ZAŠTITA NA RADU i

PRVA POMOĆ

Predavač: Mladen Palenkaš, bacc. ing. sec. prof.

Mail: info@fitnes-uciliste.hr

DOBRODOŠLI !

Općenito o Zaštiti na radu (ZNR) SvrhaUstrojFunkcionalnostVažni pojmoviDefinicijePrva pomoć

SADRŽAJ

• Što je Zaštita na radu (ZNR), koja joj je svrha

• Procjena opasnosti

• Zakoni i Pravilnici

• Relacija: poslodavac – djelatnik (prava i obaveze)

• Osnovna pravila ZNR

• Posebna pravila ZNR

• Priznata pravila ZNR

• Osobna zaštitna oprema

• Mjere ZNR

• Sudionici u provedbi ZNR

• Što je OPASNOST

• Što je RIZIK

• Što je preostali RIZIK

• Što je SIGURNOST

• Što je Menadžment sigurnosti, njegove funkcije

• Što suMetode sigurnosti

• „Šest prijatelja” u planiranju i organiziranju procesa

• Šest razloga ponavljanja revizije procjene opasnosti

• Priznate svjetske metode procjene opasnosti

• Uzroci nezgoda na radu

• OZLJEDA na radu

• PROFESIONALNA bolest

• Bolesti vezane UZ RAD

• INVALIDNOST

• OPĆA NESPOSOBNOST za rad

• PROFESIONALNA NESPOSOBNOST za rad

• Postupak prijave ozljede na radu

• Mehaničke opasnosti

• Fizikalne štetnosti

• Kemijske štetnosti

• Biološke štetnosti

• Napori

• Ventilacija - klimatizacija radnog prostora

• Prva pomoć

• ZAKLJUČAK

• Zaštita na radu (ZNR) je prvenstveno PREVENTIVNA djelatnost

• Svrha i cilj ZNR je sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom, te zaštita radnog okoliša

• Ostvaruje se prvenstveno otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u određenim okolnostima mogu izazvati ozljede na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s radom

Procjena opasnosti

• TEMELJNI i NAJVAŽNIJI dokument o ZNR

• Prilikom njezine izrade pristupa se analizi svih mogućih opasnosti na radnom mjestu

• Postupak kojim se utvrđuje razina rizika glede nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u svezi s radom, te poremećajem u procesu rada koji bi mogao uzrokovati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje djelatnika (pojedinca)

Zakoni i pravilnici

• Zakon o Zaštiti na radu (ZNR)

• Pravilnici o provedbi ZNR

• Pravilnik o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO)

Obveze poslodavca

OSIGURATI I ORGANIZIRATI:

• Sigurne uvjete za rad djelatnika primjenom pravila ZNR

• Stručnjaka ZNR

• Službu ZNR

• Odbor ZNR

• Ovlaštenika

• Usku suradnju sa Medicinom rada

• Zdravstveno osiguranje i skrb djelatnika

• Izraditi Procjenu opasnosti

• Voditi ažurnu evidenciju u skladu sa Zakonom o ZNR

• Stručno osposobljavanje i edukaciju

Obveze djelatnika

POŠTIVATI I PROVODITI:

• ZNR na radnom mjestu

• Posebna pravila ZNR

• Priznata pravila ZNR

• Koristiti OZO

• Poštivati ispravan redoslijed radnih postupaka

• Prijaviti svaku nepravilnost ili ozljedu

Osnovna pravila ZNR

• Sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u upotrebi

• Vezana su neposredno za SREDSTVO RADA, ovisno o kojoj se djelatnosti radi

Posebna pravila ZNR

• Sadrže zahtjeve kojima moraju udovoljavati osobe na radu, te način na koji se obavlja djelatnost (njihovi radni postupci)

Priznata pravila ZNR

• Primijenjuju se u slučaju ako ne postoje propisana pravila ZNR, a znanstveno su i u praksi dokazana i provjerena

Osobna zaštitna oprema

• Odjevni i drugi predmeti i uređaji koje na sebi nose osobe na radu, a služe za sprječavanje ozljeda, profesionalnih ili drugih bolesti, te drugih štetnih posljedica

