zbornik 15. savjetovanje huo 2007
TRANSCRIPT
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
1/94
ZBORNIK SA 15. SAVJETOVANJA
O OBRADI I LIKVIDACIJI MEUNARODNIH
AUTOMOBILSKIH TETA
Opatija, travanj 2007.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
2/94
2 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Izdava:
Hrvatski ured za osiguranje
10000 Zagreb, Martieva 73
Za izdavaa:
Hrvoje Paukovi
Priprema:
Marija Matijevi
Naklada:
200 komada
Autori:mr. Jasna Breanski
mr. sc. Slaven Dobri
Mladenka Grgi
Draen Jakovina
Jean Louis Marsaud
Roger Snook
Ivana Stipi
Jens Peter Tranberg
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
3/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 3
TEME 15. SAVJETOVANJA HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti sudska praksa
(mr. Jasna Breanski, Vrhovni sud Republike Hrvatske)
5
Dospjelost obveze kod naknade tete ili isplate po ugovoru o osiguranju(mr. sc. Slaven Dobri, Allianz Zagreb d.d.)
21
Regresni zahtjevi njemakog socijalnog osiguranja
u tetama prouzroenim neosiguranim vozilom
(Ivana Stipi, Croatiaosiguranje d.d.)
29
Problem mjerodavnog prava s posebnim osvrtom na popravljanje vozila
(Mladenka Grgi, Euroherc osiguranje d.d.)
39Zastara trabine naknade neimovinske tete
dosadanja sudska praksa i novi Zakon o obveznim odnosima
(Draen Jakovina, upanijski sud u Zagrebu)
53
Uloga Ureda zelene karte u budunosti s gledi ta nordi jskih zemalja
(Jens Peter Tranberg, danski Ured
- Dansk Forening for International Motorkoretojsforsikring)
63
Vodi kroz Britansko otoje
(Roger Snook, Savjetnik za tete iz osiguranja od automobilske odgovornosti)
75
Aktualna kretanja i trendovi u osiguranju
motornih vozila na europskoj razini
(Jean Louis Marsaud, Europski Komitet osiguranja
Comit Europen des Assurances - CEA)
-
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
4/94
4 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
5/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 5
mr. Jasna Breanski
OBVEZNO OSIGURANJE OD AUTOMOBILSKE
ODGOVORNOSTI SUDSKA PRAKSA
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
6/94
6 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
7/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 7
mr. Jasna Breanski *
Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti- sudska praksa
I.UVOD
U velikom broju parnica koje su se vodile ili se vode pred naim sudovima javljaju se i razliita
pitanja iz odnosa obveznog osiguranja vlasnika odnosno korisnika vozila od odgovornosti zatete nanesene treim osobama (u daljnjem tekstu, u skladu s terminologijom Zakona o
obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05) nazivamo ga obveznim
osiguranjem od automobilske odgovornosti (l. 2. st. 1. to. 2. navedenog Zakona).
Od mnoine tih pitanja, u okviru ovog lanka, s naglaskom na stajalita koja je zauzimala
sudska praksa, govorimo o sljedeim:
- nitetnost pojedinih odredaba uvjeta drutva za osiguranje
- neka pitanja prava na naknadu tete posredno oteenih u sluaju kad je vlasnik vozila ili
voza sam prouzroio tetni dogaaj.
II.NITETNOST POJEDINIH ODREDABA UVJETA DRUTVA ZA OSIGURANJE
II/1.UVODNE NAPOMENE
Uvjeti drutva za osiguranje smatraju se1
Obrazlae se to oskudnou odredaba Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj
35/05, dalje u tekstu: Zakon o obveznim odnosima ili ZOO uz pojedine lanke), koje izriito
ureuju osiguranje od odgovornosti (l. 964. i l. 965. ZOO), pa stoga ugovori o osiguranju od
odgovornosti, u pravilu, upuuju na uvjete osiguranja.
glavnim izvorom pravila koja ureuju odnose
subjekata u osiguranju od odgovornosti.
Sudska praksa nije se preesto bavila opim uvjetima ugovora, pa uvjetima drutva za
osiguranja, niti sa stajalita nitetnosti2
*Vrhovni sud Republike Hrvatske
njihovih pojedinih odredaba.
1
Hrvoje Paukovi: "Osiguranje od odgovornosti" referat u Zborniku, "Ugovor o osiguranju prema novom ZOO",Inenjerski biro d.d. Zagreb, 2005., str. 74 do 91.2 Zakon o obveznim odnosima koristi izraz nitetnost umjesto izraza nitavost koji je koristio raniji ZOO, pa ovisno otome na tekst kojeg se zakona pozivamo, koristimo odgovarajui izraz.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
8/94
8 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Kad je to inila pozivala se u pretenom broju sluajeva, na ope odredbe o n itavosti pojedinih
odredaba opih uvjeta ugovora (l. 143. ranijeg Zakona o obveznim odnosima - "Narodne
novine", broj 52/91,3
Upravo, stoga, povod ovom lanku je, s jedne strane, izmijenjeno ureenje opih uvjeta
ugovora i nitetnosti pojedinih odredaba tih uvjeta, donoenjem novog Zakona o obveznim
odnosima, prema onom kako je ureeno odredbama l. 142. do 144. ranijeg Zakona o
obveznim odnosima, a s druge strane, povod su stajalita koja je u novije vrijeme zauzimala
sudska praksa o tim pitanjima.
dalje u tekstu: raniji Zakon o obveznim odnosima ili raniji ZOO uz pojedine
lanke).
Zakon o obveznim odnosima sadri odredbe o opim uvjetima ugovora i nitetnosti pojedinih
odredaba tih uvjeta u izmijenjenom i dopunjenom obliku, u lancima 295. do 296.
Prema obrazloenju koje je zakonodavac dao prilikom donoenja novog Zakona o obveznim
odnosima4
Sukladno izloenom stajalitu, treba oekivati da e i na podruju osiguranja i nadalje, kao i do
sada, dolaziti do primjene spomenute ope odredbe koje se odnose na ope uvjete ugovora initetnost pojedinih odredaba tih uvjeta.
"izmjene su rezultat stava da je dosadanje ureenje opih uvjeta ugovora
nepotpuno i u neskladu s modernim trendovima, a sainjene su po uzoru na Smjernicu vijea
Europske zajednice 93/13EEZ od 5. travnja 1993. godine o nepotenim odredbama upotroakim ugovorima i na njemaki Graanski zakonik (BGB). Budui da je obveza Republike
Hrvatske u pogledu implementacije Smjernice 93/13/EEZ ispunjena donoenjem Zakona o
zatiti potroaa, nije bilo potrebno tekst te Smjernice u potpunosti preuzeti u ZOO. Meutim,
promjene izvrene u lancima 295. do 296. ZOO temelje se na stavu da je zatitu koja se u
ugovaranju putem opih uvjeta ugovora prua potroaima potrebno pruiti i ostalim
sudionicima obveznopravnih odnosa (poglavito malim i srednjim poduzetnicima), pa je
ocijenjeno da se ureenje opih uvjeta ugovora treba uskladiti s onim predvienim Smjernicom
93/13/EEZ."
Stoga smatramo korisnim izloiti sadraj tih odredaba prema novom zakonskom ureenjukao i
razlike prema dosadanjem ureenju.
II/2.OPI UVJETI UGOVORA
Odredbama l. 295. ZOO koje se odnose na pojam i obvezatnost opih uvjeta ugovora,definiran je pojam opih uvjeta, ime je otklonjen nedostatak l. 142. ranijeg ZOO-a koji takve
odredbe nije sadravao.
Prema novom zakonskom ureenju l. 295. st. 1. ZOO "opi uvjeti ugovora su ugovorne
odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u
trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom
(tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva".
Budui da se u l. 295. st. 1. ZOO koristi naziv "formularni tipski ugovor" suglasni smo s
miljenjem da se time podrazumijeva i adhezijski ugovori (ugovor po pristupu).
3 Vidjeti Silvija Petric: "Opi uvjeti ugovora prema novom ZOO-u", Pravo u gospodarstvu, Zagreb broj 4/2006, (udaljnjem tekstu: S.Petric, op. cit.), str. 200.4Vidjeti Obrazloenje uz Prijedlog ZOO, str. 8
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
9/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 9
Ovo naglaavamo, stoga, to se upravo adhezijski ugovori javljaju na podruju osiguranja.
Prelazilo bi okvire ovog lanka poblie razmatranje slinosti i razlika, u okviru formularnog
prava, tipskih (standardiziranih) ugovora i adhezijskih ugovora, kao i nekih drugih oblika tog
prava, pa stoga navodimo samo osnovne definicije.
Adhezijski ugovor5
U praksi sadraj adhezijskih ugovora najee ine upravo opi uvjeti.
, koji se, kako smo ve istakli, smatra karakteristinim za podrujeosiguranja, znai takav nain sklapanja ugovora u kojem jedna strana odreuje sadraj
ugovora ije sklapanje nudi, pri emu druga strana moe ili prihvaati ugovor u cijelosti ili odbiti
njegovo sklapanje, dakle, bez mogunosti individualnog pregovaranja.
Pod pojmom formularnog (tipskog) standardiziranog ugovora smatra se skup ugovornih
klauzula odreen unaprijed, kao model za sklapanje ugovora 6
Osim navedenih izmjena u l. 295. st. 1. ZOO. preostale odredbe, tj. odredbe st. 2. do 4. l.
295. uz odreene jezike izmjene sadrajno odgovaraju st. 2. do 4. l. 142. ranijeg ZOO.
, pri emu se ne iskljuuje
mogunost individualnog pregovaranja o pojedinim odredbama (prilikom sklapanja ugovora).
7
Tim su odredbama predviene pretpostavke za valjanu primjenu opih uvjeta ugovora, a to su:
- da su objavljeni na uobiajeni nain;
- da su sadrani u formalnom (tipskom) ugovoru ili da se ugovor na njih poziva;
- da su ugovornoj strani bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.
Prema odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vrhovni sud RH ili VSRH uz
oznaku odluke) Rev 807/2006 od 29. kolovoza 2006. (objavljena u Izboru odluka 2/2006)
"oteeni koji nije ugovorna strana sklopljenog ugovora o osiguranju ne moe s osnovom
isticati prigovor da uvjeti osiguranja (od automobilske odgovornosti) nisu predani osiguraniku
kao ugovornoj strani tog ugovora".
U obrazloenju se, izmeu ostalog, navodi:
"Glede prigovora tuitelja da uvjeti tuenice za osiguranje od automobilske odgovornosti od 1.
prosinca 1992. godine koji se primjenjuju od 1. sijenja 1993. godine (list 87a) nisu dostavljeni
osiguraniku PLM . pri emu se poziva na odredbu l. 902. st. 3. Zakona o obveznim odnosima
(Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 dalje ZOO) treba rei da u
ovom sporu nije bilo neophodno posebno utvrivati da li je tuenica dostavila svom osiguraniku
navedene uvjete, jer osiguranik tuenice nije stranka u ovom postupku, a tuitelj nije bio
ugovorna stranka pri sklapanju ugovora o osiguranju za predmetno vozilo."
S obzirom na sve izloeno, svakako treba zakljuiti da nema zapreke za primjenu citiranihzakonskih odredaba o opim uvjetima ugovora i na uvjete drutva za osiguranje to je u skladu
s dosadanjom sudskom praksom, kako e se to nastavno izloiti.
5Vidjeti V.Gorenc, op. cit. str. 423Vidjeti I.Crni, op. cit. str. 13Vidjeti S.Petri, op. cit. str. 204
6Vidjeti V.Gorenc, op. cit. str. 423.7l. 295. ZOO u cijelosti glasi:"(1) Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja)prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom (tipskom)ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.(2) Opi uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu
obvezuju kao i ove.(3) U sluaju neslaganja opih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje.(4) Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain.(5) Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora."
