zdravstvena kultura i tjelesna kultura – točke susretakarel turza, medicina i društvo –...

IzvorničlanakUDK[614+796]:316.7(045)doi:10.21464/fi36308Primljeno7.12.2015.

MilošMarković,SandraRadenović,BožoBokanUniverzitetuBeogradu,Fakultetsportaifizičkogvaspitanja,BlagojaParovića156,RS–11000Beograd

[email protected]

Zdravstvenakulturaitjelesnakultura–točkesusreta

SažetakAutori razmatraju brojne definicije kulture, zdravstvene kulture i tjelesne kulture. Prema jednoj sveobuhvatnoj sociološkoj definiciji, kultura se može shvatiti kao zaliha informacija i nagomilanog znanja, načina mišljenja, osjećanja i djelovanja koje određena društvena grupa prenosi na svoje potomke. Ovu definiciju možemo transponirati na područje zdrav-stvene i tjelesne kulture. Tako se zdravstvena kultura može definirati kao zaliha informacija i nagomilanog znanja, načina mišljenja, osjećanja i djelovanja vezanih za zdravlje i različi-te oblike zdravstvenog ponašanja. Slično, tjelesna kultura može se definirati kao zaliha in-formacija i nagomilanog znanja, načina mišljenja, osjećanja i djelovanja vezanih za oblast tjelesnog odgoja, rekreacije i sporta. Autori nastoje izdvojiti točke susreta zdravstvene i tjelesne kulture, te razmatraju tjelesnu kulturu i zdravstvenu kulturu kao vrijednosti. Naj-zad, autori navode rezultate empirijskog istraživanja o vrijednostima tjelesne kulture na uzorku studenata prve i pete godine studija Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univer-ziteta u Beogradu. Rezultati pokazuju da studenti visoko vrednuju zdravstvenu kulturu kao jednu od primarnih i specifičnih vrijednosti tjelesne kulture. Studenti pete godine studija s napredovanjem znanja u svim sferama studijskog programa proširuju svoj spoznajni vidik, pa tako i vrednovanje zdravstvene komponente, ne samo kao biološki dane u vrijednosnom sistemu tjelesne kulture nego i kao šire psihološke, sociološke, obrazovne i kulturološke komponente.

Ključneriječizdravstvenakultura,tjelesnakultura,zdravlje,tjelesnost,vrijednosti

1. Uvod. Kultura, zdravstvena kultura i tjelesna kultura

Uuvodnomdijeluradarazmotritćemonajznačajnijashvaćanjakulture.Riječkulturadolaziodlatinskogizrazacultura kojiznačiuzgajanje,oplemenjivanje,obrađivanje,akadaseovaj izrazprimijeninapojedinca, tadaupućujenahumanizacijuljudskeprirode.Uklasičnomsmislu,ovajpojamsenajprijekoristiuantropologijiuznačenjucjelokupnognačinaživotajednognaroda.Antropolozikojisuizučavaliprekotristotinedefinicijapojmakulture,smatrajudajekategorijakulturevišeznačanpojam:kulturasesmatrasekundarnom prirodom, neizostavnim kontekstom ljudskog života, smatra se da sečovjeknebimogaorazvijatibezkulturejeronaomogućavarazvijanjesućinskihsposobnostibezkojihčovjeknebibiočovjekitd.1Otudasezbogviše-značnostiovekategorijemožegovoritio različitimaspektimakulture:ona

1

ZagorkaGolubović,»Kultura«,u:Sociološki rečnik,Zavodzaudžbenike,Beograd2007.,str.268–270.

10.21464/fi36308 https://doi.org/10.21464/fi36308

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(531–543)

M. Marković, S. Radenović, B. Bokan,Zdravstvenakulturaitjelesnakultura…532

jenačinživotakaomodel(obrazac)zaživot,onajedruštvenonasljeđekojeusvajagrupaiprenosinapotomke,kulturajenaučenoponašanjeiutvrđivanjemehanizamazanormativnoreguliranjeponašanja,onapredstavljaniztehnikazaprilagođavanjepojedinacadruštvu,kulturaseodnosinanizstandardnihorijentacijazarješavanjepostojećihproblemaionaobuhvaćaodređenesimboličkesistemekojiizražavajuidejeivjerovanja.Ukulturu,dakle,spadasveonoštonijeurođeno,negojestvoreno,stečenoinaučenotijekomživotaudruštvenojzajednici–sveonoštostvaranovusredinuzačovjeka,kojibibezkulturebioizgubljen.2

Sasociološkogaspekta,kulturanekogdruštvaobuhvaćakakonematerijalneaspekte (vjerovanja, ideje, vrijednosti, norme) koji čine sadržaj te kulture,takoimaterijalneaspekte(objekte,simbole,arhitekturui tehnologiju)krozkojeseizražavasadržajkulture.Kaoštonijednakulturanemožepostojatibezdruštva,takonijednodruštvonemožepostojatibezkulture.3

Uvažavajućivišeznačnostpojmakultura,navodimosljedećekonciznijeshvaćanjenegolištosutoponuđenedefinicije.Premaovomodređenju,kulturajeskupvrijednostiinormi,običaja,rituala/ceremonijainačinaživotapojedinacaigrupaujednojdruštvenojzajednici;onausebeuključujeijezik,umjetnost,književnost,arhitekturuitd.kojisunaslijeđeni,preuzeti,odnosnoutojdru-štvenojzajednicinastali.4Razlikeukulturamauvjetujurazlikeudruštvima,asućinskiaspektkulturnihrazlikajesuzapravorazlikeuvrijednostima,točnijeuvrijednostimainormama.Vrijednostisedefinirajukaoapstraktneidejekojedajuznačenjeislužekaoorijentirpojedincimailigrupamaunjihovojinterakcijiusvimsferamasvakodnevnogživota.Normesupravilaponašanjakoja odražavaju vrijednosti neke kulture, nekog društva.Vrijednosti i normesvojimzajedničkimdjelovanjemoblikujuponašanjepojedinacaigrupa,pripadnikanekekulture.5Naprimjer,visokovrednovanje tjelesnekulture itjelesnogodgojaunekojkulturi,točnijeunekomdruštvu,jasnosereflektiranaznačajnuzastupljenostiredovnopohađanjesatovatjelesnogodgojauobrazovnomsustavu.6

