zavičajni muzej drenove_v1.3

Zavičajni virtualni „muzej“ Drenove

„Spoj ekologije, ugodnog života na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnosti opcija je koja nas seli u XXI. stoljeće.“

Udruga „Bez granica“ Drenova

Studeni 2011

Zavičajni virtualni muzej Drenove

Sadržaj:

Zavičajni muzej Drenove...................................................................................................................... 3Prolog................................................................................................................................................. 3Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja".............................................................4Nova paradigma historije i muzeji......................................................................................................6

Sadržaji virtualnog zavičajnog muzeja...............................................................................................8Stalni postav muzeja – fizički.............................................................................................................8Stalni postav muzeja – virtualni..........................................................................................................8Radionice (likovne i zaboravljenih zanata).........................................................................................9Izložbe lokalnih umjetnika.................................................................................................................. 9Projekcije, predavanja i aktivizam......................................................................................................9Otvoreni dani muzeja....................................................................................................................... 10Unaprjeđenje turističke ponude Drenove.........................................................................................10Tehnologije i prilike za regionalnu suradnju.....................................................................................10Umrežavanje.................................................................................................................................... 11

Projektni tim........................................................................................................................................ 12Organizacija i aktivnosti na projektu................................................................................................13

Autori:

Damir Medved – inicijalni dokument, koncepcije, projektna organizacija,Kristian Benić – povijest, muzelologija, metodologijaMarta Batinić, Goran Butorac – logo i vizualni identitetŽeljko Leko – WEB, domene Christian Grailach – lektoriranje, fotografije i materijali

Programska osnovica S t r a n i c a | 2 od 13


Zavičajni muzej Drenove

Prolog

Drenova ima dramatičnu povijest, pogotovo u 20. stoljeću gdje dijeli sudbinu Grada Rijeke – promjene država, društvenih sustava, ekonomskih prilika. U jednom trenutku, postavljanjem granice, presječena je „popola”, razbija se zajednica i stvara trauma čije su posljedice vidljive čak i danas. No tijek vremena polako radi svoje – sve je manje živih svjedoka .

Razvoj modernoga društva i procesi globalizacije velikom brzinom obezvrjeđuju i brišu povijesna sjećanja prisutna u malim sredinama. Povijesne činjenice se jednostavno gube i mlađi naraštaji Drenovčana i Riječana nemaju percepciju kako se živjelo, ne prije 200 ili 1000, nego ni prije 20 ili 40 godina.

Stari predmeti i odjeća se bacaju, običaji nestaju, a doseljavanje novog stanovništva marginalizira lokalno narječje koje polako nestaje iz svakodnevne uporabe. Smatramo svojom obavezom, dok još ima živih svjedoka proteklog vremena, prikupiti i snimiti njihova sjećanja te, koliko god je to moguće, očuvati kulturnu baštinu i identitet Drenove.

U skladu s prethodno navedenim MO Drenova pokreće proces osnivanja inicijativnog odbora za uspostavu Zavičajnoga muzeja Drenove. Glavni cilj projekta je neformalno obrazovanje mladih i djece kroz organizirano informiranje o povijesti Drenove koja polako blijedi.

Naš cilj je mladima i turistima ponuditi sadržaj koji će zadovoljiti njihove potrebe, probuditi znatiželju za poviješću vlastitog kraja te će im u isto vrijeme biti koristan, kako u izgradnji vlastite osobnosti, tako i kao znanje i vještine korisne u budućem radu i životu. Moguće je da naziv „muzej“ vrlo ambiciozan, no u ovom projektu nisu bitni formalizmi nego ideja okupljanja, druženja i čuvanja povijesnih sjećanja.

Analizirali smo najnoviji Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke u kojem je predstavljeno 256 hrvatskih muzeja i zbirki. Promatrajući reprezentativnu brojku muzeja možemo izabrati smjerove i uzore s obzirom na koje planiramo ostvarenje Zavičajnog muzeja Drenova. Naravno, svaki muzej s ovisno o tematici i geografskom smještaju ima vlastite specifičnosti, prednosti i mane, a mi smo izabrali nekolicinu koja nam se sviđa i naveli razlog sviđanja.

