zavod za prostorno planiranje d.d. generalni urbanistiČki

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, lipanj 2008.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ĐAKOVA

KNJIGA 1.

Generalni urbanistički plan grada Đakova Broj: 89/2001

_______________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 2

Nositelj izrade plana: OSJEČKO–BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD ĐAKOVO

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ĐAKOVA

Knjiga: I TEKSTUALNI DIO

Direktor:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Sandra Horvat, dipl.ing.arh.

Stručni tim: Sandra Horvat, dipl.ing.arh. Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Ivica Bugarić, dipl.ing.građ. Mirko Strahinić, dipl.ing.stroj. Marta Paunović, dipl.ek. Ljubica Majcan-Korkutović, dipl.turizm.

Tehnička obrada: Tehničar Tomislav Fiala, građ.teh.vis.

Datum izrade: Lipanj, 2008. godine

Popis knjiga: KNJIGA 1. I TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO KNJIGA 2. II GRAFIČKI DIO



SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

1. GRAD ĐAKOVO-Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno planiranje

2. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA-Županijska

komora Osijek-Sektor za informatiku i statistiku 3. URED DRŽAVNE UPRAVE U OSJEČKO-

BARANJSKOJ ŽUPANIJI-Služba za gospodarstvo, Ispostava Đakovo

4. HRVATSKE CESTE,d.o.o. Zagreb 5. HRVATSKE ŽELJEZNICE, Zagreb 6. HEP-Operator prijenosnog sustava,d.o.o.-Prijenosno

područje Osijek 7. HEP-Operator distribucijskog sustava,d.o.o.-

Elektroslavonija Osijek 8. HP-HRVATSKA POŠTA,d.d.-Područna uprava

Slavonija 9. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.-Sektor za

regionalnu mrežu/Regija 4-Istok 10. OT-OPTIMA TELEKOM,d.o.o.-Regija Istok 11. T-MOBILE HRVATSKA,d.o.o.-Sektor za planiranje i

izgradnju radijskih pristupnih mreža 12. VIPNET,d.o.o.-Odjel izgradnje 13. TELE 2,d.o.o. 14. HEP-PLIN,d.o.o. Osijek 15. PLINACRO,d.o.o. Zagreb 16. ĐAKOVAČKI VODOVOD,d.o.o., Đakovo 17. Hrvatske vode Zagreb, VGI za vodno područje sliva

Save, Zagreb-VGI ''Biđ-Bosut'' Vinkovci 18. AQUA CONSULT,d.o.o. Zagreb 19. Ciljana stručna podloga zaštite prirode s prijedlogom

mjera zaštite prirode za Generalni urbanistički plan grada Đakova-VIPA d.o.o. Pejzažna arhitektura



S A D R Ž A J Stranica

0. Opći dio 1-26

1. Naslovna stranica 1

2. Potpisni list 2

3. Suradnja i konzultacije 3

4. Sadržaj 4-12

5. Izvod iz sudskog registra 13-15

6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 16

7. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

17-18

8. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

19-20

9. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima 21-26

I OBRAZLOŽENJE

O. UVOD 1

1. POLAZIŠTA 1

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1

1.1.1.2. Stanovništvo 2

1.1.1.3. Struktura površina i prostorni pokazatelji 3

1.1.1.4. Prirodna obilježja 3

a) Reljef 3

b) Klima 4

c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 7

d) Geološka obilježja 8

e) Seizmička obilježja 8

f) Pedološka obilježja 8

1.1.1.5. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 10

a) Zaštićeni dijelovi prirode 10

b) Kulturna dobra 10

1.1.1.6. Ambijentalne vrijednosti 24

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 25



1.1.2.1. Stambeni fond 25

1.1.2.2. Gospodarski potencijal 26

a) Proizvodne djelatnosti 26

b) Turizam 28

c) Eksploatacija mineralnih sirovina 30

1.1.2.3. Društvena infrastruktura 31

a) Uprava 31

b) Socijalna zaštita 31

c) Zdravstvo 32

d) Obrazovanje 33

e) Kultura 37

f) Vjerske institucije 38

1.1.2.4. Komunalne djelatnosti 39

a) Groblja 39

b) Tržnice 40

1.1.2.5. Šport i rekreacija 40

1.1.2.6. Stanje okoliša 42

a) Zagađenje voda 42

b) Zagađenje zraka 42

c) Zagađenje tla 45

d) Buka 45

1.1.2.7. Prometni sustav i sustav veza 45

a) Cestovni promet 45

b) Željeznički promet 46

c) Poštanski promet 46

d) Telekomunikacije 47

e) RTV sustav veza 49

1.1.2.8. Infrastrukturna opremljenost 49

a) Elektroenergetska mreža 49

b) Toplinarstvo 50

c) Plinoopskrba 51

d) Vodoopskrba 51



e) Odvodnja otpadnih voda 53

f) Odvodnja oborinskih voda 54

g) Uređenje vodotoka i voda 54

1.1.2.9. Posebna namjena 54

1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 54

1.1.3.1. Obveze iz PPUG 54

a) Stanovništvo, kućanstva 56

b) Društvene djelatnosti 56

c) Promet 56

d) Telekomunikacije 57

e) RTV sustav veza 57

f) Poštanski promet 57

g) Energetika 57

h) Vodnogospodarstvo 58

i) Postupanje s otpadom 58

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova (PUP, UPU, DPU)

59

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 59

1.1.4.1. Demografski potencijal 59

1.1.4.2. Gospodarski potencijal 59

1.1.4.3. Prostorni potencijal 61

1.1.4.4. Potencijal prometnog sustava i sustava veza 61

a) Promet 61

b) Telekomunikacije 62

c) RTV sustav veza 62

d) Poštanski promet 62

1.1.4.5. Potencijal infrastrukturnog sustava 63

a) Elektroenergetika 63

b) Toplinarstvo 64

c) Plinoopskrba 64



d) Vodoopskrba 64

e) Odvodnja 65

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 66

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA

66

2.1.1. Značaj posebnih funkcija grada 67

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 67

2.1.3. Infrastrukturna opremljenost 68

a) Promet 68

b) Telekomunikacije 68

c) TZV sustav veza 69

d) Poštanski promet 69

e) Elektroenergetika 69

f) Toplinarstvo 69

g) Plinoopskrba 69

h) Vodoopskrba 69

i) Odvodnja otpadnih voda 70

j) Odvodnja oborinskih voda 70

k) Uređenje vodotoka i voda 70

2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

70

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA 70

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 70

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

71

a) Unapređenje uređenja naselja 71

b) Unapređenje uređenja infrastrukture 72



3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 74

3.1. TEMELJNA ORGANIZACIJA PROSTORA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA 74

3.2. ORGANIZACIJA, KORIŠTENJE, NAMJENA, UREĐENJE I ZAŠTITA POVRŠINA 74

3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 76

3.2.1.1. Proizvodne djelatnosti 76

3.2.1.2. Turizam 77

3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 79

3.2.2. Prikaz društvenih djelatnosti 79

3.2.2.1. Uprava 79

3.2.2.2. Socijalna zaštita 80

3.2.2.3. Zdravstvo 80

3.2.2.4. Obrazovanje 80

a) Predškolski odgoj 80

b) Osnovno obrazovanje 81

c) Srednjoškolsko obrazovanje 81

d) Visoka naobrazba 81

3.2.2.5. Kultura 81

3.2.2.6. Vjerske institucije 82

3.2.3. Groblja 82

3.2.4. Šport i rekreacija 82

3.2.5. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreže 85

3.2.5.1. Prometna mreža 85

3.2.5.2. Poštanski promet 87

3.2.5.3. Telekomunikacije 87

3.2.5.4. RTV sustav 88

3.2.6. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže 88

3.2.6.1. Elektroenergetika 88

3.2.6.2. Toplifikacija 90

3.2.6.3. Plinoopskrba 90

3.2.6.4. Vodoopskrba 91

3.2.6.5. Odvodnja 92



3.2.6.6. Regulacija vodotoka i melioracije 94

3.2.7. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 95

3.2.7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina prema Konzervatorskoj podlozi izrađenoj za potrebe GUP-a 95

3.2.7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 95

3.2.7.1.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina prema Konzervatorskoj podlozi izrađenoj za potrebe GUP-a 118

3.2.7.1.3. Mjere očuvanja i zaštite arheoloških lokaliteta 122

3.2.7.2. Eksploatacijska polja 122

3.2.8. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 123

3.2.8.1. Mjere zaštite stanovništva od ratnih opasnosti

123

3.2.8.2. Područja posebne namjene 123

3.2.9. Način i uvjeti gradnje 124

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 125

3.4. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 126

3.4.1. Zaštita zraka od zagađivanja 126

3.4.2. Zaštita voda od zagađivanja 126

3.4.3. Zaštita od buke 127

3.4.4. Zbrinjavanje otpada 127



II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

A) UVJETI ZA GRAĐENJE US KLADU S KOJIMA SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA I RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA

2

0. OPĆI UVJETI GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 2

0.1. GRAĐEVNE ČESTICE 2

0.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA 3

0.3. UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNIH ČESTICA 6

0.4. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE ODNOSNO GRAĐEVINE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU 7

1. UVJETI ODREÐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 8

1.1. NAMJENA POVRŠINA I UVJETI RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA RAZLIČITE NAMJENE 8

1.2. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU POVRŠINA 15

2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 17

3. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH NAMJENA 20

3.1. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA PROIZVODNE, POSLOVNE I UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE-GOSPODARSKE NAMJENE (PPUT)) 21

3.2. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE POLJOPRIVREDNIH GRAĐEVINA 24

4. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA 25

5. UUVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 26

5.1. UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 26

5.1.1. Obiteljske stambene građevine 26

5.1.2. Višestambene građevine 28

5.2. NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 30

5.2.1. Obiteljski način gradnje 30



5.2.2. Višestambeni način gradnje 31

5.2.3. Mješovita gradnja 32

6. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE OSTALIH GRAĐEVINA 32

6.1. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA 32

6.2. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE POMOĆNIH GRAĐEVINA 33

6.3. UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GROBLJA 34

6.4. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA KOJE SE GRADE NA JAVNIM POVRŠINAMA 34

6.5. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA MJEŠOVITE NAMJENE 34

6.6. UVJETI GRADNJE OSTALIH GRAĐEVINA 35

7. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 35

7.1. PROMETNI SUSTAVI I SUSTAV VEZA 36

7.1.1. Promet 36

7.1.2. Poštanski promet 43

7.1.3. Telekomunikacije 43

7.2. ELEKTROENERGETIKA 44

7.3. TOPLINSKA MREŽA 46

7.4. PLINOOPSKRBA 46

7.5. VODOOPSKRBA 48

7.6. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA 49

8. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUČJA I CJELINA 52

9. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 52

9.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 52

9.2. KULTURNA DOBRA 54

10. POSTUPANJE S OTPADOM 59

11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 60



12. MJERE PROVEDBE PLANA 61

12.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 61

12.2. MJERE UREĐENJA I ZAŠTITE ZEMLJIŠTA 64

12.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 66

B) SMJERNICE ZA IZRADU PLANOVA UŽIH PODRUČJA 67

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

Mjerilo 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:5.000 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1:5.000

Generalni urbanistički plan grada Đakova Broj: 89/2001.

_________________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 21

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

Suglasnost Državne uprave, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje Prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Osijeku Prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode Očitovanje Ministarstva obrane, Uprava za materijalne resurse-Služba za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta Stranica 1

I OBRAZLOŽENJE 0. UVOD

Obveza izrade Generalnog urbanističkog plana utvrđena je člankom 26. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 35/95, 68/98, 61/00 i 32/02,100/04),

(„Generalni urbanistički plan donosi se za naselje u kojima je sjedište tijela županija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju više od 15.000 stanovnika. Granice područja za koje se izrađuje Generalni urbanistički plan utvrđuju se prostornim planom uređenja općine ili grada, odnosno prostornim planom Grada Zagreba. Generalni urbanistički plan iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština.“) i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Đakovo. Generalni urbanistički plan utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina sa prijedlogom prvenstva njihovog uređenja. Generalni urbanistički plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje za koje se donosi. Generalnim urbanističkim planom može se utvrditi obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar obuhvata tog plana. Nosilac izrade Generalnog urbanističkog plana je Grad Đakovo, a izrađivač Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek. Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (''Narodne novine'', broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). 1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Geografski položaj Područje grada Đakova pripada jugoistočnom dijelu šire geografske cjeline Istočne Hrvatske, koja je najistočniji dio Republike Hrvatske. Đakovo je smješteno na g.š. 45°18'25'' N i g.d. 18°25'01'' E, na prosječnoj nadmorskoj visini od 111 m.1 Teritorijalno grad Đakovo pripada južnom, odnosno jugoistočnom dijelu Osječko-baranjske županije.

1 B. Feldbauer: Leksikon naselja Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb , 2004.



Geografski područje grada Đakova pripada mikroregiji Đakovačke lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice.1 U širem prostoru to je područje nazvano Đakovština,2 po samom gradu, odnosno glavnom naselju, ali je i područje složenih geografskih osobina. U središnjem dijelu je položen Đakovački praporni ravnjak na zapadu omeđen istočnim ograncima Krndije i Dilja, te uskim pojasima susjednih nizina, koje idu na sjever do Vuke, a na jugu do Biđ-Bosuta.2

Raznolikost krajolika rezultat je specifičnog prirodno-geografskog položaja kraja u kojem se spajaju dolinski prostori Posavine i Podravine u otvorenu Istočnohrvatsku ravnicu, dok se pojas prapornih ravnjaka proteže na istok. Ovakav položaj pogodovao je valorizaciji prostora, zahvaljujući prirodnim potencijalima i gospodarskoj valorizaciji. Područjem višeg, sušnijeg i lako prohladnog ravnjaka, već su u srednjem vijeku vodile važne prometne veze iz srednje-podunavskog zaleđa prema Bosni, koje su već tada odredile položaj i funkciju Đakova, te njegov značaj u širem prostoru. Geoprometni položaj Prostor Grada Đakova smještan je uz Vc paneuropski prometni koridor koji Budimpeštu spaja s južnim Jadranom i lukom Ploče. U okviru navedenog prometnog pravca formiran je složeni koridor od trase državne ceste D7 i trase željezničke pruge od međunarodnog značaja M3 (M302) Osijek-Đakovo-Strizivojna /Vrpolje.

1.1.1.2. Stanovništvo U gradskom naselju Đakovo je, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine, živjelo 20.912 stanovnika što je činilo udio od 59,5% u ukupnom stanovništvu Grada Đakova (jedinice lokalne samouprave).

KRETANJE STANOVNIŠTVA U ODNOSU NA ŠIRI PROSTOR

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje

1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991.Gradsko naselje Đakovo 18.105 20.317 20.912 112,2 103,0Grad Đakovo 27.304 29.493 30.092 108,0 102,0Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0Udio Đakova, %

- u stanovništvu Grada - u stanovništvu Županije

66,35,1

68,95,5

69,56,3

- -

--

IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god. U obuhvatu GUP-a Đakovo se ne nalazi dio prostora naselja Đakovo pod lokalnim nazivom Pisak Đakovački, a u kojem prema procjeni živi oko 200 stanovnika. Iz potrebe demografske analize i ocjene promatrat će se cjelovito (statističko naselje) Đakovo, a u planskom dijelu umanjeno, odnosno broj u obuhvatu GUP-a. 2 Geografija SR Hrvatske: Istočna Hrvatska, Knjiga 3., Školska knjiga Zagreb, 1975.



Stanovništvo gradskog naselja Đakovo u promatranom razdoblju se dinamički pozitivno razvijalo, a to većim intenzitetom u odnosu na Grad Đakovo, a pogotovo Županiju. U teškim ratnim i postratnim vremenima za Županiju, kada su njeni veliki dijelovi bili razoreni i privremeno okupirani, Đakovo je bila oaza relativno mirna za funkcioniranje gospodarstva i života uopće i tom razdoblju preuzelo značajnu razvojnu funkciju Županije. Dobna obilježja stanovništva iz 2001. godine (posljednji popis stanovništva) pokazuje da je prosječna starost stanovništva Đakova bila 34,6 godina što je značajno mlađe od prosječne starosti stanovništva Županije (37,8) godina. Struktura po osnovnim dobnim kontingentima je povoljna, iako je prisutan proces starenja. Podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva po naseljima nisu poznati (objavljeni iz popisa 2001. godine), ali prema podacima za Grad, oni su relativno povoljni. Gotovo 53% stanovništva starijeg od 15 godina ima srednje i visoko obrazovanje. Stanovništvo gradskog naselja Đakovo je 2001. godine živjelo u 6.378 kućanstava prosječne veličine 3,3 člana. Najveći relativni udio od 24% su imala četveročlana kućanstava.

1.1.1.3. Struktura površina i prostorni pokazatelji Generalni urbanistički plan obuhvaća građevinsko područje gradskog naselja Đakovo čija površina iznosi 1121,35 ha, od čega je 740,36 ha, odnosno 66 % izgrađeno područje, a 380,99 ha, odnosno 34 % neizgrađene površine, utvrđene za razvoj i uređenje naselja za planirano povećanje broja stanovnika. Postojeći broj stanovnika unutar obuhvata Plana (Popis stanovništva 2001. godine) iznosi 20.912 stanovnika, koje boravi u 6.378 kućanstava. Postojeća gustoća naseljenosti unutar obuhvata Plana iznosi 18,65 st/ha, a planirana gustoća naseljenosti (s obzirom na planirani broj stanovnika utvrđen PPUG Đakova-25 800) iznosi 23,01 st/ha.

1.1.1.4. Prirodna obilježja a) Reljef

Osobine reljefa na prostoru grada Đakova određene su njegovim položajem u širem prostoru, kako Županije, tako i u prostoru geografske cjeline Istočne Hrvatske. Budući da je to područje gdje se izmjenjuje ravničarski dio, koji prema zapadu prelazi u prigorski dio, to su i prirodnogeografske osobine šireg prostora složenije, a to se odražava i u geomorfološkim oblicima prostora. Područjem grada, kao i prostorom u okruženju dominira Đakovački ravnjak. To je lesni plato koji pripada u više i ocjeditije prostore koji se uzdiže iznad okolnog nizinskog reljefa. Đakovački ravnjak je trokutastog oblika, dužine 35 km (zajedno s istočnim dijelom ravnjaka koji je na području Vukovarsko-srijemske županije), prosječne širine više od 15 m i prosječne visine od 111 m. Na taj način on za 10-20 m nadvisuje okolne nizine. U cijelosti je izgrađen od prapora, debljine od 15-24 m, a podlogu mu čine pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Temeljno gorje od škriljastih stijena, kod Đakova je utvrđeno na dubini od 675 m. Novijim istraživanjima je utvrđeno da je



ravnjak tektonski blok, omeđen sa svih strana rasjedima, a koji se gibao i u najmlađoj geološkoj prošlosti. Na nestabilnoj i mladoj podlozi, konačno izdignutoj u razdoblju nasipavanja prapora, tekućice su stvorile današnje blago valovito površje. Najvažnija među njima je Jošava s pritocima, koja je raščlanila i snizila središnji dio ravnjaka, dok su rubni dijelovi viši. Sjeverno i južno od središnje položenog prapornog ravnjaka protežu se niži dijelovi susjednih nizina: sjeverno, vučanski dio, prostraniji i nešto većih visina i južni, biđski, niži i vlažniji dio. Đakovo se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 111 m, kao što je i prosječna nadmorska visina prapornog ravnjaka. Međutim, na prostoru grada, nadmorske visine su različite i kreću se od 103,1 m na sjeveru grada, pa se povećavaju prema zapadu, do 111 m, da bi se visine postepeno spuštale, preko 110, 108, 107 m, do najjužnije točke od 98,5 m. Idući od juga prema istoku, nadmorske visine se blago povećavaju do 104,8 m, a zatim prema sjeveroistoku i dalje rastu do 113,6 m. Prema navedenom se može zaključiti da je središnji dio grada na višem reljefu, dok se prema rubovima nadmorske visine spuštaju, približavajući se više ili manje vučanskoj ili biđ-bosutskoj nizini. b) Klima

Klimatske osobine prostora Grada Đakova dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora Županije, ali i ukupnog prostora Istočne Hrvatske. Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.3 Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i +18ºC, te prosječna godišnja količina oborine od 700-800 m. Za detaljniju analizu klimatskih osobina prostora Grada, poslužila su mjerenja pojedinih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Srednja godišnja temperatura zraka u promatranom razdoblju iznosila je 10,8ºC. U godišnjem hodu temperature zraka razlikuje se jedan par ekstrema (jedan maksimum i jedan minimum). Srednje temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,7ºC).

Najhladniji mjesec je, uglavnom, siječanj, iako su česta i odstupanja (prosinac 0,9ºC). Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u promatranom razdoblju iznosio je 38,4ºC, dok je apsolutni minimum temperature zraka u istom razdoblju iznosio – 25,7ºC. 3 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.



Ukupna godišnja količina oborine zabilježena u ovom razdoblju iznosila je 725,9 mm. U godišnjem hodu oborine razlikuju se dva para ekstrema. Glavni maksimum oborine se javlja početkom ljeta, u lipnju sa 89,6 mm oborine, dok je sporedni krajem jeseni u, studenom sa 66,0 mm oborine. Glavni minimum oborine javlja se sredinom jeseni, u listopadu s prosječnom količinom od 44,8 mm oborine, dok je sporedni minimum krajem zime ili početkom proljeća s prosječnom količinom od 43,9 mm.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC) I KOLIČINE OBORINE (mm) NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ĐAKOVO U RAZDOBLJU

1959.-1978. GOD.

M J E S E C I ĐAKOVO 1959.-1978. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

TEMPERATURA ºC 1,2 1,9 6,2 11,4 15,9 19,3 20,7 20,1 16,3 11,1 6,3 0,9 10,8

OBORINA mm 48,2 43,9 44,5 62,1 64,2 89,6 80,8 66,0 55,4 44,8 66,0 60,4 725,9 Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika

područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Maksimalne dnevne količine oborine pokazuju vrlo veliku varijabilnost oborine. Apsolutno najveća količina oborina u toku jednog dana zabilježena u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 87,0 mm (rujan). Prema godišnjoj ruži vjetra za postaju Đakovo u razdoblju od 1969.-1978. godine uočava se predominantnost zračnih strujanja iz NW kvadranta tijekom cijele godine s vjerojatnošću od 330%. Pojavljivanje zračnih strujanja iz ostalih smjerova znatno je manje, pa tako nakon strujanja iz NW smjera slijede strujanja jednakog udjela iz N i SW smjera, te SE i NE smjera. Broj dana s jakim vjetrom godišnje iznosi u prosjeku oko 4 dana, a broj dana s olujnim vjetrom u prosjeku godišnje iznosi 0,4 dana. Međutim, zabilježena je i pojava da se broj dana s jakim vjetrom povećava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom može konstatirati da ima i godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne registrira.

SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU DO 1959.-1978. GOD.

M J E S E C I

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. BROJ DANA S JAKIM VJETROM ≥ 6 bofora - 0,3 0,3 0,6 0,4 0,8 0,8 0,3 0,1 0,1 0,2 0,1 4,0

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ≥ 8 bofora - - 0,3 - 0,1 0,2 - 0,1 - - - - 0,4

Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Meteorološke pojave magle i mraza vezane su za hladniji, dio godine i važne su za odvijanje pojedinih djelatnosti u prostoru, osobito poljoprivrede. Međutim, pojave mraza su vrlo štetne za poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.



Srednji broj dana s maglom u promatranom razdoblju na meteorološkoj postaji Đakovo iznosio je 47,6 dana, dok je srednji broj dana s mrazom u istom razdoblju iznosio 35,6 dana. Prvi mraz se može javiti već u rujnu, iako rijetko, dok se pojava zadnjeg mraza vezuje za travanj.

SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM I MRAZOM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

BROJ DANA BROJ DANA MJESECI S MAGLOM MRAZOM MJESECI S MAGLOM MRAZOM

I 7,9 6,1 VII 0,2 0 II 4,6 6,4 VIII 1,7 0 III 3,2 5,9 IX 3,8 0,1 IV 1,2 0,9 X 7,1 3,0 V 0,6 0 XI 8,0 5,5 VI 0,5 0 XII 8,8 7,8

GOD. 47,6 35,6 Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika

područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.



c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Hidrološka obilježja Područje grada Đakova nalazi se na slivnom području Biđ-Bosut-a, a na vodnom području sliva rijeke Save. Glavni odvodnik Grada je vodotok Ribnjak, pritok vodotoka Jošava, odnosno Biđ-a. U formiranju hidroloških osobitosti značajnu ulogu imaju geografsko-fizički čimbenici (obrane, temperatura, relativna vlaga i isparavanje), geološki, te pedološki. Oborine su najznačajniji klimatski element s hidrološkog stanovišta, a za planom obuhvaćeni prostor karakterističan je njihov kontinentalan režim, s dva maksimuma i dva minimuma. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta, u lipnju, a sekundarni krajem jeseni i u studenom. Minimumi su karakteristični za veljaču i listopad. Prema raspoloživim podacima za razdoblje 1935.-1984. oscilacije oborina su vrlo velike i za kišomjernu stanicu Đakovo prosječna godišnja oborina je 723,76 mm. Minimalna godišnja oborina je samo 446 mm (1971. god.), a maksimalna 1.054 mm (1955. god.). Opće hidrološke osobine područja grada Đakova su sljedeće: - identične su hidrološkim osobinama šireg prostora, a karakterizira ih nemiran i

nejednolik specifičan dotok koji je rezultat oborinskog faktora, - postoji čvrsta veza između oborina koje padnu i koje otječu u tijeku godine, - karakterizira ih naglašena i česta odstupanja od prosječnih veličina otjecanja (veliki

specifični dotoci za vrijeme jakih kiša ali i zanemarivo malo otjecanje za vrijeme dužih suša kada manji vodotoci presuše).

Hidrogeloške karakteristike Hidrogeološke karakteristike određuju litološko-strukturna i morfološka obilježja terena. Na širem prostoru nalaze se dvije hidrogeološke cjeline (izvan granica GUP-a kao i unutar granica) i to: prigorsko područje koje obuhvaća pribrežje Krndije i Dilj gore, te Đakovačko-vinkovački ravnjak. Ovo područje izgrađuju miocenski, pliocenski i pleistocenski slabo vezani klastični sedimenti, često pokriveni tanjim slojem naslaga kontinentalnog prapora. U dolinama među brežuljcima obično se nalaze nanosi brdskih, često bujičnih potoka. Nizinsko područje izgrađeno je od krupnozrnog i sitnozrnog materijala starijeg kvartara, često prekriveno glinovito-prašinastim, rjeđe pjeskovitim mlađim taložinama. Pretežni dio brežuljkastog i brdovitog područja ima opću karakteristiku da su starije naslage bolje konsolidirane s manjim učešćem krupnije zrnih vodopropusnih naslaga. Ova cjelina odlikuje se pukotinskom i međuzrnskom poroznošću vrlo slabe do nikakve izdašnosti i provodnosti, a moguća je pojava izvora izdašnosti od 0,1 do 1,0 l/s. Ravničarski dio karakteriziraju sedimenti u kojima prevladava pijesak, prah, glina, a koje je uglavnom prekrivfeno resedimentiranim lesom. Kompleks se odlikuje srednjom izdašnošću i poroznošću na kojem su mogući bunari prosječne izdašnosti do 20 l/s. Ovim područjem prolaze hidroizohipske minimuma podzemne vode 88 do 99 metara.



Rajonizacija područja načinjena prema hidrogeološkim uvjetima, hidrogeološkim parametrima i uvjetima prihranjivanja utvrdila je da se Grad Đakovo, dakle i prostor GUP-a nalazi u II kategoriji gdje su prostori pogodni za lociranje crpilišta za lokalne vodovode, maksimalnog kapaciteta 300 l/s. Izdašnost tehnički ispravno izvedenih bunara ne smije biti manja od 5 l/s, a na posebno povoljnim lokalitetima može doseći i od 50 l/s. d) Geološka obilježja

Grad Đakovo se nalazi na području Đakovačko-vinkovačkog ravnjaka. Površinske naslage su kvartarne starosti-pleistocenske naslage prapora, te aluvijalne naslage holocenske starosti. Naslage prapora (lesa) čine čvrste lesne gline. U podlozi glina, na dubinama većim od 15,0 m, javljaju se prašinasti pijesci debljine 3-5 m. Tokom pleistocena les je taložen na mnogo većim površinama nego što je danas sačuvan. U njegovom granulometrijskom sastavu prevladava silt (50-70%), dok postotak sitnog pijeska i gline varira od 10-30%. Na eolsko porijeklo lesa upućuje zaobljenost, kao i matiranost površine mineralnih zrna. Aluvijalni nanosi na prostoru Grada sastoje se od pjeskovitih glina i sivog, više ili manje glinovitog pijeska. Debljina glina ne prelazi 2,0 m, a debljina pijeska iznosi 2-3 m. e) Seizmička obilježja

Grad Đakovo se nalazi unutar tektonske jedinice Đakovačko-vinkovački plato, kojeg nazivamo i lesni ravnjak. Ovaj plato je sa sjevera omeđen velikim rasjedom koji je nastavak dravskog sustava rasjeda, koji se može pratiti od Virovitice do Vukovara (gdje skreće prema jugoistoku kao dunavski rasjed). S južne strane plato je omeđen također mladim (neotektonskim) rasjedom, koji je nastavak savskog sustava rasjeda. Pored sustava rasjeda koji prate riječne doline (Drava i Sava) i presijecaju ovo područje, vrlo značajnu ulogu ovdje imaju poprečni i dijagonalni rasjedi koji razdvajaju Dilj goru od Đakovačko-vinkovačkog platoa. Pravac pružanja ovih rasjeda je jugozapad-sjeveroistok, a u pravilu je pokretano sjeverozapadno krilo prema jugozapadu. Spušteno je jugoistočno krilo. Takav mehanizam kretanja i položaj naslaga uvjetuje u ovom području jaču neotektonsku aktivnost, koja se očituje kao pojačana seizmičnost ovog područja. Prema rezultatima seizmoloških, geoloških i seizmotektonskih istraživanja, područje Grada Đakova nalazi se unutar zone očekivanih intenziteta potresa od VII° prema MCS ljestvica (Mercalli, Cancani, Sieberg), i maksimalne magnitude iznad 5° po Richteru. f) Pedološka obilježja

Pedološka obilježja grada Đakovo dio su ukupnih pedoloških osobina šireg područja u kojemu su različite pedološke jedinice nastajale na reljefnoj podlozi u različitim geološkim i tektonskim prilikama, pod utjecajem određenih vodnih prilika i u određenim klimatskim uvjetima. Na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.) izdvojene su pedološke jedinice na području Grada Đakova.



Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području grada Đakova zastupljeno je ukupno 10 različitih pedoloških jedinica, koje su sadržane u sljedećoj tablici: Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području grada Đakova zastupljeno je ukupno 10 različitih pedoloških jedinica, koje su sadržane u sljedećoj tablici:

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU GRADA ĐAKOVA*)

Red. broj

NAZIV KARTOGARSKE JEDINICE

MATIČNI SUPSTRAT NAGIB NADMORSKA

VISINA NAČIN

UPORABE RASPROSTRANJENOST

19. LESIVIRANO I EUTRIČNO SMEĐE TLO, na lesu-pretežito antropogenizirana tla

les 0-8 100-110 oranice voćnjaci

Đakovačko-Vinkovačka lesna zaravan Sjeveroistok Grada

21. LESIVIRANO PSEUDOGLEJNO I TIPIČNO NA LESU-pretežito antropogenizirana tla

Les 0-8 100-120 oranice voćnjaci

Đakovačka lesna zaravan Sjever, sjeverozapad Grada

24. LESIVIRANO I LESIVIRANO SEMIGLEJNO TLO, na lesu-pretežito antropogenizirana tla

Les 0-2 90-95 oranice Područje Povučja i Pobosučja Središnji i južni dio Grada

32. PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI-pretežito antropogenizirana tla

pleistocenske ilovače les

0-5 100-140 oranice šume

Pribriježne pleistocenske terase Krndije i Dilja Zapadni dio Grada

37. PSEUDOGLEJ OBRONAČNI NA PLEISTOCENSKIM ILOVAČAMA

pleistocenske ilovače

3-25 100-250 šume oranice vinogradi

Obronci Dilja Jugozapadni dio Grada

39. EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO TLO-pretežito antropogenizirano

holocenski ilovasti i pjeskoviti nanosi i les

0-2 85-95 oranice livade šume

Srednji i donji tok doline rijeke Save Sjeverni dio (Široko Polje)

46. MOČVARNO GLEJNO (euglej) I KOLUVIJ

holocenski glinasti i ilovasti sedimenti

0-2 80-120 travnjaci šume oranice

Uže doline pritoka rijeke Save Sjever i središnji dio Grada

51. MOČVARNO AMFIGLEJNO I MOČVARNO HIPOGLEJNO-dijelom nepotpuno hidromeliorirano

holocenske gline i ilovače, zamočvareni les

0-2 85-90 šume travnjaci oranice

Posavina Jugoistočni dio i sjeverni dio (Široko Polje)

53. MOČVARNO AMFIGLEJNO, vertično

holocenska glina 0-2 80-85 pašnjaci šume

Jelas polje Jugoistočni dio Grada

54. MOČVARNO AMFIGLEJNO I RITSKA CRNICA

les holocenski sedimenti

0-2 80-88 šume oranice pašnjaci

Posavina Južni dio Grada

Izvor podataka: A. Škorić: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. *) PPUG Đakova

Među navedenim pedološkim jedinicama uglavnom prevladavaju automorfna tla, nastala na lesu i njemu sličnim sedimentima, koja su zavisno od reljefne raščlanjenosti (Đakovački ravnjak, područja na kontaktu ravnjaka i nizina u Povučju i Pobosučju), uglavnom pod oranicama, voćnjacima, livadama, šumama. Na prostoru koje je obuhvaćeno GUP-om, na temelju raspoloživih podataka nije moguće detaljnije izdvojiti određene pedološke jedinice. Međutim, na temelju navedenih podataka o pedološkim jedinicama na području šireg prostora (njih 10) na užem prostoru u okruženju Grada (obuhvata GUP-a) mogu se izdvojiti 3 pedološke jedinice, sadržane u sljedećoj tablici:



PEDOLOŠKE JEDINICE U UŽEM PODRUČJU GRADA ĐAKOVA (obuhvata GUP-a)

Red. broj

NAZIV KARTOGARSKE JEDINICE

MATIČNI SUPSTRAT NAGIB NADMORSKA

VISINA NAČIN

UPORABE RASPROSTRANJENOST

19. LESIVIRANO I EUTRIČNO SMEĐE TLO, na lesu-pretežito antropogenizirana tla

les 0-8 100-110 oranice voćnjaci

sjeveroistok i jugoistok

21. LESIVIRANO PSEUDOGLEJNO I TIPIČNO NA LESU-pretežito antropogenizirana tla

Les 0-8 100-120 oranice voćnjaci

zapad, jug i dio na istoku

46. MOČVARNO GLEJNO (euglej) I KOLUVIJ

holocenski glinasti i ilovasti sedimenti

0-2 80-120 travnjaci šume oranice

jugoistok manji dio

Izvor podataka: A. Škorić: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. *) očitano s Pedološke karte 1:200.000

Među navedenim pedološkim jedinicama prevladavaju automorfna tla, nastala na lesu i sličnim sedimentima. Četiri pedološke jedinice iz šireg područja (46., 51., 53. i 54.), odnosno samo pedološka jedinica br. 46., sa užeg područja GUP-a pripada skupini hidromorfnih tala. To je skupina močvarnih glejnih tala kojima je zabilježeno prekomjerno vlaženje. Takva tla su nastala na holocenskim sedimentima (lesu i glini), a rasprostranjena su na nižim i vlažnijim područjima (Povučje i Pobosučje).