Razmotrimojošjednosveobuhvatnosociološkoshvaćanjepojmakulturekojeističevišeznačnostpojma.Kulturajezalihainformacijainagomilanogznanja,načinamišljenja,osjećanjaidjelovanjakojidominirajuuodređenojdruštve-nojzajedniciikojeodređenadruštvenagrupaprenosinasvojepotomke.7

Navedenadefinicijakulturemožesetransponiratinaširokopoljezdravstvenekulture:zdravstvenakulturajezalihainformacijainagomilanogznanja,načinamišljenja,osjećanjaidjelovanjavezanihzazdravljeirazličiteoblikezdravstvenogponašanja.8Dakle,imajućinaumuovoodređenjezdravstvenekulture,onabiobuhvaćalasverelevantneinformacijeinagomilanoznanje,načinemišljenja,osjećanjaidjelovanjakojisuvezanizaočuvanjezdravlja,zaodnoszdravljainačinaživotačovjeka,kaoizafaktorekojinegativnoutječunazdravlje.Takojenedostataktjelesneaktivnostinaprvommjestunegativnogutjecajanazdravlje,zatimslijede:stres,niskaprimanjaisiromaštvo,neodgovarajućamedicinskaisocijalnabrigaislabadostupnostzdravstvenihisocijalnihusluga,nedostatakjeftinihvidovarekreacijeinepostojanjeparkovaivrtova,prekomjernopušenjeialkohol,uzimanjenedozvoljenihlijekova,neprakticiranjesigurnogseksa,životuoblastimasvisokomstopomkriminala,neprovođenjemjerazaštitenaradu,lošiuvjetistanovanja,vlaga,hladnoćainedovoljanživotniprostor,neadekvatnabrigaodjeciineodgovarajućasocijalizacija,lošeplaniranjetransporta,nedostupnostsredstavajavnogprijevoza,nezaposlenost,konzumiranje»brzehrane«iostalihvrstanamirnicaloših



pozdravlje,životuindustrijskimoblastimasvisokimrizikomodzagađenja,prometnimsaobraćajnicamai lošomkvalitetomzraka,društvena izolacija idruštvenaekskluzija–životnamarginamadruštva,bezmogućnostikontroleosobnihživota,dugačko radnovreme, stresni ili rizičniuvjeti rada, lošeobrazovanje,lošezdravstvenoobrazovanjeineobaviještenostodostupnostizdravstvenihusluga.9Ponuđenadefinicijazdravstvenekulturebiobuhvaćala i razmatranjeoblikazdravstvenogponašanja,odnosnorazličitih ljudskihaktivnostikojesuuvezisunapređivanjemzdravlja,prevencijombolesti,postupcimadijagnosticiranjailiječenjabolesti,korištenjemzdravstvenezaštite,rehabilitacijomitd.10

Ponuđenu sveobuhvatnu definiciju kulture transponirat ćemo na područjetjelesnekulture.Tjelesnakulturatakosemožedefiniratikaozalihainformacija inagomilanogznanja,načinamišljenja,osjećanja idjelovanjavezanihzaoblast tjelesnogodgoja, rekreacije isporta. Istaknimodasistemtjelesnekulturečine:tjelesniodgojučenikakaoinstitucionaliziranadjelatnostčijisukorijeni vaninstitucionalni, zatim rekreacija građana, kako odraslih, tako idjeceimladihkaonjihovoslobodnoopredjeljenjekojebidruštvotrebalopoticatiimaterijalnopomagatitenajzad,vrhunski,takmičarski,reprezentativnisportkojijeizrazdubokoosobnihporivazaaktualizacijomosobnostiušto

2

Nerijetkoseuliteraturimoženaićinarazmatranjedilemeštojeprvo–društvoilikultura.Budući da ovo pitanje prelazi okvire rada,spomenutćemoshvaćanjekoje ističeznačajkulture. Naime, bez kulture ne bi bilo nitidruštvene organizacije koja se ne zasnivaniti na instinktivnim regulativama i zakonima prirode, niti na fiziološkoj podjeli rada(na primjer, kao kod pčela), nego se javljakao »kulturna konstrukcija realnosti«. Kaoštogramatikastrukturirajezik,takoikulturapostavlja strukturne temelje za organizacijudruštva(usp.ibid.str.270).

3

EntoniGidens [AnthonyGiddens],Sociolo-gija,Ekonomskifakultet,Beograd2005.,str.24.

4

KarelTurza,Medicina i društvo – sociološki aspekti, CIBID, Libri Medicorum, Beograd2005.,str.45.

5

Ibid.str.45,47.

6

IakojeSrbijazemljaizkojepotičeiukojojživiiradiznačajanbrojvrhunskih,profesio-nalnih svjetski priznatih sportaša, možemoprimijetiti da naš obrazovni sistem ne dajeznačajtjelesnomodgoju,aštoseogledaunevelikombrojunastavnihsatitjelesnogodgojau okviru osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, dok su satovi tjelesnog odgoja nafakultetimaukinuti1998.godine.Nacionalniprosvetnisavetje2013.godineusvojiomjerezaunapređivanjetjelesnogodgojauškolama,ali i vraćanje ovog predmeta na fakultete,

takodabi seprovođenjeovihmjera trebaloočekivati u narednom periodu (vidi SandraRadenović, Sport i društvo – Sociologija sa sociologijom sporta. Sociologija sporta,Fakultetsportaifizičkogvaspitanja,Beograd2014.,str.50–51).

7

Z.Golubović,»Kultura«,str.268–269.