Suština je „priča“, originalna ideja i dinamična prezentacija :

Muzej prekinutih veza u Zagrebu http://new.brokenships.com/hr - koncept, marketinška snaga Muzej bure u Trstu http://www.museobora.org/ - tematika, koncept, interaktivnost O'Neill's Electronic Museum u Kaliforniji http://www.oneillselectronicmuseum.com/index.html Muzej intergalaktičke umjetnosti http://www.spacejetters.co.uk/html/museum.html - tematika, koncept Galerija Gallerion (Novigrad) - inicijativa pojedinca Ekomuzej Kuća o batani (Rovinj) - specijalizacija, multikulturalnost u prezentaciji i "eko" pristup Mići zavičajni muzeji (Kastavština) - "mikro" razina i koncept obnove starih obrta Muzej ovčarstva (Lubenice) - tematika, malena sredina Hrvatski muzej turizma (Opatija) - tematika, koncept Muzej informatike i informatičke kulture (Rijeka) - tematika, koncept, interaktivnost Memorijalni centar "Nikola Tesla" Smiljan - atraktivnost teme, način prezentacije Memorijalni muzej Spomen - područja Jasenovac - multimedijalnost Muzej krapinskih neandertalaca (Krapina) - koncept, obilno korištenje informatičke tehnologije,

multimedijalnost Šumarski muzej Krasno - tema, malena sredina


http://www.spacejetters.co.uk/html/museum.html

http://www.oneillselectronicmuseum.com/index.html

http://www.museobora.org/

http://new.brokenships.com/hr


U proteklome razdoblju obavljene su brojne aktivnosti na iznalaženju izvora financiranja, lokalnih i međunarodnih partnera te mogućnost sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz EU fondova. No, kako će kasnije biti detaljnije objašnjeno, nužan preduvjet za realizaciju jest uključivanje čim većeg broja građana različitih kompetencija (područja znanja ili područja zanimanja) koji mogu pomoći u raznim fazama projekta. Posebno je to prilika da se uključe studenti ili nezaposleni koji mogu kroz rad na projektu steći dragocjena međunarodna iskustva, a moguće i osigurati zaposlenje.

Kako je održivost muzeja preduvjet za njegovo normalno funkcioniranje, vrlo je važno da sadržaji budu dovoljno atraktivni kako bi se moglo privući dovoljno gostiju i sponzora. Zaključno, projekt muzeja može ispasti pobjednička opcija ukoliko idejne odrednice kreacije sadržaja budu išle u smjeru stvaranja atraktivnoga proizvoda za širi krug ljudi, a ne samo usku lokalnu zajednicu koja samo traži mjesto njegovanja vlastite prošlosti. Ljubav prema lokalnom je dobar motivator samo ukoliko se gleda kroz globalne oči. Muzeji XXI. stoljeća nemaju negdašnju funkciju konzerviranja već dinamičnog stvaranja.

Utoliko postoji otvorenost pokretača da mjesto uopće ne nazivamo „muzejem“ već osmislimo adekvatniji naziv ukoliko bude potrebno. Spoj ekologije, ugodnog života na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnosti opcija je koja nas doista seli u XXI. stoljeće.

Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja"

Kao i sva područja ekonomskog poslovanja i muzeje je ulazak u XXI. stoljeće naveo na preispitivanje vlastite uloge i budućnosti poslovanja. Koristiti uz muzejske ustanove pojam "poslovanje" često je nepopularno u kontekstu klasične kulture koja ih doživljava kao prostor javne intelektualne nadogradnje, ali je izrazito korisno i štoviše logično. U razgradnji "klasičnog" mita lijepo nas usmjerava teza Beverly K. Shepard, kooautorice knjige "Thriving in the Knowledge Age:

