značaj digitalizacije i informaciono-komunikacionih ...bknjiga.ba/pdf/znacajdigitalizacije.pdf ·...
TRANSCRIPT
Značaj digitalizacije i Informaciono-komunikacionihtehnologija (IKT)
u savremenom obrazovanjuProf.dr Kasim Tatić[email protected]
Cilj i svrha predavanja
Misao Aktivnosti Izlazak iz
zone udobnosti
Podučavanje je jedna profesija koja
stvara sve druge profesije.
Koje vještine i područja će dobivati na značaju unarednih 5 godina, prema mišljenju poslodavaca?(Istraživanje obavljeno 2009)
Kritičko mišljenje 78%
Vještine vezane za informaciono-komunikacione tehnologije
77%
Zdravlje i blagostanje 76%
Suradnja 74%
Inovacije 74%
Lična financijska odgovornost 72%
Ukoliko dijete ne može učiti na način na koji
mi podučavamo, možda bismo mi trebali
podučavati na način na koji ono uči.
- Ignacio ‘Nacho’ Estrada -
Osrednji učitelj govori.
Dobar učitelj objašnjava.
Bolji učitelj demonstrira/pokazuje.
Veliki učitelj inspiriše.
- William A. Ward -
Obrazovanje nije punjenje posude, nego
paljenje vatre.
- William Butler Yeats -
Usmjeren prema učitelju Usmjeren prema učeniku
Direktne instrukcije Interaktivna razmjena
Znanje Vještine
Kontekst Proces
Osnovne vještine Upotrebljive vještine
Činjenice i principi Pitanja i problemi
Teorija Praksa
Kurikulum Projekti
Vremenski određeno Na zahtjev
Jedna veličina pristaje svemu Personalizirano
Konkurentan Saradnički
Učionica Globalna zajednica
Tekstualno orijentisano Web orijentisano
Sumarni testovi Formativna evaluacija
Učenje za školu Učenje za život
Novi balans učenja za 21. vijek
Vizuelni tip
Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija
Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:
Čitanjem, posmatranjem, gledanjem u grafikone i dijagrame, posmatranje demonstracija.
PowerPoint prezentacija ili predavanja/raspravedopunjene sa vizuelnim pomagalima ili brošurama.
Čitati bilješke kako biste dodali audio način učenja prilikom ponavljanja.
Audio tip
Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija
Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:
Kada slušate objašnjenjadrugih, predavanja profesora ili diskusije.
Prezentacije koje su uživo ili koje su snimljene, rasprave na nastavi gdje možete iznijeti vaše ideje i slušati tuđe.
Kreirajte zabilješke kako biste koristili kinetički i vizuelni tip.
Kinetički tip
Učite najbolje Preferirani model prezentiranja informacija
Kako biste sa adaptiralidrugom stilu učenja možete:
Korištenje ruku ili fizička/motorna aktivnost.
Bilo koja aktivnost koja vam dozvoljava manupulaciju ili pomijeranje stvari okolo.
Koristite vizuelne dijagrame i grafikone prilikom učenja.
Generacija Z ?
Generacija Z - rođeni nakon 1995., odnosno 1997. u hiper-umreženom svijetu
• Njeni pripadnici se razvijaju u osobe koje mogu raditi više zadataka odjednom (engl. multi-tasking).
• Brzo prelaze s jednog zadatka na drugi i pridodaju više pažnje brzini nego tačnosti.
• Znani su kao bežična, hiper-povezana generacija koja je uvijek udaljena nekoliko „klikova mišem“ od svakog djelića znanja.
• Odrasta brže, počinje učiti ranije, a i ranije je izložena marketinškim porukama.
„digitalni urođenici“ ?
Očekivanja Z generacije (rezultati istraživanja)Oni žele i očekuju, sljedeće:
• Slobodu da biraju šta je ispravno za njih i da izraze svoje lično viđenje i individualni identitet
• Personalizacija i prilagođavanje potrebama, sposobnost da mijenjaju stvari kako bi bolje odgovarale njihovim potrebama
• Integritet i otvorenost u interakcijama sa drugim subjektima unutar obrazovnih institucija
• Zabava i igra da budu integrirani u njihov rad, učenje i društveni život
• Suradnja i kvalitetni odnosi da budu vitalni dio svega što rade
• Brzina u komunikacijama, kod dobivanja traženih informacija, i davanje odgovora na pitanja i poruke
•Inovacije u proizvodima, uslugama, i školama, kao i u njihovim vlastitim životima
• Ova očekivanja Z generacije predstavljaju novi skup zahtjeva prema obrazovnim sistemima—zahtjeva koji dolaze od krajnjih klijenata –rastućeg broja đaka i studenata Z genracije.
