zavod za javno zdravstvo federacije€¦ · federacije bosne i hercegovine, prijavljeno je 39511...
TRANSCRIPT
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO-MOSTAR 2009. GODINA XVII BROJ 28.
E P I D E M I O L Š K I B I L T E N
EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA NA PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
U 2009. GODINI
SARAJEVO-MOSTAR, februar / veljača, 2010. godine
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ravnatelj: Prim. dr. Zlatko Vučina SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU Rukovoditelj: Prim.dr.sci. Jelena Ravlija --Odjel za zarazne bolesti --
ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH OBOLJENJA U 2009. GODINI
ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U 2009. GODINI
Sarajevo-Mostar, veljača, 2010. godine
SADRŽAJ UVOD KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2009. GODINI 4 ZASTUPLJENOST ZARAZNIH BOLESTI PO GRUPAMA: 5
VODEĆE ZARAZNE I PARAZITARNE BOLESTI UMRLI OD ZARAZNIH BOLESTI GRUPE ZARAZNIH BOLESTI 9
1. RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI ........................................................................................ 9 1.1. 11Sezonska gripa 1.2. Nova gripa A/H1N1)09 .......................................................... Error! Bookmark not defined. 1.3. Pljuskavice .......................................................................................................................... 12 1.4. Streptokokna upala ždrijela ................................................... Error! Bookmark not defined. 1.5. Tuberkuloza pluća ................................................................. Error! Bookmark not defined. 1.6. Crvenka ............................................................................................................................... 12 1.7. Ostale respiratorne bolesti .................................................... Error! Bookmark not defined.
2.0. CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI ............................................................................................... 13 2.1. Akutni enterocolitis .............................................................................................................. 13 2.2. Zarazno trovanje hranom .................................................................................................... 13 2.3. Salmoneloze ......................................................................... Error! Bookmark not defined. 2.4. ostale crijevne zarazne bolesti ............................................. Error! Bookmark not defined.
3. PARAZITARNE ZARAZNE BOLESTI ........................................................................................ 14 3.1. Svrab ................................................................................................................................... 15 3.2. Ehinokokozis ....................................................................................................................... 15 3.3. Amebiaza .............................................................................. Error! Bookmark not defined.
3.4 Malarija
4. BOLESTI KOJE SE PRENOSE SEKSUALNIM PUTEM ............................................................. 15 4.1. Sifilis .................................................................................................................................... 16 4.2. Gonoreja ............................................................................................................................. 16
4.3 HIV /AIDS
5. ANTROPOZOONOZE ............................................................................................................... 16 5.1. Leptospiroze ........................................................................................................................ 16 5.2. Q groznica ............................................................................. Error! Bookmark not defined. 5.3. bruceloza ............................................................................... Error! Bookmark not defined. 5.4. Ostale antropozoonoze ....................................................................................................... 17
7. OSTALE ZARAZNE BOLESTI ..................................................................................................... 18 7.1 Virusni hepatitis B ............................................................................................................... 18 72. Nosilaštvo HBsAg ............................................................................................................... 18 7.3. Virusni hepatitis C ............................................................................................................... 18 7.4 Sepsa .................................................................................... Error! Bookmark not defined. 7.5. Ostale zarazne bolesti .......................................................... Error! Bookmark not defined.
8. E P I D E M I J E ............................................................................................................................. 19 ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI PRIJAVLJENE NA PODRUČJU FBIH U 2009. GODINI 19
8.1. Epidemije gripe ..................................................................... Error! Bookmark not defined. 8.2. Epidemija trovanja hranom ................................................................................................. 19 8.3. Epidemija bruceloze .............................................................. Error! Bookmark not defined. 8.4. Epidemije epidemija trihineloze ............................................ Error! Bookmark not defined. 8.5. Epidemije rubeole ............................................................................................................... 19
ZAKLJUČCI Error! Bookmark not defined.
Aneks (Tabele): Broj registriranih slučajeva oboljenja, indeks strukture
Dodati redni broj tabela-aneksi, uskladiti broj stranice
UVOD
Zarazne bolesti predstavljaju značajan sociomedicinski problem, osobito u okolnostima tekućih promjena u zemlji, socijalne tranzicije i niza drugih determinanti koje doprinose njihovoj pojavi i širenju. Stoga rutinski nadzor zaraznih bolesti predstavlja važnu mjeru javnozdravstvene politike i prakse u zaštiti zdravlja stanovništva. Nadzor podrazumijeva prikupljanje, analizu i diseminaciju podataka o pojavi i kretanju zaraznih bolesti. Temelji se na zakonskoj obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05). Na temelju prijava zaraznih bolesti, prijava epidemija, izvješća o provedbi programa obvezne imunizacije i drugo, koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prati se stanje zaraznih bolesti, pokrivenost cijepljenjem i daje procjena epidemiološke situacije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Glavna i stalna zadaća službe je skrb za zdravlje ljudi i njihovu zaštitu od zaraznih bolesti na području F/BiH. To se postiže stalnim nadzorom nad zaraznim bolestima, usmjeravanjem i koordinacijom mjera praćenja, sprečavanja i suzbijanja kroz stručno i funkcionalno povezivanje svih dijelova našeg zdravstvenog sustava od primarne zaštite do bolnica, uz izravan operativni angažman Službe u skladu s dizajnom sustava i podjelom poslova, ili prema posebnim potrebama, u svim segmentima.
Osim procjene epidemiološke situacije u 2009. godini, usporedni podaci o kretanju zaraznih bolesti u odnosu na 2008. godinu kao i prethodno petogodišnje razdoblje omogućuju praćenje trenda pojedinih zaraznih bolesti:
- respiratorne bolesti su redovito najzastupljenije među zaraznim bolestima koje se obvezno prijavljuju, među njima svake godine vodeća je gripa, zatim varičele, streptokokne infekcije, osobito djece predškolskog i školskog uzrasta;
- tuberkuloza se redovito javlja među deset vodećih zaraznih bolesti, ali pokazuje trend laganog opadanja;
- bolesti protiv kojih se rutinski cijepi pokazuju nisku učestalost, ali i rizik epidemijskog izbijanja u necijepljenoj populaciji (epidemija morbila 2007., zatim rubeole 2009. godine)
- od prvog zabilježenog slučaja HIV infekcije u BiH (1986.), održava se niska stopa slučajeva, što treba uzeti sa oprezom s obzirom na relativno nisku stopu testiranja na HIV infekciju. Problem podprijavljivanja je prisutan i kod drugih spolno prenosdivih infekcija (SPI) – sifilis, gonoreja, itd.
Služba za epidemiologiju FZJZ kontinuirano provodi nadzor i kontrolu zaraznih bolesti, pri čemu je neohpodno sudjelovanje svih aktera u nadzoru zaraznih bolesti osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT), a bez čega je nemoguće provoditi odrednice IHR, primjenu EU vodiča o nadzoru i kontroli zaranih bolesti
Služba za epidemiologiju
KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2009. GODINI
U 2009 godini, službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, prijavljeno je 39511 osoba oboljelih od zaraznih i parazitarnih bolesti s općom stopom morbiditeta 1697,71%ooo, što predstavlja povećanje u usporedbi s 2008. godinom kada je prijavljeno 29959 oboljelih, a opća stopa morbiditeta iznosila 1287,34 na 100.000 stanovnika.
Povećanje opće stope morbiditeta u 2009. godini rezultat je prije svega većeg broja oboljelih od gripe, ali i nekih drugih zaraznih bolesti.
Ciklično povećanje stope morbiditeta u prethodnom petogodišnjem razdoblju
se objašnjava za pojavom većeg broja oboljelih od gripe.
Stopa Mb / 100000
1882,4
1080,3
1804,7
1287,3
1697,7
2005
2006
2007
2008
2009
Godina
Grafikon 1: Morbiditet zaraznih bolesti u F/BiH u razdoblju od 2005-2009. godine
ZASTUPLJENOST ZARAZNIH BOLESTI PO GRUPAMA
U 2009. godini, udio pojedinih grupa zaraznih bolesti sličan je onome u prethodnoj 2008. godini s najvećim udjelom respiratornih zaraznih bolesti (uglavnom oboljeli od sezonske gripe).
Na drugom mjestu, kao i 2008. godine, ali s manjim udjelom zastupljenosti (12,21%) su crijevne zarazne bolesti.
Antropozoonoze, premda s malim udjelom zastupljenosti, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog većeg obolijevanja od bruceloze.
Od parazitarnih bolesti, svrab (sa 565 oboljelih) i 2009. godine se registrira među deset vodećih bolesti, i viši rang nego 2008. godine.
Neznatan udio registriranih spolno prenosivih bolesti (0,04%) treba uzeti s rezervom (podprijavljivanje/ moguci problem stigma). Grafikon 2: Zastupljenost zaraznih bolesti po grupama
Parazitarne;
1,59
Antropozoonoze
; 1,09
Respiratorne;
82,58
Crijevne ; 12,21
Ostale; 2,48Seksualno
prenosive; 0,04
VODEĆE ZARAZNE I PARAZITARNE BOLESTI U F/BIH U 2009. GODINI
Tablica 1: Vodeće zarazne bolesti koje se obvezno prijavljuju, FBiH, 2009. i 2008.
2009 G O D I N A 2008 G O D I N A
Ra
ng
Bo
lest
Bro
j
reg
istr
iran
ih
su
ča
jeva
Mb
/10
00
00
Ra
ng
Bo
lest
Bro
j
reg
istr
iran
ih
slu
ča
jeva
Mb
/10
00
00
1 Influenza 22670 974,08 1 Influenza 12166 522,78
2 Varicellae 6180 265,54 2 Varicellae 6902 296,58
3 Enterocolitis acuta 3856 165,68 3 Enterocolitis acuta 3991 171,49
4 Angina streptococcica 1220 52,42 4 TBC resp.activa 1271 54,62
5 TBC resp. activa 1081 46,45 5 Angina streptococcica 1129 48,51
6 Nova gripa A(H1N1)09 692 29,73 6 Brucellosis 778 33,43
7 Scabies 565 24,28 7 Toxiinfectio alimentaris 720 30,94
8 Toxiinfectio alimentaris 534 22,94 8 Salmonellosis 531 22,82
9 Brucellosis 381 16,37 9 Scabies 484 20,80
10 Salmonellosis 347 14,91 10 Scarlatina 430 18,48
U 2009 godini, osim pojave nove gripe A(H1N1)09 sa 692 laboratorijski potvrđena slučaja, bolesti koje bilježe veću stopu obolijevanja su sezonska gripa, streptokokna angina i svrab, dok se kod ostalih vodećih bolesti bilježi lagani pad stope obolijevanja u odnosu na 2008.godinu. UMRLI OD ZARAZNIH BOLESTI
U 2009. godini registrirano je 49 osoba umrlih od zaraznih bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja, s mortalitetom od 2.10%ooo, što je smanjenje u odnosu na 2008. godinu kada je registrirano 55 osoba umrlih od zaraznih bolesti, (Mt 2,36%ooo). Letalitet (stopa umrlih od ukupno oboljelih od zaraznih bolesti) u 2009. godini na području F/BiH iznosi 0,12% i nešto je manji nego u 2008.g. kada je iznosio 0,18%.
(Tablica 2).