1.1.1.5. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra

a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području gradskog naselja Đakovo su, sukladno dopisu Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode (klasa:612-07/06-49/160, urbroj:532-08-02-2/3-06-2, od 30. ožujka 2006.), Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni sljedeći dijelovi prirode, u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: 1. “Strossmayerov perivoj“ – nekadašnji naziv „Stari park“ (kč br 576/1 i 576/3) 2. “Mali park - nekadašnji naziv „Park slobode“ (kč.br. 259). Osim zaštićenih dijelova prirode, na području grada Đakova utvrđena su i ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume i u vrlo malom udjelu su zastupljene vlažne i mezofilne livade). b) Kulturna dobra

SPOMENIČKE CJELINE Postoje četiri izuzetno bitne spomeničke cjeline Đakova. Tri spomeničke cjeline u

kontinuiranom slijedu čine najvrjedniji potez grada, što se pružaju od juga prema sjeveru (katedrala Sv. Petra – Ulica pape Ivana Pavla II – župna crkva Svih Svetih). • Spomeničku cjelinu oko katedrale čini: katedrala Sv. Petra, biskupska rezidencija,

barokne kurije, bogoslovno sjemenište i biskupski park. Navedenu cjelinu odlikuje devetstoljeni povijesni kontinuitet, od srednjovjekovlja, kada je na istome mjestu prvi puta sagrađena utvrda s katedralom, do danas. Radi toga, te radi arhitektonsko-urbanističkih i estetskih vrijednosti, to je najznačajnija spomenička cjelina Đakova.

• Druga spomenička cjelina – Ulica pape Ivana Pavla II – zapravo je potez koji spaja dva

središta Đakova: sakralni oko katedrale i civilni oko župne crkve Svih Svetih. Ulica



pape Ivana Pavla II u 19.st postaje mjesto stanovanja najuglednijih Đakovčana i stoga mjesto gradnje najreprezentativnije đakovačke arhitekture, te se s pravom može reći da se arhitektonski stilovi u gradnji profanih građevina pojavljuju jedino u toj ulici. To su stilovi historicizma i secesije koji se naslanjaju na građanske kuće jednostavnijeg oblikovanja, a koje se nalaze na južnom dijelu iste ulice. Posebnu slikovitost ulica dobiva ako se promatra njezina stilska slojevitost: tako južne rubove ulice markiraju dvije barokne kurije, na koje se naslanjaju građanske kuće jednostavnog klasicizma, zatim slijedi pokoja kuća historicizma ili secesije, da bi sjeverni rub ulice definirala klasicistička gradska kuća monumentalnog pročelja.

• Treću cjelinu čini gradski prostor oko župne crkve Svih Svetih sa Ulicom bana Jelačića,

Ulicom Alojzija Stepinca i Ulicom Stjepana Radića. Naime, postoje indicije o naseljenosti istoga prostora još od srednjovjekovlja – prostor je za Turaka gotovo sigurno bio naseljen. U kontinuitetu takove prošlosti, Ulica bana Jelačića jedna je od prvih đakovačkih ulica postturskog perioda, naseljenih već u 18.st, dok je naseljenost ostalih ulica oko župne crkve – Radićeva, Stepinčeva i Starčevićeva ulica te Ulica kralja Tomislava – slijedila potrebe rasta stanovništva, iako su te ulice - premda nastale u 18.st. - uglavnom bile samo djelomično naseljene. Taj su dio grada naseljavali sitni trgovci i obrtnici, radi čega je izgled istih kuća u 19.st. bio određen visokim izlozima i natpisima, reklamama, koja slikovitost ulice je postajala još izražajnija za vrijeme sajmova koji su se održavali na prostoru nekadašnjeg Zrinskog trga, današnjeg Trga F. Tuđmana. Naime, prostor od ispred župne crkve pa sve do Ulice Ante Starčevića, a duž Jelačićeve ulice, bio je zatvoren za promet radi održavanja sajmova. Na starim razglednicama vidljiv je i izgled starih štandova, kioska, oglasnih stupova, a nazire se i stara zgrada suda. Stambene kuće unutar te treće spomeničke cjeline mahom su bile jednostavne prizemnice, što su u više navrata kroz 19.st. doživjele i pregradnje i proširenja kuće. Oblikovanje pročelja bilo je svedeno na najjednostavnije linearno-geometrijske dekoracije što su bile izvedene uglavnom u prostoru vijenca. Naporima konzervatora, sačuvane su četiri takove kuće u Jelačićevoj ulici.

• Četvrtu spomeničku cjelinu čini kompleks samostana Sv. Križa, sa samostanskom

zgradom na sjevernoj strani Tomislavove ulice, i zgrada gimnazije Ivana Gorana Kovačića. Cjelina se gradila u drugoj polovini 19.st. i prva dva desetljeća 20.st. To su mahom primjeri monumentalne, izrazito reprezentativne arhitekture historicizma, koje, u drugim dijelovima Đakova, gotovo uopće i nema (staro Đakovo karakterizira skromnija, intimnija građanska arhitektura uglavnom prizemnica, uz pokoju jednokatnicu).

ZONIRANJE Zona A – zona prvog stupnja zaštite odnosno potpune zaštite povijesne

strukture Strossmayerov trg sa biskupskim parkom Zona A obuhvaća sakralne građevine na Trgu J. J. Strossmayera – katedrala,

biskupska rezidencija, kanoničke kurije, bogoslovno sjemenište - biskupski park te zelenilo oko katedrale vidljivo iz Ulice Luke Botića.

Prostorne međe ove zone određene su sljedećim katastarskim česticama: Granica zone A kreće na sjeverozapadu od kat. č. br. 7393 s južne strane Botićeve

ulice, zatim se prema istoku proteže, zahvaćajući sjevernu stranicu Strossmayerovog trga,



do kat. č. br. 7278 koja se nalazi uz južnu stranu Ulice M. Gupca. Dalje se prema jugu zona spušta istočnim međama kat. č. br. 7277, 7276 i7274. Prateći južnu među kat. č. br. 7274 zona se širi prema zapadu presijecajući Ulicu P. Preradovića i nastavlja kretanje prema jugu protežući se zapadnom stranom Ulice Petra Preradovića, a zahvaćajući područje parka na kat. č. br. 7398/2 i 7398/10. Pružajući se južnom i zapadnom stranicom kat. č. br. 7398/2 granica zone uspinje se prema sjeveru odnosno Ulici L. Botića i polaznoj točki.

Granice područja ucrtane su na katastarskom prikazu koji je sastavni dio ovog rješenja.

U ovoj je zoni obvezna potpuna zaštita supstance, oblika i fizionomije, a u najvećoj mogućoj mjeri i zaštita tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Strogo se zabranjuje unošenje novih sadržaja i struktura, neprilagođenih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima.

Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Zona B – zona drugog stupnja zaštite odnosno zona djelomične zaštite Zona B obuhvaća Ulicu hrvatskih velikana, Trg F. Tuđmana, dio Ulice bana Jelačića

do križanja s Ulicom Ante Starčevića, dio Ulice Stjepana Radića do kućnih brojeva 4 i 5, te kuća u Ulici kralja Tomislava na kućnom broju 2.

Prostorne međe ove zone određene su sljedećim katastarskim česticama: Granica zone pruža se od jugozapadne strane Ulice Hrvatskih velikana od kat. č. br.

7444 i prema sjeveru se uspinje zapadnim međama parcela uz navedenu ulicu sve do kat. č. br. 7485. Dalje se prema zapadu granica zone proteže uz južne međe parcela s južne strane Ulice S. Radića od kat. č. br. 7484/1 do kat. č. br. 7476. Presijecajući Ulicu S. Radića granica se pruža prema sjeveru zahvaćajući kat. č. br. 7467 sa sjeverne strane Ulice S. Radića. Dalje se prema istoku granica zone kreće sjevernom međom kat. č. br. 6062, obuhvaćajući tako parcelu Župne crkve Svih Svetih, i dalje se uspinje prema sjeveru zapadnom stranom kat. č. br. 6061 te se pruža sjevernim međama parcela sa sjeverne strane Ulice bana J. Jelačića zaključno s kat. č. br. 6056. Prema jugu proteže se južnom stranom Bana Jelačića do kat. č. br.6452, presijeca Ulicu kralja Tomislava, zahvaća kat. č. br. 7353 i prema jugu se spušta istočnim međama parcela s istočne strane Ulice Hrvatskih velikana sve do kat.č. br. 7394 gdje se nadovezuje na polaznu točku.

U toj zoni obvezna je zaštita osnovnih elemenata strukture plana naselja, odnosno kompleksa i grupe građevina, poteza i pojedinih građevina u mjeri u kojoj je to moguće.

Potpuna zaštita odnosi se na zaštitu glavnih ekspozicija, fizionomije urbanih interijera, gabarita i sl. Dopuštaju se manje intervencije i nužno prilagođavanje funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.

Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Zona C – zona ambijentalne zaštite

Zona C obuhvaća zemljište iza župne crkve Svih Svetih do Ministarstva obrane, južnu stranu Ulice kralja Tomislava do Školskog prolaza, istočnu stranu Školskog prolaza, te dijelovima sljedećih ulica: Ulica Augusta Cesarca, Matije Gupca, Luke Botića, Ljudevita Gaja i Petra Preradovića.



Zona C sadrži prostorne i građevne strukture koje čine integralni prostorni okvir i zaokružuju središnje gradsko područje kao kvalitetnu, urbanistički definiranu i prepoznatljivu povijesno-urbanu cjelinu grada Đakova. Granice su prikazane na grafičkom prikazu koji je sastavni dio ove studije.

Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C) s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite (zona A i B). Na području ove zone prihvatljive su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

POPIS NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA GRADA ĐAKOVA

ZAŠTIĆENA (REGISTRIRANA) KULTURNA DOBRA

Đakovo Kulturno-povijesna cjelina Đakovo Katedrala Sv. Petra Trg J. J. Strossmayera Đakovo Župna crkva Svih Svetih Trg F. Tuđmana Đakovo Biskupski dvor Trg J. J. Strossmayera Đakovo Bogoslovno sjemenište Trg J. J. Strossmayera 5 Đakovo Kanoničke kurije Trg J. J: Strossmayera 1, 2, 3, 4 Đakovo Skupna grobnica palih boraca

NOB-a Gradsko groblje Đakovo

Đakovo Židovsko groblje Gradsko groblje Đakovo Đakovo Spomenik I. L. Ribaru Ugao Ulice bana Jelačića i

Frankopanske ulice (kčbr. 5155)

Đakovo Kuća obitelji Ribar Ulica Ante Starčevića 7

KULTURNA DOBRA OD LOKALNOG ZNAČAJA Đakovo 22 sepulkralna spomenika Gradsko groblje u Đakovu

KULTURNA DOBRA U POSTUPKU REGISTRACIJE Đakovo Samostan Sv. Križa Ulica kralja Tomislava 22 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 7 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 9 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 10, 12 i 14 Đakovo Kurija Strossmayerova muzeja Luke Botića 2 Đakovo Kurija Ulica Ivana Pavla II 28 Đakovo Kompleks mlina Ulica kralja Tomislava 8 Đakovo Neogotička grobljanska kapela Gradsko groblje u Đakovu

KULTURNA DOBRA U POSTUPKU STAVLJANJA POD ZAŠTITU OD LOKALNOG ZNAČAJA

Đakovo Samostanska zgrada Ulica kralja Tomislava 27 Đakovo Škola Ulica kralja Tomislava 25 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 21



Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 23 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 6 Đakovo Župni dvor Ulica Stjepana Radića 2

KULTURNA DOBRA U POSTUPKU PREVENTIVNE ZAŠTITE Đakovo Gradska vijećnica Ulica Ivana Pavla II 2 Đakovo Građanska kuća Ulica Ivana Pavla II 4 Đakovo Muzej Đakovštine Ulica Ante Starčevića 34

FOTOGRAFIJE ULIČNIH POTEZA I STARE RAZGLEDNICE

Ulica pape Ivana Pavla II s početka 20.st.

Ulica pape Ivana Pavla II 1971. godine. Ulica pape Ivana Pavla II 2006. godine.



Ulica pape Ivana Pavla II s početka 20.st. Ulica pape Ivana Pavla II s početka 20.st.

Ulica pape Ivana Pavla II 2006. godine.



Ulica bana J. Jelačića s početka 20.st.

Ulica bana J. Jelačića 2006. godine.



Trg Franje Tuđmana s početka 20. stoljeća. Trg Franje Tuđmana 2006. godine.

Ulica kralja Tomislava (prema istoku) s početka 20.st.



Ulica kralja Tomislava (prema zapadu), 2006. godine.

Ulica Stjepana Radića, 1971. godine.

Ulica Stjepana Radića, 2006. godine.



Trg J. J. Strossmayera s početka 20.st. Trg J. J. Strossmayera, 2006. godine. Ulica Matije Gupca s početka 20.st.



Ulica Matije Gupca, 2006. godina.

Ulica Luke Botića, 2006. godina.

Ulica Luke Botića, početak 20. st.



Razglednica s pogledom na katedralu s početka 20.st..

Pogled na katedralu, 2006. godina.

Ulica Petra Preradovića, 2006.godina.



Trg Franje Tuđmana i Vijenac kardinala Alojzija Stepinca, 2006. godina.

Ulica Ljudevita Gaja, 2006. godina.



ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU GRADA ĐAKOVA

Na području obuhvata GUP-a grada Đakova nalaze se dvije registrirane arheološke

zone i dva evidentirana arheološka lokaliteta iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja;

REGISTRIRANA ARHEOLOŠKA ZONA GRADA ĐAKOVA

Granice arheološke zone su: Južna strana ulice kralja Tomislava do Ulice Školski prolaz, zapadnom stranom Ulice

Školski prolaz do kč.br. 7373, sjevernim rubom parcele 7373, 7374, 7375 i 7376, zapadnim rubom parcele 7377/2 do Ulice Matije Gupca, sjevernom stranom Ulice Matije Gupca do kč.br. 7385/3 gdje se spušta na Ulicu A. Cesarca, zapadnom stranom Ulice A. Cesarca do križanja s Pavićevom ulicom. Sjevernom stranom Pavićeve ulice do kč.br. 8112/1, zapadnim i južnim rubom parcele 8112/12, južnim rubovima parcela 8113/2, 8114/2, 8114/3, zapadnim rubom parcele 8106, sjevernim i zapadnim rubom parcele 8102/1, zapadnim rubovima parcela 8102/1, 8102/2, 8100, sjevernim i istočnim rubom parcele 8098, istočnim rubom parcele 8098, istočnim rubovima parcela 8094, 8093, 8008, sjevernim rubom parcele 8084 do Ulice Petra Preradovića. Zatim zapadnom stranom Ulice Petra Preradovića do kč.br. 7398/10, sjevernim i zapadnim rubom kč.br. 7398/10 do Ulice Ljudevita Gaja. Istočnom stranom Ulice Ljudevita Gaja do križanja s Ulicom Luke Botića tj. do kč.br. 7563/2, zapadnim i sjevernim rubom parcele 7563/2 preko Palmotićeve ulice, sjevernim rubovima parcela 7419, 7430, 7432, 7439, 7431, 7433, zapadnim rubom parcele 7446. istočnim rubovima parcela 7448, 7457 do Ulice Katarine Zrinske. Istočnim rubom parcele 7461, južnim i istočnim rubom parcele 7480/2, sjevernim rubom parcela 7483, 7479, 7477, istočnim rubom parcele 7174 do Ulice Stjepana Radića. Južnim i zapadnim rubom parcele 7487 do Ulice kardinala Alojzija Stepinca. Jugozapadnom stranom Ulice kardinala Alojzija Stepinca do gimnazije Braće Ribar, tj. kč.br. 6038/13, istočnim rubom parcela 6052, 6053,južnom granicom parcele 6054, zapadnom stranom kč.br. 6055 te južnim rubom kč.br. 6056 do Starčevićeve ulice. Zapadnom stranom Starčevićeve ulice do Ulice bana Josipa Jelačića, tj. do kč.br. 8245, sjeveroistočnim rubom parcele 8245, istočnim rubom parcele 6448/2, 6457/1 do Ulice kralja Tomislava.

Zbog novonastalih spoznaja u svezi sa poznavanjem srednjovjekovnog Đakova, te

zbog arheoloških istraživanja koja su trajala od 1995-1997 godine, kojima je otkriveno starohrvatsko groblje „na redove“ tzv. Bjelobrdske kulture, bilo je nužno proširiti granice arheološkog lokaliteta „ Iza crkve Svih Svetih“ registriranog pod reg.br. 489. Arheološkim istraživanjima ukupno je istraženo 436 grobova od kojih je 35% sadržavalo priloge što ovo groblje svrstava među bogatija srednjovjekovna groblja. Uz samo groblje pronađene su i otpadne jame što svjedoči o neposrednoj blizini naselja koje do sada još nije otkriveno. Drugim arheološkim iskopavanjima koje su provedena unutar same crkve Svih Svetih također su otkriveni kršćanski grobovi na koje mjestimice naliježu temelji turske džamije iz čega se može zaključiti da je džamija sagrađena na starijem srednjovjekovnom groblju, a srednjovjekovnu crkvu sv. Lovre treba tražiti u neposrednoj blizini. Potpuni prekid ukopavanja na ovom lokalitetu nastaje nakon pada Đakova u turske ruke.Prema podacima Muzeja Đakovštine na današnjem gradskom području nailazi se i dalje na veću količinu srednjovjekovne keramike. Osim srednjovjekovnih nalaza na ovom području mogu se očekivati i nalazi prapovijesnog, ali i antičkog razdoblja, jer je u rimsko doba na širem području grada Đakova egzistiralo je jedno veće naselje Certissa.



REGISTRIRANI PRAPOVIJESNI, ANTIČKI I SREDNJOVJEKOVNI ARHEOLOŠKI LOKALITET „ŠTRBINCI“

Arheološki lokalitet ''Štrbinci'' nalazi se oko 3 km južno od centra Đakovo, a rasprostire se na sljedećim kč.br. 1067, 1068, 1069, 1070, 1071, 1072, 1109/1, 1109/2, 1110, 1111/1, 1111/3, 1112, 1113, 1114, 1115, 1116, 1117, 1118, 1119, 1120, 1121, 1122/1, 1122/2, 1122/3, 1122/4, 1123, 1124, 1249, 2613/2, 2614 sve k.o. Budrovci. Početak istraživanja na ovom lokalitetu seže još u 19. stoljeće kada je J. Brunšmid pronašao ostatke zemunica sopotske kulture. Kasnijim istraživanjima otkriveni su ostaci kasnoantičkih naseobina, najvjerojatnije villa rustica s podovima od mozaika i pripadajućim pokretnim nalazima. Istočno od kasnoantičke vile otkriveni su grobovi s prilozima u zidanim grobnicama od opeke. Dugogodišnja istraživanja rezultirala su pronalaskom bogatih arheoloških nalaza koji potvrđuju postojanje kasnoantičkog arheološkog lokaliteta u blizini grada Đakova koji bi mogao potvrditi smještaj Certisse na arheološki lokalitet ''Štrbince'' čije postojanje potvrđuju i antički pisani izvori.

EVIDENTIRANI ARHEOLOŠKI LOKALITETI

1. ĐAKOVO „ GAJGEROVA PUSTARA“ prapovijesni arheološki lokalitet - prema podacima Muzeja Đakovštine iz Đakova sa ovog lokaliteta sakupljena je veća

količina prapovijesnog materijala i to iz razdoblja neolitika i brončanog doba. Točan položaj i rasprostranjenost ovog lokaliteta za sada nam nije poznat.

2. ĐAKOVO „ GAROV DOL “ prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet

- također prema podacima Muzeja Đakovštine na ovom lokalitetu se nalaze prapovijesni i srednjovjekovni ostaci naselja iako nam točan položaj do danas nije poznat.

1.1.1.6. Ambijentalne vrijednosti

U slici grada Đakova veliku ulogu ima krajolik u kojemu je Đakovo nastalo i s kojim je

grad srastao. Đakovo je nastalo na ravničarsko – brežuljkastom terenu, te su upravo ti brežuljci najslikovitija pejsažna karakteristika okoline Đakova. Kao posebnu vrijednost treba istaknuti biskupski park koji se nalazi u srcu grada i jedan je od najvrjednijih primjera pejsažne arhitekture u Slavoniji. Prostornom vizurom grada dominira katedrala kao simbol prepoznatljivosti i identiteta Đakova. Vizure na katedralu otvorene su iz svih kutova gledanja i prilaza gradu. Nužno je sačuvati takovu dominaciju katedrale u prostoru, čija vizura ne smije biti zaklonjena nikakvim drugim građevinama. Izrazito je značajna vizura što se prostire Ulicom pape Ivana Pavla II te spaja katedralu sa župnom crkvom Svih Svetih. Tu vizuru posebno obogaćuje igra krovova različitih visina, koja završava unutar zaokružene cjeline ili Strossmayerovog trga ili Trga F. Tuđmana. Nužno je sačuvati postojeće prostorne odnose. Vizure uličnih poteza kojima se pristupa Trgu F. Tuđmana uglavnom su jednakih karakteristika: preko jednostavnih, niskih prizemnica dolazi se do Trga F. Tuđmana kojim dominira crkva Svih Svetih. Kako je u prošlosti veličina crkve te veličina crkvene parcele određivala okolnu stambenu izgradnju, potrebno je sačuvati prostornu dominaciju crkve Svih Svetih i svaku buduću izgradnju u jednoj od prilaznih ulica, koje se nalaze u sklopu preventivno zaštićene povijesno-urbanističke zone Đakova, visinom podrediti župnoj crkvi Svih Svetih.



Pogled na začelje katedrale, što se pruža iz Ulice Luke Botića jedna je od značajnijih đakovačkih vizura, čija je dugogodišnja odlika kontrast što nastaje pariranjem izrazite monumentalnosti katedrale i skromnosti prvenstveno podložničkih kuća, a kasnije skromnijih građanskih kuća. Potrebno je sačuvati prostorne odnose i ove vizure. Jednaki značaj, kao i prostorne karakteristike, posjeduje i vizura koja ide od Ulice P. Preradovića do sakralnog kompleksa Strossmayerova trga, jer se preko zelenila biskupskog parka uzdiže katedrala iza koje se naziru barokne kurije. Takvo vidljivo stupnjevanje volumena omogućeno je visinom kuća u Ulici P. Preradovića, većinom prizemnica, te bi se takvi prostorni odnosi trebali sačuvati. Lijepu vizuru oblikuje i samostan Sv. Križa, zajedno sa samostanskom zgradom i zgradom gimnazije, smješten gotovo na križanju Ulice kralja Tomislava i Frankopanske ulice, gdje je opet prisutan kontrast sakralnih i profanih građevina. Naime, prostorom kojega oblikuju nizovi stambenih prizemnica, dominira upravo samostanska zgrada. Preporuča se čuvanje postojećih prostornih odnosa.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Stambeni fond

Pri analizi stanovanja na području gradskog naselja Đakova korišteni su podaci iz Popisa stanovništva 2001. godine, podaci Grada Đakova –Gradsko poglavarstvo, te terenski podaci (obilasci terena, GPS snimanje terena, fotodokumentacija,..).

Utvrđen je približno točan broj stanova na području gradskog naselja Đakovo (u Popisu stanovnika kvantitativni podaci vezani za stanove iskazani su ukupno za cijeli Grad/Općinu).

GRADSKO NASELJE ĐAKOVO

BROJ STANOVA POVRŠINA STAMBENOG PROSTORA (m2)

6 569 552 210

Stanom se smatra građevinska cjelina namijenjena za stanovanje koja se sastoji od jedne ili više soba s pomoćnim prostorijama (kuhinjom, smočnicom, predsobljem, kupaonicom, zahodom), ili bez pomoćnih prostorija, i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Od ukupnog broja stanova najveći udio zauzimaju trosobni stanovi , dok su najmanje zastupljeni stanovi sa 6 ili više soba.

GRADSKO NASELJE ĐAKOVO STANOVI PREMA BROJU SOBA

JEDNOSOBNI STANOVI 517 stanova DVOSOBNI STANOVI 1733 stanova

TROOSOBNI STANOVI 1780 stanova ČETVEROSOBNI STANOVI 1655 stanova

PETEROSOBNI STANOVI 633 stanova ŠESTERO I VIŠE - SOBNI STANOVI 247 stanova

Prema načinu gradnje, pretežiti dio stanova nalazi se u obiteljskim stambenim građevinam, koje prevladava na čitavom području grada.



Stanovi u višestambenim zgradama najzastupljeniji su na Vijencu kardinala A. Stepinca, Ulici A. Cesarca i Splitskoj ulici. Ukupan broj stanova u višestambenim zgradama iznosi 1148 stan, što je 17,5 % ukupnog broja stanova u gradu Đakovu.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal

a) Proizvodne djelatnosti Struktura Prema podacima HGK-Županijske komora Osijek (izvor su završni računi za 2004. godinu) u obuhvatu GUP-a Đakovo bilo je registrirano 275 poslovnih subjekata-trgovačkih društava sa 2.426 zaposlenih. U odnosu na podatke za Osječko-baranjsku županiju za isto razdoblje, to je činilo udio od približno 5% (izvor za Županiju SLJH 2006.). Struktura gospodarstva je heterogena, što znači da su zastupljene sve djelatnosti, strukturirane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 13/03.).

STRUKTURA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 2004. god.

Poslovni subjekti Zaposleni Djelatnosti prema *NKD-u Broj Struktura

% Broj Struktura %

A. POLJOPRIVREDA (ratarstvo i stočarstvo)

13 4,7 52 2,1

D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 39 14,2 855 35,2 E. OPSKBRA STRUJOM, VODOM, PLINOM 1 0,3 69 2,8 F. GRAĐEVINARSTVO 33 12,0 293 12,1 G. TRGOVINA 113 41,1 641 26,4 H. UGOSTITELJSTVO 7 2,5 30 1,2 I. PRIJEVOZ 13 4,7 162 6,7 J. FINANCIJSKE USLUGE 5 1,8 26 1,1 K. IZNAJMLJIVANJE I OSTALE POSLOVNE

USLUGE 42 15,3 151 6,2

O. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 9 3,3 147 6,1 UKUPNO: 275 100,0 2.426 100,0

* Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NN, br. 13/03.) Iz strukture je vidljivo da je po broju poslovnih subjekata najviše zastupljena djelatnost trgovine sa značajnim brojem zaposlenih, međutim prema broju zaposlenih, što je veoma važno, dominira prerađivačka industrija.



Prerađivačka industrija, odnosno proizvodne djelatnosti imaju dugu tradiciju i pojedine vrste su i danas u funkciji s promijenjenim vlasničkim oblikom. Od tradicionalnih grana industrije danas su najviše zastupljene tekstilna, kemijska i proizvodnja namještaja.

STRUKTURA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE 2004. god.

Poslovni subjekti Zaposleni Djelatnosti prema *NKD-u Broj Struktura

% Broj Struktura %

DA Prerada voće i povrća 4 10,3 16 1,9 DB Proizvodnja tekstilnih proizvoda 6 15,4 326 38,1 DD Proizvodnja piljene građe 5 12,8 62 7,3 DE Izdavaštvo, tiskanje 6 15,4 42 4,9 DG Proizvodnja kemijskih proizvoda 3 7,7 97 11,3 DH Proizvodnja proizvoda od plastike 3 7,7 103 12,0 DI Proizvodnja proizvoda od betona i kamena 5 12,8 33 3,9 DJ Proizvodnja metalnih proizvoda 2 5,1 4 0,5 DL Proizvodnja kabela 2 5,1 9 1,1 DN Proizvodnja namještaja 3 5,7 163 19,0

UKUPNO: 39 100,0 855 100,0 Izvor podataka: HGK-Županijska komora Osijek * NKD-Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NN, 13/03.) Prema veličini, mjereno brojem zaposlenih izdvaja se tek nekoliko poslovnih subjekata u proizvodnji predmeta od tekstila, plastike i kemijskih proizvoda, a ostali subjekti su vrlo mali poduzetnici s tek nekolicinom zaposlenih. Prehrambena industrija nekako je beznačajno zastupljena u odnosu na minulu tradiciju i bogato resursno okruženje. Osim poslovnih subjekata registriranih kao trgovačka društva, u Đakovu se zadržala karakteristična tradicija u razvoju obrtništva. Prema Obrtnom registru županijskog ureda za



gospodarstvo-Ispostava Đakovo u Đakovu je registrirano 1.934 obrtnika, a broj zaposlenih nažalost nije poznat. Zastupljeno je proizvodno i uslužno obrtništvo s malim udjelom trgovačkih obrta (oko 6%), što pokazuje da su stečena stručna znanja stanovništva na najbolji način valorizirana.

b) Turizam Područje grada Đakova dio je kontinentalnog turističkog prostora RH, te poznato turističko područje duge tradicije. Dosadašnji razvoj turizma temeljio se na valorizaciji potencijala ovog prostora, od prirodnih i kulturno-povijesnih, geoprometnog položaja, postojećih turističko-ugostiteljskih sadržaja, manifestacija, kao i određenih atraktivnosti, specifičnih samo za ovo područje (ergela lipicanaca). Razvoj turizma na navedenim osnovama bilježio je porast do vremena Domovinskog rata, kada dolazi do prekida svih gospodarskih aktivnosti, pa tako i aktivnosti u okviru turizma. U međuvremenu su se u okviru turizma dogodile određene promjene (u međunarodnom turizmu) vezane za promjene u turističkoj potražnji, odabiru i vrsti destinacija, ali i promjene u strukturi vlasništva turističko-ugostiteljskih kapaciteta. U tako izmijenjenim uvjetima dolazi i do postupnog oporavka turizma, te njegovog razvoja u novim, izmijenjenim uvjetima. U okviru turističko-ugostiteljskih kapaciteta, u Đakovu je ukupno pet (5) objekata sa smještajnim kapacitetom, s ukupno 130 postelja. U strukturi smještajnih kapaciteta, dva (2) objekta su hotelskog tipa, dok ostale čine jedna gostionica, prenoćište i pansion II kategorije. Od ukupnog broja postelja, 85 postelja su u okviru hotela, što čini 65,4% od ukupnog broja postelja, a što ukazuje na veći udio kapaciteta u osnovnim ugostiteljskim objektima.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U ĐAKOVU

Kapacitet Red. broj

Lokacija adresa

Naziv objekta

Vrsta kategorija postelje sjedećih

mjesta 1. Đakovo

A. Starčevića 158 ''Blaža'' Hotel ''B'' 35 300

2. Đakovo N. Tesle 52 ''Đakovo'' Hotel 50 200

3. Đakovo S. Radića 17 ''Zelena laguna'' Gostionica 11 100

4. Đakovo P. Preradovića 25 ''Croatia-turist'' Prenoćište 16 -

5. Đakovo A. Starčevića 40 ''Đakovački vezovi'' Pansion II

kategorije 18 -

UKUPNO: 5 130 600 Izvor podataka: Grad Đakovo-Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje U okviru smještajnih objekata nalaze se i ugostiteljski kapaciteti s ukupno 600 sjedećih mjesta, koji su u okviru tri (3) objekta, u oba hotela, te gostionici.