Mjere ZNR

• Tehničko – tehnološke

• Organizacijsko – pravne

• Mjere usmjerene na subjektivne činitelje (osposobljavanje, informiranje)

Mjerezaštite imaju svoju HIJERARHIJU (redoslijed), jer je ona istodobno i stupanj kvalitete uvjeta rada

Redoslijed mjera ZNR

• 1. Potpuno otklanjanje opasnosti

• 2. Udaljenje djelatnika iz opasnog prostora

• 3. Ograđivanje opasnosti

• 4. Uporaba sredstava za osobnu zaštitu

Sudionici u provedbi ZNR

• Poslodavac• Ovlaštenik iz područja ZNR• Odgovorne osobe• Služba ZNR• Stručnjak za ZNR• Odbor za ZNR• Povjerenik radnika za ZNR• Radničko vijeće• Radnici• Specijalist Medicine rada

Što je OPASNOST

• Sva ona stanja koja mogu ugroziti život i zdravlje djelatnika na radu, te uzrokovati ozljede na radu, materijalnu štetu, te ugroziti radni okoliš

• Za svako radno mjesto je RAZLIČITA (ovisi o specifičnosti radnog mjesta i radnih operacija)

Što je RIZIK

• Vjerojatnost (mogućnost) da se opasnost koja vreba na radnom mjestu i REALIZIRA (stvarno i dogodi)

• Za svako radno mjesto je različit (ovisi o specifičnosti radnog mjesta i radnih operacija)

Što je PREOSTALI RIZIK

• Rizik od nastanka ozljede, profesionalne bolesti, ili bolesti vezane uz rad, koji je preostao nakon primjene:

• Osnovnih

• Posebnih pravila ZNR, te poduzetih organizacijskih mjera sigurnosti

Što je SIGURNOST

• Stanje u kojem je razina rizika prihvatljiva, to je stanje zaštićenosti od svih ugroženosti i opasnosti

• Ciljevi provođenja sigurnosti mogu biti:

• Dugoročni (strateški)

• Kratkoročni (kvartalni, godišnji)

• Moraju biti konkretni i mjerljivi, a svaki cilj mora pratiti odgovarajući program (na bazi tzv. „Šest prijatelja”)

Što je MENADŽMENT SIGURNOSTI i koje su njegove funkcije• Planiranje

• Organiziranje

• Upravljanje

• Poboljšavanje kvalitete rada

• Nadzor i vrednovanje postignutog

Što su METODE SIGURNOSTI

• Planski postupci, način rada za ostvarivanje cilja (sprječavanje ozljeda, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom)

• Gotov MODEL po kojemu se odvija neka praktična aktivnost

METODOLOGIJA sigurnosti može biti:• Opća (interdisciplinarnost područja sigurnosti)

• Posebna (multidisciplinarnost predmeta istraživanja)

• Ekologija

• Tehnika

• Ergonomija

• Psihologija

• Medicina rada

• Tehnologija

• Organizacija rada

„Šest prijatelja” u planiranju iorganiziranju procesa• Tko

• Što

• Kako

• Zašto

• Gdje

• Kada

Šest razloga ponavljanja(revizije) Procjene opasnosti• U slučaju smrtne, skupne ili teže ozljede na radu,

odnosno profesionalne bolesti

• U slučaju izmjena u procesu rada

• Na temelju izvršnog rješenja inspektora rada

• Nakon 2 godine

• Pri nezadovoljavanju kvalitete „nulte” procjene

• Ako nastupi promjena propisa koji utječu neposredno na sadržaj Procjene opasnosti

Priznate metode Procjene opasnosti u svijetu• BG

• AUVA

• SME

• WKO metoda

• Posebne metode (FMEA, HAZOP, SWIFT)

Uzroci NEZGODA na radu

• Neispravnost sredstava rada

• Neispravnost, klizavost ili zakrčenost radnih površina, površina za kretanje i prolaza

• Nedostatak ili neispravnost zaštitnih naprava na oruđima za rad

• Izvođenje radnih operacija protivno pravilima ZNR

• Izvođenje radnih operacija bez korištenja OZO ili pomoću neispravne OZO

• Rad djelatnika bez razrađene tehnologije rada i uputa o izvođenju složenih poslova

OZLJEDA na radu

Jest ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim:

• Mehaničkim

• Fizikalnim

• Kemijskim djelovanjem

• Naglim promjenama položaja tijela

• Iznenadnim opterećenjima tijela

• Drugim promjenama fiziološkog stanja organizma

To je OŠTEĆENJE INTEGRITETA TIJELA.

