SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODNOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ ZEMLJOPISA

Mario Ramljak

PRIRODNA I DRUŠTVENA OBILJEŽJA DRVARA

Završni rad

Mentor: dr.sc. Snježana Musa

Mostar, 2014.

Sadržaj

Uvod..............................................................................................................................1

1. Općina Drvar.............................................................................................................2

1.1. Povijest Drvara...........................................................................................3

2. Geografski položaj....................................................................................................6

3. Geološka građa..........................................................................................................7

4. Geomorfološki sklop.................................................................................................9

5. Hidrološke značajke................................................................................................10

6. Klima.......................................................................................................................11

7. Biogeografske značajke..........................................................................................12

8. Stanovništvo............................................................................................................13

9. Gospodarstvo..........................................................................................................16

9.1.Industrija...................................................................................................17

9.1.1. Drvna industrija.........................................................................18

9.1.2. Kemijska industrija...................................................................19

9.1.3. Tvornica višestepenih pumpi „Jugoturbina“.............................20

9.1.4. Tvornica zupčanika i reduktora „UNIS“...................................21

9.1.5. Tvornica tkanih tepiha „Danica Materić“.................................21

9.2. Poljoprivreda............................................................................................22

9.3. Uslužne djelatnosti...................................................................................23

9.3.1. Zdravstvena zaštita....................................................................23

9.3.2. Prosvjeta....................................................................................24

9.3.4. Sport i kultura............................................................................25

9.4.5. Turizam.....................................................................................27

10. Promet.......................................................................................................29

Zaključak.....................................................................................................................31

Literatura.....................................................................................................................32

Popis slika...................................................................................................................33

Popis tablica................................................................................................................33

Uvod

Općina Drvar nalazi se u zapadnom dijelu Kantona 10, to je pogranična općina

s Republikom Hrvatskom. Od Knina koji se nalazi u Republici Hrvatskoj je udaljena

svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200

m. U bivšoj SR BiH površina općine bila je 950 km².

Općin aima planinski i kortlinski dio. Planinski dio čine…. Kotlinski je

aluvijlana ravan rijeke…Grad Drvar smješten je u srednjem dijelu rijeke Unac, a

nastao je uz poveći potok Drvaru, od koje je, vjerojatno, ponio i svoje ime i koja se u

samom gradu ulijeva u Unac. Grad se nalazi u dolini, čija je najniža kota 455 m.n.v.,

pa se često govori o Drvarskoj dolini. Samo naselje Drvar je okruženo planinama:

Klekovačom (1962) sa sjeveroistoka, Osječenicom (1706) sa sjevera i vrhom oštrelj

(1389), Lunjevačom (1706) na istoku, Jadovnikom (1650) na jugu i Bobarom na

jugozapadu.

Glavni riječni tok je…, a njegovi pritoci su…Na području općine brojne su

manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je

rijeka Unac dugačka oko 10 km i potok Bastašica u duljini od 1 km.

1

1. Općina Drvar

Općina Drvar kao jedinica lokalne uprave egzistira od kraja 19. st. kada je u

okviru Austro- Ugarske monarhije, obuhvaća naselja na teritoriji Unačke župe i

brdsko-planinskih dijelova Bosanske Krajine, koja graniče sa susjednom Hrvatskom.

Pun razvoj i procvat Drvar, kao administrativno, privredno i kulturno središte

općine doživljava u prvoj polovini 20. st. zahvaljujući prvenstveno svojim prirodnim

resursima: šumskim, vodenim, rudnim i drugim bogatstvima.

U II svjetskom ratu Drvar, kao centar antifašističkog pokreta, potpuno je

uništen da bi nakon rata bio obnovljen i ponovo postao jedan od važnih industrijskih

i prometnih centara u BiH.

U posljednjem ratu od 1992. do 1995. godine, Drvar je ponovo osjetio

posljedice rata, stanovništvo u potpunosti protjerano, industrija i infrastruktura

uništeni. U poratnom vremenu, teritorija općine (950 m2) podijeljena je na tri dijela.

Najveći dio sa Drvarom kao sjedištem općine je u sastavnu Kantona 10 (Livno), 13

naseljenih mjesta sa centrom u Martin Brodu pripojen je USK – Kanton 1 (Bihać) a

treći dio, šumskog područja Klekovače sa središtem u Potocima pripao je Republici

Srpskoj kao općina Istočni Drvar.

Slika 1 Pogled na Drvar s… napisati koje strane_ovako pisati natpise o svim

prilozima

2

Slika 1. Drvar Izvor: Google

1.1. Povijest Drvara

Drvar je kao naselje relativno mlada urbana sredina. Njegov nastanak vezak je

uz nastanak industrijskih postrojenja za preradu drveta. Naime 1883. god. bogati

industrijalac iz Bradenburga u Bavarskoj, Oton Steinbeis zakupljuje pravo za

eksploataciju šuma ondašnjeg Bosanskohercegovačkog erara za šume područja

Klekovače, Crnog vrha, Grmeča, Šatora, Osječenice, Plive, Janja, Čardaka,

Malovana, Staretine, Kujače i Jadovnika, te iste godine podiže pilanu u Dobrljinu sa

8 gatera. (Bosnić,2005.)

Slika 2 Slika Drvara iz 1905.godine

3

Izvor: Bosnić 2005

Transport sirovine u pilanu u Dobrljinu vršio se splavarenjem niz Unu i Sanu iz

odgovarajućih gravitacijskih područja. Godine 1900. Oton Steinbeis protokolira kao

novu firmu ''Bosanska šumska industrija-akcionarsko društvo-Oton Steinbeis''.

(Bosnić, 2005.)

Već 1901. godine Steinbeis zapošljava oko 2800 radnika, a Drvar selo i Unačka

župa oko njega se razvija u mali gradić u koji općinsko središte iz Bastasa seli, te

Drvar selo dobija ime Drvar. Ogromno šumsko bogatstvo do tada netaknutih

prirodnih šuma je privuklo i druge strane investitore, pa tako 1904. godine pukovnik

švicarske armije i akcionar Alferson Simunins Blumer iste godine zajedno sa

Steinbeis-om dobija koncesiju iz Beča za podizanje fabrike celuloze. Ovaj poslovni

potez je bio puni pogodak za Steinbeisa koji je na taj način mogao plasirati u

celulozu oko 14000 m3 pilanskih otpadaka i oko 45000 m3 celuloznog drveta koje nije

bilo pogodno za pilansku preradu (Bosnić, 2005.).

Fabrika celuloze je puštena u rad 1905. godine, a nastavljena je izgradnja

željezničke i putne mreže. Godine 1915. industrijski kompleks pilane, tvornica

celuloze, te željeznice (u dužini od 550 km) zapošljavao je oko 5000 radnika.

Međutim, dolazi I svjetski rat nakon kojeg je nastala Kraljevina Jugoslavija, pa

je cjelokupna imovina Otona Steinbeis-a sekvestirana i stavljena pod državnu

upravu, a novo poduzeće registrirano kod suda pod nazivom ''Šumsko industrijsko

4

poduzeće Dobrljin- Drvar a.d'' sa skraćenim nazivom ŠIPAD. Tvornica celuloze je

ostala u vlasništvu stranog kapitala, no oba ova poduzeća nastavljaju rad u istoj

tehnologiji i organizaciji. (Bosnić, 2005.)

Dolazi II svjetski rat, proizvodnja i eksploatacija šuma prestaju, a pilana je

zapaljena i uništena. Nakon rata 1945. godine ŠIPAD mijenja ime i postaje poduzeće

drvne industrije ''GRMEČ'' Drvar dok se dio šuma organizira u šumsko gazdinstvo

''Klekovača'' Drvar. U međuvremenu se rekonstruira pilana i uvode djelomično i

finalne faze prerade, dok se tvornica celuloze radi nedostatka vode potpuno gasi i

pretvara u tvornicu papira. (Bosnić, 2005.)

Godine 1966. dolazi do integracije šumskog gazdinstva ''Klekovača'' i

kombinata šumske industrije ''GRMEČ'' i nastaje šumsko industrijsko poduzeće

''GRMEČ'' Drvar. Ovakav, ubrzani razvitak industrije i željeznice utjecao je i na

razvitak grada. Građeni su ne samo stambeni objekti, već i mnogo toga drugog.