Ostali ugostiteljski objekti na području grada su brojni i zastupljeni su s ukupno 114 različitih ugostiteljskih objekata. U okviru ovih objekata je ukupno 5.140 sjedećih mjesta. Među ukupnim ugostiteljskim objektima, najveći je udio objekata tipa caffe-bara, ukupno 89 objekata, što čini 78% ukupnih ugostiteljskih objekata, dok je udio ostalih vrsta znatno manji. U okviru ukupnih ugostiteljskih objekata, izdvojeni su ugostiteljski objekti koji su registrirani kao trgovačka društva, njih 14, s ukupno 720 sjedećih mjesta. U odnosu na ukupne ugostiteljske kapacitete, ovi objekti čine 12,3% ukupnih ugostiteljskih objekata, odnosno 14% ukupnih sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima. U strukturi ugostiteljskih objekata i u okviru ovih objekata prevladavaju objekti tipa caffe-bara, kojih ima ukupno 10 objekata, odnosno 71,4%.

UGOSTITELJSKI KAPACITETI U ĐAKOVU PREMA VRSTI OBJEKATA-TRGOVAČKA DRUŠTVA

Vrsta objekta Broj objekata Broj mjesta

Caffe-bar 10 420 Restoran 1 140 Buffet 1 60 Zdravljak 1 40 Pizzeria 1 60 UKUPNO 14 720

Izvor podataka: Grad Đakovo-Odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje U okviru navedenih ugostiteljskih objekata (trgovačka društva), uz najbrojniju vrstu objekata (caffe-bar), nalazi se jedan restoran s ukupno 140 sjedećih mjesta. Prosječne veličine pojedinog ugostiteljskog objekta s obzirom na broj sjedećih mjesta iznosi 51 sjedećih mjesta. U okviru ugostiteljskih objekata koji su registrirani kroz ugostiteljski obrt, na području grada Đakova je ukupno 100 objekata u okviru 9 kategorija, u kojima je registrirano ukupno 4.420 sjedećih mjesta. Među navedenim ugostiteljskim objektima, najbrojniji su objekti tipa caffe-bara, njih 79 ukupno, a što čini 79%. U okviru ovih objekata nalazi se 3.190 sjedećih mjesta, a prosječna veličina ovih objekata je oko 40 m². Uz navedene objekte caffe-bara, zastupljeni su i restorani, njih ukupno 5, sa 450 sjedećih mjesta, te 7 objekata tipa zdravljaka s ukupno 130 mjesta, te 4 gostionice s ukupno 180 mjesta. Navedene četiri kategorije ugostiteljskih objekata čine 95% od navedenih objekata, s ukupno 3.950 sjedećih mjesta, što čini 89% od ukupnog broja sjedećih mjesta.

UGOSTITELJSKI KAPACITETI U ĐAKOVU PREMA VRSTI OBJEKATA-UGOSTITELJSKI OBRT

Vrsta objekta Broj objekata Broj mjesta

Caffe-bar 79 3.190 Restoran 5 450 Zdravljak 7 130 Gostionica 4 180 Disco-bar 1 200 Krčma 1 100 Pivnica 1 40



Kuglana 1 100 Konoba 1 30 UKUPNO 100 4.420

Izvor podataka: Obrtnički registar Osim navedenih ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta, za razvoj turizma na području grada Đakova izdvajaju se potencijali prostora, bilo prirodni ili izgrađeni, koji su i utjecali na razvoj turizma i zaslužni su za njegovu dugu tradiciju. Đakovo se zahvaljujući svom povoljnom geo-prometnom položaju razvio i u centar tranzitnog turizma, koji je uz ugostiteljske, te druge sadržaje (smještajni, rekreacijski, informativni, servisni, trgovački, zdravstveni), ali i potencijale kulturno-povijesne i graditeljske baštine, gradio i razvijao kompletnu turističku ponudu, koja može privući različite kategorije turista. Na području grada Đakova, ali i šireg područja, jedan od njegovih najznačajnijih resursa ali i jedan od njegovih specifičnosti i atraktivnosti je Državna ergela lipicanaca, koja na ovom području ima vrlo dugu tradiciju (uzgoj konja još od 1374. godine, a od 1854. godine se uzgajaju lipicanska grla, te se ove godine obilježava 500 godina od prvog spomena Ergele i dva stoljeća lipicanskog uzgoja). Ergela je prostorno smještena na dvije lokacije, u centru grada i na lokaciji Ivandvor. U granicama obuhvata GUP-a je lokacija u centru Đakova, gdje se nalazi Pastuharna, u okviru koje je hipodrom i skakalište, kao i Uprava ergele i Konjički klub osnovan 1972. godine. U gradu Đakovu među turističko-rekreacijskim sadržajima je i gradsko kupalište, kojega čine dva otvorena bazena, dimenzije 50x25 m i 10x10 m. Ukupna površina ovog kompleksa, koji se nalazi na lokaciji u Ulici A. Starčevića 158, iznosi 16.000 m². Grad Đakovo obiluje i kulturnim i sakralnim građevinama, koje su vrijedni kulturni potencijali ovog prostora, ali ujedno i turistički potencijali. Među ovim potencijalima izdvajaju se Katedrala J.J. Strossmayera, Župna crkva sv. Lovre, Samostan, povijesna gradska jezgra, Muzej Đakovštine, Dijecezanski muzej, Galerija sakralne umjetnosti itd. Značajne potencijale u funkciji razvoja turizma predstavljaju i brojne manifestacije, koje se tradicionalno održavaju već dugi niz godina. Među manifestacijama najznačajnija je smotra folklora ''Đakovački vezovi'', koja se održava 40. put ove godine (od 1967.). ''Đakovački vezovi'' se kao smotra folklornog stvaralaštva te kao kulturno-turistička manifestacija već tradicionalno održava početkom srpnja, a koju posjećuje od 30-50.000 posjetitelja. Osim Vezova, u Đakovu se održavaju i druge manifestacije koje privuku značajan broj posjeta, te se mogu smatrati ujedno i turističkim potencijalima. Među njima se izdvajaju Đakovački bušari, Strossmayerovi dani, Ivanjski krijesovi, Smotra starogradskih pjesama i plesova, te sportska natjecanja u karateu, a koja zajedno okupe od 25-30.000 posjetitelja.

c) Eksploatacija mineralnih sirovina U gospodarstvu Đakova i danas industrija opekarskih proizvoda ima značajnu ulogu. Sjeverno od granice obuhvata GUP-a nalazi se aktivno eksploatacijsko polje opekarske gline tvrtke ''Tondach'', a o bogatoj ''opekarskoj'' prošlosti govore i napuštena gliništa tzv.



''bajeri'' koji se nalaze i unutar granica obuhvata GUP-a. Danas više unutar nema aktivnosti na ovim poljima, a nije ni u planu omogućavanje aktiviranja istih. Dakle, neposredno eksploatacije i gospodarskog korištenja unutar granica Grada nema, ali gospodarskog utjecaja od strane industrije opekarskih proizvoda-financijski i potrebnom radnom snagom s područja grada, ima značajnog utjecaja.

1.1.2.3. Društvena infrastruktura a) Uprava

Gradsko naselje Đakovo je sjedište upravne jedinice Grad Đakovo, formirane temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', br. 10/97.). U Đakovu su smještene sve strukture Gradske vlasti, a podijeljen je na 7 mjesnih odbora . Organi državne uprave u gradu Đakovu:

1. ministarstvo financija – porezna uprava – kč.br. 6038/2, 2. ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – područna jedinica Đakovo -

kč.br. 6038/2, 3. ministarstvo obrane – dom HV, vojna policija, ured za obranu i centar za

obavješćivanje - kč.br. 6038/2 4. ministarstvo unutarnjih poslova – policijska postaja– kč.br. 8110, 8111 U gradu Đakovu djeluju i Općinski i Prekršajni sud (kč.br. 6038/2), te ispostave Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji i Državni inspektorat ( kč.br. 6038/8 i 6038/13). Sve gore navedene upravne djelatnosti prostorno su smještene u neposrednoj blizini, u središnjem dijelu gradskog naselja Đakovo. Od ostalih javnih djelatnosti u Đakovu su smješteni: a. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – kč.br. 8093 b. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje– kč.br. 8093 c. Hrvatski zavod za zapošljavanje– kč.br. 5151 d. Financijska agencija– kč.br. 7366

b) Socijalna zaštita

Na području Grada Đakova djeluju sljedeće ustanove socijalne zaštite:

• Centar za socijalni rad – kč.br. 7398/6 • Dom za starije i nemoćne osobe – kč.br. 7398/6

Dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u ulici P. Preradovića 2a, a površina objekta je 4.500 m2 (netto površina svih etaža objekta). Objekt ima optimalni kapacitet 200 korisnika od čega ih u Domu trenutno ima 195, a zaposleno je 47 djelatnika.



c) Zdravstvo

c.1. Zdravstvena djelatnost Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja. Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini. U gradu Đakovo zdravstvena djelatnost zastupljena je na primarnoj i sekundarnoj razini prostorno smještena u domu zdravlja, 3 ambulante, poliklinici i 6 ljekarni.

NAZIV DOM ZDRAVLJA

ĐAKOVO AMBULANTA «SJEVER»

POLIKLINIKA TURJAK

AMBULANTA KONJARIK -

VRTARIĆ

AMBULANTA BARIĆ

ADRESA P. Preradovića 2,

Đakovo

Trg N. Š. Zrinskog 2, Đakovo

Frankopanska 20, Đakovo

Gajeva 2, Đakovo

B. A. Mandića 96, Đakovo

KATASTARSKA ČESTICA 7398/4 4755 6631 7564/2 7817/4

GRAVITACI-JSKO PODRUČJE KOJEM JE OBJEKT

NAMJENJEN Grad Đakovo Grad Đakovo - - -

STATUS Županijski Županijski Privatno Privatno Privatno

SPECIJAL. AMBULANTE

Pulmologija, fizijatrija, rodilište,

medicina rada, ortodoncija, oftamologija, radiologija

-

Kirurgija, pedijatrija,

ginekologija, kardiologija

Opća, ginekologija i pedijatrija Opća

BROJ DJELATNIKA 185 7 - - -

BROJ LIJEČNIKA 36

3 - - -



POVRŠINA PARCELE (m2) 8930 360 - - -

UKUPNA NETTO POVRŠINA SVIH ETAŽA OBJEKTA 5134,65 239 - - -

Izvor podataka: Grad Đakovo (veljača 2002.)

c.2. Veterinarska djelatnost Na području grada Đakovo djeluju sljedeće veterinarske djelatnosti: - VETERINARSKA STANICA ĐAKOVO d.o.o. – Kralja Tomislava 33, Đakovo – kč.br. 6637 - VETERINARSKA APOTEKA d.o.o. – Kralja Tomislava 33, Đakovo– kč.br. 6637 - ROMAN d.o.o. – Matije Gupca 2, Đakovo– - VETROM VETERINARSKA PRAKSA I USLUGE – Matije Gupca 2, Đakovo– kč.br. 7296/1 i

7296/2

d) Obrazovanje Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:

• predškolskog odgoja • osnovnog obrazovanja • srednjeg obrazovanja • visoke naobrazbe.

Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine. Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. d.1. Predškolski odgoj Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97).

ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNA ĐAKOVO KATASTARSKA ČESTICA

LJEKARNA PARK ĐAKOVO Petra Preradovića 2a, Đakovo 7398/4

LJEKARNA SJEVER ĐAKOVO Trg N. Š. Zrinskog 2, Đakovo 4755

LJEKARNA ĐAKOVO Hrvatskih velikana 26, Đakovo 7449

LJEKARNE LIJEK ĐAKOVO

LJEKARNE 1 Pavićeva 24, Đakovo 8124/1

LJEKARNE 2 Bana Josipa Jelačića 26, Đakovo 6435/1

PRIVATNA LJEKARNA ''DUMENČIĆ IVANKA'' Stjepana Radića 9a, Đakovo 7541/7



Programi predškolskog odgoja i naobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti: 1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni) 2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja). 3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni, športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi). 4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA Predškolski odgoj grada Đakovo odvija se u osnovnim školama kao program predškole, te sljedećim dječjim vrtićima:

NAZIV DV Đakovo

DV Đakovo

DV Đakovo

«SUNČEV SJAJ-NAZARET»

DV „ZVRK“

ADRESA Naselje Vila l

Lj. Gaja 2

I. Mažuranića 12

Frankopanska 1a Katarine

Zrinski 11

STATUS gradski gradski gradski Vjerski –

Samostan Sestara Sv. Križa

privatni

GRAVITACIJSKO PODRUČJE KOJEM JE OBIJEKT NAMJENJEN

Naselje Vila

Centar Naselje Sjever

Grad Đakovo i okolica

Centar

KATASTARSKA ČESTICA

5901/1 7564, 7655

1/1 6475/2 7 434, 7 435

UKUPNA NETTO POVRŠINA SVIH ETAŽA OBJEKTA

(m2)

853,02 387,2 159,41 1200 254

POVRŠINA PARCELE(m2)

10429 5110 1488 3000 964

POVRŠINA VANJSKOG

PROSTORA(m2) 3184 2492 455 - 780

UK

UP

NO

BROJ GRUPA 8 8 2 4 3 25

BROJ DJECE 135 181 42 80 62 500

BROJ DJELATNIKA 16 14 5 12 4 51

Izvor podataka: Grad Đakovo (ožujak 2002.)

Program predškole provodi se jednu školsku godinu prije polaska u prvi razred osnovne škole 250 sati ukupno (2 puta tjedno u jednom polugodištu i 3 puta tjedno u drugom polugodištu).



Programom predškole obuhvaćena su sva djeca predškolskog uzrasta, a odvija se pri osnovnoj školai (OŠ «J. A. ĆOLNIĆA»).

d.2. Osnovno obrazovanje Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava nadležno ministarstvo.

Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih. Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96). Na području grada Đakova djeluju 3 osnovne škole:

NAZIV OŠ «VLADIMIR NAZOR» OŠ «J. A. ĆOLNIĆA» OŠ «I. G. KOVAČIĆ»

ADRESA K. Tomislava 18, Đakovo Trg N. Š. Zrinskog 4,

Đakovo K. Tomislava 17 i 25,

Đakovo

KATASTARSKA ČESTICA 7359 4733 6460, 6471

BROJ DJELATNIKA 70 60 60

BROJ UČENIKA 843 821 917

BROJ UČIONICA 19 19 19

BROJ RAZREDNIH ODJELA 38 29 32

VRSTE, BROJ I POVRŠINE VANJSKIH ŠPORTSKIH

TERENA

Rukometno, nogometno, košarkaško i odbojkaško

igralište = 3000m2

Rukometno igralište = 1000m2

Jedno rukometno i dva košarkaška igrališta

NETTO POVRŠINA SPORTSKE DVORANE (m2)

- 1750 -

NETTO UNUTRAŠNJA POVRŠINA (bez dvorane)

( m2) 3540 3250 2880

POVRŠINA PARCELE (m2) 11432 28519 2052

POVRŠINA PARCELE / BROJ UČENIKA 13,56 34,74 2,23

Izvor podataka: Navedene Osnovne škole (veljača 2002.)

Iz priložene tablice vidljivo je da jedino osnovna škola „J.A.Ćolnića“ ima površinu parcele primjerenu broju učenika, dok su površine parcele ostale dvije osnovne škole, a pogotovo osnovne škole I.G.Kovačića poddimenzionirane (13,56 i 2,23 m2 po učeniku, dok je optimalan minimum 30 m2 po učeniku).

d.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe, a obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, 69/2003 od



23. IV. 2003.) i zakona koji uređuju djelatnost pojedinih vrsta srednjih škola. Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi.

Programi srednjeg školstva su:

• programi za stjecanje srednje školske spreme • programi za stjecanje srednje stručne spreme • programi za stjecanje niže stručne spreme i • programi osposobljavanja i usavršavanja. Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci. Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa su:

1. Gimnazije (opće ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.

2. Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.

3. Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Na području grada Đakova djeluju tri srednje škole, od kojih je jedna gimnazija i dvije strukovne škole:



NAZIV GIMNAZIJA A. G.

MATOŠ» OBRTNIČKA ŠKOLA A.

HORVATA SREDNJA STRUKOVNA

ŠKOLA B. RADIĆA

ADRESA Vj. K. A. Stepinca 11

KATASTARSKA ČESTICA 6040/1, 6040/2 6039/2 6039/1

BROJ UČENIKA 482 839 792

BROJ DJELATNIKA 42 75 65

BROJ UČIONICA 10 26 23

BROJ RAZREDNIH ODJELA 16 37 26

VRSTE, BROJ I POVRŠINE VANJSKIH ŠPORTSKIH TERENA 587,34

NETTO POVRŠINA SPORTSKE DVORANE (m2) 131,30

NETTO UNUTRAŠNJA POVRŠINA (bez dvorane) ( m2)

2080 1962,65 1962,65

POVRŠINA PARCELE (m2) 6599

Izvor podataka: Navedene srednje škole (veljača 2002.)

d.4. Visoka naobrazba

U Đakovu djeluje Teološki fakultet, jedina visokoškolske ustanove u gradu. Teologija u Đakovu nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije otpočete na Bogoslovnom sjemeništu daleke 1806. godine. Danas je u sastavu katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a smještena je u novoobnovljenoj i po najvišim školskim standardima opremljenoj zgradi koju je sredinom 19. stoljeća dao sagraditi biskup Josip Juraj Strossmayer.

Teološki fakultet u Đakovu se nalazi u ulici P. Preradovića 17.

Površina parcele je cca. 2000 m2 (kčbr. 8085), a ukupna netto površina svih etaža objekta: 1536,28 m2.

Fakultet trenutno pohađa 139 studenata i 33 apsolventa, na fakultetu je zaposlen 31 djelatnik (27 profesora + 1 bibliotekar + 2 čistačice + 1 tajnik + nepopunjeno mjesto domara).

Optimalni kapacitet postojeće građevine je 150 studenata.

Osnovni problemi su prehrana i smještaj studenata, te nedovršena knjižnica. Izvor podataka: Katolički bogoslovni fakultet Teologija u Đakovu (veljača 2002.)

e) Kultura

U Gradu Đakovu djeluju slijedeće kulturne ustanove:

1) Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo 2) Knjižnica ''U pravi trenutak'' 3) Centar za kulturu Đakovo (u sklopu se nalazi kino) 4) Muzej Đakovštine 5) Spomen-muzej biskupa J. J. Strossmayera 6) Dijecezanski muzej – dijecezanski arhiv



Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo nalazi se u Ulici K. Tomislava 13 u Đakovu, gravitira području Grada Đakova kao i drugim naseljima bivše općine Đakovo. Gradska knjižnica i čitaonica ima fond od 62.000 knjiga, 5,5 zaposlena djelatnika i 2.700 korisnika dok je optimalni kapacitet 10.000 korisnika. Kao problemi navedeni su nedostatan broj stručnih djelatnika, nedostatak skladišnog prostora i igraonice. Centar za kulturu Đakova nalazi se u Ulici K. Tomislava 13 u sklopu drugih sadržaja, gravitira području bivše općine Đakovo. Ima 558 sjedala i zaposleno 7,5 djelatnika. Godišnje se izvede 460 predstava (kazališne predstave, koncerti, svečane akademije, skupovi) koje posjeti oko 42.000 posjetitelja. Kao problemi uglavnom se navode oni vezani uz financije (troškovi održavanja objekta i opreme). Muzej Đakovštine ,osnovan u prosincu 1951. godine, muzej je zavičajnog tipa u kojem je, u nekoliko zbirki, pohranjeno na tisuće predmeta koji bjelodano svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini đakovačkog kraja. Muzej trenutno nema svoj stalni postav. Muzej Đakovštine nalazi se u Đakovu u Ulici A. Starčevića 34 gravitira mu područje bivše općine Đakovo, godišnje ga posjeti oko 2000 posjetitelja, a ima zaposleno 5 djelatnika.

Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera najmlađi je gradski muzej koji je, ubrzo poslije otvaranja 1991. godine, zbog ratnih djelovanja, morao biti zatvoren, a eksponati pohranjeni na područja izvan izravne ratne opasnosti. 1997. godine uspostavljen je novi stalni postav. Spomen-muzej biskupa J. J. Strossmayera nalazi se u Ulici Luke Botića 2, godišnje ga posjeti oko 2.000 posjetitelja i ima tri zaposlena djelatnika. U biskupskom dvoru smješten je Dijecezanski muzej, Dijecezanski arhiv s neprocjenjivi vrijedno povijesnom građom razvrstanoj u nekoliko fondova, te tri biblioteke (dijecezanska, biskupa Strossmayera i biskupa Bäuerleina). Zbog pomanjkanja prostora potrebnog za odgovarajući smještaj spomenutih sadržaja u dvorištu Teologije upravo se privode kraju radovi na izgradnji impozantne zgrade koja će, kada bude dovršena, za dugi niz godina riješiti postojeće prostorne probleme.

f) Vjerske institucije U gradu Đakovu nalazi se sjedište biskupije Đakovačko – srijemske u kojem biskupi stoluju još od 1239. godine kada im je ugarski herceg Koloman darovao Đakovo i posjede oko njega. Najstariju jezgru Đakova čini đakovačka katedrala koja je sagrađena za vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Na tom je mjestu bila stara katedrala koja se u ispravama prvi put spominje 1355. godine.



Povodom 100. obljetnice početka gradnje papa Pavao VI. proglasio je Strossmayerovu katedralu bazilikom. Prema riječima pape Ivana XXIII. đakovačka katedrala je "…najljepša crkva između Vencije i Carigrada".Vanjštinom katedrale, uz bizantski i gotički, prevladava neoromanički građevinski stil, skriva vrlo bogati umjetnički sadržaj - slike, skulpture, dekorativne ornamente. Potpuno svjetla unutrašnjost otkriva 43 slike s biblijskim motivima koje su u fresko tehnici izradili Nijemci Aleksander - Maksimilijan otac i Ljudevit sin Seitz. Samo dvije slike (Žrtvu Abrahamovu i Žrtvu Noinu) izradio je talijanski slikar Ljudevit Ansiglioni. Kipove su radili: Vatroslav Donegani, Tomo Vodički i Georg Feuerstein, koji je izradio tri kipa. Orgulje su djelo Franca Jenka iz Šentvida kraj Ljubljane, a izgradio ih je 1936. jer su prve orgulje izgorjele u požaru 1933., kada su oštećene dvije fresko slike. Sadašnje orgulje imaju 3 manuala, 73 registar i 5.420 svirala. Na zidovima pobočnih lađa nalaze se reljefi 14 postaja križnog puta koje je u bračkom mramoru isklesao Lujo Lozica. Ispod svetišta nalazi se kripta u kojoj su sahranjeni biskupi đakovačke i srijemske biskupije. Među njima impozantno djeluje mjesto gdje je sahranjen J.J.Strossmayer. Njegovo grobno mjesto pokriva oltarska menza s mramornim reljefom kojega je izradio Rudolf Valdec, točno prema Strossmayerovoj želji.

OBJEKT ADRESA KATASTARSKA ČESTICA

Biskupski ordinarijat Trg J. J. Strossmayera 6 7 392

Bogoslovno sjemenište Trg J. J. Strossmayera 5 7 274

Evanđeoska crkva Matije Gupca 46 7 111/1, 7112

Katedrala Sv. Petra i Pavla Trg J. J. Strossmayera 6 7392

Samostan sestara svetog križa

Samostanska crkva Presvetog Srca Isusova K. Tomislava 22 7354

Svećenički dom Trg J. J. Strossmayera 5 7274

Župni ured Svih svetih Trg J. J. Strossmayera 1 7278

Župni ured Dodobrog pastira 2 Andrije Hebranga 95 4552

Izvor podataka: Grad Đakovo i katastar (veljača 2002.)

1.1.2.4. Komunalne djelatnosti a) groblja

Na području grada Đakova nalaze se 2 groblja u središnjem dijelu grada (katoličko i židovsko groblje.

Ukupna površina oba groblja oznosi cca 7,4 ha (prema podacima Grada Đakova), a u kontaktnoj zoni postoje neizgrađene površina na koje je, sukladno potrebama, moguće proširenje groblja.



BROJ KATASTARSKE

ČESTICE POVRŠINA (m2) POPUNJENOST GROBLJA (%)

KATOLIČKO GROBLJE 7855/1, 7855/2, 7839/1 65 916 65

ŽIDOVSKO GROBLJE 7854/1 7 998 70

Izvor podataka: Grad Đakovo

b) Tržnice Na području gradskog naselja Đakovo djeluje jedna tržnica na malo. Tržnica na veliko na području gradskog naselja Đakovo ne postoji.

1.1.2.5. Sport i rekreacija

Podaci o sportskim sadržajima pri osnovnim i srednjim školama navedeni su u poglavlju „obrazovanje“.

Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.). Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima: 1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11800 sati-korisnika, a kod otvorenih bazena 9800 sati-korisnika.

3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice

- rukomet 1,4 jedinice

- košarka 1,0 jedinica

- odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.

BROJ

KATASTARSKE ČESTICE

ADRESA POVRŠINA otvorenog

prostora (m2)

POVRŠINA zatvorenog

prostora (m2)

Tržnica u Đakovu (Univerzal) 7272/1, 7272/2 Splitska ulica 5507 507

ukupno 5507 507



5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika.Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje.Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15000 sati-korisnika.

9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540 sati-korisnika.

10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika.Prosječni tjedni kapacitet je 2000 sati-korisnika.

Na području grada Đakova nalaze se trenutno sljedeći sportski tereni i građevine:

NAZIV ADRESA VRSTE I BROJ SPORTSKIH SADRŽAJA KATASTARSKA ČESTICA

RUKOMETNI KLUB ''ĐAKOVO''

Matije Gupca 13, Đakovo Rukometno igralište 7378/1

TENIS KLUB ''ĐAKOVO'' Gajeva bb, Đakovo 6 teniskih terena 7911/1, 7909/4, 7910/5

HRVATSKI SOKOL Matije Gupca 13, Đakovo

Sportska dvorana

1 rukometno igralište

1 odbojkaško igralište

1 skakalište

1 teniski teren

7378/1, 7379

IGRALIŠTE MO ''KOLODVOR'' ĐAKOVO Park pobjede, Đakovo 1 košarkaško igralište 6677/1

NOGOMETNI KLUB ''CROATIA'' ĐAKOVO

Naselje Sjever, Đakovo 1 nogometno igralište 4702/2

NK ''ĐAKOVO'' R. Boškovića bb, Đakovo 1 nogometno igralište 8236/1

GRADSKI BAZEN ''ĐAKOVO'' A. Starčevića, Đakovo

1 bazen 25*50m

1 bazen 10*10m

4560/21

KONJIČKI KLUB ''ĐAKOVO'' A. Šenoe 45, Đakovo Trkača staza kružna 400m 6762, 6763

STRELJANA STRELJAČKOG SAVEZA ''ĐAKOVO''

V. k. A. Stepinca 10, Đakovo 8 zračnih streljana

6038/8

Izvor podataka: Savez športskih društava g. Tišma (05.05.2003.)

Analizom prostora prema navedenom kriteriju (preračunom postojećih sportskih terena i građevina u jedinice sportskih objekata) utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata na području grada raspoređene na sljedeći način:



DVORANA MALI SPORTOVI NOGOMET TENIS ZRAČNA STRELJANA

BAZENI - OTVORENI

OSTALI OTVORENI - HIPODROM

BROJ IGRALIŠTA 1

2 RUKOMETNA TERENA,

1 ODBOJKAŠKI TEREN

1 KOŠARKAŠKO IGRALIŠTE

2 7 8

1 BAZEN 25 X 50 m

1 BAZEN 10 x 10 m

1

BROJ JEDINICA 3 5 2 7 8 2 1

1.1.2.6. Stanje okoliša

a) Zagađenje voda Na području grada Đakova, pa tako i unutar obuhvata GUP-a, vodotoci su lokalnog karaktera te im nije određena kategorija državnim planom za zaštitu voda, a kako se na vodotocima lokalnog karaktera ne obavljaju ispitivanja kakvoće voda ne postoje egzaktni podaci o stanju površinskih voda. Veći zagađivač vodotoka je odvodni sustav grada Đakova, iz kojeg se vode bez pročišćavanja ispuštaju u vodotok Ribnjak. Na spomenuti odvodni sustav su priključeni i ''Đakovčanka''-tvornica za konzerviranje zimnice, ''Geli''-tvornica namještaja i đakovačka klaonica, dok kemijska industrija ''Meteor'' svoju upotrijebljenu vodu ispušta u kanal Gradina Orano (III red.). Radi utvrđivanja kakvoće otpadnih voda koje se planiraju pročišćavati nakon gradnje uređaja za pročišćavanje, vršena su ispitivanja količine i kakvoće otpadnih voda na glavnom kolektoru Grada Đakova. Utvrđeno je da protok (otpadnih voda) odgovara približno protoku 44.000 ES, a opterećenje otpadnih voda od onečišćenja organskog porijekla (biokemijsko opterećenje), te opterećenje spojevima dušika i fosfora reda su veličine 35.000 ES. Konstatirano je da je velika razlika u hidrauličkom i biokemijskom opterećenju otpadnih voda uzrokovana najvjerojatnije procjednim, moguće i oborinskim vodama, te djelomičnom razgradnjom onečišćenja već u sustavu odvodnje. b) Zagađenje zraka

Na području grada Đakova mjerenje koncentracije onečišćenja zraka provodi se na dva mjesta, a mjeri se mjesečna količina ukupne taložne tvari. Novi Zakon o zaštiti zraka donesen je 2004. godine, a Uredba o graničnim vrijednostima onečišćenih tvari u zraku 2005. godine, te će se rezultati u nastavku teksta za 2005. godinu komentirati temeljem ranije Uredbe. Sumarni rezultati mjerenja i ocjena količine ukupne taložne tvari prikazani su u sljedećoj tablici.



SUMARNI PODACI I OCJENA KOLIČINE ULUPNE TALOŽNE TVARI [(mg/(m²d)]

Đakovo

Red. broj Lokacija postaje N C CM C>PV

(200) C>PV (350)

Broj mjeseci sa

C>GV za 1 mjesec (650)

01 Industrijska zona (''Posavina'')

12 82 242

02 Dom zdravlja 12 101 265 U sljedećim tablicama prikazani su sumarni podaci i ocjena količine olova u ukupnoj taložnoj tvari, te sumarni podaci i ocjena količine kadmija u ukupnoj taložnoj tvari.

SUMARNI PODACI I OCJENA KOLIČINE OLOVA U UKUPNOJ TALOŽNOJ TAVI [g/(m²d)]

Đakovo


(100) C>GV (250)

01 Industrijska zona (''Posavina'')

12 9 58

02 Dom zdravlja 12 6 21

SUMARNI PODACI I OCJENA KOLIČINE KADMIJA U UKUPNOJ TALOŽNOJ TVARI

[g/(m²d)] Đakovo


(2) C>GV

(5) 01 Industrijska zona

(''Posavina'') 12 0,13 0,36

Količine olova bile su na obje mjerne postaje nešto više od onih iz 2004. godine. Količina kadmija u ukupnoj taložnoj tvari na obje mjerne postaje bila je viša od količina izmjerenih u prethodnom razdoblju mjerenja. Tijekom 2005. godine na obje mjerne postaje količina ukupne taložne tvari, te količina olova i kadmija u ukupnoj taložnoj tvari nije prelazila preporučene vrijednosti, te je okolni zrak, s obzirom na ukupnu taložnu tvar, te na olovo i kadmij u ukupnoj taložnoj tvari, bio I. kategorije kakvoće. Temeljem podataka Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove Osječko-baranjske županije na području Grada Đakova u narednoj tablici navedeni su podaci iz Katastra emisije u okoliš za 2004. godinu, i to za emisije u zrak.



c) Zagađenje tla

Zagađenje tla na području grada Đakova nije egzaktno praćeno mjerenjima. Od brojnih čimbenika koja utječu na onečišćavanje tla na ovom području su prisutni kemijski zagađivači koji se koriste u poljoprivredi, onečišćenja koja putem emisija u zrak dolaze u tlo (gospodarski pogoni, vozila, dimnjaci iz domaćinstava i sl.), te zemljište uz otvorene vodotoke, kanale i ostala ležišta voda, a koja se onečišćuju materijalima iz voda (spiranje, otapanje i sl.). Onečišćenja tla vezana na odlaganje otpada (''divlja'' odlagališta) nisu registrirana na ovom području iako su prisutni na velikoj površini (točkasto onečišćenje odloženim otpadom) uz prometnice, kanale, željezničku prugu, neuređene zelene površine, gospodarska i ekonomska dvorišta itd. d) Buka

Na području grada Đakova nije izrađena karta buke, niti su provedena mjerenja razine buke. Glavni izvor buke na području Grada je cestovni i željeznički promet. U cestovnom prometu razina buke u prostoru uz prometnicu ovisi o intenzitetu i brzini prometnog toka. Povećanjem intenziteta prometa i njegove brzine, raste i razina buke u okolnom prostoru. Isto vrijedi i za željeznički promet uz što on izaziva i vibracije na prostoru uz trasu željezničke pruge. Nužno je što prije izraditi kartu buke za područje grada, kako bi se utvrdila najkritičnija mjesta, te prema tome poduzele i određenije mjere za sprječavanje djelovanja buke.

