znaËajan doprinos hrm-a ulasku u nato · 2017. 11. 9. · ©panjolska legija. izvorno osnovana kao...

Broj 180. Godina V. 21. oæujka 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ZnaËajan doprinosHRM-a ulasku u NATO

naslovna strana besplatna 03/19/08 16:12

U dio æena u vojsci jest top-tema i kod Kanaana. PoËeli su novaËitii æene srednje dobi, i to kako bi dosegnuli æeljeni æenski udio od19,5%. Satnica Holly Brown iz odjela za novaËenje u Ottawi opisa-

la je idealne kandidatkinje. “One se vole dræati kuÊe i jednom kad im dje-ca maturiraju - dolazi njihovo vrijeme. Nisu dugo bile u radnom odnosu,vjeπtine su im zapele, ili moæda jednostavno æele promijeniti posao”, rek-la je za list Ottawa Citizen. “Ni godine nisu problem, novaËimo do pede-sete”. Poæeljne su i majke s djecom u kuÊi. “Æene su viπe zastupljene me-u priËuvnicima, jer mogu ostati u svojoj zajednici i ne sele ih u drugo po-druËje svakih nekoliko godina”, zakljuËila je satnica Brown.

2

O TTAW A

R onilac na slici koji igra kriæiÊ-kruæiÊ s djeËakom pripadnik je ame-riËke mornariËke podvodne pirotehniËarske postrojbe. Fotografi-ran je u nekoj vrsti trenaænog akvarija kapaciteta viπe od 20 000

litara. Akvarij je bio izloæen u Sacramentu u sklopu tamoπnjeg MornariË-kog tjedna, jednog od 21-og koji su u 2008. planirani po cijelom SAD-u.Veliki tjedni finale pripao je mornariËkoj letaËkoj akroskupini Plavi aneli.

G dje god bili, kod kuÊe, uIraku ili Afganistanu, bri-tanski vojnici irskoga

podrijetla nisu propustili obilje-æiti 17. oæujka, dan svoga zaπ-titnika svetoga Patrika. Napri-mjer, viπe od 500 vojnika Bor-bene grupe Kraljevske irske re-gimente stavilo je na odore æutu

djetelinu, svoj nacionalni simbol. Stigla je svjeæa, avionom iz Belfasta. No-sili su je na prigodnoj paradi u vojarni Clive u okrugu Shropshire. UbrzoÊe se, nakon πestomjeseËnih priprema, zaputiti u Afganistan.

K raj proteklog tjedna istodobno jedonio “povijesni i tuæni dan za sveAustralce”. Naime, nakon 67 go-

dina blizu zapadne obale kontinenta pro-naena je olupina broda HMAS Sydney.Na oko 20 km udaljenosti pronaeni su iostaci njemaËkog broda Kormoran. Bro-

dovi su se meusobno potopili u bitki u studenom 1941. Svi su Australci,njih 645, poginuli, dok se priliËan broj Nijemaca spasio ili bio zarobljen.Olupine su pronaene zahvaljujuÊi sonaru visoke rezolucije, a Vlada ubrza-no donosi propise kako bi zaπtitila oba broda od lovaca na trofeje.

U ameriËkim postrojbama uIraku trenutaËno je oko 10%æena, πto je najveÊi postotak

nego ikada meu vojnicima na zada-Êi izvan granica SAD-a. Prema iz-vjeπÊima koje objavljuje ameriËkoministarstvo obrane, neki od vetera-na kaæu da vojska danas “ne moæe zamisliti misiju bez æena”. Iako æenejoπ ne mogu sluæiti u borbenim postrojbama poput pjeπaπtva ili oklopniπt-va, Ëesto se dogaa da su neprijateljskoj vatri ipak izloæene, i to kaovojne policajke ili vozaËice kamiona. Dvije su i zasluæile Srebrnu zvijezdu,πto su prvi takvi sluËajevi joπ od II. svjetskog rata.

21. oæujka 2008.