8

Sandra Radenović, »Sociologija sporta i/ilisociologija tjelesne kulture – neka razmatranja«, Sociološka luča IX (1/2015), str.42–55.

9

S.Radenović,Sport i društvo – Sociologija sa sociologijom sporta, str. 164;E.Gidens [A.Giddens],Sociologija,str.160.

10

Glavnioblicizdravstvenogponašanjasupozitivno, preventivno, bolesničko ponašanjei ponašanje u ‘ulozi bolesnika’. Pozitivnozdravstvenoponašanjejestbilokojaaktivnostkojom unapređujemo zdravlje. Preventivnozdravstvenoponašanje jeonokojepodrazumijevaaktivnostiusmjereneprevencijiiliranomotkrivanjubolestikadaosjetimodasmozdravstvenougroženi.Bolesničkoponašanjese odnosi na one aktivnosti koje poduzimamokadasmovećbolesnidabismoutvrdiliočemuseradiidabismoseliječili.Ponašanjeu‘ulozibolesnog’pretpostavljaoneaktivnostikojepoduzimamokadapreuzmemotuulogu,odliječenjadorehabilitacije(Vidi:K.Turza,Medicina i društvo,str.113,130).



društvonarazličitenačine(ideološke,materijalne,organizacijske)ugrađujesvojeinterese.11

Sobziromnasadržajponuđenihdefinicija,smatramodajemogućeizdvojitidvijeosnovnetočkesusretazdravstveneitjelesnekulture,itoupojmovimazdravlja i tjelesnosti, pri čemu pod »zdravljem« podrazumijevamo »stanjepotpunogfizičkog,duševnogisocijalnogblagostanja«,apod»tjelesnošću«podrazumijevamonesamo»vidljivotijelo,organizamilibiološkuosnovučovjeka«negoiduhovniiduševnisupstratkojiprebivautojtjelesnosti.

2. Zdravljeitjelesnostkaotočkesusreta zdravstvene i tjelesne kulture

Definicijezdravljasubrojne,takodaćemouovomradupodsjetitinasamonekanajčešćashvaćanjakojasunajpreciznija.Idealno-tipskazamisaozdravlja potiče od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja pod zdravljempodrazumijevastanjepotpunogtjelesnog,duševnogisocijalnogblagostanja,anesamoodsustvobolestiiliiznemoglosti.12Ovadefinicijaupojamzdravlja,poredfizičkog,uključujejošiduševnoisocijalnoblagostanje.Uokviruovedefinicijenadjelujeproširenjeznačenjasamogpojmazdravljasmedicinskenadruštvenukategoriju,odnosnonakvalitetučovjekovaživljenja.Jošjednoodređenjezdravljajebiomedicinskazamisaozdravljakojadominirausuvremenojmediciniikojapretpostavljazdravljekaoodsustvosimptomaiznakovabolesti,pričemusesimptomiiznakovibolestirazmatrajukaovrstapotvrdedajeljudskiorganizambiološkiporemećenidasusmanjenemogućnostizanormalnoodvijanjefiziološkihfunkcija.Ovoodređenjezdravljapretpostavljadasuprisustvobolesti,njenadijagnozaiterapijskipostupakkojiseprimjenjujeobjektivanfenomen,dakle,definicijaostajeudomeniisključivomedicinskih kategorija. Biopsihosocijalno određenje zdravlja pretpostavljazdravljekaorezultanturazličitihfaktora,odbiološkihipsihičkihdokulturnih,etničkih,rodnih,političkih,ekonomskihitd.Premaovomodređenju,čovjeknijesamocjelinakojasesastojiodsistemaorganainjihovihpodsistemanego je sistem koji je istovremeno dio širih sistema (porodice, društvenihgrupa,pripadajućegdruštva,itd.).Uokviruovedefinicijezdravljaističesevažnostnekihne-bioloških,odnosnonemedicinskih (naprimjer,političkih,društvenihitd.)utjecajanaljudskozdravljeibolest.Recimo,danasseveomačestousuvremenojmedicinigovorioznačajnomutjecajubrojnihnemedicinskihfaktoranazdravljeibolestčovjeka(naprimjer,utjecajporodiceiradnogokruženjanapojavustresakojimožebiti»okidač«oboljenja).13

Tjelesnostsemožedefiniratikaoorganizam,odnosnovidljivotijelo,kaobio-loškaosnovakakočovjeka,takoiostalihživihbića.Uovomradućemosezadržatinaodređenjutjelesnosti,prijesvega,kaoosnovnogividljivogelementaljudskeegzistencije.Kao ilustracijuspomenutogshvaćanja tjelesnosti,možemonavestičinjenicudajeonoštoprvozapažamokodosobekojanamideususretzapravonjegova/njenatjelesnost:prvo,tojebojakože,kaoosnovniividljiviaspekttjelesnosti,zatim,tojespol,odnosnorod.Potomzapažamokonstituciju,odnosnotjelesnugrađu,dužinu,bojuitipkose,stilodijevanja,načinhoda itd.Točnije, sveonevidljivemanifestacije tjelesnosti.Svakakopostojeinevidljivemanifestacije,odnosnoosobinetjelesnosti,tojestgenetskiidentitetsvakeindividue.Svepobrojanevidljiveinevidljivemanifestacijetjelesnostijesuznačajandioidentitetasvakeindividuekoje,uzduševniiduhovnisupstratkojiprebivautjelesnosti,činesvakuosobuneponovljivomjedinkom, individuom sui generis.14 Na osnovu navedenog, tjelesnost jestnajvidljivijaformatjelesnekultureunajširemsmislu.