1.1.2.7. Prometni sustav i sustav veza a) Cestovni promet

U zoni grada Đakova sjecište je više značajnih cestovnih pravaca: - državna cesta D7 (GP Duboševica-B. Manastir-Osijek-Đakovo-GP Sl. Šamac), - državna cesta D38 (Pakrac (D5)-Požega-Pleternica-Đakovo (D7), - državna cesta D46 (Đakovo (D7)-Vinkovci-GP Tovarnik), - državna cesta D515 (Našice (D2)-Đakovo (D7). Od njih je najznačajniji transverzalni prometni pravac u okviru koridora Vc i trase državne ceste D7. Na području Grada izvedena je zapadna obilaznica grada koja je trasu državne ceste D7 izmjestila izvan urbanih zona grada i time gradski prometni sustav oslobodila tranzitnih prometnih tokova. Na trasi je formirano pet križanja u razini. Državne ceste D38 i D46 longitudinalni su cestovni pravci, a njihove trase prate staru rimsku cestu od Požege preko Đakova prema Vinkovcima. Trasa državne ceste D515 veza je prometnog čvora Đakova i Našica, odnosno veza s podravskim prometnim koridorom. Na navedenu mrežu državnih cesta nastavlja se mreža županijskih i lokalnih cesta, od kojih na području grada imamo sljedeće trase: Županijske ceste: - Ž 4145 Đakovo : D7-Ž4146 - Ž 4146 Đakovo : D7-D46 - Ž 4147 Đakovo : D7-Ž4146



Lokalne ceste: - lokalna cesta L 44133 Đakovo (Ž4146)-L 44134 - lokalna cesta L 49126 Đakovo (Ž 4147)-Dragotin (Ž 4164) Trase navedenih javnih (razvrstanih) cesta u funkciji su glavnih i sabirnih gradskih cesta. Sve trase javnih cesta na području grada su modernizirane, a u njihovim uličnim profilima izgrađene su pješačke staze. Osim navedenih, cestovnu mrežu grada Đakova čini mreža nerazvrstanih glavnih, sabirnih i ostalih ulica, koje su u funkciji osiguranja pristupa svim izgrađenim dijelovima grada. Dio prometnog sustava ima povoljne širine uličnih profila u kome je moguće smjestiti sve potrebne prometne površine, kao i prateću infrastrukturu, dok je dio formiran s užim uličnim koridorima što otežava njihovo uređenje i urbano opremanje. U zoni centra, kao i u većini gradova, izražen je problem nedostatka parkirališnog prostora, naročito u okruženju pješačke zone. U zoni užeg centra smješten je i autobusni kolodvor. Tri benzinske postaje na području grada, te jedna uz trasu obilaznice, osiguravaju visok standard opskrbe gorivom stanovnika grada. b) Željeznički promet

Područjem grada prolazi trasa željezničke pruge međunarodnog značaja M3 (M302 Osijek-Đakovo-Strizivojna/Vrpolje). Navedena željeznička pruga je stvaranjem samostalnosti Republike Hrvatske dobila značaj paneuropskog prometnog koridora. Ranije stanje i opremljenost željezničke pruge niže kategorije nije odgovaralo njenom novom geoprometnom položaju, te je nužna njena rekonstrukcija. Rekonstrukcija se odnosi na korekcije dijela trase (ispravljanje minimalnih radijusa) kao i kompletan remont željezničke pruge. U okviru rekonstrukcije planirano je i uređenje željezničkih postrojenja i službenih mjesta (stajališta i kolodvora). Na području grada smješten je kolodvor koji je također potrebno rekonstruirati i urediti. c) Poštanski promet

U poštanskom prometu na području grada Đakovo postoji jedna Operativno jedinica Đakovo-Našice, poštanski ured i šalterske pošte. Operativna jedinica Đakovo-Našice organizacijski pripada Središtu pošta (SP) Osijek. Na području Grada ova Operativna jedinica ima dva Poštanska ureda (u daljnjem tekstu : PU) od toga jedan s dostavom preko kojeg se obavlja cjelokupni poštanski promet grad Đakovo i šire, te jedna šalterska pošta. Poštanski ured s dostavom obavlja sve poštanske usluge, kurirske usluge (hpekspers), poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i



isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima za pojedine komitente, uplate i isplate u unutrašnjem i međunarodnom putničkom prometu, Westem union usluge, otkup Tax free čekova, mjenjačke poslove), brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštanskim uredima, prodaju maraka i vrijednosnica te prodaju određenog asortimana trgovačke i komisione robe (poštanska oprema i pribor, knjige, novine i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije. Na području grada Đakova postoji sljedeći poštanski ured s dostavom: - PU Đakovo, Trg dr. F. Tuđmana 1. Dostava pošiljaka organizirana je pet puta tjedno. Na području grada Đakova postoji sljedeća šalterska pošta: - Šalterska pošta, Splitska bb. U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području grada Đakovo:

POŠTANSKA MREŽA GRADA ĐAKOVA

BR. STANOV. OBUHVAĆENIH

DOSTAVOM TJEDNO Red. broj

POŠTANSKI URED

PRIPADAJUĆE NASELJE

5x 3x (2-3)x

SVEGA Napomena

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Đakovo 20.912 Budrovci 1.419 Ivanovci Gorjanski 825

31400 ĐAKOVO

Kuševac 953

1.

POŠTANSKI URED-Svega: 24.109 24.109 2. 31405 ĐAKOVO bez dostave

UKUPNO: 24.109 24.109 Izvor podataka: - Središte pošta (SP) Osijek

- ZPO Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine. Dio poštanskog prometa obavljaju i drugi subjekti. d) Telekomunikacije

Nepokretna mreža Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao tri pristupna područja (PP), jedno od njih je PP Đakovo. U gradu Đakovu lociran je komutacijski čvor pristupne centrale-mjesne centrale (PC) na koji su vezani udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS) s područja grada Đakovo i okolnih općina uključenih u PP Đakovo. Za prijenos u mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s



iznimkom korisničkog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan. U javnoj telekomunikacijskoj mreži grada Đakovo za spojne puteve u prijenosu upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji: • svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli. Ukupni dosadašnji razvoj pristupne mreže na području grada Đakovo ''HT-Hrvatski telekom'' d.d., kao najveći nositelj razvoja koristio je simetrično bakrene parice. U novije vrijeme koriste se i svjetlovodi. Stanje komutacija na području grada Đakovo prikazano je u priloženoj tablici. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog gradskog naselja (dijela grada), tj. blokovima ili subpodručju.

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

KOMUTACIJA PODRUČJE PREKRIVANJA (mjesna mreža)

ĐAKOVO PC Središnji i zapadni dio Grada ĐAKOVO SJEVER UPS Sjeverozapadni dio Grada ĐAKOVO SILOS UPS Sjeveroistočni dio Grada ĐAKOVO ISTOK UPS Istočni dio Grada i okruženje ĐAKOVO JUG UPS Južni dio Grada

Izvor podataka: - HT-Hrvatski telekom; Sektor za regionalnu mrežu-Regija 4-Istok - ZPO Cjelokupna mreža telekomunikacijskih vodova na području grada Đakovo kao infrastruktura Grada izgrađena je podzemnim vodovima u kabelskoj kanalizaciji u središnjim dijelovima Grada i glavnim prometnim pravcima, te distribucijski vodovi izgrađeni mrežnim kabelima izravno položenim u rov s priključcima do priključne (spojne) kutije. Dio mrežnih kabela vodi do pogodno odabranih zgrada s kabelskim ormarićem, a od njih do okolnih zgrada vode zračni vodovi. Novi operator ''OT-Optima telekom'' d.o.o. uglavnom koristi postojeće telekomunikacijske vodove. Pokretna mreža Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u sustavu globalne pokretne mreže-GSM, te UMTS i to: CRONET (098), VIP (091) i TELE 2 (095). Na području Grada Đakovo postoje četiri izgrađene bazne (osnovne) postaje. Nositelji razvoja su: ''T-Mobile Hrvatska'',d.o.o., ''VIPnet'',d.o.o. i TELE 2,d.o.o.



e) RTV sustav veza Na području grada Đakovo nema izgrađenih građevina Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustava veza.

1.1.2.8. Infrastrukturna opremljenost a) Elektroenergetska mreža

Elektroenergetska mreža grada Đakovo obuhvaća građevine prijenosnih i distribucijskih naponskih razina. Glavne napojne točke su postojeće trafostanice TS 22/110 kV locirane južno uz granicu građevinskog područja i TS 110/35/10 kV trafostanice locirane na zapadnom dijelu Grada. Potrošnja električne energije u 2005. godini po vrsti potrošača u gradu Đakovo izražena u kWh prikazana je u sljedećoj tablici: .

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Red. broj

POTROŠAČ POTROŠNJA (kWh)

1. Kućanstva 25.564.184 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 40.348.209 3. Javna rasvjeta 1.195.803

UKUPNO: 67.108.196 Izvor podataka: - HEP-Operator distribucijskog sustava,d.o.o. ''Elektroslavonija'' Osijek - ZPO

Prijenos električne energije Postojeće građevine prijenosa električne energije koje se nalaze unutar građevinskog područja Grada ili samo prelaze preko građevinskog područja su: - TS 110/35/10 kV Đakovo 2, - DV 110 kV Đakovo-Donji Andrijevci, - DV 110 kV Đakovo-Slavonski Brod, - DV 110 kV Đakovo-Đakovo 2, - DV 110 kV Đakovo 2-Našice, - DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1, - DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2. Distribucija električne energije Postojeća elektrodistribucijska mreža u Gradu obuhvaća građevine na naponskim razinama od 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV. Na 35 kV naponskoj razini mreža sadrži sljedeće građevine: - TS 35/10 kV Đakovo 1, - TS 110/35/10 kV Đakovo 2), - KB 35 kV Đakovo 1-TS Đakovo 2, - KB 35 kV otcjep sa DV 35 kV TS Đakovo 1 za TS 220/110 kV Đakovo,



- DV 35 kV Đakovo 1-TS Đakovo 2, - DV 35 kV TS Đakovo 1-TS Mikanovci, - DV 35 kV TS Đakovo 1-TS Andrijevci. Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađene su potrebne transformatorske stanice s pripadajućim nadzemnim i kabelskim 10(20) kV dalekovodima. Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži unutar građevinskog područja grada Đakova prikazani su u sljedećoj tablici:

POKAZATELJI IZGRAĐENOSTI DISTRIBUCIJSKOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Iznos Red.

broj Naponski nivo

(kV) Vrsta objekta Jedinica mjere Postojeće

stanje TS 35/10 kV Đakovo 1 kom 1 TS 110/35/10 kV Đakovo 2 kom 1 DV km 10 KB km 4,120 Energetski transformator MVA 8

1. 35

35/10 kV kom 4 TS 10(20)/0,4 kV kom 49 DV km 13 KB km 36,838

MVA 21,3 2. 10(20)

Energetski transformator kom 49 Izvor podataka: - HEP-Operator distribucijskog sustava,d.o.o. ''Elektroslavonija'' Osijek - ZPO Na 10(20) kV naponskoj razini distribucijska mreža je kontinuiranim razvojem građena u skladu s tehnološkim razvojem i potrebama za električnom energijom u pojedinim razdobljima te su trenutno u uporabi trafostanice tipa: ŽSTS, BSTS, PTTS, KTS i MBTS, koje su povezane s glavnim napojnim točkama (TS) i međusobno nadzemnim i/ili kabelskim 10(20) kV dalekovodima. Niskonaponska 0,4 kV mreža Grada izgrađena je s podzemnim kabelskim vodovima i nadzemnim neizoliranim vodičima (zračna mreža) vođenim po krovovima s krovnim stalcima. Dio zračne niskonaponske (NN) mreže već je zamijenjen samonosivim kabelskim snopom (SKS), vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili po betonskim stupovima. Javna rasvjeta Javna rasvjeta izgrađena je u svim glavnim ulicama grada. U preostalim ulicama izgradnja tek predstoji. b) Toplinarstvo

Na području grada do sada su potrošači toplinske energije svoje potrebe za toplinskom energijom rješavali pojedinačno svaki za sebe.



Sustavnog rješavanja opskrbe toplinskom energijom (izgradnjom centralnog toplinskog sustava) do sada nema. Postoje samo termoenergetske jedinice (kotlovnice) koje su izgrađene za opskrbu toplinskom energijom građevina za koje su izgrađene. c) Plinoopskrba

Zemni plin je osnovni energent u domaćinstvima i privredi grada Đakova. Za potrebe grada osmišljena je i izgrađena plinoopskrbna mreža koja pokriva cijeli grad, ali se pruža i prema okolnim naseljima. Na području grada postoje vodovi i objekti magistralnog (veledistribucijskog) raspleta, te vodovi i objekti distribucijskog plinoopskrbnog sustava. Izvorište i ''srce'' distribucijskog sustava je postojeća mjerno redukcijska stanica ''Đakovo'' kapaciteta 40.000 m³/h. Lokacija ove stanice je u južnom, industrijskom dijelu grada, na području tvrtke Torpedo. Do MRS-e Đakovo položen je visokotlačni magistralni plinovod (P=50 bar) Strizivojna-Đakovo profila Ø 250 mm. Od ukupno 6 km ovog cjevovoda, unutar granica GUP-a Đakova nalazi se cca 220 m. MRS-a Đakovo je opremljena s dvije izlazne linije (6 bar i 4 bar). Distribucijska mreža grada počinje od mjernog mjesta i primopredaje grada. U Đakovu je distribucijska mreža niskotlačna (P= 100 m bar). Da bi se ovako veliko područje i značajan konzum pokrili niskotlačnom mrežom, izgrađeni su visokotlačni plinovodi (VT, P=6 bar) koji transportiraju plin od MRS-e do 3 izgrađene redukcijske stanice u kojima se tlak reducira na 100 mbar. Redukcijske stanice su smještene u Ulici Slavka Tomerlina (RS-5), pokraj Ulice Pašin Prolaz (RS-6) i u industrijskoj zoni PIK-a Đakovo (RS-8). Na 6-barskom plinovodu nema priključaka, njime se samo transportira zemni plin do triju RS-ova. Ukupno je izgrađeno oko 1.900 m u profilu 350 mm, te oko 4.700 m u profilu 250 mm. Na svakoj od tri redukcijske stanice postoji i srednjetlačni rasplet plina (P=4 bar) pored niskotlačnog. Srednjetlačna mreža je namijenjena za opskrbu prirodnim plinom većih potrošača u Đakovu, a izgrađena su tri kraka: - od RS-5 (Tomerlinova) do S. Gelija (vod profila 160 mm dužine oko 1.800 m), - od RS-6 (Pašin Prolaz) do kraja Ulice Franje Račkog, pružen je vod Ø 225 mm dužine

oko 2.800 m, - od RS-8 (industrijska zona PIK-a) prema sjeveru Ulicom Nikole Tesle i dalje prema

tvornici opekarskih proizvoda ''Tondach'' i naselju Kuševac, vod je profila 225 mm i dužine unutar građevinskog područja Đakova cca 2.000 m.

Niskotlačna mreža plinovoda od 100 mbar služi za opskrbu domaćinstava prirodnim plinom i na području Đakova je izgrađeno cca 90 km plinovoda, profila od Ø 63 do Ø 315 mm. d) Vodoopskrba

Vodoopskrba korisnika vode na području GUP-a vrši se uglavnom iz grupnog vodoopskrbnog sustava Đakovo. Ovaj sustav obuhvaća naselja: Đakovo, Piškorevci, Novi Perkovci, Budrovci, Selci Đakovački, Ivanovci, Kuševac i Pisak. Današnja vodoopskrba grada Đakova temeljena je na korištenju podzemnih voda na četiri crpilišta. Osim crpilišta Trslana koje se nalazi južno od grada, za sustav su značajna i crpilišta: crpilište Đakovčanka, kapaciteta cca 10 l/s, uz cestu Đakovo-Đakovački Selci;



crpilište Bazen, kapaciteta 9 l/s, smješteno u sjeverozapadnom dijelu Grada u blizini bazena te crpilište Pašin bunar, kapaciteta 14 l/s, smješteno u centru Grada. Na grupni sustav Đakovo priključen je i sustav Ivanovci Gorjanski-Kuševac. Temeljem vodoistražnih radova, utvrđeno je da se na prostoru izvorišta Trslana, Pašin bunar, Đakovčanka i kod Bazena radi o podzemnom vodonosniku s međuzrnskom poroznosti u kojem se podzemne vode prihranjuju infiltracijom oborinskih voda. Na samom crpilištu Trslana, koje je i osnovno crpilište sustava vodoopskrbe, u funkciji su pet bunara prosječne izdašnosti cca 15 l/s, tako da je ukupni kapacitet crpilišta oko 80 l/s. Prosječno se crpi oko 50-60 l/s, no u maksimumima potrošnje sustav ''povlači'' i oko 100 l/s. Razlika izdašnosti izvorišta i potreba podmiruje se vodom iz rezervoara. Tijekom 2005. godine, ukupno sa svih izvorišta isporučeno je 1.735.485 m³ vode od kojih je na crpilištu Trslana zahvaćeno i isporučeno oko 1.500.000 m³, crpilištu Pašin bunar 235.485 m³, dok crpilište kod Bazena nije bilo u funkciji, već je služilo kao pričuva. Crpilište Trslana raspolaže sa 6 pumpi različitog kapaciteta (veličina) i režima korištenja. Gradska crpilišta (unutar obuhvata GUP-a) imaju po jednu pumpu. Zahvaćena voda distribuirana je u slijedećem omjeru potrošača: - domaćinstvima oko 83%, - industriji 17%. Industrija, osim priključka na sustav vodoopskrbe, ima i svoja izvorišta. Pa tako Meteor za svoje tehnološke potrebe koristi vodu vlastitih izvorišta, a vodu iz sustava grada koristi samo za sanitarne potrebe. Đakovčanka, iako je priključena na sustav grada, koristi samo svoja izvorišta vode. Pokrivenost stanovnika vodoopskrbnim sustavom je izuzetno dobra, te prema ocjeni lokalnog distributera iznosi 99%. Stanovnici koji nisu priključeni na vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta, što ponegdje, gdje nije riješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda, predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Ukupno je oko 6.250 priključaka od kojih je oko 6.000 priključaka ostvareno kod individualnih domaćinstava, po 50 priključaka odnosi se na društveni sektor i industriju, te 150 priključaka u kategoriji ostali priključci. Ukupna duljina vodoopskrbne mreže na nivou sustava iznosi oko 400 km, od kojih se unutar granica obuhvata GUP-a nalazi oko 200 km. Vodoopskrbna mreža je razvijana tijekom duljeg vremenskog razdoblja, pa je izgrađena od različitih materijala (od GUS-a do PHD), te stoga na pojedinih mjestima ne može podnijeti zahtjeve dobre i sigurne opskrbe. Glavni transportni vod vodi od crpilišta Trslana do grada u (dvostrukom) profilu 350 mm. Nastavno na njega u gradu se mreža formirala prateći raster ulica i tvoreći prstenaste cjeline koje omogućavaju povoljniji raspored tlakova.



Radi zaštite vodonosnika pitke vode od slučajnih ili namjernih zagađivanja oko crpilišta Đakovačkog vodovoda, utvrđene su zone zaštite izvorišta, od kojih zona zaštite izvorišta Trslana ne prekriva područje GUP-a, a preostale dvije se nalaze unutar granica obuhvata ovog plana. e) Odvodnja otpadnih voda

Pored kvalitetne vodoopskrbe, odvodnja voda je drugi važan element za ostvarivanje zdravog i kvalitetnog življenja. Trenutno stanje odvodnje karakterizirano je, ne toliko nedovoljnim opsegom pokrivenog područja koliko nedovoljnim kapacitetom dijela zatečenih cjevovoda i izvedenih objekata, kao i nesistematskim planiranjem sustava i projektiranjem, što je dovelo, a i dalje dovodi, do neželjenih posljedica u pogledu kontinuirane i dobre odvodnje suvišnih vlastitih voda ovog područja (lokalni zahvati odvodnje rješavani su parcijalnim zahvatima uglavnom polaganjem cjevovoda u najbliže prirodne depresije i njihovim gravitacijskim odvođenjem prema konačnom recipijentu). Unatoč brojnim projektima i gradnji sustava, još uvijek često dolazi do hidrauličnog preopterećenja pojedinih dionica, neodgovarajućeg tečenja, te plavljenja najnižih prostora. Primijenjeni sustav odvodnje područja GUP-a je mješoviti što znači da se zajedničkim vodovima vode otpadne i oborinske vode. S obzirom na konfiguraciju terena, sustav odvodnje prostora GUP-a podijeljen je u više podsustava (kolektor 1, kolektor 3, kolektor 5, te planirani kolektor 7 industrijske zone). Na odvodni sustav je priključeno 4.400 domaćinstava putem individualnih priključaka, zatim oko 300-400 priključaka višestambenih zgrada, te oko 50 priključaka industrije i industriji sličnih pogona. Sustav provede cca 1.055.00 m³ otpadne vode kroz godinu dana odnosno dnevno oko 2.900 m³. Industrijski pogoni su na javni sustav priključeni svojim internim sustavima u kojima se za neke djelatnosti vrši predtretman zagađenih voda. Meteor, kao značajan producent otpadnih voda, ima svoj sustav u kojem postoji i predtretman. Duljina kolektorske mreže procijenjena je od strane Đakovačkog vodovoda na oko 10 km, dok je ukupna dužina odvodnog sustava oko 75 km. Kolektor 3 nije posve izgrađen (prostor obuhvata DPU-a Sjever II) kao što nije izgrađen ni kolektor industrijske zone (kolektor 7). Sva prikupljena otpadna voda u sustavu javne odvodnje odvodi se u nepročišćenom stanju, evakuira u prirodni recipijent- melioracijski kanal II reda Ribnjak, na mjestu u čijoj se blizini planira gradnja uređaja za pročišćavanje. Lokacija uređaja je definirana već izrađenom prostorno-planskom i ostalom projektnom dokumentacijom, a nalazi se istočno odnosno jugoistočno od prostora GUP-a. Trenutno se izrađuje idejno rješenje uređaja za što je kao podloga napravljena biološko-kemijska analiza otpadnih voda. Na uređaj se osim područja GUP-a planiraju priključiti i susjedna naselja: Ivanovci-Kuševac (sustav se izgrađuje), Budrovac te Satnica Đakovačka.



f) Odvodnja oborinskih voda

Odvodnja oborinskih voda prostora GUP-a rješava se dvojako. Dio voda je riješen gradskim sustavom odvodnje mješovitog tipa, a dio voda se odvodi sustavom melioracijskih kanala. Oba sustava se međusobno prepliću, odnosno oborine vođene sustavom melioracijske odvodnje završavaju u sustavu kolektora odvodnje otpadnih i sanitarnih voda. Generalna je ocjena da sustav oborinskih voda u stanju današnje izgrađenosti ne može u svim trenucima kvalitetno zbrinuti oborinu sliva. g) Uređenje vodotoka i voda

Područjem obuhvata GUP-a prolazi otvorena kanalska mreža koja vrši odvodnju poljoprivrednih i ostalih površina uzvodno od grada kao i površina u gradu Đakovo. Nizvodne dionice ovih kanala, a u obuhvatu GUP-a, uglavnom su zacijevljene, odnosno dio otvorene kanalske mreže je zacijevljen (uglavnom betonskim cijevima) po trasi prirodnog vodotoka. Znatan dio zacijevljenih kanala (Kajzerov, Bekirov salaš, Josipovac, Košćak 2, Knija uzvodno od prostora GUP-a), imaju znatnu slivnu površinu. Pri oborinama velikog intenziteta na poljoprivrednim površinama uzvodno od grada koncentrira se voda, pa melioracijskim kanalom dolazi velika količina vode i tečenje zacijevljenim dijelom kanala je u punom profilu. Cijevi u tim uvjetima ne mogu primiti otpadnu i sanitarnu vodu koju dovodi do njih sustav odvodnje, pa dolazi do izlijevanja vode na mjestima revizijskih okana i plavljenja nižih dijelova građevina (podrumi, sutereni) ili najnižih dijelova prometnica.

1.1.2.9. Posebna namjena Zone posebne namjene – građevine od interesa obrane, navedene su sukladno podacima nadležnog ministarstva – MINISTARSTVA OBRANE – Uprave za materijalne resurse – Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša (dopis od 26.svibnja 2006.). Sukladno navedenom dopisu na području obuhvata Plana nalazi se vojarna «Dračice» na katastarskoj čestici br. 4195/1, na području gradskog naselja Đakovo. Predmetna vojarna, zona je posebne namjene, oko koje su, temeljem odredbi Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03), definirane zaštitne zone:

• Zona posebne namjene-Zona zabranjene gradnje • Zona ograničene gradnje.

1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz PPUG

Prostornim planom uređenja Grada Đakova (PPUGĐ) utvrđene su granice građevinskog područja gradskog naselja Đakovo. Isto tako, PPUGĐ definira i obvezu izrade GUP-a Đakova (Plan), te utvrđuje granicu obuhvata Plana.



a) Stanovništvo, kućanstva PPUG Đakovo predviđa da će do 2015. godine (plansko razdoblje) u gradskom naselju Đakovo živjeti 26 000 stanovnika u 7879 kućanstava (3,3 stanovnika u jednom kućanstvu). S obzirom da je , prema Popisu stanovništva 2001. godine u gradskom naselju Đakovo živjelo 20. 912 stanovnika u 6.378 kućanstava (također 3,3 stanovnika u jednom kućanstvu), planirano povećanje iznosi: - 5.088 stanovnika - 1.501 kućanstvo Planirano povećanje odnosi se na gradsko naselje Đakovo koje je područje obuhvata GUP-a, ali i na izdvojeno područje Pisak Đakovački, tako da je potrebno napraviti analizu planiranog povećanja izdvojeno za svaku urbanu cjelinu. b) Društvene djelatnosti

Uprava Planom se zadržava postojeća mreža objekata uprave koji dogovaraju i potrebama izraženim u PPŽ-u.

Socijalna zaštita Na području gradskog naselja Đakovo djeluje centar za socijalni rad, dom za starije i nemoćne, te četiri ustanove za predškolski odgoj u Đakovu (tri državna i jedan vjerski), te program predškole koji se provodi u osnovnoj školi ''J. A. Čolnića'' u Đakovu .

PPUG Đakovo zadržava postojeću mrežu, a nadopunjuje ju samo domom za djecu .

Obrazovanje U gradu Đakovu djeluje Teološki fakultet, tri srednje škole i tri osnovne škole.

PPUG Đakovo zadržava postojeću mrežu .

Zdravstvo Na području grada Đakova djeluju: dom zdravlja, jedna ambulanta, 6 ljekarni, 3 veterinarske stanice i jedna veterinarska apoteka. PPUG Đakova planiranu mrežu nadopunjuje obvezom prostornog smještaja opće bolnice, što je i obveza utvrđena PPOBŽ. Kultura Prema PPUG Đakova, na području kulture potrebno je razvijati domove kulture s ciljem očuvanja tradicionalnih kulturnih vrijednosti putem organiziranja rada raznih sekcija, kao i javnih manifestacija. c) Promet

Prostornim planom definirani su osnovni ciljevi uređenja prometne infrastrukture od državnog i županijskog značaja, kao i infrastrukture od gradskog značaja.



Državnog i županijskog značaja su: trase državnih cesta D7, D38, D46, D515 i trasa željezničke pruge od međunarodnog značaja M3-302 (MP13) Osijek-Đakovo-Strizivojna/Vrpolje, te trase županijskih cesta. Od značaja za Grad planirane su sljedeće aktivnosti na uređenju prometnog sustava: uređenje i rekonstrukcija svih lokalnih i nekategoriziranih cesta u funkciji pristupa izgrađenim zonama Grada, izgradnja parkirališnog prostora, izgradnja i uređenje autobusnih stajališta, te uređenje uličnih profila gradskih ulica. Prostornim planom uređenja Grada definirani su koridori planiranih infrastrukturnih građevina, koji su za područje Grada Đakova naznačeni na kartografskom prikazu br. 4.B (1. i 2.). Provedbenim odredbama definirane su širine novih uličnih profila, kao i normativi za osiguranje minimalnog broja parkirališnih mjesta u ovisnosti o namjeni građevine. d) Telekomunikacije

Postojećim PPUG Đakova definiran je razvoj nepokretne i pokretne telekomunikacije. Obveze za razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže usmjerene su na proširenje kapaciteta postojećih komutacijskih čvorova što ne zahtijeva nove prostore, te razvoj mjesne mreže u skladu s poboljšanjem komunalne opremljenosti, procesom urbanizacije i razvojem gospodarstva. U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži obveze se odnose na osiguranje prostora za izgradnju novih baznih (osnovnih) postaja, te način njihove izgradnje. e) RTV sustav veza

Postojećim PPUG Đakovo nisu određene obveze u razvoju RTV sustava veza. f) Poštanski promet

Postojeći PPUG Đakovo ne uvjetuje u poštanskom prometu obveze koje bi se ugradile u GUP Đakova. Obveze se odnose na tehnološki razvoj u obradi pošiljki i dovršenje informatizacije. g) Energetika Elektroenergetika

Postojećim PPUG Đakovo definiran je razvoj i izgradnja prijenosa i distribucije električne energije. Obveze za razvoj prijenosa električne energije odnose se na osiguranje prostora za izgradnju novih građevina na 110 kV naponskoj razini. Obveze za razvoj distribucije električne energije odnose se na dogradnju mreže u skladu s potrebama postojećih potrošača, procesom urbanizacije i razvoja gospodarstva, te način izgradnje distribucijske mreže što podrazumijeva i postupni prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu.



Toplinarstvo

Postojećim PPUG Đakovo nije obrađivana toplinska mreža pošto je to u potpunosti komunalna problematika, a ne planira se izgradnja centralnog toplinskog sustava. Plinoopskrba

U planu višeg reda (PPUG Đakova) obrađena je plinoopskrba šireg područja. Početak distribucijskog raspleta kako za naselja koja su u sklopu Grada Đakova, tako i za okolne općine je postojeća mjerno-redukcijska stanica MRS ''Đakovo''. S ove stanice (MRS) te postojećih redukcijskih stanica u Đakovu (RS-5, RS-6 i RS-8) planiran je srednjetlačni (P=4 bar) rasplet lokalnih plinovoda na pravcima: - Đakovo-Piškorevci i Đakovo-Selci Đakovački Za pravac Đakovo-Pisak Đakovački planirano je produženje 6-barskog raspleta do redukcijske stanice u Pisku. h) Vodnogospodarstvo

Prostornim planom uređenja Grada Đakova prikazani su pravci postojećeg i planiranog povezivanja vodoopskrbnog sustava Grada Đakova sa susjednim vodoopskrbnim sustavima kao i širenje sustava Grada na susjedna naselja. Perspektivno su utvrđena četiri izvorišta vode na području Grada i to: Trslana, Pašin bunar, kod bazena, Šumarija, a definirane su i zaštitne zone izvorišta u kojima je propisan režim korištenja. Odvodnja otpadnih sanitarnih i oborinskih voda riješena je utvrđivanjem sustava odvodnje Đakova na kraju kojeg je lociran uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Primjenjeni sustav je mješovitog tipa, a recipijent pročišćenih otpadnih voda je melioracijski kanal Ribnjak. Sustav odvodnje Đakova obuhvaća naselja Đakovo, Selci Đakovački, te Satnica Đakovačka. Prostornim planom utvrđeni su prostori za vodnogospodarske građevine od kojih se niti jedna ne nalazi unutar prostora obuhvata GUP-a. Odvodnja poljoprivrednih površina riješena je sustavom melioracijskih kanala koji prolaze obuhvatom. Kanal Ribnjak je dijelom zacjevljen. i) Postupanje s otpadom

Na području grada ustrojen je sustav prikupljanja i odvoza komunalnog otpada na odlagalište ''Vitika''. PPUG-om je postavljena obveza formiranja unutar granica građevinskog područja grada Đakova jednog ili više reciklažnih dvorišta. Osnovna funkcija reciklažnog dvorišta je izdvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada koji nastaje na gravitacijskom području, a izvor su mu domaćinstva i sitni obrt. Za izgradnju reciklažnog dvorišta treba osigurati min. 500 m² tlocrtne površine.



1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova (PUP, UPU, DPU) Na području grada Đakova na snazi su sljedeći Detaljni planovi uređenja:

Redni broj

NAZIV Godina donošenja

DPU ''PAŠIN PROLAZ-ZAPAD'' U ĐAKOVU 1999. 1.

DPU ''PAŠIN PROLAZ-ZAPAD'' U ĐAKOVU Izmjene i dopune 2001.

DPU „SJEVER II“ U ĐAKOVU 2001. 2.

DPU „SJEVER II“ U ĐAKOVU Izmjene i dopune 2006 3. DPU „DIJELA PODRUČJA ŽARANOVA BARA“ 2006

DPU "PAŠIN PROLAZ-ZAPAD donešen je 1999. godine, a obuhvaća površinu od 2,12 ha predviđenu za pretežito stambenu namjenu. Obuhvat Plana zauzima atraktivno uzvišenje s vrtovima i voćnjacima, kojem je moguć pristup iz Pašinog prolaza i preko dijela parcela postojećeg dječjeg vrtića. DPU „SJEVER II“ je donešen 2001. godine, a obuhvaća područje površine 26 ha u sjevernom dijelu grada Prostor je namijenjen uglavnom obiteljskoj stambenoj izgradnji. Planirani broj stanovnika je 1056, a prosječna gustoća nastanjenosti 36,8 st/ha. DPU „DIJELA PODRUČJA ŽARANOVA BARA“ je donšen 2006. godine, a obuhvaća neizgrađeno područje na kojem je planirana uglavnom poslovna namjena. Detaljni planovi uređenja su u potpunosti aktualni, a preduvjet za potpuno realiziranje DPU-a „SJEVER II“ je rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, posebice u središnjem dijelu obuhvata plana.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Demografski potencijal Demografski potencijal Đakova se do sada razvijao dinamički pozitivno te kvantitativno i kvalitativno predstavlja solidarnu osnovu za daljnji demografski razvoja. Baza mladog stanovništva je dovoljno velika za osiguranje nataliteta i prirodno povećanje. Đakovo je privlačno radno središte sa zamahom razvoja mladog i srednjeg poduzetništva, pa bi se mogao na taj način i stimulirati mehanički priliv. I obrazovna razina postojećeg stanovništva je relativno povoljna, premda bi udio visokoobrazovnih kadrova mogao i trebao biti veći.