P irotehn iË ar u akvariju W ASH IN G TO N

R AN C H O C O R D O VA

LO N D O N

PR I©TIN A

Pripremio D. VLAHOVIΔ

C AN BER R A

S vjeæ a d jetelina z a S vetog P atrika

D omaÊ ice u vojsci

National

Defe

nse

S VIJ ETU

S N

avy

N ema misije bez æ ena

US A

rmy

U posjet Kosovu 14. oæuj-ka doπao je glavni tajnikNATO-a Jaap de Hoop

Scheffer. Stigao je u druπtvu vi-sokih vojnih duænosnika Savezakako bi se upoznao sa sigur-nosnom situacijom. Sastankeje odræao s kosovskim politiË-kim duænosnicima, zapovjednikom KFOR-a generalom Xavierom de Marn-hacom, te Ëelnicima UNMIK-a, Meunarodnog civilnog ureda i Misije Eu-ropske unije za vladavinu prava. U svojoj izjavi glavni tajnik je potvrdio ta-moπnju glavnu zadaÊu NATO-ovih postrojbi: osigurati sigurno okruæje nacijelom podruËju Kosova po UN-ovoj rezoluciji 1244.

P ovijesn i i tu æ n i d an

Scheffer na K osovu

MoD

UK

NATO

02 strana vijesti.qxd 03/19/08 12:50

©panjolska legija

PriËa o Ivici »uturi priËa je o uspjeπnoj tranziciji vojni-ka i branitelja, koji je pronaπao novi æivot izvan velikogsustava, Ëijem je opstanku i razvoju i sam pridonio.Kad je iziπao iz njega, okrenuo se novim izazovima isnovima. I ostvaruje ih!

"I vi ste, kao i svi vaπi prethodni-ci, pokazali da je Hrvatska vojskasposobna te da ima spremne iosposobljene pripadnike", poruËioje ministar VukeliÊ postrojenimpripadnicima kontingenta, zasluæ-nima za promociju Hrvatske umeunarodnom okruæenju...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-25 00-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“ O ruæane snage, pa tako i Hrvatska ratna mornarica, znatno su pridonijeli moguÊnosti da

Hrvatska na predstojeÊem NATO samitu u Bukureπtu dobije pozivnicu za NATO savez” ,

istaknuo je ministar VukeliÊ...

S t r a n a 4

“ Za Krista, kralja i domovinu” - tako glasimobilizacijsko geslo pod kojim je nastala©panjolska legija. Izvorno osnovana kao

Tercio de Ex tranjeros odnosno StranaËka regimenta, trebala je biti πpanjolski ekviva-

lent francuskoj Legiji stranaca

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

U Kninu upriliËen sluæbenidoËek 10. hrvatskog kon-tingenta iz misije ISAF

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Tranzicija hrvatskog branitelja u civilni æivot

Ministar obrane Branko VukeliÊ posjetio Hrvatsku ratnu mornaricuu Splitu

S t r a n a 1 3

03 strana 03/19/08 16:27

421. oæujka 2008.

04-07 strana 3/19/08 4:21 PM

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

521. oæujka 2008.

Ukninskoj vojarni "Kralj Zvoni-mir" 1 4 . oæujka upriliËen jesluæbeni doËek pripadnika 1 0 .

hrvatskog kontingenta iz misijeISAF , koji su se poËetkom oæujkavratili iz Afganistana. Nakon neko-liko dana odmora u krugu obitelji, uKninu im je organiziran sveËani do-Ëek, na kojemu su bili potpredsjed-nica Vlade – ura AdleπiË i ministarobrane Branko VukeliÊ. Osim njih,povratnike iz Afganistana pozdravilisu i dræavni tajnik Mate Raboteg,naËelnik Glavnog stoæera generalzbora J osip L uciÊ te njegov zamje-nik za planiranje i resurse generalpukovnik Slavko BariÊ, kao i glavniinspektor obrane general pukovnikMarijan MarekoviÊ, zapovjednikHrvatske kopnene vojske generalpukovnik Mladen Kruljac, zapov-jednik Gardijsko-motorizirane bri-gade brigadir Mladen F uzul te dru-gi visoki vojni duænosnici, a uimedomaÊina na sveËanom doËeku bilaje i gradonaËelnica Knina J osipaRimac.