Tablica 2: Specifični letalitet od zaraznih bolesti po kantonima u 2009. i 2008. godini
Kantoni
Bolest
2009 2008
Br. oboljelih
Br. umrlih
Lt% Br. oboljelih
Br. umrlih
Lt%
Unsko- sanski
TBC 189 4 2,11 206 10 4,85
Meningokokna sepsa 8 0 4 1 25,0
Drugi bakterijski meningitisi 3 0 9 1 11,1
Nova gripa 29 2 6,89 n.p. n.p.
Tuzlanski
TBC 284 4 1,4 382 19 4,97
Sepsa 10 2 20,0 29 3 10,34
AIDS 1 1 100,0 1 0
Drugi bakterijski meningitisi 11 1 9,09 16 0
Zeničko- dobojski
TBC 301 7 2,32 310 5 1,61
Hepatitis B 60 1 1,66 72 1 1,38
Enterocolitis ac. 544 0 544 1 0,18
Sepsa 23 3 13,04 18 0 0
Nova gripa 13 2 15,38 n.p. n.p.
Encefalitis 6 1 16,6 4 0
Bosansko-podrinjski
Nova gripa 9 2 22,22 n.p n.p
Srednjo- bosanski
TBC 113 8 7,07 157 11 7,00
Meningitis epidemica 3 1 33,33 1 1 100
Encephalitis 2 1 50,0 1 0
Influenza 2544 1 0,03 1550 0
Nova gripa 8 2 25,0 n.p. n.p.
Hemoragijska groznica (HGSB) 4 1 25,0 5 0
Hercegov.- neretvan.
Nova gripa 67 1 1,49 n.p n.p 0 Sepsa 1 1 100,0 1 0 0
Sarajevski Meningokokna sepsa 2 0 9 1 11,11
Nova gripa 437 2 0,45 n.p n.p
TBC 142 1 0,70 134 0
Sepsa 8 1 12,50 9 0 Varicellae 2646 0 0 2531 1 0,03
F/BIH
TBC 1081 24 2,22 1271 45 3,54
Nova gripa 692 11 1,87 n.p n.p
Meningokokna sepsa 8 0 14 2 14,28
Sepsa 73 7 9,58 73 3 4,10
Encephalitis 23 2 8,69 22 0
Influenza 22670 1 0,001 12166 0
Meningitis epidemica 20 1 5,0 18 1 5,55
Drugi bakterijski meningitisi 35 1 2,85 34 1 2,94
Hepatitis B 122 1 0,81 139 1 0,71
Enterocolitis ac. 3856 0 3991 1 0,02
AIDS 2 1 50,0 4 0
Varicele 6180 0 6902 1 0,01
Izvor: Podaci o broju umrlih od zaraznih i parazitarinih bolesti dobiveni su iz Registra zaraznih bolesti epidemioloških službi kantona.
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI
1. RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Grupa respiratornih zaraznih bolesti (uključena sezonska gripa), od kojih najčešće obolijevaju djeca predškolskog i školskog uzrasta, u 2009 godini u F/BIH je sa udjelom od 82,58% najzastupljenija među zaraznim bolestima. Ukupno je registrirano 32630 oboljelih osoba, a opća stopa morbiditeta iznosi 1402,04%ooo.
U 2008. godini, respiratorne zarazne bolesti su činile 74,5% svih registriranih zaraznih bolesti, s morbiditetom 958,70%ooo. Grafikon 3. Mb/100000 respiratornih zaraznih bolesti na području F/BiH u razdoblju 2005-2009. godine
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2005 2006 2007 2008 2009
Respiratorne bolesti sa gripom
Respiratorne bolesti bez gripe
Kretanje stope respiratornih zaraznih bolesti u proteklom petogodišnjem
razdoblju pokazuje ciklične promjene (ovisno o epidemijskom izbijanju sezonske gripe). Najveći morbiditet respiratornih zaraznih bolesti (s gripom) je registriran 2005., a najmanji 2006. godine, dok je najveći morbiditet respiratornih zaraznih bolesti bez gripe registriran 2007. a najmanji 2005. godine.
1.1. Sezonska gripa (Influenza) Influenza je najmasovnija zarazna bolest iz grupe respiratornih zaraznih bolesti i nalazi se na prvom mjestu među deset vodećih zaraznih bolesti. Tijekom 2009. godine ukupno je prijavljeno 22670 slučajeva gripe (stopa morbiditeta 974,08%ooo), što je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na 2008. godinu kada je prijavljeno 12166 slučajeva oboljelih od gripe (stopa morbiditeta 522,78%ooo). Najveći morbiditet je registriran na području Sarajevskog (1400,14%ooo), a najmanji na području Posavskog kantona (185,53%ooo). 1.2. Nova gripa A(H1N1)09 U 2009. godini laboratorijski (PCR) je potvrđena infekcija virusom gripe A(H1N1)09 kod 692 osobe, od kojih je 11 osoba umrlo (Lt 1,58%). Morbiditet je iznosio 29.73%ooo, a mortalitet 0,47%ooo.
Prvi slučaj je registriran u 7. mjesecu 2009. godine kao importiran. Od 44. tjedna (26.10 do1.11.09.) registrira se povećavan broj laboratorijski potvrđenih, uglavnom autohtonih slučajeva s pikom (158 slučajeva) u 49. tjednu (30.11. do 6.12.09.) nakon čega se broj slučajeva smanjuje. (Grafikon 4). Grafikon 4. Laboratorijski potvrđeni slučajevi nove gripe A (H1N1)09 u F/BiH, -
za razdoblje 4.7.-31.12.09. po tjednu analize
75
158
111
5851
32
98
44
2517
412 1 5 3 0 0 0 1 2 0 3 1 1 0
10
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Od ukupno laboratorijski potvrđenih slučajeva, 53% oboljelih osoba su ženskog, a 47% muškog spola. Najveći broj oboljelih je u dobi 11-20 godina života (školski uzrast, zaraženi tijekom školskih ekskurzija). Grafikon 5. Oboljeli od nove gripe po spolu i dobi
0
10
20
30
40
50
60
70
< 1og. 11-20g. 21-30g. 31-40g. 41-50g. 51-60g. >61g. bez
podatka
M Z
Laboratorijski (PCR) potvrđeni slučajevi nove gripe registrirani su u svim kantonima, najviše u Sarajevskom, Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu.
Registrirani slucajevi laboratorijski potvrdjene
A(H1N1)09 u FBiH (04.07.-31/12.09)
1
2
2
2
22Br.umrlih
Broj sluc.A(H1N1)09
Nakon pojave nove gripe uveden je aktivni nadzor uspostavom dodatnih indikatora-stope respiratornih infekcija:kretanje bolesti sličnih gripi, gripe-virus nije dokazan, nove gripe A(H1N1)09 i atipičnih pneumonija. Tablica 3 : Registrirani Mb/100000 na području F/BiH u razdoblju od 4.7. do 31.12.2009.g.
KANTONI Bolesti slične gripi (ILI)
Gripa - nedefinirana
Nova gripa A(H1N1)09*
Atipične pneumonije
UNSKO-SANSKI 1146,66 182,36 10,07 0,34
POSAVSKI n.p 53,41 2,51 n.p
TUZLANSKI 978,20 379,20 22,26 25,76
ZENIČKO-DOBOJSKI 760,33 381,53 3,25 31,35
BOSANSKO-PODRINJSKI n.p 870,41 27,20 n.p
SREDNJE-BOSANSKI 1416,09 687,37 3,14 36,67
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 339,82 140,23 29,66 10,55
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 475,21 241,81 17,13 123,94
SARAJEVSKI 3756,53 698,75 103,15 80,90
HERCEG-BOSANSKI 266,87 98,70 3,71 71,89
FBIH 1373,68 410,17 29,73 37,51
*Svi slučajevi nove gripe A(H1N1)09, osim brzog (rapid) testa, potvrđeni PCR -om.
Nova gripa
K A N T O N I
USK POS TPK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAR HBK FBiH
Oboljeli 29 1 111 13 9 8 67 14 437 3 692
Umrli 2 0 0 2 2 2 1 0 2 0 11
Sarajevski kanton registrira najveću stopu oboljelih od nove gripe, odnosno bolesti sličnih gripi. 1.3. Pljuskavice (Varicellae)
U 2009. godini ova bolest zauzima drugo mjesto među deset najčešće
registriranih zaraznih bolesti. Ukupno je registrirano 6180 slučajeva, a morbiditet iznosi 265,54%ooo. I 2008. godine ova bolest je bila na drugom mjestu. Ukupno je registrirano 6902 slučaja bolesti, s morbiditetom 296,58%ooo. Najveći morbiditet od pljuskavica registriran je na području Sarajevskog (624,58%ooo), a najmanji na području Zapadno-hercegovačkog kantona (51,40%ooo). 1.4. Streptokokna upala ždrijela (Angina streptococcica)
Tijekom 2009. godine prijavljeno je 1220 oboljelih osoba, s morbiditetom od 52,42%ooo, dok je 2008. godine prijavljeno 1129 oboljelih, a morbiditet je iznosio 48,51%ooo. Najveći morbiditet od streptokokne upale ždrijela registriran je na području Sarajevskog (144,93%ooo), a najmanji na području Zapadno-hercegovačkog kantona (1,22%ooo). 1.5. Tuberkuloza pluća (TBC pulmonum)
U 2009. godini registrirana je 1081 osoba oboljela od plućne tuberkuloze,
stopa morbiditeta 46,45%ooo, a u 2008. godini registrirana je 1271 oboljela osoba, a morbiditet je iznosio 54,62%ooo. Najveća stopa morbiditeta registrirana je na području Zeničko-dobojskog (75,14%ooo), a najmanja u Zapadno-herecegovačkom kantonu (3,67%ooo).
1.6. Crvenka (Rubeola) Tijekom 2009. godine registrirano je 66 osoba oboljelih od rubeole i morbiditet
od 2,84%ooo. U 2008. godini registrirano je 19 oboljelih, a morbiditet je iznosio 0,82%ooo. Povećan broj oboljelih od rubeole rezultat je izbijanja oboljenja u epidemijskom obliku na području Srednje-bosanskog kantona. Najviše oboljelih je dobi 11-19 godina i nepoznatog cijepnog statusa. Zadnjih nekoliko godina ne postiže se poželjna stopa pokrivenosti cijepljenjem, tj.da se cijepi najmanje 95% djece MRP (morboli,rubeola, parotitis) što predstavlja potencijalnu opasnost za izbijanje epidemije odnosno problem u eliminaciji ove bolesti (jedan od ciljeva SZO).
1.7. Ostale respiratorne bolesti Usporedni pokazatelji o broju registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe respiratornih zaraznih bolesti za 2009. i 2008. godinu su prikazani u tablici br.4.
Tablica 4: Ostale respiratorne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2009/08. godine
Bolest
2009 2008 Broj
slučajeva Mb/100000
Broj slučajeva
Mb/100000
Scarlatina 327 14,05 430 18,48 Tbc meningitis 1 0,04 1 0,04 Meningitis meningococcica 20 0,86 18 0,77 Sepsis meningococcica 8 0,34 14 0,60 Parotitis epidemica 35 1,50 54 2,32 Pertussis 23 0,99 41 1,76 Morbilli 16 0,69 8 0,34 Mononucleosis infectio 260 11,7 215 9,24 Herpes zoster 312 13,41 188 8,08 Infectio pneumococcica 31 1,33 43 1,85
U 2009. godini registrirana je nešto veća stopa obolijevanja od
meningokoknog meningitisa, morbila, infektivne mononukleoze i herpes zostera u odnosu na 2008. godinu.