1.1.4.2. Gospodarski potencijal Gospodarstvo Đakova, je za prilike koje danas vladaju, dosta dobro razvijeno. Veliki tromi sustavi restrukturiranjem su i pretvoreni u srednje i malo poduzetništvo što je fleksibilnije glede prilagođavanja tržištu i prostornog smještanja.



Ocjena mogućnosti i ograničenja izvršena je primjenom SWOT analize. Ime ove analize dolazi od prvih slova riječi na engleskom. STRENGS (SNAGE) pozitivni unutrašnji čimbenici. WEAKNESS (SLABOSTI) negativni unutrašnji čimbenici OPPORTUNITIES (MOGUĆNOSTI) THREATS (PRIJETNJE) negativni vanjski čimbenici Analiza pokazuje da su vlastite snage s mogućnostima izvana veće i povoljnije od ograničavajućih činitelja.

SWOT ANALIZA

SANAGE-iznutra SLABOSTI-iznutra Ljudski potencijali - volja, znanje - radne navike - prilagodljivost - poduzetnički duh - vizija unapređenja grada - kadrovska osnovica

Ljudski potencijali - mehanički odliv stanovništva, iako nije

značajan - starenje - odljev kadrova

Poslovna klima i infrastruktura - geoprometni položaj (cesta, željeznica) - financijske institucije - dobra suradnja institucija na lokalnoj razini - zadovoljavajuća komunalna opremljenost

Poslovna klima i infrastruktura - migracije kvalificirane radne snage i mladih

prema većim radnim (gospodarskim) središtima - nedovoljna informatička pismenost - nepostojanje ''brand'' proizvoda po kojem će

grad biti prepoznatljiv

Ekonomska osnova - razvijeno poduzetništvo i obrtništvo - tradicija postojećih gospodarskih subjekata - sektor usluga u ekspanziji - spremnost lokalne samouprave na poticanje

razvoja

Ekonomska osnova - manjak prostora za razvoj malog poduzetništva - siva ekonomija - skupi krediti poslovnih banaka

MOGUĆNOSTI-izvana PRIJETNJA-izvana

Geografski položaj - efikasnije veze s tržištima nabave i prodaje

putem pristupa planiranom TEM-u - regionalno povezivanje radi proširenja tržišta

Geografski položaj - nestabilnost regije

Nacionalno i globalno okruženje - integracija i globalizacija - prilagodbe standardima EU - decentralizacija - vezivanje gospodarske infrastrukture za EU - priliv investicija i kapitala - mogućnost korištenja pristupnih fondova EU

Okruženje - migracija obrazovnih ljudi - pojačana međunarodna konkurencija (jeftin

uvoz) - neregulirane gospodarske aktivnosti (crno

tržište) - integracija i globalizacija - nepoznavanje prednosti integracije prema EU



Gospodarska otvorenost - postizanje vizije Đakova kao grada otvorenog

za suradnju na svim gospodarskim razinama - korištenje međunarodnih gospodarskih priredbi

za promociju domicilnog gospodarstva - korištenje međunarodnih gospodarskih

ekspertnih veza - poticanje mjere državne i županijske razine - povezivanje primarne proizvodnje i

prerađivačkih djelatnosti - bogati i raznoliki prirodni resursi okruženja

1.1.4.3. Prostorni potencijal

Površina građevinskog područja gradskog naselja Đakovo (obuhvat Plana) obuhvaća 1.121,34 ha, od čega su 749,56 izgrađene površine, odnosno 33% obuhvata ili 371,78 ha predstavljaju površine za planirano povećanje broja stanovnika, te površine za pojačani razvoj posebice gospodarstva i mreže objekata sporta i rekreacije koja je trenutno značajno podkapacitirana. Neizgrađene površine su smještene pretežito rubno u odnosu na središte gradskog naselja, te su mogućnosti smještaja planiranih prostorno zahtjevnijih gospodarskih sadržaja vrlo povoljne. Dosta nepovoljnije su mogućnosti smještaja nedostatnih objekata sporta i rekreacije, koje je u određenom broju, potrebno locirati decentralizirano, unutar gravitacijskih zona (na pješačkoj udaljenosti ) pojedinih izgrađenih stambenih blokova.

1.1.4.4. Potencijal prometnog sustava i sustava veza a) Promet

Dio trasa državnih cesta (D7, D515, D38 i D46) ulazi na područje grada i uzrokuje sukob tranzitnih i lokalnih prometnih tokova. Osim toga, nužno je na području grada formirati sustave glavnih gradskih prometnica koje će osigurati kvalitetno povezivanje pojedinih gradskih zona, prvenstveno vezu gospodarske zone s ostalim područjima Grada. Značajno ograničenje na području Grada je i postojeća trasa željezničke pruge koja otežava pristup istočnim dijelovima Grada. Svi postojeći prijelazi preko željezničke pruge su u razini. Glavne aktivnosti treba usmjeriti na rekonstrukciju i modernizaciju postojećeg cestovnog sustava kako bi se podigao nivo prometno-komunalne usluge, kao i razina sigurnosti prometnih tokova na području Grada. Planom je potrebno, osim uređenja željezničke pruge i kolodvora Đakovo, planirati i denivelirane prijelaze preko željezničke pruge.



b) Telekomunikacije Nepokretna mreža Ocjena stanja telekomunikacija pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daje velike mogućnosti za razvoj. Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i priključenje novih korisnika. Određeno ograničenje može predstavljati samo dio mreže koji je izgrađen zračnim vodovima. Analize mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Novi davatelji usluga (operatori) proširiti će mogućnosti u telekomunikacijama. Pokretna mreža Pokretna mreža je dobro razvijena, ali se očekuje dogradnja u GSM sustavu, nastavak razvoja UMTS sustava i sustavima sljedećih generacija. Novi davatelji usluga (operatori) proširiti će mogućnosti u mobilnim komunikacijama. c) RTV sustav veza

Izgrađeni objekti ''Odašiljača i veza'',d.o.o. ''Kapavac'' pokriva cijelo područje grada Đakovo (i šire) svim programima HRT-a. Regionalna TV postaja OSTV s odašiljačem u Osijeku pokriva signalom i prostor grada Đakova (i šire). Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu ili skupinu zgrada daje znatno veći izbor TV programa. d) Poštanski promet

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka. Instalirana terminalna oprema u Operativnoj jedinici Đakovo-Našice i na šalterima Poštanskog ureda (PU)-Đakovo znatno je povećala kvalitetu prijama poštanskih pošiljaka u odnosu na ranije godine, a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo. Novi subjekti u prijenosu i dostavi poštanskih pošiljaka pružaju dodatne mogućnosti stanovnicima grada Đakova.



1.1.4.5. Potencijal infrastrukturnog sustava a) Elektroenergetika

Prijenos električne energije Postojeća elektroenergetska mreža za prijenos električne energije za sada zadovoljava potrebe, ali za planirani razvoj potrebno je osigurati dodatnu napojnu točku na 110 kV naponskoj razini s potrebnim dalekovodima zbog potreba grada i autoputa u koridoru Vc, a zbog šireg okruženja potrebno je podizanje razine transformacije s 220 kV na 400 kV u postojećoj TS 220/110 kV. Distribucija električne energije Na 35 kV naponskoj razini u transformaciji stanje je sljedeće: - u TS 110/35/10 kV Đakovo 2 instalirana snaga transformatora zadovoljava sadašnje

potrebe i potrebe predvidivog razvoja, - u TS 35/10 kV Đakovo 1 transformatori se ne mogu zamijeniti većim jer je trafostanica

na svom maksimumu, te se namjerava rasteretiti tako da se dio konzuma prebaci na buduću TS 110/10(20) kV Đakovo 3.

Postojeći nadzemni 35 kV dalekovodi velikim dijelom svoje duljine prelaze preko područja grada (pretežno neizgrađenog građevinskog zemljišta). U razvoju 10(20) kV mreže postoje i ograničenja koja treba vrlo često uzimati u obzir, jer nije moguće unaprijed predvidjeti točne lokacije izgradnje novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV, kao ni priključnih i spojnih 10(20) kV dalekovoda u slučaju pojave novih potrošača. Razlozi za to su: - Porast potrošnje nije presudni čimbenik za izgradnju i lokaciju novih TS 10(20)/0,4 kV.

Naime, potreba za ovim građevinama vezana je uz pojavu novih većih potrošača, za čije potrebe se ove građevine grade, ili čijim se potrebama planirane građevine prilagođavaju (po lokaciji jer dolazi do promjene težišta potrošnje). Pojava većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji. Stoga nije moguće predvidjeti težište potrošnje, što onemogućava određivanje čak ni okvirne makrolokacije za nove TS 10(20)/0,4 kV, a kamoli određivanje mikrolokacije.

- Mikrolokacija elektroenergetskih građevina ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa te je vrlo čest slučaj da se trafostanica ne može izgraditi na planiranoj (tehničko-ekonomski optimalnoj) lokaciji, jer je nemoguće razriješiti imovinsko-pravne odnose. Tada se lokacija mora mijenjati, što je nemoguće predvidjeti.

- Trase priključnih dalekovoda 10(20) kV izravno su ovisne o lokaciji TS, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije TS.

Prioriteti izgradnje vezani su, osim za pojavu novih kupaca i izgradnju objekata za njihovo priključenje na distribucijsku mrežu, uz interpolaciju buduće TS 110/10/20 kV Đakovo 3 u 10(20) kV mrežu, te za postupni prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu, posebice izvoda koji napajaju izvangradski konzum.



Niskonaponska 0,4 kV mreža je dijelom građena s podzemnim kabelima koji će zadovoljiti i u buduće, te dijelom nadzemnim vodovima (zračna mreža). Dio nadzemne mreže izgrađen samonosivim kabelskim snopovima (SKS) zadovoljavati će i buduće potrebe. Dio mreže izgrađen neizoliranim (golim) vodičima biti će potrebno zamijeniti SKS-om odgovarajućeg presjeka, a takve rekonstrukcije, u skladu s potrebama su i sada u tijeku. Niskonaponska mreža u načelu zadovoljava, a ritam njene zamjene i rekonstrukcije određen je porastom potrošnje, pojavom novih kupaca, kao i raspoloživim investicijskim sredstvima. Javna rasvjeta Javna rasvjeta još nije izgrađena u svim ulicama grada Đakova. Prioritet je izgradnja u ulicama gdje nema javne rasvjete, a potom rekonstrukcije u ulicama gdje postojeća rasvjeta ne zadovoljava u potpunosti suvremene standarde rasvjete. b) Toplinarstvo

Na području grada postoje tehničke mogućnosti za izgradnju centralnog toplinskog sustava, ali ne postoji ekonomsko opravdanje za izgradnju. Općenito, za gradove veličine i gustoće stanovnika kao što je Đakovo, premali toplinski konzum (malo potrošača s malom potrebom za toplinskom energijom), te mala gustoća potrošača, uvjetovala bi prevelika financijska ulaganja koja u ovom trenutku nisu opravdana. Ograničenje izgradnje centralnog toplinskog sustava predstavlja i plinofikacija, koja u opskrbi toplinskom energijom predstavlja znatno manju investiciju, a omogućava racionalniju potrošnju energenta, te omogućava bolju i fleksibilniju regulaciju potrošnje, dakle i manju jediničnu cijenu toplinske energije. Stoga je jedina realna mogućnost izgradnja pojedinačnih energetskih jedinica za pojedinačne veće potrošače (veće stambeno-poslovne zgrade, javni sadržaj ili gospodarstvo) ili blokovska termoenergetska jedinica (kotlovnica) za skupinu međusobno blizu izgrađenih građevina povezanih toplinskom mrežom (toplovodnim ili vrelovodnim sustavom). c) Plinoopskrba

Postojeći niskotlačni sustav zahvaljujući svojim karakteristikama izuzetno je siguran sustav, ali i izuzetno osjetljiv na povećanje konzuma. Obzirom na liberalizaciju glede politike izgradnje objekata, povećanje zahtjeva za dostavu zemnog plina unutar postojeće mreže neće biti moguće. Iz ovih razloga nužno je širenje srednjetlačne mreže, ne samo prema okolnim naseljima, nego i unutar postojećeg plinskog konzuma. d) Vodoopskrba

Postojeći sustav vodoopskrbe mora doživjeti promjene i nadopune nakon čega može biti pouzdan izvor vode za sve sadašnje i buduće korisnike.



Pri tome se prvenstveno misli na osiguravanje dostatnih količina vode, što će se provoditi u nekoliko etapa. Primarno je osposobiti i u sustav uključiti resurse prostora grada i crpilišta Trslana. Osim postojećih izvorišta u sustav se treba uključiti i izvorište Šumarija, locirano na zapadnom dijelu grada. Nakon ove faze širenja sustava treba uključiti i izvorišta u naseljima do kojih je položena mreža. Konačno krajnja faza bi uključivala korištenje izvorišta regionalnog karaktera, odnosno sustav grada bi se povezao jedinstvenim regionalnim sustavom. Budući da je mreža zastarjela i sustav gubi znatne količine vode, nužno je neodgovarajuće dionice rekonstruirati i, ugradnjom odgovarajućih zapornih tijela, formirati zone radi kontrole gubitaka, odnosno praćenja stanja sustava. e) Odvodnja

Postojeći sustav odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda nije do kraja izgrađen te kao takav ne može na zadovoljavajući način vršiti svoju primarnu ulogu koja podrazumijeva odvođenje svih voda koje nastanu na siguran i sanitarno ispravan način, te zbrinjavanje otpadnih voda prije njihovog upuštanja u prirodni recipijent. Današnja odvodnja Đakova riješena je u mješovitom sustavu za najveći dio naselja. S obzirom na činjenicu da se sustav razvijao u dužem vremenskom razdoblju parcijalnom gradnjom pojedinih dionica, on je opterećen problemima koji se očituju u nekvalitetnom i lošem funkcioniranju za vrijeme oborina velikog intenziteta, kada pojedine dionice sustava nisu u mogućnosti provesti svu gravitirajuću vodu sliva, te dolazi do prelijevanja i poplava najbližih površina. Budući da nisu izgrađeni dijelovi sustava za redukciju, odnosno zadržavanje ekstremnog vodnog vala, njihovom gradnjom stvoriti će se preduvjeti, dakako uz dogradnju i rekonstrukciju sustava, za kvalitetnije odvođenje i pročišćavanje voda.


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi Stranica 66

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA Prostornim planom uređenja Grada Đakova predviđen je u planskom razdoblju do 2015. godine da će se naselje Đakovo i dalje pozitivno demografski razvijati i to intenzivnije nego u proteklim razdobljima. Procijenjeno je i prihvaćeno da će u Đakovu živjeti 26.000 stanovnika, što će činiti udio od 71,2% u ukupnom stanovništvu Grada. Tako veliki porast od 24% pretpostavljen je činjenicom da će snažan gospodarski razvoj (ekspanzija poduzetništva) utjecati na značajno mehaničko povećanje. U obuhvatu GUP-a živjelo bi 25.800 stanovništva (ostatak do 26.000 odnosi se na Pisak Đakovački koji je izvan obuhvata GUP-a). To je bila osnovica za izračunavanje specifičnih kontingenata stanovništva za planiranje određene mreže i kapaciteta društvenih djelatnosti. Pri tome se vodilo računa da u Đakovu osnovno obrazovanje (školu) od V-VIII razreda pohađaju djeca iz naselja Kuševac, Široko Polje, Ivanovci i Pisak. Kontingenti stanovništva 2015. godine za planiranje sadržaja i kapaciteta društvenih djelatnosti. I. SOCIJALNA SKRB 1. Dječje jaslice 619 djece (obuhvat GUP-a) II. ODGOV I OBRAZOVANJE 1. Dječji vrtić: - obuhvat GUP-a 980 djece - gravitacijsko područje 140 djece _____________________________________ Ukupno: 1.120 djece 2. OSNOVNO OBRAZOVANJE - I-VII razred: - obuhvat GUP-a 1.449 učenika - V-VIII razred: - gravitacijsko područje 200 učenika _____________________________________ Ukupno: 1.649 učenika 3. SREDNJE OBRAZOVANJE - obuhvat GUP-a 1.522 učenika



Planirani broj stanovnika (25.800) planski se raspoređuje u sljedeće dobne skupine, radi izračunavanja potrebnih površina za sportske terene i građevine:

2.1.1. Značaj posebnih funkcija grada

Prostornim planom Osječko – baranjske županije, preuzet je i nadopunjen sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Od 241-og naselja na području županije, Đakovo se, prema sustavu središnjih naselja, svrstava na 2. mjesto (iza grada Osijeka – županijskog središta), kao regionalno (srednje razvojno) središte, odnosno jedini je srednji grad (15 000-30 000 stanovnika)na području županije. Mrežom središnjih naselja uspostavlja se policentrični sustav, a za razvoj grada Đakova u postojećoj mreži postoje dobri preduvjeti. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljem – gradom Đakovom - otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Opći razvojni cilj grada Đakova postizanje je sljedećih ciljeva: Gospodarsko, obrazovno, kulturno i turističko središte po mjeri čovjeka, zasnovano na načelima održivog razvoja. Ekonomski razvijen grad, privlačan investitorima i mladim obrazovanim ljudima. Osnovni cilj prostorno-gospodarskog razvitka je dugoročno optimalno korištenje prostora kao faktora lociranja gospodarskih aktivnosti. Postavljeni cilj zapravo predstavlja proces u kojem se prostor uređuje, unapređuje i čuva u sprezi s potrebnim aktivnostima u prostoru u odnosu na broj korisnika i obujam aktivnosti na principima održivog razvoja. Cilj je stimulirati razvitak onih djelatnosti, koje će zadovoljiti osnovne kriterije: - razvoj djelatnosti na načelu prihvatljivosti za okoliš, - funkcioniranje na načelu ekonomske opravdanosti i - zapošljavanje što većeg broja novih radnika.

Dobna skupina (godina) Broj korisnika 2015. god.

7-10 1.290 11-14 1.445 15-18 1.548 19-24 2.245 25-34 3.509 35-44 4.102 45-59 4.360

60 i više 4.876



Na toj osnovi posebni ciljevi su: • poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima U strukturi gospodarstva poticati tehnološku modernizaciju i razvoj radi privlačenja inozemnih investitora. U sektoru industrije težište će biti na onim granama koje koriste prvenstveno komparativne prednosti kao što su prirodni resursi okruženja. Prerađivačke djelatnosti od naglašene važnosti na toj osnovi su: • poljoprivredno-prehrambeni kompleks, • prerada drveta u finalne proizvode, • proizvodnja opekarskih proizvoda. • osigurati efikasniju prometnu povezanost Izgradnjom planirane transeuropske cestovne magistrale (autoput u koridoru Vc) omogućit će se razvoj transportne djelatnosti i međunarodne trgovine te efikasnije povezati gospodarstvo sa tržištem susjednih regija. • poticati razvoj poduzetništva Za razvoj poduzetništva je potrebno maksimalno iskoristiti demografski potencijal. Stanovništvo je u minulim vremenima snažne industrijalizacije steklo stručna znanja i iskustvo u tradicionalnim djelatnostima, što treba iskoristiti uz primjenu novih tehnologija u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Osnova poduzetništva trebaju biti mali i srednji prerađivački i uslužni kapaciteti za koje treba osigurati prostorne uvjete. • osigurati prostorne uvjete za razvoj poduzetništva Za nove poduzetničke kapacitete osigurati dovoljno prostora za lociranje, odnosno formirati i komunalno opremiti nove poduzetničke zone, te u načinu izgradnje Đakova omogućiti obiteljsko poduzetništvo u sklopu stambene izgradnje.

2.1.3. Infrastrukturna opremljenost a) Promet

Prioriteti u uređenju cestovnog sustava Grada su dovršetak prometnog ''poluprstena'' oko Grada čime bi se povezale sve ulazne trase državnih cesta i na taj način u potpunosti dislocirale tranzitni promet iz područja Grada. Na području željezničkog prometa planira se rekonstrukcija željezničke pruge od međunarodnog značaja (M302). Rekonstrukcija željezničke pruge uključuje korekciju kritičnih elemenata horizontalnog vođenja trase, kao i proširenje željezničkog kolodvora Đakovo. b) Telekomunikacije

Ciljevi prostornog uređenja telekomunikacija gradskog značaja obuhvaćaju razvoj nepokretne i pokretne mreže, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora).



U nepokretnoj mreži cilj je u skladu s potrebama povećanje kapaciteta komutacija i proširenje mreže i asortimana usluga uključujući i kabelsku televiziju. U pokretnoj mreži cilj je što kvalitetnije pokrivanje prostora signalom i uvođenje sustava novih generacija, te omogućavanje rada novih davatelja usluga (operatora). c) RTV sustav veza

U RTV sustavu veza postojeća izgrađenost pruža i u budućnosti velike mogućnosti, a cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti. d) Poštanski promet

Ciljevi prostornog uređenja od gradskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće: - uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu

s budućim potrebama, - dovršenje informatizacije te informatičko povezivanje unutar poštanskih djelatnosti, - uvođenje novih usluga. e) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja gradskog značaja u elektroenergetici obuhvaćaju razvoj prijenosa i distribucije električne energije. U prijenosu električne energije cilj je dogradnja na 110 kV naponskoj razini. U distribuciji električne energije cilj je dogradnja na 10(20) kV naponskoj razini s tim da se postupno zamjenjuju nadzemni DV 10)20) kV dalekovodi podzemnim kabelskim KB 10(20) kV unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama. Također je cilj postupni, ali potpuni prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu. f) Toplinarstvo

U sljedećem planskom razdoblju nema ciljeva razvoja toplinske mreže gradskog značaja. g) Plinoopskrba

Osnovni cilj je omogućiti korištenje plina kao energenta svim kućanstvima i industriji s područja grada. h) Vodoopskrba

Ciljevi u vodoopskrbi su: - rješavanje izvorišta vode na postojećim crpilištima, - izgradnja mreže vodoopskrbe na području GUP-a i šire, odnosno za krajnju fazu, - formiranje jedinstvenog sustava vodoopskrbe sa susjednim naseljima, gradovima i

županijama.



i) Odvodnja otpadnih voda

Ciljevi razvoja i izgradnje sustava odvodnje su priključenje što većeg broja korisnika na zajednički sustav odvodnje, povezivanje svih postojećih sustava odvodnje u jedinstven sustav, te izgradnja uređaja za tretman otpadnih voda prije njihovog upuštanja u recipijent. Do dovršenja izgradnje sustava odvodnje potrebno je za sve potrošače koji nisu priključeni na taj sustav, uspostaviti obvezu izgradnje odgovarajućih uređaja, te provoditi kontrolu mjera zaštite voda od zagađenja. j) Odvodnja oborinskih voda

Cilj je kvalitetno i sigurno provođenje svih voda koje u bilo kojem obliku dođu na tlo. Pri tome, nastali vodni tokovi ne smiju ugroziti korisnike prostora ni na koji način. k) Uređenje vodotoka i voda

Cilj zaštite od oborinskih voda je izgradnja sustava kontrolirane odvodnje oborinskih voda sa sliva, te s javnih površina prostora GUP-a; rekonstrukcija i uređenje postojeće kanalske mreže za prihvat oborinskih voda, te uređenje slivova izgradnjom odgovarajućih sustava zaštite od štetnog djelovanja voda.

2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Osnovni ciljevi zaštite okoliša definirani i Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske su sljedeći:

• Učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće življenja, • Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno

optimirali učinci njegovog korištenja, • Usaglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim

ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • Sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Racionalno korištenje i zaštita prostora podrazumijeva postizanje učinkovitije funkcionalne organizacije prostora i pravilno gospodarenje resursima.

U tom smislu, kao najvažniji, izdvajaju se sljedeći ciljevi :

- Unapređenje postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane i njihovu uspostavu na razinu prihvatljivosti u prostoru. U slučajevima kada to nije moguće, ne mogu se planirati proširenja postojećih lokacija, nego treba planirati izmještanje.



- Planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. U slučaju odabira novih, potrebno je izbjegavati zauzimanja površina vrijednih resursa.

- Iz strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske poštivati smjernicu koja ukazuje da je potrebno stimulirati optimalno korištenje prostora. Za novogradnju, valja koristiti nedovoljno i neracionalno iskorišteno građevinsko područje (interpolacijom, dogradnjom ili nadogradnjom) koje je već opremljeno komunalnom infrastrukturom. Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značaja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor".

- Valoriziranje kvalitete prostora i okoliša s ciljem da se zaštite, odnosno da se ne obezvrijede temeljni resursi.

- Procjena vlasničkog stanja i realnih mogućnosti imovinsko pravnog uređenja.

- Uravnotežiti potrebe sa stvarnim mogućnostima u pogledu pripreme i uređenje građevinskog zemljišta prema realnim financijskim mogućnostima.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

a) Unapređenje uređenja naselja

Unapređenje uređenja grada Đakova u prostorno-planskom aspektu obuhvaća unapređenje i uređenje prostornih resursa neophodnih za razvoj gospodarstva i društvene infrastrukture. Osnovicu gospodarskog razvoja potrebno je temeljiti na postojećim kapacitetima, povoljnom geoprometnom položaju, prirodnim resursima u okruženju i raspoloživom ljudskom potencijalu. Na području odgoja i obrazovanja unapređenje obuhvaća: - povećanje prostornih kapaciteta za gradnju i uređenje ustanova predškolskog odgoja

kako bi se omogućila barem 60% obuhvaćenost djece dobi do 7 godina predškolskim odgojem,

- povećanje prostornih kapaciteta za gradnju i uređenje osnovnih škola, kao preduvjeta za osiguranje održavanja nastavnog procesa kao jednosmjenskog,

- osiguranje površina za smještaj dodatne srednje škole kao osnove za zadržavanje postojećih korisnika srednjoškolskog uzrasta u rodnom mjestu kao i povećanja gravitacijskog područja srednjoškolskog sustava Đakova.

Na razini razvoja građevina i terena sporta i rekreacije potrebno je definirati mrežu sukladno planiranom broju stanovnika, odnosno nadopuniti postojeću mrežu kapacitetima koji nedostaju. Isto tako potrebno je predvidjeti dječja igrališta za djecu nižeg uzrasta na međusobnim udaljenostima dostupnim korisnicima.



b) Unapređenje uređenja infrastrukture

Promet Na području Grada treba urediti, rekonstruirati ili izgraditi trase glavnih gradskih cesta koje će osigurati optimalnu prometnu prohodnost između pojedinih gradskih zona. Pri tome su značajna i uređenja križanja koja bi svojim uređenjem i oblikovanjem trebala osigurati prometni tok na glavnim pravcima sa što manje zastoja. Na svim dijelovima cestovnog sustava, a posebno u koridorima glavnih i sabirnih cesta, treba razvijati oblik ''zelenog'' prometa (pješačke i biciklističke staze). Osim rekonstrukcije postojeće ulične mreže u neizgrađenim zonama Grada treba planirati novu mrežu u skladu s Odredbama plana. Važna aktivnost u funkciji normalnog funkcioniranja prometnog sustava je i izgradnja potrebnog broja parkirališnih mjesta. Telekomunikacije

- u nepokretnoj mreži po potrebi rekonstrukcije postojeće mreže i pri tome postupno

zračne vodove zamijeniti kabelskim, - u pokretnoj mreži povećati kapacitete, dogradnja postojeće GSM mreže, te uvođenje

sustava novih generacija. RTV sustav veza

U skladu s interesom korisnika uvođenje kabelske televizije. Poštanski promet

- u poštanskoj djelatnosti unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture odnosi se na eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).

Elektroenergetika

- na 10(20) kV naponskoj razini ciljevi su: izgradnja novih građevina u skladu s

potrebama, te neophodne rekonstrukcije postojeće mreže, - na 0,4 kV naponskoj razini ciljevi su: izgradnja novih mreža, rekonstrukcija radi

zamjene neizoliranih vodiča SKS-om i rekonstrukcije radi priključenja novih potrošača na postojeću mrežu,

- kod javne rasvjete cilj je dovršetak izgradnje javne rasvjete u preostalim ulicama Grada, te poboljšanja javne rasvjete u slabije osvijetljenim ulicama.

Toplinarstvo

Cilj prostornog uređenja grada Đakova kod toplinske mreže je osiguranje izvora toplinske energije za zainteresirane korisnike, te priključenje s toplinskom mrežom eventualnih okolnih potrošača.



Plinoopskrba Prirodni plin se smatra za ekološki i ekonomski najbolji raspoloživi energent na području Grada, stoga je nužno razvojem plinoopskrbne mreže zadovoljiti potrebe, kako stanovništva, tako i cjelokupnog gospodarstva. U poprečnom profilu svih novoformiranih ulica (planiranih) nužno je, stoga, predvidjeti i mjesto za polaganje plinovoda (srednjetlačnih i/ili niskotlačnih). Ukoliko se ukaže potreba za to, a tehnički je moguće, moguće je i mijenjati postojeće niskotlačne plinovode u srednjetlačne (uz zadržavanje postojeće trase cjevovoda). Vodoopskrba

Osnovni cilj je opskrba svih potrošača dovoljnim količinama vode odgovarajuće kvalitete. Također radi osiguranja protupožarnih uvjeta cilj je da mreža vodoopskrbe može osigurati dovoljnu količinu vode i odgovarajući pritisak. Odvodnja otpadnih voda

Osnovni cilj je omogućavanje korisnicima prostora kvalitetno zbrinjavanje otpadnih voda za što bi trebalo oformiti odgovarajući sustav odvodnje. Također je cilj zaštita voda od zagađivanja pa sve otpadne vode prije upuštanja u prijemnike moraju se odgovarajuće pročistiti. Odvodnja oborinskih voda

Sve oborinske vode pale na prostor Plana moraju se na siguran način odvesti van zone, a što je i cilj u ovom segmentu infrastrukture. Uređenje vodotoka i voda

Na prostoru obuhvata GUP-a Đakovo cilj je urediti sve melioracijske kanale na način da sigurno i kvalitetno vrše svoju funkciju odvodnje oborinskih voda sliva. Kanale melioracijske odvodnje i sustav treba održavati u funkcionalno ispravnom stanju.


___________________________________________________________ I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan Stranica 74

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. TEMELJNA ORGANIZACIJA PROSTORA U ODNOSU NA PROSTORNU

I GOSPODARSKU STRUKTURU GRADA Prostorni položaj grada Đakova u prostoru Županije, ali i šire vrlo je povoljan, najviše zbog neposredne blizine Vc paneuropskog prometnog (kolnog i željezničkog) koridora koji Budimpeštu spaja s južnim Jadranom i lukom Ploče, te blizine županijskog središta-grada Osijeka.

Prostornim planom Osječko-baranjske županije, grad Đakovo utvrđeno je kao regionalno (srednje razvojno) središte, a već sada je jedini srednji grad (gradovi s 15-30.000 stanovnika) na području Županije.

Organizacija prostora grada temelji se na prirodnim obilježjima, izgrađenim strukturama, infrastrukturnim sustavima, utvrđenim prostornim mogućnostima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

U strukturi namjene površina izdvajaju se: stambene namjene-8,2%, mješovite namjene-50,2% i gospodarske namjene-16,3% što je ukupno 74,7% od ukupne površine obuhvata GUP-a čija je veličina 1121,35 ha.

3.2. ORGANIZACIJA, KORIŠTENJE, NAMJENA, UREĐENJE I ZAŠTITA

POVRŠINA Generalni urbanistički plan prema Zakonu o prostornom uređenju utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, zaštitu prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjenu površina sa prijedlogom prvenstva njihovog korištenja.

Razvoj grada Đakova u prostoru i uređenje tog prostora (unutar granica građevinskog područja) sagledan je za vremensko razdoblje do 2015. godine. Na području obuhvata Plana utvrđuje se 11 osnovnih namjena površina:

1. Stambena namjena 2. Mješovita namjena 3. Gospodarska namjena 4. Javna i društvena namjena 5. Sportsko - rekracijska namjena 6. Javne zelene površine 7. Zaštitne zelene površine 8. Prometne površine 9. Vodne površine 10. Groblje 11. Površine infrastrukturnih sustava.

STAMBENA NAMJENA Pretežito stambena namjena definirana je na područjima pretežito stambene izgradnje, te na neizgrađenim područjima gdje je namjera osigurati nesmetano stanovanje s ograničenim mogućnostima gradnje gospodarskih djelatnosti.



MJEŠOVITA NAMJENA Pretežita namjena na području obuhvata Plana je mješovita namjena, koja obuhvaća, pretežito stambenu, stambeno – poslovnu i pretežito poslovnu namjenu. Stambeno poslovna namjena utvrđuje se pretežito na područjima grada uz postojeće ili planirane gospodarske zone. Pretežito stambena namjena je površinom najzastupljenija mješovita namjena, utvrđena na područjima uz bitnije prometne pravce unutar grada, na neizgrađenim područjima gdje je utvrđena obveza izrade Detaljnih urbanističkih planova kojima će se detaljnije definirati uvjeti i smjernice uređenja površina, odnosno na područjima na kojima prevladava stanovanje, ali i postoje zasebne građevne čestice gospodarske namjene (uglavnom poslovne). Pretežito poslovna namjena utvrđuje se u središnjem dijelu grada, odnosno na najurbaniziranijim područjima i područjima. GOSPODARSKA NAMJENA Druga namjena po zastupljenosti na području obuhvata plana je gospodarska namjena. Gospodarska namjena u najvećem dijelu je utvrđena na južnom dijelu obuhvata, području zatečenih gospodarskih zona. Gospodrska namjena obuhvaća:

1. Gospodarsku namjenu unutar koje se dozvoljava gradnja svih poslovnih, ugostiteljsko – turističkih, proizvodnih i poljoprivrednih građevina koje je moguće graditi na području grada.