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
10/94
10 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
II/3.NITETNOST POJEDINIH ODREDABA OPIH UVJETA
U novom zakonskom ureenju opih uvjeta ugovora, znaajnije su izmjene izvrene, kako to
naglaava i zakonodavac, u sustavu kontrole opih uvjeta ugovora, koji je predvien
odredbama l. 296. ZOO.
Odredbama l. 296. ZOO ureuju se sljedea pitanja:
a) pretpostavke nitetnosti opih uvjeta ugovora,
b) kriteriji za ocjenu nitetnosti,
c) sluajevi u kojima se ne primjenjuju odredbe o nitetnosti iz st. 1. l. 296.
ad.a) Pretpostavke nitetnos ti
Prema dosadanjim odredbama l. 143. st. 1. i 2. ranijeg ZOO8
- nitavost pojedinih odredaba;
bile su predviena dvije pravne
posljedice nepotenih odredaba opih uvjeta ugovora:
- mogunost suda da odbije primjenu takvih pojedinih odredaba opih uvjeta.
Miljenja nisu suglasna o tome da li se u takvom sluaju radi o nitetnosti ili pobojnosti tih
odredaba ili o neemu treem9
U svezi s time istie se
.
10
Odredbama l. 296. ZOO
, da su odredbe l. 143. ranijeg ZOO (a upravo se na te odredbe
najveim dijelom poziva sudska praksa glede nitetnosti pojedinih odredaba opih uvjeta), bile
suprotne Smjernici 93/13/EEZ i rjeenjima u stranim pravnim predmetima.
11
Prema l. 296. st. 1. ZOO "nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu
savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na
tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako
su opiuvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela.
predviena je nitetnost kao jedina posljedica nepotenosti takve
odredbe opih uvjeta ugovora.
Zakonodavac je ovom odredbom u odreenom smislu konkretizirao razloge nitetnosti,
naglaavajui one koji su vezani uz specifinost opih uvjeta ugovora, za koje se s pravom
istie12
8l. 143. ranijeg ZOO u cijelosti glasi:
da se u mnogoemu i pribliavaju opim propisima koji vrijede za sve. Budui da opi
uvjeti ugovora vrijede za velik broj ugovora koje sklapa jedna ugovorna strana, koja sama i
"(1) Nitave su odredbe opih uvjeta koje su protivne samoj svrsi sklopljenog ugovora ili dobrim poslovnim obiajima,ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog organa. (2) Sud moe odbiti primjenu pojedinih odredbi opih uvjeta koje liavaju drugu stranu prava da stavi prigovore, ili onihna temelju kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, ili koje su inae nepravine ili pretjerano stroge prema njoj."9Vidjeti Obrazloenje Prijedloga ZOO, str. 910Vidjeti Obrazloenje uz Prijedlog ZOO, str. 911l. 296. ZOO u cijelosti glasi:"(1) Nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednuneravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhesklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela.(2) Prilikom ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijemesklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe, ostale odredbe ugovora kao iodredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora povezana.
(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na one odredbe opih uvjeta ugovora iji je sadraj preuzet izvaeih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecatina njihov sadraj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uoljive."12Vidjeti V.Gorenc, op. cit. str. 427
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
11/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 11
donosi ope uvjete ugovora, nesumnjivo je postojanje opeg interesa za osiguranje kontrole
opih uvjeta, ugovora to je cilj i svrha i navedenih zakonskih odredaba.
Prema citiranim odredbama l. 296. st. 1. ZOO nitetne su, dakle, odredbe opih uvjeta:
1. ako su suprotne naelu savjesnosti i potenja,
2. ako prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu
suugovaratelja sastavljaa,
3. ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora,
4. ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela.
Predviene pretpostavke nitetnosti moraju biti kumulativno ispunjene, osim naravno onih koje
su alternativno predviene.
Kako se ipak radi o, relativno, openitim i irokim kriterijima13
Sudovi su na taj nain postupali i u primjeni dosadanjih odredaba l. 143. ranijeg ZOO -a topokazuju i primjeni iz sudske prakse koje nastavno navodim.
sudovi e, u svakom konkretnom
sluaju, morati odluiti o (ne)postojanju i razini zatite interesa druge strane.
Napominjemo da je koritena i sudska praksa koja nije bila iskljuivo vezana uz obvezno
osiguranje od automobilske odgovornosti, i to u onim sluajevima u kojima su zauzeta stajalita
mogla posluiti i u odnosima iz navedenog obveznog osiguranja.
Prema odluci VSRH Rev 819/1996 od 9. prosinca 2000. (objavljena u Izboru odluka 2/2000,
sent. 49) "sud nee primijeniti odredbe Opih uvjeta prema kojima propust osiguranika da
prijavi nesretni sluaj osiguratelju ima za posljedicu gubitak prava na kamate".
U obrazloenju se, izmeu ostalog, navodi:
"Sporno je u ovome postupku da li tuitelj ima pravo i na kamate, a obzirom na l. 12. st. 5.Opih uvjetaza osiguranje osoba od posljedica nesretnog sluaja (dalje Opih uvjeta) tuenice.
Naime, tom je odredbom propisano da ako ugovaratelj, osiguranik ili korisnik ne prijavi nesretni
sluaj uz odgovarajuu dokumentaciju prema odredbama ovih Opih uvjeta, ve odmah
pokrene sudski spor protiv osiguratelja, da takva tuba nema znaaj prijave i smatra se da je
preuranjena. Dalje je propisano da svi trokovi ovakvog sudskog postupka bez obzira na ishod
sudskog spora padaju na teret tuitelja, a da tuitelj u ovakvim sporovima nema pravo na
naknadu kamata na presueni iznos.
Prvostupanjski i drugostupanjski sud smatraju da je takva odredba Opih uvjeta tuenice
nitavna i u protivnosti sa svrhom zakljuenog ugovora o kolektivnom osiguranju, pa otklanjaju
njezinu primjenu osnovom odredbe iz l. 143. Zakona o obveznim odnosima ("Narodnenovine", broj 53/91, 73/91 i 3/94 dalje ZOO). Tako nalaze osnovanim zahtjev tuitelja za
isplatu kamate po l. 277. ZOO u svezi s l. 186. ZOO sa tijekom od 7. prosinca 1993.g.,
smatrajui da je tuenica pala u zakanjenje danom nastanka tete, tj. tetnog dogaaja.
Drugostupanjski sud ne nalazi odlunom injenicu to se tuitelj nije obratio tuenici sa
zahtjevom za izvansudsko obeteenje, kada je prijava o nesretnom sluaju sainjena i to jo u
prosincu 1993.g.
Valja rei da su niestupanjski sudovi valjano postupili u konkretnom sluaju kada su otklonili
primijeniti odredbu iz l. 12. st. 5. Opih uvjeta tuenice, jer je takva mogunost propisana l.
143. st. 2. ZOO prema kojoj sud moe odbiti primjenu pojedinih odredbi Opih uvjeta koje
13Vidjeti S.Petri, op. cit. str. 231.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
12/94
12 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
liavaju drugu stranu prava da stavi prigovore ili onih na temelju kojih ona gubi prava iz
ugovora ili gubi rokove, ili koje su inae nepravine ili pretjerano stroge prema njoj.
Tuenica je osiguratelj tuitelja po polici o kolektivnom osiguranju od posljedica nesretnog
sluaja, to i nije sporno. Osigurani je sluaj nastupio, to isto tako nije sporno. Slijedom toga
tuitelj ima pravo na obeteenje. Uostalom proizlazilo bi da je tuenica glavnicu ve i platila.
Bilo bi nepravino i pretjerano strogo tuitelja liiti prava na kamatu za sluaj da je bilo
proputeno, na nain predvien Opim uvjetima tuenice, obavijestiti tuenicu kao osiguratelja
o nastupu tetnog dogaaja i njegovim posljedica. Utoliko u konkretnom sluaju ima mjesta
primjeni odredbe iz l. 143. ZOO.
Zato tuitelj ima pravo na kamatu po l. 277. ZOO, a za njega je ovo pravo pridrano i
odredbom iz l. 14. st. 1. Opih uvjeta tuenice."
Prema odluci upanijskog suda u Bjelovaru G 1158/2004 od 29. rujna 2004. (objavljena u
Izboru odluka 2/2004, sent. 36) "na vlasnika vozila, koji je u zakljuanom vozilu u jakni ostavio
knjiicu vozila i prometnu dozvolu, a koje vozilo je ukradeno, nee se primijeniti odredbe to. 6.
st. 1. l. 21. Pravilnika o kasko osiguranju motornih vozila prema kojima osiguranik gubi pravoiz osiguranja, ako nakon prijavljivanja krae vozila nije u mogunosti predoiti osiguratelju
originalne kljueve, vlasniki list i prometnu dozvolu, jer su nepravine i pretjerano stroge u
ovom sluaju."
U obrazloenju se navodi:
"Tuitelj je automobil zakljuao, a u automobilu mu je ostala kona jakna u kojoj je imao knjiicu
vozila i prometnu dozvolu za taj automobil, te je taj automobil otuen po nepoznatom poinitelju
i nikada nije pronaen, a nestanak automobila tuitelj je prijavio policiji. Dakle, s obzirom na
utvrene injenice i okolnosti pod kojima se dogodio osigurani sluaj, sud prvog stupnja je
cijenio odredbe l. 21. st. 1. to. 6. Pravila za kasko osiguranje motornih vozila ije su se
odredbe primjenjivale u vrijeme tetnog dogaaja, a u kojim odredbama je propisano da
osiguranik gubi prava iz osiguranja ako nakon prijavljene krae vozila nije u mogunosti
predoiti osiguratelju originalne kljueve, vlasniki list i prometnu dozvolu predmetnog vozila.
Na temelju provedenih dokaza, a to nije sporno niti izmeu stranaka, tuitelj nije tueniku
mogao predoiti knjiicu vozila i prometnu dozvolu za otueni automobil, dok je predoio
kljueve predmetnog vozila pa je sud, cijenei odredbe l. 897. i 920. Zakona o obveznim
odnosima, pravilno zakljuio da je tuenik duan naknaditi tetu tuitelju, jer tuitelj nije izazvao
osigurani sluaj namjerom ili prijevarom, niti grubom nemarnou od strane tuitelja, jer je
ostavljanjem isprava u vozilu u jakni, a zakljuavi automobil, postupao s panjom prosjenog
vozaa, a injenica da su u automobilu u jakni bili dokumenti o vozilu, nije od utjecaja na
nastanak tete, jer isprave kradljivcu nisu bile uoljive i nisu predstavljale dodatni motiv zakrau, a s druge strane iz tijeka postupka je vidljivo da po otuenju vozila nije vren daljnji
promet koritenjem isprava o vozilu. Isto tako odredbom l. 143. Zakona o obveznim odnosima
koji regulira u okviru opih uvjeta ugovora, nitavost nekih odredaba opih uvjeta, su nitave
odredba opih uvjeta koje su protivne samoj svrsi sklopljenog ugovora ili dobrim poslovnim
obiajima, ak i ako su opi uvjeti koji sadre odobreni od nadlenog organa, te sud moe
odbiti primjenu pojedinih odredbi opih uvjeta koje liavaju drugu stranu prava da stavi
prigovore ili onih na temelju kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, ili koje su inae
nepravine ili pretjerano stroge prema njoj. Uzimajui u obzir utvrene injenice i okolnosti
nastanka tetnog dogaaja, striktna primjena odredbe l. 21. st. 1. to. 6. Pravila za kasko
osiguranje zbog kojih ona gubi prava iz ugovora o osiguranju bi za osiguranu li osobu bile u
svakom sluaju nepravilno i pretjerano stroge prema njoj."
