan 104.

Kad je neko lice umrlo ili je proglaeno za umrlo, organ nadlean za voenje matinih knjiga duan je da u roku od 30 dana po izvrenom upisu dostavi smrtovnicu ostavinskom sudu.

Ako organ nadlean za voenje matinih knjiga nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima kojima raspolae i iznijee razloge zbog kojih nije mogao smrtovnicu da potpuno sastavi i navee podatke koji bi mogli posluiti sudu za pronalaenje naslednika i imovine umrlog.

Ako je neko lice umrlo van teritorije optine u kojoj je imalo prebivalite, odnosno boravite organ nadlean za voenje matinih knjiga e ostavinskom sudu dostaviti samo izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice.

lan 105.

Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli ivio, kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se unose u smrtovnicu.

Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio nikakve imovine.

lan 106.

Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, sud e prema okolnostima sam sastaviti smrtovnicu, ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti organu nadlenom za voenje matinih knjiga.

Sud moe, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i kad je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje za umrlo.

lan 107.

U smrtovnicu se unose sledei podaci:

1) lino ime umrlog i ime jednog od roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime;

2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti as smrti;

3) mjesto u kome je umrli imao prebivalite odnosno boravite;

4) lino ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite branog druga umrlog, i brane, vanbrane i usvojene djece;

5) lino ime, datum roenja i prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na naslee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na naslee na osnovu testamenta;

6) priblina vrijednost nepokretne imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog.

Po mogunosti u smrtovnici se navodi mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je umrli ostavio dugova i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli napravio usmeni testament, onda lino ime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je usmeni testament napravljen.

U smrtovnici e se posebno naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrloga i da li njegova djeca i brani drug imaju staraoca.

Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovi dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na naslee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njegove smrti. + Vidi: ta. 10. Ispravke - 5/87-99. lan 108.

Sud e narediti da se izvri popis i procjena imovine uvijek kad je iza umrlog ostala nepokretna ili pokretna imovina.

Popis i procjena izvrie se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai koji od naslednika, legatara, ili povjerilaca.

lan 109.

Popis e obuhvatiti cjelokupnu imovinu, nepokretnu i pokretnu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti.

Popis e obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom a koja se nalazi kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina.

U popisu imovine zabiljeie se potraivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaeni porez i druge drutvene obaveze.

lan 110.

Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano.

Nepokretnosti se popisuju pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, kulture zemljita, i katastarskih podataka, ako su poznati.

lan 111.

Prilikom vrenja popisa imovine istovremeno e se naznaiti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu.

lan 112.

Popis i procjenu imovine vri nadleni optinski organ uprave.

Popis i procjenu imovine moe izvriti i radnik suda koga sudija odredi.

Popis i procjena se vre u prisustvu dva punoljetna graanina, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka.

Popisu i procjeni moe prisustvovati svako zainteresovano lice. + Vidi: ta. 11. Ispravke - 5/87-99. lan 113.

Ako uesnici prigovore popisu ili procjeni imovine, sud moe, ako to smatra za potrebno, odrediti i da sudski radnik izvri ponovo popis ili procjenu.

Ako popis imovine nije izvren, sud moe na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu.

lan 114.

Nadleni optinski organ uprave koji je izvrio popis i procjenu zaostavtine, dostavie podatke o izvrenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

lan 115.

Kad se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili pojavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupiti po tim propisima.+ Sudska praksa

lan 116.

Ako se utvrdi da ni jedan od prisutnih naslednika nije sposoban da upravlja imovinom, a nema zakonskih zastupnika, ili ako su naslednici nepoznati ili odsutni ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni optinski organ uprave predae u hitnim sluajevima imovinu ili njen dio na uvanje, pouzdanom licu i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.

Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu na ijem se podruju nalazi imovina.

Ovaj sud e obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine.

lan 117.

Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog staraoca zaostavtine, postavljanje e izvriti ostavinski sud.

Prije postavljanja privremenog staraoca sud e po mogunosti zatraiti miljenje u pogledu linosti staraoca od lica koja su pozvana na naslee.

lan 118.

Mjere za obezbjeivanje zaostavtine moe odrediti ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje zaostavtine.

3. Postupak sa testamentom

lan 119.

Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerie, da li je poslije umrlog ostao pismeni testament ili isprava o usmenom testamentu.

Testament koji je umrli ostavio dostavie se sudu zajedno sa smrtovnicom.

lan 120.