Sobziromnaponuđenoodređenjetjelesnosti,možemoprimijetitidajezdravljesvakakouuskojveziskonceptomtjelesnosti idaimasvojvidljivinevidljivaspekt.Recimo,ilaikmožeprimijetitiodređenizgled,točnijestanjekoženekeosobe,kojemožeoslikavatiizdravstvenostanjeteosobe.Sdrugestrane,jasnojedabrojnaoboljenjanemogubitividljiva,negodasuizvjesniznaciisimptomibolestipokazateljnarušenogzdravljanekeosobe.Osimštosupojmovizdravljaitjelesnostiutijesnojvezi,smatramodasubašoniosnovnetočkesusretazdravstveneitjelesnekulture.Budućidazdravstvenakulturaobuhvaćasve relevantne informacije inagomilanoznanje,načinemišljenja,osjećanjaidjelovanjakojisuvezanizaočuvanjezdravlja,zaodnoszdravljainačinaživotačovjeka,kaoizafaktorekojinegativnoutičunazdravlje,jasnojedajesāmpojamzdravljasućinskielementponuđenedefinicijezdravstvenekulture.Ponudilismodefinicijutjelesnekulturekaozaliheinformacijainagomilanogznanja,načinamišljenja,osjećanjaidjelovanjavezanihzaoblasttjelesnogodgoja,rekreacijeisporta.Svakaodtripotonjeoblastisistematjeles-nekultureutijesnojjevezispojmovimazdravljaitjelesnosti.Bezobziranatojeliriječotjelesnomodgoju,rekreacijiilisportu,zdravljeitjelesnostsuuskovezani za sadržaj spomenutihoblasti.Kako je nedostatak tjelesne aktivnostinaprvommjestunegativnogutjecajanazdravlje,jasnojedajeznačajtjeles-nogodgojakaoinstitucionaliziranedjelatnostičijisukorenivaninstitucionalni–ogroman.Istovažiizapoljerekreacijeodraslihgrađana,djeceimladih.Kadajeoblastvrhunskog,takmičarskog,reprezentativnogsportaupitanju,zdravljeitjelesnostsuglavnielementiovogsegmentatjelesnekultureitousvomideal-tipskomoblikukaoodrazsnage,izdržljivosti,punogzdravlja,atletskegrađeitd.Možemoprimijetitidaseusegmentutjelesnogodgojairekreacijemožegovoritiozdravljuukategorijamapozitivnogipreventivnogzdravstvenogponašanja,doksegmentsportapretpostavljaidealno-tipskupredstavuzdravljaitjelesnosti.Nonapomenimoda,kakonekiautorismatraju,idealno-tipskazamisaozdravljai tjelesnostiusegmentusportanijeneupitnaako,naprimjer, imamonaumuzdravstvene probleme koje sa sobomdonosi, recimo, korištenje dopinga odstranevrhunskihsportašaradipostizanjaboljihrezultata.15

Još jedna karika koja povezuje tjelesnu kulturu i zdravstvenu kulturu jesuvrijednosti,preciznije,razmatranjeovihdvajuentitetakaovrijednosti.Naime,osimponuđenedefinicijetjelesnekulture,spomenimoidefinicijupremakojojtjelesnakulturaoznačavadiokulturnihvrijednostizasnovanihnamotornim(pokretnim,kineziološkim)djelatnostima(igra,sport,gimnastika)kojeslužeusavršavanju ipotvrđivanjucjeloviteosobnosti.16Mutatis mutandis, zdrav

11

MilivojeMatić, Božo Bokan,Opšta teorija fizičke kulture,Fakultetsportaifizičkogvaspitanja,Beograd2005.,str.80.

12

Zbog toga što iskazuje pojam zdravlja kaoidealnogstanja,odnosnociljakojemseteži,nazivaseidealno-tipskomzamisli.

13

SandraRadenović,Bioetika i medicina – Od-nos lekar–pacijent u paradigmi integrativne bioetike,Akademskaknjiga,NoviSad2012.,str.127–132.

14

S.Radenović,Sport i društvo – Sociologija sa sociologijom sporta, str.157–158.

15

Postoje imišljenja da je vrhunski sport sveosim oličenja zdravlja, te da rana specijalizacija i bespoštedni treninzi sakate čovjekai stvaraju od njega svojevrsnog bolesnika:svakiudaracšakomuglavutijekomboksačkogmečaprouzrokujesmrtnadesetinemoždanihstanica,abrojnesportskepovredenisukarakteristikasamovrhunskogsporta,negoimasovnog sporta (recimo jogging) u okvirukojeg se bilježe sportske povrede milijunaljudi (LjubodragSimonović,Sport, kapitali-zam, destrukcija, Lorka,Beograd 1995., str.189–191).

16

M. Matić, B. Bokan, Opšta teorija fizičke kulture,str.236.



stvenukulturumožemorazmatratiuključuovogshvaćanjatjelesnekulture.Utomsmislu,zdravstvenakulturaoznačavadiokulturnihvrijednostizasnovanihnapobrojanimoblicimazdravstvenogponašanjakaodjelatnostimakojeslužeusavršavanju(duševnomisocijalnom)ipotvrđivanjucjeloviteosobno-sti.Najzad,zdravstvenakulturasemožepromatratikaojednaodvrijednostitjelesnekulture,štoćebitirazmotrenounarednimdijelovimarada.

3. Tjelesna kultura i zdravstvena kultura kao vrijednosti

Dabiseboljerazumioodnostjelesnekultureizdravstvenekulture,neophodno je razmotriti širikonceptmogućegstrukturalnog iholističkogutjecaja idjelovanjatjelesnihaktivnostinaukupnuosobnostčovjekaistvaranjepoljaaksiologijetjelesnekulture.Ovrijednostima tjelesne kulture najveći broj autora je govorio kroz opisivanje njihovih osnovnih funkcija. Generalno promatrano funkcije/zadacitjelesnekultureostvarujusekrozpraktičneaktivnosti, to jestkrozrazličiteforme/vidovetjelesnekulture,štonakrajurađaodređenevrijednosti,kaopozitivnuposljedicutakvihaktivnosti.Otudanajvećibrojautoratretiratermine‘vrijednosti’i‘funkcije’kaosinonime,čegaseimipridržavamouovomraduinašemistraživanju.17