IzraæavajuÊi zadovoljstvo πto moæeosobno i uime Vlade zahvaliti pri-padnicima 1 0 . hrvatskog kontingen-ta za njihov angaæman u misijiISAF , potpredsjednica AdleπiË ujed-no je istaknula njihov golemi dopri-nos oËekivanom prijamu Hrvatske uNATO. "Æelim podsjetiti javnost, baπovdje u Kninu, na hrabrost, ali i dos-tojanstvo hrvatskih vojnika", reklaje, spomenuvπi i brojne pohvale kojesu za pripadnike hrvatskih Oruæa-nih snaga pristigle iz raznih krajeva

svijeta, te je uime Vlade najavila 3 0 -postotno poveÊanje ovogodiπnjegaobrambenog proraËuna. "I vi ste,kao i svi vaπi prethodnici, pokazalida je Hrvatska vojska sposobna teda ima spremne i osposobljene pri-padnike", poruËio je ministar Vuke-liÊ postrojenim pripadnicima kontin-genta, ËestitajuÊi im na uspjeπnoobavljenoj zadaÊi. PodsjeÊajuÊi da se

Hrvatska opredijelila za malu i pro-fesionalnu vojsku, kao i za aktivnosudjelovanje u mirovnim misijama,rekao je kako je ta politiËka odlukaujedno pokazatelj spremnosti naπihOruæanih snaga da sve zadaÊe us-pjeπno obave. I ovom prigodom mi-nistar je izrazio zadovoljstvo zbogpohvala koje su Hrvatskoj vojsciuputili najviπi duænosnici Pentagona

Iz vrsn i promotori H rvatske u svijetu

U K ninu upriliË en sluæbeni doË ek 10. hrvatskog kontingenta iz m isije ISAF

Iz v rsni prom otori H r v a tsk e u sv ijetu


OS RH

"I v i s te , kao i s v i v aπ i p re th od n ic i, p okaz ali d a je H r v ats ka v ojs ka s p os ob n a te d a

im a s p re m n e i os p os ob lje n e p r ip ad n ike ", p oruË io je m in is tar V uke liæ p os troje n im p r i-

p ad n ic im a kon tin g e n ta, z as luæn im a z a p rom oc iju H rv ats ke u m e un arod n om okruæe -

n ju, a p otp re d s je d n ic a A d le π iË is takn ula je n jih ov g ole m i d op rin os oË e kiv an om p rija-

m u H rv ats ke u N A T O a

Ministar obrane B ranko VukeliÊ u pregledu sveËano postrojenih pripadnika

1 0 . hrvatskog kontingenta

04-07 strana 3/19/08 4:22 PM

OS RH

621. oæujka 2008.

za njegova boravka u SAD-u te jeËestitao i Glavnom stoæeru OSRH-ana uspjeπnom radu.

General L uciÊ je u svom obraÊanjuokupljenima istaknuo da, uz temelj-nu zadaÊu oËuvanja teritorijalnecjelovitosti RH koja proizlazi iz Us-tava, OSRH ima i nove zadaÊe kojeproizlaze iz strateπkih ciljeva, a ve-zane su uz euroatlantske aspiracijenaπe zemlje. "Hrvatska se nekoÊ ko-ristila uslugama mirovnih misija, asada ih pruæa, pridonoseÊi tako mi-ru u regiji i diljem svijeta", zakljuËioje L uciÊ, poruËivπi povratnicima izAfganistana: "Svojim odgovornimradom pokazali ste naπu obuËenosti spremnost, a i ponaosob ste us-pjeπno predstavljali i promoviralinaπu zemlju".

Uime 1 0 . hrvatskog kontingentagovorio je njihov zapovjednik, briga-dir Draæen Bartolac, koji je posebnoistaknuo kvalitetnu suradnju s civil-nim strukturama u Afganistanu.PruæajuÊi u viπe navrata pomoÊ lo-kalnom stanovniπtvu na razne naËi-ne, naπi su vojnici stekli njihovo pov-jerenje, kao i poπtovanje politiËkih ivjerskih krugova, rekao je, dodajuÊida je zahvaljujuÊi tome hrvatska zas-tava postala prepoznatljiva, a hrvat-ski vojnik rado vien i dobrodoπao.Bartolac je takoer istaknuo obuËe-nost i spremnost naπih pripadnika umisiji ISAF , napomenuvπi da je kva-

litetna oprema pridonijela us-pjeπnosti naπih mirovnjaka ipoveÊanju njihove sigurnosti.

Na strojiliπtu vojarne "KraljZvonimir", gdje se odræavalaprigodna sveËanost, organizi-ran je i taktiËko-tehniËki zborpukovnije Vojne policijeHKoV-a. Na kraju sveËanostipredane su nagrade i pohvalenajzasluænijima, kao i uspo-menice svim pripadnicimakontingenta, a potom je uslije-dilo zajedniËko druæenje upot-punjeno nastupom KlapeHRM-a "Sveti J uraj".