Kad sud utvrdi da je lice koje je ostavilo testament umrlo, ili da je proglaeno za umrlo, otvorie njegov testament bez povrede peata, proitae ga i o tome sastaviti zapisnik.

Ovako e se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovaan i bez obzira da li ima vie testamenata.

Otvaranje i itanje testamenta izvrie se u prisustvu dva punoljetna graanina, koji mogu biti i naslednici.

Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica i traiti prepis testamenta.

Optinski sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen otvorie i proitati testament, iako je za raspravljanje zaostavtine nadlean drugi optinski sud ili inostrani organ.

lan 121.

Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri:

1. koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni;

2. ko ih je predao sudu ili sastavljau smrtovnice;

3. koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta;

4. da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen;

5. sadrinu testamenta.

Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u testamentu neto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae mora se i to u zapisniku navesti.

Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci.

Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata.

lan 122.

Ako je umrli izjavio usmeni testament, i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.

Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen sasluae se ponaosob o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.

Ako stranka zahtjeva da se svjedoci usmenog testamenta sasluaju pod zakletvom, ili ako sud nae da je takvo sasluanje potrebno, odredie roite za sasluanje ovih svjedoka na koje e pozvati predlagaa, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak. + Vidi: ta. 12. Ispravke - 5/87-99. lan 123.

Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a meu zainteresovanim licima nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim predlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.

Ako bi zaostavtina kad ne bi bilo testamenta, postala drutvena svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog javnog pravobranioca.

Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, sporazum iz st. 1. i 2. ovog lana vai samo uz saglasnost starateljskog organa.

lan 124.

Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis.

Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima. + Vidi: ta. 13. Ispravke - 5/87-99. 4. Postupak ostavinskog suda, po prijemu smrtovnica

lan 125.

Po prijemu smrtovnica sud e ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie predmet nadlenom sudu.

Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim.

lan 126.

Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to ovom saoptiti i pozvati ga da se u odreenom roku izjasniti da li se prima te dunosti. + Vidi: ta. 14. Ispravke - 5/87-99. lan 127.

Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na naslee, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva.

Ako organ starateljstva drukije ne odredi o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja.

lan 128.

Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu, ostavinski sud e obustaviti raspravljanje zaostavtine.

Sud e tako postupiti i u sluaju ako je umrli ostavio samo pokretnu imovinu, a ni jedno od lica pozvanih na naslee ne trai da se sprovede rasprava.

Ako je sud obustavio postupak zbog toga to se zaostavtina sastoji samo iz pokretne imovine, lica pozvana na naslee zadravaju pravo da mogu da ostvaruju prava koja im pripadaju kao naslednicima.

Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ starateljstva ako meu naslednicima ima lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje.

lan 129.

Kad se po odredbama zakona moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine naslednika, sud e na predlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje, primjenjujui pri tom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine.

5. Raspravljanje zaostavtine

lan 130.

Za raspravljanje zaostavtine sud e odrediti roite.

U pozivu na roite sud e zainteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i postojanju testamenta, ako postoji, i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta.

Sud e u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju naslea ili se naslea odriu, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu - da se pretpostavlja da se prihvataju naslea, i da e sud o njihovim pravima odluiti prema podacima kojima raspolae. Posebno e ih upozoriti da izjava o djeliminom odricanju od naslea i izjava o odricanju od naslea pod uslovom ne proizvodi pravno dejstvo.

O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavtine, ako je umrli ostavio testament, sud e obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na naslee.

Ako je umrli postavio izvrioca testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

lan 131.

Ako se ne zna da li umrli ima naslednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau prava na naslee da se prijave sudu u roku od godine dana od objavljivanja oglasa.

Oglas e se istai na oglasnu tablu suda, objaviti u "Slubenom listu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije", u "Slubenom listu Socijalistike Republike Crne Gore", a po potrebi i na drugi nain.

Na isti nain sud e postupiti ako je nasledniku postavljen privremeni staralac zbog toga to je boravite naslednika nepoznato, a naslednik nema punomonika, ili zbog toga to se naslednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalazi u inostranstvu, tako da se dostavljanje nije moglo izvriti (lan 84. stav 2. ta. 4. i 5. Zakona o parninom postupku).

Po isteku roka iz stava 1. ovog lana, sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staraoca i podataka kojima sud raspolae.

lan 132.

U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na naslee, o veliini nasleenog dijela i o pravu na legat.

O ovim pravima odluuje sud, po pravilu, poto od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave.