PROFESIONALNA bolest

• Bolest uzrokovana dužim, neposrednim utjecajem rada i uvjeta rada na poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.

• Vezana je uz RAD.

Bolesti vezane uz RAD

• Multifaktorijalne bolesti, uzrokovane s više čimbenika, od kojih jedan može biti RADNI UVJET.

• Radno mjesto samo doprinosi bolestima, nije uzrok.

INVALIDNOST

• TRAJNO smanjena radna sposobnost, nastala zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem.

• Odnosi se na TJELESNO oštećenje.

OPĆA NESPOSOBNOST za rad

• Potpuni gubitak radne sposobnosti

PROFESIONALNA NESPOSOBNOST za rad• Trajno smanjena radna sposobnost za više od

polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične izobrazbe i sposobnosti

Postupak prijave ozljedena radu• ODMAH PO NASTANKU OZLJEDE!!! Neposrednom

rukovoditelju, ovlašteniku ili poslodavcu

• Djelatnik osobno (ako je u mogućnosti)

• Drugi djelatnik, rodbina ili očevidac

• Neposredni rukovoditelj, ovlaštenik ili poslodavac ODMAH po saznanju obavještava ugovorenu pravnu osobu ovlaštenu za ZNR koja vrši potrebne radnje i obavještava nadležna tijela

Postupak u slučaju LAKŠE ozljede• Poslodavac je dužan voditi evidenciju o svakoj

ozljedi

• Sastaviti zapisnik o ozljedi i događaju koji ju je mogao izazvati

Postupak u slučajuTEŠKE ili SMRTNE ozljede• ODMAH telefonski obavijestiti nadležni Državni

inspektorat za ZNR

• U roku od 48 sati istom poslati pisani dopis (preporučeno) o nastanku teške ili smrtne ozljede

MEHANIČKE OPASNOSTI

• Udar o različite predmete i objekte

• Oštri predmeti i objekti

• Nekontrolirano odlijetanje predmeta

• Rukovanje ručnim alatima i strojevima

• Opasnosti u prometu (padovi na istoj razini, na nižu razinu)

MEHANIČKE OPASNOSTIOzljede• Nagnječenja

• Porezotine

• Rane

• Strane čestice u oku

• Prijelomi

• Amputacije

• Uganuća

• Iščašenja

FIZIKALNE ŠTETNOSTI

• Buka

• Vibracije

• Zračenja

• Rasvjeta

• Klimatski uvjeti (mikroklima radnog prostora)

• Atmosferski tlak (rad na otvorenom)

FIZIKALNE ŠTETNOSTIBuka• Konduktivna (provodna) nagluhost

• Perceptivna (osjetilna) nagluhost – pri dugotrajnoj izloženosti

• Nagluhost izazvana bukom

FIZIKALNE ŠTETNOSTIBuka• Prag sluha – prag pri kojem se zvuk jedva razlikuje

od tišine

• Prag nelagode i bola – između 110 i 130 dB

• Oštećenje sluha bukom – javljaju se pri zvukovima frekvencije od 4000 Hz na više

• Uho je najosjetljivije na frekvenciji od 4000 Hz na više, bitno je osjetljivije u visokim nego u niskim frekvencijama

FIZIKALNE ŠTETNOSTIVibracije• Vibracije koje se prenose na:

• Ruke (HAVS)

• Cijelo tijelo (WBUS)

FIZIKALNE ŠTETNOSTIVibracijeUgroženi dijelovi ljudskog organizma:

• Krvne žile

• Zglobovi i kosti

• Živci

• Probavni sustav

• Reproduktivni sustav u žena

• Ostali organski sustavi

FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje• Ionizacijsko – vrlo opasno (rentgensko, gama)