„New Business Models for Museums and Other Cultural Institutions" koja objašnjavajući potrebu za uvođenjem muzejske službe za korisnike tvrdi: I’m somewhat astounded that there is something unsavory in the museum field about business terms. When it comes down to it, museums are businesses. They provide services. They sell things. It may be an implicit business model, but it’s a business model. The important thing is to focus that business model on the things that make the visit valuable to individuals and families. When you do this, it becomes obvious that customer service is about supporting the quality of experience. Aspects like orientation and how you are greeted help put visitors' anxieties aside and allow people to enjoy the experience. If you don't believe me, you should read the book The Museum Experience.Your customers do not differentiate between the cleanliness of the bathroom and the museum experience. It’s the whole deal.“

Posljedično, govor o muzejima sutrašnjice neraskidivo je povezan sa širim raspravama o budućnosti same ekonomije i ljudske civilizacije uopće. Prepoznavanje trendova vodi prema stvaranju kvalitentijeg i svrsishodnije proizvoda što je za projekt poput Zavičajnog muzeja Drenova izrazito važno. Osim pojma "poslovanje", drugi popularan izraz u suvremenom govoru o muzejima je "experience" tj. doživljaj. U kontekstu inicijative osnivanja Zavičajnog muzeja Drenove on mora biti od našeg užeg interesa.

Pojam "The Experience Economy" raširio se nakon 1998. godine kada B. Joseph Pine II i Jams H. Gilmore objavljuju članak "The Experience Economy". Godinu dana kasnije trendu trajan pečat zadaje futurolog Rolf Jensen popularnom knjigom "The Dream Society". Iako Jensenovo djelo ne govori konkretno o muzejima već detektira globalne društveno/ekonomske/kulturalne trendove izrazito je inspirativan materijal za primišljanje i kada se govori o nečem tako lokalnom/kvartovskom kao što je Zavičajni muzej Drenove. Jensenova teza je pojednostavljeno govoreći sljedeća - iz informacijskog društva/ekonomije/kulture transformiramo se u "društvo snova", što znači da na vrijednosti dobivaju oni sadržaji koji omogućavaju intenzivan doživljaj (sreća, tuga, nostalgija, uzbuđenje, trajno sjećanje....) konzumenta. "Društvo snova", vjeruje Jensen bazirat će se na kombinaciji snage vizualnog:



"This is a development that will require many years from now, out Gutenberg period will be over and that the Dream Society's primary means of communication will be images."), i ono što je još važnije, snazi naracije ("Another type of raw material is stories, myths, and legends", "What's coming next is the Dream Society. it's a new society in which businessees, communities, and people as individuals will thrive on the basis of their stories, not just on data and information".).

Aplicirano na Zavičajni muzej Drenove tendencija pokretača je stvaranja mjesta koje na vizaulano upečatljv način priča atraktivne naracije sadržaj kojih treba biti određen tendencijama suvremene povijesne znanosti (vidi dio "Sadržaj muzeja i suvremeni znanstveni pristupi"). Od izlaska Jenseneve knjige prošlo je 12 godina, a primjeri dobre prakse pokazuju da upravo takva mjesta privlače pažnju publike, pa smo ih se ne libimo navesti kao uzore (Muzej prekinutih veza, Muzej računalstva i informatičke kulture Peek&Poke...).

Dodatna tendencija "ekonomije doživljaja" je želja da distribucija iskustva ima tendenciju globalne dostupnosti što će Zavičajni muzej Drenove postići virtualizacijom i dostupnošću putem interneta što ne znači da se dokida potreba za njegovom fizičkom egzistencijom. Štoviše. Kroz poglavlje The Future of the Museum, u kvalitetnom Blackwell zborniku A Companion to Museum Studies, Charles Saumarez Smith, izvršni direktor prestižne londonske The Royal Academy of Arts primjećuje:

„But being able to get access to new technology is far from assuming that new technologyis going to sweep the need for museums aside. This is because the experience of physical, three-dimensional objects is different from the experience of images on a screen Works of art have beenfreely available in good-quality reproduction for at least a century. But the availability of works of art in reproduction has not obviated the human need and desire to experience them at first hand. Digitalna prisutnost ima za svrhu bolje predstavljanje muzeja, a potom čak i veću prepoznatljivost i posjećenost samog fizičkog prostora. Isti autor također zanimljivo konstatira da budućnost muzeja leži i u snažnom lokalnom sadržaju: Museum, If museums are confronted by a choice between the global and the local, then I hope that they will have the sense to choose the local, the opportunity to help to define what is different and special about a particular community and its history.“