2.0. CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Sa 4825 registriranih oboljelih, stopom morbiditeta od 207,32%ooo, u 2009. godini crijevne zarazne bolesti sudjeluju s 12,21% u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti. U 2008. godini registriran je veći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti (5388); morbiditet je iznosio 231,52%ooo, a udio u ukupnom morbiditetu 17,98%. U proteklom petogodišnjem razdoblju, najveći morbiditet crijevnih zaraznih bolesti je registriran 2007. godine i pokazuje trend opadanja. Grafikon 6. Mb/100000 crijevnih zaraznih bolesti na području F/BiH u razdoblju 2005-2009. godine
0
50
100
150
200
250
300
2005 2006 2007 2008 2009
crjevne zarazne bolesti
2.1. Akutni enterokolitis (Enterocolitis acuta)
Tijekom 2009. godine registrirano je 3856 oboljelih osoba i stopa morbiditeta 165,68%ooo, dok je u 2008. godini registrirana 3991 oboljela osoba i morbiditet 171,49%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Bosansko-podrinjskog (516,73%ooo), a najmanji na području Zapadno-hercegovačkog kantona (22,03%ooo).
2.2. Zarazno trovanje hranom (Toxiinfectio alimentaris)
U 2009. godini registrirane su 534 oboljele osobe i stopa morbiditeta 22,94%ooo, što je manje u odnosu na 2008. godinu kada je registrirano 720 oboljelih, s morbiditetom 30,94%ooo.
Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Zeničko-dobojskog (76,88%ooo), a najmanji na području Herceg-bosanskog kantona (1,34%ooo). U posljednjih 5 godina najveći morbiditet registriran je 2007. (51,92%ooo), a najniži 2009. godine (22,94%ooo).
2.3. Salmoneloze (Salmonellosis)
U 2009. godini registrirano 347 oboljelih i stopa morbiditeta od 14,91%ooo, što je manje nego u 2008. godini kada je registrirana 531 oboljela osoba, a morbiditet iznosio 22,82%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Sarajevskog (42,02%ooo), a najmanji na području Unsko-sanskog kantona (1,74%ooo).
2.4. Ostale crijevne zarazne bolesti
Usporedni pokazatelji o broju registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe crijevnih zaraznih bolesti za 2009. i 2008. godinu su prikazani u tablici br. 5. Osim dizenterije, kod ostalih se registrira manja stopa obolijevanja u odnosu na 2008. godinu.
Tablica 5: Ostale crijevne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb/100000, 2009/08. godine
Bolest
2009 2008 Broj
oboljelih Mb/100000
Broj oboljelih
Mb/100000
Mycetismus 2 0,09 6 0,26 Meningitis virosa 48 2,06 57 2,45 Dysenteria 16 0,69 10 0,43 Hepatitis virosa A 11 0,47 69 2,96
3. PARAZITARNE ZARAZNE BOLESTI Tijekom 2009. godine registrirano je 629 osoba oboljelih od parazitarnih bolesti, morbiditet od 27,03%ooo i udio u ukupnom morbiditetu od 1,59%. U 2008. godini morbititet je bio manji (23,25%ooo), registrirana je 541 oboljela osoba, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolest je iznosio 1,81%.
Grafikon 7. Mb/100000 parazitarnih zaraznih bolesti u F/BiH za razdoblje 2005-2009. godine
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2005 2006 2007 2008 2009
Parazitarne bolesti
U 2007. godini registrirana je najmanja stopa morbiditeta, a od tada je stopa morbiditeta u porastu. 3.1. Svrab (Scabies)
U 2009. godini registrirano je 565 slučajeva i morbiditet od 24,28%ooo, što je više nego u 2008. godini kada su registrirana 484 slučaja, a morbiditet iznosio 20,80%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Bosansko-podrinjskog (57,41%ooo), a najmanji na području Zapadno-hercegovačkog kantona (2,45%ooo). 3.2. Ehinokokoze (Echinoccocosis)
U 2009. godini registrirano je 19 oboljelih osoba i morbiditet od 0,82%ooo. U 2008. godini registrirano je 20 oboljelih, a morbiditet je iznosio 0,86%ooo.
3.3. Amebijaza (Amoebiasis) U 2009.godini registrirane su 43 oboljele osobe i morbiditet od 1,85%ooo, više
nego 2008. godine kada registrirano je 36 oboljelih, a morbiditet iznosio 1,55%ooo. 3.4. Malarija (Malaria)
U 2009. godini nije registriran niti jedan slučaj malarije. U 2008. godini registriran je 1 importiran slučaj malarije, morbiditet 0,04%ooo i
udio od 0,002% u ukupnom broju zaraznih i parazitarnih bolesti.
4. BOLESTI KOJE SE PRENOSE SPOLNIM PUTEM
U 2009. godini registrirano je 16 osoba oboljelih od bolesti koje se prenose spolnim putem, stopa morbiditeta od 0,69%ooo i udio zastupljenosti od 0,04%. U 2008. godini registrirano je 25 oboljelih, a morbiditet je iznosio 1,07%ooo.
4.1. Sifilis (Lues)
Tijekom 2009. godine registrirano je ukupno 5 osoba oboljelih od sifilisa i stopa morbiditeta od 0,21%ooo što je manje u odnosu na 2008. godinu kada je registrirano 11 oboljelih, a morbiditet iznosio 0,47%ooo. 4.2. Gonoreja (Gonorrhoea)
U 2009. godini, registrirane su 4 oboljele osobe i morbiditet od 0,17%ooo. U 2008. godini registrirane su 3 oboljele osobe, a stopa morbiditeta je iznosila 0,13%ooo. Najveći morbiditet u posljednih pet godina registriran je 2004. (0,17%ooo), a najmanji 2007. i 2006 godine (0,09%ooo). 4.3. HIV / AIDS (Sida)
U 2009. godini registrirane su 4 osobe s HIV infekcijom (morbiditet 0,17%ooo)
i 2 osobe oboljele od AIDS-a (morbditet 0,09%ooo), manje nego 2008. godine kada je registrirano 7 osoba s HIV infekcijom (morbiditet 0,30%ooo) i 4 osobe oboljele od AIDS-a (morbiditet 0,17%ooo).
5. ANTROPOZOONOZE Broj oboljelih od antropozoonoza u 2009.godini je 431, morbiditet
18,48%ooo, a udio ove grupe u strukturi svih zaraznih i parazitarnih oboljenja iznosi 1,09%. U 2008. godini broj oboljelih od antropozoonoza bio je skoro dva puta veći (841), morbiditet je iznosio 36,14%ooo, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti 2,81%. Smanjenje broja antropozoonoza u 2009. godini je rezultat manjeg broja registriranih slučajeva oboljelih od humane bruceloze. Grafikon 7. Mb/100000 antropozoonoza u F/BiH za razdoblje 2005-2009. godine
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2005 2006 2007 2008 2009
Antropozoonoze
5.1. Leptospiroze (Leptospirosis)
Tijekom 2009. godine registrirano je 17 oboljelih osoba i morbiditet od 0,73%ooo, što je manje u odnosu na 2008. godinu kada je registrirano 25 oboljelih osoba, a morbiditet iznosio1,07%ooo.
Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Tuzlanskog (2,00%ooo), a najmanji na području Srednje-bosanskog kantona (0,39%ooo).
5.2. Q groznica (Q febris) U 2009. godini registrirana je 21 oboljela osoba i morbiditet od 0,90%ooo.
U 2008. godini od Q groznice oboljelo je 19 osoba, morbiditet je iznosio 0,82%ooo. Najveći morbiditet registriran je na području Hercegovačko-neretvanskog (2,66%ooo), a najmanji na području Srednjo-bosanskog kantona (0,39%ooo). 5.3. Bruceloza (Brucellosis)
Tijekom 2009. godine registrirana je 381 oboljela osoba i morbiditet od
16,37%ooo, što je dva puta manje nego 2008. godine, kada je registrirano 778 oboljelih, a morbiditet iznosio 33,43%ooo. Najveća stopa morbiditeta 2009. godine je registrirana na području Unsko-sanskog, a u 2008.godini na području Srednje-bosanskog kantona. Obolijevanje ljudi od bruceloze nije registrirano na području Posavskog, Bosansko-podrinjskog, i Zapadno-hercegovačkog kantona.
Tablica 6. Registrirana humana bruceloza po kantonima, 2008. i 2009.godine
KANTONI 2008. 2009.
Broj oboljelih Mb %ooo Broj oboljelih Mb %ooo
UNSKO-SANSKI 140 48,6 113 39,22
TUZLANSKI 104 20,8 35 7,02
ZENIČKO-DOBOJSKI 217 54,1 118 29,46
SREDNJE-BOSANSKI 162 63,3 64 25,10
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
55
24,2
7 3,01
SARAJEVSKI 57 13,5 32 7,55
HERCEG-BOSANSKI 43 52,8 12 14,85
FBIH 778 33,4 381 16,37
Najveći morbiditet u poslednjih pet godina registriran je 2008. godine i iznosio
je 33,43%ooo, a najmanji 2005 godine i iznosio je 5,88%ooo. 5.4. OSTALE ANTROPOZOONOZE
Usporedni pokazatelji o broju registriranih slučajeva ostalih, rijetkih oboljenja iz grupe antropozoonoza za 2009. i 2008. godinu su prikazani u tablici br. 7.
Tablica 7: Ostale antropozoonoze, broj oboljelih i stopa Mb/100000, 2009/08. godine
Bolest
2009 2008 Broj
slučajeva Mb/100000
Broj slučajeva
Mb/100000
Lyme borelioza 2 0,09 1 0,04 Trichinellosis 3 0,13 2 0,09 Leishmaniasis 1 0,04 0 Antrax 1 0,04 0 Febris haemorrhagica 5 0,21 16 0,69
6. OSTALE ZARAZNE BOLESTI U 2009. godini registrirano je 980 oboljelih od ostalih zaraznih i parazitarnih
bolesti, morbiditet od 42,11%ooo, i udio od 2,48% u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti. U 2008. godini registrirano je manje oboljelih (853), morbiditet je iznosio 36,65%ooo, a udio zastupljenosti 2,85% . 6.1. Virusni hepatitis B (Hepatitis virosa B)
U 2009. godini registrirane su 122 oboljele osobe i morbiditet od 5,24%ooo,
manje nego 2008. godine kada je registrirano 139 oboljelih, a morbiditet iznosio 5,97%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Zeničko-dobojskog (14,98%ooo), a najmanji na području Zapadno-hercegovačkog kantona (1,22%ooo). 6.2. Nosilaštvo HBsAg
Registriranih antigenoša (HBsAg pozitivnih) u 2009. godini bilo je 225, morbiditet 9,67%ooo, a 2008. godine 202, morbiditet 8,68%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Tuzlanskog (22,66%ooo), a najmanji na području Posavskog kantona (5,01%ooo). 6.3. Virusni hepatitis C (Hepatitis virosa C)
U 2009. godini registrirano je 130 oboljelih osoba i morbiditet 5,59%ooo, manje nego 2008. godine kada je registrirano 144 oboljela, a morbiditet iznosio 6,19%ooo. Najveći morbiditet u 2009. godini registriran je na području Unsko-sanskog (9,37%ooo), a najmanji na području Tuzlanskog kantona (5,62%ooo). Nosilaštvo anti-HCV antitijela se ne prijavljuje sustavno tako da broj prijavljenihanti-HCV slučajeva u2009 (5!?) , odnosno u 2008.(9)ne odslikava stvarno stanje HCV infekcije u FBiH 6.4. Sepsa (Sepssis)
U 2009. godini registrirane su 73 oboljele osobe i stopa morbiditeta od 3,14%ooo, jednako kao i 2008. godine. Najviši morbiditet u 2009. godini registriran je na području Srednjo-bosanskog (11,37%ooo), a najniži na području Hercegovačko-Neretvanskog kantona (0,22%ooo).