Započeta je i eksploatacija ugljena, koja je služila ne samo za proizvodnju drvnih

proizvoda i celuloze nego i za elektrifikaciju grada i obližnjih naselja. Riješeno je i

pitanje snabdijevanja grada vodom. Izgrađena je i kanalizacijska mreža sa glavnim

kolektorom do sela Bastasi. Otvorena je pošta sa telefonskim i telegrafskim linijama,

osnovna škola i više trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Usporedo su izgrađena naselja

u Oštrelju i Srnetici, a zatim u Potocima, gdje su bili stvoreni vrlo dobri uvjeti za

život, barem za stručnjake i činovnike. Tada su se u Drvaru očekivali jači

investicijski zahvati. Međutim, nije ih bilo. Grad je počeo zaostajati za sličnim

sredinama u bivšoj državi. Osim nešto ulaganja u drvnu industriju, koja je državi

bila najneophodnija, ništa drugo značajnije nije rađeno. (Bosnić, 2005.)

Kompleks šuma i industrija za preradu drveta funkcionira i za vrijeme

posljednjeg rata do 1995. godine kada dolazi do promjena granica u BiH

formiranjem entiteta i županije, pa danas šumsko gospodarskim područjem ukupne

površine oko 41262 ha šuma i šumskog zemljišta gazduje ŠGD ''Hercegbosanske

šume'' d.o.o. Kupres putem šumarije Drvar. Tvornica celuloze je zatvorena, a

mehaničku preradu je preuzelo privatno poduzeće FINVEST. (Bosnić, 2005.)

5

2. Geografski položaj

Drvar leži u prostranoj kotlini jugoistočnog dijela Bosanske Krajine, između

planina Osječenice, Klekovače, Vijenca i Šatora, a sa jugoistočne strane granica se

proteže od Šatora preko Jadovnika, Uilice i spušta se na Lipovi vrh i rijeku Unu. To

je izrazito brdsko- planinsko područje veličine 1030 kvadratnih kilometara. Sam grad

se uglavnom prostire s lijeve strane rijeke Unac, a nadmorska visina grada na

području nekadašnje željezničke stanice, odnosno današnje autobuske stanice, je oko

480 metara.

6

Općina Drvar, u sastavu Herceg - Bosanskog županije prostire se na krajnjem

zapadnom dijelu FBiH. Teritoriju općine čine brdsko planinski dijelovi nadmorske

visine 1700-1950 m, visoravni kraškog tipa nadmorske visine 650-800 m i plodnih

kotlina oko rijeke Unac i njenih pritoka nadmorske visine 400-500 m. Sa sjevera

graniči sa općinama Bihać i Bosanski Petrovac, sa jugozapada Bosanskim

Grahovom, jugoistoka Glamočom i istoka sa Istočnim Drvarom i Drinićem.

Sadašnja površina općine je cca 650 km2. Prometna povezanost općine

suvremenim prometnim pravcima Bosanski Petrovac - Bosansko Grahovo i Glamoč -

Martin Brod - Bihać. Prvi bliži centri udaljeni su cca 30 km a veća središta Livno

110 km, Bihać 85 km, Banja Luka 180 km.

Slika 3. Položaj Drvara Izvor: Google

3. Geološka građa

7

Slika 4. Geološka karta Drvara Izvor: Šušnjar, Bukovac, 1968.

Kao što je vidljivo na geološkoj karti Drvara i okolice, veći dio Drvara je

nastao geološki u Tercijaru, u miocenu. Debljina podloge je do 300 metara,

sastavljena od konglomerata i valovitih vapnenaca. Jugozapadni dio je nastao u

donjoj kredi (K212 na mapi), debljine 600-900 metara, sastava: debelo i srednje

uslojeni rudistni vapnenci s mjestimičnim slojnim interkalacijama breča i

konglomerata. Tu se nalaze slojne interkelacije dolomita, debelo i srednje uslojeni

vapnenci i ulošci breča. Sjevernoistočni dio je područje aluvijum, nastao u kvartaru

Dolomitna geološka podloga predstavlja važna staništa za mnoge

endemoreliktne biljne i životinjske vrste, koje vode porijeklo još iz dalekog tercijera.

Dolomitna staništa su bila refugijumi mnogim biljnim i životinjskim vrstama, pa i

čitavim zajednicama u doba glacijacije, kada je naglo zahlađenje uzrokovalo

stradanje najvećeg dijela tadašnje flore i faune. Neke od tadašnjih vrsta su na

dolomitnoj podlozi uspjele preživjeti do današnjih dana. (Marinković, 1974.)

U Bosni i Hercegovini dolomiti se nalaze na više lokaliteta. Najčešće su to

manje površine, ali postoje i veliki kompleksi na kojima je kroz prošlost došlo do

razvoja unikatnog živog svijeta. Osnovna karakteristika bosansko-hercegovačkih

8

dolomitnih pejzaža je izuzetno visok stepen endemičnosti i reliktnosti biljnih i

životinjskih vrsta, a time i njihovih zajednica Dolimit je trošna stijena, podložna

drobljenju, te stalnim procesima erozije i odrona. Zbog izražene erozije, tla su

najčešće degradirana i alterniraju sa dolomitnim sirozemima i regosolima. Na blažim

nagibima terena, razvijena su smeđa karbonatna tla, u kojima zbog dubine profila

slabi uticaj dolomitne podloge. Na njima se pojavljuju vrste koje imaju šire

rasprostranjenje. Smatra se da je sadržaj magnezija odgovoran za trošnost dolomitne

stijene, ali i kao faktor determinacije biljnog pokrova i životinjskih naselja.

Geološku podlogu na kojoj se nalazi Drvarsko područje čine uglavnom

krečnjaci i dolomiti te je teren prepoznatljiv po vrtačama, uvalama, terasama i

strmim padinama. Od tala su najzastupljenije crnice ili kalkomelanosoli i smeđa

zemljišta ili kalkokambisolomi dok su manje zastupljeni luvisoli. Na području

Drvarske kotline postoje nedovoljno ispitana nalazišta ugljena lignita, čija

eksploatacija je obustavljena 50-ih godina 20 st. (Marinković, 1974.)

Na području općine Drvar od prirodnih resursa na prvom mjestu je šumsko

bogatstvo na kojem je i baziran razvoj Drvara kao centra šumarstva i drvne

industrije. Preko 60 % ukupne teritorije općine obraslo je visokim četinarskim i

lišćarskim šumama. (Bosnić, 1995.)

4. Geomorfološki sklop

U geomorfološkom smislu područje općine Drvar spada u prostor vanjskih

Dinarida. Pravcem dinarskih planina od Grmeča do Neretve nastavljaju se planine:

Crljevica, na kojoj se nalazi prijevoj Oštrelj, kuda vodi cesta iz Drvara u Petrovac,

rastavljena na sjeverni dio (Osječenica planina 1795 m) i južni (Klekovača 1961 m),

9

zatim Srnetica (1375 m), Javornik (1416 m), Crna gora (1650 m), Čardak-planina

(1611 m), Vitorog (1907 m), Jadovnik (1650 m), Šator (1872 m), Tušnica (1770 m),

Staretina (1634 m), Strmac (1615 m), Cincar (2006 m), Raduša (1956 m), Ljubuša

(1797 m), Vran (2074 m), Čvrsnica (2228 m) i Čabulja (1780 m). Između ovih

planina nalaze se krška polja: Bilajsko, Petrovačko, Livanjsko, Glamočko, Kupreško,

Vukovsko i Duvanjsko. (Bušatlija, 1982.)

Sjeverni i srednji dio u kojem pripada teritorij općine Drvar, ovih planina je

rodniji i šumovitiji, na njima su gole vapnenačke strane rijetke, a južni dio ovog

područja je pravi krš, pa je znatan dio površine potpuno nerodan i ogoljen. U ovom

čitavom planinskom kraju značajni su reljefni oblici krška polja, suhe doline u većim

visinama, uvale, ponikve i škrape, a uz to ima i znatan broj ponora i spilja (najveća

je spilja Vjetrenica na južnom rubu Popova polja kod Zavale), a u Drvaru je poznata

titova pećina. (Bušatlija, 1982.)

Reljef Općine je kombinacija brdsko planinskog terena i visoravni kraškog tipa

i plodnih obradivih površina u kotlinama oko rijeke Unac. Velike površine

prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u

manjem postotku. Postoji potencijal u šumarstvu, pošto je preko 60% površine

Općine pokriveno visokim listopadnim i crnogoricnim šumama. (Bušatlija, 1982.)

5. Hidrografske značajke

Što se tiče hidrografskih prilika izvorišta na Jadovniku koja pune lijeve

pritoke Unca, vodotok Unca te vrelo Bastašica predstavljaju jedini izvor pitke vode u

ovom kraju. Područje Drvara, bogato je izvorištima vode. Rijeka Unac radi

10

određenih poremećaja izazvanih prvenstveno neplanskom sječom šuma, svedena je

na nivo potoka, ali su i dalje značajna izvorišta u zoni S/I padina masiva Šatora i

Jadovnika, odakle izvire veliki broj manjih i većih vrela. (Bušatlija, 1982.)