• Neionizacijsko – manje opasno (radio valovi, elektromagnetska polja)

• Prirodni izvori zračenja (oko 80%)

• Ostali izvori zračenja (oko 20%)

FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje - neionizacijsko• Prirodni izvori – statičko magnetsko polje Zemlje

• Artificijelni izvori – laseri, mikrovalovi, radari

FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje – neionizacijskoMehanizam djelovanja

Ljudska osjetila nisu ih sposobna detektirati, osim:

-vidljivog svjetla

-pri velikom intenzitetu, gdje se najčešće doživljavaju kao osjećaj topline

Siguran učinak: zagrijavanje stanice

FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenjeVrste

• Vidljivo svjetlo

• IR zračenje

• UV zračenje

• Laseri

FIZIKALNE ŠTETNOSTIRasvjeta

• Nedovoljna rasvjeta

• Preintenzivna rasvjeta

Mogućnost događanja mehaničkih povreda uslijed nedovoljne rasvjete, odnosno zasljepljenja uslijed preintenzivne rasvjete

FIZIKALNE ŠTETNOSTIMikroklima radnog prostora

Sastav zraka pri normalnom atmosferskom tlaku:

• Dušik 78,09%

• Kisik 20,95%

• Argon 0,93%

• Ostali plinovi 0,03%

Najvažniji parametrimikroklime zatvorenih prostora

• Temperatura zraka

• Tlak zraka

• Vlažnost zraka

• Strujanje zraka (vjetar)

Optimalni mikroklimatski uvjeti su pri temperaturi 22 – 26 st.C i vlažnosti zraka 35 – 65%

Zone udobnosti

• Kombinacija takvih mikroklimatskih čimbenika pri kojima se toplinska ravnoteža između organizma i okoline uspostavlja bez fiziološkog napora

Različite su za različite osobe zbog subjektivnih čimbenika:

• Prehrana

• Odjeća

• Intenzitet rada

• Vrsta rada

Pri utvrđivanju zona udobnosti uzimaju se oni čimbenici pri kojima se većina zdravih ljudi osjeća udobno

Uzroci neudobnosti

• Visoke temperature

• Prevrući ili prehladni podovi

• Prevelika metabolička toplina

• Odjeća

• Hlađenje pojedinog dijela tijela zbog strujanja zraka

• Neravnomjerno toplinsko zračenje

• Velika temperaturna razlika između pojedinih dijelova tijela (npr. glave i gležnjeva)

Proizvodnja topline uorganizmu

• Omogućuje je stanični proces disanja (kisik) koji razgrađuje hranljive tvari u organizmu

Na proizvodnju topline u organizmu utječu

• Mišićna aktivnost

• Povećanje temperature stanica u tijelu

• Bazalni metabolizam svih stanica

KEMIJSKE ŠTETNOSTIPodjela• Korozivi

• Nadražljivci

• Zagušljivci (kemijski i inertni)

• Alergeni

• Fibrogeni

• Karcinogeni

• Mutageni

• Teratogeni

• Otrovi

KEMIJSKE ŠTETNOSTINadražljivci

Gornjih dišnih puteva (grlo, nos, sinusi, glasnice), kojima je topljivost u vodi (u organizmu) velika(sumpor dioksid, klor, klorovodik, fluor, brom, jod, amonijak)

Donjih dišnih puteva (dušnik, pluća, alveole)Kojima je topljivost u vodi (u organizmu) slaba(fozgen, nitrozni plinovi)

KEMIJSKE ŠTETNOSTIAlergeni

• To su štetne tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju

Bolesti:

• Alergijske upale sluznice očiju i gornjih dišnih puteva

• Alergijska astma – bolest bronha karakterizirana napadajima suženja dišnih puteva

KEMIJSKE ŠTETNOSTIZagušljivci

• Inertni (ugljik dioksid, dušik, vodik, helij, argon, metan, etan, propan, butan)

• To su štetne tvari koje uzrokuju manjak kisika u UDAHNUTOM zraku

• Kemijski (ugljik monoksid, cijanovodik, sumporovodik)• To su štetne tvari koje uzrokuju nedostatak kisika u