6.5. Ostale zarazne bolesti
Usporedni pokazatelji o broju registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe ostale zarazne bolesti za 2009. i 2008. godinu su prikazani u tablici br. 8.
Tabela 8. Ostale zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2009/08. godine
Bolest
2009 2008 Broj
oboljelih Mb/100000 Broj
oboljelih Mb/100000
Eryzipelas 32 1,37 27 1,16
Hepatitis vir.non identificata 1 0,04 3 0,13 Encefalitis 23 0,99 22 0,95 Drugi bakterijski meningitisi 35 1,50 34 1,46 AFP 5 0,21 1 0,04 TBC meningitis 1 0,04 1 0,04
EPIDEMIJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI PRIJAVLJENE NA NA PODRUČJU F/BiH U 2009. GODINI
U 2009. godini registrirano je 5 epidemija zaraznih i parazitarnih bolesti s ukupno 708 oboljelih osoba. U 2008. godini registrirano je 7 epidemija s ukupno 168 oboljelih osoba.
Tablica 9: Zbirni pregled epidemija na području F/BiH za 2009 godinu
R/B Bolest Kanton Općina Datum prijave
Broj oboljelih
1.
Trichinellosis Zeničko-dobojski
Žepče (domaćinstvo)
18.2.09. g. 4
2.
Influenza-sezonska 2008/09.g.
Zeničko-dobojski
Visoko (školska djeca i radnoaktivni)
3.3.09. g. 575
3.
Toxiinfectio alimentaris
Unsko- sanski
Bužim (Hatma–obitelj.obred-vjerski)
17.7.09. g. 31
4.
Toxiinfectio alimentaris
Sarajevski Centar (Bjelave-stud.dom i O.Š. )
24.9.09. g. 48
5 Rubeola Srednje- bosanski
Travnik (Srednja škola)
25.12.09.g. 50
UKUPNO 708
8.1. Epidemija sezonske gripe (INFLUENZA)
U 2009. godini registrirana je 1 epidemija gripe na području Zeničko-
dobojskog kantona, općina Visoko.
8.2. Epidemije trovanja hranom (TOXIINFECTIO ALIMENTARIS)
U 2009. godini registrirane su 2 epidemije trovanja hranom u kojima je oboljelo 79 osoba. Epidemije su registrirane na području Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona. U 2008. godini registrirane su takođe 2 epidemije trovanja hranom u kojima su oboljele 83 osobe. Obje su registrirane na području Zeničko-dobojskog kantona u općinama Zenica sa 64 oboljele osobe (Radnici Mitral Arcefora) i Kakanj s 19 oboljelih (Radilište HP “Investing Mostar). 8.3. Epidemije bruceloze (BRUCELLOSIS )
U 2009.godini nisu registrirane epidemije bruceloze.
U 2008.godini registrirano je 5 epidemija bruceloze u kojima je oboljelo 85 osoba. Na području Zeničko-dobojskog kantona 3 epidemije: u općinama Tešanj (9 oboljelih), Visoko (7 oboljelih) i Maglaj (12 oboljelih), i po jedna epidemija u Srednjo-bosanskom kantonu u općini Travnik (23 oboljelih), i Unsko-sanskom kantonu - sve općine s 34 oboljele osobe.
8.4. Epidemije trihineloze (TRICHINELLOSIS)
U 2009. godini registrirana je 1 epidemija i to na području Zeničko-dobojskog kantona, općina Žepče, s 4 oboljele osobe. 8.5. Epidemije rubeole
U 2009. godini registrirana je 1 epidemija s 50 oboljelih, u općini Travnik, u
školskom kolektivu čiji su učenici s područja Srednjo-bosanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Oboljeli su većinom djeca srednješkolske dobi, uglavnom necijepljeni protiv rubeole.
Zaključci:
- U 2009. godini registrirana je veća stopa obolijevanja od zaraznih i parazitarnih bolesti (Mb=1697,71) u usporedbi s morbiditetom u 2008. godini (Mb=1287,34), dijelom i zbog većeg broja oboljelih od gripe u 2009. godini.
- Promatrano po kantonima, najveća stopa obolijevanja od zaraznih i parazitarnih bolesti u 2009. godini je registrirana na području Sarajevskog (3095,99%ooo), Bosansko-podrinjskog (3009,70%ooo), te Zeničko-dobojskog (2140,28%ooo).
- Među deset vodećih zaraznih i prazitarnih bolesti, u Federaciji BiH i svim kantonima, prva tri mjesta zauzimaju gripa, varičele i enterokolitis.
- U 2009. godini prijavljeno je 49 (od kojih 24 TBC) slučajeva smrti od zaraznih bolesti što je manje u odnosu na 2008. godinu kada je prijavljeno 55 slučajeva smrti od zaraznih bolesti. Registrirani letalitet u 2009. godini je 0,12%, a 2008. godine 0,18%. Podatci se odnose samo na slučajeve smrti oboljelih od zaraznih bolesti prijavljene s terena.
- Udio pojedinih skupina zaraznih i parazitarnih bolesti registriranih u 2009. je sličan onome iz 2008. godine, tj. najzastupljenije su respiratorne infekcije.
- U 2009. godini, udio respiratornih zaraznih bolesti je veći (82,58%), s Mb 1402,04%ooo (s gripom), odnosno Mb 427,98%ooo (bez gripe). Morbiditet respiratornih infekcija bez gripe je manji 2009. nego 2008. godine (Mb 435,93%ooo).
- Tuberkuloza i dalje zauzima visoko peto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 46,45%ooo, ali niže stope obolijevanja u odnosu na 2008. godinu (54,62%ooo).
- U 2009. godini registrirano je 36 sporadičnih slučajeva meningokokne bolesti, što je nešto veći broj u odnosu na 2008. godinu (32 slučajeva).
- Crijevne zarazne bolesti s 12,21% su druga skupina po zastupljenosti, s morbiditetom 207,32%ooo, stopa je niža u odnosu na 2008. godinu (Mb 231,52%ooo).
- U skupini crijevnih zaraznih bolesti, u 2009. godini, najzastupljeniji su enterokolitisi infektivne etiologije (3856 slučajeva), zatim salmoneloze (347 slučajeva).
- Antropozoonoze u 2009. godini, s 1,09% u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti pokazuju smanjenje u odnosu na 2008. godinu (2,81%).
- Parazitarne zarazne bolesti u 2009. godini s Mb 27,03%ooo imaju nešto veću stopu obolijevanja od one registrirane u 2008. godini (23,25%ooo). Svrab sa 565 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2008. godinu (484 slučaja).
- Spolno prenosive infekcije u 2009. godini, sa 16 ukupno prijavljenih slučajeva, pokazuju smanjenje u odnosu na 2008. godinu. Pojedinačno promatrano, HIV infekcija s 4 novootkrivena slučaja u 2009. godini pokazuje smanjenje u odnosu na 2008. godinu (7 novootkrivenih slučajeva). Sifilis u 2009. godini (5 slučajeva) bilježi smanjenje u odnosu na 2008. godinu (11 slučajeva), mada podatke treba (podprijavljivanje??!!) uzeti s rezervom.
- Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 980 registriranih slučaja u 2009. godini, bilježi porast u odnosu na 2008. godinu (853 registriranih slučajeva).
- U odnosu na 2008. godinu, cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe povećanje stope obolijevanja u 2009. godini kada je među necijepljenim izbila epidemija rubeole, što upozorava da u situaciji nedovoljne pokrivenosti, postoji stalna opasnost od epidemijskog izbijanja bolesti iz te skupine;
Aneks Tablice
BROJ REGISTRIRANIH SLUČAJEVA OBOLJENJA, INDEKS STRUKTURE
24
REGISTRIRANI SLUČAJEVI BOLESTI, ZASTUPLJENOST I MORBIDITET PO GRUPAMA ZARAZNIH BOLESTI, FBiH ( 2009. i 2008. ) Tablica 1.
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI
G O D I N A
2009 2 0 0 8
BROJ OBOLJELIH
INDEX STRUKTURE
MORBIDITET BROJ
OBOLJELIH INDEX
STRUKTURE
MORBIDITET
RESPIRATORNE BOLESTI
32630
82,58
1402,04
22499
75,09
966,73
CRIJEVNE BOLESTI
4825
12,21
207,32
5388
17,98
231,51
PARAZITARNE BOLESTI
629
1,59
27,03
541
1,80
23,25
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
16
0,04
0,69
25
0,08
1,07
ANTROPOZOONOZE
431
1,09
18,51
841
2,80
36,14
TRANSMISIVNE BOLESTI
/
/
/
/
/
/
OSTALE BOLESTI
980
2,48
42,11
665
2,22
28,57
U K U P N O
39511
100
1697,70
29959
100
1287,27
25
DESET VODEĆIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH RAZDOBLJE 2005. - 2009. GODINA Tablica 2.
BOLEST
G O D I N A
2005
2006
2007
2008
2009
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
INFLUENZA 1 26590 2 5556 1 20892 1 12166 1 22670
ENTEROCOLITIS 3 3557 3 4339 3 4219 3 3991 3 3856
VARICELLA 2 5323 1 7196 2 9336 2 6902 2 6180
SCABIES 7 740 8 588 10 442 9 484 7 565
ANGINA STREPTOCO. 4 1530 4 1646 6 1054 5 1129 4 1220
TBC PULMONUM ACTIVA 5 1349 5 1361 4 1369 4 1271 5 1081
TOX.ALIMENTARIS 6 797 6 862 5 1209 7 720 8 534
SCARLATINA 8 540 9 551 7 563 10 430 0 327
SALMONELLOSIS 0 437 0 294 8 531 8 531 10 347
HBsAg 10 477 10 362 0 247 0 202 0 225
PNEUMONIA 9 486 7 722 / / / / / /
BRUCELLOSIS 0 137 0 151 9 484 6 778 9 381
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 / / / / / / / / 6 692
26
REGISTRIRANI SLUČAJEVI, MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH, 2009. I 2008. GODINI Tablica 3.