U skladu s navedenim općeniti ciljevi Zavičajnog muzeja Drenove jesu:

- kreiranje fizičkog prostora "doživljaja"- kreiranje digitalnog prostora "doživljaja"- kreiranje minimalno 10 intrigantnih "priča"



Nova paradigma historije i muzeji

Unatoč širokom spektru modernih tehnologija, bogatim prezentacijskim mogućnostima, marketinškim inicijativama i kreativnim organizacijskim rješenjima, koji stoje na raspolaganju osnivačima/voditeljima suvremenih muzeja, temelj kvalitete i atraktivnosti i dalje čini "njegovo veličanstvo" sadržaj. U velikom stilu u trenutnim raspravama o kreativnim industrijama upravo se na sadržaj stavlja najveći naglasak i pažnja. Tako npr. iz smjera medijske industrije nakon ere "žutila" eksplodiralog širenjem interneta na scenu opet stupa struja s idejom da svoju publiku uz plaćanje konzumacije može naći samo kvalitetan sadržaj.

U ništa drugačijoj poziciji nisu ni muzeji poradi čega uloga povjesničara - kao jedne od temeljnih karika u produkciji sadržaja - biva nanovo valorizirana i stavljena u prvi plan. Suvremeni povjesničar nije više onaj osamljenih jahač Sartreovskog tipa koji osamljen i tužan u prostorijama arhiva, knjižnica (...) doživljava egzistencijalnu mučninu. Također, suvremeni povjesničar nije više ni oružje političke borbe kao što je bio slučaj posljednjih 150 godina, posebno u ovom našem području koje u povijesnim sadržajima nailazilo legitimaciju ideoloških stremljenja i lutanja. Koncept "događajnice", povijesti koju zanima samo pozitivistička "činjenična" slika stvarnosti također se je urušio pred naletom novih rješenja i inicijativa.

Afirmativnije govoreći suvremeni povjesničar, posebno onaj potreban muzeju, pretvorio se u "lovca na priče", ličnost kombiniranu iz klasičnih karakteristika znatiželjnog novinara i spisatelja književnih romana, pri tom avanturističkog duha nalik fiktivnom, ali ilustrativnom, Indiani Jonesu. Kao nikada ranije od povjesničara se traži poznavanje i upotrebljavanje modernih tehnologija čime je produkcijska mogućnost postigla nikad viđenu razinu - nestalo je vrijeme u kojem je Ivan Kukuljević Sakcinski po ugarskim arhivima morao doslovno krasti vrijedne diplome plemstva. Digitalni fotoaparat, videokamera, diktafon, elektronski čitači, tableti, alati za obradu dokumenata i teksta (...) nisu promijenili samo tehniku rada već uzrokovali i dublji poremećaj u samoj klasičnoj metodološkoj paradigmi jer s većim mogućnostima i brzinom otvorila se mogućnost potpuno novih pitanja, pristupa, teza ...

Zavičajni muzej Drenova zamišljamo kao mjesto čiji povjesničarski stručni suradnici slijede ideje suvremene historiografije ilustrirane kroz pristupe četiri generacije legendarne francuske škole simbolizirane časopisom Annales i nizom tzv. kulturalnih povjesničara. Riječ je o mash up-u heterogenih tendencija koje karakterizira izrazita interdisciplinarnost, pa se u istraživanju koriste antropologija, etnologija, sociologija, ekonomija, filozofija, demografija, psihologija (...). Kao predmet istraživanja smatra se Totalitet društvenih, životnih, ljudskih (...) fenomena na određenom prostoru. U radovima takvim povjesničara nikakva slučajnosti nisu teme povijest smrti, suza, stidljivosti, mirisa, histerije, studije izmišljanju turizma i mora, slobodnog vremena, nelagodama jake buke...