ORGANIZMU

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

• Zarazne bolesti (prelaze sa čovjeka na čovjeka)

• Zoonoze (prelaze sa životinja na čovjeka)

• BIOLOŠKE ŠTETNOSTI su mikroorganizmi koji mogu uzrokovati zarazne bolesti

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

ZARAZNE BOLESTI:

• Virusna žutica tipa A, B, C (hepatitis)

• AIDS

BIOLOŠKE ŠTETNOSTI

ZOONOZE:• Antraks – crni prišt• Listerioza• Bruceloza• Leptospirora• Q groznica• Rabies – bjesnoća• Psitakoza• Arboviroze

NAPORI

STATODINAMIČKI

• Teški fizički rad

• Repetitivni pokreti

• Neprirodan položaj tijela

PSIHOFIZIOLOŠKI

• Tjelesni i emocionalni odgovori organizma na radne zahtjeve koji nisu u skladu sa sposobnostima, mogućnostima i potrebama radnika

NAPORIStatodinamički

BOLNI SINDROMI SUSUTAVA ZA KRETANJE

• Kralježnica

• Ostali zglobovi

SINDROMI PRENAPREZANJA

• Upale tetiva

• Upale hvatišta mišića (epikondilitis)

• Sindrom sraza u ramenu

• Sindrom karpalnog tunela

NAPORIPsihofiziološki

RADNI IZAZOV

• Potiče psihički i tjelesno

• Motivira na učenje novih vještina i znanja

• Važan i neophodan za produktivan rad

POSLJEDICE STRESA NA ZDRAVLJE

• Smetnje (umor, zabrinutost, depresija, razdražljivort, tromost, iscrpljenost)

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

• (povišen krvni tlak, srčane, probavne, kožne, alergijske bolesti, šećerna bolest, migrene)

VENTILACIJA ZATVORENOGRADNOG PROSTORA

PRIRODNA

• Infiltracija (kroz zazore na vratima, prozorima, poroznost zidova)

• Aeracija (kroz prozore – djelomično ili potpuno otvorene)

• Krovni elementi (razlika tlakova zbog razlike u visini)

• Posebni otvori (gore izlazi topli – lakši zrak, dolje ulazi hladan – teži zrak)

VENTILACIJA ZATVORENOGRADNOG PROSTORA

PRISILNA

• Lokalna – na mjestima gdje treba lokalno odvoditi zrak onečišćen štetnim tvarima kako se ne bi širio u ostale dijelove prostorije (odsisno ušće, kapa, digestor)

VENTILACIJA ZATVORENOG RADNOG PROSTORA

OPĆA

• Odsisna ventilacija zraka bez dorade kakvoće (podtlak)

• Tlačna ventilacija vanjskim zrakom bez dorade kakvoće (nadtlak)

• S optočnim zrakom bez funkcije ventilacije

• Ventilacija miješanim zrakom i doradom zraka s 2 ili 3 termodinamička postupka dorade zraka (djelomična klimatizacija)

• Tlačno – odsisni sustav ventilacije s doradom zraka sa sva 4 postupka dorade zraka (potpuna klimatizacija)

SUSTAVI KLIMATIZACIJEPrema smještaju sustava zapripremu zraka

CENTRALNI SUSTAVI

• Grijanje ili hlađenje – održavanje temperature

• Vlaženje ili sušenje zraka (ljeto – zima)

• Pročišćavanje zraka od kemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti (filtriranje)

CENTRALNI SUSTAVI Zadaci

• Održavati adekvatnu temperaturu i relativnu vlažnost zraka

• Osigurati propisane vrijednosti kemijske i bakteriološke čistoće

• Održavati brzinu srujanja zraka i razinu buke u propisanim granicama

• Održavati potrebne razlike tlaka prema okolnim prostorijama

LOKALNI SUSTAVIZadaci i mogućnosti

• Grijanje

• Hlađenje

• Odvlaživanje (sušenje)

• Filtriranje (pročišćavanje)

• Ventilacija je prirodnim putem

• Ovlaživanje zraka se ne provodi

VAŽNI KLIMATIZACIJSKIPARAMETRI

• Dovođenjem topline vlažnom zraku rastu temperatura i entalpija, a smanjuje se relativna vlažnost