N agrade i pohvale pripanicim a 10. H R VC O N -a

M inistar obrane pohvalio je:satnika N EN AD A SAN TIN IJAnarednika D AVO R A STR M E» K O Gnarednika M LAD EN A ©EBEK A

D ræavni tajnik pohvalio je:nadnarednicu IR EN U VU G ECnarednika TO N IJA M AR IJAN » EVI∆ Arazvodnika JAK O VA PULI∆ A

Zam jenik naË elnika G SO S-a pohvalio je i nagradiodalekozorom :satnika M IR O SLAVA K ATU©UnatporuË nika R O BER TA PO LJAK Anarednika M IR O SLAVA B ILE©I∆ Anarednika TO M ISLAVA G AJAN A

knjigom s posvetomporuË nika M ILO R AD A D ER AN JUnadnarednika B O R ISA LAU©Anadnarednika M LAD EN A TISAJAnarednika B O R ISA M U N K Anarednika ZLATK A STAR E©IN Udesetnika K R UN O SLAVA VU K O SAVUskupnika IVU B U TK O VI∆ Arazvodnika AN – ELK A PO D R UG Avojnika IVU B UZO VA

nagradnim dopustom od 5 radnih danaporuË nicu M AJU » AVLO VI∆stoæernog narednika TO N ∆ IJA PULJIZAnam jeπtenika D U BR AVK A PR EG LEJA

pism enom pohvalomË asniË kog nam jesnika R O M AN A K AR LAnadnarednika EM IN A M EN O SK O Gskupnika PETR A B ULJAN Askupnika D AM IR A K ATI∆ Arazvodnika K R ISTIJAN A H AJD AR O VI∆ Arazvodnika D ALIBO R A ©IM UN O VI∆ A

N a strojiliπtu vojarne organiziran je i taktiËko-tehniËki zbor pukovnije Vojne po-

licije H K oV-a

04-07 strana 3/19/08 4:22 PM

721. oæujka 2008.

Dræavni tajnik Mate Rabotegpredvodio je izaslanstvo Mi-nistarstva obrane koje je u

oæujku u Sofiji sudjelovalo na sas-tanku ministara obrane dræava Ëla-nica Procesa suradnje u jugoistoË-noj E uropi (South E astern E uropeC ooperation Process - SE E C P).

Pored hrvatskih predstavnika, nasastanku su sudjelovali predstavniciAlbanije, Bosne iHercegovine,Bugarske, C rneGore, GrËke, Hr-vatske, Makedo-nije, Moldove,Rumunjske, Srbi-je i Turske, tepredstavnici NA-TO-a, E uropskekomisije, E urop-skog vijeÊa i me-unarodnih or-ganizacija i inici-jativa koje djelu-ju na prostorujugoistoËne E u-rope.

Poseban nagla-sak u izlaganji-ma sudionikaovoga skupa bioje na vaænostinastavka bliske regionalne suradnjei zajedniËkih napora koji imaju zacilj postizanje dugoroËne stabilnostii sigurnosti u podruËju jugoistoËneE urope. Uspjeπnost obrambenih re-formi u dræavama jugoistoËne E uro-pe je evidentna, kao i napredak dr-æava na podruËju dostizanja stan-darda koji se zahtijevaju za buduÊe

Ëlanice euroatlantskih organizacija.U tom kontekstu, posebno je istak-nut primjer suradnje dræava ËlanicaAmeriËko-jadranske povelje i njihovznaËajan napredak te je izraæenanada kako Êe sve tri dræave, Hrvat-ska, Makedonija i Albanija, napredstojeÊem NATO samitu u Bu-kureπtu, dobiti oËekivanu pozivnicuza Savez. Ministri su ocijenili da bi

takav pristup imao naroËito poziti-van utjecaj na nove Ëlanice Partner-stva za mir, koje su izrazile æelju zajaËanjem suradnje sa strukturamaNATO-a.

U djelovanju brojnih regionalnihinicijativa na podruËju jugoistoËneE urope, istaknuta je potreba tran-sformacije procesa prema postiza-

nju uËinkovitijeg i koordiniranogdjelovanja, a u skladu s naËelimaregionalnog vlasniπtva.