Kroz poseban pravac ekohistorije bivaju problematizirani i istraživani odnosi čovjeka i okoliša, povijest zagađenog i čistog zraka, pristupa uzgoju biljaka i sl.. Pozovimo se na nekolicinu klasika - povjesničarka Natalie Zemon Davis napisala je Povratak Martina Guerrea i Putovanja jednog lukavca: musliman između svjetova u 16. stoljeću kroz koje je na jedinstven način istražila i prezentirala religijske identitete i povijest svakodnevice, Carlo Ginzburg proslavio se djelom Sir i crvi u kojoj se zapitao o znanjima i učenju jednog običnog seljaka 16. stoljeća, Peter Gay kroz biografiju slavnog psihologa "Freud: A Life for Our Time" ilustrirao je istraživački pristup povijesti koji i sam koristi spoznaje psihoanalize... Riječi Natalie Zemon Davis možda najbolje ilustriraju dio povjesničarskih tendencija:

"Željela sam razumjeti prirodu rituala i svečanosti (poput karnevala) među malim ljudima u gradovima i na selu. Iz tog su vremena tekstovi "Razlozi loše vladavine", "Vladavina žena" i "O ritualu nasilja". Sve više me je privlačilo promatranje izbliza, onako kako antropolozi rade na terenu: oni mogu iz blizine promatrati dnevni život, a ne samo velike društvene pokrete, oni mogu postavljati pitanja onima koje istražuju. No moji informatori su bili već odavno mrtvi i nisam ih mogla više ništa izravno pitati."



Upravo kao jedan od odgovora na posljednji problem strahovit uzlet bilježi tzv. oralna historiografija kroz koju se istraživanja vrše uz pomoć živih svjedoka čija se sjećanja, dojmovi, mišljenja (...) o starijim povijesnim razdobljima podvrgavaju bilježenju, sustavnom ispitivanju i u konačnici interpretiranju. Jedan od glavnih hrvatskih entuzijasta u svezi ovakvim pristupima povijesti je poznati pulski povjesničar Miroslav Bertoša koji je istražujući različite istarske teme i sam ilustrirao dio pristupa. Ono što Bertoša zapaža o karakteru lokalne povijesti posebno je zanimljivo za projekte kao što je Zavičajni muzej Drenova:

"Lokalna povijest izlazi sve više iz domene lokalnog; to više nije problematika koja spada u područje rada sitnih provincijskih "ljubitelja starina" i "parpovijesničara", korisnih za prikupljanje građe, ali jalovih što se tiče dubljih analiza i postavki, već živa materija koja izmiče preko "općinskih i pokrajinskih" granica i uklapa se u misaone tokove nacionalne i europske znanosti".

Teme lokalne drenovske povijesti koje treba uzdignuti na razinu "misaonih tokova nacionalne i europske znanosti", a u skladu s postavkama suvremene historiografije tek treba sustavno i kreativno promišljati. Upravo to će biti jedan od zadataka Zavičajnog muzeja Drenova. Za sada možemo raspolagati s radnom "brainstorming" listom ideja:

• "Bog, Newton i plug" - što je znanje i što je znao običan stanovnik Drenove 1876. godine

• "Prva hrvatska početnica" - interdisciplinarna analiza Frankovićevog djela...

• "Štap od ljeskovače u ruci" - pedagoška paradigma Ivana Cvetka u kontekstu hrvatskog obrazovnog sustava druge polovice XIX. st.