B O L E S T
G O D I N A
2009 2008 2009 2008 BROJ OBOLJELIH MORBIDITET/na 100.000
stanovnika/
AIDS 2 4 0,08 0,17
HIV INFECTIO 4 7 0,17 0,30
AFP 5 1 0,21 0,04
ANGINA STREPTOCOCCICA 1220 1129 52,42 48,51
AMOEBIASIS 43 36 1,84 1,55
ANTRAX 1 0,04
ANCYLOSTOMIASIS 1 0 0,04 0
BRUCELLOSIS 381 778 16,37 33,43
DYSENTERIA BACILLARIS 16 10 0,68 0,43
ENTEROCOLITIS ACUTA 3856 3991 165,68 171,49
ERYZIPELAS 32 27 1,37 1,16
ECHINOCOCCOSIS 19 20 0,82 0,86
ENCHEPHALITIS 23 22 0,99 0,95
FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 5 16 0,21 0,69
FEBRIS RHEUMATICA 1 0 0,04 0
GONORRHOEA 4 3 0,17 0,13
GIARDIASIS 1 0 0,04 0
CHLAMYDIASIS 1 0 0,04 0
HEPATITIS VIROSA A 11 69 0,47 2,96
HEPATITIS VIROSA B 122 139 5,24 5,97
HEPATITIS VIROSA C 130 144 5,59 6,19
HEPATITIS VIROSA NON IDENTICIFICATA 1 3 0,04 0,13
NOSILASTVO HB ANT. 225 202 9,67 8,68
NOSILASTVO HC ANT. 7 9 0,30 0,39
HERPES ZOSTER 312 188 13,41 8,08
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 692 0 29,73 0
INFLUENZA 22670 12166 974,08 522,74
LEISHMANIASIS 1 0 0,04 0
LYME BORELLIOSIS 2 1 0,09 0,04
LEPTOSPIROSIS 17 25 0,73 1,07
LUES 5 11 0,21 0,47
MENINGITIS VIROSA 48 57 2,06 2,45
MENINGITIS EPIDEMICA 20 18 0,86 0,77
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 35 34 1,50 1,46
MENINGOCOCNA SEPSA 8 14 0,34 0,60
TBC MENINGITIS 1 1 0,04 0,04
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 260 215 11,17 9,24
MORBILLI 16 8 0,69 0,34
MALARIA 0 1 0 0,04
MICOSIS 10 10 0,43 0,43
MYCETISMUS 2 6 0,09 0,26
PAROTITIS EPIDEMICA 35 54 1,50 2,32
PERTUSSIS 23 41 0,99 1,76
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 31 43 1,33 1,85
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 0 0,09 0
RUBEOLA 66 19 2,84 0,82
SCABIES 565 484 24,28 20,80
SCARLATINA 327 430 14,05 18,48
SEPSIS 73 73 3,14 3,14
SALMONELLOSIS 347 531 14,91 22,82
KLICONOŠTVO SALMONELE 11 4 0,47 0,17
TBC PULMONUM ACTIVA 1081 1271 46,45 54,62
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 534 720 22,94 30,94
TRICHINELLOSIS 3 2 0,13 0,09
TOXOPLASMOSIS 2 1 0,09 0,04
Q FEBRIS 21 19 0,90 0,82
VARICELLAE 6180 6902 265,54 296,57
UKUPNO: 39511 29959 1697,71 1287,27
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2005 - 2009. GODINA
27
Tablica 3a.
B O L E S T
2005
2006
2007
2008
2009
AIDS 4 6 4 4 2
HIV INF. 6 12 3 7 4
AFP 1 4 3 1 5
ANGINA STREPTOCOCCICA 1530 1646 1054 1129 1220
AMOEBIASIS 74 60 43 36 43
ANTRAX 1
ANCYLOSTOMIASIS 0 0 1 0 1
BRUCELLOSIS 137 151 484 778 381
DYSENTERIA BACILLARIS 10 8 7 10 16
ENTEROCOLITIS ACUTA 3557 4339 4219 3991 3856
ERYZIPELAS 53 58 42 27 32
ECHINOCOCCOSIS 33 39 37 20 19
ENCHEPHALITIS 23 18 5 22 23
FEBRIS HAEMORRHAGICA 4 5 8 16 5
FEBRIS RHEUMATICA 1 0 0 0 1
GONORRHOEA 2 2 2 3 4
GIARDIASIS 0 0 3 0 1
HEPATITIS VIROSA A 25 46 72 69 11
HEPATITIS VIROSA B 109 101 112 139 122
HEPATITIS VIROSA C 215 116 121 144 130
HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 4 4 4 3 1
NOSILASTVO HB ANT. 477 362 247 202 225
NOSILASTVO HC ANT. 51 42 8 9 7
HERPES ZOSTER 215 202 183 188 312
CHLAMYDIASIS 0 0 6 0 1
NOVA GRIPA A(H1N1)09 692
INFLUENZA 26590 5556 20892 12166 22670
LEISHMANIASIS 2 0 1 0 1
LYME BORRELLI OSIS 0 0 0 1 2
LEPTOSPIROSIS 51 39 19 25 17
LUES 9 15 17 11 5
MENINGITIS VIROSA 241 89 79 57 48
MENINGITIS EPIDEMICA 41 32 31 18 20
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 34 42 45 34 35
SEPSIS MENINGOCOCC. 11 2 16 14 8
TBC MENINGITIS 5 8 1 1 1
MONONUCLEOSIS 271 247 275 215 260
MORBILLI 15 8 156 8 16
MALARIA 1 0 1 1 0
MICOSIS 67 38 11 10 10
MYCETISMUS 3 2 5 6 2
PAROTITIS EPIDEM. 70 65 52 54 35
PERTUSSIS 36 38 41 41 23
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 0 0 39 43 31
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 0 0 0 0 2
RUBEOLA 28 22 22 19 66
SCABIES 740 588 442 484 565
SCARLATINA 540 551 563 430 327
SEPSIS 71 59 60 73 73
SALMONELLOSIS 437 294 531 531 347
KLICONO[TVO SALMONELE 8 14 31 4 11
TBC PULMONUM ACTIVA 1349 1361 1369 1271 1081
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 797 862 1209 720 534
TRICHINELOSIS 37 5 32 2 3
TETANUS 0 3 1 0 0
TOXOPLASMOSIS 3 3 1 1 2
Q FEBRIS 31 44 64 19 21
VARICELLAE 5323 7196 9336 6902 6180
UKUPNO 43830 25126 42020 29959 39511
28
REGISTRIRANI MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2005. – 2009 GODINA Tablica 3a. Morbiditet / 100.000 stanovnika
B O L E S T
2005
2006
2007
2008
2009
AIDS 0,17 0,26 0,17 0,17 0,09
HIV INF. 0,26 0,52 0,12 0,30 0,17
AFP 0,04 0,17 0,12 0,04 0,21
ANGINA STREPTOCOCCICA 65,74 70,72 45,28 48,51 52,42
AMOEBIASIS 3,18 2,58 1,84 1,55 1,85
ANTRAX 0,04
ANCYLOSTOMIASIS 0 0 0,04 0 0,04
BRUCELLOSIS 5,88 6,49 20,79 33,43 16,37
DYSENTERIA BACILLARIS 0,43 0,34 0,30 0,43 0,69
ENTEROCOLITIS ACUTA 152,83 186,43 181,28 171,49 165,68
ERYZIPELAS 2,28 2,49 1,80 1,16 1,37
ECHINOCOCCOSIS 1,42 1,68 1,59 0,86 0,82
ENCEPHALITIS 0,99 0,77 0,21 0,95 0,99
FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,17 0,22 0,34 0,69 0,21
FEBRIS RHEUMATICA 0,04 0 0 0 0,04
GONORRHOEA 0,09 0,09 0,08 0,13 0,17
GIARDIASIS 0 0 0,12 0 0,04
HEPATITIS VIROSA A 1,07 1,98 3,09 2,96 0,47
HEPATITIS VIROSA B 4,68 4,34 4,81 5,97 5,24
HEPATITIS VIROSA C 9,23 4,99 5,20 6,19 5,59
HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 0,17 0,17 0,17 0,13 0,04
NOSILASTVO HB ANT. 20,49 15,55 10,61 8,68 9,67
NOSILASTVO HC ANT. 2,19 1,80 0,34 0,39 0,30
HERPES ZOSTER 9,23 8,68 7,86 8,08 13,41
CHLAMYDIASIS 0 0 0,26 0 0,04
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 / / / / 29,73
INFLUENZA 1142,52 238,73 897,68 522,78 974,08
LEISHMANIASIS 0,09 0 0,04 0 0,04
LYME BORRELLIOSIS 0 0 0,04 0,09
LEPTOSPIROSIS 2,19 1,68 0,82 1,07 0,73
LUES 0,39 0,65 0,73 0,47 0,21
MENINGITIS VIROSA 10,35 3,83 3,39 2,45 2,06
MENINGITIS EPIDEMICA 1,76 1,38 1,33 0,77 0,86
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1,46 1,80 1,93 1,46 1,50
SEPSIS MENINGOCO. 0,47 0,09 0,68 0,60 0,34
TBC MENINGITIS 0,21 0,34 0,04 0,04 0,04
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 11,64 10,62 11,81 9,24 11,17
MORBILLI 0,64 0,34 6,70 0,34 0,69
MALARIA 0,04 0 0,04 0,04 0
MICOSIS 2,88 1,63 0,47 0,43 0,43
MYCETISMUS 0,13 0,09 0,21 0,26 0,09
PAROTITIS EPIDEMICA 3,01 2,80 2,23 2,32 1,50
PERTUSSIS 1,55 1,63 1,76 1,76 0,99
PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) 0 0 1,67 1,85 1,33
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 0 0 0 0 0,09
RUBEOLA 1,20 0,95 0,94 0,82 2,84
SCABIES 31,79 25,26 18,98 20,80 24,28
SCARLATINA 23,20 23,67 24,19 18,48 14,05
SEPSIS 3,05 2,54 2,58 3,14 3,14
SALMONELLOSIS 18,77 12,63 22,81 22,82 14,91
KLICONO[TVO SALMONELE 0,34 0,60 1,33 0,17 0,47
TBC PULMONUM ACTIVA 57,96 58,48 58,82 54,62 46,45
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 34,23 37,07 51,95 30,94 22,94
TRICHINELLOSIS 1,59 0,22 1,37 0,09 0,13
TETANUS 0 0,13 0,04 0 0
TOXOPLASMOSIS 0,13 0,13 0,04 0,04 0,09
Q FEBRIS 1,33 1,89 2,74 0,82 0,90
VARICELLAE 228,71 309,20 401,14 296,58 265,54
UKUPNO:
1883,28 1080,61 1804,70 1287,27 1697,71
29
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U F/BiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2005.-2009.GODINA
Tablica 4. K A N T O N
G O D I N A
2005 2006 2007 2008 2009
BR
OJ
OB
OL
JE
LIH
Mb
/10
00
00
BR
OJ
OB
OL
JE
LIH
Mb
/10
00
00
BR
OJ
OB
OL
JE
LIH
Mb
/10
00
00
BR
OJ
OB
OL
JE
LIH
Mb
/10
00
00
BR
OJ
OB
OL
JE
LIH
Mb
/10
00
00
UNSKO-SANSKI 6570 2248,48 2483 864,75 3998 1388,78 4844 1681,96 3750 1301,43
POSAVSKI 80 179,58 117 283,03 51 123,83 53 130,82 121 303,36
TUZLANSKI 9513 1891,77 3740 752,54 5271 1060,93 4671 938,30 5205 1044,03
ZENIČKO-DOBOJSKI 7689 1913,17 4304 1071,78 10075 2507,49 5093 1270,56 8574 2140,28
BOSANSKO-PODRINJSKI 1349 3830,86 859 2488,62 637 1892,34 942 2835,21 996 3009,70
SREDNJO-BOSANSKI 4129 1599,29 1914 746,63 3662 1428,56 2986 1168,01 4108 1611,03
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 2820 1255,01 2726 1192,63 4193 1843,30 2812 1240,78 2411 1067,14
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 114 139,62 416 506,96 2083 2537,30 721 881,06 820 1003,59
SARAJEVSKI 10268 2547,71 7809 1885,11 11337 2705,53 7463 1771,47 13116 3095,99
HERCEG-BOSANSKI 1298 1542,36 758 921,20 713 868,78 374 459,48 410 507,43
UKUPNO F BIH: 43830 1882,38 25126 1080,68 42020 1804,70 29959 1287,34 39511 1697,71
30
VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2009. GODINU, PO KANTONIMA
/Rang i broj oboljelih/ Tablica 5
B O L E S T
UNSKO-
SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKOP
ODRINJSKI
ZENIČKO
DOBOJSKI
BOSANSKO
PODRINJSKI
SREDNJE
BOSANSKI
HERCEGOVA
NERETVAN.