Unac je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka rijeke

Une. Nadmorska visina na kojoj rijeka ulazi u Bosnu i Hercegovinu je 600 metara.

Ovo je rijeka brzog toka, šljunkovitog korita i obraslih obala; ujedno i prohodna

skoro cijelim tokom. Dubine je od 0,5 m do 4 metra. Ističe kao Mlinski potok iz

Šatorskog jezera na planini Šator, teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje

klisure, da bi se u Unu ulila kod Martin Broda. Od Drvara do ušća teče najužom

klisurom, dubine i do 350 metara. Unac ima dužinu od 66 km, a površina njegovog

sliva iznosi 650 km2. (Bosnić,2005.)

Bastašica je rijeka koja ima kratak tok, svega negdje oko  1 kilometar. Izvire

u selu Bastaši koje je udaljeno oko 5 kilometara od centra Drvara, a uljeva se u rijeku

Unac. Bez obzira na svoj relativno kratak tok obiluje izuzetnim ljepotama. Sam izvor

je impresivan zato što je okružen sa visokim i vertikalnim stjenovitim ivicama, a već

prvim metrima pravi više vodopada, pogotovo poslije obilnih kiša. Zelenkaste je boje

i izuzetno je bistra i čista, a smjenjivanjem brzih i sporih djelova vodotoka daje joj

posebnu draž. Ni vodenice nisu bile strane na ovoj rijeci, a danas ih definitivno

nema. (Bosnić,2005.)

Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Unac

desetak kilometara uzvodno od Drvara u mjestu Prekaja kod sela Župica. To je

napravljeno u drugoj polovini prošlog stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe

industrije u Drvaru. Do njega se dolazi iz Drvara dosta dobrim putem.

6. Klima

Drvarsko područje se nalazi između zone umjereno kontinentalne klime

(zapadna varijanta) i izmijenjene jadranske klime. Srednje mjesečne temperature

zraka se kreću u intervalu od -0,9 ˚C u siječnju, pa do 18,9 ˚C u srpanj

mjesecu.Temperature ispod 0 ˚C – mraz se može javiti u periodu od listopada do

11

travnja. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1 499 mm (podaci za Oštrelj).

Relativna vlažnost zraka se kreće u intervalu od 73% (ljeti) do 81% (zimi). Zračna

strujanja ukazuju da se na ovom području radi o srednje vjetrovitom području.

Najčešći vjetrovi su iz sjevernog kvadranta i na njih otpada 12,7% svih

strujanja.Vjetrovi iz južnog kvadranta su zastupljeni sa 9,1% svih strujanja, dok na

tišinu (kalme) otpada čak 53,4% vremena (Bosnić, 2005.).

Tabela 1. Klimatske promjene u periodu od 1961.-1990.godineMeteorološka stanica DRVARPeriod: 1961-1990. godina

Par

amet

ar

Sre

dnj

a te

mpe

ratu

ra (

o C)

Aps

olut

na

ma

ksim

alna

te

mpe

ratu

ra (

o C)

Aps

olut

na

min

imal

na

tem

pera

tura

(o C

)

Sum

e p

adav

ina

(l/

m2 )

Ma

ksim

alna

vis

ina

snje

žnog

pok

riva

ča

(cm

)

Sre

dnj

a o

blač

nost

(o

smin

a)

Sre

dnj

i bro

j ved

rih

dana

(N

<2)

Sre

dnj

i bro

j obl

ačn

ih

dana

(N

>6)

Sre

dnj

a re

lativ

na

vlaž

nost

zra

ka (

%)

Inso

laci

ja (

sati)

I -1,0 18,4 -27,2 77 84 5 4 14 83 71II 1,2 24,0 -24,4 82 89 5 3 12 81 84III 4,7 26,6 -20,0 83 53 5 5 13 77 124IV 9,2 28,4 -7,0 89 37 5 4 11 74 145V 13,7 31,8 -2,6 95 0 5 3 8 75 196VI 16,7 33,7 -0,2 98 0 4 5 6 77 218VII 18,8 38,2 2,2 71 0 3 9 3 73 279VIII 18,1 38,4 2,2 90 0 3 9 4 75 240IX 14,5 36,2 -3,8 98 0 4 6 6 79 178X 10,0 30,6 -8,2 92 7 5 4 9 81 138XI 5,1 25,2 -15,4 128 68 5 3 13 82 82XII 0,5 20,4 -22,8 105 58 6 3 15 84 52

God. 9,3 38,4 -27,2 1108 89 5 59 114 78 1808

Izvor: Federalni hidrometeorološki zavod.

Tabela. 2 . Klimatske promjene u periodu 2013. godine Meteorološka stanica DRVARPeriod: 2013. godina

12

Par

amet

ar

Sre

dnj

a te

mpe

ratu

ra (

o C)

Aps

olut

na

ma

ksim

alna

te

mpe

ratu

ra (

o C)

Aps

olut

na

min

imal

na

tem

pera

tura

(o C

)

Sum

e p

adav

ina

(l/

m2 )

Ma

ksim

alna

vis

ina

snje

žnog

pok

riva

ča

(cm

)

Sre

dnj

a o

blač

nost

(o

smin

a)

Sre

dnj

i bro

j ved

rih

dana

(N

<2)

Sre

dnj

i bro

j ob

lačn

ih d

ana

(N

>6)

Sre

dnj

a re

lativ

na

vlaž

nost

zra

ka (

%)

I 2,2 15,8 -9,4 159 9 6 3 15 80II 1,2 13,2 -12,6 153 21 7 0 20 75III 4,7 16,4 -10,0 166 1 6 3 15 70IV 11,0 28,6 -1,2 115 3 4 4 8 69V 13,4 32,1 0,5 156 0 5 1 9 73VI 17,4 34,2 4,8 80 0 4 4 5 73VII 20,6 37,7 6,4 47 0 4 3 2 71VIII 21,0 39,3 6,7 69 0 3 14 3 69IX 14,3 32,0 0,6 95 0 5 3 6 71X 11,4 27,6 -4,0 91 0 5 6 10 76XI 6,5 23,0 -10,8 239 12 6 3 18 81XII 1,6 15,3 -11,0 14 2 4 9 6 79

God. 10,4 39,3 -12,6 1384 21 5 53 117 74Napomena: U Drvaru poslije rata nema mjerenja insolacije.

Izvor: Federalni hidrometeorološki zavod.

7. Biogeografske odlike

13

Najveći dio površine tla prekrivaju mješovite šume jele i smrče sa bukvom.

Glavne vrste drveća su: jela (Abies alba), smrča (Picea abies) i obična bukva (Fagus

sylvatica). Od grmlja susrećemo: malinu (Rubus ideus), drijen (Cornus mas), kleku

(Juniperus communis), lijesku (Corylus avellana), kupinu (Rubus frucicosus) i dr. Od

prizemne flore javljaju se: majčina dušica (Thymus serpyllum), lazarkinja (Asperula

odorata), kantarion (Hyoericum perforatum) i dr. (Lukušić, 1968.)

Pošto je Drvarsko područje prekriveno šumama, javljaju se opasnosti za njih.

Od šumskih insekata mogu se izdvojiti jelini potkornjaci (Pityogenes curvidens i P

spinidens) i smrčini potkornjaci (Ips typographus i Pityogenes calcographus), a od

biljnih bolesti Armillara gljive (ima ih više), zatim rak na jeli (Melampsorella

caryophyllacearum) te biljka poluparazit imela (Viscum album).

Također, veliki problem predstavljaju i šumski požari u proljetnim i ljetnim

mjesecima, koji nastaju kao posljedica spaljivanja ispasišta za stoku pri čemu se

vatra ostavi bez nadzora i ona se sa ispasišta proširi na šume. Naravno treba

spomenuti i nekontroliranu sječu šume. (Lukušić,1968.)

8. Stanovništvo

Podaci o stanovništvu na području općine Drvar iz perioda prije 1850.godine

nisu poznati. Pojedinačni arheološki nalazi potvrđuju da je područje doline Unac bilo

naseljeno i u doba Rimskog carstva, postoje dokazi u obliku «miljokaza»,

14

nadgrobnih ploča i dr. Neki putopisni podaci iz srednjeg st. spominju naselja u

„Unačkoj dolini“ dok su okolna planinska područja u to vrijeme bila pod visokom

šumom. Od vremena Turske vlasti do Austrijske aneksije, dijelovi ovog područja

pripadali su begovskim Vakufima, stanovništvo je bilo pravoslavne vjeroispovijesti i

često je napuštalo ove prostore i bježalo u susjedne države. (Bosnić, 2005.)