O pravima lica koja nijesu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e odluiti prema podacima kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje stignu do donoenja odluke.

Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica.

Ako sud posumnja da je lice, koje po zakonu polae pravo na naslee, jedini ili najblii srodnik umrlog, sasluae lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jae pravo na naslee, a ta lica pozvae i oglasom po odredbama lana 131. ovog zakona.

lan 133.

Ako se naslednik primio naslea ili se odrekao naslea, mora izjavu o tome potpisati on sam ili njegov zastupnik.

Potpis na izjavi o primanju naslea ili o odricanju od naslea, koja je pismeno podnijeta sudu, kao i potpis na punomoju, moraju biti ovjereni.

U izjavi treba navesti da li se naslednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada, po zakonu ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio.

Izjavu o odricanju od naslea naslednik moe dati pred ostavinskim sudom i pred svakim drugim stvarno nadlenim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom naslednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koji vri konzularne poslove.

Prilikom davanja izjave o odricanju od naslea sud e naslednika upozoriti da se moe odrei naslea samo u svoje ime.

lan 134.

Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo.

Sud e postupiti na nain iz stava 1. ovog lana naroito ako su sporne injenice:

1) od kojih zavisi pravo na naslee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta ili odnos naslednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasleuje;

2) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba;

3) od kojih zavisi veliina naslednog dijela, a naroito uraunavanje u nasledni dio;

4) od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih naslednika ili osnovanost razloga za nedostojnost;

5) o tome da li se neko lice odreklo naslea.

Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud raspravie pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavtine.

lan 135.

Ako meu strankama postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine, sud e takoe uputiti stranke da povedu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine.

lan 136.

Ako se nasljednici spore o injenicama ili o primjeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da povedu parnicu ili postupak pred organom uprave u sluajevima:

1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu;

2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ostavioevih koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.

lan 137.

Sud e uputiti na parnicu, odnosno na postupak pred organom uprave stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim.

Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti parnicu, odnosno postupak pred organom uprave.

Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica, odnosno postupak pre organom uprave ne bude pravnosnano zavren.

Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako stranka do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenula parnicu, odnosno postupak pred organom uprave dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu, odnosno postupak pred organom uprave.

Kad je ostavinski sud raspravio zaostavtinu po stavu 4. ovog lana, kao i kad je raspravio zaostavtinu a trebalo je da stranke uputi na parnicu, pravnosnanost odluke ostavinskog suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

6. Rjeenje o nasleivanju i o legatu

lan 138.

Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na naslee oglasie ta lica za naslednike rjeenjem o nasleivanju.

Rjeenje o nasleivanju sadri:

1) lino ime umrlog i ime jednog od roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako prezime;

2) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz katastra ili drugih javnih knjiga o evidenciji nepokretnosti, kao i oznaenje pokretnih stvari, sa pozivom na popis;

3) lino ime, zanimanje i prebivalite naslednika, odnos naslednika prema ostaviocu, da li nasleuje kao zakonski ili testamentalni naslednik, ako ima vie naslednika i dio u kome uestvuje u nasleu;

4) da li je i ukoliko pravo naslednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova, odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, ili je ogranieno pravo plodouivanja u iju korist;

5) lino ime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodouivanje ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava;

6) odredbe o nepokretnostima koje prelaze propisani maksimum pojedinog naslednika, odnosno legatara.

Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi naslednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje o nasleivanju.

lan 139.

Rjeenje o nasleivanju dostavie se svim naslednicima i legatarima, kao i drugim licima koja su u toku postupka istakla zahtjev iz zaostavtine.

Pravnosnano rjeenje o nasleivanju dostavie se nadlenom organu uprave.

lan 140.

Kad budu podnijeti dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasledniku naloena testamentom u korist lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke opte korisne svrhe, sud e narediti da se u katastar ili drugu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda.

lan 141.

Kad je pravo naslednika ili legatara odloeno zbog nedospjelosti vremena ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog jo neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova, odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov sud e po predlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama Zakona o izvrnom postupku, ukoliko testamentom nije drukije odreeno.

lan 142.

Ako naslednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasleivanju, a na zahtjev legatara donijeti posebno rjeenje o legatu.

U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravnosnanog rjeenja o nasleivanju nadlenom organu uprave, o upisima u katastar ili drugoj javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. + Vidi: ta. 15. Ispravke - 5/87-99. lan 143.