ZAPADNO
HERCEG. SARAJEVSKI
HERCEG-
BOSANSKI
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
Rang
Bro
j
Oboljj
elih
INFLUENZA 1 2069 1 74 1 3010 1 5609 1 494 1 2544 1 901 1 683 1 7073 1 213
VARICELLAE 2 677 2 25 3 626 2 754 3 164 2 509 2 675 2 42 2 2646 2 62
ENTEROCOLITIS AC 3 338 2 659 3 534 2 171 3 464 3 325 3 18 3 1293 3 54
SCABIES 9 42 5 1 7 70 8 96 6 19 8 40 4 121 7 171 9 3
TBC PULM.ACTIVA 4 189 3 18 4 284 6 301 7 16 4 113 8 142 7 6
ANGINA STREP. 10 29 9 38 4 361 4 56 5 69 6 52 9 1 4 614
TOXIINFEC.ALIM. 8 44 5 308 9 35 10 99 10 1
SCARLATINA 7 47 10 3 9 29 4 14 9 109 6 9
HBsAg 4 2 5 113 10 28
VHB 10 60
SALMONELLOSIS 10 35 8 37 5 12 6 178 4 28
MONONUCLEOSIS INF. 8 44 9 86 10 34 6 7 8 4
MENINGITIS (OTHER BAC) 8 2
BRUCELLOSIS 5 113 10 35 7 118 6 64 5 12
HERPES ZOSTER 6 62 5 45 7 42 7 3
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 6 111 9 9 5 67 4 14 5 437 9 3
AMOEBIASIS 8 10
RUBEOLA 7 54
31
BROJ I MORBIDITET OD ZARAZNIH BOLESTI NA 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2009. GODINI
Tablica 6.
B O L E S T UNSKO-SANSKI
/288.114/ POSAVSKI
/39.886/ TUZLANSKI
/498.549/ ZENIČKO-DOBOJSKI
/400.602/ BOSANSKO-PODRINJS
/33.093/
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
AIDS 1 0,20
HIV INF. 1 0,20
AFP 1 0,20 2 0,50
ANGINA STREPTOCOCCICA 29 10,06 38 7,62 361 90,11 56 169,22
AMOEBIASIS 10 30,22
BRUCELLOSIS 113 39,22 35 7,02 118 29,46
DYSENTERIA BACILLARIS 2 0,69 4 0,80 10 2,50
ENTEROCOLITIS ACUTA 338 117,31 659 132,18 534 133,30 171 516,73
ERYZIPELAS 1 0,20 8 2,00
ECHINOCOCCOSIS 9 2,25
ENCEPHALITIS 2 0,69 4 0,80 6 1,50
FEBRIS HAEMORRHAGICA 1 0,25
FEBRIS RHEUMATICA 1 0,20
GONORRHOEA 1 0,35 2 0,40
HEPATITIS VIROSA A 1 0,35 2 0,40 3 0,75
HEPATITIS VIROSA B 15 5,21 8 1,60 60 14,98
HEPATITIS VIROSA C 27 9,37 28 5,62 35 8,74
HEPATITIS VIROSA NI 1 0,25
HBsAG 18 6,25 2 5,01 113 22,66 23 5,74 1 3,02
ANTI – HCV 1 0,20 6 1,50
HERPES ZOSTER 62 21,52 32 7,99 45 135,98
INFLUENZA 2069 718,12 74 185,53 3010 603,75 5609 1400,14 494 1492,76
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 29 10,07 1 2,51 111 22,26 13 3,25 9 27,20
LYME BORELIOSIS 1 0,25
LEPTOSPIROSIS 10 2,00 5 1,25
LUES
32
B O L E S T
UNSKO-SANSKI
/288.114/
POSAVSKI
/39.886/
TUZLANSKI
/498.549/
ZENIČKO-DOBOJSKI
/400.602/
BOSANSKO-PODRINJS
/33.093/
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,35 5 1,00 6 1,50
MENINGITIS VIROSA 4 1,39 13 2,60 16 3,99 3 9,07
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 3 1,04 11 2,20 3 0,75
SEPSIS MENINGOCOCCA 3 1,04 3 0,75
TBC MENINGITIS 1 0,20
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 19 6,59 44 8,82 86 21,47 2 6,04
MORBILLI 8 1,60 1 0,25 1 3,02
MALARIA
MICOSIS 9 2,25
MYCETISMUS 2 0,50
PAROTITIS EPIDEMICA 1 0,35 6 1,20 3 0,75
PERTUSSIS 5 1,74 2 0,40 2 0,50
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA)
RUBEOLA 7 1,75
SCABIES 42 14,58 1 2,51 70 14,04 96 23,96 19 57,41
SCARLATINA 47 16,31 27 5,42 57 14,23 3 9,06
SEPSIS 2 0,69 10 2,00 23 5,74
SALMONELLOSIS 5 1,74 35 7,02 38 9,49 1 3,02
KLICONOSTVO SALMONELE 11 2,75
TBC PULMONUM ACTIVA 189 65,60 18 45,13 284 56,97 301 75,14 16 48,35
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 44 15,27 32 6,42 308 76,88 1 3,02
TRICHINELLOSIS 3 0,75
TOXOPLASMOSIS 1 0,20
Q FEBRIS 2 0,69 8 2,00
VARICELLAE 677 234,98 25 62,68 626 125,56 754 188,22 164 495,57
UKUPNO:
3750
1301,56
121
303,36
5205
1044,03
8574
2140,28
996
3009,70
33
NASTAVAK TABLICE 6.
B O L E S T
SREDNJE- BOSANSKI
/254.992/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/225.930/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.707/
SARAJEVSKI /423.645/
HERCEG-BOSANSKI /80.800/
U K U P N O FBIH
/2.327318/
BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
AIDS 1 0,24 2 0,09
HIV INFECTIO 3 0,71 4 0,17
AFP 1 0,39 1 0,44 5 0,21
ANGINA STREPTOCOCCICA 69 27,06 52 23,02 1 1,22 614 144,93 1220 52,42
AMOEBIASIS 17 7,52 15 3,54 1 1,24 43 1,85
ANTRAX 1 0,24 1 0,04
ANCYLOSTOMIASIS 1 0,24 1 0,04
BRUCELLOSIS 64 25,10 7 3,09 32 7,55 12 14,85 381 16,37
DYSENTERIA BACILLARIS 16 0,69
ENTEROCOLITIS ACUTA 464 181,97 325 143,85 18 22,03 1293 305,21 54 66,83 3856 165,68
ERYZIPELAS 9 3,98 1 1,22 12 2,83 1 1,24 32 1,37
ECHINOCOCCOSIS 5 2,21 4 0,94 1 1,24 19 0,82
ENCHEPHALITIS 2 0,78 3 1,33 1 1,22 5 1,18 23 0,99
FBRIS HAEMORRHAGICA 4 1,56 5 0,21
FEBRIS RHEUMATCA 1 0,04
GONORRHOEA 1 0,39 4 0,17
GIARDIASIS 1 0,24 1 0,04
CHLAMYDIASIS 1 0,24 1 0,04
HEPATITIS VIROSA A 1 0,44 4 0,94 11 0,47
HEPATITIS VIROSA B 7 2,74 5 2,21 1 1,22 25 5,90 1 1,24 122 5,24
HEPATITIS VIROSA C 16 6,27 24 5,66 130 5,59
HEPATITIS VIROSA NI 1 0,04
HERPES ZOSTER 22 8,63 42 18,59 3 3,67 97 22,90 9 11,14 312 13,41
NOSILASTVO HBsAg 28 10,98 40 9,44 225 9,67
NOSILASTVO HC ANT. 7 0,30
INFLUENZA 2544 997,68 901 398,80 683 835,91 7073 1669,56 213 263,61 22670 974,08
NOVA GRIPA A( H1N1)/09 8 3,14 67 29,66 14 17,13 437 103,15 3 3,71 692 29,73
LUES 1 0,44 2 2,45 2 0,47 5 0,21
34
B O L E S T
SREDNJE- BOSANSKI
/254.992/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/225.930/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.707/
SARAJEVSKI /423.645/
LIVANJSKI /80.800/
U K U P N O FBIH
/2.327318/
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
LEPTOSPIROSIS 1 0,39 1 1,24 17 0,73
LYME BORELIOSIS 1 0,24 2 0,09
MENINGITIS VIROSA 3 1,18 6 2,66 3 3,67 48 2,06
MENINGITIS EPIDEMICA 3 1,18 3 1,33 2 0,47 20 0,86
MENINGITIS 8OTHER BACTERIAL) 5 1,96 7 3,01 2 2,45 3 0,71 1 1,24 35 1,50
SEPSIS MENINGOCOCCICA 2 0,47 8 0,34
TBC MENINGITIS 1 0,04
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 12 4,71 34 15,05 7 8,57 52 12,27 4 4,95 260 11,17
MORBILLI 3 1,18 3 0,71 16 0,69
MICOSIS 1 0,44 10 0,43
MYCETISMUS 2 0,09
PAROTITIS EPIDEMICA 8 3,14 2 0,88 2 2,45 13 3,07 35 1,50
PERTUSSIS 13 5,10 1 1,22 23 0,99
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 31 12,16 31 1,33
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2,45 2 0,09
RUBEOLA 54 21,18 5 2,21 66 2,84
SCABIES 40 15,69 121 53,56 2 2,45 171 40,36 3 3,71 565 24,28
SCARLATINA 29 11,37 32 14,16 14 17,13 109 25,73 9 11,14 327 14,05
SEPSIS 29 11,37 1 0,44 8 2,60 73 3,14
SALMONELLOSIS 13 5,10 37 16,38 12 14,69 178 42,02 28 34,65 347 14,91
KLICONOSTVO SALMONELE 11 0,47
TBC PULMONUM ACTIVA 113 44,32 9 3,98 3 3,67 142 33,52 6 7,43 1081 46,45
TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 11 4,32 35 15,49 3 3,67 99 23,37 1 1,24 534 22,94
TRICHINELLOSIS 3 0,13
TOXOPLASMOSIS 1 0,44 2 0,09
LEISHMANIASIS 1 1,22 1 0,04
Q FEBRIS 1 0,39 6 2,66 2 2,45 2 0,47 21 0,90
VARICELLA E 509 199,61 675 298,77 42 51,40 2646 624,58 62 76,73 6180 265,54
UKUPNO:
4108
1611,03
2411
1067,14
820
1003,59
13116
3095,99
410
507,43
39511
1697,71
35
STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U F BIH U 2009.GODINI Tablica 7.