Od aneksije Bosne u sastav Austro-Ugarske monarhije područje Drvarske

općine, kao izuzetan šumski potencijal počelo je da se razvija sa administrativnim

centrom u Drvaru, kada je doseljen u Drvar određeni broj uglavnom stručnih

kadrova, zanatlija i drugih profila potrebnih za organizaciju industrije i pratećih

djelatnosti. Pred sami II svjetski rat broj stanovnika u općini Drvar je bio 24.228

stanovnika. Poslije II svjetskog rata iz Drvara je kolonizirano i na ekonomskoj bazi

migriralo veliki broj stanovništva tako da je od tada do danas iz godine u godinu broj

stanovnika bivao sve manji da bi po zadnjem popisu iz 1991.godine on iznosio oko

17.500 stanovnika (98% Srba i 2% ostali) (Bosnić, 2005.).

Tabela 3. Kretanje broja stanovništva Drvara u periodu od 1895. do 1991. godine

Stanovnika 1895 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1991Muških 3.818 6.031 8.875 8.881 9.124Ženskih 3.384 4.974 9.103 9.719 9687Ukupno 7.202 10.978 12.813 13.714 17.978 18.600 18.811 20.064 17.079Srba 13.380 17.722 18.178 18.362 19.496 16.613Hrvata 305 147 190 185 141 34Muslimana 22 58 52 34 45 33Slovenaca 14 18 7 7 5Crnogoraca 13 12 9 16 14Makedonaca 5 8 7Jugoslovena 133 190 328 357Ostalih 24 17 19 23 16(Izvor: Bosnić, 2005.)

U toku posljednjeg rata od 1991 -1995.godine značajan broj stanovnika Drvara

emigrirao je u Srbiju ili dalje u svijet, zbog ratnog okruženja i ekonomske krize koja

je pratila ratna zbivanja. U rujnu 1995. godine komplet stanovništvo Drvara se

uslijed vojnih akcija iselilo sa područja matične općine i raselilo na područje RS, SRJ

15

i širom cijelog svijeta. Povratak domicilnog srpskog stanovništva je započeo u drugoj

polovini 1997. godine i to pretežno u ruralna područja da bi u sljedećim godinama

bio sve masovniji zahvativši i gradsko područje. Proces povratka izbjeglih pratio je i

proces odlaska raseljenih osoba dijelom u njihova ranija mjesta življenja, a dijelom u

druga mjesta u BiH, RH ili druge zemlje. Sadašnji nepotpuni podaci govore da u

općini Drvar i to u dijelu koji je pripao Županiji Herceg-Bosanskoj živi oko 8.500

stanovnika i to 8.000 srpske nacionalnosti i 500 hrvatske nacionalnosti. Kako je naša

općina Dejtonskim i Rimskim sporazumom podijeljena na tri djela (RS, K-10 i K-1)

dio stanovništva sa tih područja sada administrativno pripada RS i Kantonu 1. Još

veliki broj izbjeglog stanovništva ima želju da se vrati u svoju bivšu općinu, ali

nemaju uvjeta, prvenstveno iz ekonomskih razloga, nedostatka zaposlenja ili

bavljenja drugim poslovima (Bosnić, 2005.).

Po završetku rata 1995/1996. godine u Drvar je doseljeno cca 8.000 Hrvata iz

Srednje Bosne (Vareš, Kakanj, Travnik, Bugojno,...). Do sada se iz izbjeglištva

vratilo cca 6.800 prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti ili nešto preko 35%

prijeratnog stanovništva, a od raseljenih Hrvata na području općine ostalo je cca 800

- 1.000 lica dok su se ostali vratili u ranija prebivališta ili odselili dalje (Bosnić,

2005.).

Broj domaćinstava je oko 2.300, a prosječan broj članova domaćinstva je 3,5.

Prirodni prirast stanovništva je vrlo mali, ali je i dalje izražena želja za povratkom

izbjeglih tako da se u narednom periodu može računati sa najmanje dvostruko većim

brojem stanovnika. U odnosu na sadašnji broj gustoća naseljenosti je 13 stanovnika

po km2. Sadašnja nacionalna struktura stanovništva je 80% Srba, 18% Hrvata i 2%

ostalih. Ukupan broj naseljenih mjesta na području općine Drvar je 22, a organizirani

su u 15 Mjesnih zajednica. Od ukupnog broja od cca 8.000 stanovnika, 65% živi u

gradu i bližoj okolini dok je preostali dio naseljen u seoskim mjesnim zajednicama

(Bosnić, 2005.)

Starosna struktura stanovništva koje trenutno živi u Drvaru je sljedeća: do 14

godina 1.100 ili 11 %, od 15 do 65 godina 4.500 ili 59 % i preko 65 godina 2.400 ili

30 %. Broj radno sposobnog stanovništva je oko 5.600 stanovnika od čega su

muškarci oko 3.100 ili 55 % a žene 2.500 ili 45 % (Bosnić, 2005.).

16

Od ukupnog broja zaposlenih (oko 1.100) najveći postotak pripada oblasti

šumarstva i drvne industrije 70%, uslužne djelatnosti, trgovina, ugostiteljstvo, SZR

15 %, državna uprava 10 %. Ostale djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo i dr.) 5 %.

Glavna prepreka većem zapošljavanju je neuspjela privatizacija, ne pokretanje

industrijskih kapaciteta i nepostojanje inicijalnih sredstava za samozapošljavanje

(Bosnić, 2005.).

Tabela 4. Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovništva 2013.godine za cjelokupnu općinu Drvar.

Naziv mjesta Ukupan broj stanovnika

Broj domaćinstava Broj stanova

Ataševac 12 3 5Bastasi 140 68 137Brda 17 4 15Bunčevac 37 11 16Drvar 3.964 1.595 2.499Drvar selo 531 199 284Gruborski naslon 26 11 17Kamenica 42 24 72Ljeskovica 46 24 76Mokronoge 316 134 239Motike 31 15 21Mrđe 125 64 111Podić 31 14 20Podovi 82 35 58Poljice 58 29 38Prekaja 116 61 103Šajinovac 10 3 3Šipovljani 509 147 344Trninić brijeg 258 93 140Vidovo selo 195 86 229Vrtoče 880 345 554Zaglavica 23 9 22Župa 37 13 25Župica 25 16 32Izvor: Preliminarni rezultati izbora 2013.godine u FbiH

9. Gospodarstvo

Općina Drvar, do 1995. godine bila je iznad prosječno razvijena u tadašnjoj SR

BiH i važila je, za značajan industrijski centar, čiji razvoj je baziran na eksploataciji

17

velikog šumskog bogatstva, primarnoj, finalnoj i kemijskoj preradi drveta, strojnoj i

dijelom tekstilnoj industriji, trgovini i prometu i drugim pratećim djelatnostima.

U periodu nakon rata industrija je reducirana na nivo ispod 30 % instaliranih

kapaciteta, dok je prateći uslužni dio promijenio vlasničku strukturu i također

drastično smanjen. Poljoprivreda koja je imala funkciju dodatnog izvora prihoda u

potpunosti je uništena i sada se teško i sporo oporavlja. Ne postoji jasna sektorska

klasifikacija između industrije, usluga i poljoprivrede, a najveći broj stanovništva je

u kategoriji nezaposlenih sa minimalnim ili gotovo nikakvim mogućnostima zarade.

Poduzeća koja rade u Drvaru, uglavnom su postala privatni posjedi zahvaljujući

nelegalnoj i nepravično provedenoj vlasničkoj transformaciji – privatizaciji državnog

kapitala i nemaju jasne razvijene programske ciljeve, nemaju jake lobije, udruženja

ili druge vrste pomoći u cilju boljeg rada i razvoja.

U općini djeluje više NVO ali je samo jedna (RRS – izbjeglički servis za

povratak) djelomično osposobljena za pružanje konzultantskih usluga, marketinga,

promocija, i dr. U općini je u toku formiranje razvojnog odjeljenja koje će pored

poslova obnove sa kojima se do sada pretežno bavilo težište aktivnosti imati na

razvojnim programima u svim oblastima života, na bazi Strategije razvoja koja je

usvojena.

Za razvoj općine postoje značajni prirodni resursi, objekti i ljudski faktor

spreman da te prednosti i pogodnosti usmjeri u pravcu stvaranja uvjeta za viši

standard života . U posljednjih 10-15 godina prirodna bogatstva i druge pogodnosti

nisu planski korištene, došlo je do ozbiljnog ugrožavanja tih vrijednosti naročito u

oblasti šumarstva gdje je neplanska sječa šuma i nedostatak kontrole uzrokovao

uništavanje tog najvećeg bogatstva na ovome području. Takav trend nažalost do sada

nije u potpunosti zaustavljen (Bosnić, 2005.).

