kvarnerskom prirodom od morskihdubina do gorskih visina

Zatiena prirodna batina

Primorsko-goranska upanija obiluje mnogim predjelima u kojima je sauvana iskonska izvor-nost krajobraza i ljepota prirode. Kvarnerski jelenak, dalmatinska zeina, rijeki kravljak, istarski zvoni, ukarski zvoni, velebitska degenija, krki runolist, crni dadevnjak, ovjeja ribica, velebitska guterica, bjeloglavi sup, dupini, vidra, medvjed, vuk i ris samo su neke od botanikih i faunistikih osobitosti u tim predjelima na stjecitu Sredozemlja, kontinentalne Europe i kra Dinarida. Poneki dragulj krije se i neposredno uz naselja, pa ak i unutar urbaniziranih tkiva, kao to su prelijepi gradski perivoji Opatije, park ume otoka Loinja, park uma Komrar na otoku Rabuupanijska Javna ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode Priroda, kao i javne ustanove Nacionalnoga parka Risnjak i Parka prirode Uka zalau se za izdavanje raznolikih tiskovina i edukacijskih materijala s ciljem popularizacije i edukacije o prirodnoj batini. elja je da se putem takvih materijala prirodne vrijednosti priblie najirem krugu zainteresiranih i da se o njihovoj ljepoti prouje glas i u drugim krajevima svijeta. Jedna od takvih publikacija trebala bi biti i ova broura, namijenjena ponajprije turistima i posjetiteljima eljnim novih saznanja i lijepih doivljaja u zatienoj prirodi.Pjeaenje u prirodi prua neiscrpne mogunosti rekreacije, proirivanja spoznaja i obogai-vanja vlastitog duhovnog svijeta u nepomuenom doticaju s prirodnim vrednotama. Stoga je u brouri napravljen izbor od osamnaest atraktivnih etnji kroz zatiene prirodne predjele na podruju Primorsko-goranske upanije. Svako podruje ilustrirano je fotografi jama kako bi po-sjetitelj stekao predodbu o podruju koje eli odabrati za svoj cilj, navedeni su i osnovni podatci o zatienom podruju, opisan je pristup i toka odakle etnja moe zapoeti te prijedlog trase obilaska. Prijedlog trase obilaska vizualno je naglaen i pojanjen grafi kim prikazom etnice na topografskoj karti, a grafi ki prikaz presjeka visina kojima se eta kree prua informaciju o teini puta i naporu koji posjetitelj treba uloiti tijekom obilaska.Vano je istaknuti da je jedna od osnovnih zadaa javnih ustanova za zatitu prirode ouvanje prirodnih vrijednosti zatienih podruja. Taj cilj javne ustanove ne bi mogle u potpunosti pro-vesti bez napora svih koji posjeuju takva podruja. injenica je da ono to poznajemo i volimo, lake i savjesnije uvamo. Stoga ova broura eli, osim na upoznavanje i istraivanje prirodne batine Primorsko-goranske upanije, sve zainteresirane potaknuti i na njihovu aktivnu zatitu. Briga za prirodne vrijednosti i njihovo ouvanje ne bi trebala poivati ili nije iskljuivo posao in-spektora zatite prirode, nadzornika i uvarskihj slubi javnih ustanova (kojih je uvijek premali broj), kao i eventualnih dobronamjernih domaih itelja, ve se i sve brojniji posjetitelji moraju ukljuiti u uinkovitu zatitu.

Sonja ii,ravnateljica

Javne ustanove Priroda

Zatita prirodne batine u Primorsko-goranskoj upaniji .............6

GORJE ........................................... 81. Risnjak ............................................102. Samarske i Bijele stijene .................123. Vraji prolaz - Zeleni vir .................144. Kamanik ........................................165. Golubinjak ......................................186. Japlenki vrh ...................................20

PRIMORJE ................................... 227. Park prirode Uka ...........................248. Lisina...............................................269. Park Angiolina ................................2810. Park Margarita .............................29

OTOCI ......................................... 3011. Kuntrep .........................................3212. Dundo ...........................................3413. Lopar .............................................3614. Komrar ........................................3815. Koljun ..........................................3916. Kruna ............................................4017. Pod Javori ......................................4218. ikat ..............................................44

ADRESAR TURISTIKIH ZAJEDNICA I KONTAKTI USTANOVA .....................46

SADRAJ

6

Svaki posjetitelj koji barem djelomino upozna prirod-ne vrijednosti i prirodnu batinu Primorsko-goranske upanije sloit e da se radi o neponovljivoj ljepoti i ouvanosti. Uz neprijepornu raznolikost i ljepotu kra-jobraza, ona obiluje i neusporedivim bogatstvom bio-loke raznolikosti. O cjelokupnoj prirodnoj batini te o upravljanju zatienim dijelovima prirode skrbe javne ustanove. Nacionalnim parkom Risnjak i Parkom pri-rode Uka upravljaju javne ustanove tih parkova iji je osniva Republika Hrvatska. Ostalim zatienim po-drujima (njih oko tridesetak, koja ukljuuju gotovo sve kategorije zatite poznate u Republici Hrvatskoj - od strogog rezervata do spomenika parkovne arhitekture) upravlja upanijska Javna ustanova Priroda.