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
13/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 13
Prema odluci upanijskog suda u Varadinu G 156/2006 od 13. veljae 2006. "nitava je
odredba Pravila za kasko osiguranje, koja pravila su sastavni dio ugovora o kasko osiguranju
motornih vozila, a koja predvia gubitak prava na naknadu tete osiguranika po polici za kasko
osiguranje motornih vozila, ako osiguranik voza teretnog automobila nakon nastupanja
osiguranog sluaja nije sam osigurao kontrolu svoje alkoholiziranosti."
U obrazloenju se navodi:
"Tono je da su prava i obveze ugovaratelja osiguranja na temelju kaskoosiguranja motornih
vozila ugovorena ugovorom o osiguranju, odnosno da ona proizlaze iz Pravila za kasko
osiguranje motornih vozila. lankom 6. Pravila za kasko osiguranje motornih vozila, koja su
sastavni dio police kasko osiguranja motornih vozila, proizlaze obveze osiguranika da u sluaju
kada se ostvari osigurani sluaj na temelju kojeg se trai naknada iz osiguranja. Meutim, iz
odredbe l. 6. st. 4. Pravila jasno proizlazi da osiguranik, koji bez valjane "isprinice" ne izvri
preuzete obveze iz l. 6. st. 2. Pravila, ima obvezu osiguratelju naknaditi tetu koja je na taj
nain prouzroena. Pogreno je i neutemeljeno pozivanje tuenika u albi na odredbu l. 20. st.
1. to. 19. Pravila za kasko osiguranje motornih vozila, koja odredba iskljuuje obvezu naknadetete u sluajevima navedenim u toj odredbi, jer se prometna nesrea, do koje je dolo na
gospodarskom dvoritu tuitelja, ne moe podvesti ni na rizik krae, razbojstva, provalne krae,
razbojnike krae, protupravnog oduzimanja vozila, poara ieksplozije, u kojim sluajevima je
osiguranik duan prijaviti policiji ostvarenje tih rizika, a policija o tome sastaviti slubenu
biljeku. Eventualna injenica da tuitelj nakon prometne nesree nije osigurao kontrolu
alkoholiziranosti vozaa teretnog vozila, ne moe imati za posljedicu gubitak prava iz
osiguranja, jer je pravilno prvostupanjski sud zakljuio da je odredba ugovora o kasko
osiguranju motornih vozila, iji su sastavni dio Pravila za kasko osiguranje motornih vozila, koja
predvia gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja iz razloga jer osiguranik voza
teretnog automobila nakon nastupanja osiguranog sluaja nije sam osigurao kontrolu svoje
alkoholiziranosti, u smislu odredbe l. 918. ZOO-a, nitava."
U odluci VSRH Gzz 19/2004 u primjeni l. 143. st. 2. ranijeg ZOO-a ocijenjeno je da nije ni
nepravina ni pretjerano stroga odredba Pravila (ugovornog) osiguranja prema kojoj se ne
pokriva teta onim osobama koje imaju pravo na naknadu tete koje je pokriveno po osnovnom
osiguranju.
Miljenje autora ovog lanka je suprotno, a potvrdu za to moemo nai u odlukama Vrhovnog
suda RH Rev 55/1992 od 11. oujka 1992. i Rev 295/1993 od 9. veljae 1994. u kojima je
zauzeto sljedee stajalite:
"Odredbe o proirenom dobrovoljnom osiguranju prema kojima pravo na naknadu tete ima i
ovlateni voza treba tumaiti tako da ovlateni voza ima pravo na naknadu od osiguravateljaneovisno o tome postoji li njegova krivnja za nastanak tetnog dogaaja."
U razlozima odluke Rev 295/1993, izmeu ostalog, se navodi:
"U ovoj pravnoj stvari tuitelj svoj tubeni zahtjev zasniva na polici osiguranja automobilske
odgovornosti iji dio su i pravila za osiguranje automobilske odgovornosti koja je donijela
tuena organizacija za osiguranje. Sudovi nieg stupnja prihvaaju tubeni zahtjev pozivom na
odredbu l. 17. st. 3. to. 3. Pravila za osiguranje automobilske odgovornosti tuenice koji glasi:
"Osiguratelj je u obvezi nadoknaditi tete do iznosa ugovorene svote osiguranja (st. 5. ovoga
lanka) iz police za temeljno osiguranje, koje su iz osnove odgovornosti imatelja vozila i
ovlatenog vozaa (u daljnjem tekstu: odgovorna osoba) pretrpjele slijedee osobe:
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
14/94
14 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
1. brani drug, djeca, usvojitelji i roditelji osigurane osobe,
2. braa, sestre i drugi srodnici osigurane osobe,
3. imatelj motornog vozila i ovlateni voza, bez obzira na njihovu krivnju odnosno
odgovornost."
Nii sudovi su otklonili prigovor tuenice (osiguratelja) da tuitelj nema pravo na naknadu tete
pozivom na ugovor o osiguranju iji su sastavni dio i Pravila za osiguranje automobilske
odgovornosti. Prema pravnom stavu tuenice po Pravilima osiguranja - proireno osiguranje je
dobrovoljno osiguranje koje je dodatno ugovoreno s ciljem da se zatite i steknu pravo na
naknadu tete one osobe koje se u smislu zakona ne smatraju treim osobama, odnosno i sam
voza koji je skrivio nezgodu. Kako u konkretnom sluaju tuitelj nije skrivio nezgodu u kojoj je
teko stradao, ve je za nju odgovoran voza vozila registracije DO 159-832 I. I., to tuitelj ima
pravo traiti naknadu tete samo od krivca tj. od organizacije za osiguranje kod koje je bio
osiguran imalac tog motornog vozila jer ta osoba odgovara za tete nastale treima, u ovom
sluaju tuitelju. Tuenica naime smatra da tuitelj nikako nema pravo zahtijevati tu naknadu
pozivom na l. 17. Pravila za osiguranje automobilske odgovornosti.Takvo stajalite tuenice sudovi nieg stupnja s pravom su otklonili. I prema stajalitu ovog
revizijskog suda navedena odredba Pravila osiguranja ima se tumaiti tako da ovlateni voza
motornog vozila ima pravo na naknadu tete od osiguratelja bez obzira na to postoji li ili ne
postoji njegova krivnja za prometnu nesreu. Organizacija za osiguranje pak svoje interese u
odnosu na osobu odgovornu za tetu moe tititi u okviru odredbe l. 932. Zakona o obveznim
odnosima."
ad.b) Kriteriji za ocjenu nitetnost i
Odredbama l. 296. st. 2. odreeni su kriteriji za ocjenu da li je pojedina odredba opih uvjetanitetna.
Prema tim odredbama prilikom ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora
uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora,
vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog
ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora povezana.
Ti su kriteriji sukladni ve ranije spomenutim uzorima (Smjernice 93/13/EEZ i BGB) prilikom
novog izmijenjenog ureenja glede opih uvjeta ugovora.
Okolnosti koje treba uzeti u obzir pri ocjeni nitetnosti pojedine odredbe opih uvjeta, primjerice
su navedene to znai da se mogu uzeti u obzir i druge okolnosti a posebno i sve okolnosti usmislu l. 322. ZOO koji sadri ope odredbe o nitetnosti.
U primjeni l. 143. ranijeg ZOO-a sudska je praksa u svezi s time zauzela sljedee stajalite:
"Kad sud ispituje je li odreena odredba opih uvjeta pretjerano stroga prema drugoj strani
treba objektivno utvrditi da li ona odraava ono to se u odreenoj grani smatra uobiajenim,
odnosno procijeniti zajednike interese cijelog kruga korisnika u odnosu na interese sastavljaa
uvjeta, kako bi mogao ocijeniti u kojoj mjeri odreena odredba opih uvjeta teti konkretnoj
stranci u sporu." (upanijski sud u Zagrebu G 3662/2002 od 23. studenog 2004.)
U razlozima te odluke izmeu ostalog je navedeno:
"Meutim, sudska kontrola opih uvjeta u smislu odredbe l. 143. ZOO propisana je zato tosastavlja uvjeta ima mogunost unijeti u ope uvjete odredbe koje su povoljne za njega, a
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
15/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 15
tete interesima druge ugovorne strane. Stoga se prilikom ocjene neke odredbe opih uvjeta u
smislu navedene zakonske odredbe treba objektivno utvrditi da li opi uvjeti odraavaju ono to
se u odreenoj grani smatra kao uobiajeno, to znai da se ne polazi od konkretnog prema
opem, ve obrnuto, dakle, sud treba procijeniti zajednike interese cijelog kruga korisnika i te
interese cijeniti u odnosu na interese sastavljaa uvjeta, kako bi nakon tog utvrenja mogao
ocijeniti u kojoj mjeri odreena odredba opih uvjeta teti konkretnoj stranci u sporu."
ad.c) Kad se ne primjenjuju odredbe o nitetnost i
Odredbama l. 296. st. 3. ZOO predvieni su sluajevi u kojima ne dolazi do primjene
odredaba o nitetnosti iz l. 296. st. 1. ZOO.
To je doputeno u sljedeim situacijama:
a) kad se radi o odredbama opih uvjeta iji je
aa/ sadraj preuzet iz vaeih propisa ili se
ab/ prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo,
ac/ druga je strana pri tome mogla utjecati na njihov sadraj.
b) kad se radi o odredbama o predmetu i cijeni ugovora, ako su jasne, razumljive i lako uoljive.
Zakljuno bi, u svezi s materijom nitetnosti pojedinih odredaba opih uvjeta ugovora trebao
podsjetiti, da e, s obzirom na prijelazne odredbe Zakona o obveznim odnosima (l. 1163.)14
to se tie novog izmijenjenog zakonskog ureenja glede nitetnosti pojedinih odredaba opih
uvjeta primjena u praksi pokazat e da li e i u kojoj mjeri utjecati na sadraj i uinke uvjeta koje
donose drutva za osiguranje.
, u
primjeni i nadalje biti odredbe ranijeg Zakona o obveznim odnosima (l. 142. do 144. tog
Zakona) i odredbe l. 295. i 296. ZOO, ovisno o tome kada je nastao konkretni obvezni odnos.
III.NEKA PITANJA PRAVA NA NAKNADU TETE POSREDNO OTEENIH OSOBA USLUAJUKAD JE VLASNIK VOZILA ILI VOZA SAM PROUZROIO TETNI DOGAAJ
Da bi pokazali o kojem pitanju namjeravamo govoriti citiramo stajalite koje je zauzeo Vrhovni
sud RH u presudi Rev 201/2005 od 6. listopada 2005. (objavljena u Izboru odluka 1/2006, sent.
23), a prema kojem "vlasnik vozila ili voza koji je sam prouzroio tetni dogaaj (majinu smrt)
ne moe od osiguratelja temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
zahtijevati naknadu tete koja se njemu dogodila (smrt bliskog srodnika)."
14lanak 1163. Zakona o obveznim odnosima u cijelosti glasi:
"(1) Odredbe ovoga Zakona nee se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovogaZakona.(2) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za neispravan proizvod nee se primjenjivati na proizvode stavljene upromet prije stupanja na snagu ovoga Zakona."
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
16/94
16 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Dakle, radi se o odtetnom zahtjevu s kojim se, kao tuitelj, javlja v l a s n i k v o z i l a i l i
v o z a koji je skrivio tetni dogaaj, a zahtijeva naknadu neimovinske tete u smislu l. 201.
ranije vaeeg ZOO (sada l. 1101. ZOO), ili imovinsku tetu (primjerice po l. 193., sada l.