Prema urbanom obilježju područje spada u prostor sa niskim stupnjem

urbanizacije, što govori da ovaj prostor ni ranije nije bio značajno ekonomski

razvijen niti je imao neku privlačnu moć. Poslije zadnjih ratnih sukoba u BiH, znatno

je izmijenjena demografska slika, koja se može okvalificirati kao posljedica rata.

Promjena je nastala uslijed velike migracije stanovništva u proteklom periodu od

zadnjeg popisa 1991. godine. Kad je u pitanju struktura stanovništva onda je

18

generalno gledajući ovdje najzastupljenija starosna dob preko 45 godina, a evidentan

je i stalni porast stanovništva preko 65 godina starosti (Bosnić, 2005.).

Stopa nezaposlenosti iznosi oko 65%. Zaposlenost se kreće u granicama od 10

do 20 %. Kad je u pitanju dohodak on je ispod nivoa susjednih općina jer većina

stanovništva ovdje živi od socijalnih primanja, mirovina i pomoći rodbine iz

inozemstva. Zaposleni rade uglavnom u uslužnom sektoru ugostiteljstvu, trgovini,

upravi i sl. gdje je zaposleno oko 75% od ukupnog broja uposlenika, a ostali manji

broj zaposlenih je u sektoru poljoprivrede i šumarstvu (Bosnić, 2005.).

Ovakvo teško ekonomsko stanje u općini direktno se odražava i na stanje u

oblasti vodoopskrba, zaštite voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, a i u sferi

zaštite okoline, jer su pored uništavanja prirodnih resursa, ratnim djelovanjima i

neredovnim održavanjem značajno oštećeni komunalni infrastrukturni objekti.

Gubici u sustavu vodoopskrbe iznose više od 60 % od ukupno zahvaćenih količina.

Dugo vremena nije bio uspostavljen sistem naplate čime je održivost javnog

komunalnog poduzeća svedena ispod nivoa koji zadovoljava potrebe stanovništva,

privrede i drugih korisnika. (Bosnić, 2005.)

9.1. Industrija

Uoči posljednjeg rata Drvar je bio u pravom smislu riječi industrijski grad.

Imao je pet proizvodnih kapaciteta, od kojih je svaki bio zasnovan na zdravim

ekonomskim osnovama. To je bio siguran temelj za daljnji privredni razvitak grada i

općine u cjelini i za normalan civilizacijski život njenog stanovništva. Put do tog

stanja bio je dug i težak. (Bosnić, 2005.)

9.1.1. Drvna industrija

19

Drvna industrija bila je osnova privrednog i ukupnog razvitka Drvara u 20.

stoljeću, iako sa poraznim prekidima u Drugom svjetskom i minulom ratu u Bosni i

Hercegovini. Nakon četiri pokrenuta gatera u 1945. godini, značajnija proizvodnja

počela je već sredinom iduće godine, kada je nabavljeno još šest novih gatera. U

narednim godinama proizvodnja je stalno povećavana i unapređivana. Oko trideset

godina u jednom poduzeću bili su drvna industrija i šumarstvo, ali zbog uzgoja i

zaštite šume došlo je do formiranja dva zasebna poduzeća.

Drvna industrija poslovala je u sastavu poduzeća drvne industrije „Grmeč“.

Zbog potreba izvoza, više godina proizvodila je najviše rezanu građu. Već krajem

1947. godine ona je dostizala 140.000 m³ i bila nešto veća od proizvodnje iz 1939.

godine. Proizvođene su još gredice, daske i letve; od 1951. godine, kućni namještaj,

a od 1953. godine kancelarijski i školski. Značajna je bila i proizvodnja brodskog

poda, za kojim je bila velika potražnja u obnovi i izgradnji kuća i stanova. Kada su

mogućnosti dozvoljavale, ’’Grmeč’’ je sve više pažnje posvećivao finalizaciji

proizvoda, tako da se bio razbio u krupno i moderno poduzeće do kraja osamdesetih

godina. Prije minulog rata imao je sljedeću proizvodnu, tvornice i pogone (Bosnić,

2005.).:

- Pilanu za preradu četinara i lišćara, opremljenu gaterima, brentama,

transporterima i drugom opremom, kapaciteta – 150000 m³,

- Tvornicu prozora kapaciteta 200000 otvora,

- Tvornicu panel-ploča-15000 m³,

- Pogon za proizvodnju ljuštenog furnira-1500 m³

- Pogon otpresaka od 2000 m³

- Pogon elemenata za namještaj od 5000 m³

- Pogon za proizvodnju brodskog poda i lamperije od 2500 m³,

- Sušaru i perionicu rezane građe,

- Proizvodnju ambalaže raznih namjena.

Grmeč je imao energanu sa tri parna kotla, strojni pogon za održavanje mašina

i opreme, teretni vozni park, restoran za sve zaposlene, a svake godine je gradio po

tridesetak stanova za svoje radnike. (Bosnić, 2005.)

Poduzeće je imalo dobar plasman svojih proizvoda u svim vremenima; otvorilo

je stovarišta u Beogradu i Senti, a ranije su bila njegova stovarišta u Kninu i Zadru.

20

9.1.2. Kemijska industrija

Tvornica celuloze počela se obnavljati tek 1960. godine. Učinjeno je to najviše

zbog zahtjeva građana, ali bez potpune projektne dokumentacije, sa neriješenim

pitanja snabdijevanja vodom i nedostatkom potrebnog stručnog kadra. Zato je njena

obnova, zapravo izgradnja nove tvornice, trajala sve do 1. travnja 1966. godine, kada

je krenula sa probnom proizvodnjom. Projektirani kapacitet bio je 24.000 t celuloze i

22.000 papira. Koštala je 2,5 puta više nego što je bilo planirano. I pored toga,

ostalo je neriješeno vodosnabdijevanje, jer su izvori oko grada mogli dati znatno

manje nego što je potrebno, tj. l/sec. Problem snabdijevanja vodom, nedostatak

obrtnih sredstava, nelikvidnost, povremene teškoće sa sirovinom i ugljem, kao i

ljudske slabosti doveli su dva ova tvornica, koja je zapošljavala 1.000 radnika, nije

uspjela proizvesti više od 50% celuloze i 46% papira od njenog kapaciteta. Zbog

toga ona je poslovala sa gubicima, pa je umjesto doprinosa razvitku Drvara postala

njegov veliki teret. Zato je njen rad obustavljen u srpnju1971. godine (Bosnić,

2005.).

Nakon dvije-tri godine traganja za nekim rješenjem, odlučeno je da se izvrši

rekonstrukcija tvornice i preorijentacija samo na proizvodnju papira. Isplanirana je

proizvodnja papira 35000 t, a usporedo sa rekonstrukcijom građeno je i vještačko

jezero na području sela Župica, u koji se sliva voda Unca iz kanjon Pojilo. Tvornica

papira proradila je 1974. godine, a najveću proizvodnju postigla je 1989. godine,

kada je proizvela 29500 t papira. Bio je to kvalitetan papir, koji je izvožen u

dvadesetak zemalja, čija je godišnja proizvodnja vrijedila 50 miliona KM. Tvornica

je zapošljavala 600 radnika (Bosnić, 2005.).

U okviru tvornice kasnije je otvoren pogon prerade, u kome su pravljeni

štampani papir i kese za pakovanje robe. Proizvodnja ovih papira bila je dostigla

6000 t, sa 80 zaposlenih. Vršene su pripreme i za proizvodnju visoko kvalitetnih

premaznih papira. Cjelokupna tvornica je od 1980. do 1987. godine bila uključena u

složenu organizaciju UNICEP Banja Luka, a zatim do 1991. godine u poduzeće

VIDEM KRŠKO u Sloveniji, uz pomoć čijih stručnjaka je proizvodnja povećavana i

unapređivana. U vrijeme rata 1992-1995. godine tvornica je poslovala samostalno.

21

Zbog nedostatka sirovine, njena proizvodnja bila je smanjena najprije na 15000 t, a

pred kraj rata proizvodila je samo nešto krep-papira (Bosnić, 2005.).