Kad sud utvrdi da nema naslednika ili kad se ne zna da li ima naslednika, a u roku propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polae pravo na naslee, donijee rjeenje da se zaostavtina predaje optini na ijoj je teritoriji ostavilac imao prebivalite, a ako nije imao prebivalite - optini na ijoj teritoriji je imao boravite.

Ako je ostavilac imao nepokretnu imovinu van mjesta prebivalita odnosno boravita, nepokretnosti e se predati optini na ijoj se teritoriji nalazi.

Ako ostavilac nije imao ni prebivalite ni boravite na teritoriji Socijalistike Republike Crne Gore pokretne stvari predae se optini na ijoj se teritoriji nalaze.

lan 144.

Pravnosnano rjeenje o nasleivanju ili legatu obavezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

7. Naslednopravni zahtjevi poslije pravnosnanosti rjeenja o nasleivanju

lan 145.

Ako se po pravnosnanosti rjeenja o nasleivanju ili rjeenja o legatu pronae imovina, za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodijeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o nasleivanju.

Izuzetno od stava 1. ovog lana sud e ponovo raspraviti zaostavtinu imovine za koju se nije znalo u vrijeme donoenja rjeenja da pripada zaostavtini, u sluaju da naslednik koji se bio odrekao naslea, izjavi da se prihvata naslea novopronaene imovine.

Ako ranije nije raspravljena zaostavtina sud e raspraviti zaostavtinu samo ako se pronaena imovina sastoji iz nepokretnosti.

Ako se pronaena imovina, sastoji iz pokretne imovine male vrijednosti sud e raspraviti zaostavtinu samo na zahtjev zainteresovanih lica.

lan 146.

Ako se po pravnosnanosti rjeenja o nasleivanju ili rjeenja o legatu pronae testament sud e ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrae njegov prepis.

Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvariti u parninom postupku.

lan 147.

Ako po pravnosnanosti rjeenja o nasleivanju, ili rjeenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu, kao naslednik, ostavinski sud nee raspravljati zaostavtinu, ve e to lice uputiti da svoje pravo moe da ostvari u parninom postupku. + Vidi: ta. 16. Ispravke - 5/87-99. lan 148.

Kada je raspravljanje zaostavtine zavreno pravnosnanim rjeenjem o nasleivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se obnoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve stranke svoja prava mogu ostvariti u parninom postupku.

8. Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ

lan 149.

Kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjev prema zaostavtini kao naslednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od est mjeseci i koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom listu Socijalistike Republike Crne Gore", prijave svoje zahtjeve. U protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine e se predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine.

Oglas e se istai na oglasnu tablu suda i objaviti u "Slubenom listu Socijalistike Republike Crne Gore", a po potrebi i na drugi pogodan nain, a jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu odnosne drave u naoj zemlji.

Nee se izdati oglas ako vrijednost zaostavtine bez odbitka dugova ne prelazi iznos od 50.000 dinara.

Ako se ne izda oglas, zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.

lan 150.

Ako koji od naslednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravnosnanu odluku o tom zahtjevu.

Sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave.

Ako koji povjerilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok ono ne bude podmireno ili obezbijeeno.

lan 151.

Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi naslednici koji se nalaze u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji predloe da raspravu sprovede sud u Socijalistikoj Republici Crnoj Gori, pozvati sve naslednike i legatare u inostranstvu da u roku od est mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti suda u Socijalistikoj Republici Crnoj Gori.

GLAVA DEVETA

Odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

lan 152.

U ovom postupku sud odreuje naknadu za eksproprisanu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadlenim optinskim organom uprave nijesu zakljuili sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, odnosno kada organ uprave odbije zakljuenje sporazuma o naknadi.

lan 153.

Ako se sporazum o naknadi u cjelini ne postigne u roku od dva mjeseca od dana pravnosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, optinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove dostavie pravnosnano rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima optinskom sudu na ijem podruju se nalazi ekspropisana nepokretnost, radi odreivanja naknade.

Ako nadleni organ ne postupi po odredbi stava 1. ovog lana raniji vlasnik se moe neposredno obratiti optinskom sudu radi odreivanja naknade.

lan 154.

Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost pokree se i vodi po slubenoj dunosti.

Ovaj postupak je hitan.

Ako raniji vlasnik eksproprisane nepokretnosti u toku postupka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika ili je njegovo boravite nepoznato, sud e mu postaviti privremenog zastupnika i o tome bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva.

lan 155.