Uz obvezni posjet Nacionalnom parku Risnjak i Parku prirode Uka, posjetitelje pozivamo da posjete bar neke od privlanih odredita predjela zatienih na upanij-skoj razini. Tu e svatko pronai neto po svom ukusu od, primjerice, divljih kanjonskih usjeka i slapova Vrajega prolaza, Zelenoga vira i Kamanika, do pitomi-jih predjela goranskih park uma (Golubinjak, Japlen-ki vrh), ouvanih umskih eko sustava, poput ume Dundo na otoku Rabu, do neobinih obalnih predjela s pjeanim uvalama i pjeanim piramidama Lopara. Vrijedno je obii i pojedinane spomenike prirode poput

zanimljivih starih stabla koja prkose zubu vremena, ali i neke tipine krke podzemne krajobraze poput pilje Lokvarke.

Nacionalni park Risnjak, udaljen svega 15 km od Jadranskoga mora, najvee je zatieno podruje Gor-skoga kotara i zauzima povrinu od ukupno 63,5 km. Uz planinske masive Risnjak i Snjenik, podruje Par-ka obuhvaa i hidrogeomorfoloki spomenik prirode izvor rijeke Kupe s njenim gornjim tokom. Risnjak je snana klimatska i vegetacijska pregrada izmeu primorja i kontinentalnoga dijela Hrvatske. Za mjesto ulaza u Park preporuamo Crni Lug, tipino goransko selo, u kojem se nalaze pansion i uprava Nacionalnoga parka. Ovdje se mogu dobiti sve potrebne informacije o zanimljivostima Parka, u blizini zapoinje i Pouna staza Leska koja vodi kroz predivne predjele umovitoga risnjakog podnoja. Staza pojanjava mnoge prirodne fenomene ovoga dijela Parka a prednost je to se moe obii u razmjerno kratkom vremenu, za sat i pol hoda. Ambiciozniji posjetitelj svakako treba proetati Kupskom dolinom do jedinstvenoga krkog fenomena izvora Kupe, podno seoskog naselja Razloge; valja posjetiti i prostra-ne i divlje umske predjele uz Horvatovu stazu, stjeno-viti vrh Risnjaka i iroka travnata stanita planinskih rudina na Snjeniku. Za sladokusce prirodnih ljepota i

ZATITA PRIRODNE BATINE u Primorsko-goranskoj upaniji

7

potpune divljine nudi se mogunost obilaska praum-skoga predjela Bijelih stijena - pritom se treba obrati-ti upravi Parka jer obilazak nije doputen bez pratnje vodia.

Park prirode Uka zatieno je podruje na razmeu Primorsko-goranske i Istarske upanije, koje obuhvaa planinski masiv Uke te dio iarije. S kvarnerske se obale uz strme obronke Uke uspinje gusta mrea putia kroz povijesne ruralne krajobraze i mala naselja te kroz krke umarke nadaleko uvenih pitomih kestena, ma-runa. Ovo je podruje gdje Uka tijekom godinjih doba nudi najvie svoga obilja, pa osim u marunu, u lokal-noj gastronomskoj ponudi moete uivati i u brojnim drugim poslasticama kao to su paroge, gljive i rakija

Nedoputene aktivnosti

medica. Posjetite li lijepo i ouvano selo Lovranska Dra-ga, put e vas kroz umu dovesti do jednog od najljepih slapova unutar Parka. S Vojaka (1.401 m), najviega vrha Parka, prua se za vedra dana velianstven pogled na cijeli Kvarner, sjeverni Jadran, Istru te udaljene vr-hunce Velebita, Gorskoga kotara, Julijskih i Kamnikih Alpa.

Ohrabrujemo vas da ostavite svoj automobil i nesputano uivate u svjeem zraku, zvucima, mirisima i prizorima prirode. U tu svrhu u sklopu projekta Uka Outdoor markirano je 50-ak planinarskih staza, osam staza za brdski biciklizam, ureeno 60-ak penjakih smjerova te dva poletita za ovjesne i parajedrilice.

1. Putati pse bez nadzora 2. Off-road i vonja izvan javnih prometnica 3. Bacati otpad 4. Unitavati biljke i gljive 5. Uznemiravati ivotinje 6. Paliti vatru 7. Parkirati izvan oznaenih podruja 8. Kampirati 9. Unitavati i otuivati fosile, minerale i piljski nakit 10. Glisirati i sidriti ispod litica

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

U sluaju naruavanja prirodnih vrijednosti nazvati nadzornu slubu nadlene javne ustanove. U sluaju nezgode nazvati 112 - Gorsku slubu spaavanja.

8

Primorsko-goranska upanija smjetena je na zapadu Republike Hrvatske i obuhvaa povrinu od 7.990,57 km2. U bogato ralanjenom i raznolikom upanij-skom prostoru sueljavaju se tri velike zemljopisne cjeline otoci, priobalje i gorje svaka sa svojim spe-cifi nim znaajkama i zanimljivostima.

Gorski dijelovi upanije obuhvaaju umovita pro-stranstva Gorskoga kotara, u kojemu se izdiu najvii vrhovi i gorski hrbati: Bjelolasica, 1.534 m, Risnjak, 1.528 m, Snjenik, 1.505 m, Vievica, 1.428 te na grani-ci s primorjem, Obru 1.376 m. U upaniji su uku-pno 73 vrha via od 1.250 metara. itav Gorski kotar najslabije je naseljn prostor ovoga podruja, no moe se podiiti s nekoliko drevnih sredita naseljenosti, koja su ponajvie nastala paralelno s nekadanjim aktivno-stima na iskoritavanju ruda, poljodjelskim radovima ili zahvaljujui injenici da je tu nekad bilo prometno i tranzitno vorite izmeu primorske i kontinentalne Hrvatske. To su tri goranska sredita Delnice, Vrbov-sko i abar.

Priroda je u Gorskom kotaru ouvana i bujna svojom irokom lepezom stanita gorsko se podruj