9.1.3. Tvornica višestepenih pumpi ''Jugoturbina''

Jugoturbina nastala je od Sekcije za opravku kola i lokomotiva uzane pruge,

popularno zvane ZOKIL. Ovaj kolektiv postoji od kada postoji i željeznica u

Drvaru. Zapošljavao je do 300 radnika, gdje je najmanje bilo nekvalificirane radne

snage. Po obimu i složenosti posla ZOKIL je bio druga najveća radionica za opravku

uskotračnih vagona i lokomotiva, a u njoj su vršene sve investicione i tekuće

opravke. Kada je započelo smanjivanje posla zbog najave ukidanja uzane pruge,

ZOKIL je, uz pomoć ŽTP-a Sarajevo, uključen u poznato poduzeće „Đuro Đaković''

u Slavonskom Brodu 1970. godine. Iako su polagane velike nade da će se naći neko

trajnije rješenje za proizvodni program, to nije uspjelo. Umjesto toga, u ovom

kolektivu su pravljeni razni proizvodi manjih količina, tako da je njegova

proizvodnja bila usitnjena i svaštarska. Proizvođeni su manji mostovi, rezervoari za

gorivo, postolja za brodske motore, reduktori za proizvodnju električne struje,

metalna bravarija, razni tokarski proizvodi, a najviše razne metalne konstrukcije,

zbog čega je ovaj kolektiv 1977. godine poslova samostalno ka industrija metalnih

konstrukcija – IMKO (Bosnić, 2005.).

Zbog dobre suradnje sa Jugoturbinom u Karlovcu, za koju je proizvodio više

reznih proizvoda, dijelova i opreme, IMKO je 1981. godine uključen u to poduzeće.

U okviru Jugoturbine sačinjen je investicioni program za proizvodnju višestepenih

pumpi, pa je iz sredstva Fonda federacije za nerazvijene izgrađena potpuno nova

tvornice 1984. godine. U ovoj tvornici proizvođene su višestepene pumpe, koje se

koriste u energetici, vodoprivredi i brodogradnji. Više godina ove pumpe su

plasirane u nekoliko stranih zemalja (Bosnić, 2005.).

22

9.1.4. Tvornica zupčanika i reduktora ''UNIS''

Ova tvornica izgrađena je u okviru sarajevskog UNIS-a i počela je redovnu

proizvodnju u siječnju 1983. godine. Njeni reduktori rađeni su po licenci švicarske

firme ''Kisling''. Poslije početnih teškoća oko obrtnih sredstava i nakon obuke

proizvodnih radnika, tvornica se svrstala u uspješne kolektive već u toku dvije

godine rada. Proizvodila je standardne reduktore, pa pet vrsta sa stopalom i sa

prirubnicom po pokretanje transportnih traka u industriji; palanetarne reduktore jače

snage za pokretanje traka u rudnicima i nošenje većih tereta; ski reduktore jače snage

liftove i tešku industriju; reduktore za berače kukuruza, za traktorske kosačice, za

nabijanje betona, pokretanje viljuškara (za Primat Maribor), mašine za sječenje

čelika (za Željezaru Ravne), vrlo složene tehnološke izrade; planetarne reduktore za

rovokopače (za Progres Mladenovac); tri tipa reduktora manjih gabarita (za

namjensku proizvodnju Kosmosa i Čajaveca Banja Luka). Proizvodila je i mjenjače

(za Rovokopač Mladenovac), ali brojčano najviše zupčanike ravnog i kosog

ozubljenja, čije su mogućnosti bile proizvodnja do 100.000 komada godišnje. Imala

je do 225 zaposlenih, od čega 65 visokostručnih radnika. Koristila je kapacitete do

70%. U toku minulog rata radila je sa znatno smanjenom proizvodnjom, vršeći

pretežno razne usluge strojne obrade. Ovjesi ove tvornice su najmodernije izrade i

znatnih gabarita, sa najvećim uređenim prostorom oko tvornice i sa mogućnošću

izgradnje novih proizvodnih prostora (Bosnić, 2005.).

9.1.5. Tvornica tkanih tepiha ''Danica Materić''

Ova tvornica izgrađena je 1979. godine uz suradnju poznate Ćilimare sa Ilidže

kod Sarajeva. To je, također, potpuno nov objekt sa svim sadržajima za jednu

suvremenu tvornicu. Proizvodila je tepihe vrhunskog kvaliteta na deset velikih

razboja. Njen kapacitet iznosio je 387000 m², a zapošljavala je 350 radnika. Bila je

to pretežno mlada radna snaga sa 65% ženske omladine. Izvozila je tepihe čak i u

zemlje poznate po proizvodnji i korištenju najboljih tkanih tepiha, npr. u Saudijsku

Arabiju. Značajan izvoz bio je u SSSR i Poljsku, a kretao se godišnje do 100000 m².

23

Jedini ozbiljan problem u njenom poslovanju bilo je predivo od australijske i

novozelandske vune. Zbog toga je dogovoren aranžman sa jednom firmom iz

Milana, koja bi preuzela brigu oko nabavke prediva i plasmana dijela proizvodnje.

Bilo je dogovoreno da se kod nas organizira i proizvodnja prediva, ali to se nije

uspjelo završiti do minulog rata (Bosnić, 2005.).

Sve prethodno navedene firme su smještene u jugozapadnom dijelu grada, tj. u

industrijskom dijelu grada. Uzrok tome je povoljan položaj za lokaciju industrije.

To je prostor koji je blago izdignut i udaljen od rijeke Unac, tj. to je prostor koji

rijeka Unac ne plavi.

9.2. Poljoprivreda

Glavne karakteristike poloprivrede ovog područja je stočarstvo, govedarstvo i

mliječno govedarstvo. Poljoprivreda Drvara je karakteristična po usitnjenim

posjedima, ali gotovo svaka porodica ima barem vrt. Ona je uvijek bila dopuna

većini domaćinstv0a, koja su imala radnike u industriji, pogotovo što ima dosta

zemljišta lošeg kvaliteta. Iza Drugog svjetskog rata pokušalo se sa okrupnjavanjem

poljoprivredne proizvodnje, ali od toga nije bilo ništa. Ovdje su se dugo gajile

žitarice-ječam, raž, pšenica i kukuruz, koje su mljevene na vlastitim mlinovima

(vodenicama). Gajio se i ovas zbog ishrane konja, a zatim krumpir, kupus, grah, luk,

a u novija vremena rajčica, krastavac, paprika, grašak, mrkva i drugo povrće (Bosnić,

2005.).

Od stoke najviše je goveda, ovaca i svinja. Smanjeno je držanje volova, osim

ponekog bika, jer su ih zamijenili konji. Koze su poslije zabrane bile nestale, ali su

se u ratna vremena pojavile u značajnom broju. Velike površine livada i pašnjaka

omogućavale su držanje dosta stoke, naročito ovaca i goveda, što se pokazalo kao

korisno prije Drugog svjetskog, a i za vrijeme minulog rata, kada se nije radilo i

zarađivalo u industriji i drugim gospodarskim djelatnostima.

Voća je bilo oduvijek, ali se sada gaji sve više i više. Najviše ima šljiva, a

zatim krušaka, jabuka, oraha i drenjina. Ima tu i trešanja, višanja, dunja, malina,

trnjina, jagoda itd. U novije vrijeme šipak se uvelike koristi za džem i čaj; ima i

grožđa. Svi ovi plodovi koriste se pretežno samo za vlastitu ishranu. Mliječni

24

proizvodi, meso, koža i vuna najviše su prodavani posljednjih tridesetak godina što

ranije nije bio slučaj, a također rakija i pekmez. Na terenu općine gaje se i pčele.

Ranije je to bila rijetkost, a sada je pčelarstva sve više. Med je postao nezaobilazan

proizvod za prodaju, ranije tako malo prisutan u ovom kraju. (Bosnić, 2005.)

9.3. Uslužne djelatnosti

9.3.1. Zdravstvena zaštita

Poslije svih ratnih rušenja i obnavljanja rada, drvarska bolnica je među prvim

objektima obnovljena i nastavila rad u mirnim uvjetima. Početkom pedesetih

napravljen je Dom zdravlja, odnosno nova zgrada, pa je uz dopunu opreme

zdravstvena zaštita postepeno unapređivana. Ubrzo nakon toga podignuta je još jedna

zgrada uz staru zgradu bolnice 1959. godine. Tako je drvarska bolnica postala centar

za preglede i bolnička liječenja za više okolnih općina. Nakon izgradnje drugog

trakta bolnice, njena okolina pretvorena je u uzoran park i šetalište (Bosnić, 2005.).

Izgradnjom nove, najveće zgrade za osnivanje regionalnog Medicinskog centra

1980, drvarsko zdravstvo je postalo značajno u svakom pogledu. U njemu su

otvorena sva odjeljenja za koja su sagrađeni prostori. Centar je bio dobro opremljen,

tako da je za liječenje na strani išao znatno manji broj bolesnika nego što je to bilo

ranije.