• Potrebni su novi načini da učenje učinimo interaktivnim, personaliziranim, suradničkim, kreativnim i inovativnim, kako bi smo uključili pripadnike Z generacije da budu akitvni učesnici u školama i na drugim mjestima.
Marc Prensky je proučavao razlike između tih “digitalno
urođenih” učenika, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i
njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”.
Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazi velik dio ostalih problema koji se danas nalaze u
obrazovanju.
Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo
vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj
tehnologiji tokom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do
dokaza koji govore tome u prilog.
Prokrustova postelja?
Informacione tehnologije (IT) u nastavi i učenju se proučavaju sa tri aspekta:
• Kao učenje potpomognuto informacionim tehnologijama
• Tehnologija kao sredstvo rada u nastavi
• Kompjuterske tehnike i tehnologije kao naučne oblasti
Informacione tehnologije u obrazovanju
Pomoć ili sredstvo za učenje
Pomoć ili sredstvo za istraživanje
Učenje na daljinu
Učenje potpomognuto informacionim tehnologijama podrazumijeva:
• Kompjuterski podržano učenje (Computer AssistedLearning – CAL ) – učenik koristi računar u procesuučenja, što podrazumijeva korištenje obrazovnogsoftvera, računarske simulacije, virtuelnu realnost,vještačku inteligenciju i dr.
• Kompjuterski podržano istraživanje (ComputerAssisted Research ) – koristi se za teorijsko istraživanjeliterature iz različitih oblasti i empirijska istraživanjapotpomognuta odgovarajućim statističkim softverom.
• Učenje na daljinu (Distance Learning – DL ) – ostvaruje se korištenjem računara, telekomunikacija i kablovske televizije.
• Najzastupljeniji oblik učenja je učenje u istomvremenu i na istom mjestu. Ono se realizuje umultimedijalnim učionicama koje su opremljeneračunarima povezanim u lokalnu mrežu i na internet,projektorom, televizorom, grafoskopom, kamerom.
• Učenje u istom vremenu na različitim mjestimazahtijeva složenu aparaturu za izvođenjetelekonferencija koje se emituju sa određenog mjestaa učenici prate predavanja u svojim učionicama.
• Najsloženiji način učenja je učenje na različitommjestu u različito vrijeme. Učenici od svojih kućaprate predavanja, dobijaju povratne informacije ivrednuju svoje znanje.
• Sve više je zastupljeno učenje putem mreže tj. e –učenje (e – learning ). Sa računara koji ima pristupinternetu, učenik može da koristi baze znanja,pohađa različite kurseve, koristi pomoć na mreži,komunicira sa ostalim učenicima i nastavnikomputem diskusionih grupa i elektronske pošte, i daučestvuje u sesijama.
Klasična nastava(f2f)
Nastava pomoću IKT
Mješovita nastava
Onlineobrazovanje
E obrazovanje
Učenje na daljinu
Kategorija Opis Najčešće korištene tehnologije
Klasična nastava (f2f -face to face)
nastava (najčešće predavačka) u učionici
IKT se ne koristi u nastavi, osim npr. za pripremanje nastave (tekst procesor Word i
sl.)
Nastava uz pomoć IKT
tehnologija se koristi uglavnom, kako bi se poboljšala klasična
nastava
Prezentacije (PowerPoint i sl.)Multimedijski CD-ROM-ovi
Web sjedišta za predmete s multimedijskim sadržajima za učenje
Interaktivni plakati (npr. Glogsteri)Kvizovi za samoprovjere i provjere znanja
(npr. HotPotateos)E-mail i mailing liste, forum
Blog, wiki, e-portfolio i ostali Web 2.0 alatiWebinari
Hibridna ili mješovita nastava
kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć
tehnologija
LMS (Learning Management Systems) -sistemi za upravljanje učenjem
Videokonferencije
Online obrazovanje
učenje i poučavanje odvija se isključivo uz pomoć tehnologije; nema f2f
nastave
Predmeti (seminari) koji se dostavljaju putem Interneta (kao Web sjedišta ili
pomoću LMS)Videokonferencije
E-learning - koncept
E-učenje se može posmatrati kao potpuno samostalan oblik
obrazovanja, ali i kao sastavni dio ili nadopuna klasičnog
obrazovanja.
• mješovito ili hibridno obrazovanje:
kombinacija klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija (informacijsko-
komunikacijske tehnologije - IKT),
• "čisto" e-obrazovanje: oblik nastave pri kojem
studenti uče online i samostalno.
"čisto" e-obrazovanje
Formalno vs. neformalno obrazovanje ?
Digitalni nastavni materijali (DNM)
• Digitalni nastavni materijali (DNM) su sadržajinamijenjeni korištenju u obrazovanju za učenje i
poučavanje, a pohranjeni su na računaru, nekom
elektroničkom mediju ili su objavljeni na Internetu.
• Mogu se koristiti u nastavi no također i za samostalno
učenje.