1193. ZOO) to znai tetu koja se njemu dogodila.
U obrazloenju citirane presude VSRH Rev 201/2005 izmeu ostalog je navedeno:
"Meu strankama nije sporno da je majka tuitelja bila suputnik u vozilu kojim je upravljao
tuitelj, te da je stradala u prometnoj nesrei za koju je odgovoran tuitelj kao voza. Prometna
nesrea dogodila se 1. rujna 1995., amajka tuitelja je od ozljeda koje je zadobila preminula.
Prema l. 16. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i
112/99 dalje: ZOO) svatko je duan suzdrati se od postupka kojima se moe drugom
prouzroiti teta. Iz tog naela obveznog prava proizlazi da onaj koji unato toj zabrani
prouzrokovanja tete nanese tetu, ne smije iz svojeg zabranjenog ponaanja crpiti koristi. Zato
ni tuitelj ne moe zahtijevati da mu se naknadi teta koju je on sam prouzroio.
Tuitelj svoj zahtjev za naknadu nematerijalne tete zasniva na l. 201. st. 1. ZOO koji
propisuju da u sluaju smrti neke osobe sud moe dosuditi lanovima njezine ue obitelji(brani drug, djeca i roditelji) pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove. T a
odredba ima na umu situaciju u kojoj je trea osoba prouzroila smrt ili naroito teki invaliditet
bliskog srodnika osobe kojoj pripada pravo prema l. 201. st. 1. ZOO na naknadu tete zbog
pretrpljenih duevnih bolova, ali ne i za sluaj kad je smrt prouzroila upravo ona osoba koja se
kao oteenik pojavljuje s odtetnim zahtjevom.
Isto naelo vrijedi i za zahtjev za naknadu materijalne tete, za naknadu trokova pogreba.
Naime, tko uzrokuje neiju smrt duan je naknaditi uobiajene trokove njegova pogreba (l.
193. st. 1. ZOO). Dakle, u ovoj situaciji se tuitelj, za kojeg je nesporno da je prouzroio
majinu smrt, pojavljuje s odtetnim zahtjevom.
Osoba koja je prouzroila tetu mora sama snositi posljedice vlastitih postupaka. Rije je o
sluaju ije posljedice mora trpjeti sam oteenik.
S pravom sudovi nieg stupnja zakljuuju, da je odgovornost osiguratelja na temelju obveznog
osiguranja, odgovornost za drugog, tj. akcesorne je prirode i postoji pod pretpostavkom da
postoji odgovornost za tetu te druge osobe, dakle, ugovaratelja osiguranja u ovom sluaju
vlasnika odnosno vozaa koji nije istovjetan s osobom tuitelja. U situaciji kada ne postoji takva
druga osoba koja nije istovjetna s tuiteljem, ve je rije o sluaju koji se dogodio tuitelju i za
kojeg on mora snositi posljedice, to se naknada tete ne moe osnovano zahtijevati od
tuenika kao osiguratelja temeljem l. 79. st. 1. i 2. i l. 84. Zakona o osiguranju ("Narodne
novine", broj 46/97 proieni tekst)."
Prema odluci VSRH Rev 2106/1999 od 26. oujka 2003. (objavljena u Izboru odluka 1/2003,
sent. 89) "Vozau vozila kojim je uzrokovana smrt njegova oca, ne pripada pravo na naknadu
tete zbog smrti oca."
U razlozima se izmeu ostalog navodi:
"Predmet spora je naknada tete zbog smrti F.M., oca tuitelja, koji je smrtno stradao u
prometnoj nezgodi 6. rujna 1994. u vozilu tuitelja, kojim je upravljao tuitelj. Kad je odredbom
lanka 77. st. 1. Zakona o osiguranju (Narodne novine br. 9/94), propisano da je vlasnik
odnosno korisnik motornog vozila duan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu
koju uporabom motornog vozila nanese treim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede,
naruavanja zdravlja, unitenja ili oteenja stvari, a lankom 79. istog Zakona, propisano da jevoza vozila kojim je teta poinjena iskljuen iz osigurateljnog pokria, onda primjenom
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
17/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 17
navedenih propisa niestupanjski sudovi nisu pogreno primijenili materijalno pravo odbijanjem
tubenog zahtjeva tuitelja, koji je kritine zgode upravljao svojim vozilom, prouzroivi
prometnu nezgodu u kojoj je smrtno stradao njegov otac. Ovakvo pravno stajalite
niestupanjskih sudova prihvaa i ovaj revizijski sud, jer tuiteljevo pravo na naknadu tete
proistjee iz osiguranja od automobilske odgovornosti, pa kad je Zakonom o osiguranju tuitelj
kao voza iskljuen iz osigurateljnog pokria, ne moe svoja prava crpiti iz injenice osiguranjavozila, neovisno o tome je li kriv ili ne za prometnu nezgodu."
Iako razlozi naprijed navedenih odluka nisu u cijelosti ujednaeni, suglasnost nedvojbeno
postoji glede neosnovanosti istaknutih tubenih zahtjeva.
ini nam se da su razlozi za takva stajalita izraeni i u odluci VSRH Rev 1047/2006 od 7.
studenog 2006. prema kojoj "osoba koja je prouzroila tetu mora sama snositi posljedice
vlastitih postupaka. Rije je o sluaju ije posljedice mora trpjeti sam oteenik, jer on spada u
krug svih drugih korisnika vozila koji je prouzroio tetu na svom osobnom automobilu u smislu
l. 84. st. 1. to. 2. OZ-a, pa tuitelj ne moe osnovano zahtijevati nadoknadu tete od tuenika
kao osiguratelja."
U razlozima te odluke se, izmeu ostalog, navodi:
"U postupku je utvreno:
- da je tuitelj dana 4. listopada 2003. godine, upravljao slubenim vozilom,
- da je tuitelj prilikom okretanja na parkiralitu tog vozila udario u svoje osobno vozilo.
Kraj takvog stanja stvari sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kad su odbili tubeni
zahtjev tuitelja, jer se i po nalaenju ovog revizijskog suda u ovom sluaju radi o samo
oteenju.
Prema, odredbi l. 2. st. 1. to. 2. Uvjeta za obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti
(koji se primjenjuju na osiguranje spomenutog slubenog vozila) iz osigurateljskog pokria
iskljueni su odtetni zahtjevi osoba koje ne ulaze u krug treih osoba prema odredbi l. 84.
Zakona o osiguranju (Narodne novine, broj 46/97 i 116/99 dalje ZO).
Prema odredbi l. 84. ZO nema pravo na nadoknadu tete po osnovi osiguranja od
automobilske odgovornosti za tete treim osobama:
1. Voza vozila te njegovi pravni slijednici glede tete zbog smrti ili tjelesne ozljede
vozaa.
2. Vlasnik suvlasnik i svaki drugi korisnik vozila u sluaju tete na stvarima.
Iz tih odredbi proizlazi da osoba koja je prouzroila tetu mora sama snositi posljedice vlastitih
postupaka. Rije je o sluaju ije posljedice mora trpjeti sam oteenik, jer on spada u krug svih
drugih korisnika vozila koji je prouzroio tetu na svom osobnom automobilu u smislu l. 84. st.
1. to. 2. OZ-a, pa tuitelj ne moe osnovano zahtijevati nadoknadu tete od tuenika kao
osiguratelja.
Kod toga nije od odlunog znaenja to je tuitelj upravljao slubenim vozilom.
U ostalom i prema odredbi l. 16. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91,
73/94, 7/96, 112/99 i 88/01 dalje ZOO) svako je duan suzdrati se od postupka kojim se
moe drugom uzrokovati teta. I iz tog naela obveznog prava proizlazi da onaj koji unato toj
zabrani prouzrokovanja tete nanese tetu ne smije iz svojeg zabranjenog ponaanja crpsti
korist. Zato i prema toj odredbi tuitelj ne moe zahtijevati da mu se nadoknadi teta koju je onsam prouzroio."
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
18/94
18 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Kao posredno oteeni sa zahtjevima za naknadu tete javljaju se i t r e e o s o b e , bliski
srodnici stradalog vlasnika vozila ili vozaa koji je sam skrivio tetni dogaaj.
Prema odluci VSRH Rev 1845/1997 od 11. prosinca 2002. (objavljena u Izboru odluka 1/2003
sent. 77) "Na temelju proirenog osiguranja pravo na naknadu tete zbog naroito tekog
invaliditeta bliskog srodnika ne mogu ostvarivati roditelji osiguranika."
Razlozi obrazloenja citirane presude imaju ire znaenje od navedenog i objavljenog stajalita
glede proirenog osiguranja, i odnose se i na nepostojanje prava posredno oteenih temeljem
automobilske odgovornosti.
Navodimo i te razloge:
"Iz utvrenja niestupanjskih sudova proizlazi da je sin tuitelja, kao voza osobnog vozila
skrivio prometnu nesreu dana 8. travnja 1994. godine, te je i u kaznenom postupku proglaen
krivim za tu nesreu. Utvreno je takoer da je sin tuitelja u toj prometnoj nesrei zadobio
teke tjelesne povrede, potpuno je ovisan o pomoi drugih, a utvren mu je i 100% invaliditet i
potpuni gubitak ope radne i ivotne sposobnosti. Niestupanjski su sudovi utvrdili da je u
trenutku nesree vozilo osiguranika tuenika S.B., sina tuitelja, bilo osigurano policomproirenog "B" pokria, te da je sinu tuitelja u postupku koji je voen kod Opinskog suda B.,
na temelju police proirenog "B" pokria, pravomono dosuena i isplaena naknada tete
zbog povreda zadobivenih u toj nesrei. Na temelju ovako utvrenog injeninog stanja,
pogreno su niestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz l. 201. st. 3. Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91 i dr. - dalje :ZOO), kada su svakome od
tuitelja, kao roditeljima, na ime duevnih bolova koje trpe zbog naroito tekog invaliditeta sina
dosudili iznos od 70.000,00 kuna zajedno sa kamatama i trokovima postupka. Osnovani su
revizijski prigovori tuenika da bi u konkretnom sluaju pravo na naknadu tete po osnovi
proirenog "B" pokria pripadalo samo sinu tuitelja, a ne i tuiteljima kao roditeljima, jer oni
kao roditelji nisu obuhvaeni policom proirenog "B" pokria, koju je sa tuenikom sklopionjihov sin S.B. I po ocjeni ovoga suda tuitelji, kao roditelji osiguranika tuenika, nisu osobe
koje bi na temelju odredbe l. 92. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba
("Narodne novine" br. 53/91 dalje: ZOSOIO) ulazile u krug osoba koje su iskljuene iz prava
na naknadu tete po osnovi osiguranja automobilske odgovornosti i koje se ne smatraju treim
osobama, pa time, u smislu odredbe l. 14. vaeih Uvjeta za osiguranje od automobilske
odgovornosti (dalje: Uvjeti) ne mogu niti postavljati zahtjev za naknadu tete po osnovi police
proirenog "B" pokria.
Naime, oni bi svoje pravo na naknadu tete zbog duevnih bolova koje trpe zbog naroito
tekog invaliditeta sina, mogli eventualno crpiti jedino iz njegove police obveznog osiguranja
kao tree osobe kojima je iz tetnog dogaaja nastala teta po osnovi l. 201. st. 3. ZOO, pa je
stoga za tuitelje potpuno pravno irelevantno da li je u trenutku nesree njihov sin bio osiguran
policom proirenog "B" pokria.