Zdravstvena zaštita u Drvaru do 1995.godine je bila na zavidnom nivou.

Međutim poslije ratnih događaja u našem gradu je formiran 1996.g Dom

zdravlja koji vrši sljedeće poslove iz svoje nadležnosti:

- usluge opće medicine

- rendgenske usluge

- ultrazvučne pretrage

- ginekološki preventivni pregledi

- nadzor nad trudnoćom

- vrši patronažne posjete

25

- porodilište sa stacionarom

U Domu zdravlja je uposleno sedam liječnika opće prakse, sedam specijalista

koji povremeno dolaze radi vršenja specijalističkih pregleda te 28 medicinskih

sestara, četiri medicinska bolničara i devet ostalih radnika. Veliki problem je zbog

nemogućnosti zbrinjavanja bolesnika u samom Drvaru pa se svi ozbiljniji slučajevi

upućuju u Livno ili Banja Luku ako je potreban bolnički tretman. U gradu su

otvorene dvije apoteke tako da je snabdjevenost i opremljenost sa lijekovima sada

mnogo bolja nego što je do sada bilo.

9.3.2. Prosvjeta

Prvi školovani ljudi sa prostora Drvara bili su pravoslavni svećenici, čije

školovanje datira od sredine XIX st. Vjerojatno je to poteklo od manastira Rmanj, iz

koga je osnovana bogoslovija u Krki.

Prve osnovne škole su se pojavile krajem XIX i početkom XX. st. u Drvaru, te

u Bastasima, Trubaru i Prekaji. Znatnije povećanje školovanja u četverorazrednim

osnovnim školama nastupilo je tek po normaliziranju života nakon Prvog svjetskog

rata, odnosno početkom dvadesetih godina prošlog st.. Od Prvog svjetskog rata pa na

dalje u Drvaru su se smjenjivale razne škole koje su pohađali učenici sa prostora

Drvarske općine. To su bile: Osnovna škola ''Slavko Rodić'', Industrijska škola,

Šegrtska škola, Srednja ekonomska škola, Gimnazija, Prva tehnička škola, Druga

mehanička škola, Srednjoškolski centar ''Marija Bursać'' (Bosnić, 2005.).

Na teritoriji općine danas je aktivna jedna osnovna i jedna srednja škola.

Osnovna škola Dr.Ivan Merc osnovana je u sadašnjem obliku krajem 1995.godine.

Škola je upisana u registar osnovnih škola kod Ministarstva društvenih djelatnosti

HBŽ, te verificiran status škole za izdavanje javnih isprava. Osnovna škola ima 22

odjela od I – VIII razreda koja radi u jednom školskom objektu. Nastava se odvija u

jednoj smjeni sa ukupno 535 učenika (419 povratnika i 116 raseljenih). Pored ove

škole 2001.godine otvorena je i područna škola u Prekaji koju pohađa 11 učenika od

I – IV razreda (Bosnić, 2005.).

26

U osnovnoj školi uposleno je 11 učitelja u razrednoj nastavi i 19 nastavnika u

predmetnoj nastavi. U skladu sa Privremenim sporazumom o zadovoljavanju potrebe

i prava djece povratnika od 5. ožujka 2002.godine uvedena je nacionalna grupa

predmeta na materinjem jeziku. U objektu osnovne škole stvoreni su dobri uvjeti za

obavljanje obrazovnog procesa, nabavljena je neophodna oprema.

Srednja škola osnovana je u mjesecu prosincu 1997.godine a u svom sastavu

ima:

- opću gimnaziju (I – IV razred) sa 7 odjeljenja i ukupno upisanih

140 učenika

- tehničku školu 1 odjeljenje 31 učenik

- stručnu školu (I –III razred) sa 3 odjeljenja i ukupno upisanih 44

učenika

Ukupno, srednju školu pohađa 215 učenika sa kojima rade 20 profesora i 21

radnika ostalih zanimanja. Razmatrana je mogućnost izučavanja i drugih zanimanja

iz oblasti trgovinske, ugostiteljske, elektro i metalurške škole kao i osnivanje još

jedne srednje škole (ekonomske, medicinske, strojarske ili drvoprerađivačke). Prije

ovih zadnjih ratnih događanja u gradu je postojao i radio Radnički univerzitet.

9.3.3. Sport i kultura

Sport je u Drvaru u prošlosti imao zapaženu ulogu. Naime davne 1924. godine

formiran je radnički sportski klub „Borac“ u kome su nogomet uglavnom igrali

radnici i seljaci, a 1927. godine formiran je nogometni klub „Unac“ čiji su članovi

bili mahom činovnici, trgovci, ugostitelji i takozvani bolje stojeći stalež. Poslije II

svjetskog rata obnovljen je FK Borac i takmičio se zonama Bihać i Banja Luka

(Bosnić, 2005.).

Osim nogometa u općini Drvar bili su klubovi iz odbojke, košarke, rukometa

(muški, ženski) zatim šahovski klub, aero klub, bokserski, džudo sekcija, karate klub,

a u okviru Društva tjelesnog odgoja u Drvaru su bila organizirana društva iz atletike.

Izgradnjom prekrasnog sportsko rekreacionog centra stvaralo je uvjete za razvoj

27

sporta kakve je malo koja sredina imala, ali na žalost to se sve poremetilo

zahvaljujući ratnim sukobima.

Danas u Drvaru što se tiče sporta egzistira tri sportska kluba i to:

Nogometni klub koji se takmiči u drugoj ligi. Ovaj klub svoje aktivnosti

obavlja preko tri sekcije: seniorske, kadetske i juniorske, te okuplja veći broj

mladeži. Organizacija rada kluba je dobra i u sportske aktivnosti su uključeni sportaši

svih nacionalnosti i klub je postao jedna zdrava višenacionalna sportska organizacija.

Šahovski klub Drvar koji se takmiči u drugoj ligi šahovskog saveza BiH

okuplja 20 registriranih šahista i postavio je dobre rezultate na ekipnim i

pojedinačnim prvenstvima i otvoren je za sve ljubitelje šaha.

Karate klub Drvar okupljaju preko 30 članova koji povremeno učestvuju na

raznim turnirima i postižu vrlo dobre rezultate u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Obzirom da se sport tretira kao djelatnost od posebnog državnog interesa kao

integralni dio ukupnog društvenog razvoja, razvoja sporta i sportske kulture ne

poklanja se dužna na svim nivoima i nije sistemski riješen problem financiranja

pojedinih sportskih djelatnosti. Na području naše općine danas aktivno djeluju

lovačko društvo i ribarsko društvo.

Što se tiče kulture u našoj sredini i ona ima zavidnu tradiciju. Još između dva

rata formirano je Kulturno umjetničko društvo koje je sa svojim raznim sekcijama

opstalo i djelovalo kroz sva ova nemirna vremena do današnjih dana. Prije ovih

zadnjih ratnih događaja Drvar je imao Radnički dom u kojem je između ostalih

sadržaja postojala i velika biblioteka (sa preko 30000 knjiga), kao i kino – kazališna

dvorana, što je sve propalo u ratnom vihoru. Muzej koji je u Drvaru egzistirao do

zadnjih ratnih sukoba je također bio jedan od prepoznatljivih oblika kulturnog

obilježja ovog prostora. Nažalost danas ne posluje niti biblioteka niti kakvo

muzejsko obilježje. Danas poseban problem predstavlja razvoj raznih kulturnih

djelatnosti, djelovanje kulturno umjetničkih društava i institucija. Osnovni životni

problemi su potisnuli u drugi plan ove djelatnosti koje su važan segment ukupnog

društvenog razvoja (Bosnić, 2005.).

Na području općine Drvar danas djeluje KUD Drvar. Za rad ovog društava nisu

osigurani osnovni financijski i ostali uvjeti za ostvarivanje njihovih programskih

aktivnosti i zbog toga su prepušteni sami sebi. Zahvaljujući poduzimljivosti

28

pojedinaca u otežanim okolnostima oživljen je i solidno organiziran rad ovog

društva. KUD Drvar organizirao je razne kulturne manifestacije i učestvuje u raznim

smotrama kulturno umjetničkog stvaralaštva u zemlji i inozemstvu. Važno je istaći i

činjenicu da je u Drvaru dana 08.12.2002.godine održana osnivačka skupština

Saveza amaterskih kulturno umjetničkih društava BiH na kojoj je usvojen Statut

saveza, konstituirana skupština i izabrana tijela saveza. Na ovoj Osnivačkoj skupštini

bili su prisutni predstavnici kulturno umjetničkih društava i institucija iz svih krajeva

BiH, što predstavlja važan kulturni događaj za našu sredinu (Bosnić, 2005.).