U izlaganju dræavnog tajnika Ra-botega, istaknuta je vaænost jaËanjasigurnosne suradnje izmeu dræavana podruËju jugoistoËne E urope iposveÊenost Hrvatske stvaranju ok-ruæja meusobnog povjerenja, pros-periteta i suradnje, aktivnom ulo-

gom koju Hrvat-ska ostvaruje umnogim regional-nim inicijativamai forumima. Na-glaπeno je kakoupravo euroatlant-ska perspektivapredstavlja za svepartnerske dræaveu jugoistoËnoj E u-ropi najbolji poti-caj i okvir za pos-tizanje trajne sta-bilnosti i sigur-nosti u regiji.

Inicijativa za os-nivanje ovog foru-ma za suradnjudræava jugoistoË-ne E urope dana jena sastanku mi-nistara vanjskih

poslova i obrane zemalja jugoistoË-ne E urope 1 9 9 6 . godine. PosebnaznaËajka SE E C P-a jest da je rijeË oprocesu koji je nastao na poticaj sa-mih dræava regije, te se u tom smis-lu SE E C P nastoji profilirati kao au-tentiËni proces suradnje na jugois-toku naπeg kontinenta.

SOJ I

Iz vrsn i promotori H rvatske u svijetu


V aæno st jaË anja sig urno sne surad nje

Izaslanstvo M inistarstva obrane sudjelovalo na sastanku m inistara obrane dræava Ë lanicaProcesa suradnje u jugoistoË noj Europi

MORH

U iz lag an ju d ræav n og tajn ika M ate R ab ote g a, is takn uta je v aæn os t ja Ë an ja s ig urn os n e

s urad n je iz m e u d ræav a n a p od ruË ju jug ois toË n e E urop e i p os v e æe n os t H rv ats ke s tv a-

ran ju okruæja m e us ob n og p ov je r e n ja, p ros p e rite ta i s urad n je , aktiv n om ulog om koju

H rv ats ka os tv aruje u m n og im re g ion aln im in ic ijativ am a i forum im a

07 strana 3/19/08 4:25 PM

821. oæujka 2008.

M inistar obrane Branko VukeliÊ posjetio je 1 3 .oæujka Hrvatsku ratnu mornaricu. Bio je to prviposjet ministra obrane toj grani Oruæanih snaga,

u koju je, u pratnji naËelnika GSOS-a general zbora J o-sipa L uciÊa, stigao novim helikopterom Mi-1 7 1 © .

U splitskoj ratnoj luci L ora doËekali su ih zamjenik na-Ëelnika GSOS-a za operacije komodor Zdenko SimiËiÊ izapovjednik HRM-a komodor Ante UrliÊ. Na sastankuje zapovjednik HRM-a odræao kratku prezentaciju o ak-tivnostima, zadaÊama, meunarodnoj suradnji i trenu-taËnom stanju opreme i tehnike u HRM-u. IstiËuÊi kakoje proteklih godina Hrvatska vojska napravila izvrstanposao, ministar VukeliÊ je rekao kako sad OS-u predsto-ji razdoblje modernizacije i opremanja, podizanje stan-

darda æivota i rada pripadnika OS-a, te poduzimanjeaktivnosti kojima je svrha motivirati ljude za vojni poziv.Naglasio je i kako æeli i oËekuje da HRM i Oruæanesnage u cjelini budu maksimalno otvorene i spremne nasuradnju s civilnim institucijama.

U izjavi za medije nakon sastanka, ministar VukeliÊ jeistaknuo kako su Oruæane snage, pa tako i Hrvatskaratna mornarica, znatno pridonijele moguÊnosti da Hr-vatska na predstojeÊem NATO samitu u Bukureπtu dobi-je pozivnicu za NATO savez. Podsjetio je kako su se tije-kom preustroja MO i OS prilagoavali NATO standardi-ma, a pripadnici Hrvatske vojske, sudjelovanjem u me-unarodnim misijama i vojnim vjeæbama, bili izvrsniambasadori naπe zemlje i svojim aktivnostima pokazali