ŠIFRA STRUKTURA OBOLJELIH PO DOBNIM SKUPINAMA
BOLEST 0 - 7 8 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato UKUPNO SVEUKUPNO
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
J02 Angina streptoc. 160 149 234 222 78 87 91 129 17 37 6 10 - - 586 634 1220
A06 Amoebiasis 5 5 5 3 1 6 6 1 4 4 3 - - 22 21 43
B20 AIDS - - - - - - 1 - 1 - - - - - 2 0 2
Z22.6.HIV infectio - - - - - - 3 - 1 - - - - - 4 0 4
Antrax - - - - - - - - 1 - - - - - 1 0 1
B76 Ancylostomiasis - - - - - - - 1 - - - - - - 0 1 1
AFP 3 2 - - - - - - - - - - - - 3 2 5
A23 Brucellosis 7 5 15 10 43 10 130 45 65 23 15 12 1 - 276 105 381
A03 Dysenteria bac. 2 3 2 3 - - 2 3 - 1 - - - - 6 10 16
A86 Encephalitis - - 2 - 4 2 6 2 - 2 3 2 - - 15 8 23
B67 Echinococcosis - - 1 - 1 1 4 4 3 4 1 - - - 10 9 19
A09 Enterocolitis acuta 859 700 356 268 173 171 338 337 136 185 156 173 2 2 2020 1836 3856
A46 Erysipelas - 1 - - - - 9 4 2 8 4 4 - - 15 17 32
A98 Febris haemorrhag. - - - - 1 - 2 1 - 1 - - - - 3 2 5
Febris.rheumatica - - - - - - - - - 1 - - - - 0 1 1
A54 Gonorrhoea - - - - 1 - 1 - - 2 - - - - 2 2 4
A07 Giardiasis 1 - - - - - - - - - - - - - 1 0 1
B02 Herpes zoster 1 3 12 6 9 10 36 43 31 60 43 58 - - 132 180 312
B15 Hepatitis virosa A - - 3 - 3 1 1 2 - 1 - - - - 7 4 11
B16 Hepatitis virosa B - - 1 1 8 7 38 31 15 9 5 6 - 1 67 55 122
B17 Hepatitis virosa C - - 1 - 5 5 58 15 18 15 3 10 - - 85 45 130
B19 Hepatitis virosa NI - - - - - 1 - - - - - - - - 0 1 1
A74 Chlamydiasis - - - - - - - 1 - - - - - - 0 1 1
B18.1 ANTI-HCV - - - - 1 - 2 2 - - - 2 - - 3 4 7
Z22.5 HBsAg - 1 1 2 15 5 129 26 34 8 3 - - 1 182 43 225
Influenza 22670
Nova gripa A(H1N1)/09 692
B55 Leishmaniasis 1 - - - - - - - - - - - - - 1 0 1
36
0 - 7 8 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato UKUPNO
SVEU KUPNO
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
A27 Leptospirosis - - - - 2 1 4 2 7 - - 1 - - 13 4 17
A53 Lues - - - - - - 2 2 1 - - - - - 3 2 5
Lyme boreliosis - - - - - - - 1 - 1 - - - - 0 2 2
A87 Meningitis virosa 14 5 10 5 4 3 4 1 2 - - - - - 34 14 48
A39 Meningitis epidem. 6 5 1 1 2 1 1 - 1 1 1 - - - 12 8 20
Meningitis (other bavterial) 9 3 4 2 3 - 5 - 2 5 - 2 - - 23 12 35
Sepsis meningococcica 4 1 - - 1 1 1 - - - - - - - 6 2 8
A17 TBC meningitis - - 1 - - - - - - - - - - - 1 - 1
B27 Mononucleosis inf. 64 36 47 25 32 38 12 5 1 - - - - - 156 104 260
B05 Morbilli 7 3 2 1 2 - - 1 - - - - - - 11 5 16
B35 Micosis 1 - 2 - - - - - 4 - - - 3 - 10 0 10
T62.0 Mycetismus - - - - 1 - - - - 1 - - - - 1 1 2
B26 Parotitis epidemica 16 2 10 4 - 2 1 - - - - - - - 27 8 35
A37 Pertussis 8 15 - - - - - - - - - - - - 8 15 23
A40 Pneumococcal.loc. 3 2 1 - - 1 3 5 4 4 2 6 - - 13 18 31
Complicatio postvaccinalis - - 1 1 - - - - - - - - - - 1 1 2
B06 Rubeola 3 9 4 4 39 5 1 - - - - 1 - - 47 19 66
B86 Scabies 68 54 90 70 40 40 52 53 25 22 22 25 2 2 299 266 565
A38 Scarlatina 95 88 83 49 3 6 2 1 - - - - - - 183 144 327
A40 Sepsis 12 22 4 1 3 - 2 4 2 8 3 11 - 1 26 47 73
Z22.1 Klic. salmonele - - 1 - 1 - 3 4 - - 1 1 - - 6 5 11
A15 TBC pulmonum ac. 3 - 4 10 45 45 220 131 165 76 177 178 12 15 626 455 1081
B75 Trichinellosis - - - 3 - - - - - - - - - - 0 3 3
A05 Toxiinfectio alim. 41 51 74 38 46 42 77 76 20 25 21 22 1 - 280 254 534
Toxoplasmosis - - - - - - - 2 - - - - - - 0 2 2
A78 Q febris - - - - 1 - 12 2 4 - 2 - - - 19 2 21
BO1 Varicelae 1264 1211 1612 1489 182 142 130 145 1 1 - 3 - - 3189 2991 6180
UKUPNO: 2711 2430 2618 2249 765 637 1433 1127 578 529 482 544 22 24 8609 7540 39511
37
Izvješće o provođenju programa
imunizacije u FBiH u 2009. godini
Sarajevo-Mostar, veljača, 2009.
38
Program obaveznih imunizacija u Federaciji BiH za 2009. godinu odvijao se po sljedećem kalendaru:
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA 2009. GODINU
Dob Vrsta cjepiva Napomena
Po rođenju HepB 1+BCG Hep B odmah po rođenju,
najbolje u roku od 12-24 sata
1 mjesec HepB 2
2 mjeseca DTPa-IPV 1 + Hib 1
Razmak između pojedinih doza najmanje 30 dana
4 mjeseca DTPa-IPV 2 + Hib 2
6 mjeseci DTPa-IPV3 + HepB 3
11 mjeseci MRP 1
18 mjeseci Hib 3 + OPV 1
5 godina DTPa + OPV 2
6 godina MRP 2
14 godina dT + OPV 3 Završni razred osnovne škole
18 godina TT Završni razred srednje škole
(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije.....Sl.novine FBiH br.22/07 i Naredbi o programu obveznih imunizacija....Sl.novine FBiH br.14/09)
Tumač skraćenica: - BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze
- HepB – cjepivo protiv hepatitisa B
- Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b
- DTPa – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno)
- DTPa-IPV – kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno) i inaktivno
cjepivo protiv poliomijelitisa
- OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa
- IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa
- MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa
- DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina
- dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina
- TT – cjepivo protiv tetanusa
39
U kalendaru imunizacije nije bilo promjena u odnosu na predhodnu godinu. Podatci o pokrivenosti dobiveni su administrativnom metodom i analizom rutinski prikupljenih podataka sa svih kantona u FBiH. Sva cjepiva iz obveznog Programa imunizacije nabavlja Vlada Federacije BiH putem tendera, osim Hib cjepiva kojeg dobivamo iz GAVI programa (tablica 1). Tablica 1. Nabavljena cjepiva u FBiH u 2009.godini
Vrsta cjepiva Broj doza po
bočici
Prispjela količina u dozama
Proizvođač
MRP -Priorix 1 9.000 Glaxo Smith Kline
OPV – Polio Sabin 10 117.000 Glaxo Smith Kline
HepB – Euvax 1 18.030 LG Life Sciences Koreja
HepB – Euvax 10 31.375 LG Life Sciences Koreja
BCG 20 90.000 Statens Serum Institute Danska
DTPa - Tripacel 1 33.730 Sanofi Pasteur
DTPa-IPV, Infanrix-IPV 1 62.300 Glaxo Smith Kline
TT 10 10.000 Imunološki zavod Zagreb
dT adult 10 34.500 Imunološki zavod Zagreb
DT pediatric 10 10.000 Imunološki zavod Zagreb
Hib * 1 59.800 Sanofi Pasteur
Donacija GAVI
U 2009. godini, bilo je problema u redovitom snabdijevanju nekim cjepivima zbog dugotrajne i komplicirane tenderske procedure, nepoštivanja rokova isporuke cjepiva od strane dobavljača (tenderskom procedurom nisu predviđeni mehanizmi njihovog sankcioniranja!?.) I dalje je prisutan problem nedostatka kapaciteta hladnog lanca, što je potvrdila i posjeta konzultanta UNICEF-a, koji je ukazao na niz nedostataka vezanih za skladištenje cjepiva (problemi kapaciteta hladnog lanca, kadra, opreme, suhog skladišta..). Jednim dijelom je započeto jačanje kapaciteta, instaliranjem komore od 23m2 u FZZJZ-lokalitet Mostar. Federalni zavod za javno zdravstvo vrši centralno skladištenje i kontinuiranu distribuciju i analizu potrošnje cjepiva (vidi tablicu 2. s prikazanim brojem distibuiranih doza cjepiva prema kantonima u 2009. godini). Jedan od indikatora kvalitete upravljanja cjepivom je stopa rastura, koja se računa po metodoligiji WHO (u tablici 2a prikazane su stope i faktori rastura za pojedina cjepiva i broj administriranih doza u FBiH u 2009. godini). Analizom potrošnje, veći rastur je zabilježen kod dT adultis i Hib cjepiva (zbog isteka roka uporabe), a ostale stope rastura su u skladu s preporukama WHO.
40
Tablica 2. Broj distribuiranih doza cjepiva prema kantonima u 2009.godini
Tablica 2.a Broj distribuiranih i administriranih doza u FBiH, stope rastura, faktori rastura
Vrsta cjepiva BCG HepB HepB Hib DTPa-
IPV DTPa MRP OPV
dT adul.
DT ped.