Mada općina raspolaže sa Sportskim centrom kakvim se i u bližoj i široj okolini

može malo tko pohvaliti, ali je isti zbog nebrige i devastiranja pretrpio određene štete

koje je potrebno sanirati da bi u potpunosti mogao da se stavi u punu funkciju.

Trenutno su u funkciji sljedeći objekti:

- glavni nogometni stadion

- teniska igrališta

- igrališta za male sportove (mali nogomet, rukomet, košarka,

odbojke i sl.)

Na području naše općine djeluje radio stanica Radio Drvar

Što se tiče informiranosti TV programom, može da se prati program FTV i

HTV i to ne kvalitetno, a u nekim područjima općine sa velikim teškoćama. U zadnje

vrijeme dostupan je i signal OBN-a. Zahvaljujući privatnoj inicijativi u drugoj

polovini prošle godine dostupna je i kablovska TV za sada u užem gradskom

području, što je bar donekle razbilo TV medijsku blokadu.

Što se tiče dnevnog tiska, dostupne su novine iz naše zemlje kao i iz Srbije i

Hrvatske i tu nema nekih značajnijih problema.

9.3.4. Turizam

Turizam Drvara nekada, a i danas se zasnivao na čuvenoj Titovoj pećini.

Danas je u blizini pećine uređena šetnica uz rijeku Unac, gdje se nalazi i muzej iz

perioda Drugog svjetskog rata. Planinsko- brdska područja uz i danas suvremen

29

sportsko- rekreativni centar stvara se podloga za razvoj zimskog i ljetnog

rekreacijskog turizma. Na području općine Drvar naročito se ističe mjesto Oštrelj na

nadmorskoj visini 1.338 m, koje je pogodno za planinarenje i skijanje, a gdje je

unazad nekoliko godina napravljeno skijalište sa žičarom i ostalim popratnim

sadržajima. Tokovi Unac i Bastašica, uz Prekajsko jezero nude mogućnost

kampiranja i ribolova. Na području općine brojne su manje rijeke sa potencijalom za

razvoj ribogojilišta, a Prekajsko jezero je bogato ribom. U Drvaru postoji jedan hotel

kapaciteta oko 50-ak ležajeva. Cestovna povezanost Drvara sa susjednim općinama

je relativno dobra, iako su neke prometnice dotrajele i slabo se održavaju. Nekoč je

područjem Općine prolazila je Unska željeznička pruga u dužini od 70 km sa

stanicama u Martin Brodu, Osrecima i Ličkoj Kaldrmi gdje su postojali terminali za

pretovar robe. Ta pruga danas izaziva zanimanje turista.Podjelom Opcine taj dio je u

cjelosti odsjecen od teritorija Opcine i samog opcinskog industrijskog središta, tako

da sadašnja Opcina nakon više od 100 godina nema prilaz željeznici. (Bosnić,2005.)

Slika . Sportsko- rekreacijski centar u Drvaru

Slika . Sportsko- rekreacijski centar u Drvaru Izvor slike: google

30

10. Prometna povezanost

Drvar se nalazi na važnom putnom pravcu prema srednjem Jadranu. Južno od

Drvara, preko Knina pa do Šibenika ima oko 120 kilometara. Sjeverno preko Bosanskog

Petrovca „vezan" je za magistralni put „AVNOJ-a" tako da do Bihaća ima oko 80

kilometara, a Banjaluke (preko Manjače) oko 125 kilometara.

Za osiguranje dostupnosti najznačajnijim destinacijama poseban značaj ima

postojeća regionalna cesta Dubovsko – Kulen Vakuf – Martin Brod – Drvar, čija je

modernizacija dionice Kulen Vakuf – Martin Brod u tijeku. Regionalnom cestom

Dubovsko – Drvar uspostavljena je alternativna veza Bihaća sa Drvarom, koja se inače

ostvaruje magistralnim cestama preko Bosanskog Petrovca.

Glavna gradska i više drugih ulica su asfaltirane; put od Drvara do teritorija

općine Glamoč dug 23 km, koji je asfaltom spojio sela Mokronoge, Vidovo Selo,

Mrđe, Ljeskovicu, Prekaju i Poljice i došao do makadamskih puteva za Šajnovac,

Župicu, Župu, Podić, Bunčevac, Brda i Motike; put do izvora Bastašice i sela Bastasa

u dužini od 6 km; put od Drvara do Hrnjadi preko Kamenice i Korita, koji je,

također, došao do seoskih puteva Trubara, Velikog i Malog Cvijetnića, Očigrija i

Boboljusaka; dug je 18 km, od čega polovina ide trasom bivše uskotračne pruge; put

od Pasijaka prema Klekovači i Potocima dužine od 10 km; put Drvar-Martin Brod,

koji ide potpuno novom trasom, građen je 1985/86. godine; on je zamjena za

uskotračnu prugu i povezuje Drvar sa unskom prugom; prolazi kroz sela Zaglavicu,

Gruborski Naslon, Veliko i Malo Očijevo; njegova novoizgrađena dužina od krivine

Guvno do Martin Broda iznosi 28.870 m. Svi navedeni putevi su asvaltirani i

predstavljaju najveću investiciju na drvarskoj općini. U tijku njihove izgradnje i

kasnije, u selima je pretežno vlastitim učešćem izgrađeno još oko 40 km asfaltnih

puteva. (Bosnić, 2005.)

31

Zaključak

Drvar je grad i općina u zapadnoj Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između

Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoča. Administrativno Drvar je

dio Livanjskog županije u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Drvar je grad

koji se nalazi u kotlini između dvije "brine" na istoku i jugu i kanjonima Bereka na

sjevero-zapadu i Sklopa na jugo-istoku. Rijeka Unac prolazi kroz oba sklopa a

između njih se nalazi grad i na kraju svog toka se ulijeva u rijeku Unu kod Martin

Broda. U Unac na području grada Drvara ulijevaju se pritoke Drobnjak, Drvara i

Bastašica. Grad odnosno cijela općina prostirala se na ne tako malih 1030 km2,

bogata sa šumom i pitkom vodom kao i najviše ljekovitog bilja u Evropi što i sami

Drvarčani malo znaju. U Zadnjih 100-ak godina Drvar je ponikao u jedan moderan

industrijski mali gradić, sa svim odlikama većeg zbog svog kulturnog i duhovnog

života.

Umjereno kontinentalna klima i blagi utjecaj mediteranske klime koja se

„uvlačila“ preko planine Jadovnik, daje dodatnu draž ovome gradu i po tom pitanju

Drvar se samo administrativno nalazio u Bosni i Hercegovini, a u stvari duhovno je

naginjao južno ka Dalmaciji. Opomena da nije sve tako je „bura", koja duva sa

Šatornice, tad se od blago mediteranske nađemo u oštroj izrazito planinskoj klimi.

Također se zna desiti da kotlinu prekrije snježno bijela magla, koja sa već

spomenutih brina izgleda kao ustalasano more, a kompletan prizor izgleda više nego

jedinstven. Zime su uglavnom oštre i duge.

32

Literatura

- Bosnić, Nikola, (2005.): Drvar nekad i sad, Beograd,

- Bušatlija, Ibrahim, (1982): Oblici reljefa i geomorfološka

regionalizacija BiH, Zagreb

- http://opstinadrvar.net/index.php/geografija

- http://povijest.net/v5/20-stoljece/2-svjetski-rat/2007/desant-na-drvar/

- Lakušić R. (1968): Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida. Glasnik

Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Prirodni muzej (Titograd) 1: 9 -

75.

- Marinković, Ranko (1974): Geologija okoline Drvara, Sarajevo

- Odak, Dinko, (2007.): Unternehmen Rösselsprung – Desant na Drvar,

- Šušnjar, M., Bukovac, J., (1968.): Osnovna geološka karta SFRJ – list

Drvar,  Institut za geografska istraživanja, Zagreb,

33

Popis slika

Slika 1. Drvar Izvor: Google................................................................................................................2Slika 2. Slika Drvara iz 1905.godine Izvor: Bosnić 2005......................................................................................................................................3Slika 4. Geološka karta Drvara Izvor: Šušnjar, Bukovac, 1968..............................................................................................................7Slika 5. Sportsko- rekreacijski centar u Drvaru (Google)...........................................27

Popis tablica

Tabela 1. Klimatske promjene u periodu od 1961.-1990.godine...............................11Tabela. 2 . Klimatske promjene u periodu 2013. godine............................................12Tabela 3. Kretanje broja stanovništva Drvara u periodu od 1895. do 1991. godine. .14Tabela 4. Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovništva 2013.godine za cjelokupnu općinu Drvar............................................................................................16

34