• Prema jednoj od klasifikacija, digitalni materijali se dijele
na: simulacije, animacije, udžbenike, vježbe, testove,
predavanja, prezentacije, studije slučaja, referentne
materijale.
Udžbenik – standardni i elektronski
• Udžbenik je osnovno i obavezno nastavno sredstvo, u
bilo kom obliku ili medijumu koje se koristi u obrazovno –
vaspitnom radu za sticanje kvalitetnih znanja, vještina,
formiranje vrijednosnih stavova i razvoj intelektualnih
sposobnosti učenika, čiji su sadržaji utvrđeni nastavnim
planom i programom i koji je odobren u skladu sa zakonom.
Da bi elektronski udžbenik bio optimalan scenarij za budući proces učenja, on mora biti dobro didaktičko –metodički oblikovan, a to znači zasnovan na:
Zakonitostima nastavnog procesa
Zakonitostima procesa učenja
Opštim zakonitostima razvoja učenika
Elektronske knjige su u ovom trenutku dostupne u „dva formata“
Personalnih računara, laptopa ili
prenosivog računara uz odgovarajuću
softversku podršku za čitanje e- knjiga
elektronski čitač – posebnih
uređaja čija je osnovna
namjena, kako nam i sam naziv
kaže, čitanje e- knjiga“
Vrijednosti elektronskog udžbenika su uslovljene:
dobrim poznavanjem zakonitosti procesa učenja
poznavanjem zakonitosti razvoja djeteta određenog uzrasta
dobrim poznavanjem bazične
nauke predmeta za koji se stvara elektronski udžbenik
dobrim poznavanjem zakonitosti
nastavnog procesa na čijim
temeljima se zasnivacjelokupna aktivnost učenika
Prednosti elektronskog udžbenika
Prevazilaženje vremenskih i
prostornih barijera
Mogućnosti interakcija
Smanjenje troškova
proizvodnje i dostave
Pedagoški efekti primjene IT u obrazovanju
• Primjena savremene IT u nastavi nije sama po sebi cilj.Mogućnosti koje otvara primjena savremenetehnologije moraju biti najprije metodički obrađene, patek onda primijenjene u konkretnim nastavnimokolnostima.
• IT će u nastavi imati pravu svrhu ako uspije da istakneposebnosti predmeta ili pojava, čijim se proučavanjemnastavnici i učenici bave, ako poboljša kvalitet nastave iučenje učini efikasnijim.
• Primena IT - a u nastavi ima veliki značaj i važnepedagoške efekte za nastavnika i učenika.
Nastavniku omogućuje:
• da unapređuje svoju informisanost čime se bolje i cjelovitijemože pripremiti za nastavu
• da koristi savremene nastavne metode i oblike rada
• da nastavni proces učini zanimljivijim, sadržajnijim, dinamičnijim, što predstavlja osnovu za aktivnu nastavu
• da uvijek ima povratnu informaciju o usvojenom znanju
• da nastavu prilagođava individualnim mogućnostima učenika
• da stvori uslove za trajno pamćenje, zahvaljujući aktivnostivećeg broja čula kod učenika
• da usmjerava učenike ka samostalnom istraživanju, učešću u organizaciji i realizaciji nastave
Nastavniku omogućuje:
• da lakše vrši povezivanje nastavnog sadržaja sa realnimsvijetom
• da ima dvosmjernu komunikaciju sa učenikom
• da objektivnije vrednuje znanje učenika
• da na vrijeme koriguje svoj rad
• da se posveti stvaralačkom radu, jer rutinske poslove možeobaviti brzo (crtanje šema, izračunavanja, prepisivanje)
• da umjesto predavačko-ispitivačke uloge postane saradnik i savjetnik učenicima
• da uvijek koristi princip očiglednosti
IT u nastavi učeniku omogućuju:
da uči prema svojim sposobnostima
da uči brzinom koja mu odgovara
da razvija sposobnost samostalnog rada
da stiče trajna znanja
da bude aktivan u procesu učenja
da bude motivisan za učenje
IT u nastavi učeniku omogućuju:
da stiče znanje koje može praktično primijeniti
da uvijek ima uvid u svoja postignuća
da lahko i efikasno razmjenjuje svoje znanje sa ostalim učenicima
da koristi različite izvore informacija
da kritički pristupa izvorima informacija
da bude uvijek i na vrijeme informisan o samom nastavnom procesu, njegovimciljevima i zadacima
Praktična iskustva – škola u Hrvatskoj
• Prikazat ćemo što o primjeni digitalnih nastavnih materijala kažu sudionici istraživanja u okviru projekta "Tesla u školi".
• Osnovni ciljevi projekta bili su poticanje primjene digitalnih obrazovnih sadržaja u nastavi i osmišljavanje nastavnih metoda i oblika rada koji omogućuju primjenu IKT-a u nastavi.