Meutim, tuiteljima ne pripada pravo zahtijevati utuenu naknadu tete niti po osnovu ugovora
o obveznom osiguranju iz automobilske odgovornosti to je zakljuen izmeu njihova sina kao
ugovaratelja osiguranja i ujedno vlasnika vozila te vozaa, i tuenika kao osiguratelja, i to bez
obzira to su tuitelji prema odredbama tada vaeeg propisa (l. 92. ZOSOIO) tree osobe.
Naime, prema odredbi l. 201. ZOO lanovima ue obitelji pripada pravo na pravinu naknadu
za duevnebolove zbog smrti odnosno naroito tekog invaliditeta njihovog, u smislu navedene
zakonske odredbe, bliskog srodnika. Meutim, ta odredba, prema shvaanju ovog Vrhovnog
suda, ima u vidu situaciju u kojoj je trea osoba prouzroila smrt ili naroito teki invaliditetbliskog srodnika osobe kojoj pripada pravo prema l. 201. ZOO na naknadu tete zbog
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
19/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 19
duevnih bolova, ali ne i sluaj kada je smrt ili naroito teki invaliditet prouzroio sam bliski
srodnik posrednih oteenika iz l. 201. ZOO.
Kako je odgovornost osiguratelja po osnovu obveznog osiguranja odgovornost za drugoga, ta
odgovornost je akcesorne prirode i postoji pod pretpostavkom postojanja odgovornosti za tetu
te druge osobe ugovaratelja osiguranja, u ovom sluaju vlasnika odnosno vozaa motornog
vozila.
Kako u konkretnom sluaju tuitelji ne mogu tubom ostvariti svoje pravo na naknadu tete
prema bliskom srodniku koji je u ovom sluaju i iskljuivi tetnik, a odgovornost osiguratelja iz
obveznog osiguranja prema treim osobama postoji pod pretpostavkom odgovornosti za tetu
ugovaratelja osiguranja prema treima, koja u ovom sluaju iz gore navedenih razloga ne
postoji, to ne postoji niti odgovornost tuenika kao osiguratelja za tetu po osnovu obveznog
osiguranja prema treima, odnosno u ovom konkretnom sluaju prema tuiteljima."
Razmatrano pitanje prava na naknadu tete posredno oteenih sigurno je jedno od onih koje
se u praksi pokazalo spornim, to dokazuje i niz stajalita koja su u svojim odlukama zauzimali
sudovi i kojima je potvrena pravilnost stajalita osiguratelja prilikom odbijanja takvih zahtjeva,to je nesumnjivo prethodilo pokretanju sudskog postupka.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
20/94
20 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
21/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 21
mr. sc. Slaven Dobri
DOSPJELOST OBVEZE KOD NAKNADE TETE
ILI ISPLATE PO UGOVORU O OSIGURANJU
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
22/94
22 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
23/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 23
mr. sc.Slaven Dobri*
Dospjelost obveze kod naknade teteili isplate po ugovoru o osiguranju
Komentar dosadanje sudske prakse u svjetlu odredbi novog Zakona o obveznim
odnosima i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu
Gotovo 30 godina dominantan stav u hrvatskoj pravnoj praksi bio je da naknada neimovinske
tete dospijeva asom donoenja prvostupanjske presude ime je bila naputena praksa koja
je postojala do stupanja na snagu starog Zakona o obveznim odnosima. Ovaj stav i praksu
osnailo je i Savjetovanje graanskih i graansko-privrednih odjela Saveznog suda, Vrhovnih
sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda odrano pred 20 godina u
Bugojnu.
U trenutku kada samo drutva za osiguranje imaju nerijeenih 37.605 sudskih sporova s
naslova obveznih osiguranja u prometu, stupili su na snagu novi Zakon o obveznim odnosima i
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji dospijee naknade tete ureuju na bitno
drugaiji nain.
Autor u tekstu daje prikaz odredbi dosadanje prakse i novih zakona i ukazuje na mogue
praktine probleme.
1. Uvod: Bugo jansko Savjetovanje
to je do 1991. godine bilo Jajce za graane bive Jugoslavije to je za pravnu praksu svakakobilo Bugojno. Pred gotovo 20 godina (27. i 28. 5. 1987. godine) u Bugojnu je odrano
Savjetovanje graanskih i graansko-privrednih odjela Saveznog suda, Vrhovnih sudova
republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda na kojem je usvojen niz dalekosenih
zakljuaka koji se jo i danas primjenjuju u pravnoj praksi Republike Hrvatske.
Izmeu ostalog usvojeno je i naelno stajalite obrazloeno pravnim tumaenjem da obveza na
isplatu naknade neimovinske tete dospijeva donoenjem prvostupanjske presude, jer da tek
tada ta naknada dobiva svoj novani oblik, odnosno opseg te naknade kao novane obveze
moe biti poznat tek kad se izrazi u novcu, a to znai donoenjem prvostupanjske presude.
*Allianz Zagreb d.d.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
24/94
24 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Sudionici Savjetovanja smatrali su da je ovo rjeenje u skladu s odredbom starog Zakona o
obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01) koji u odredbi lanka 186.
kae da se obveza naknade tete smatra dospjelom od trenutka nastanka tete. Naime, tek je
trenutkom donoenja prvostupanjske presude utvrena visina naknade neimovinske tete, pa
ranije nije niti moglo doi do zakanjenja dunika tetnika ili njegovog osiguravatelja.
Od donoenja ovog stajalita sve razine sudova Republike Hrvatske potvrivali su ispravnost
takve prakse u svojim odlukama.
Tako, VSRH1
Suprotno revizijskom navodima materijalno pravo je pravilno primijenjeno kada su na dosueni
iznos naknade nematerijalne tete tuiteljici dosuene kamate od dana donoenja
prvostupanjske presude, a ne od dana tube, jer visinu pravine novane naknade odreuje
sud, te je visina naknade poznata tek kada je utvrena presudom, pa tek tada tuenik dolazi u
zakanjenje s njezinim ispunjenjem.
u odluci broj: Rev 284/04-2 kae: ...tuiteljica neosnovano pobija i dio presude
kojim je odbijen zahtjev za plaanja zateznih kamata na dosueni iznos naknade tete od dana
podnoenja predmetne tube do zakljuenja glavne rasprave.
Istu praksu slijedili su i nii sudovi pa radi primjera navodimo neke odluke:
upanijski sud u Varadinu, odluka broj: G 1702/05-2 od 17.10.2005.: Djelomino je, zbog
pogrene primjene materijalnog prava, preinaena i odluka o kamati na dosuene iznose
naknade tete, jer je prvostupanjski sud pogreno obvezao tuenika da je duan na dosuene
iznose naknade tete platiti zakonsku zateznu kamatu od zakljuenja glavne rasprave pa do
isplate, obzirom da tuitelju, na dosuene iznose naknade tete, pripada zakonska zatezna
kamata od presuenja pa do isplate, dakle, od dana objave pobijane presude 18. srpnja 2005.g., pa do isplate. ili Okruni sud u Osijeku, u odluci broj: G-4064/87-2 od 07.01.1988.:
Zatezne kamate na naknadu nematerijalne tete treba dosuditi od dana donoenja pobijane
presude do isplate naknade, a ne od dana donoenja ranije presude koja je ukinuta u
albenom postupku. Ukinuta prvostepena presuda pravno ne postoji pa se ne mogu dosuditi
zatezne kamate na naknadu nematerijalne tete od dana njezina donoenja.
Ovakvo stajalite bilo je dominantno u pravnoj praksi Republike Hrvatske, iako je postojalo
teorijskih razmatranja koja su upuivala na nepravilnost ove prakse2
.
2. Novi Zakon o obveznim odnosima i Zakon o obveznim osigu ranjima u prometu
Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, stupio na snagu
1.1.2006. godine, dalje: ZOO) i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, stupio
na snagu 1.1.2006. godine, dalje: ZOOP) dolo je do kopernikanskog obrata u dospijeu
naknade neimovinske tete.
1Vrhovni sud Republike Hrvatske2Bareti M., "Poetak tijeka zatezne kamate na naknadu nematerijalne tete", Hrvatska pravna revija, br. 6 (2002),str.137-142
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
25/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 25
Iako je odredba lanka 186. starog ZOO identina odredbi lanka 1086.novog ZOO, odredbom
lanka 1103. novog ZOO odreeno je da obveza pravine novane naknade dospijeva danom
podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga, time da se ova
odredba, naravno, odnosi samo na tijek kamata na neimovinsku tetu.
Ovo znai povratak na pravnu praksu kakva je bila do 1978. godine, do kada je, na temelju
pravnih pravila bivih zakona, praksa zauzimala stav da zatezne kamate na naknadu
neimovinske tete teku od dana od kojeg je oteenik pozvao tetnika da nadoknadi tetu,
odnosno od dana podizanja tube3
.
Nadalje, kod naknade neimovinske tete osnova kojih su obvezna osiguranja u prometu4
ZOOP je uveo odredbom lanka 12. obvezu osiguratelja da najkasnije u roku od 30 dana
oteenoj osobi koja je pretrpjelaneimovinsku tetu dostavi obrazloenu ponudu za naknadu
tete, ako su odgovornost za naknadu tete te visina tete nesporni, odnosno utemeljeni
odgovor, ako su odgovornost za naknadu tete ili visina tete sporni. Za imovinsku tetu ZOOP
je uveo ak i krau obvezu osiguratelja od 14 dana.
U sluaju neizvrenja obveze isplate naknade tete u tom roku oteenik uz duni iznos
naknade tete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnoenja odtetnog
zahtjeva.
Dakle, ve samo uvoenje ova dvije odredbe izaziva pomutnju, jer na razliit nain ureuje
dospijee kamata na neimovinsku tetu obzirom ZOO trai, a ZOOP ne trai da je teta i
nastala, jer ZOOP iskljuivo vee tijek kamata u odnosu na dan podnoenja odtetnog
zahtjeva. Nadalje, odredba ZOOP upuuje na to da je trenutak dospijea tek pad osiguratelja u
zakanjenje, odnosno 30-ti dan od predaje zahtjeva, a ne predaja zahtjeva ili tube kakostipulira ZOO.
ZOOP na drugaiji nain regulira i naknadu imovinske tete obzirom da daje pravo oteeniku
na kamate od dana podnoenja zahtjeva, a ne od dana nastanaka tete. Njime se mijenja i
dosadanja sudska praksa (koji nije zakonski promijenio niti novi ZOO), a koja je primjerice
izraena u odluci Okrunog suda u Slavonskoj Poegi, G-1296/86-2 od 20.11.1988.:
Odtetni zahtjev tuitelja od asa kad je dao popraviti svoju stvar i time uspostavio prijanje
stanje, pretvorio se u novano potraivanje ija se visina ne odreuje prema cijenama u vrijeme
donoenja sudske odluke ve prema visini uinjenih stvarnih izdataka za popravak stvari.
injenica da je od vremena nastanka tetnog dogadaja odnosno uinjenih izdataka dolo do
smanjenja vrijednosti novca ne utjee na drugaije presaenje spora u odnosu na pobijanupresudu jer bi se to protivilo naelu monetarnog nominalizma u odnosu na opseg i visinu
obveze koja ima za predmet svotu novca.
Ovo nas dovodi do pravne situacije u kojoj je mogue da je jedna teta koju obrauje
dosadanja sudska praksa, odnosno ZOO ili ZOOP imaju posve drugaiji trenutak dospijea
obveze naknade tete, a time i tijek zateznih kamata koje pripadaju oteeniku.