O naknadi za eksproprisanu nepokretnost sud raspravlja i odluuje u vijeu sastavljenom od jednog sudije, kao predsjednika vijea i dvojice sudija porotnika.

lan 156.

Prilikom odluivanja o naknadi sud je duan, da uzme u obzir i visinu naknade utvrenu prilikom sporazumnog odluivanja o naknadi pred organom uprave, ako je veina stranaka zakljuila takav sporazum na odreenom podruju u postupku eksproprijacije za izgradnju istog ili drugog objekta.

lan 157.

Sud e odrediti roite da bi korisniku eksproprijacije i ranijem vlasniku dao mogunost da se izjasni o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima vrijednosti nepokretnosti koji se pribavljaju po slubenoj dunosti.

Sud e na roitu izvesti i druge dokaze koje uesnici predloe, ako nae da su od znaaja za odreivanje naknade, a po potrebi odredie i vjetaenje. + Vidi: ta. 17. Ispravke - 5/87-99. lan 158.

Poto utvrdi sve vane injenice, sud donosi rjeenje kojim odreuje oblik, obim, odnosno visinu naknade i rok za izvrenje obaveza.

Ako se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik sporazumiju o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud e takav sporazum unijeti u zapisnik, ukoliko nae da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima i moralom samoupravnog socijalistikog drutva.

lan 159.

Ako se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik sporazumiju da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom e odrediti i rok za izvrenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud e rjeenjem o naknadi odrediti rok za ispunjenje uzajamnih obaveza iz sporazuma stranaka.

Odredba stava 1. ovog lana shodno se primjenjuje i na zemljoradnika, kad mu je, po sporazumu sa korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev, naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljite odreena davanjem u svojinu druge nepokretnosti.

lan 160.

Trokove postupka odreivanja naknade pred sudom utvruje sud srazmjerno uspjehu stranaka.

lan 161.

Odredbe ovog zakona o postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim sluajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo svojine, ili drugo stvarno pravo.

GLAVA DESETA

Ureenje upravljanja i korienja zajednike stvari

lan 162.

U ovom postupku sud ureuje nain upravljanja i korienje zajednike stvari suvlasnika, sukorisnika i drugih sudralaca iste stvari (zajedniari).

lan 163.

Postupak moe da pokrene svaki zajedniar koji smatra da je povrijeen u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari.

Predlog mora da obuhvati sve zajedniare, da sadri potrebne podatke o zajednikoj stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree.

Predlog se podnosi sudu na ijem podruju se zajednika stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podruju vie sudova, predlog se moe podnijeti svakom od tih sudova.

lan 164.

Po prijemu predloga sud e zakazati roite na koje e pozvati sve zajedniare, ukazae im na mogunost i pomoi im da sporazumno urede nain upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari.

Sporazum zajedniara sud e unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje ako se zajedniari sa tim saglase poto im sud predoi prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja.

lan 165.

Ako se zajedniari ne sporazumiju, sud e izvesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjeenje kojim e urediti nain korienja ili upravljanja zajednikom stvari po odgovarajuim zakonskim propisima materijalnog prava, vodei rauna o njihovom posebnim i zajednikim interesima.

Kad se predlogom trai ureenje korienja zajednikog stana ili poslovnih prostorija, sud e naroito urediti koje e prostorije zajedniari koristiti posebno a koje zajedniki, kako e se koristiti zajednike prostorije, kao i kako e se snositi trokovi korienja prostorija.

lan 166.

Kad je meu zajedniarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud e uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu ili postupak pred organom uprave radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

Ako predlaga pokrene postupak na koji je upuen, sud e, prekinuti postupak po predlogu do okonanja tog postupka, a ako postupak u odreenom roku ne pokrene, smatrae se da je predlog povukao.

Sud moe privremeno, do donoenja odluke nadlenog organa, urediti odnose zajedniara u pogledu upravljanja odnosno korienja zajednike stvari kad to okolnosti sluaja zahtjevaju, a naroito da bi se sprijeila znatnija teta, samovlae ili oita nepravda za pojedine zajedniare.

Odredba stava 3. ovog lana primjenie se i kad su zajedniari sudraoci stvari koji ne raspolau dokazima o zakonitom osnovu sticanja dravine. + Vidi: ta. 18. Ispravke - 5/87-99. lan 167.

Pravnosnanost rjeenja donesenog u ovom postupku ne spreava uesnike da u parnici ili u postupku pred organom uprave ostvaruju zahtjeve u odnosu na stvar o ijem upravljanju, odnosno korienju je rjeenjem odlueno.