• Drenovski "ples smrti" - "staro" i "novo" groblje kao konstantan (psiho)društveni fenomen i identitet

• "Mi djeca s asfalta..." - sociološka studija kvartovskog odrastanja 70-ih i 80-ih godina XX. stoljeća u klasičnom planskom novom naselju

• "Mama, ja sam u novinama" - tiskano medijska percepcija Drenove

• Granica na papiru, granica u glavi - studije o načinu života između dva svjetska rata uz prisilnu neprirodnu granicu

• Partizani, fašisti, nacisti (...) - analiza ideoloških previranja u jednoj "mikro" sredini

• Ekološka Drenova - studija o povijesti okoliša i nastanku najzelenijeg riječkog kvarta

• Religioznost, seks i natalitet - interdisciplinarna studija o religioznosti na području Drenove, te odnosu sa seksom i natalitetom

• Mit i istina - analiza značenja priči, legendi o Drenovi sačuvanih u Grohovčevim zapisima

• "Ljudi krtice" - fenomenološka analiza bunkera i životu u njima

• "Tete iz Brodokomerca..." - na jednom primjeru kvartovskog supermarketa analizirati fenomen razvoja nastanka riječkog potrošača novog doba, dobra prilika za općenitiju studiju o fenomenu i ulozi Brodokomerca za koju nema razloga da ne bude upravo ekskluzivna u Zavičajnom muzeju Drenova...

• Najstariji - serija analiza i audio/video razgovora s najstarijim stanovnicima Drenove



Sadržaji virtualnog zavičajnog muzeja

Stalni postav muzeja – fizičkiStalni postav nalazit će se u prvoj fazi na prvom katu i u okolišu zgrade Mjesnoga odbora Drenova – Cvetkov trg 1 i obuhvaćati prostor od ukupno 650 m2 od čega je 450 m2 vanjskog izložbenog prostora i 200m2 unutrašnjeg izložbenog prostora.

Unutrašnji prostor je podijeljen na 150 m2 namijenjenih stalnom postavu te 50 m2 namijenjenih za predavanja, radionice i projekcije.

U narednim fazama trebalo bi pronaći na Drenovi primjeren objekt koji bi predstavljao trajno rješenje.

Stalni postav muzeja – virtualniOsnovna ideja je prikupiti sve materijale sa područja Drenove (a i šire) - stare predmete iz svakodnevnoga života, odjeću, slike te ih digitalizirati/skenirati po mogućnosti 3D tehnikom kako bi bili dostupni i u virtualnom prostoru.

Istovremeno će se prikupiti i digitalizirati audiovizualna sjećanja o prošlosti koja nestaje (fotografije, video zapise, muzičke zapise, iskaze sudionika događanja i svjedoka vremena). Takva koncepcija muzeja omogućava da se njegovi sadržaji mogu prezentirati, ne samo lokalno u prostorijama muzeja na Cvetkovom trgu, nego i šire na web stranicama čime će postati i globalno dostupni.

Zameci organizacije informacija vidljivi su u okviru projekta Drenova na Wikipediji koji je realiziran tijekom 2008/2009. godine:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova

Naravno da će za popunjavanje fundusa muzeja biti posebno važna suradnja s građanima Drenove koji mogu zanimljive predmete donirati Muzeju ili ih samo posuditi za izložbe i proces digitalizacije.

Suvremeni segment ideje o muzeju treba biti naglašen i inzistiranjem na njegovoj tehnološkoj suvremenosti što ideja o virtualizaciji odlično podupire. Vjerujemo da se dodatnim segmentima priče može dodatno pojačati osjećaj suvremenosti i privući nove posjetitelje – „free“ wi-fi na prostoru Cvetkovog trga, internet caffe s tablet računalima (...) nameću se kao moguća rješenja. Korištenje mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije – npr. napajanje zgrade muzeja solarnim kolektorima ili punjenje prijenosnih računala, pametnih telefona ili tablet računala iz solarnih izvora sjajno bi integriralo ekološke i digitalne ciljeve. U blizini se nalazi i ogranak Gradske knjižnice Rijeka pa vjerujemo da je na planu digitalne konzumacije sadržaja i tu moguće napraviti određenu suradnju na obostranu korist.


http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova


Radionice (likovne i zaboravljenih zanata)Popularizacijske radionice organizirane prvenstveno za odrasle osobe – roditelje organizirat će se više puta godišnje, a temeljna namjena im je promoviranje svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine i identiteta. Predmeti nastali radom radionica (u formi suvenira) mogu biti ozbiljan izvor financiranja samog muzeja

Izložbe lokalnih umjetnikaVažna funkcija muzeja je i stalna interakcija sa lokalnim umjetnicima na Drenovi (amaterskim i profesionalnim fotografima, slikarima i kiparima) jer oni svojim zanimanjem za prostor Drenove stalno stvaraju nove artefakte idealne za fundus muzeja.