ZnaË ajan doprinos H R M -a u lasku u N ATO

M inistar obrane B ranko Vukeliæ posjetio H rvatsku ratnu m ornaricu u Splitu

Leid a PARLOV, s nimio Tomis lav B RANDT

“ O ruæan e s n ag e , p a tako i H rv ats ka ratn a m orn aric a, z n atn o s u p rid on ije li m og uæn os -

ti d a H rv ats ka n a p re d s toje æe m N A T O s am itu u B ukure π tu d ob ije p oz iv n ic u z a N A T O

s av e z ” , is takn uo je m in is tar V uke liæ, p od s je tiv π i kako s u s e tije kom p re us troja M O i

O S p r ilag o av ali N A T O s tan d ard im a, a p rip ad n ic i H r v ats ke v ojs ke , s ud je lov an je m u

m e un arod n im m is ijam a i v ojn im v je æb am a, b ili iz v r s n i am b as ad ori n aπ e z e m lje i

s v ojim aktiv n os tim a p okaz ali s v ije tu π to je H r v ats ka

08,09 strana 3/19/08 12:22 PM

921. oæujka 2008.

svijetu πto je Hrvatska. IzraæavajuÊi zadovoljstvoposjetom, ministar je podsjetio na pomorsku tradici-ju Hrvatske te upozorio na vaænost HRM-a u OS-u.Kad je o poveÊanju flote HRM-a rijeË, u programuopremanja i modernizacije su obalni i izvanobalnibrodovi. Na novinarsko pitanje vezano uz izgradnjuvojno-pomorske luke “J ug”, ministar VukeliÊ je od-govorio da je Hrvatskoj potrebna juæna luka, ali ida joπ nije odluËeno na kojoj Êe lokaciji ona biti."Ispitat Êe se sve lokacije i izabrati ona koja najma-nje smeta razvoju turizma i koja najma-nje smeta graanima", ustvrdio je i za-kljuËio kako neÊe biti nametanja rjeπe-nja. "Æelimo otvorenu suradnju s lokal-nom zajednicom. Suæivota mora biti ibit Êe dobar!"

Nakon posjeta ratnoj luci L ora, minis-tar obrane i naËelnik GSOS-a raketnomsu se topovnjaËom Kralj Dmitar Zvoni-mir uputili u posjet Baπkoj Vodi, gdjeim je domaÊin bio naËelnik opÊine J oπ-ko RoπËiÊ s najbliæim suradnicima. Usklopu posjeta organiziran je i obilazakturistiËkog naselja Baπko Polje, koje jenekad bilo u sastavu MORH-a, a æelja je da se kapaci-teti tog turistiËkog naselja koriste za odmor pripadnikaHrvatske vojske i njihovih obitelji. OpÊinsko Ëelniπtvo

æeli da se podigne razina toga velikog turistiËkogkompleksa, Ëime bi se znatno obogatila turistiËkaponuda cijelog podruËja.

Prema rijeËima ministra obrane, turistiËko naseljeBaπko Polje najveÊim bi dijelom zadovoljilo potrebe

OS-a za odmor. Istaknuo je kako je pripadnicima OS-a,a pogotovo onima koji se vraÊaju iz mirovnih operacija,potrebna resocijalizacija, te bi bilo πteta ne iskoristiti mo-

guÊnosti koje postoje. Baπko Polje bi i nadalje bilootvorenog tipa, poslovalo po træiπnim naËelima, avojska bi se za svoje potrebe koristila dijelom ka-paciteta. General L uciÊ je napomenuo i kako pri-padnici OS-a drugih zemalja pokazuju veliko za-nimanje za boravak na J adranu, a objekti bi moglibiti otvoreni i tijekom cijele godine, πto bi takoerpridonijelo podizanju kvalitete cjelokupne turistiË-ke ponude. L okalni Ëelnici su zahvalili ministru naposjetu i izrazili æelju da se daljnja suradnja s MO-RH-om odvija na obostrano zadovoljstvo. Tijekomovog mjeseca ministar VukeliÊ je, osim HRM-aposjetio i HRZ i PZO, a joπ mu, iako se veÊ upo-znao s aktivnostima kopnene vojske, predstoji pos-jet Zapovjedniπtvu HKoV-a u Karlovcu.