Dabi sebolje razumjelepojedinačne funkcije/vrijednosti različitihentitetatjelesnekulture(tjelesnogodgoja,sporta, rekreacije), trebaprvoukazatinaopćipristupfunkcijama/vrijednostimatjelesnekulture.Odstranihautora,tomproblematikomsebavioL.P.Matveev,18kojijesvefunkcijepodijelioudvijeosnovne grupe: specifične i općekulturne funkcije tjelesne kulture, koje seopetdaljedijeleuodgovarajućepodgrupe:

A)Specifične funkcije tjelesne kulture:1.Specifično-obrazovnefunkcije2.Specifično-primijenjenefunkcije3.»Sportske«funkcije4.Specifično-rekreativnefunkcije5.Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije

B)Općekulturne funkcije tjelesne kulture:1.Estetskefunkcijetjelesnekulture2.Normativnefunkcijetjelesnekulture3.Informacijskefunkcijetjelesnekulture4.Komunikološkefunkcijetjelesnekulture5.Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije

Spomenutefunkcije tjelesnekultureseodnosenapojedinačneentitetekoječinesistemtjelesnekulture(tjelesniodgoj,sportirekreacija).Tjelesniodgojpredstavljaplanskuisistematskuaktivnost,kojasesprovodiuškolamaiobaveznajezasveučenike.Kretanje(vježbanje,motoričkaaktivnost)jeosnovatjelesnog odgoja i, ukoliko je vođena prema svim pedagoškim principima,utolikopozitivnoutječenaintegralnirazvojosobnostiidiojeprocesasocijalizacije.Rekreacijakaonajmlađientitettjelesnekultureveomajeznačajnausuvremenomdruštvu.Sedentarninačinživota–kojijeuvjetovantehnološkimnapretkomikojipodrazumijevamaloaktivnostivelikogpostotkapopulacije,dodatno naglašava značaj rekreacije i njenih funkcija.Uspjeh je pojedincaredovnutjelesnuaktivnostuvrstitiusvakodnevniživot,asveuciljuočuvanja



ipoboljšanjazdravstvenogstatusaizadovoljenjapotrebazakretanjem.Kadajeriječosportu,nezaobilazanjepojamtakmičenjakojigaodređuje.Dabisesportaštakmičionanajvišojrazini,morasezatopripremitiuokvirutrenažnogprocesa,alisveuciljupostizanjanajboljihrezultatanasamomtakmičenju.Osnovnarazlikaizmeđutjelesnogodgojairekreacijesjednestraneisportasdrugestranejestutomedatjelesnaaktivnostuprvomslučajupredstavljacilj,auslučajusportasredstvozaostvarivanjecilja(sportskogrezultata).OdautorasovihprostoraovomproblematikomsebavioM.Matić,navodećisljedećevrijednostitjelesnekulture:ludičkioblicitjelesnekulture,agonističkioblicitjelesnekulture,etičkiaspektitjelesnekulture,estetičkiaspektitjeles-ne kulture, socio-komunikološke funkcije tjelesne kulture, idejno-političkefunkcije tjelesne kulture, zdravstvene funkcije tjelesne kulture, ekonomskiaspektitjelesnekultureiestradno-distraktivniaspektitjelesnekulture.19

4.Rezultatiempirijskogistraživanja

Usvjetluteorijskihrazmatranjaovrijednostimatjelesnekultureizdravstvenojkulturikaojednojodmogućihvrijednostitjelesnekulture,naukupnomuzorkuod102studenta(60studenataprvegodinei42studentamasterstudija–petagodina)FakultetasportaitjelesnogodgojaUniverzitetauBeograduizvršenoje ispitivanje vrijednosti tjelesne kulture. Istraživanje je provedeno tijekomsvibnjailipnjaškolskegodine2014./2015.sastudentimaakademskihstudijaFakulteta sporta i fizičkogvaspitanja koji se školuju za zvanje diplomiraniprofesortjelesnogodgojaispremajusezabudućipedagoškiraduškolama.Istraživanje je bilo anonimno, ispitanici su prilikom popunjavanja posebnokonstruiranogupitnikazapotrebeovogistraživanja(premateorijskommodeluL.P.Matveeva)samoupisivalispoligodinustudija.IspitanicisudavaliocjenevrijednostimanapetostupnjevitojskaliLikertovatipa.Prijepočetkapopunjavanjaispitanicimasudanejasneinstrukcijekojesuseodnosilenasljedeće:istraživanjejeanonimno,nalistuseneupisujeimeiprezime,negosesamozaokružujegodinastudijaispol.Uupitnikusunavedenevrijednosti(funkcije)tjelesnekulture,anjihovjezadatakbiopažljivopročitatisvakunavedenuvrijednostizaokružitikolikojeonazanjihosobnoznačajna.Bilojeistaknutodanematočnihinetočnihodgovora,azaodgovoreimjebiloponuđenokorištenjesljedećeskale:1–Uopćenijeznačajna;2–Djelomičnonijeznačajna;3–Neutralanodgovor;4–Djelomičnoznačajna;5–Vrloznačajna.

Postavljenesudvijehipoteze:1. H1–Urangiranjuvrijednostitjelesnekulturepojavitćeserazlikeuod

nosunaspol2. H2–Urangiranjuvrijednostitjelesnekulturepojavitćeserazlikeuod-

nosunagodinustudija.

CiljjeempirijskogdijelaistraživanjabioutvrditistavovestudenataFakultetasportaifizičkogvaspitanjaUniverzitetauBeogradupremavrijednostimautjelesnojkulturi,odnosnokakostudentirangirajuvrijednostikojejeusvomteorijskommodeludaoMatveev.NapomenimodaMatveevnijeproveoem

17

Ibid.256.

18

LevPavlovichMatveev,Vvedenie v teoriu fi-zicheskoy kul’tury,Fiskul’turaisport,Moskva1983.