Davanje prostora umjetnicima te podrška izložbama značajno doprinosi atraktivnosti samog muzeja. Moguće je i djelomično financiranje rada muzeja od prihoda ostvarenim prodajom umjetnina ili originalnih suvenira – što je sjajna prilika za obrtnike sa iz našeg kraja.

Projekcije, predavanja i aktivizam

U polivalentnom prostoru namijenjenom predavanjima redovno će se održavati projekcije različitih edukativnih programa, emisija i filmova već prema mogućnostima Virtualnog muzeja i raspoloživim autorskim pravima.

Moguće je i snimanje vlastitih edukacijskih filmova. Uz projekcije, redovno će se održavati niz popularnih predavanja pozvanih edukatora iz zemlje i inozemstva, a koja će biti namijenjena ne samo djeci i mladima, već i odrasloj široj populaciji.

Kod razmatranja polazišnih ideja o domenama u kojima će se pozicionirati djelovanje muzeja može se prodiskutirati teza o nestajanju domaćeg stanovništva, o zaboravljanju života none i nonića, identitetu Drenove koji ne poznaju mladi i sl. Specifičnost Drenove jest ta dualnost „stare“ i „nove“ Drenove. Naime, prije svega u kvartu kao što je Drenova (poglavito donja) teza o nestajanju domaćeg stanovništva može zvučati čudno jer je ipak riječ o brzo naraslom gradskom području naseljenom ljudima različitog porijekla u vremenu koje je označavalo gradski progres. Područje Drenove ima svoju „osobnost“ već stoljećima, no to je „konverzijom“ u gradsku četvrt pomalo izgubljeno i zaboravljeno. Daljnja devastacija je napravljena konceptom Drenove kao gradske spavaonice bez drugih sadržaja i arhitektonskim brisanjem logičnog centra naselja. Problematično je da danas naselje od gotovo 10.000 stanovnika nema svoj uređeni trg i na te elemente treba kroz djelovanje muzeja ukazati u historiografskom, ali i kronološkom smislu. Ta želja za razumijevanjem i očuvanjem baštine, pravilno prezentirana, umanjit će mogućnost da neki stanovnik (koji nije „izvorno“ s Drenove) neće osjećati bliskost prema sadržaju.

S druge strane,s vakako treba inzistirati na isticanju određenih posebnosti mikrolokalne kulture ukoliko one postoje jer je to dio izgradnje osjećaja autentičnosti i originalnosti – „kod nas vidite nešto što ne možete nigdje drugdje“.

Osim na etnografskim i etnološkim elementima, povijesti lokalne religioznosti, obrazovanja (...) značajan naglasak mora biti i na sadržaju koji tematizira intrigantnu graničnost prostora kao spone Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije. Istraživanja granice, graničnosti, specifičnosti života na granici (...) jedna su od zanimljivijih tema suvremene historiografije.

Posljedično, uz to razdoblje povijesti vezana je i atraktivna ostavština tunela i bunkera. Njihova intenzivna i primjerena prezentacija treba biti jedna od osnova sadržaja. Sadržaj također nikako ne treba zaustaviti na 1945. godini, već intenzivno istražiti same planove o urbanizaciji naselja i provođenje procesa same urbanizacije. Urbanistička i arhitektonska rješenja mogu biti predmeti zanimljivih prezentacija, a cjelokupan idejni model izgradnje naselja treba biti predstavljen u sklopu popularnih razmatranja društvenih utopija tj. savršene zajednice.