Protiv rjeenja nije dozvoljena revizija.

lan 168.

Odredbe ove glave zakona primjenjuju se i na sopstvenike posebnih djelova zgrade u pogledu upravljanja i korienja zajednikih djelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim djelovima zgrade, u kom sluaju se zajedniarima smatraju samo sopstvenici tih djelova zgrade ako se ureenjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava sopstvenika drugih djelova zgrade.

Odnosi izmeu sopstvenika posebnih djelova zgrade ureuju se u skladu sa zakonskim propisima o pravima na posebnim djelovima zgrade.

GLAVA JEDANAESTA

Dioba zajednikih stvari ili imovine

lan 169.

U ovom postupku sud odluuje o diobi i nainu diobe zajednikih stvari ili imovine.

lan 170.

Postupak diobe zajednike stvari ili imovine moe pokrenuti svaki zajedniar, a predlog mora obuhvatiti sve zajedniare.

Predlog mora da sadri podatke o predmetu diobe i udjelima zajedniara, o zajedniarima, kao i o drugim licima koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Za nepokretnosti moraju se navesti katastarski podaci i priloiti odgovarajui pismeni dokazi i o pravu svojine, pravu slubenosti i drugim stvarnim pravima.

Predlog se podnosi sudu na ijem se podruju stvar ili imovina nalazi, a ako se zajednike stvari ili imovina nalaze na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

lan 171.

Ako sud, postupajui po predlogu, utvrdi da je meu zajedniarima sporno pravo na stvari koje su predmet diobe ili pravo na imovinu, udio o zajednikim stvarima, odnosno imovini ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u zajedniku imovinu, prekinue postupak i uputiti predlagaa da u odreenom roku pokrene parnicu.

Ako predlaga u odreenom roku ne pokrene postupak, smatrae se da je predlog povukao.

lan 172.

Sud e po prijemu predloga zakazati roite na koje e pozvati sve zajedniare i lica koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

Lica koja imaju pravo slubenosti ili druga stvarna prava na stvarima koje su predmet diobe, mogu se obratiti sudu da odlui o tim pravima.

Svaki uesnik moe predloiti da se na roite pozovu i druga lica iji bi interesi mogli biti diobom povrijeeni. Ako zajedniari ne ospore njihova prava, unijee se i to u zapisnik i uzeti u obzir prilikom donoenja odluke o diobi.

lan 173.

Ako uesnici u toku postupka postignu poravnanje o uslovima i nainu diobe, sud e poravnanje unijeti u zapisnik nastojei da se poravnanjem urede sva sporna pitanja izmeu zajedniara, kao i stvarna prava drugih lica na stvarima diobe i prava ostalih lica prema zajedniarima u vezi sa izvrenom diobom.

lan 174.

Ako uesnici ne postignu sporazum o nainu diobe, sud e ih sasluati, izvee potrebne dokaze, a kada je to nuno i vjetaenje, pa e, na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa odgovarajuim zakonskim propisima materijalnog prava donijeti rjeenje o diobi i nainu diobe zajednike stvari ili imovine, nastojei da zadovolji opravdane zahtjeve i interese zajedniara.

Ako je zajedniku stvar ili imovinu nemogue podijeliti fiziki, ili ako bi se time znatno smanjila njihova vrijednost, sud moe odrediti da stvari ili imovina pripadne samo jednom nosiocu prava, s tim to e odrediti iznos koji ovaj treba da isplati drugom nosiocu prava na zajednikoj stvari, kao i mjesto i vrijeme isplate, ili odluiti da se stvar, odnosno imovina proda, i tako dobijeni iznos podijeli.

Prodaja se vri prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. + Vidi: ta. 19. Ispravke - 5/87-99.

+ Sudska praksa lan 175.

Pri odluivanju da predmet diobe pripadne jednom od uesnika, sud e posebno imati u vidu opravdane potrebe tog uesnika zbog kojih taj predmet treba upravo njemu da pripadne.

lan 176.

Rjeenje o diobi sadri predmet, uslove i nain diobe, podatke o fizikim djelovima stvari i pravima koji su pripali svakom od zajedniara, kao i njihova prava i obaveze utvrene diobom.

Rjeenjem o diobi sud e odluiti i o nainu ostvarivanja slubenosti i drugih stvarnih prava na djelovima stvari, koja je fiziki podijeljena izmeu zajedniara.