• Ako se poveća tlak zraka, povećava se i temperatura isparavanja

• Ako se smanjuje tlak zraka, smanjuje se i temperatura isparavanja

• Količina vlage (vodene pare) ovisi o temperaturi: što je viša temperatura, veća je i količina vlage koju zrak može primiti

ZRAK SE MOŽE OVLAŽIVATI

• Vodom

• Parom

• Miješanjem sa vanjskim zrakom

ZRAK SE MOŽE ODVLAŽIVATI (SUŠITI)

• Tzv. „lamelastim hladnjacima”

• Apsorpcijski (tvari koje na sebe preuzimaju vlagu)

PRVA POMOĆ

PODRAZUMIJEVA SLIJEDEĆE MJERE I POSTUPKE:

• Neodgodive mjere za spašavanje života

• Pozivanje pomoći

• Pružanje Prve pomoći

• Intervencija Hitne medicinske službe

• Bolničko zbrinjavanje

PRVA POMOĆ

OPĆI POSTUPAK NA MJESTU NESREĆE – REDOSLIJEDOM:

• Provjeriti sigurnost mjesta nesreće

• Osigurati mjesto nesreće

• Napraviti orijentacijski pregled ozlijeđenog

• Pozvati službu Hitne medicinske pomoći

• Pružiti neodgodivu Prvu pomoć

• Pružiti svu ostalu pomoć i ostati uz unesrećenog do dolaska Hitne pomoći

PRVA POMOĆ

ABC – POSTUPAK S ONESVIJEŠTENOM OSOBOM

• Airway (dišni put) – otvaranje dišnog puta

• Breathing (disanje) – provjera disanja

• Circulation (krvotok) – masaža srca i umjetno disanje

PRVA POMOĆKrvarenje

• Jest prvo hitno stanje, nastaje uglavnom u svezi s ozljedama

• Može se javiti i kao posljedica nekih bolesti

• Treba ga odmah zaustaviti, ranu sterilno zaviti, poduzeti mjere protiv šoka i pozvati liječnika

• Ozlijeđenu osobu prevesti u stacionarnu zdravstvenu ustanovu

PRVA POMOĆŠok

MJERE PRVE POMOĆI:

• Ako ozlijeđena osoba krvari – zaustaviti krvarenje, položaj „autotransfuzije”

• Bol – imobilizacija

• Opekline – previjanje i imobilizacija

• Hitan transport u stacionarnu zdravstvenu ustanovu

PRVA POMOĆImobilizacija

• Ozlijeđeni dio tijela „izolirati”, da bude nepokretan

• Imobiliziraju se dva susjedna zgloba

• Imobilizira se u „prirodnom” (zatečenom) položaju, NIKAKO NE namještati udove

• Koristiti Kramereove udlage ili priručna sredstva

PRVA POMOĆUdar električne struje

MJERE PRVE POMOĆI:

• Isključenje iz strujnog kruga

• Masaža srca i umjetno disanje

• Zbrinjavanje ozljeda

• Zbrinjavanje opekline

• Hospitalizacija

PRVA POMOĆGušenje inertnim i kemijskimzagušljivcima – mjere prve pomoći

INERTNI ZAGUŠLJIVCI – UGLJIKOV DIOKSID:

• Iznijeti unesrećenog na zrak

• Ako ne diše, primijeniti umjetno disanje

• Kisik

• Mirovanje i utopljavanje unesrećenog

• Prijevoz u stacionarnu zdravstvenu ustanovu

KEMIJSKI ZAGUŠLJIVCI – UGLJIKOV MONOKSID:

• Iznijeti unesrećenog na zrak

• Ako ne diše, primijeniti umjetno disanje

• Kisik – nekoliko sati nakon normalizacije COHb

• Mirovanje i utopljavanje unesrećenog

• Prijevoz u stacionarnu zdravstvenu ustanovu

„SIGURNOST NIJE SVE.......ALI SVE BEZ SIGURNOSTI JE NIŠTA !!!”

(A. Conrad)

HVALA NA PAŽNJI !