2. Proizvodno - poslovnu namjena koja je uglavnom utvrđena na područjima između gospodarske i stambeno – poslovne namjene. Na području proizvodno – poslovne namjene ne dozvoljava se gradnja proizvodnih ili drugih gospodarskih namjena koje bi zbog potencijalno negativnih utjecaja na okoliš smanjivale kvalitetu življenja u kontaktnim područjima.

3. Poslovna namjena utvrđuje se na područjima u središnjem dijelu gradskog naselja. Na području Planom utvrđene poslovne namjene dozvoljava se gradnja poslovnih i ugostiteljsko – turističkih građevina primjerenih središnjim područjima grada.

4. Ugostiteljsko-turistička namjena utvrđuje se na području postojećeg hotela u sjeverozapadnom dijelu grada.

5. Komunalno – servisna namjena utvrđuje se na području postojeće tržnice u središnjem dijelu Đakova.

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA obuhvaća postojeće i planirane građevne čestice javne i društvene namjene, odnosno građevine uprave, socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, građevine kulture, udruga, te vjerske građevine. Građevine javne i društvene namjene moguće je graditi i na područjima drugih namjena, sukladno Odredbama za provođenje. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA obuhvaća površine na kojima se planira gradnja građevina ili uređenje površina sporta i rekreacije. Građevine sporta i rekreacije moguće je graditi i na područjima drugih namjena, a obvezno ih je planirati i unutar obuhvata obveznih Detaljnih planova uređenja, sukladno Odredbama za provođenje.



JAVNE ZELENE POVRŠINE obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta, te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze, te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE utvrđene su uz značajnije prometne koridore i uz groblje kako bi se ublažili negativni utjecaji buke. PROMETNE POVRŠINE obuhvaćaju postojeće i planirane kolne, pješačke, kolno – pješačke i biciklističke površine, koridore željeznice, te ostale prometne površine. VODNE POVRŠINE obuhvaćaju postojeći ribnjak i planiranu retenciju koja dijelom zahvaća obuhvat GUP-a. GROBLJE obuhvaća postojeće groblje, te kontaktne površine za buduće proširenje groblja. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA obuhvaćaju građevine i građevne čestice trafostanica i mjerno-redukcijske stanice. Infrastrukturne sustave moguće je graditi i u sklopu drugih namjena, sukladno Odredbama za provođenje.

3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.2.1.1. Proizvodne djelatnosti Osnovna gospodarska obilježja Đakova oblikovana su već odavno i u novije vrijeme su samo doživjela preobrazbu u skladu s geopolitičkim i gospodarskim uvjetima Države. Đakovo će i u budućnosti zadržati sliku snažnog razvojnog središta Đakovštine u okviru Osječko-baranjske županije. Postojeće izgrađene potencijale je potrebno prilagoditi novim tehnologijama prijateljskim za okoliš i životne uvjete građana. Valja nadalje maksimalno očuvati tradicionalne djelatnosti u tržišno prilagodljivim oblicima i izgraditi marketinškim mjerama prepoznatljivi ''brand'' grada. Osnovicu budućeg gospodarskog razvitka će stoga činiti: • postojeći izgrađeni kapaciteti, • povoljan geoprometni položaj, • prirodni resursi u okruženju, • raspoloživi ljudski potencijal grada i okruženja. Pravci budućeg gospodarskog razvitka na ovakovoj osnovici će biti: 1. Sanacija i modernizacija postojećih kapaciteta, odnosno proizvodnih programa. 2. Potpunije i efikasnije korištenje postojećih kapaciteta za preradu drva, proizvodnju

opeke i crijepa. 3. Jačanje poljoprivredno-prehrambenog kompleksa suradnjom s obiteljskim

gospodarstvima iz okruženja, višim stupnjem finalizacije u proizvodnji radi plasmana na domaće i inozemno tržište.

4. Razvoj sektora uslužnih djelatnosti u cjelini.



5. Snažno poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz formiranje prostornih uvjeta i poticajnih mjera na razini lokalne samouprave.

3.2.1.2. Turizam

Područje grada Đakova u budućem planskom razdoblju, s obzirom na dostignuti razvoj turizma u gradu, kao i prirodne i prostorne potencijale, te stvorene vrijednosti, posjeduje preduvjete za brži i intenzivniji turistički razvoj u okviru ukupnog gospodarskog razvitka Grada Đakova, ali i Županije. Takvom razvoju pogoduju i određeni preduvjeti stvoreni na državnoj i županijskoj razini kroz Strategiju prostornog4 i turističkog5 razvitka. Kroz navedene dokumente zalaže se za ravnomjerniji turistički razvoj svih područja, a osobito se naglašava potreba razvoja kontinentalnog turističkog prostora, kojem pripada grad Đakovo, kao i racionalnog korištenja svih potencijala. Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti određenog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije6. Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs koji do sada nije bio adekvatno turistički valoriziran, a čiji potencijali su mnogo veći, ali također i raznovrsni i dobo očuvani. Značaj područja grada Đakova u turizmu izražen je kroz svrstavanje Grada Đakova u turističko mjesto ''B'' razreda, prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN, br. 78/99.), a za čije proglašenje je najzaslužnije područje gradskog naselja Đakova. Uvažavajući prethodno navedeno, te dostignuti stupanj ukupnog gospodarskog razvoja Županije, kao i postojeće prirodne uvjete, te postojeću gospodarsku strukturu i turističko-ugostiteljske objekte i sadržaje, budući razvoj turizma u okviru ukupnog gospodarskog razvoja zauzimat će značajno mjesto, a što je naglašeno i u PPŽ.6 Kroz PPŽ6 naglašava se potreba očuvanja turističkog prostora, kao i odgovorno i racionalno upravljanje njime, razvijanje specifičnih oblika turističke ponude osobito prirodne i kulturne baštine, te ekološki vrijednih prostora, kao i integriranje kulturnih sadržaja u turizam, a što je od osobitog značenja za grad Đakovo, kao dio prostora Županije, u užem smislu (u okviru granica GUP-a), ali i na širem području Grada. U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije6 izdvojene su zone i prostori predloženi za turističku namjenu s aspekta korištenja i namjene prostora, od važnosti za Državu i Županiju, a koji se svojim položajem i površinom nalaze u neposrednoj blizini, na području Grada Đakova, što znači izvan obuhvata GUP-a, ali koji su dio funkcionalne cjeline Državne ergele lipicanaca: - igralište za golf s pratećim sadržajima, na području Ivandvora (državne važnosti), - jahački centar hipodrom i turističko-rekreacijsko područje Ivandvor (županijske

važnosti).6

4 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja: Strategija prostornog uređenja RH, 1997. 5 Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN, 113/93). 6 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.



U budućem planskom razdoblju, turistički razvoj grada Đakova, u nedostatku detaljnijih strateških planova razvoja, oslanjat će se na postojeće turističko-ugostiteljske sadržaje kao i ostale segmente postojeće turističke ponude (prirodna, kulturno-povijesna baština, manifestacije, ergela lipicanaca), u skladu s prostorom i sadržajima na širem području (području Grada Đakova), te u skladu s preuzetim obvezama iz PPŽ.7 U tom smislu je potrebna i daljnja turistička valorizacija svih potencijala usklađujući ih s potrebama i zahtjevima turističke tražnje i pravcima razvoja suvremenog turizma, te specifičnim zahtjevima turističke potražnje za prirodnim i ekološki očuvanim prostorima, aktivnom odmoru i rekreacijom, zdravoj prehrani, kulturnim potrebama, kao i ostalim specifičnim sadržajima koje, grad Đakovo, kao dio kontinentalnog turističkog prostora, posjeduje. Stoga se u budućem turističkom razvoju grada Đakova, tj. u obuhvatu GUP-a, ali i na širem području Grada mogu razvijati različiti oblici kontinentalnog turizma: - tranzitni i poslovni turizam, koji će biti moguće razvijati zahvaljujući povoljnom

geoprometnom položaju, a koji će realizacijom planiranih prometnih pravaca (koridor Vc) postati još važniji tranzitni centar;

- izletničko-rekreacijski turizam razvijat će se zahvaljujući prirodnim, te izgrađenim i planiranim sadržajima u funkciji izleta i rekreacije (konjički sport, Državna ergela lipicanaca, golf-igrališta izvan obuhvata GUP-a i drugi sadržaji na lokaciji Ivandvor);

- kulturni i vjerski turizam razvijat će se s obzirom na brojne, vrijedne kulturno-povijesne i sakralne građevine, čije sadržaje treba uključiti u turističku ponudu, a što je jedna od strateških odrednica razvoja turizma na razini Države;

- turizam manifestacija koji ima izgrađenu i dugu turističku tradiciju, a koji će i u buduće privlačiti određeni broj posjetitelja, te biti atraktivan motiv turističke ponude.

Na prostoru Grada Đakova kao najznačajniji turistički lokalitet, čiji značaj je od državnog i županijskog značenje, je vezano za Državnu ergelu lipicanaca, te na objekte i sadržaje na lokaciji Ivandvor (izvan obuhvata GUP-a) i lokaciji Pastuharne u gradu. U okviru lokacije Pastuharne, uz postojeće sadržaje Ergele, planira se izgradnja zatvorene jahaonice na oko 3.600 m², a koja bi svojom veličinom i sadržajima bila prvi takav objekt izgrađen u Republici Hrvatskoj. Prostor zatvorene jahaonice planiran je kao kompleks s više funkcija i sadržaja, od radnih do turističkih. U okviru zatvorene jahaonice planira se prostor za konje, za njihovu kvalitetnu obuku i dresuru tijekom cijele godine. Uz osnovne sadržaje planira se i prostor s tribinama, s ukupno 600 sjedećih mjesta, boksove za konje, te druge sadržaje (kupaonice, solarij). U budućem kompleksu Pastuharne predviđeni su i prostori za stručne skupove i druge aktivnosti, kao i prodavaonica konjičke opreme i suvenirnica. Izgradnja planiranog kompleksa Pastuharne odvijao bi se u tri faze, od kojih je prva faza otpočela. Sadržaji na lokaciji Pastuharne bili bi dio funkcionalne cjeline na lokaciji Ivandvor (izvan obuhvata GUP-a), a koji uključuje jahački centar hipodrom i turističko-rekreacijsko područje. Osim navedenih sadržaja radno-rekreacijsko-turističke cjeline vezane za Ergelu lipicanaca u Đakovu, područje grada će i dalje biti značajan tranzitni turistički centar, zahvaljujući svom prometno-geografskom položaju, koji će se intenzivirati kroz izgradnju novih prometnih

7 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002. god.



koridora (Vc), te bi se uz tranzitnu funkciju mogao razvijati i sve značajniji boravišni (stacionarni) turizam, za što nedostaju suvremeni smještajni kapaciteti, te neophodni prateći sadržaji, koji bi omogućili razvoj poslovnog turizma. U tom pravcu potrebno je osigurati suvremene smještajne kapacitete (hotel sa svim potrebnim sadržajima za poslovne ljude), koji bi osim za tranzitne i poslovne ljude bio u funkciji građana, ali i posjetitelja koji posjećuju brojne manifestacije (''Đakovački vezovi'' i druge). Osim toga, grad Đakovo je grad bogate kulturne tradicije, te kulturno-povijesne i sakralne baštine, kao što su: katedrala, sjedište biskupije, Župna crkva, Muzej Đakovštine, Dijecezanski muzej, a koji omogućavaju uključivanje ovih sadržaja u turizam kroz razvoj kulturnog, manifestacijskog i drugih oblika turizma, te određenih autohtonosti i specifičnosti ovog prostora.

3.2.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina Na području unutar obuhvata GUP-a nema aktivnih eksploatacijskih polja, niti je moguće otvaranje novih polja. Na lokacijama koje su ostale nakon dovršetka eksploatacije opekarske gline nužna je sanacija zatečenog stanja. Ovakve površine su na privatnim parcelama i kao takve uživaju karakteristike (namjena površina) svoje okolice. Plan sanacije ovih lokacija ide u smjeru privođenja namjeni sporta i rekreacije (ako ostaju iskopi, osobito ispunjeni vodom-bajeri) ili u smjeru uređenja površine namijenjene izgradnji (zatrpavanje iskopa), sukladno kartografskom prikazu br. 1.C.

3.2.2. Prikaz društvenih djelatnosti Građevinama društvenih djelatnosti smatraju se građevine: - uprave - socijalne skrbi - zdravstva - predškolskog odgoja - škola - kulture - vjerske građevine Potiče se razvoj društvenih djelatnosti (naročito onih koje se odnose na obrazovanje, znanost, kulturu, zdravstvo i sport) u smislu zadovoljavanja potreba grada na način da građevine i prostori ovih djelatnosti budu zastupljeni u potrebnim površinama i ravnomjerno razmješteni s obzirom na broj stanovnika i njihov razmještaj u prostoru.

3.2.2.1. Uprava Postojeće građevine upravnih djelatnosti na području grada Đakova se zadržavaju, a Planom se ne utvrđuju novoplanirane. Ukoliko se planskom razdoblju (2015. godina) pokaže potreba za povećanjem mreže upravnih djelatnosti, njihov prostorni smještaj utvrđivat će se sukladno Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana.



3.2.2.2. Socijalna zaštita Postojeće građevine socijalne zaštite na području grada Đakova se zadržavaju, a Planom se omugućava gradnja Studentskog doma Teološkog fakulteta. Ukoliko se planskom razdoblju (2015. godina) pokaže potreba za dodatnim povećanjem mreže građevina socijalne zaštite, njihov prostorni smještaj utvrđivat će sukladno Odredbama za provođenje unutar drugih namjena.

3.2.2.3. Zdravstvo Na području grada Đakova mreža zdravstvene djelatnosti obuhvaća primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu raspoređenu na 5 prostornih jedinica:

NAZIV DOM

ZDRAVLJA ĐAKOVO

AMBULANTA «SJEVER»

POLIKLINIKA TURJAK

AMBULANTA KONJARIK -

VRTARIĆ

AMBULANTA BARIĆ

ADRESA P.

Preradovića 2, Đakovo

Trg N. Š. Zrinskog 2, Đakovo

Frankopanska 20, Đakovo

Gajeva 2, Đakovo

B. A. Mandića 96, Đakovo

KATASTARSKA ČESTICA 7398/4 4755 6631 7564/2 7817/4

te ljekarničku i veterinarsku djelatnost. Proširenje postojeće mreže moguće je sukladno Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana. Proširenje se posebno odnosi na planiranu bolnicu čija je potreba smještaja utvrđena PPUG-om. Trenutno nema realnih potreba, niti financijskih sredstava za izgradnju bolnice, ali ju je moguće smjestiti unutar mješovite namjene ukoliko se do kraja planskog razdoblja (2015. godine) potreba pokaže opravdanom.

3.2.2.4. Obrazovanje

a) Predškolski odgoj Na području grada Đakova trenutno djeluje 5 dječjih vrtića (3 DV Đakovo, DV ''SUNČEV SJAJ-NAZARET'' i DV „ZVRK“), s prostornim kapacitetima za smještaj grupa kojima je obuhvaćeno 500 korisnika. Demografska projekcija, koja je sastavni dio ovoga Plana, pokazuje da će do kraja planskog razdoblja (2015. godina) na području grada Đakova boraviti 980 djece vrtićke dobi, odnosno 1120 djece s područja obuhvaćenog dnevnim migracijama prema gradskom središtu, te 619 djece jasličke dobi. S obzirom da je trenutni cilj na državnom nivou obuhvatnost djece predškolskim ustanovama 60%, a da europski pokazatelji ukazuju na 100 %-tnu obuhvaćenost, Planom se utvrđuju potrebe za prostornim smještaj dodatnih 1043 korisnika, odnosno 52 grupe, kako bi obuhvaćenost djece predškolske dobi iznosila 60%.



Planom utvrđene potrebne dječje vrtiće i jaslice moguće je smještati unutar stambene i mješovite namjene, sukladno Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana, uzimajući u obzir gravitacijske radijuse od 500 metara oko planirane građevine, kako se gravitacijska područja vrtića međusobno ne bi preklapala. Planom su definirane preporuke smještaja dječjih vrtića unutar obuhvata planova nižeg reda (DPU). Točnu lokaciju građevne čestice potrebno je definirati predmetnim planovima.

b) Osnovno obrazovanje Na području grada Đakova djeluju tri osnovne škole : 1. Osnovna škola « VLADIMIR NAZOR» sa 19 učionica 2. Osnovna škola « J. A. ĆOLNIĆA » sa 19 učionica 3. Osnovna škola « I. G. KOVAČIĆ » sa 19 učionica Demografska prognoza rađena u sklopu Plana pokazuje da je za plansko razdoblje potrebno omogućiti prostorne kapacitete za ukupno 3098 djece osnovnoškolskog uzrasta (s područja grada Đakova 2898 djece +200 djece iz gravitacijskih područja prigradskih naselja - područne škole), odnosno 103 razredna odjela od 30 korisnika. S obzirom na pozitivne tendencije organizacije osnovnoškolskog obrazovanja u jednoj smjeni, Planom se utvrđuje potreba za ukupno 103 učionice, odnosno dodatnih 46 učionica. Navedene potrebe realizirale bi se u dvije planirane osnovne škole od kojih je jedna u zapadnom dijelu grada, a građevna čestica druge osnovne škole točno će se utvrditi planom nižeg reda (DPU).

c) Srednjoškolsko obrazovanje Na području grada Đakova djeluju tri srednje škole, od kojih je jedna gimnazija i dvije strukovne škole, s prostornim kapacitetima od 59 učionica, odnosno maksimalno 1770 korisnika u jednosmjenskom radu. Srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj postaje obavezno, te se za planirani broj od 1522 djece srednjoškolskog uzrasta na području grada Đakova, uz korisnike iz gravitacijskih područja, trenutni kapaciteti nezadovoljavajući, te se planom zatečena mreža proširuje, odnosno na zapadnom dijelu grada Đakova planira se nova srednja škola.

d) Visoka naobrazba U Đakovu djeluje Teološki fakultet, jedina visokoškolske ustanova u gradu. Planom se na području visoke naobrazbe ne utvrđuje proširenje mreže, ali je ono moguće sukladno Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana.

3.2.2.5. Kultura Postojeće građevine kulture na području grada Đakovo Planom se zadržavaju. Planom se ne obvezuje planiranje novih građevina, iako je preporuka otvaranje novih sadržaja s područja kulture i umjetnosti. Svaka dodatna aktivnost grada u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti povećava psihološki standard stanovništva, te je i vid promocije naselja i prirodne baštine, tako da je poželjno jednu granu budućeg turističkog razvoja općine temeljiti na kulturnom nasljeđu.



3.2.2.6. Vjerske institucije Na području grada Đakova nalazi se 9 vjerskih ustanova, smještenih pretežito u središnjem dijelu gradskog naselja. S obzirom da je grad Đakovo središte biskupije, te vjerski centar s dugogodišnjom tradicijom, Planom se omogućava gradnja vjerskih i pratećih građevina na područjima drugih namjena, a sukladno Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana.

3.2.3. Groblja Na području grada Đakova nalaze se 2 groblja – katoličko i židovsko groblje, ukupne površine cca 7,4 ha. Planom se utvrđuje područje za buduće proširenje groblja, tako da ukupna planirana površina groblja iznosi cca 10 ha.

3.2.4. Sport i rekreacija Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN br. 38/91.).

Na temelju opisane metodologije, za područje grada Đakova izračunate su potrebe za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Ukupan broj potrebnih športskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine.

Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.



POTREBAN BROJ JEDINICA SPORTSKIH OBJEKATA D

VOR

AN

E

ZATV

OR

ENI

BA

ZEN

I

OTV

OR

ENI

BA

ZEN

I

ZRAČ

NE

STR

ELJA

NE

STR

ELJA

NE

OST

ALE

KU

GLA

NE

NO

GO

MET

MA

LI

SPO

RTO

VI

TEN

IS

BOĆ

AN

JE

OST

ALI

O

TVO

REN

I

DO

BN

A S

KU

PIN

A (G

OD

)

BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

015.

GO

DIN

E

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

JED

INIC

A N

A 1

000

STAN

OVN

IKA

BRO

J JE

DIN

ICA

7 - 1

0

1290

1,30

1,68

0,08

0,10

0,17

0,21

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

5,10

6,58

0,00

0,00

0,00

0,00

0,13

0,17

11 -

14

1445

1,65

2,38

0,07

0,09

0,18

0,26

0,90

1,30

0,17

0,24

0,13

0,18

0,43

0,62

8,60

12,4

3

0,40

0,58

0,00

0,00

1,15

1,66

15 -

18

1548

1,80

2,79

0,08

0,12

0,20

0,30

0,95

1,47

0,45

0,70

0,15

0,22

0,48

0,74

8,90

13,7

8

0,50

0,77

0,00

0,00

1,25

1,94

19 -

24

2245

0,85

1,91

0,05

0,10

0,05

0,10

0,75

1,68

0,45

1,01

1,00

2,25

0,72

1,62

2,00

4,49

0,75

1,68

0,30

0,67

0,55

1,23

25 -

34

3509

0,48

1,68

0,02

0,07

0,03

0,09

0,75

2,63

0,35

1,23

1,00

3,51

0,43

1,51

1,40

4,91

0,75

2,63

0,35

1,23

0,27

0,95

35 -

44

4102

0,30

1,23

0,01

0,06

0,02

0,07

0,65

2,67

0,17

0,68

1,00

4,10

0,12

0,49

0,90

3,69

0,85

3,49

0,55

2,26

0,14

0,57

45 -

59

4360

0,15

0,65

0,01

0,04

0,01

0,05

0,45

1,96

0,12

0,52

0,80

3,49

0,03

0,13

0,30

1,31

0,75

3,27

0,60

2,62

0,07

0,31

60 i

više

4876

0,03

0,15

0,01

0,02

0,01

0,04

0,08

0,39

0,01

0,04

0,10

0,49

0,00

0,00

0,00

0,00

0,22

1,07

0,22

1,07

0,05

0,22

UK

UP

NO

2337

5

12,5

0,6 1,1

12,1

4,4

14,2

5,1

47,2

13,5

7,8 7,0

POSTOJEĆI BROJ JEDINICA

SPORTSKIH OBJEKATA

3,0 2,0 8,0 2,0 5,0 7,0 1,0

BROJ JEDINICA SPORTSKIH

OBJEKATA KOJI NEDOSTAJ

9,5 0,6

-0,9

4,1 4,4

14,2

3,1

42,2

6,5 7,8 6,0



Jedinicama sportskih objekata smatraju se jedinice definirane Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN br. 38/91.): DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.

Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.

Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika.

IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.

Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice

- rukomet 1,4 jedinice

- košarka 1,0 jedinica

- odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.

BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje.

Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 sati-korisnika.

JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika.

JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.

Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika.

Iz priložene tablice vidljive su: minimalno potrebne ukupne količine jedinica objekata, postojeće količine jedinica objekata i količine koje nedostaju (razlika između potrebnih i postojećih jedinica). Naime, mrežu sportskih objekata potrebno je nadopuniti sa:

- 9,5 jedinica dvorana - 0,6 jedinice zatvorenih bazena - 4,1 jedinica zračnih streljana



- 4,4 jedinice ostalih streljana - 14,2 jedinica kuglana - 3,1 jedinica nogometa - 42,2 jedinica malih sportova - 6,5 jedinica tenisa - 7,8 jedinica boćanja - 6,0 jedinica ostalih otvorenih igrališta.

Vidljivo je da gotovo svih objekata za potrebe sporta na području grada nedostaje, te ih je potrebno postupno nadopunjavati. Građevine/površine sporta i rekreacije moguće je graditi/uređivati na području sportsko-rekreacijske namjene prikazane na kartografskom prikazu br. 1., na područjima koja će se obavezno (sukladno Odredbama za provođenje) utvrditi unutar obuhvata Detaljnih planova uređenja, te u manjem obimu na područjima drugih namjena (stambene, mješovite, gospodarske namjene).

3.2.5. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreže

3.2.5.1. Prometna mreža Prometni sustav grada Đakova čini cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta, zajedno s trasom željezničke pruge Osijek-Đakovo-Strizivojna/Vrpolje. Trase planiranih prometnica iz planova višeg reda prenešene su u GUP grada Đakova i usklađeni s postojećim i planiranim trasama prometnog sustava. a) Cestovni promet U planiranom prometnom sustavu Grada predložena su rješenja koja predviđaju u potpunosti izmještanje tranzitnog prometa s područja Grada. Za to je osim postojeće zaobilaznice na trasi D7 planirana i južna zaobilaznica (na trasi državne ceste D46), čijom izgradnjom će se formirati cestovni ''poluprsten'' oko Grada Đakova. Pri tome je osim trase planirane u okviru PPUG Đakova koja je položena južno u odnosu na Grad, planirana i trasa nove ceste koja je bliža Gradu i u funkciji je formiranja glavnog gradskog prstena. Na taj način biti će povezani svi pravci državnih cesta koji dolaze do Đakova, te osigurati da tranzitni promet ne mora ulaziti u Grad. Na trasi planiranih cesta predviđeni su i denivelirani prijelazi preko željezničke pruge M3-302. Na cestovni poluprsten oko Grada Đakova nastavlja se mreža gradskog prometnog sustava kojega čime trase glavnih, sabirnih i pristupnih cesta/ulica. Mrežu glavnih gradskih prometnica potrebno je urediti na način da osim potrebne širine kolnika, budu prvenstveno uređene zone križanja. Pod uređenjem križanja podrazumijeva se prvenstveno izvedba lijevih i desnih skretača, te po potrebi uređenje svjetlosne signalizacije ili kružnih tokova, što će ovisiti prvenstveno o prometnom opterećenju. Postojeće ulične profile gradskog prometnog sustava potrebno je urediti ili rekonstruirati na način da se prvenstveno uredi kolnik i to u skladu s ulogom i funkcijom u gradskoj mreži.



Osim toga potrebno je urediti ili izgraditi površine za promet u mirovanju, pješačke staze, biciklističke staze ili trase, autobusna stajališta, te hortikulturno urediti zelene površine. Na području Grada planirane su i nove ceste-ulice čije su širine definirane u okviru Odredbi za provođenje, a prvenstveno su uvjetovane položajem planirane ulice u cestovnoj mreži. Širina uličnog profila osim smještaja prometnih površina mora osigurati i smještaj svih potrebnih infrastrukturnih vodova. Promet u mirovanju Osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta osnovni je uvjet postizanja potrebnog komunalnog prometnog standarda na području grada. Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati dio parkirališnih mjesta koji već sada nedostaje, prvenstveno u centru grada, kao i striktno provođenje Odredbi za provođenje, koje definiraju minimalne uvjete izgradnje parkirališnih mjesta. To se prvenstveno odnosi na izgradnju novih sadržaja u prostoru, stambene i poslovne namjene. U zoni centra potrebno je graditi javna parkirališta ili garaže u zoni užeg okruženja oko pješačke zone. Pješački promet Planiranu mrežu pješačkih staza čine pješačke staze u postojećim i planiranim uličnim profilima. Pješačke staze u uličnim profilima glavnih i sabirnih cesta-ulica potrebno je graditi u pravilu odvojene od kolnika. U pristupnim ulicama moguća je izgradnja jednostranih staza uz kolnik, a u iznimnim slučajevima prostornih ograničenja, moguća je izgradnja kolno-pješačkih površina. U zoni centra grada planirano je proširenje postojeće pješačke zone u Ulici Hrvatskih velikana na dio koji je obuhvaćen natječajem za uređenje planiranog proširenja pješačke zone ispred đakovačke katedrale. Biciklistički promet Izgradnja budućih biciklističkih staza na području grada važan je segment prometnog sustava. Uređenjem ''zelenog prometa'' kao značajnijeg korisnika prometnog sustava Grada trebalo bi smanjiti pritisak automobila na sam centar grada, a ujedno poboljšati i uvjete života jer bi se trebalo smanjiti zagađenje od djelovanja automobila. Značajnije trase biciklističkih staza planirane su prvenstveno u okviru glavnih gradskih prometnica, što će prvenstveno ovisiti o prostornim mogućnostima uličnih profila. Odredbama za provođenje omogućit će se formiranje jednosmjernih ili dvosmjernih staza u ovisnosti o prostornim ograničenjima. Gdje god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju biciklističke staze treba graditi odvojeno od kolnika, a samo u iznimnim slučajevima treba ih graditi kao biciklističke trake (u okviru kolnika). Željeznički promet Područjem grada prolazi trasa željezničke pruge od međunarodnog značaja M3 (M302) Osijek-Đakovo-Strizivojna/Vrpolje. Trasa željezničke pruge dio je paneuropskog prometnog koridora ''Vc'', te je u planiranom rješenju predviđena njena rekonstrukcija i podizanja nivoa



prometne usluge. To se prvenstveno odnosi na uređenje kolosjeka u cilju poboljšanja elemenata vođenja trase (prvenstveno korekcija minimalnih radijusa), kao i uređenje signalno-sigurnosnih uređenja i postrojenja. U sklopu rekonstrukcije željezničke pruge planirana je i rekonstrukcija kolodvora Đakovo, koji se planira produžiti, te izgraditi putnički peron. U konačnom rješenju planirana su i tri denivelirana kolno-pješačka prijelaza preko željezničke pruge u zonama gdje prema procjeni ima najmanje prostornih ograničenja. Uz navedene cestovno-pješačke denivelirane prijelaze planiraju se i dva denivelirana pješačka prijelaza u zoni željezničkog kolodvora i Pavićeve ulice. Do izgradnje konačno planiranog rješenja zadržavaju se postojeći prijelazi, odnosno prijelazi predviđeni projektom uređenja željezničke pruge. Trasa mogućeg koridora željezničke pruge istočno od sadašnje trase čuvat će se samo u slučaju da se potreba njegovog čuvanja potvrdi Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

3.2.5.2. Poštanski promet Dostignuti tehnološki razvoj Operativne jedinice i Poštanskog ureda (uključujući i šaltersku poštu) u gradu Đakovu zadovoljavaju planirani poštanski promet za dulje vremensko razdoblje, te se za sada ne planira razvoj u tom smislu. Razvoj će se odnositi na: - dovršenje informatizacije te informatičko povezivanje unutar poštanskih djelatnosti, - uvođenje novih usluga, - investicijsko održavanje. Planirani razvoj obuhvaćati će i uređenje eksterijera čime bi se postigao bolji pješački pristup, pristup vozilima i parkirališta, a time bi se omogućile znatno bolje i brže usluge korisnicima. Dio poštanskih usluga obavljati će i u buduće već postojeći i/ili novi subjekti što omogućava građanima Đakovo dodatne pogodnosti u korištenju ove vrste usluga.

3.2.5.3. Telekomunikacije Nepokretna mreža U narednom razdoblju razvoj telekomunikacija na području grada biti će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT-Hrvatski telekom,d.d., nudi i razvoj niza dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa. Novi operatori, a jedan od njih je ''OP-Optima telekom'',d.o.o., pružati će asortiman usluga u skladu s interesom korisnika, te će prema svojim potrebama graditi nove kapacitete. U slučaju potreba za novim telekomunikacijskim vodovima graditi će ih u koridoru postojećih. Plan razvoja nepokretne mreže u gradu Đakovu obuhvaća nastavak, već započetog razvoja te će obuhvaćati sljedeće:



- rekonstrukcije postojeće mreže u skladu s povećanjem broja korisnika, zbog poboljšavanja infrastrukturnog opremanja pojedinih ulica, te usklađenje sa suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,

- dogradnja mjesne mreže u skladu s procesom urbanizacije i razvoja gospodarstva, - dogradnja kapaciteta UPS i LC u skladu s porastom potreba, - mjesna mreža novog ili novih operatora. Novu mjesnu mrežu potrebno je graditi kabelskom kanalizacijom, odnosno distribucijskom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK). Samo u perifernim dijelovima grada novu mrežu se dozvoljava graditi podzemnim kabelskim vodovima izravno položenim u rov. Podzemne telekomunikacijske vodove po potrebi graditi s obje strane ulica u javnim površinama (zeleni pojas), a u ulicama s užim profilom ulica ispod nogostupa. Telekomunikacijske vodove novih operatora graditi u koridoru postojećih ili već planiranih kabelskih vodova. Pokretna mreža U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži planira se izgradnja novih građevina, tj. baznih (osnovnih) postaja postojećih i novih operatora. Plan razvoja će također obuhvaćati povećanje kapaciteta mreže prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Međutim, zbog stalnog tehnološkog razvoja koji obuhvaća uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija) moguće je da će biti potrebe i za novim baznim postajama ovisno o broju operatora i interesu korisnika. Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja dijelova baznih postaja (tu se prvenstveno misli na samostojeće antenske stupove) zbog racionalnog korištenja prostora. Bazne (osnovne) postaje graditi u skladu s važećim propisima za gradnju. Izvedba ili prostorna distribucija baznih (osnovnih) postaja mora biti u skladu s Odredbama za provođenje.

3.2.5.4. RTV sustav Ranije izgrađena građevina ''Odašiljača i veza'',d.o.o. ''Kapavac'' koja uz sustavno održavanje, te opremanjem suvremenom opremom za ostvarenje kvalitetnog sustava veza, zadovoljavati će i u narednom planskom razdoblju. Stoga se ne planira izgradnja nove građevine, pogotovo ne na području grada Đakovo. Regionalna TV postaja-ST će u sklopu razvoja eventualno povećati samo kvalitetu pokrivenosti prostora signalom.

3.2.6. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže

3.2.6.1. Elektroenergetika Prijenos električne energije Jedna od osnovnih pretpostavki cjelokupnog razvoja je i električna energija. Prostornim i drugim planovima definiran je razvoj mreže za prijenos električne energije.