Granice kreativnosti su nepostojeće – možemo organizirati retro taxi ili rent a car službu koja bi zainteresiranima u kakvom „old timer“ vozilu (ili „fići“ kao simbolu konzumerizma bivše države i novog socijalističkog kvarta!) omogućila vožnju do željenog odredišta. U prikladno retro elementima nakrcanom i uređenom „fići“ ispred muzeja može biti smještena televizija na kojoj ide petminutni film o doseljavanju na Drenovu čime bi posjetitelj dobio bolji dojam kako je tekao proces...

Otvoreni dani muzejaJednom ili dvaput godišnje, a posebno za vrijeme Svjetskoga dana muzeja, organizirat će se otvoreni dani muzeja, za vrijeme kojih će muzej u potpunosti otvoriti svoja vrata svim zainteresiranima (ulaz je tih dana besplatan).

Tijekom otvorenih dana, pozvat će se posebni gosti, ugledni znanstvenici i edukatori iz zemlje i svijeta koji će održati prigodna predavanja

Unaprjeđenje turističke ponude DrenoveDa bi se osigurao održivi rad samog muzeja nužno ga je uključiti i u turističke tokove grada Rijeke i time osigurati i dodatne prihode – u idealnom slučaju za pokrivanje pogonskih troškova muzeja.

Moguća je i izgradnja „zavičajne transverzale“ koja bi mogla uključiti budući Virtualni zavičajni muzej na Drenovi, mlinove i etnografski muzej u Martinovom selu, posjet gradu Grobniku i njegovom etnografskom muzeju, staroj kovačnici u Čavlima, te na kraju završiti na Trsatu.

Sigurno je da bi takva ponuda, kada bi se primjereno prezentirala gostima riječkih hotela ili putnicima u tranzitu, imala svoju publiku, pogotovo ako bi se sve odradilo na dinamičan i zabavan način (kraće ture 2-4 sata).

Egzistencija muzeja mora naći svoje mjesto u osmišljavanju turističko-ugostiteljske ponude kraja. Pri tome je važno povezivanje sa zaleđem – kroz dobro osmišljen sadržaj i organizacijsku komunikaciju svih uključenih faktora: npr. slovenski vikend izletnik može naći interes u tome da nakon dobrog ručka u Ronjgima produži do Drenove gdje će odgledati atraktivan prilog o socijalističkoj urbanizaciji, o vojsci u pomalo misterioznim tunelima i osobno probati šljem vojnika koji su se tuda kretali.

Tehnologije i prilike za regionalnu suradnjuVažna komponenta projekta je korištenje najnaprednijih tehnologija za digitalizaciju izložaka, a upravo je ta ideja zainteresirala partnere i iz inozemstva, primarno Slovenije i Italije.

Postoje brojni manji muzeji koji ne mogu izložiti sve predmete te su zainteresirani za suradnju i sudjelovanje u projektu i kojima bi uvođenje ovakve tehnologije omogućilo uz ostalo i smanjenje operativnih troškova poslovanja.

Upravo ovaj dio projekta je posebno atraktivan za naše mlađe sugrađane te se nadamo da će se javiti – potrebni su razni profili od informatičara do povjesničara.



UmrežavanjeKljučni element projekta predstavlja njegova prezentacija na Internetu te umrežavanje sa drugim sličnim organizacijama. Izgradnja atraktivnog i zanimljivog portala na kojem će biti prezentirani svi sadržaji te najavljena događanja trebala bi značajno pomoći privlačenju potencijalnih gostiju.

Prvi korak u tom procesu je svakako rezervacija odgovarajuće WEB domene a na raspolaganju imamo:

- Domena drenova.hr je slobodna. - 615,00 Kn/god.- Domena drenova.org je slobodna - 97,17 Kn/god.- Domena drenova.biz je slobodna - 97,17 Kn/god.- Domena drenova.eu je slobodna - 121,77 Kn/god.- Domena drenova.com.hr je slobodna - 49,20 Kn/god

Može se koristiti i više domena npr. sa .hr i .eu ekstenzijom.


http://drenova.com.hr/

http://drenova.eu/

http://drenova.biz/

http://drenova.org/

http://drenova.hr/


Projektni tim



Organizacija i aktivnosti na projektu


zavičajni muzej drenove_v1.3

Education