• U provedbi projekta "Tesla u školi" od decembra 2008. do jula 2009. sudjelovalo je 48 nastavnika matematike, fizike, biologije i hemije iz 18 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.
Na osnovu anketnog upitnika za učenike (sudjelovalo je 415 učenika iz 9 gradova) mogu se istaknuti sljedeće prednosti
korištenja DNM:
Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja doprinosi opuštenijem, ali istovremeno i radnom ozračju na satu (84%)
Učenici vide svrhu upotrebe digitalnih sadržaja u nastavi i njihovu povezanost s primjerima iz svakodnevnog života (74%)
Učenici procjenjuju da su dobro savladali gradivo na nastavi u okviru koje su korišteni digitalni obrazovni sadržaji (68%)
Učenici su aktivniji - više nego inače sudjeluju na nastavnom satu (75%)
Upotreba digitalnih nastavnih sadržaja dodatno motivira učenike (59%)
Nastavni satovi na kojima se koriste digitalni obrazovni sadržaji učenicima su zanimljivi (76%)
Zanimljivo je pročitati i neke komentare učenika:
“Jednostavnije je, ima slikovitih primjera, općenito je zabavno i čini se lakšim”
“Stekla sam dojam da se u ovakvom radu uključe gotovo svi učenici i da je porastao interes za radom na satu, ujedno je jednostavno i jasno ono što je
važno u gradivu”
“Ovakav pristup je zabavniji i opušteniji, tako učenici puno više nauče”
“Lakše je kada nešto što učimo vizualiziramo”
“Dopalo mi se što zvučnim i slikovnim sadržajem možemo dokazati teoriju pa da mi primjena jest zanimljiva”
Nastavnici su rad s DNM ocijenili izrazito pozitivnim, te istakli ove prednosti:
“Učenici su aktivniji, motiviraniji te se postiže ugodna, opuštena i radna atmosfera”
“Gradivo jednostavnije, zornije i slikovito objašnjeno”
“Jasna primjena sadržaja u svakodnevnom životu”
“Učenički pozitivni komentari su bili jako motivirajući”
„Mogućnost da učenici sami provjere svoje naučeno znanje“
“Učenici su zadovoljniji napuštali učionicu”
“Dostupnost materijala u bilo koje vrijeme“
Psiholog William Glasser:
• “Naučimo…• 10% od onoga što čitamo• 20% od onoga što slušamo• 30% od onoga što vidimo• 50% od onoga što vidimo i čujemo• 70% od onoga što raspravimo sa drugima• 80% od onoga što osobno iskusimo• 95% od onoga što poučavamo druge.“
Poznata shema američkog psihologa Glassera opisuje
način na koji pamtimo i učimo:
Glasserove sheme
Ključni problem kako motivisati Z generaciju?
• Nedostaci klasične nastave se mogu uklonitikorištenjem novih nastavnih modela i većomprimjenom informacionih tehnologija.
• Primjena informacionih tehnologija u nastavizahtijeva ispunjenost određenih uslova:
Osposobljenost nastavnika za primjenu informacionih tehnologija
Osposobljenost učenika za primjenu informacionih tehnologija
Opremljenost škola i fakulteta odgovarajućom opremom –multimedijalne učionice
Postojanje obrazovnog softvera usaglašenog sa nastavnim planovima i programima
Osim što je tekst uz ponešto slika
potrebno zamijeniti bogatijom multimedijom, treba organizirati
poučavanje na način da učenici budu u
središtu procesa, rade u timovima koji sarađuju, razmjenjuju i samostalno
dolaze do informacije, te da znanje koje stiču bude zasnovano na kritičkom
mišljenju.
Informatički osposobljen nastavnik• Zna da kreira odgovarajuću prezentaciju.
• Zna da koristi resurse interneta.
• Umije da u školski program i aktivnosti učenika unese IKT.
• Da kreira multimedijalne dokumente za potrebe nastave.
• Da poznaje pravila etike i pitanja pravednosti u odnosu naIKT.
• Da permanentno prati razvoj IKT.
• Za razvijanje ovih kompetencija nastavnika potreban je dobro organizovan sistem profesionalnog razvojanastavnika.
• To uključuje početno obrazovanje tokom studija i stalnousavršavanje u toku rada.
Kako to rade drugi?
• Trenutno najveći projekat digitalizaciješkolstva u svijetu – Turska kroz projekt“FATIH”:
– planira investirati 7 milijardi dolara u unapređenje i digitalizaciju školstva,
– doprijeti do 18 miliona učenika i nastavnika, te
– napraviti kvantni skok u podizanjukonkurentnosti buduće radne snage.
Ukoliko današnju djecu učimo kao što smo učili
jučerašnju, lišavamo ih sutrašnjice.
John Dewey