Od svih planiranih građevina prijenosa samo sljedeći dalekovodi na 110 kV naponskoj razini prelaze preko građevinskog područja Grada: - DV 2x110 kV priključak TS 110/x Đakovo 3 na postojeći DV 110 kV Ernestinovo-

Đakovo/1, - Alternativa: KB 2x110 kV priključak TS 110/x Đakovo 3 na postojeći DV 110 kV

Ernestinovo-Đakovo/1. Distribucija električne energije Plan razvoja distribucijske mreže na području grada Đakova obuhvaća dogradnju i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama. Na 35 kV naponskoj razini se ne planiraju nove građevine. Plan razvoja distribucijske elektroenergetske mreže na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaćaju građevine čija je lokacija/trasa definirana važećim DPU-om, zatim lokacije/trase koje su planirane ali su lokacije/trase orijentacijske, te lokacije/trase koje se u ovom trenutku ne mogu definirati. Očekivani razvoj na 10(20) kV naponskoj razini ne može se unaprijed definirati, tj. ne može se približno točno odrediti niti broj niti lokacija planiranih elektroenergetskih građevina, kako na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja (od kojih dio jest ili će biti definiran planovima nižeg reda), tako ni za sporadičnu pojavu novih većih potrošača ili za značajan porast potrošnje postojećih potrošača. Dopušta se izgradnja elektroenergetskih objekata 10(20) kV naponske razine (trafostanica i vodova) u skladu s urbanom matricom grada i Odredbama za provođenje ovog Plana. Lokacija svake buduće TS, kao i trase priključnih dalekovoda bit će određene posebnim uvjetima građenja u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili u postupku donošenja Detaljnog plana uređenja užeg područja. U građevinskim područjima Grada planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. Niskonaponsku mrežu grada Đakova u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica, po mogućnosti u zajednički koridor s ostalim elektroenergetskim vodovima. Novu mrežu graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara u pravilu lociranih uz unutarnji rub regulacijskog pravca (dakle unutar građevinske čestice). Ako nije moguća lokacija na građevinskoj čestici dozvoljeno ih je locirati na javnoj površini tako da ne ograničavaju kolni pristup građevinskim česticama, te da što manje ograničavaju izgradnju ostale podzemne infrastrukture. Od kabelskih ormara polagati kabelske kućne priključke do ostalih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi samonosivim kabelskim snopom (SKS) vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. Ako postoji zajednički interes grada Đakova i HEP-a (distributer električne energije) dopušta se izgradnja niskonaponske mreže SKS-om po čeličnim stupovima javne rasvjete. Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Moguće je prijelazno rješenje za povezivanje nove s postojećom niskonaponskom mrežom (nove kabelske sa starom zračnom) ili za interpolaciju nove TS 10(20)/0,4 kV u postojeću 0,4 kV mrežu postavljanjem jednog ili nekoliko niskonaponskih stupova. Ovo se smatra privremenim rješenjem koje će potrajati dok za to postoji tehnička potreba. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.



Javna rasvjeta Javna rasvjeta se planira izgraditi u svim ulicama u kojima do sada nije izgrađena, a također se planira rekonstruirati javna rasvjeta u ulicama u kojima ne zadovoljava suvremene standarde za javnu rasvjetu. Planiranu javnu rasvjetu graditi u javnim površinama stupovima javne rasvjete i podzemnim kabelima javne rasvjete. U ulicama gdje će se niskonaponska mreža graditi sa SKS-om po stupovima rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.

3.2.6.2. Toplifikacija Toplinska mreža na području grada Đakova u smislu centralnog toplinskog sustava se ne planira zbog odabrane široke plinofikacije grada koja ima znatne prednosti u opskrbi toplinskom energijom u gradovima veličine i gustoće stanovanja kao što je Đakovo. Međutim, moguća je izgradnja većih poslovnih zgrada ili poslovno-stambenih građevina, građevina javnih sadržaja (škole, vrtići, zdravstvena ustanova ili sl.) ili gospodarstva za koje će možda biti potrebno omogućiti izgradnju energetske jedinice (kotlovnice) i toplinske mreže. Pogotovo ta potreba može doći do izražaja, ako će takovi potrošači biti u blizini jedni drugima. Za zadovoljavanje potreba za toplinskom energijom i za sanitarnom toplom vodom, ako se gradi skupina navedenih korisnika ekonomičnije je graditi jednu blokovsku termoenergetsku jedinicu (kotlovnicu). Planirani osnovni energent je prirodni plin, a obvezatni rezervni energent je ekstra lako ulje (lož-ulje). Za distribuciju toplinske energije od blokovske kotlovnice do okolnih korisnika (građevina) planira se toplinska mreža (vrelovodni ili toplovodni sustav). Vodove toplinske mreže graditi podzemnim cjevovodnim sustavom u pravilu u javnoj površini, te po potrebe i na građevinskim česticama korisnika.

3.2.6.3. Plinoopskrba Planirane intervencije u postojeći sustav plinoopskrbe na području grada vezane su isključivo uz distribucijsku mrežu. Novi vodovi su planirani u postojećim ulicama do objekata koji još nisu plinoficirani, te u planiranim ulicama u kojima još nije počela izgradnja objekata. Svi planirani plinovodi trasirani su isključivo unutar uličnih koridora i predstavljaju interpolaciju ili proširenje postojeće mreže plinovoda u sustavu grada Đakova. Obzirom na osjetljivost postojećeg niskotlačnog sustava u svezi sa značajnijim povećanjima potrošnje u odnosu na projektirani konzum, ovim Planom se predviđa širenje niskotlačne mreže na način da postojeći potrošači i nadalje imaju dostatne količine plina. Ukoliko se postojeći plinovodi pokažu uskim grlom planirana je izgradnja zamjenskih plinovoda tj. promjena nivoa tlaka sa 100 mbar na 3 bar uz adekvatne intervencije na kućnim redukcijskim setovima. Oko postojećih srednjetlačnih vodova planira se širenje upravo srednjetlačne mreže prema novoplaniranim ulicama. Za distribucijski pravac Đakovo-Pisak Đakovački planira se izgradnja srednjetlačnog voda od RS-8 (industrijska zona PIK-a) pa kroz Ulicu Dragutina Domjanića k Pisku i spoju na srednjetlačnu mrežu iz pravca općine Semeljci (Vrbica) i Viškovci (Vučevci).



Za širenje postojeće ST mreže u pravcu naselja Selci Đakovački planira se produžetak postojećeg ST plinovoda u Ulici F. Račkog. Za plinofikaciju gospodarske zone na južnom dijelu Grada planira se širenje ST mreže na planirane ulice kao i u pravcu naselja Piškorevci. U svjetlu širenja srednjetlačnog sustava, povoljna je okolnost što su neizgrađena područja upravo na pravcima na kojima već je ili je planiran srednjetlačni plinovod (područja uz pravce prema naseljima Selci Đakovački, Piškorevci i Pisak Đakovački).

3.2.6.4. Vodoopskrba Osnovni preduvjet egzistencije i razvoja grada Đakovo je voda, a prioritetni zadatak vodoopskrbe je pronalaženje i zahvaćanje potrebnih količina pitke vode uz konstantno razvijanje postojeće mreže i njeno nadopunjavanje. Vodovod je vrlo skup i složen objekat pa se gradi tako da zadovolji potrebe i nakon dužeg vremenskog razdoblja. Taj princip treba primijeniti i za sustav vodoopskrbe Đakova. Obzirom na evidentirane probleme sustava, odnosno probleme u vodoopskrbi korisnika vode područja Đakova, ovim se Planom, kao i svoj do sada izrađenoj planskoj i projektnoj dokumentaciji, predlažu radovi i zahvati kojima bi se uočeni nedostaci uklonili i sustav doveo u stanje potpune funkcionalnosti. Ovime bi se ostvario postavljeni cilj sigurne i kvalitetne opskrbe svih korisnika vode. Prvenstveno se to odnosi na osiguranje dostatnih količina vode, što će se provoditi u nekoliko etapa. Primarno je osposobiti i u sustav uključiti resurse prostora grada i crpilišta Trslana. Osim postojećih izvorišta u sustav se treba uključiti i izvorište Šumarija locirano na zapadnom dijelu grada. Nakon ove faze, sustav širenjem treba uključiti i sva izvorišta u naseljima do kojih je položena mreža grupnog vodovoda. Krajnje rješenje opskrbe vodom uključuje korištenje izvorišta regionalnog karaktera, odnosno, sustav grada bi se povezao s jedinstvenim regionalnim sustavom. Vod budućeg regionalnog sustava trebao bi se položiti uz gradsku obilaznicu i ovim Planom je za tu namjenu rezerviran prostor. Opskrba stanovnika, gospodarstva i ostalih korisnika vode na području GUP-a potrebnim količinama ''zdrave'' pitke vode vršit će se i dalje preko postojećeg vodoopskrbnog sustava koji se za tu svrhu mora upotpuniti i proširiti. Vodoopskrbni sustav sastojat će se iz sljedećih cjelina ili dijelova: izvorišta, uređaja i građevina za zahvat vode, glavnih dovodnih (transportno-distribucijskih) cjevovoda, rezervoara na crpilištu, razvodne mreže, te uređaja i građevina na mreži. Samo izvorište Trslana mora se upotpuniti postupnim uključivanjem novih bunara (ovisno o potrebama sustava), izgradnjom odgovarajućih uređaja (ako se pokaže potreba) za preradu i dezinfekciju vode, sustava za tlačenje vode, te izgradnjom nadzorno upravljačkog sustava i frekventnog prekidača. Također će se uz postojeća izvorišta u sustav uključiti i crpilište Šumarija (Q=10-15 l/s). Poznato je da u sustavu opskrbe vodom spremanje određenih količina vode u rezervoar ima višestruku ulogu (izjednačavanje odstupanja između količina vode koje dotiču i koje se troše, osiguravanje potrebnog tlaka na čitavom opskrbnom području, zaštitu ''mreže'' i crpki od



mogućih tlačnih oscilacija i ostalo), a sadržaj (volumen rezervoara) ovisi o nekoliko faktora i može biti jednak polovici ili trećini dnevne opskrbe u danu s maksimalnom potrošnjom. Postojeći rezervoarni kapaciteti zadovoljavaju postojeće potrebe, no u budućnosti će se morati nadopuniti još jednom komorom. Planom se predlaže smještanje nove rezervoarne komore u blizini postojećih. Postojeća razvodna mreža neće moći bez znatnih preinaka i nadopuna podmiriti buduće potrebe. Ovim Planom je na temelju razvoja naselja dan prijedlog budućeg vodoopskirbnog sustava Đakova imajući u vidu i širenje na susjedna naselja, te formiranje grupnog vodovoda. Prioritetni zadatak je da se za ovako formiran sustav napravi novi hidraulički proračun i na osnovu njega izvrši dimenzioniranje novih vodova uz maksimalno zadržavanje postojećih. Razvodna mreža pratiti će izgradnju naselja, te se planira postavljanje cijevi vodoopskrbnog sustava u novoformirane ulice pri čemu (postavljanju cijevi za razvodnu mrežu) je važno, gdje prilike dozvoljavaju, međusobno ih povezati da dotok bude osiguran iz više smjerova. Prstenasta mreža dobivena na taj način povoljnija je zbog manjeg otpora tečenja vode, povoljnijih rasporeda tlakova i mogućnosti prilagođavanja oscilacijama potrošnje ili naglom povećanju potrošnje. Ovako postavljena mreža omogućiti će sigurnu opskrbu svih potrošača čak i u trenucima kada se na bilo kojoj dionici dogodi kvar. Također, Planom se predlaže, temeljna rekonstrukcija čvorišta i dotrajalih dijelova mreže s ventilima i ostalim dijelovima. Uz to potrebno je razmotriti mogućnost formiranja više vodoopskrbnih zona. Nakon balansiranja sustava na pogodnim mjestima treba postaviti potrebne uređaje.

3.2.6.5. Odvodnja Odvodnja sanitarnih i otpadnih voda Pored opskrbe dovoljnim količinama zdrave pitke vode drugi, ne manje značajan, element kvalitetnog življenja je odvođenje sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda. Postojeći sustav odvodnje područja GUP-a Đakovo, stupnjem izgrađenosti i stanjem objekata kakvo je danas, ne može podmirivati potrebe dobrog, efikasnog i sigurnog odvođenja svih voda koje se ovdje javljaju ili će se javljati izgradnjom u neizgrađenim područjima. Odvodni sustav grada Đakova funkcionira u mješovitom tipu odvodnje i to u cijelosti gravitacijskim načinom odvodnje, a prikuplja otpadne vode centralnog dijela grada Đakova. Osnovna koncepcija je bazirana na glavnim kolektorima, uz napomenu da se sekundarni slivovi (sekundarna kanalizacijska mreža) priključuju preko rasteretnih objekata-kišnih preljeva. Postojeći kolektor završava s privremenim ispustom u kanal Ribnjak. Razvojem naselja i gospodarstva, izgradnjom većih stanova, prirastom stanovništva i opskrbom stanovništva potrebnim količinama kvalitetne vode nametnula se potreba



jedinstvenog rješenja odvodnog sustava. Rješenje sustava treba omogućiti nesmetano i najbrže odvođenje otpadnih voda iz ljudske blizine i to odmah čim se formiraju. Osnovno je bilo dakle, pri odabiranju sustava odvodnje područja GUP-a osiguranje sanitarno-tehnički dobre odvodnje svih oborinskih, kućanskih i industrijskih otpadnih voda na ispravan i ekonomičan način. Pored ovoga sustav odvodnje mora biti takav da daje dovoljnu zaštitu vodotoku-recipijentu u skladu s kategorizacijom i važećim propisima. Uzevši u obzir sve dostupne elemente kao i činjenicu da naselje Đakovo već duže vrijeme intenzivno rješava pitanje odvodnje izradom odgovarajuće projektne dokumentacije i izgradnjom kolektora i mreže, ovim Planom akceptira se rješenje po kojem je sustav odvodnje odabrana kombinacija dva tipa odvodnje karakterizirana sa zonama mješovite i zonama odvojene odvodnje. Primijenjenim rješenjem po kojem je izgrađen najveći dio sustava sanitarne otpadne vode iz domaćinstava kao i otpadne vode industrije odvode se posve zatvorenim cijevima, zajedno s oborinskim vodama do lokacije uređaja za pročišćavanje. Preostale vode (oborinske) koje padnu na područje razdjelnog sustava vode se ili će se voditi odvodnim sustavom oborinskih voda, djelomično otvorenim, a djelomično zatvorenim kanalima. Osnovu odvodnje sanitarnih i ostalih otpadnih voda čine kolektori položeni tako da se omogući gravitacijsko odvođenje najvećeg dijela urbaniziranih površina. Postavljena koncepcija (odvodnje) predviđa da se otpadne komunalne vode s dijelom oborinskih voda, sakupljenih uglavnom sa asfaltnih i krovnih površina kolektorima odvedu na uređaj za pročišćavanje koji je lociran uz melioracijski kanal Ribnjak. Za cijeli sustav odvodnje izrađena je optimalizacija gdje se matematičkim izračunom došlo do saznanja o potrebnim radovima sustava Đakovo. U obje dokumentacije na sustavu se predviđaju radovi na izgradnji nedostajućih dijelova, a novim kanalima je osigurano priključenje svih neizgrađenih, a planiranih područja (stambenih i gospodarskih zona). GUP-om se akceptira rješenje u spomenutim dokumentima uz dopunu i korekciju prema novoj namjeni površina. Slijedom toga je potrebno utvrđena loša mjesta sustava dopuniti potrebnim građevinama (rasteretni objekti kao kišni preljevi i retencijski bazeni). Mjestimično na kanalskoj mreži u dijelu s odvojenim sustavom, gdje se uvodi oborinska voda iz otvorenog jarka uz cestu u sustav zatvorene mješovite odvodnje, treba graditi prikladne objekte koji imaju taložnicu i rešetku uz čiju se pomoć mogu osloboditi krupnijeg taloga ili plivajućih predmeta, koji bi vremenom mogli uzrokovati, zbog taloženja u kanalskim cijevima, poteškoće u održavanju i eksploataciji mreže. Funkcija retencijskih bazena je da zadržavaju ''kritične količine'' oborine, a da dvostruki suhi dotok odlazi dalje kanalom prema uređaju za pročišćavanje dok se razlika od maksimalne i kritične količine rasterećuje u vodotoke ili melioracijske kanale. Princip rada retencijskog bazena je takav da se u razdoblju trajanja kiše u ulaznom oknu, radi ograničenog odvoda, podiže nivo voda i preko razdjelne stijene bazen se puni najzagađenijim dijelom oborinske vode. Obzirom da dimenzije bazena dozvoljavaju taloženje lebdećih ili plivajućih tvari to se izbistrena voda slobodno preljeva i direktno upušta u prirodni recipijent (melioracijski kanal).



Također treba izgraditi nedostajuće kolektore (kolektor 7) ili dijelove kolektora (kolektor 3). Na dijelovima gdje postojeći sustav odvodnje ne može zadovoljiti potrebe planiranog razvoja, te se mora djelomično rekonstruirati, uz postojeću mrežu morat će se pojačati kapacitet odvodnog sustava ubacivanjem dodatnih profila s druge strane ulice, te je o tome potrebno voditi računa prilikom polaganja ostale infrastrukture. Na sustav Grada spojiti će se i sustavi susjednih naselja pa je prilikom projektiranja potrebno voditi računa i o tom dodatnom hidrauličkom opterećenju (Ivanovci-Kuševac, Budrovac, Satnica Đakovačka). Periferni dijelovi područja GUP-a trebaju se riješiti u odvojenom tipu odvodnje. Sanitarne i fekalne vode odvoditi će se zatvorenim cijevima prema najbližem kolektoru, a oborinske vode otvorenim (kasnije zatvorenim) kanalima uz prometnice. Važeći Zakon o vodama obavezuje pročišćavanje svih otpadnih, sanitarnih i zagađenih oborinskih voda kako bi se spriječilo zagađivanje voda, jedne od najugroženijih kategorija čovjekove okoline. Obzirom na konfiguraciju terena kao i činjenicu da je u svoj prostorno-planskoj dokumentaciji i projektima uređaj za pročišćavanje predviđen uz melioracijski kanal Ribnjak na jugoistočnom dijelu Grada Đakova, to se ta lokaciji GUP-om akceptira. Uređaj je mehaničko-biološkog tipa, a za I etapu dokumentacijom je predložena gradnja uređaja za pročišćavanje opterećenja od 20.000 ES. Na uređaju je predviđeno: 1. primarno ugušćivanje mulja; 2. stabilizacija mulja; 3. sekundarno ugušćivanje mulja; 4. dehidracija mulja; 5. kemijska stabilizacija mulja; (s vapnom); 6. zbrinjavanje stabiliziranog i dehidriranog mulja na deponiji otpada Grada đakova (u neposrednoj blizini).

3.2.6.6. Regulacija vodotoka i melioracije Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode koje mogu biti znatnog intenziteta odvode se ili će se odvoditi djelomično otvorenim kanalima separatnog sustava (šire područje GUP-a, uglavnom rubni dijelovi), a najvećim dijelom u zatvorenim cijevima mješovitog sustava, što je obzirom na ekonomsko-tehničko rješenje (i činjenicu gradnje sustava kroz dugi niz godina) povoljno, ali ujedno i otežavajuće za procese pročišćavanja na centralnom uređaju za pročišćavanje. Radi redukcije oborinskih voda na slivu GUP-om se predlaže gradnja dviju retencija i/ili (alternativno) gradnja lateralnih kanala. Djelomična retencija oborinskih voda nastati će i u samom sustavu radi njegovog velikog kapaciteta, no planira se i gradnja kišnih retencijskih bazena. Predviđa se gradnja dviju takovih građevina i to na spoju kolektora 1 (2) i kolektora 5. Na toj lokaciji retencijska građevina imala bi zapreminu 4x1.000 m3 a gradnja bi bila sukcesivna odnosno prema potrebi. Druga retencija predviđa se na lokaciji spoja kolektora 7. (industrijskog kolektora ) sa kolektorom 1. Ovdje se predviđa građevina ukupne zapremine 600 m³ u dvije komore (svaka 300 m³). Također za zaštitu od stranih oborinskih voda na zapadnom dijelu Grada, nakon izučavanja njihovog povoljnog utjecaja na redukciju voda, ako se to pokaže potrebnim treba postaviti već spomenute lateralne kanale.



Uređenje vodotoka i voda Područjem obuhvata GUP-a prolazi otvorena kanalska mreža melioracijske odvodnje koja vrši odvodnju poljoprivrednih i ostalih površina uzvodno od grada kao i površina u gradu Đakovu. Nekada otvoreni melioracijski kanali djelomično su zacijevljeni i prenamijenjeni i za odvodnju sanitarnih i ostalih otpadnih voda mješovitog sustava odvodnje. Problem je što dio kanala koji su zacjevljeni (Kajzerov, Bekirov salaš, Josipovac, Koščak 2) ili se planira zacijeviti (Knija), uzvodno od Grada imaju znatnu slivnu površinu. Pri velikim padavinama, sa poljoprivrednih površina uzvodno od Grada, melioracijskim kanalima dolazi velika količina vode te nastaje tečenje u zacjevljenim kanalima u punom profilu. Radi parcijalne gradnje bez sagledavanja ukupnosti problematike cijevi ne mogu primiti uz oborinske vode i komunalnu i sanitarnu vodu koju dovodi do njih izgrađena javna kanalizacija. Dolazi do izlijevanja vode na šahtovima i plavljenja nižih dijelova stambenih objekata (podrumi, sutereni) ili najnižih dijelova saobraćajnica. Za eliminiranje navedenih problema planom se predviđaju retencijski prostori i to uzvodno od zacjevljenog kanala Kajzerov i planiranog zacjevljenja kanala Knija u kojima će doći do kratkotrajnog zadržavanja-retencije vode (koja dođe do grada s poljoprivrednih površina uzvodno od grada). Na kartografskim prikazima unešena je moguća (predvidiva) lokacija brana retencija za prihvat-retenciju velikih oborina. Na prostoru na kojem će biti retencije, dijelu površina koji se koristi u poljoprivredne namjene, moći će se sijati samo kulture koje trpe povremeno plavljenje. Točne lokacije brana i potrebnog retencijskog prostora retencija utvrditi će se projektnom dokumentacijom. Izgradnjom ovih retencija, u kojima će se zadržati dio oborina s uzvodnog dijela sliva, zacjevljeni dio kanala će moći primiti otpadnu vodu iz stanova i sa prometnica, pa neće više dolaziti do plavljenja podruma ili najnižih dijelova uz prometnice, a povoljno će djelovati na uređaj za pročišćavanje, odnosno procese koji se tamo odvijaju. U suglasju s koncepcijom odvodnje prikazan GUP-om, postojeće otvorene kanale područja treba regulirati i tehnički urediti.

3.2.7. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

3.2.7.1. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povjesnih cjelina prema Konzervatorskoj podlozi izrađenoj za potrebe GUP-a

3.2.7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti Na području grada Đakova nalze se 2 zaštićena spomenika parkovne arhitekture (“Strossmayerov perivoj“ – nekadašnji naziv „Stari park“ (kč br 576/1 i 576/3) i “Mali park“ - nekadašnji naziv „Park slobode“ (kč.br. 259)), te ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume i u vrlo malom udjelu su zastupljene vlažne i mezofilne livade). Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti utvrđuju se sukladno (dopisu Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode (klasa:612-07/06-49/160, urbroj:532-08-02-2/3-06-2, od 30. ožujka 2006.).



IZVOD IZ CILJANE STRUČNE PODLOGE ZAŠTITE PRIRODE – RADNI MATERIJAL Orto-foto 2.

Područje zaštićene prirode sa granicama zaštite: Mali park u Đakovu Za zaštićene i vrijedne dijelove prirode utvrđuju se sljedeće mjere: 1. Na području obuhvata GUP-a prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne

raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

2. Za spomenike parkovne arhitekture utvrđuju se sljedeće mjere: • na području parka i u prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini

sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ili radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen, a osobito je zabranjeno planirati novu gradnju unutar parka,



• u cilju pravilnog očuvanja i provođenja zaštite potrebno je snimiti postojeće stanje parka, posebno dendroflore te izraditi projekt obnove parka, pri čemu su osnovni kriteriji zaštite očuvanje izvorne matrice parka te pojedinih vrijednih primjera stabala,

• do izrade projekta obnove nisu dopušteni nikakvi zahvati i radnje na njegovoj obnovi, osim nužnih radova čišćenja i održavanja zelenila,

• za sva zaštićena područja Županijska skupština mora donijeti Pravilnik o unutarnjem redu, prema odredbi čl. 71. Zakona o zaštiti prirode,

• za svaki zahvat i radnju unutar zaštićenog područja potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode odnosno dopuštenje sukladno člancima 38. i 127. Zakona o zaštiti prirode.

Do donošenja Mjera zaštite za spomenike parkovne arhitekture nisu dopušteni zahvati ni radnje koje bi mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih su zaštićeni: gradnja infrastrukturnih objekata, prometnih objekata, otkopavanje ili zasipavanje terena, odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda, uklanjanje živica i dr.

3. U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koji se nalaze između obradivih površina, osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada.

4. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

5. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

6. Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode ovog Ministarstva u roku 8 dana.

7. Na području Grada Đakova utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume i u vrlo malom udjelu su zastupljene vlažne i mezofilne livade) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- Izbjegavati regulaciju vodotoka i radnje vezane za održavanje vodotoka koje dovode

do promjene vodnog režima vlažnih staništa, a iste je moguće provoditi samo ako su neophodne za zaštitu ljudi, naselja i imovine. Ukoliko je regulacija vodotoka nužna potrebno je voditi računa o obalnoj vegetaciji, ornitofauni i revitalizaciji starih rukavaca, te je potrebno dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostora za zadržavanje voda, odnosno njihovu odvodnju;

- Onemogućiti pretvaranje područja vlažnih staništa u poljoprivredno zemljište što podrazumijeva u najvećoj mjeri sprječavanje daljnjih melioracija:

- Spriječiti širenje građevinskih područja u neposrednoj blizini vlažnih staništa; - Poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip

što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja;

- U svrhu zaštite šuma potrebno je spriječiti izmjenu vodnog režima koji bi imao utjecaj na kvalitetu i opstanak šumske vegetacije.



Vrijedni dijelovi urbanog krajobraza (IZVOD IZ CILJANE STRUČNE PODLOGE ZAŠTITE PRIRODE) Unutar samog mjesta koji arhitekturnom osnovom pripada povijesnom slogu 18. i 19. stoljeća, nosači krajobraznih vrijednosti su:

Široke šetnice

Travnati parteri

Drvoredi

Gradsko groblje

Perivoji

Površine za sport i rekreaciju

Dječja igrališta

Školska dvorišta

Privatni vrtovi i okoliš poslovnih objekata

Trgovi Unutar grada Đakova utvrđene su slijedeće krajobrazne vrijednosti gore navedenih cjelina i objekata parkovne i urbane arhitekture:

Gradsko groblje Đakovo – smješteno na blagoj uzvisini iza Perivoja J.J.Strossmayera otvorio je 1780 godine biskup Matija Antun Krtica. Unutar popisa nepokretnih kulturnih dobara Grada Đakova gradsko groblje ističe slijedeće vrijednosti:

- skupnu grobnicu palih boraca NOB-a - Židovsko groblje - neogotičku grobljansku kapelu

Osim spomenutog, oblikovno se ističe unutar dijela krajobraza uzvisine, uz strogo određenu biljno-arhitektonsku karakteristiku moderno oblikovanih topijara. Grobne aleje odvojene šimširom (Buxus sempervirens), tujama (Thuja occidentalis) ili tisama (Taxus baccata) koje tvore pravilno oblikovane biljne skulpture, daju prostoru potreban ritam i monumentalnost uz nenaglašenu dostojanstvenost sakralnosti grobljanskog objekta. Otvorene vizure duž glavnih šetnica i s naglaskom na vrijedne arhitektonske objekte, u skladu sa prije spomenutim zelenilom čine jedinstvenu oblikovno-estetsku sliku koja radi svoje potpunosti i opravdane oblikovnosti i namjene mora ostati zadanom. Prilazna aleja groblju sa trostrukim drvoredom u ulici gdje se ujedno prodaje i grobljansko cvijeće također ima posebnu krajobraznu vrijednost nadopune cjeline i poveznice sa okolnim stambenim prostorom i prometnicom. Stoga gradsko groblje zaslužuje kategorizaciju zaštićene spomeničke prirodne baštine



9. Ulazna šetnica

10. Otvorene vizure povezanih grobljanskih staza



13. Monumentalna centralna aleja-igra svjetla i sjene



Područje Gradskog groblja Prilazna aleja groblju Židovsko groblje – Zaštićeno kulturno dobro grada Đakova Zelena tampon zona Sportsko-rekreacijska zona



Park pobjede – nalazi se u blizini željezničke postaje, uz rekreacijske i sportske objekte, omeđen ulicama Kolodvorskom i Ulicom I.G. Kovačića. Četverokutnog je oblika i vrlo posjećen, te je kao takav smješten i u kartu Turističke zajednice grada Đakova. Dio je gradskog ekološkog sustava, osobito stoga što u tom dijelu grada nema drugih većih zelenih površina. Oblikovno je to pejzažni perivoj sađen pretežito unesenim biljnim vrstama bjelogorice i crnogorice starosti oko 40 godina, uz presjeke skupina grmlja.

Park pobjede-pogled na igralište



Područje Parka pobjede i sportskog igralište



Park uz Autobusni kolodvor – Smješten uz autobusni kolodvor u Splitskoj ulici i gradsku tržnicu. Služi studentima i putnicima kao odmorište. S južne strane nadovezuje se na gradsku tržnicu te trolisno čini jednu cjelinu. S iste strane pruža se travni parter s postavljenim spravama dječjeg igrališta, nepropisno ograđenog od ceste. Ulazi u dio sustava nasuprotne stambene zgrade. Perivoj podignut u pejzažnom stilu starosti drveća do 20 godina, s umetnutom ogradom šišane živice, te centralnim rondom.

Područje parka uz autobusni kolodvor Zelena površina sa dječjim igralištem uz stambenu zonu Zaštitni zeleni pojas uz prometnicu



Sportsko-rekreacijski park između Hvarske i Bračke ulice Park je smješten južno od Crkve dobrog pastira, unutar stambene zone, između ulica Hvarske i Bračke ulice u Đakovu. Park je velike površine sastavljen od tri dijela. Značajnog je karaktera kao rekreacijska odmorišna zona unutar tog stambenog dijela grada te funkcijom odgovara potrebama svim generacijama. Dio uz Hvarsku ulicu čini prostrana livada na kojoj se nalazi dječje igralište. Sredinu parka čini šumarak na uzdignutom terenu, centralnom brdašcu, gdje je smješteno i odmorište. Šumarak na uzdignutom terenu je prirodnog karaktera okružen livadnim dijelom te je zbog ekoloških odlika, prvenstveno svoje prirodnosti koja se očituje u reljefu i biljnim vrstama od krajobrazne vrijednosti. Također je vizualno zanimljiv kao zeleni otok unutar prostrane livade i ostatka rekreativno-odmorišnog kompleksa. Istočni rub šumarka je uređen kao boćalište koje ponajviše koriste umirovljenici. Na boćalište se nadovezuje livada nogometnog igrališta.

Dječje igralište južno od Crkve Dobrog pastira



Područje sportsko-rekreacijskog parka sa dječjim igralištem južno od Crkve dobrog pastira

Park Crkve dobrog pastira



Park Pašin prolaz Park u Ulici Pašin prolaz je tranzicijskog karaktera, te je dio zaštitnog zelenog pojasa vrtića na zapadnoj, te ga štiti od smoga i prometnica. Ujedno je i glavna oblikovna zelena zona stambenog naselja. Naselje jugoistočno od parka u Ulici Vijenac Alojzija Stepinca ima reljefno zanimljivu, razigranu strukturu, te ga je u pogledu krajobraza preporučljivo takvo očuvati.

Park Pašin prolaz



Područje parka Pašin prolaz



Školski parkovi u službi školskih dvorišta i vrtića Osobitost površina vezanih za školske ustanove prati određena pravilnost u formiranju arhitektonskog sloga, te one predstavljaju posebnost izričaja svake struke zasebno. Uz perivojnu cjelinu s razgranatim prilaznim putovima sadržajni su elementi i sportski tereni koji zajedno s objektom čine prepoznatljivu oblikovnost. Stoga je posebno važno stvoriti što više različitog biljnog fonda u blizini škola, a sve u svrhu edukacije i ekološke potrebe. Posebno je važno očuvati datost prostora i površine u slijedećim osnovnim i srednjoškolskim dvorištima: Srednja poljoprivredna škola, školski parkovi na Trgu N.Š. Zrinskog i Trgu A. Stepinca. Uz školu na trgu N.Š. Zrinskog nalazi se zelena površina neovisna od škole, ekološki i funkcionalno važna za taj dio stambene zone grada Đakova, te očuvanost te zelene površine mora biti u omjeru 50:50 u odnosu izgrađenost na njenoj površini.