3Vedri M.-Klari P.: Graansko pravo, Narodne novine, 2001., str. 587.4 Prema ZOOP obvezna osiguranja u prometu su: osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog
sluaja, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za tete nanesene treim osobama, osiguranjezranog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova od odgovornosti za tete nanesene treim osobama i putnicima iosiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za tete nanesenetreim osobama.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
26/94
26 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Ali, prije nego to krenemo u analizu primjera potrebno je kratko osvrnuti se to ova promjena
dospijea naknade neimovinske tete moe znaiti za osiguratelje. Na dan 31.12.2005. u
Republici Hrvatskoj su svi hrvatski osiguratelji, koji su se bavili obveznim osiguranjima u
prometu, vodili ukupno 37.605 sporova ukupnog za to rezerviranog iznosa od 1.563.864.578
Kn (odnosno oko 210 milijuna EUR)5
. Naravno, najvei broj nerijeenih predmeta (od 14
drutava koliko se je na kraju 2005 bavilo ovim osiguranjem) imao je najvei hrvatski osiguratelj
Croatia osiguranje d.d. (14.662), a slijede ga Euroherc osiguranje d.d. (7.746 sudskih
predmeta) i Jadransko osiguranje d.d. (6.568).
Ukoliko samo pretpostavimo da su ove tete na 1.1.2006. bile stare samo jednu godinu i uz
pretpostavku da su sve ove tete neimovinske tete te da su obraunate prema Bugojanskom
naelu, odnosno bez voenja kamata (jer kamata tee tek od donoenja prvos tupanjske
presude), tada na ovaj dan osiguravateljima na ime kamate nedostaje 235 milijuna kuna
rezervi. Ako su stare dvije godine tada nam nedostaje 470 milijuna kuna, tri godine 705 milijuna
kuna itd.
Naravno, ovo su samo informativni izrauni dok bi prave izraune mogli napraviti aktuari vodei
se pri tome suvremenim aktuarskim metodama i (za autora nedostupnim) podacima o
starostima potraivanja, udjelu prvostupanjskih odluka koje ve sadre kamate itd.
Bez obzira na to, autor skree pozornost na postojanje opasnosti koju u sebi nosi moebitna
promjena sudske prakse, a koja i nije prevelika fikcija vodei se naelima koje je uveo novi
ZOO i danas dominantom drutvenom stavu prema ovom problemu.
3. Praktina primjena postojeeg pravnog okruenja
Vratimo se na gore najavljeni primjer:
Osoba A oteena je u tetnom dogaaju 21.10.2006. godine pri emu je zadobila ozljede koje
su zahtijevale bolniko lijeenje. U dogaaju je oteen njezin automobil koji je sama popravila
(limar je po struci to je sudski vjetak procijenio na 5.000 Kn raune popravka ne posjeduje).Njezino stanje se je stabiliziralo 31.12.2006. godine. Zahtjev osiguratelju podnesen 1.11.2006.
godine, a tuba 2.12.2006. godine.
Mogui naini naknade tete od osiguravajueg drutva YZ po polici osiguranja od obvezne
automobilske odgovornosti njezinog osiguranika:
1. Primjenom dosadanje sudske prakse naknada neimovinske tete dospijeva
donoenjem prvostupanjske odluke, kao i naknada nenovane imovinske tete. U
sluaju da je osoba A doprinjela raun popravka od 25.10.2006. godine, , nenovana
5Podaci prema Izvjee o poslovanju drutva za osiguranje u obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti iostalim obveznim osiguranjima, Hrvatski ured za osiguranje, lipanj 2006,www.huo.hr
http://www.huo.hr/http://www.huo.hr/http://www.huo.hr/http://www.huo.hr/ -
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
27/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 27
imovinska teta bi se pretvorila u novanu imovinsku tetu i dospjela bi drugi dan po
plaanju rauna od strane osobe A, neovisno kada je osoba A pozvala osiguravatelja
da mu tetu nadoknadi. No, kako je tetni dogaaj nastao poslije 1.1.2006. godine na
njega se imaju primijeniti odredbe novog ZOO, a ne dosadanja sudska praksa,
2. Primjenom odredbi novog ZOO bez obzira to je zahtjev podnesen 1.11.2006.godine, a tuba 2.12.2006. godine, kako je neimovinska teta nastala 31.12.2006., to
kamate mogu poeti tei od 1.1.2007. godine. Ovo rjeenje je u skladu s odredbom
lanka 1103. novog ZOO, a suprotno dosadanjoj sudskoj praksi. Dospijee imovinske
tete (bilo novane, bilo nenovane) trebao bi bitiidentino tretirano kao i do stupanja
na snagu novog ZOO ,
3. Primjenom odredbi ZOOP bez obzira to je stanje oteenika stabiliziralo tek
31.12.2006. godine, osiguratelj je pao u zakanjenje ve 30-ti dan po podnoenju
zahtjeva, odnosno ve 1.12.2006., pa od toga dana teku kamate na naknadu
neimovinske tete. Bez obzira to je oteenik eventualno doprinio raun popravka od
25.10.2006. godine, osiguratelj je pao u zakanjenje tek 14-ti dan od podnoenja
zahtjeva, odnosno od 15.11.2006. Ovo rjeenje je u skladu s odredbom ZOOP, a u
potpunoj suprotnosti s dosadanjom sudskom praksom i pravilima koje je uveo novi
ZOO.
Ako pretpostavimo da je do nastupa tetnog dogaaja dolo krivnjom radnog stroja koji ima
ugovoreno osiguranje od ope odgovornosti (kada radi kao radni stroj) i automobilske
odgovornosti kada se kree javnom prometnicom, tada radnja koju taj stroj radi: utovar ili
kretanje po javnoj prometnici uzrokuje aktiviranje odreene police osiguranja, a time i primjenu
odreenog zakona u odnosu na trenutak dospijea naknade neimovinske tete.
Ovo su sve okolnosti o kojima e morati voditi rauna osiguratelji kod donoenja pravilnih
odluka, ali i sudovi koji e primjenjivati ove materijalnopravne odredbe.
Predmet postoje jo sloeniji ako je oteenik A Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(dalje: HZZO) na koga se u odnosu na naknadu tete primjenjuju odredbe Zakona o
zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 90/05). Odredbom
lanka 120. tog Zakona utvreno je da se pri utvrivanju prava na naknadu tete prouzroene
HZZO primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i posebni propisi o
naknadi tete. Nadalje, odredbom lanka 122. stavak 3. tog Zakona odreeno je da HZZO imapravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama, od dana nastale
tete.
Kakav je odnos tog Zakona i ZOOP koji je donesen pet godina kasnije? Koje se odredbe imaju
primijeniti kod donoenja odluka po zahtjevima HZZO u kojima od drutva osiguranja trae
povrat isplaenih trokova lijeenja zajedno s zakonskim zateznim kamatama? U praksi,
poznato je da HZZO postavlja zahtjeve s kanjenjem od nekoliko godina i da pri tome insistira
na dunim zakonskim zateznim kamatama, koje mu je dosadanja praksa priznavala. Autor
smatra da se HZZO ne bi trebalo priznavati kamate na naknadu tete, ako je tete rijeena i
isplaena u roku od 14 dana od dana podnoenja zahtjeva odgovornom osiguratelju.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
28/94
28 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
4. Zakljuak
Novi ZOO i ZOOP otri su prekid s hrvatskom pravnom tradicijom zadnjih 30-tak godina u kojoj
je dominantno pravno stajalite izraeno kroz Savjetovanje u Bugojnu 1987. godine. U bitnom,na temelju smatralo se je da neimovinska tete dospijeva trenutkom donoenja prvostupanjske
presude, od kojeg trenutka je tetnik padao u zakanjenje u sluaju da nije izvrio svoju
obvezu. Novo dominatno stajalite da neimovinska teta dospijeva danom podnoenja pisanog
zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga, otvara mogunost da se ovakva praksa
primijeni i na odnose koji su nastali do stupanja na snagu novog ZOO. U sluaju primijene
ovakve sudske prakse zasigurno bi dolo do potekoa u poslovanju ili ak i steaja 14
drutava koje se bave obveznim osiguranjima u prometu. Autor smatra da ove sporove, bez
obzira na dananje odreenje hrvatskog pravnog poretka koje se isitava iz odredbi ZOO i
ZOOP, treba zavriti sukladno praksi koja je postojala u vrijeme nastajanja tih odnosa 6
.
Nadalje, autor upire na neloginosti u odredbi lanka 12. ZOOP, ali smatra da se ona, dok je na
snazi, treba praktino primjenjivati u odnosu na neimovinske, ali i imovinske zahtjeve, pa tako i
zahtjeve HZZO.
SAETAK
Vrhovni sud RH te nii sudovi godinama su slijedili praksu dospijea naknade neimovinske
tete usvojenu na Savjetovanju u Bugojnu 1987. Stupanjem na snagu novog Zakona o
obveznim odnosima i Zakona o obveznim osiguranja u prometu, trenutak dospijea naknadeodreen je na bitno drugaiji nain. Analizom trenutnog stanja autor dolazi do zakljuka da se
odredbe ovih Zakona (posebno lanka 12. Zakona o obveznim osiguranja u prometu) trebaju u
cijelosti primijeniti, iako to znai i naputanje dosadanjeg dospijea naknade za novanu
imovinsku tetu, dok se odnosi na koji se primjenjuje stari Zakon o obveznim odnosima moraju
dovriti primjenom Bugojanskog principa.
6 Iako je na posve drugaiji nain sudska praksa postupila poslije donoenja Orijentacijskih kriterija VSRH od29.11.2002. godine
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
29/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 29
Ivana Stipi
REGRESNI ZAHTJEVI NJEMAKOG
SOCIJALNOG OSIGURANJA U TETAMA
PROUZROENIMNEOSIGURANIM VOZILOM
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
30/94
30 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
31/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 31
Ivana Stipi*
Regresni zahtjevi njemakog socijalnog osiguranjau tetama prouzroenim neosiguranim vozilom
UVOD
Regresni zahtjevi njemakih socijalnih osiguranja tijekom godina umjesto u mirnom postupku
sve vie se rjeavaju u dugotrajnim sudskim postupcima. Njihov broj tijekom godina se ne
smanjuje tako da i danas u prvostupanjskim postupcima imamo zahtjeve vezane za nezgode iz
1968. godine, dakle godine kad je prvi sporazum o socijalnom osiguranju izmeu tadanje
SFRJ i SR Njemake potpisan. Razlog tome je nesnalaenje u propisima i nerazumijevanje
mjerodavnog prava na koje sporazum upuuje. Kao najvei problem pojavilo se pitanje da li
njemaki nositelji socijalnog osiguranja imaju pravo regresa isplaenih davanja u sluaju kada
je tetu u RH poinilo neosigurano vozilo i koje je pravo mjerodavno u tom sluaju.
PRAVNI OSNOV
Pravni osnov po kojem njemaki nositelji socijalnih osiguranja zahtijevaju regres isplaenih
davanja za tete poinjene na teritoriju RH je Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu RH i R
Njemake iz 1998. godine (NN 7/98).
U elji da reguliraju odnose izmeu dviju drava na polju socijalnog osiguranja prvi sporazum
sklopljen je jo 1968. godine izmeu tadanje SFRJ i SR Njemake (Slubeni list 9/69).
Temeljem navedenog sporazuma i to l. 35. proizlazi:
1. Ako osoba koja prema pravnim propisima jedne drave ugovornice treba da dobije
naknadu tete nastale na podruju druge drave ugovornice, a prema njenim propisima
ima pravo na naknadu tete od tree osobe, ovo pravo na naknadu prelazi na nosioca
prve drave ugovornice prema pravnim propisima koji vae za njega.