U prvi posjet H R M -u m inistar Vukeliæ je stigao novim he-likopterom H rvatskog ratnog zrakoplovstva M i-171 ©. B iloje to ujedno prvo slijetanje te nove letjelice H R Z-a na heli-drom ratne luke Lora. Viπe nego ugodan i m iran, let do

Splita trajao je sat i trideset pet m inuta, a letjelo se rutomLuË ko-Jastrebarsko-Senj-Vir-M arina-Lora, brzinom od 190do 240 km /h i to na visini od 300 do 2500 m etara. Posa-du helikoptera Ë inili su pripadnici 28. eskadrile transport-

nih helikoptera LuË ko, bojnik M ario PoË inok, i bojnikD raæen » oriæ i nadnarednik D enis Pauliæ.

IzraæavajuÊi zadovoljstvo posjetom, ministar je podsjetio

na pomorsku tradiciju H rvatske te upozorio na vaænost

H RM-a u O S-u. N aglasio je i kako æeli i oËekuje da H RM i

O ruæane snage u cjelini budu maksimalno otvorene i

spremne na suradnju s civilnim institucijama

N akon posjeta ratnoj luci L ora, ministar obrane i naËel-

nik GSO S-a raketnom su se topovnjaËom K ralj Dmitar

Zvonimir uputili u posjet B aπkoj Vodi

OS RH

08,09 strana 3/19/08 12:22 PM

1 021. oæujka 2008.

MORH I OS RH

U Zapovjedniπtvu HRM-a, 1 4 .oæujka, u nazoËnosti zapovjednikaHRM-a komodora Ante UrliÊa,upriliËena je sveËanost primopre-daje duænosti komodora ZdenkaSimiËiÊa, u povodu njegova imeno-vanja na duænost zamjenika naËel-nika Glavnog stoæera OSRH zaoperacije. Duænost zamjenika za-povjednika od komodora SimiËiÊaprimio je kapetan bojnog broda Ti-homir E rceg, koji je na tu duænostimenovan s duænosti naËelnikaOdjela za planiranje snaga u J -3GSOSRH.

Istodobno je duænost naËelni-ka stoæera ZapovjedniπtvaHRM-a primio kapetan fregatePredrag StipanoviÊ, koji je natu duænost imenovan s duænos-ti zamjenika zapovjednika F lo-te HRM. SveËani ispraÊaj ko-modora SimiËiÊa upriliËen je uDomu HV, uz prigodni domje-nak i nazoËnost bivπih i sadaπ-njih admirala te djelatnikaHRM-a. Primivπi prigodne da-rove, komodor je zahvalio svi-ma na suradnji.

OJ I HRM

Djelatnicima Ministarstva obranei pripadnicima Oruæanih snaga,svima vama koji radite na dobrobitobrambenog sustava, u domovini iu svijetu, æelim sretan Uskrs i bla-goslovljene uskrsne blagdane teobilje radosti u vaπim obiteljima.

Ovo blagdansko vrijeme prigodaje u kojoj se svi zajedno trebamoprisjetiti i onih koji viπe nisu s na-ma, svih poginulih, umrlih i nesta-

lih hrvatskih branitelja, kao isvih djelatnika MORH-a ipripadnika OSRH-a koji sunas zauvijek napustili. U du-hu Uskrsa i vjere u vjeËni æi-vot, njihovim obiteljima ta-koer æelim blagoslovljenUskrs i uskrsne blagdane.

minis tar ob rane

B rank o Vu k eliÊ

NaËelnik Glavnog stoæera OSRH-a general zbora J osip L uciÊbio je 1 0 . oæujka u radnom posjetu Hrvatskom vojnom uËiliπtu.

Ovo je prvi posjet naËelnika GS-a nakon njegova ponovnogimenovanja na duænost, a svrha mu je bila sagledati stanje naUËiliπtu nakon provedenog preustroja te dati nove smjerniceza daljnji rad.

NaËelnika GS-a doËekao je ravnatelj HVU-u general bojnikMirko © undov s najbliæim suradnicima. U radnom dijelu sas-tanka, on je upoznao naËelnika GS-a sa stanjem na HVU-unakon preustroja.

NaËelnik GS-a iznio je odreene smjernice za buduÊi rad. Usvom izlaganju upozorio je na predstojeÊe obveze nakon even-tualne pozivnice za Ëlanstvo u NATO, koju naπa zemlja oËeku-

je na samitu u Bukureπtu, u travnju ove godine. “Vrijeme koje je pred nama prepuno je novih i velikih obveza,πto iziskuje dodatne napore svakoga od nas koji se nalazimo u sustavu OSRH-a”, rekao je general L uciÊ.