GLAVA DVANAESTA

Ureenje mea

lan 177.

U ovom postupku sud utvruje granicu izmeu susjednih nepokretnosti kad su meni znaci uniteni, oteeni, pomjereni, ili sporni, a susjedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu.

lan 178.

Predlog za ureenje mea izmeu susjednih zemljinih parcela moe podnijeti svaki od sopstvenika, odnosno korisnika tih parcela, a kad je to zakonom odreeno i ovlaeni organ.

Predlog mora da sadri podatke o sopstvenicima, odnosno korisnicima susjednih parcela i o zemljinim parcelama izmeu kojih se mea ureuje, sa oznakama tih parcela iz katastarskih ili drugih javnih knjiga o evidenciji nepokretnosti kao i razloge zbog kojih se postupak pokree.

lan 179.

Po prijemu predloga sud e zakazati roite u sudu na koje e pozvati uesnike radi pokuaja sporazumnog ureenja mea.

Ako se uesnici ne sporazumiju, sud e zakazati roite na licu mjesta na koje e, pored uesnika pozvati vjetaka geometra, a po potrebi i svjedoke na koje su se uesnici u predlogu ili na roitu pred sudom pozvali.

Uz poziv na roite uesnicima se nalae da podnesu sve isprave i skice i druge dokaze od znaaja za ureenje mea, a po mogunosti da povedu i svjedoke. U pozivu uesnici e se upozoriti na posljedice nedolaska na roite.

lan 180.

Ako predlaga ne doe na roite, a bio je uredno pozvan, roite e se odrati ukoliko to predloi neko od ostalih uesnika.

Ako niko ne predloi odravanje roita, smatrae se da je predlaga povukao predlog.

lan 181.

Ako meu uesnicima postoji spor o meakoj povrini ija vrijednost ne prelazi 50.000 dinara, sud e rijeiti u postupku ureenja mea na osnovu jaeg prava, a ako to nije mogue, na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Ukoliko se spor ne moe rijeiti ni na ovaj nain, sud e meaku povrinu podijeliti po pravinosti.

Sud e postupiti na ovaj nain bez obzira na vrijednost meake povrine, ako se uesnici tako sporazumiju.

lan 182.

Ako meu uesnicima postoji spor o meakoj povrini ija vrijednost prelazi 50.000 dinara, a ne postignu sporazum u smislu lana 181. stav 2. ovog zakona, sud e uputiti predlagaa na parnicu i obustavie vanparnini postupak. + Vidi: ta. 20. Ispravke - 5/87-99. lan 183.

Na roitu za ureenje mea sud e na licu mjesta utvrditi graninu liniju zemljinih uesnika i obiljeiti je graninim znacima.

O radnjama preduzetim na roitu za ureenje mea sastavlja se zapisnik u koji se unosi naroito: opis i skica zateenog stanja, sadraj izjava uesnika, vjetaka i svjedoka, kao i opis, i skica stanja uspostavljenog ureenjem mea.

lan 184.

U rjeenju o ureenju mea sud opisuje graninu liniju izmeu zemljinih parcela uesnika, pozivajui se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rjeenja.

lan 185.

Protiv pravnosnanog rjeenja drugostepenog suda donesenog u ovom postupku revizija nije dozvoljena.

GLAVA TRINAESTA

ISPRAVE

1. Sastavljanje i potvrivanje sadrine isprave

lan 186.

U postupku za sastavljanje ili potvrivanje sadrine isprave, sud sastavlja i potvruje ispravu kad je to zakonom odreeno ili kad je za nastanak prava ili punovanost pravnog posla potrebno postojanje javne isprave.

lan 187.

Za sastavljanje ili potvrivanje isprave mjesno je nadlean svaki stvarno nadlean sud.

Ispravu sastavlja ili potvruje sudija.

2. Sastavljanje isprave

lan 188.

Isprava se sastavlja u sudu, a van suda kada uesnik nije sposoban da doe u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.

lan 189.

Prije nego to pristupi sastavljanju isprave, sudija utvruje identitet uesnika.

Kad sudija ne poznaje uesnika lino i po imenu, identitet uesnika se utvruje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavama dva punoljetna svjedoka iji je identitet utvren javnim ispravama, a ako uesnik ima javnu ispravu sa fotografijom, dovoljno je da njegov identitet posvjedoi samo jedan svjedok.

lan 190.

Kad je uesnik nepismen ili nijem, ili slijep, ili ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vrie se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudija lino poznaje ili iji je identitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom.

lan 191.