Novi sporazum regulira ovu materiju u l. 30. st. 1. i to na nain da u sluaju ako osiguranik
jedne drave ima pravo na naknadu tete prema propisima druge drave u kojoj se teta
desila, to pravo prelazi na nositelja socijalnog osiguranja po propisima koji vrijede za njega i
drava u kojoj se nezgoda desila taj prijelaz priznaje. Stav 2. - ukoliko nositelj socijalnog
*Croatia osiguranje d.d.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
32/94
32 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
osiguranja to pravo po propisima svoje drave ima izvorno pravo na naknadu to drava u kojoj
se nezgoda desila priznaje.
Dakle, navedeni sporazum upuuje da se prilikom utvrivanja postojanja prava na regres
njemakog nositelja socijalnog osiguranja prvenstveno utvruje da li direktno oteeni ima
pravo traiti naknadu tete po pravu drave u kojoj se nezgoda dogodila.Nakon toga seutvruje dali prema njemakom pravu dolazi do zakonske subrogacije.
REGRES U SLUAJEVIMA KADA JE OSIGURANIK NOSITELJA SOCIJALNOGOSIGURANJA STRANI DRAVLJANIN
Zamislimo situaciju kada je teta u RH uzrokovana uporabom neosiguranog vozila, a direktni
oteeni je dravljanin SR Njemake, tj. strani dravljanin. Prvo valja utvrditi da li direktno
oteeni ima pravo traiti naknadu pretrpjele tete.
PRAVO OTEENOG STRANOG DRAVLJANINA NA NAKNADU KOD TETAUZROKOVANIH
NEOSIGURANIM VOZILOM
Dakle, u ovom referatu bavimo se specifinim sluajem kada je teta uzrokovana u RH
neosiguranim vozilom, a oteeni je osiguranik njemakog nositelja socijalnog osiguranja. Da li
sam oteeni ima pravo na naknadu tete po naem pravu ?
Od dana sklapanja prvog sporazuma mijenjala se zakonska regulativa u RH. Prvi zakon koji je
regulirao ovu materiju bio je Zakon o obaveznom osiguranju u saobraaju iz 1968.godine.
Zakon o obaveznom osiguranju u saobraaju (Sl. list 11/68) regulira u l. 21. da e tetu
prouzrokovanu od strane vozila iji se korisnik, odnosno vlasnik nije osigurao od odgovornosti
nadoknaditi osiguravajui zavod ije je sjedite najblie mjestu nastanka tete.
Zakon o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba (Sl. list 24/76) i to l. 56. propisivao je
da strana osoba kojoj je poinjena teta neosiguranim vozilom ima pravo na naknadu tete ako
prema zakonu drave dravljanin koje je ta osoba i graani SFRJ imaju pravo na naknadu
tete, ali samo do visine odreene temeljem l. 55. ovog zakona.
Dakle, temeljem ovog zakona, ukoliko nai dravljani imaju pravo na naknadu tete u
Njemakoj onda i njemaki dravljani imaju prvo na naknadu tete u SFRJ.
Zakon o osnovama osiguranja imovine i osoba (Sl. list 17/90) predviao je potrebu postojanja
reciprociteta samo za tete prouzroene nepoznatim vozilom i to u l. 101. dok za tete
prouzroene neosiguranim vozilom nije traio postojanje reciprociteta. U l. 99. oteena osoba
kojoj je prouzroena teta upotrebom vozila koje nije osigurano od autoodgovornosti ima pravo
zahtijevati naknadu tete od organizacije za osiguranje koja obavlja obvezno osiguranje od
autoodgovornosti sa sjeditem na teritoriju republike, odnosno autonomne pokrajine na kojoj jeteta nastala.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
33/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 33
Zakon o osiguranju (NN 9/94) u l. 86. opet uvodi reciprocitet. Temeljem navedenog lanka
osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske, a kojoj je na teritoriju RH nanesena teta
uporabom vozila iji vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao vozilo od automobilske
odgovornosti, ima pravo na naknadu tete po osnovi stavka 1. ovog lanka samo ako po
zakonu drave iji je dravljanin, hrvatski dravljani imaju pravo na naknadu tete naneseneuporabom neosiguranog vozila. Pasivno legitimirano je jedno od drutava za osiguranje.
Izmjenama iz 1997. godine u l. 91.pasivno je legitimiran Hrvatski ured za osiguranje, ali vie
se ne radi razlika izmeu domaih i stranih dravljana-dakle nije potreban reciprocitet.
U Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) l. 29. propisuje da oteena osoba
kojoj je teta nanesena uporabom neosiguranog vozila ima pravo na naknadu tete od
Garancijskog fonda pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Novina je u stavu 2., da kod teta
nanesenih uporabom neregistriranog vozila preuzetog u drugoj dravi lanici kojem je odredite
RH u roku najvie 30 dana nakon isporuke vozila, oteeni moe podnijeti zahtjev Hrvatskom
uredu za osiguranje.
Dakle, nije sporno da je za pravo na naknadu tete kod nezgode izazvane neosiguranim
vozilom mjerodavno pravo drave u kojoj se dogodila nezgode, dakle RH, dok je za odnos
oteenog i njemakog nositelja socijalnog osiguranja mjerodavno pravo SR Njemake.
REGRES U SLUAJEVIMA KADA JE OSIGURANIK NOSITELJA SOCIJALNOG
OSIGURANJA HRVATSKI DRAVLJANIN
Sudska praksa prepoznala je jo jedan sluaj kao specifinost ove problematike. Naime, kako
se utvruje pravo regresa nositelja socijalnog osiguranja SR Njemake u sluajevima kada je
direktno oteeni tj. osiguranik nositelja socijalnog osiguranja dravljanin RH.
Opet se prosuuje po domaem pravu da li na dravljanin ima pravo na naknadu tete od
neosiguranog vozila.
Zakon o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba (Sl. list. 24/76) u l. 55. propisuje da
tetu uzrokovanu vozilom korisnik, odnosno vlasnik kojeg nije sklopio ugovor o osiguranju ododgovornosti naknauje i isplauje zajednica osiguranja sjedite koje je na teritoriju republike,
odnosno autonomne pokrajine na kojem je teta nastala.
Zakon o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba (Sl. l ist 17/90) u l. 99. propisuje kako
oteena osoba kojoj je teta prouzroena uporabom vozila iji vlasnik, odnosno korisnik nije
osigurao autoodgovornost imaju pravo zahtijevati naknadu tete od organizacije za osiguranja
koja obavlja poslove obveznog osiguranja od autoodgovornosti sa sjeditem na teritoriju
republike, odnosno autonomne pokrajine na kojoj je teta nastala.
Zakon o osiguranju (NN 9/94) u l. 86. propisuje da oteena osoba u predmetnom sluaju imapravo podnijeti zahtjev za naknadu tete jednom od drutava za osiguranje koje se bavi
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
34/94
34 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
osiguranjem od automobilske odgovornosti. Navedeno drutvo za isplaeni iznos tete i troak
obrade tereti fond za naknadu tete pri Hrvatskom uredu za osiguranje.
Izmjenama istog zakona (NN 20/97) u l. 91. propisano je da je pasivno legitimiran Hrva tski
ured za osiguranje.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o osiguranju (NN 116/99) nije izmijenio ovu regulaciju.
Novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) u l. 29. regulira na isti nain ovu
materiju.
Dakle, temeljem hrvatskog prava na dravljanin ima pravo na naknadu tete nastale
uporabom neosiguranog vozila.
Za prijelaz tog prava na nositelja socijalnog osiguranja primjenjuje se njemako pravo na isti
nain kao i kod stranog, odnosno njemakog dravljanina.
ZAKONSKA SUBROGACIJA NA NOSITELJA SOCIJALNOG OSIGURANJA
DVA SUDSKA RJEENJA
Jedan dio sudske prakse tvrdi kako je do zakonske subrogacije dolo i to temeljem l. 1542.
Zakona o socijalnom osiguranju SR Njemake. Postoji i sudska praksa koja tvrdi da se u ovom
sluaju primjenjuje Njemaki zakon o osiguranju i to l. 12. te da do subrogacije ne dolazi.
1. UREDBA O SOCIJALNOM OSIGURANJU SR NJEMAKE
Odredba paragrafa 1542. Zakona o socijalnom osiguranju Reichsversicherungsordnung -
RVO glasi:
Ukoliko osiguranici ili u sluaju njihove smrti oni na koje to pravo po zakonu prelazi mogu
ostvariti naknadu tete po drugim zakonskim propisima, i to tete koja je nastala boleu,
nezgodom, nesposobnou obavljanja odreenog zanimanja ili zbog nesposobnostiprivreivanja, odnosno smru roditelja, prelazi taj zahtjev na nosioce osiguranja ako su nosioci
osiguranja korisnicima naknade tete duni po ovom zakonu pruiti davanja. Ovo se ne odnosi
na zahtjeve proizile iz trudnoe ili poroda. Jednako se tako ovaj zahtjev ne moe isticat i protiv
poduzetnika ili njemu izjednaenih u smislu paragrafa 899. RVO, u sluajevima osoba
osiguranih protiv nezgoda ili onog na koje to pravo prelazi.
Nositelj socijalnog osiguranju u SR Njemakoj i to temeljem paragrafa 1542. isplatio je naknadu
oteenom u vidu socijalnih davanja. Temeljem istog lanka davanjem je na tog nositelja prelo
pravo postavljanja regresnog zahtjeva prema odgovornoj osobi-zakonska supstitucija. Tuitelj
to pravo ima prema njemakim propisima prema odgovornoj osobi, a i premapropisima u RH.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
35/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 35
Sukladno navedenoj odredbi paragrafa 1542. Zakona o socijalnom osiguranju SR Njemake
pravo da potrauje naknadu tete prelo je od neposredno oteenih na tuitelja. Dakle, tuitelj
nije neposredno oteeni ve pravo na naknadu tete izvodi iz prava svojih osiguranika.
2. ZAKON O OBVEZNOM OSIGURANJU DRAOCA MOTORNOG VOZILA
Kao to smo ve naveli dio sudske prakse dri da se u sluajevima kada je tetu prouzroilo
neosigurano vozilo kao lex specialis primjenjuje Zakon o osiguranju draoca motornih vozila iz
1965. godine.
l. 12. navedenog zakona u st. 1. propisuje da ako se koritenjem vozila ili prikolice na
podruju valjanosti ovog zakona prouzroi tjelesna ozljeda ili materijalna teta, osoba koja zbog
tih teta ima pravo na zahtjeve za naknadu tete prema vlasniku ili vozau vozila moe
zahtjeve za naknadu tete podnijeti i prema Odtetnom fondu za tete uslijed automobilskih
nezgoda (u daljnjem tekstu Odtetni fond) meu ostalim i u situaciji ako ne postoji temeljem
zakona potrebno osiguranje od odgovornosti u korist vlasnika i vozaa vozila.
Navedenim zakonom odreeno je da pravne osobe nemaju pravo na naknadu tete poovom zakonu jer je intencija zakona zatiti najugroenijea to su teke ozljede i smrt
oteenih.
Nositelji socijalnog osiguranja. Ukoliko je teta osobe s pravom na naknadu podmirena
putem isplata nositelja socijalnog osiguranja, ne postoji pravo na zahtjev prema
Odtetnom fondu. Doslovan tekst jasno govori da nositelji socijalnog osiguranja od Odtetnog
fonda ne mogu regresirati zahtjeve koji su preli na njih. Oni imaju prvenstvenu obvezuangamana. To je Vrhovni sud Njemake potvrdio svojom odlukom od 25.1.2000.g.