19

MilivojeMatić,Opšta teorija fizičke kulture,FFK,Beograd1992.,str.251.



pirijsko istraživanje, te je ovo istraživanje, prema našim saznanjima, prvoistraživanjeprovedenonaosnovuMatveevijevateorijskogmodela.

Tablica 1. Vrijednostitjelesnekultureporedanepremaodgovorimastudenataprvegodine(n=60)imasterstudija(n=42)

Prva godina Master studije

Rang Funkcije tjelesne kultureSr. vrijed. (st. dev.) Rang

Funkcije tjelesne kulture

Sr. vrijed. (st. dev.)

1 Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije4.45(0.68) 1

Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije

4.69(0.52)

2 Sportskefunkcije 4.40(0.76) 2Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije

4.50(0.80)

3Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije

4.38(0.76) 3

Specifično-obrazovnefunkcije

4.48(0.59)

4 Komunikološkefunkcije 4.37(0.64) 4Specifično-rekreativnefunkcije

4.40(0.70)

5 Specifično-primijenjenefunkcije4.32(0.73) 5 Sportskefunkcije

4.36(0.73)

6 Specifično-rekreativnefunkcije4.28(0.76) 6

Specifično-primijenjenefunkcije

4.29(0.74)

7 Specifično-obrazovnefunkcije4.28(0.70) 7 Estetskefunkcije

4.17(0.70)

8 Informacijskefunkcije 4.10(0.82) 8 Komunikološkefunkcije4.17(0.85)

9 Estetskefunkcije 3.97(0.92) 9 Normativnefunkcije4.00(0.80)

10 Normativnefunkcije 3.85(0.86) 10 Informacijskefunkcije3.86

(1.00)

UodgovorimastudenatanafunkcijetjelesnekulturekojejeteoretičarL.P.Matveevpodijelionaspecifičneiopćekulturne,studentiprvegodinesuprepoznali, prije svega, dvije specifične funkcije: zdravstvenorehabilitacijskeisportske,doksuopćekulturnefunkcijerangiraneznatnonižeuodnosunaspecifičnefunkcije(Tablica1).Takavjeodgovorbioočekivanjerseradiostudentimaprvegodine,gdje jenjihova spoznajna razinaprepoznaladabitjelesnaaktivnosttrebalautjecati,prijesvega,nazdravljeidoprinosvisokimrezultatimausportu.Onoštonijebiloočekivano,tojeveomaniskorangiranjespecifičnoobrazovnih funkcijatjelesnekulturekojajeudirektnojvezisnjihovimbudućimzanimanjemtj.radomuodgojno-obrazovnimustanovama,kao ispecifičnorekreativne funkcije tjelesnekulture, jerovedvijefunkcijepokrivajuznatnovećuoblaststručnogdjelovanjabudućihprofesoratjelesnogodgoja.Medijskaatraktivnost sportavjerojatno jeutjecalanaopredjeljenjestudenataprvegodinezaisticanjesportske funkcijetjelesnekulture.Studentimaster studija(petagodina)naprvosumjestovrednovalifunkciju socijalizacije osobnosti i socijalne integracije,čimesupokazalidakao»stariji«studentiboljeosjećajuopćekulturnefunkcijetjelesnekulture(Tablica1).Poredtoga,studentipetegodinestudijapokazalisuzrelijeshvaćanjevrijednosnograngaspecifičnihfunkcijatjelesnekulturekojesurangiraneod2–6mjestaovimredoslijedom:zdravstvenorehabilitacijske,obrazovne,rekreativne,sportskeiprimijenjene.Uvećiniispitivanihfunkcijatjelesnekulture,studentipetegodinestudijapokazalisuvećesrednjevrijednostiuodnosunastudenteprvegodine,dok je funkcija socijalizacije osobnosti i socijalne integracijepokazala statističkiznačajnovećuvrijednost izraženuMann-Whitneyjevim



testom(Tablica2,Grafikon1).Ovirezultatiukazujunakarakterističnuzakonomjernostidasodgojno-obrazovnimprocesomutokuškolovanjastudentivišihgodinastudijastječusvevišeznanjanaosnovukojihmogusagledatiznačajiostalihvrijednosti/funkcijatjelesnekulture.Iakojenespornodaspoznajniprocesutokuškolovanjastudenataprvoutječenaspecifičnespoznajne procese koji definiraju tjelesnu aktivnost i njen utjecaj na zdravlje kaotjelesnostusvombiološkomznačenju,udaljemprocesuškolovanjastudentiproširujuspoznajnikontekstdonivoaširihutjecajatjelesnihaktivnostiinakognitivnu,konativnuisocijalnustranuosobnostipojedinca.Analizomdobivenihrezultatapotvrđenajepretpostavkadaćeodgojno-obrazovnisadržajiutokustudiranjaodprvedopetegodinestudijauticatipozitivnonaizmjenustavovskestruktureovrijednostimatjelesnekulture.

Grafikon 1.Funkcijetjelesnekulture(Prva–Petagodinastudija)

Tablica 2. RezultatiMann-Whitneyjevatestanaukupnimuzorcimaprveipetegodinestudija

Funkcije tjelesne kultureMann-

Whitney UWilcoxon

WZ

Asymp. Sig. (2-tailed)

Specifično-obrazovnefunkcije 1080.0 2910.0 -.1.355 .175

Specifično-primijenjenefunkcije 1235.5 2138.5 -.182 .855

Sportskefunkcije 1199.0 2102.0 -.461 .645

Specifično-rekreativnefunkcije 1155.0 2985.0 -.786 .432

Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije 1158.0 2988.0 -.793 .428