TT
Broj doza po bočici
20 1 10 1 1 1 1 10 10 10 10
Kanton 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Unsko-sanski 33.200 8.050 2.500 9.100 9.450 3.000 5.170 14.500 4.000 600 5.500
Posavski 3.400 300 0 650 300 300 500 1,300 600 50 650
Tuzlanski 21.000 8.600 5.800 13.000 10.600 3.663 8.000 14.100 7.500 300 5.000
Zeničko-dobojski 19.600 6.350 7.600 12.500 11.830 3.050 7.560 17.200 8.600 1.300 6.600
Bosansko-podrinjski 3.400 710 300 1.000 800 290 640 910 400 50 450
Srednjo-bosanski 16.600 4.500 2.400 6.250 6.600 1.800 3.730 9.000 4.500 300 5.100
Hercegovačko-neretvanski
19.600 4.350 1.000 5.550 4.650 1.250 4.270 7.800 4.100 550 3.900
Zapadno-hercegovački
3.800 1.200 400 1.650 2.200 665 2.380 3.300 1.600 113 900
Sarajevski 15.400 10.900 4.100 10.600 13.149 2.860 7.400 12.200 4.000 1.150 3.500
Herceg-bosanski 7.200 1.450 300 1.650 1.500 700 1.880 2.400 1.500 190 1.400
Federacija BiH UKUPNO
143.200
46.410 24.400 61.950 61.079 17.578 41.530 82.710 36.800 4.603 33.000
Vrsta cjepiva BCG HepB HepB Hib DTPa-
IPV DTPa MRP OPV
dT adul.
DT ped.
TT
Broj doza po bočici
20 1 10 1 1 1 1 10 10 10 10
Kanton 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ukupno distribuirano na kantone u 2009.
143.200 46.410 24.400 61.950 61.079 17.578 41.530 82.710 36.800 4.603 33.000
Broj administriranih doza
23.549 49.040 17.670 55.759 63.080 15.400 40.918 59.230 23.090 2.882 26.560
Stopa rastura % 86,6 2,4 8,3 20,5 1,0 6,6 4,5 19.1 44,3 37,2 15,4
Faktor rastura 7,48 1,02 1,09 1,25 1,00 1,07 1,04 1,23 1,79 1,59 1,18
41
Pokrivenost EPI cjepivima u 2009. godini Prema podatcima iz tablica br. 3 i 3a, koje prikazuju godišnju eveluaciju pokrivenosti djece EPI cjepivima u FBiH, vidljivo je da za neka cjepiva (OPV3, Hib3, DTaP) nije postignut zakonom predviđeni minimum pokrivenosti, osobito kod docjepljivanja. Tablica 3 Godišnja evaluacija programa imunizacije 2009. (primoimunizacija-ciljna dobna skupina)
Vrsta cjepiva BCG HepB
1 HepB
2 HepB
3 DTPa- IPV 1
DTPa- IPV 2
DTPa- IPV 3
Hib 1 Hib 2 MRP 1
Pokrivenost
% % % % % % % % % %
Kanton 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Unsko-sanski 98 98 97 98 94 93 93 84 80 97
Posavski 86 84 95 88 87 74 94 83 75 79
Tuzlanski 99 98 97 87 96 95 91 96 93 87
Zeničko-dobojski 92 97 97 86 97 94 94 91 85 92
Bosansko-podrinjski 98 98 92 92 100 99 95 98 95 90
Srednjo-bosanski 99 100 95 80 91 90 84 86 73 85
Hercegovačko-neretvanski 95 95 96 94 96 94 93 93 92 99
Zapadno-hercegovački 94 94 94 94 97 92 91 89 87 93
Sarajevski 100 95 86 75 94 90 86 92 84 94
Herceg-bosanski 95 95 94 91 98 97 94 100 100 85
Federacija BiH 97 97 93 86 95 93 90 91 86 91
Tablica 3a: Godišnja evaluacija programa imunizacije 2009. (docjepljivanje-ciljna dobna skupina)
Vrsta cjepiva Hib 3 OPV 1 DTPa OPV 2 MRP 2 OPV 3 dT
adult TT
Pokrivenost
% % % % % % % %
Kanton 1 2 3 4 5 6 7 8
Unsko-sanski 78 84 81 84 89 64 64 100
Posavski 96 100 71 72 92 100 100 100
Tuzlanski 46 67 70 67 68 80 84 85
Zeničko-dobojski 84 88 85 88 93 95 97 95
Bosansko-podrinjski 85 88 94 100 100 80 80 85
Srednjo-bosanski 63 86 64 82 96 89 90 99
Hercegovačko-neretvanski 82 88 83 90 85 100 100 100
Zapadno-hercegovački 83 90 94 96 91 93 93 87
Sarajevski 75 83 49 74 82 18 38 94
Herceg-bosanski 93 99 84 83 79 73 74 100
Federacija BiH 71 82 73 80 84 76 81 94
42
Imunizacija protiv tuberkuloze Cijepljenje protiv tuberkuloze odvija se uglavnom u porodilištima i pokrivenost ovim cjepivom (BCG) je tradicionalno dobra. U 2009. godini iznosi 97% i veća je u odnosu na prošlu godinu kada je pokrivenost iznosila 96%. Svi kantoni registriraju pokrivenost veću od 90%. Imunizacija protiv hepatitisa B Pokrivenost s tri doze Hep B cjepiva u 2009. godini iznosi 86% i manja je u odnosu na predhodnu godinu (88%). Pokrivenost manja od 90% registrirana je na području 4 kantona: Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Srednje-bosanskom i Sarajevskom. Stupanj odustajanja (HepB1-Hep B3) je 11,8%. Imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i poliomijelitisa Cijepljenje protiv ove četiri bolesti provodi se kombiniranim DTPa/IPV cjepivom, prema uobičajenom rasporedu (s 2 mjeseca, 3-4 mjeseca, i 6 mjeseci). Pokrivenost s tri doze ovog cjepiva iznosi 90%. Stipanj odustajanja DTP/IPV1 - DTPa/IPV3 iznosi 5,1% Pokrivenost manja od 90%, registrirana je u Srednje-bosanskom, Sarajevskom i Posavskom kantonu. U Posavskom kantonu navode se problemi denominatora i smatra se da je pokrivenost znatno veća. Postotak docijepljenih s DTPa cjepivom znatno je manji od ciljnog i iznosi 73%, najvjerojatnije uzrokovan kašnjenjem isporuke ovog cjepiva.
Docjepljivanje OPV cjepivom u 2., 5., i 14 godini iznosi 82%, 80% i
76%.!!!!
Imunizacija protiv Hib bolesti Pokrivenost s dvije doze Hib cjepiva u FBiH, 2009. godine iznosi 86% i znatno je niža u odnosu na 2008. godinu (93%). Pokrivenost trećom dozom iznosi 71% i također je znatno niža u odnosu na predhodnu godinu (83%). Prošlogodišnji problemi u snadbijevanju ovim cjepivom, kao i problemi oko uvoza cjepiva u zemlju, uveliko se odražavaju i na pad pokrivenosti imunizacijom. Imunizacija protiv morbila, rubeole i parotitisa Postotak primoimuniziranih cjepivom protiv morbila, rubeole i parotitisa od 91%, u 2009. godini znatno je viši u odnosu na predhodnu godinu (83%). Najniža pokrivenost registrirana je na području Posavskog (84%), Herceg-bosanskog (85%) i Srednje-bosanskog kantona (85%).
43
Nadzor nad postvakcinlnim reakcijama i EPI bolestima Nadzor nad EPI bolestima je usklađen s odredbama Pravilnika o obveznim imunizacijama....(Sl.novine FBiH br.22/07) i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti......(Sl.novine br.29/05), pri čemu se eventualne kontraindikacije (odnosno nuspojave) utvrđuju na kantonalnoj razini.
Postvakcinalne reakcije U Federaciji Bosne i Hercegovine registrirane su 2 očekivane, blage reakcije nakon imunizacije. EPI bolesti U 2009. godini registrirano je povećanje broja oboljelih od rubeole u Srednjo-bosanskom kantonu (početak epidemije) i morbila (tablica 4.prikazuje registrirani morbiditet EPI bolesti za 2008. i 2009. u FBiH). Nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom U sklopu nadzora nad AFP/Program eradikacije Polya prema smjernicama SZO, prijavljeno je i istraženo 5 slučajeva akutne flakcidne paralize koji su nakon kliničke kontrole i kontrole stolice u Referalnom laboratoriju u Rimu odbačeni kao polio slučajevi. Kao ni prethodnih, ni ove godine u Federaciji BiH nisu zadovoljeni indikatori dobrog nadzora za akutnu flakcidnu paralizu što upozorava na potrebu jačanja nadzora.
EPI bolesti u Federaciji BiH, 2008-2009. godine
Tablica 4.
Bolest 2008 2009
Broj Morbiditet/100 000 Broj Morbiditet/100 000
Difterija 0 0
Veliki kašalj 41 1,76 23 0,99
Tetanus 0 0
Poliomijelitis 0 0
AFP 1 0,04 5 0,21
Hib bolesti ND ND
Hepatitis B 139 5,97 122 5,24
Morbilli 8 0,34 16 0,69
Rubeola 19 0,82 66 2,84
Parotitis epid. 54 2,32 35 1,50
44
Kvaliteti Programa osobito su doprinijele neke od aktivnosti koje su provedene u 2009. godini
Usklađena Naredba o provedbi programa obaveznih imunizacija, za 2009. godinu
Monitoring programa-mjesečni/tromjesečni/godišnji, koji se tiče pokrivenosti EPI cjepivima, potrošnje i rastura cjepiva, neželjenih reakcija poslije imunizacije
Evaluacija programa imunizacije djece FBiH u 2008., pred pedijatrima i EPI koordinatorima
Aktivnosti u nadzoru nad AFP – sastanci s pedijatrima-planiranje pisanog-edukativnog materijala
Izvještaj o nabavci cjepiva, potrošnji cjepiva, pokrivenosti, GAVI-izvještaj, AFP-izvještaj- dostavljeni UNICEF-u/SZO, GAVI-u
Stručno tijelo koje je imenovalo Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine u cilju ostvarenja programskih ciljeva eliminacije morbila i rubeole je predložilo strategiju za dodatnu imunizaciju djece u Federaciji Bosne i Hercegovine i napravilo plan aktivnosti. Na tu temu održan je niz sastanaka s glavnim izvođačima programa, kao i zajednički, centralni sastanak u Sarajevu za cijelu BiH, kojem su uz konzultanta WHO, nazočili epidemiolozi i pedijatri, zaduženi za provedbu Programa
Uz pomoć WHO, urađena je evaluacija uvođenja novog cjepiva (DTPa-IPV) i urađena dva istraživanja - PIE (procjena situacije nakon uvođenja novog cjepiva)
Obilježen je «Evropski tjedan imunizacije». Uz generalni cilj (jačanje političke, profesionalne i javne podrške za što širu i kvalitetniju obuhvatnost imunizacijom) posebna pažnja usmjerena je na motiviranje provođenja aktivnosti na elimunaciji morbila i rubeole s fokusom na vulnerabilnu (Romi) i populaciju s propuštenim dozama.
45
Zaključak:
Nije postignuta zadovoljavajuća pokrivenost EPI cjepivima u više kantona
Potrebno standardizirati metodologiju planiranja potreba, kao i izvještavanja o potrošnji i pokrivenosti cjepivima
Problem cenzusa, migracija (zbog nemogućnosti definiranja denominatora) i dalje veoma utječu na stupanj pokrivenosti cijepivima u Federaciji BiH
Nedefinirano pozicioniranje imunizacije u procesu reforme zdravstva (obiteljska medicina, privatna praksa)
Nedovoljan aktivni nadzor nad EPI bolestima
Neujednačeno i neblagovremeno snabdijevanje cjepivom