Njemaka udruga za zatitu rtava u prometu (VOH) nadlena je u ovim sluajevima. Svrha
VOH-a je da u klasine tri grupe sluajeva (nepoznato vozilo, neosigurano vozilo ili teta
poinjena kaznenim djelom uporabom vozila kao i sluaju insolventnosti) nadoknadi tetu kao
da je tetnik osiguran zakonski propisanim minimalnim svotama pokria.
To vrijedi samo ako osoba koja ima pravo na naknadu (osim insolventnosti) ako od tree osobe
ne moe dobiti naknadu tete (vlasnik, voza vozila, ali i osiguratelji automobilskog kaska,
Njemaki ured zelene karte, poslodavci ili nositelji socijalnog osiguranja koji su prvenstveno u
obvezi).
Obveza odtetnog fonda dakle otpada ako osoba s pravom na naknadu moe istu dobiti
od socijalnog osiguranja i sl.
Dakle VOH je nadlean za naknadu tete na teret Odtetnog fonda u sluajevimanavedenim taksativno u zakonu, ali samo ako oteena osoba svoj zahtjev ne moeostvariti od tree osobe.
Potrebno je napomenuti da svatko ima pravo zatraiti naknadu tete to znai i strani
dravljani. Dodue uz preduvjet da imaju stalno prebivalite u Njemakoj ili da njihova zemljaima zajameni reciprocitet sNjemakom.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
36/94
36 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Navedeno je regulirano u l. 14. istog zakona:
Savezno ministarstvo pravosua ovlateno je, u dogovoru sa Saveznim ministarstvom za
promet, graevinarstvo i razvoj grada, Saveznim ministarstvom za gospodarstvo i tehnologiju i
Saveznim ministarstvom za financije temeljem pravnih propisa bez suglasnosti Saveznog
vijea
2. odrediti da Odtetni fond izvri isplate stranim dravljanima bez stalnog boravita u
tuzemstvu samo uz postojanje uzajamnosti, ukoliko meunarodnopravni ugovori Savezne
Republike Njemake nisu u suprotnosti s tim
Treba uvaiti,da prema tome i strance iz treih drava, koji u nekoj drugoj zemlji Europskoggospodarskog prostora imaju stalno boravite, treba tretirati kao strance bez stalnog boravita
u tuzemstvu. Pod stalnim boravitem podrazumijeva se boravite u kojem je osoba stalno
naseljena i u kojem se nalazi prostorno teite sveukupnih ivotnih odnosa.
Stranidravljanisu sve osobe koje nisu Nijemci u smislu l. 116. Ustava.
Ustav SRNJ
XI Prijelazne i zakljune odredbe
lanak 116.
(1) U smislu ovog Ustava uz pretpostavku drugaijeg zakonskog ureenja Nijemac je osoba
koja posjeduje njemako dravljanstvo ili je kao izbjeglica ili prognanik njemake narodnosti
ili kao brani drug ili potomak te osobe bio primljen na podruju Njemake drave prema
stanju od 31. prosinca 1937.
(2) Prijanji njemaki dravljani kojima je izmeu 30. sijenja 1933. i 8. svibnja 1945.
uskraeno dravljanstvo iz politikih, rasnih ili vjerskih razloga i njihovi potomci trebaju na
zahtjev opet dobiti dravljanstvo. Smatra se da im dravljanstvo nije bilo uskraeno ukoliko
su nakon 8. svibnja 1945. imali boravite u Njemakoj te nisu izrazili suprotnu volju.
ZAKLJUAK
Kod regresnih zahtjeva njemakih nositelja socijalnog osiguranja prvo valja primijeniti l. 30.
st.1. Sporazuma o socijalnom osiguranju jer nije sporno da podnositelj zahtjeva nema
originalno pravo ve derivativno pravo na naknadu tete. Radi navedenog potrebno je utvrditi
da li direktno oteeni ima pravo na naknadu tete. I hrvatski dravljani i strani dravljani imaju
pravo na naknadu tete. Jedina je razlika to je za strane dravljane u nekim razdobljima bio
propisan i reciprocitet.
Kada dakle utvrdimo da direktno oteeni ima pravo temeljem hrvatskih propisa na naknadu
tete potrebno je temeljem njemakog prava utvrditi da li dolazi do zakonske subrogacije i to natemelju kojeg zakona. Kako smo podrobno izloili do te subrogacije u pravilu dolazi temeljem l.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
37/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 37
1542. Zakona o socijalnom osiguranju, ali postoje iznimke. Za tete nastale uporabom
neosiguranog vozila isplatom naknade pravo na naknadu tete od odgovorne osobe ne prelazi
na nositelja socijalnog osiguranja i to upravo prema njemakim propisima.
Temeljem Sporazuma o socijalnom osiguranju i to l. 30. st. 1. temeljem njemakih zakonskih
propisa u ovom sluaju Zakon o socijalnom osiguranju l. 1542. i Zakona o osiguranjudraoca motornih vozila l. 12 ne dolazi do zakonske subrogacije i nositelj socijalnog
osiguranja nema pravo regresa isplaenih davanja.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
38/94
38 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
39/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 39
Mladenka Grgi
PROBLEM MJERODAVNOG PRAVA
S POSEBNIM OSVRTOM NA POPRAVLJANJE VOZILA
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
40/94
40 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
41/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 41
Mladenka Grgi*
Problem mjerodavnog pravas posebnim osvr tom na popravljanje vozila
1. Uvodna razmatranja
U posljednjim desetljeima sve su uestalije situacije s meunarodnim elementom, a razlozi
takvog stanja su sve vea meunarodna pokretljivost osoba, najee i vozila, te sve ivljameunarodna suradnja i komunikacija.
Republika Hrvatska, kao dio globalnog meunarodnog poretka, izgrauje svoj pravni sustav i
ureuje privatnopravne situacije s meunarodnim obiljejem i na taj nain poklanja izuzetnu
panju procesu prilagodbe hrvatskog prava europskim pravnim rjeenjima i standardima.
Kad privatnopravne situacije imaju iskljuivo tuzemno obiljeje, na njih domaa nadlena tijela
(sudovi ili upravna tijela) uvijek primjenjuju domae pravo.
Primjeri:
zakljuenje braka izmeu dravljana Republike Hrvatske na podruju RH; dolazi do
primjene hrvatskog prava
na ugovor o prodaji izmeu dva hrvatska trgovaka drutva, koji je zakljuen i treba se
izvriti u RH; primjenjuje se hrvatsko pravo
naknada tete u sudaru motornih vozila hrvatske registracijske oznake koji se dogodio u
RH, a da su pri tome i ostali sudionici (suputnici ili osobe izvan vozila) hrvatski dravljani,
ocjenjuje se po hrvatskom pravu
Meutim postoje situacije koje imaju meunarodno obiljeje, pa se postavlja pitanje treba li na
njih primijeniti domae ili strano pravo.
Primjeri:
dvoje stranaca eli meusobno zakljuiti brak u RH
ugovor o prodaji zakljuen u Austriji izmeu hrvatskog i talijanskog trgovakog drutva
naknada tete nastale u sudaru motornih vozila njemake i hrvatske registracijske oznake
koji se dogodio u Hrvatskoj, a da su se u vozilima nalazile osobe s razliitim prebivalitima.
*Euroherc osiguranje d.d.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
42/94
42 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Navedene i sline situacije ureuju se pravilima meunarodnog privatnog prava, a pod
odreenim pretpostavkama dolazi i do primjene stranog prava to se propisuje pravilima o
odreivanju mjerodavnog prava, tj. kolizijskim pravilima.
2. Kolizijska pravila
Kolizijska pravila dio su unutarnjeg prava svake drave, a utvruju ih uglavnom propisi i
meunarodni ugovori. Da bi se na osnovi kolizijskih pravila primijenilo strano pravo, pored
navedenog stranog obiljeja treba se raditi i o situacijama koje ureuju pravo to se moe
primjenjivati eksteritorijalno; to je uglavnom graansko, trgovako, obiteljsko, dio pomorskog i
radnog prava dakle grane prava koje su po rimskopravnoj podjeli ulazile u privatno pravo.
Koje e se od vie razliitih materijalnih prava primijeniti na pravnu situaciju koja ima vezu s
pravima vie drava odreuje se kolizijskim pravilima. Dakle, ovim pravilima ne rjeava se
pravna situacija nego se upuuje na mjerodavno materijalno pravo koje treba primijeniti.
2.1 Poveznice i mjerodavno pravo
Samostalno kolizijsko pravilo sastoji se od kategorije vezivanja i poveznice; kategorija
vezivanja7 (Anknuepfungsgrund) predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih
odnosa, pravnih injenica, pravnih situacija ili pak odnosa koji se podvrgavaju pod odreeno
mjerodavno pravo (npr. poslovna sposobnost, oblik zakljuenja braka, ugovorni odnosi itd.),dok poveznica8
(Anknuepfungspunkt) predstavlja pravnu injenicu, npr. mjesto poinjenja
protupravnog ina, mjesto gdje stvar lei, ugovorna odredba (kada stranke mogu sporazumom
odrediti i mjerodavno pravo za ureivanje njihovih meusobnih ugovornih odnosa), ili pravni
pojam - npr. dravljanstvo, prebivalite - to upuuje na mjerodavno pravo za kategoriju
vezivanja.
U nastavku se daje pregled nekoliko vanijih primjera u kojima se isticanjem poveznice
odreuje i mjerodavno pravo odreene drave:
- Lex patriae : pravo dravljanstva osobe- Lex domicilli: pravo mjesta u kojem osoba prebiva
- Lex loci actus: pravo zakljuenja pravnog posla
- Lex autonomiae: pravo koje su stranke izabrale
- Lex loci delicti commissi: pravo mjesta poinjenja protupravnog ina
- Lex loci damni: pravo mjesta nastanka tete
- Lex rei siteae: pravo mjesta gdje stvar lei
- Lex fori: pravo tijela koje rjeava predmet
7SAJKO, Kreimir, Meunarodno privatno pravo, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd, Narodne novine, 2005. str. 93.8SAJKO, Kreimir, Meunarodno privatno pravo, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd, Narodne novine, 2005. str. 94.
-
5/28/2018 Zbornik 15. Savjetovanje Huo 2007
43/94
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 43
2.2 Mjesto tetne radnje i mjesto nastanka tete
Izvanugovorna odgovornost za naknadu tete utvruje se unutarnjim meunarodnim privatnim
pravom i odreenim meunarodnim ugovorima, a u nekim pravnim porecima kao npr. u Velikoj
Britaniji, SAD-u ili Francuskoj i sudskom praksom.
Najee poveznice koje upuuju na mjerodavno pravo su mjesto tetne radnje(locus delicti
commissi) i mjesto nastanka tete(locus damni). Tako odreeno mjerodavno pravo, zavisno
je od primjene jedne od navedenih poveznica; ako je poveznica mjesto tetne radnje lex loci
delicti commissi, a ako je mjesto nastanka tete lex loci damni. Meutim, ovdje dolazimo do
problema materijalnopravne prirode jer tetna radnja i tetna posljedica su sastavnice
graanskog delikta, a nema delikta bez radnje i nema delikta bez nastanka tete.
U hrvatskom i poredbenom pravu postoje razliite varijante primjene navedenih poveznica.
Nekoliko primjera:
l. 28. st. 1. ZRS
za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno,
mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica
nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.
l.32. st. 1. i 2. maarskog zakona
ako ovaj zakon drukije ne odreuje, za odgovornost za izvanugovorno prouzrokovanu
tetu primjenjuje se pravo mjesta u vrijeme tetne radnje ili propusta. Ako je povoljnije za
oteenika, mjerodavno je pravo drave na ijem