Pogled na zelenu površinu uz školu na trgu N.Š. Zrinskog



Školski park na Trgu A. Stepinca



Područje školskog parka na Trgu N.Š.Zrinskog Zelena parkovna površina stambenog dijela grada Đakova



Vrtovi uz sakralne objekte – posebnost prostora grada Đakova kao i njegovog krajobraza čine sakralni objekti sa svojim vrtovima. Oni zajedno s njima čine nedjeljivu cjelinu koju treba isto vrednovati. Stoga posebnost jezgre grada čine u oblikovnom, estetskom i povijesno-kulturnom obliku vrtovi slijedećih objekata: - Park Crkve Svih Svetih (Orto-foto 10., Slika 25.) - Dvorište Bogoslovnog sjemeništa i Doma umirovljenih svećenika (Orto-foto 11.) - Park uz Crkvu Dobrog pastira zajedno s ulaznim drvoredom (Orto-foto 6.)

Park Crkve Svih Svetih

Područje Parka Crkve Svih Svetih



Područje vrta Bogoslovnog sjemeništa i Doma umirovljenih svećenika



Drvoredi Drvoredi čine osnovni oblikovni element ulica grada Đakova. Osim što su korisni i s ekološke strane, oni daju osnovne konture prometnica i šetnica, kao i rubnih zona perivoja, stoga se postojeći moraju zaštititi, a budući obavezno predvidjeti unutar nove zone izgradnje grada. Posebnost izgleda prometnica daju drvoredi u Pavićevoj ulici, Ulici bana Jelačića i Vijenac Alojzija Stepinca (Slike br. 26 i 27.).

Slika 30. Drvored lipa (Tilia cordata) u Pavićevoj ulici

Slika 31. Drvored platana (Platanus acerifolia) uz igralište NK Croatia



Šport i rekreacija

U građevinskim područjima naselja osiguravaju se prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj športsko-rekreacijskih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća igrališta ili drugi športski sadržaji (koji se održavaju i uređuju), da se postojeći športski sadržaji dopunjuju pratećim sadržajima što upotpunjuju osnovnu djelatnost tamo gdje to omogućuje veličina zone, karakter prostora i vrsta športa i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine.

Državna ergela lipicanaca Đakovo smještena je u širem centru Đakova i predstavlja važnu rekreacijsku ali i gospodarsku osnovu i svojim ugledom u zemlji i svijetu daje gradu prepoznatljiv pečat. Stoga je nužno posebnim projektom krajobraznog uređenja obnove zelenih površina uz objekte uprave ergele i hipodroma naglasiti važnost objekta.

OPĆE MJERE ZAŠTITE - Vrijedni dijelovi urbanog krajobraza

Postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati. Nove parkovne površine u naseljima oblikovat će se sukladno prirodnim osobitostima prostora i opremati prema potrebama stanovnika naselja, te će se, u pravilu, osigurati 5 m2/stanovniku.

U parkovima iz odlomka 1. ove točke moguće je graditi manje javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.

Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine.

U parkovima, vrtovima neće se obavljati zahvati kojima bi se narušile oblikovne , estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti

Štititi će se cijeli kompleks građevine i parkovne površine , odnosno cijela pripadajuća parcela

Metode obnove temeljit će se na snimanju dendroflore uz povijesnu analizu Saniranje će se provoditi najsuvremenijim metodama kako vrijednih skupina tako i

pojedinačnih vrsta drveća veće starosti Sadnice će se zamjenjivati istovjetnim vrstama ne narušavajući prvotnu povijesnu

kompoziciju prostora Uklonit će se sadržaji interpolirani unutar parkovnih površina i vrtova koji narušavaju

povijesnu kompoziciju prostora, što će se utvrditi posebnom studijom održavanjem okoliša omogućiti poželjne vizure. postojeće površine ne mogu se prenamjenjivati. moguća daljnja oblikovanja i uređenja vršit će se sukladno prirodnim osobitostima

prostora te izradi krajobraznog rješenja Gradsko groblje Đakovo - MJERE ZAŠTITE

Za ovo je groblje nužno izraditi povijesnu studiju, inventarizaciju I studiju obnove biljno-arhitektonske cjeline

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura.

Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme, što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora.



Posebne uvjete pri zahvatima u povijesnu matricu partera zaštićenih groblja utvrđuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Prostore groblja ambijentalno će se oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 4 m²/grobno mjesto za mala gradska (mjesna) groblja i 7m2/grobno mjesto za velika gradska groblja.



IZVOD IZ CILJANE STRUČNE PODLOGE ZAŠTITE PRIRODE – RADNI MATERIJAL Orto-foto 3.

Područje Gradskog groblja Prilazna aleja groblju Židovsko groblje – Zaštićeno kulturno dobro grada Đakova Zelena tampon zona Sportsko-rekreacijska zona



3.2.7.1.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povjesnih cjelina prema Konzervatorskoj podlozi izrađenoj za potrebe GUP-a

Na području grada Đakova nalazi se registrirana kulturno-povijesna cjelina, 9 registriranih kulturnih dobara, kulturna dobra (22 sepulkralna spomenika na gradskom groblju) koja se predlažu lokalnoj samoupravi za zaštitu od lokalnog značaja, 8 kulturnih dobara u postupku registracije, 6 kulturnih dobara u postupku stavljanja pod zaštitu od lokalnog značaja, te 3 kulturna dobra u postupku preventivne zaštite. Za kulturno-povijesnu cjelinu grada Đakova utvrđuju se 3 zone zaštite: 1. Zona A – zona prvog stupnja zaštite odnosno potpune zaštite povijesne strukture 2. Zona B – zona drugog stupnja zaštite odnosno zona djelomične zaštite 3. Zona C – zona ambijentalne zaštite. Gradnja unutar kulturno-povijesne cjeline utvrđuje se sukladno uvjetima nadležne ustanove propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Unutar A zone mora se zadržati postojeća katnost, odnosno gabariti pojedinih zgrada, naročito pojedinačno zaštićenih građevina i zdanja, trebaju ostati nepromijenjeni. Sve dogradnje i izgradnje moraju biti strogo kontrolirane, te se pojedinačno trebaju ishoditi uvjeti i odobrenja nadležnih službi. Dvorišne izgradnje, dogradnje i nadogradnje, ako se uopće i dozvoljavaju za pojedine parcele, visinom ne smiju prelaziti visine sljemena ulične izgradnje predmetne parcele.

Unutar B i C zona nadogradnje, interpolacije i ostale izgradnje i prigradnje ne smiju

prelaziti visine sljemena pojedinačno zaštićenih zgrada unutar prije spomenutih vizura. Kao i u zoni A, dvorišne izgradnje nikako visinom ne smiju prelaziti visine sljemena ulične izgradnje predmetne parcele.

Sve građevine koje su zaštićene kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra i nalaze se u zaštićenoj kulturno – povijesnoj cjelini (A, B, i C zona) ili su izvan nje podliježu najvišem stupnju zaštite.

Unutar cijele zone zaštite je potrebno ograničiti izgrađenost parcela na max. 60%, iznimno za uglovnice 80%, bez obzira na namjenu. Točnu visinu vijenaca i sljemena građevina odredit će nadležno konzervatorsko upravno tijelo tijekom upravnog postupka za svaku građevinu posebno.

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za sve radove na pojedinačno zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima ili bilo koje intervencije unutar zaštićene urbanističke cjeline, potrebno je prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela. Tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukcije, adaptacije ili obnovu nepokretnih kulturnih dobara, kao i izgradnju unutar zaštićene povijesno – urbanističke cjeline, dozvola mora sadržavati i posebne konzervatorske uvjete koje utvrđuje i izdaje nadležni konzervatorski odjel. Isto tako i građevne dozvole nije moguće izdati ukoliko nije pribavljeno spomenuto prethodno odobrenje. Inspekcijske poslove za zone A,B,C i I obavlja Inspekcijska služba Ministarstva kulture, odnosno djelatnici nadležnog konzervatorskog odjela, a u okviru svojih nadležnosti, te nadležna građevna inspekcija u okviru svojih nadležnosti.

Za uklanjanje građevina unutar cijele zaštićene cjeline potrebno je prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra po čl. 62. Zakona o zaštiti kulturnih dobara.



Ulica Ivana Pavla II Cijela ulica se nalazi u B zoni zaštite gdje je potrebno zadržati povijesne regulacijske pravce s obije strane ulice te povijesnu parcelaciju. Građevine na istočnoj strani ulice od k. br 1 do k. br. 9 te na zapadnoj strani od k. br. 2 do k. br. 14 je potrebno zadržati u postojećem stanju ili izvršiti povijesnu rekonstrukciju ukoliko ima dovoljno elemenata. Dio spomenutih građevina, na istočnoj strani k. br. 7 i 9 te na zapadnoj strani k. br. 2, 4, 6 te 10, 12, 14 se nalaze u postupku zaštite kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra.

Na istočnom dijelu ulice od k. br 11 do k. br. 23 te zapadnom od k. br. 16 do k. br. 28, potrebno je zadržati postojeće visine sljemena krovova, nagibe krovnih ploha te postojeće krovne vijence. Isto tako, potrebno je zadržati postojeći raspored kolnih ulaza dok se uređenje pročelja treba izvesti kao povijesna rekonstrukcija (ukoliko ima dovoljno elemenata) ili kao suvremeni redizajn pročelja metodom prilagođavanja. Dio spomenutih građevina, na istočnoj strani k. br. 21 i 23 te na zapadnoj strani k. br. 28 se nalaze u postupku zaštite kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra.

Zbog zatvaranja pogleda na novoizgrađenu stambeno – poslovnu građevinu u dvorištu kuće u Ulici Ivana Pavla II 9, treba osigurati izvedbu novog, dvostruko višeg krovišta na kući k. br. 23 u istoj ulici. To je uglovnica prema Ulici M. Gupca, čije je sljeme drastično sniženo tijekom prijašnjih obnova. Podizanjem visine krovišta građevina će dobiti približno izvorne proporcije, izgledom se uskladiti sa zgradama okolnih kanoničkih kurija i pridonijeti skladnosti ambijenta. Popločenje cijele ulice treba vratiti na izvornu povijesnu kotu terena.

Botićeva ulica Botićeva 2 se nalazi u B zoni zaštite i u postupku je zaštite kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro dok se Botićeva ulica do križanja s Gajevom i Palmotićevom (uključujući Palmotićevu 22) nalazi u C zoni zaštite. Na južnoj strani Botićeve ulice potrebno je zadržati povijesni regulacijski pravac. U prvom dijelu ulice, Botićeva 1 i Botićeva 3, potrebno je zadržati postojeću visinu kuća dok je u drugom dijelu ulice, Botićeva 3a i Gajeva 1, potrebno ograničiti visinu izgradnje na 10,00 m apsolutne visine. Na sjevernoj strani ulice potrebno je zadržati povijesni regulacijski pravac. Izgradnju izvesti kaskadno na način da se visina izgradnje postupno podiže od k. br 4 do k. br .14. Od k. br. 14 do k. br. 18 maksimalna visina izgradnje je 10 m apsolutne visine, a od k. br 20 do k. br 24 uključujući i Palmotićevu 22, potrebno je visinu izgradnje ograničiti na visinu postojeće zgrade Botićeva 24. Radićeva ulica Južna strana (k. br. 1, 3, 5) te sjeverna strana Radićeve ulice (k. br. 2, 4), nalaze se u B zoni zaštite gdje je potrebno zadržati postojeće gabarite kuća (visine, nagibe krovnih ploha) te povijesni regulacijski pravac. Kuća u Radićevoj 2 (uglovnica na križanju Radićeve i Vijenca kard. A. Stepinca) se nalazi u postupku zaštite kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i istočni dio spomenute ugaone parcele je neizgrađen. U slučaju buduće izgradnje na neizgrađenom dijelu parcele k. č. br. 7486 potrebno je novu izgradnju smjestiti na postojećem regulacijskom pravcu (uz Vijenac kard. A Stepinca) uz max. visinu izgradnje do sljemena postojeće građevine na istoj parceli.

Jelačićeva ulica Sjeverna strana (k. br. 1, 3, 5, 7, 9) Jelačićeve ulice do križanja sa Starčevićevom te kuća u Starčevićevoj 1 nalaze se u B zoni zaštite gdje je potrebno zadržati postojeće gabarite



građevina (visine, nagibe krovnih ploha) te povijesni regulacijski pravac bez uvlačenja na parcelama. Ulica kralja Tomislava Uglovnica na sjevernoj strani (k. č. br. 6452) i kuća na južnoj strani Ulice kralja Tomislava (k. br. 2) nalazi se u B zoni zaštite gdje je potrebno zadržati postojeće visine izgradnje (visina sljemena) te postojeći građevinski pravac.

Južna strana Ulice kralja Tomislava (k. br. 4 do 16) nalazi se u C zoni zaštite. Kompleks mlina (k. br. 8) se nalazi u postupku zaštite kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Kod samostojećih vila (k. br. 12, 14, 16) potrebno je zadržati postojeću visinu sljemena krovova, dok je za sve ostale građevine (k. br. 4, 6, 10) potrebno ograničiti visinu izgradnje na visinu sljemena kuće Ulica kralja Tomislava 9 i 11.

Zbog zadržavanja vizura na katedralu potrebno je na pogodnim mjestima ostaviti prekide u gradnji uličnog niza. Samostan sv. Križa (k. br. 22), zgrada gimnazije (k. br. 25) i samostanska zgrada (k. br. 27) nalaze se izvan zone zaštite, ali su zbog spomeničke vrijednosti u postupku zaštite kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Područje sjeverozapadno od parcele župne crkve Svih Svetih koje obuhvaća kat. č. br 6038/2 6038/8 i 6038/13 se nalazi u C zoni zaštite. Zbog zadržavanja vizura na župnu crkvu, nova izgradnja na ovom području ne smije prelaziti visinu vrha kupole spomenute crkve. Isto tako, potrebno je ostaviti neizgrađeni prostor sjeverozapadno od parcele župne crkve u potezu širine 15 m te formirati novi građevni pravac na sjeveroistočnoj strani Vijenca kard. A. Stepinca kojim će se stvoriti zeleni pojas između nogostupa i nove izgradnje u širini 5 m. Napomena: Prijedlog mogućeg uređenja građevinskog bloka – napraviti novu parcelaciju pri čemu bi površine parcela veličinom odgovarale parcelama građanskih kuća s kraja 19. st. odnosno početka 20. st. Ulica Katarine Zrinski Na dijelu ulice koji se nalazi u B zoni zaštite potrebno je sačuvati postojeće visine građevina. Gupčeva ulica Sjeverna strana Gupčeve ulice (k. br. 1 do 13) se nalazi u C zoni zaštite gdje je potrebno zadržati povijesni regulacijski pravac i povijesnu parcelaciju. Izgradnju visinom treba ograničiti na visinu sljemena kuće Gupčeva 1.

Cesarčeva ulica Potrebno je zadržati postojeću visinu izgradnje. Područje omeđeno Školskim prolazom te međama dvorišnih parcela Ulice kralja Tomislava, Ulice Ivana Pavla II, Ulice Matije Gupca zatvara građevinski blok. Veći dio bloka je zaštićeno kulturno dobro (C zona) samo je jugoistočni , manji dio bloka kontaktna zona izvan zaštićenog područja. Sva nova izgradnja u postojećim ulicama mora biti na postojećem građevnom pravcu. Građevine mogu biti visine max. P+1 sa uređenim potkrovljem, a visinama vijenaca i sljemena krovova usklađene sa susjednim zgradama koje imaju trajnu zaštitu. Zbog zadržavanja vizura na katedralu potrebno je u Školskom prolazu na pogodnim mjestima ostaviti prekide u gradnji uličnog niza.



U unutrašnjosti bloka, uz rub uličnih parcela građevine ne smiju biti više od 10,00 m od kote terena, a u središtu bloka max. 15,00 m.

Preradovićeva ulica Peradovićeva ulica od k. br. 1 do 17 nalazi se u C zoni zaštite. Zapadna strana ulice graniči s A zonom (biskupski park) i na tom dijelu nije moguća nikakva izgradnja.

Izgradnja na istočnoj strani Preradovićeve ulice (k. br 3 do 17) treba biti maksimalne visine do sljemena kuće Preradovićeva 17 uz zadržavanje povijesnog regulacijskog pravca. Buduću izgradnju na uglovnoj parceli (sjeveroistočni ugao) potrebno je smjestiti uz regulacijske pravce Preradovićeve i Pavićeve ulice tako da je maksimalna visina izgradnje do visine postojeće zgrade Preradovićeva 1. Uglovnicu treba projektirati kao suvremenu interpolaciju metodom prilagođavanja.

Gajeva ulica Cijela istočna strana Gajeve ulice nalazi se u C zoni zaštite gdje je potrebno zadržati postojeći regulacijski pravac, usitnjenost parcelacije te postojeći karakter izgradnje uz max. visinu izgradnje P + 1.

MJERE ZAŠTITE KONTAKTNE ZONE - Smjernice za moguće i potrebne zahvate i uvjeti građenja Kontaktna zona je tampon zona i ima imaginarnu granicu oko zaštićene cjeline koje su podijeljene u zaštićene povijesno – kulturne cjeline. Utvrđuju se sljedeće smjernice za zaštitu vizura na zaštićenu cjelinu ograničavanjem visina dogradnji i novoj izgradnji. Radićeva ulica do križanja s Palmotićevom ulicom Preporuča se maksimalna visina izgradnje do 14 m apsolutne visine na postojećem regulacijskom pravcu. Južna strana Jelačićeve do križanja sa Starčevićevom ulicom Preporuča se maksimalna visina izgradnje do visine apsolutne kote građevine na broju 8 (hotel) te zadržavanje povijesnog regulacijskog pravca. Ulica kralja Tomislava do križanja s Frankopanskom ulicom Na sjevernoj strani ulice, od k. br. 4 do Školskog prolaza, preporuča se ograničiti visinu izgradnje na visinu sljemena kuće Ulica kralja Tomislava 9 i 11, a u drugom dijelu ulice, od Školskog prolaza do križanja s Frankopanskom, na visinu sljemena građevine Ulica kralja Tomislava 27 te zadržati povijesni regulacijski pravac.

Ulica Katarine Zrinski Preporuča se sačuvati postojeće visine građevina. Preradovićeva ulica do križanja sa Benčevićevom ulicom. Preporuča se maksimalna visina izgradnje do sljemena kuće Preradovićeva 17, uz zadržavanje povijesnog regulacijskog pravca. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA OD LOKALNOG ZNAČENJA Unutar popisa kulturnih dobara je i popis zgrada koje se predlažu za zaštitu od lokalnog značenja.



Zgrade sa popisa posjeduju određena svojstva kulturnog dobra. Za njihovu zaštitu i određivanje odredbi treba biti nadležno tijelo lokalne uprave, uz mogućnost konzultacija s nadležnim konzervatorskim odjelom. Prema čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN69/99, navedene građevine mogu se proglasiti kulturnim dobrima od lokalnog značenja (građevine predložene od nadležne konzervatorske službe kao i građevine predložene od same jedinice lokalne uprave). Odluku o proglašenju kulturnog dobra od lokalnog značenja, kao i načine njegove zaštite koja uključuje osiguranje i sredstva potrebna za provedbu ove odluke, donosi predstavničko tijelo prema čl. 17. st.1. gore navedenog zakona.

3.2.7.1.3. Mjere očuvanja i zaštite arheoloških lokaliteta Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( NN 69/99 ) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza, te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje grada Đakova primjenjuju propisane odredbe ovog Zakona. Registrirana arheološka zona grada Đakova opisana je granicom obuhvata, a registrirani prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet „Štrbinci“ lociran je katastarskim česticama. Na tom se području, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja u arheološkoj zoni uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenja. Preostalim evidentiranim arheološkim lokalitetima nisu definirani položaji i rasprostranjenost. Radi njihove daljnje identifikacije te otkrivanja i drugih mogućih nalazišta na području grada, potrebno je obaviti rekognosciranje terena, detaljno kartiranje i dokumentiranje, temeljem kojih će se odrediti mjere zaštite nalazišta i nalaza. Također, ukoliko bi se na području grada, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.

3.2.7.2. Eksploatacijska polja Na području obuhvata GUP-a nema aktivnih eksploatacijskih polja, niti je moguće otvaranje novih polja. Na lokacijama koje su ostale nakon dovršetka eksploatacije opekarske gline nužna je sanacija zatečenog stanja. Ovakve površine su na privatnim parcelama i kao takve uživaju karakteristike (namjena površina) svoje okolice. Plan sanacije ovih lokacija ide u smjeru privođenja namjeni sukladno kartografskom prikazu br. 1 (ako ostaju iskopi, osobito ispunjeni vodom-bajeri) ili u smjeru uređenja površine namijenjene izgradnji (zatrpavanje iskopa).



3.2.8. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.2.8.1. Mjere zaštite stanovništva od ratnih opasnosti

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju.

Prema navedenom Pravilniku, gradsko naselje Đakovo nalazi se u 2. stupnju ugroženosti (ugroženi gradovi i naseljena mjesta) - gradovi i naseljena mjesta u kojima živi preko 10 000 do 30 000 stanovnika.

Područja gradova i naseljenih mjesta 2. stupnja ugroženosti trebaju se razdijeliti u jednu ili više zona u kojima se grade skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa i skloništa za zaštitu od radijacije, te jednu ili više zona u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.

U gusto naseljenim urbanim sredinama gradova i naseljenih mjesta 2. stupnja ugroženosti treba planirati izgradnju skloništa dopunske zaštite i skloništa za zaštitu od radijacije.

Zaštitu stanovništva treba planirati u zaklonima na cijelom području.

3.2.8.2. Područja posebne namjene

Na području gradskog naselja Đakovo nalazi se vojarna «Dračice» (katastarska čestica br. 4195/1) - građevine od interesa obrane, odnosno zona posebne namjene, oko koje su, temeljem odredbi Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03), definirane zaštitne zone: Zona posebne namjene-Zona zabranjene gradnje: Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za potrebe obrane. Zona ograničene gradnje: Zabrana izgradnje industrijskih i energetskih objekata, dalekovoda, antena, skladišta metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata, koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili na drugi način mog ometati rad vojnih uređaja. Zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom nadvisuju vojni kompleks (objekti viši od P+1) i time predstavljaju fizičku zapreku koja bi ometala rad vojnih uređaja. Zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvari, te ostalih sličnih objekata koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost vojnog kompleksa. Uz kompleks je potrebno osigurati nesmetan prolaz minimalne širine 10,00 metara koji će se regulirati provedbenim planovima ili urbanističkim projektima. Postojeći objekti mogu se rekonstruirati i adaptirati ako namjena objekta nije protivna gore navedenom, a za novu izgradnju potrebno je ishoditi suglasnost MORH-a. Granica obuhvata zone ograničene gradnje prikazana je na kartografskom prikazu br. 4.C.



3.2.9. Način i uvjeti gradnje Na području grada Đakova Planom se utvrđuje podjela namjena unutar kojih je moguća gradnja stambenih građevina na zasebnim građevnim česticama u odnosu na maksimalnu dopuštenu etažnu visinu, maksimalnu dopuštenu gustoću stanovanja, prosječnu gustoću izgrađenosti, te način gradnje (obiteljski, višestambeni ili mješoviti). Uvjeti i način gradnje na područjima drugih namjena definiran je Odredbama za provođenje koje su sastavni dio ovoga Plana. Na kartografskom prikazu 4. Način u uvjeti gradnje prikazana je maksimalna dopuštena etažna visina građevina, utvrđena sukladno karakteristikama zatečene gradnje, reljefnim karakteristikama, te blizini središnjeg dijela grada ili planiranih podcentara. Maksimalna etažna visina utvrđena je od najniže (podrum/suteren+prizemlje+kat+ potkrovlje) dijelovima grada na područjima skučenih prometnih koridora ,izgrađenim uličnim potezima gdje zatečena gradnja ne prelazi navedenu etažnu visinu, te na području zone ograničene gradnje uz vojarnu Dračice, do najviše (podrum/suteren+prizemlje+4 kata+potkrovlje) u središnjem dijelu grada. Način gradnje planski se utvrđuje :

1. s obzirom na način stanovanja 2. s obzirom na položaj građevine na građevnoj čestici.

S obzirom na način stanovanja, područje obuhvata Plana na kojem je moguća gradnja stambenih građevina na zasebnim građevnim česticama (stambena namjena, mješovita namjena – pretežito stambena, stambeno – poslovna i pretežito poslovna) dijeli se na 3 načina gradnje:

1. Obiteljski način gradnje – na pretežitom području mješovite namjene unutar kojeg je moguća gradnja obiteljskih stambenih građevina i gradnja višestambenih građevina do 6 stanova

2. Višestambeni način gradnje – područje unutar kojega je moguća gradnja

isključivo višestambenih građevina, odnosno građvina s 3 ili više stanova.

3. Mješoviti način gradnje – područje unutar kojega je moguća gradnja obiteljskih stambenih građevina i višestambenih građevina.

S obzirom na položaj građevine na građevnoj čestici, građevine na području obuhvata Plana moguće je graditi kao:

1. Slobodnostojeće – građevine koje su minimalno 3 metra (izuzetno 1 metar) udaljene od svih dvorišnih međa

2. Dvojne – građevine koje su jednim svojim pročeljem prislonjene uz dvorišnu među, dok su im ostala pročelja minimalno 3 metra udaljena od ostalih dvorišnih međa

3. Skupne - građevine koje su dvama svoji pročeljemima prislonjene uz dvorišnu među, dok su im ostala pročelja minimalno 3 metra udaljena od ostalih dvorišnih međa



3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

NAMJENA Površina

(ha) Površina

(%) STAMBENA NAMJENA

91,86

8,2

MJEŠOVITA NAMJENA - Pretežito stambena - Stambeno - poslovna - Pretežito poslovna

562,56 479,84 39,86 42,86

50,2

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA 20,68 1,8

GOSPODARSKA NAMJENA GOSPODARSKA NAMJENA-SVE NAMJENE GOSPODARSKA NAMJENA-PROIZVODNO-POSLOVNA GOSPODARSKA NAMJENA- POSLOVNA GOSPODARSKA NAMJENA- UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA

183,22

135,27 38,20 5,89

3,86

16,3

POSEBNA NAMJENA 21,15 1,9

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA 22,06 2,0

JAVNE ZELENE POVRŠINE 22,19 1,9

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

6,87

0,6

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 0,94 0,1

GROBLJE

10,76

0,9

VODNE POVRŠINE

0,24 0,2

PROMETNE I OSTALE POVRŠINE 178,82 15,9

UKUPNO: 1.121,35 100,00

NAPOMENA: Kvantitativni pokazatelji prikazani u tablici dobiveni su izračunom iz Kartografskog prikaza br. 1, ali ne predstavljaju stvarno planirano stanje, jer je u sklopu Detaljnih planova uređenja (prikazanih na kartografskom prikazu br. 4D) utvrđena obveza planiranja sportsko – rekreacijskih, javnih i društvenih, te javnih zelenih površina na području stambene i mješovite namjene iz ove tablice.



3.4. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.4.1. Zaštita zraka od zagađivanja Za upravljanje kakvoćom zraka i sprječavanja od povećanja onečišćenja na nekom području potrebno je stalno pratiti koncentraciju onečišćenih tvari. U tu svrhu Zakonom su predviđene vrijednosti na dvije razine: preporučene (PV) i granične (GV), a koje prema Zakonu propisuje Vlada. Grad u okviru svog samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Grada određuje lokacije postaja u područnoj mreži, te donosi program mjerenja kakvoće zraka, i na koncu osigurava uvjete njegove provedbe. Za područje grada Đakova potrebno je proširiti postojeću mrežu, kako u pogledu broja mjernih postaja, tako i u tvari čija se koncentracija mjeri. U područjima gdje preporučene vrijednosti onečišćenja nisu prekoračene, treba poduzeti mjere kako bi se takvo stanje i održalo, a u zonama gdje se one prekorače treba poduzeti mjere kako bi se one što prije smanjile i ispod preporučenih vrijednosti.

3.4.2. Zaštita voda od zagađivanja Kvaliteta voda vodotoka i kanala prostora GUP-a, je pod manjim utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina i pod (većim) utjecajem otpadnih voda koje se iz gradskog odvodnog sustava ispuštaju u prijemnik otpadnih voda-vodotok (kanal) Ribnjak ili ostale kanale, kao i ostalih značajnijih pojedinačnih zagađivača, čije vode se također bez pročišćavanja upuštaju u prijemnike. Zaštitu voda potrebno je provoditi uz uvažavanje sljedećih principa: - sačuvati vode koje su još čiste, - upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama

racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci, - uklanjati izvore zagađenja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova

nastajanja, - spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije

zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti,

- što je moguće prije riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, uklanjanje zagađivanja ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem čiste tehnologije u proizvodne procese,

- kvalitetu otpadnih voda gospodarskih subjekata priključenih na sustav javne odvodnje

dovesti, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti.



Potrebno je izgraditi, rekonstruirati i dovesti u funkcionalno stanje sustav odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda kao i izgraditi uređaj za pročišćavanje čija je lokacija predviđena na jugoistočnom dijelu grada (prostoru Vitika).

3.4.3. Zaštita od buke Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, a temeljem Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, Grad osigurava izradu karata buke predviđene prethodno navedenim Pravilnikom. Za potrebe izrade prostorno-planske dokumentacije, za upravljanje bukom okoliša naseljenih područja, strateške karte buke nadograđuju se s kartama imisije od ostalih izvora buke smještenih na promatranom području.

3.4.4. Zbrinjavanje otpada Postupanje s otpadom razumijeva sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvor i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor. Prema odredbama Zakona o otpadu, otpad se po mjestu nastanka dijeli na komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički te otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni. Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom. Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama. Grad osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad. Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju (NN, 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada. Za područje gradskog naselja Đakovo planirana je obveza uspostave sustava reciklažnih dvorišta. Reciklaža materijala svodi se na vađenje korisnih tvari iz tijeka otpada kao npr. papir, staklo, metali, PET, te njihovo slanje na obradu. Temelj uspješne reciklaže materijala koji je postao otpad je izdvojeno skupljanje. Ukoliko se otpad izmješta vrlo ga je teško ponovno izdvojiti i iskoristiti pa se zbog toga izdvojeno skuplja u kontejnerima raznih volumena ili reciklažnim dvorištima. Izdvojenim skupljanjem iskoristivih otpadnih tvari moguće je na efikasan način spriječiti povećanje količina ostatnog otpada koji se onda mora odložiti. Zbog navedenog, reciklaža je vrlo važan faktor u Cjelovitom sustavu zbrinjavanja otpada, jer predstavlja sekundarnu sirovinu i na taj način štedi sirovine i energiju, a s druge strane predstavlja značajnu uštedu u kapacitetima obrade i odlaganja. Drugi važan faktor je odgovarajuća zakonska regulativa, a



bez koje se postižu slabi rezultati reciklaže, odnosno recikliraju se samo materijali koji imaju određenu cijenu na tržištu, dok se ostali ne skupljaju. U otpadu koji nastaje u analiziranim izvorima, a pogotovo u otpadu iz domaćinstava, razlikujemo prema mogućoj namjeni i štetnosti uvjetno rečeno: korisni i štetni otpad. Pod korisnim vrstama (komponentama) komunalnog otpada podrazumijevaju se izdvojeno sakupljeni: papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad-iz domaćinstava-ugostiteljske djelatnosti, zeleni otpad-s javnih površina urbanih područja. U štetne vrste (komponente) komunalnog otpada se svrstavaju akumulatori, baterije, lijekovi, ostaci boja, lakova i otapala, stara ulja, sredstva za zaštitu bilja, sijalice punjene plinom i dr. Osnovna funkcija reciklažnog dvorišta je izdvojeno skupljanje korisnog i dijela štetnog otpada koji nastaje na gravitirajućem području, a izvor su mu domaćinstva i sitni obrt. U njemu se izdvojeno može odložiti cijeli niz iskoristivih i opasnih vrsta otpada. Uz poseban nadzor tako odloženi otpad će biti iskorišten, odnosno sigurno zbrinut kao npr. otpadni papir i karton, otpadno staklo (ravno i ambalažno), otpadni metal, otpadni tekstil, otpadno drvo, glomazni otpad, motorno ulje, stare baterije, akumulatori, zeleni otpad i sl. Za izgradnju reciklažnog dvorišta treba osigurati min. 500 m² površine građevne čestice. Važno je da građani mogu na lagan način doći u reciklažno dvorište, gdje odlažu otpad kojeg se žele riješiti (izdvojeni otpad skuplja se u za to predviđene kontejnere). Točan broj i lokacije mogu se utvrditi tek temeljem detaljnih analiza i istraživanja budući da svaka pogreška u izboru lokacije uvjetuje povećanje troškova koje lokalna samouprava treba nadoknaditi. Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila s prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze skupljene otpadne tvari. Reciklažno dvorište je pod nadzorom zaposlenika. Ovdje građani mogu donijeti i odlagati u za to postavljene kontejnere ili posude odgovarajućeg volumena otpadne materijale, kao što su: papir (novine, tiskani materijal i sl.), karton i valovita ljepenka, drvo (ambalaža i sl.), bijelo i obojeno ambalažno staklo, bezbojno ravno stakle, crne metale uključivo i dijelove autokaroserija, obojene metale i kablove, tekstil, PET ambalažu, akumulatore, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), motorno ulje, limenke od pića i napitaka, kućanske aparate (bijela tehnika), baterije, PVC ambalažu i dr. Reciklažno dvorište ima svoje radno vrijeme, a neophodno je da radi i subotom. Uvjeti za izgradnju svode se na mjere zaštite u skladu s pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Gravitirajuće područje reciklažnog dvorišta je 1-2 km uz gravitirajući broj stanovnika (10.000-25.000). Generalnim urbanističkim planom se predlaže formiranje dvaju reciklažnih dvorišta, jedno načelno na području industrijske zone sjever, a drugo na području industrijske zone jug.

zavod za prostorno planiranje d.d. generalni urbanistiČki

Documents