Ako uesnik ne zna jezik na kome se sastavlja isprava, sudija e ispravu sastaviti uz uee sudskog tumaa.

Ako je uesnik gluvonijem ili slijep sudija e ispravu sastaviti uz uee tumaa koji se sa uesnikom moe sporazumjeti.

lan 192.

Svjedoci, pri sastavljanju isprave, mogu biti lica koja su pismena i koja poznaju jezik i jezik uesnika a ako je uesnik nijem i da se sa njim mogu sporazumjeti.

lan 193.

Prilikom sastavljanja isprave o pravnom poslu, sudija ispituje da li uesnici imaju pravnu i poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog posla i da li su ovlaeni da zakljue pravni posao.

Sudija e postupiti po stavu 1. ovog lana i kada u sastavljanju isprave uestvuje zastupnik ili punomonik, pri emu ispituje i da li je zastupnik, odnosno punomonik poslovno sposoban i ovlaen da zakljui odnosni pravni posao.

lan 194.

Poto utvrdi da postoje uslovi iz lana 193. ovog zakona, sudija ispituje da li postoji slobodna i ozbiljna volja da se zakljui pravni posao.

Sudija je duan da objasni uesnicima smisao pravnog posla, da im ukae na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima i pravilima morala samoupravnog socijalistikog drutva.

lan 195.

Ako sud utvrdi da nijesu ispunjeni uslovi iz l. 193. i 194. ovog zakona, rjeenjem e odbiti da sastavi ispravu.

lan 196.

O sastavljanju isprave sastavlja se zapisnik u koji se unosi i nain na koji je utvren identitet uesnika, svjedoka i tumaa koji su prisustvovali sastavljanju isprave.

Zapisnik potpisuju i lica iz stava 1. ovog lana.

Uz zapisnik se prilae primjerak sastavljene isprave.

3. Sastavljanje sudskog testamenta

lan 197.

Sudski testament sastavlja se prema odredbama l. 188-196. ako odredbama l. 197-204. ovog zakona nije drukije odreeno.

lan 198.

Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca.

lan 199.

Kad saslua kazivanja zavjetaoca, sudija e njegovu izjavu vjerno unijeti u zapisnik, po mogunosti rijeima zavjetaoca, pazei pri tome da volja zavjetaoca bude jasno izraena.

U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti vane za punovanost testamenta.

Kad je to potrebno, sudija e zavjetaocu objasniti propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamentom.

lan 200.

Poto zavjetalac sam proita zapisnik o sudskom testamentu i izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unijeta, sudija e ovo potvrditi na testamentu.

lan 201.

U sluaju da zavjetalac nije u stanju da proita testament koji mu je sastavio sudija, ovaj e ga proitati zavjetaocu u prisustvu dva svjedoka, pa e onda zavjetalac u prisustvu dva svjedoka testament potpisati ili staviti na njega svoj rukoznak, poto izjavi da je to njegov testament.

Svjedoci e se potpisati na testamentu.

Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene.

Ako zavjetalac ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili gluv, sudija e preko zakletog tumaa proitati testament, a zavjetalac e preko tumaa izjaviti da je testament njegov.

Svjedoci i tuma e se potpisati na samom testamentu.

Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene.

lan 202.

Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, ovi e se proiti jemstvenikom i oba kraja jemstvenika zapeatiti sudskim peatom.

Svaki list e zavjetalac potpisati posebno, odnosno na njemu staviti otisak kaiprsta.

Na kraju zapisnika oznaie se od koliko se listova sastoji testament.

lan 203.

Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalite, sud je duan da o tome odmah izvijesti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite.

lan 204.

Kad zavjetalac opozove svoj testament, na opozivanje testamenta shodno e se primjenjivati odredba ovog zakona o sastavljanju testamenta.

Poto zavjetalac opozove testament, opozivanje e se zabiljeiti na testamentu koji se uva u sudu.

4. Potvrivanje sadrine isprave

lan 205.

Sud potvruje sadrinu isprave kada je to zakonom odreeno.

lan 206.

Potvrivanje isprave se vri prema odredbama l. 186. do 197. ovog zakona, ako odredbama ovog odeljka nije drukije odreeno.

Potvrivanje isprave vri se na samoj ispravi potpisom sudije i stavljanjem peata suda.

lan 207.

Po izvrenom potvrivanju isprave, sud predaje uesnicima originalan primjerak ove isprave, a jedan primjerak zadr