Estetskefunkcije 1132.5 2962.5 -.944 .345

Normativnefunkcije 1141.5 2971.5 -.856 .392

Informacijskefunkcije 1099.5 2002.5 -1.156 .248

Komunikološkefunkcije 1125.5 2028.5 -.997 .319

Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije 988.5 2818.5 2.133 .033



Kadasevrijednostitjelesnekulturepromatrajuuodnosunaspolispitanika,zapažajuseznačajnerazlikeushvaćanjuvrijednostitjelesnekultureizmeđustudenataistudenticaprveipetegodinestudija.Studentiprvegodinestudijanajviševrednujuzdravstvenorehabilitacijsku i sportsku funkciju,dokstudenticevisokovrednujukomunikološke i sportske funkcije,azdravstvenefunkcijesenalazeteknatrećemmjestu(Tablica3iTablica5).Studenti i studenticepetegodinestudija imaju identičnoshvaćanjeovrednovanjuFunkcije socijalizacije i socijalne integracije istavljajujenaprvomjestopremavrijednosti(sr.vrijed.=4,69).Tajzajedničkistaviisticanjeovefunkcijenačelnojpoziciji,dopriniojedajedinoovafunkcijaimastatističkiznačajnurazlikuizmeđustudenataprveipetegodinestudija,alisaznačajnijimudjelomodgovorastudenata(Tabele3–6).Ovomujevjerojatnodopriniomanjibrojispitanikaukategorijistudentica,štobiunarednimistraživanjimatrebaloiprovjeritispovećanjemukupnogbrojaispitanikauobapod-uzorka.Onoštojenesumnjivopotvrđenoovimistraživanjemjesuglasnoststudenataistudenticauvisokomrangiranjuopćekulturnefunkcije socijalizacije i soci-jalne integracije.

Tablica 3. Srednjevrijednostifunkcijatjelesnekulture–usporedbapospolu(M-Studenti,prvagodinan=46,mastern=26)


Rang Funkcije tjelesne kultureSr. vrijed (st. dev) Rang


Sr. vrijed (st. dev)

1 Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije4.46

(0.66) 1Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije

4.69(0.55)

2 Sportskefunkcije 4.37(0.80) 2Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije

4.54(0.76)


4.37(0.71) 3

Specifično-rekreativnefunkcije

4.42(0.70)

4 Specifično-primijenjenefunkcije4.33(0.70) 4

Specifično-obrazovnefunkcije

4.38(0.57)

5 Specifično-rekreativnefunkcije4.30(0.76) 5 Sportskefunkcije

4.31(0.79)

6 Komunikološkefunkcije 4.28(0.66) 6Specifično-primijenjenefunkcije

4.19(0.80)

7 Specifično-obrazovnefunkcije4.26(0.71) 7 Komunikološkefunkcije

4.12(0.86)

8 Informacijskefunkcije 4.02(0.80) 8 Estetskefunkcije3.96(0.72)


10 Normativnefunkcije 3.87(0.86) 10 Informacijskefunkcije3.69(1.09)



Tablica 4.Mann-Whitneyjevtest(M-Studenti,prvagodinan=46,mastern=26)

Funkcije tjelesne kulture Mann-

Whitney UWilcoxon

WZ

Asymp. Sig. (2-tailed)

Specifično-obrazovnefunkcije 553.0 1634.0 -.582 .560





Estetskefunkcije 589.5 940.5 -.109 .914

Normativnefunkcije 576.0 1657.0 -.274 .784

Informacijskefunkcije 498.5 849.5 -1.238 .216

Komunikološkefunkcije 547.5 898.5 -.645 .519

Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije 444.5 1525.5 -2.053 .040

Tablica 5. Srednjevrijednostifunkcijatjelesnekulture–usporedbapospolu(Ž-Studentice,prvagodinan=14,mastern=16)


Rang Funkcije tjelesne kultureSr. vred (st. dev) Rang


Sr. vred (st. dev)

1 Komunikološkefunkcije 4.64(0.50) 1Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije

4.69(0.48)

2 Sportskefunkcije 4.50(0.65) 2Specifično-obrazovnefunkcije

4.63(0.62)

3 Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije4.43(0.76) 3 Estetskefunkcije

4.50(0.52)


4.43(0.94) 4–6

Specifično-primijenjenefunkcije

4.44(0.63)

5 Specifično-obrazovnefunkcije4.36

(0.63) 4–6 Sportskefunkcije4.44

(0.63)

6 Informacijskefunkcije 4.36(0.84) 4–6Specifično-zdravstveno-rehabilitacijskefunkcije

4.44(0.89)

7 Specifično-primijenjenefunkcije4.29(0.83) 7

Specifično-rekreativnefunkcije

4.38(0.72)

8 Specifično-rekreativnefunkcije4.21(0.80) 8 Komunikološkefunkcije

4.25(0.86)


10 Normativnefunkcije 3.79(0.89) 10 Informacijskefunkcije4.13(0.81)



Tablica 6.Mann-Whitneyjevtest(Ž-Studentice,prvagodinan=14,mastern=16)

Funkcije tjelesne kulture Mann-Whitney UWilcoxon

W ZAsymp. Sig.

(2-tailed)

Specifično-obrazovnefunkcije 84.5 189.5 1.303 .192





Estetskefunkcije 84.0 189.0 -1.287 .198

Normativnefunkcije 89.0 194.0 1.013 .311

Informacijskefunkcije 93.0 229.0 -.852 .394

Komunikološkefunkcije 86.0 222.0 1.216 .224

Funkcijesocijalizacijeosobnostiisocijalneintegracije 102.0 207.0 -.502 .616

Studentipetegodinestudija(M,n=26),visokovrednujuspecifičnefunkcijetjelesne kulture (od 2–6 mjesta): zdravstvenorehabilitacijske, rekreativne, obrazovne, sportske i primijenjene,dokslabijevrednujuopćekulturnefunkcijetjelesnekulture (od7–10mjesta):komunikološke, estetske, normativne i informacijske.Studenticepetegodinestudija(Ž,n=16),poredsocijalizacije osobnosti i so-cijalne integracije,visokovrednuju:obrazovne iestetskefunkcije,čimenaizvjestannačinističuvisoko vrednovanje općekulturnih funkcija tjelesne kul-ture,nezanemarujućipritomispecifičnefunkcije:zdravstvene, primijenjene, sportskeirekreativne(od4–7mjesta),dabinazačeljubilejoštriopćekulturnefunkcije:komunikološke,normativne iinformacijske.Generalnopromatrano,kadasevrijednostitjelesnekulturepromatrajuuodnosunaspolispitanika,studenticeformirajuvrijednosnisistemkulturnoobrazovni estetizamnasuprotspecifičnih funkcija,dokstudentiformirajuvrijednosnisistemsocijalne integracije i specifičnih funkcijanasuprotopćekulturnim funk-cijama tjelesnekulture.OvakavzaključakproistječenaosnovuanaliziranihrezultataistraživanjanaprigodnomuzorkustudenataFakultetasportaifizičkogvaspitanjaUniverzitetauBeogradu.Sličnirezultatidobivenisuuistraživanjimastavovastudenataomoralnimvrijednostimaufizičkojkulturi,gdjejeutvrđenapolariziranostodgovoraispitanikana»muškupreferencijumoralnihstavova«,nasuprot»ženskojpreferencijimoralnihstavova«.20Zaširegeneralizacijeneophodnasunovaistraživanjaspovećanimuzorcimaispitanika.

5.Zaključak

Uprvomdijeluradarazmotrenasuteorijskapolazištazaodređenjepojmovakultura,zdravstvena kulturaitjelesna kultura.Definirajućikulturukaozalihuinformacijainagomilanogznanja,načinamišljenja,osjećajaidjelovanjakojeodređenadruštvenagrupaprenosinasvojepotomke,premasličnommodelusudefiniranizdravstvenaitjelesnakultura.Polazećiodspoznajedajezdravstvenakulturasamojednaodmogućihvrijednostitjelesnekulture,teorijskijedefiniraniprostorukupnihvrijednostitjelesnekulture.Kaotočkesusretazdravstveneitjelesnekultureizdvojilismozdravljeitjelesnost.Zdravljesmorazmotrilikaojednuvrijednost,odnosnofunkcijutjelesnekulture,atjelesnost



je,naosnovusveganavedenog,najvidljivijaformatjelesnekultureunajširemsmislu.Udrugomdijeluradaprikazanisurezultatiempirijskogistraživanjavrijed-nosti tjelesne kulture, prema teorijskom modelu L. P. Matveeva, gdje suvrijednostitjelesnekulturepodijeljenena:specifične(obrazovne, rekreativne, sportske, zdravstvenorehabilitacijske iprimijenjene) iopćekulturne (estet-ske,kulturološke, informatičke, normativne,socijalizacije osobnosti i socijal-ne integracije).Nauzorkustudenataprvegodinestudija(n=62)ipetegodinestudija(n=40)FakultetasportaifizičkogvaspitanjaUniverzitetauBeogradu,prikupljenesu informacijeovrijednostimasvakeodnavedenihfunkcijanaLikertovojskali(1–5).Dobiveniodgovorisuobrađeniosnovnomdeskriptivnomstatistikomiprikazanitablično,dokjeznačajnostrazlikaizmeđugrupaodređenaneparametrijskimMann-Whitneyjevimtestom.Rezultatisupokazalidastudentivisokovrednujuzdravstvenukulturukaojednuodprimarnihispecifičnihvrijednostitjelesnekulture.Studentipetegodinestudijasnapredovanjemsaznanjausvimsferamastudijskogprogramaproširujusvojspoznajnividikpatakoivrednovanjezdravstvenekomponente,nesamokaobiološkedaneuvrijednosnomsistemutjelesnekulturenegoikaoširepsihološke,sociološke,obrazovneikulturološkekomponente.Naplanuspolnogvrednovanjafunkcijatjelesnekulture,studenticeformirajuvrijednosnisistemkulturnoobrazovni estetizamnasuprotspecifičnih funkcija,dokstudentiformirajuvrijednosnisistemsocijalne integracije i specifičnih funkcijanasuprotopćekulturnim funkcijama tjelesnekulture.OvakavzaključakproističenaosnovuanaliziranihrezultataistraživanjanaprigodnomuzorkustudenataFakultetasportaifizičkogvaspitanjaUniverzitetauBeogradu.Zaširegeneralizacijeneophodnasunovaistraživanjaspovećanimuzorcimaispitanika.

MilošMarković,SandraRadenović,BožoBokan

Health Education and Physical Education – Meeting Points

AbstractThe authors consider numerous definitions of culture, health culture and physical culture. Ac-cording to universal sociological definition, culture could be considered as a ‘stock’ of informa-tion and accumulated knowledge, way of thinking, feeling and acting that certain social group transmit to their offspring. We can apply this definition in the field of health culture and in the field of physical culture. Thus, health culture could be defined as a ‘stock’ of information and accumulated knowledge, way of thinking, feeling and acting related to health and different forms of health behavior. Similarly, physical culture could be defined as a ‘stock’ of information and accumulated knowledge, way of thinking, feeling and acting related to the field of physical education, recreation, and sport. Authors tend to underline the meeting points of health culture and physical culture and they consider physical culture and health culture as values.Finally, authors expose the results of empirical research regarding the physical culture values on the sample of students of first and fifth year of studying at the Faculty of Sport and Physical Edu-cation at the University of Belgrade. According to the results, students highly evaluate the health culture as the one of the primary and specific physical culture values. With the progress of knowl-edge within all areas of the study program, fifth year students expand their cognitive aspect and the evaluation of health component not only as a biological fact within the physical culture system of values, but also as the broader psychological, sociological, educational and cultural component.

Key wordshealthculture,physicalculture,health,physicality,values

20

Miloš Marković, Božo Bokan, Miloš Kukolj,»Students’attitudesonmoralvalues inphy-

sicalculture«,TEMEXL(1/2016),str.335–350.

zdravstvena kultura i tjelesna kultura – točke susretakarel turza, medicina i društvo –...

Documents