Na kraju radnog posjeta HVU-u, gdje je obiπao i novoureene prostore za odræavanje nastavnih procesa, kojisu tehnoloπki pripravni za primjenu najnovijih metoda u svladavanju obrazovnih sadræaja, general L uciÊ je izra-zio svoje zadovoljstvo, ali i joπ jednom pozvao sve djelatnike HVU-a da maksimalno pridonesu svojim radom iangaæiranjem u provedbi sve veÊih obveza koje se nalaze pred nama.

D.K .

S retan i b lagoslovljen U skrs!

P osjet naË eln ika G S -a H rvatskom vojnom u Ë iliπ tu

P rimopredaja d u æ nosti u H R M -u

snim

io D

. K

IRIN

10,11 strana 3/19/08 12:24 PM

21. oæujka 2008. 1 1

M oj novi danski kolega Nielsimao je odreenu tremu doksmo se spremali za sastanak

u Odjelu za vjerska pitanja provincijeGhor. Kao veÊ stari C hagcharanac,nisam mogao razumjeti njegovu ne-lagodu. U ovom gradu Ëovjek se lakoudomaÊi. Ako joπ i pokaæe razumije-vanje za religiju koja je ovdje jediniispravni naËin æivljenja te poneπtoznanja, prihvate vas kao iskrenogprijatelja, koji je dobrodoπao Ëak i uvrijeme popodnevnog odmora. Naπprevoditelj Ahmad objaπnjavao je no-vom kolegi u Odjelu civilno-vojnihodnosa poneku elementarnu Ëinjeni-cu. Treba priznati, Niels brzo uËi.Svladao je na teoretskoj razini poz-drave i geste. VeÊ vidim kako Êe bitiod pomoÊi u ovom, ponekad se volimpohvaliti, zamalo mome eskluzivnompodruËju djelovanja. A zapravo smonaπim prijateljima krenuli punih ru-ku, donoseÊi dva razglasa za lokalnebogomolje i æivo se zanimajuÊi zatroπkove obnove srediπnje metropol-ske dæamije, u Ëiju smo se obnovu iPRT i pogotovu mi iz C IMIC -a zduπ-no ukljuËili. Naπlo se tu poneπto pok-rivaËa i termosica za gostinjsku sobuOdjela za vjerska pitanja.

Ulazi Niels u dvoriπte, Ahmad i jaza njim. Naπi deËki Vlado, Slavko,

Hore i Boro ostali su u æi-vom razgovoru sa sluæbu-juÊom skupinom djece,bez koje ne moæe proÊi nijedan dolazak na sasta-nak, a gdje se na najza-Ëudnijim oblicima govoragesti, darija i rudimentar-nog engleskog, pokuπavadobiti neπto iz Ëvrsto zak-ljuËanih prtljaænika naπihterenaca.

Izm eu sna i javeDjelatnici Odjela poku-

πavaju u vrlo kratkomvremenu trgnuti zamjeni-ka naËelnika iz popod-nevnog drijemeæa. » ini se, uspijeva-ju. Izranja krhka pojava s poduæombradom i urednim turbanom. » im meje ugledao, pojavio se smijeπak. Do-bar znak. "Sallam Alleikum - Allei-kum Sallam.“ A gosti uvijek prvi ula-ze u kuÊu. DomaÊin za njima. U poz-natoj sobi - rekli bi neki, konferencij-skoj dvorani - skupila se poznata lica.Pozorno se sluπaju naπe rijeËi. A rijeË"donacija" ruπi i posljednje ograde.» ak se i kolega malo opustio. Kuπasvoj prvi chagcharanski Ëaj... ObeÊaosam mu da Êe preæivjeti. Ipak, pro-naπli smo sasvim uvjerljive razloge za

preskakanje ponuenog namobjeda. » ekalo nas je joπ sas-tanaka. Ima vremena. Uovim krajevima osobito sepoπtuje pomoÊ vjerskimstrukturama. I, πto je najza-nimljivije, neovisno o pone-kad neopisivo teπkim uvjeti-ma putovanja, a zamalo itakvim moguÊnostima komu-niciranja, glas o pomoÊi bilokojoj dæamiji brzo obletiGhor. Moram priznati dasam brzo nauËio gotovo sveo tehniËkim moguÊnostimarazglasa koji se ovdje upo-trebljava. Niπta sofisticirano,ali korisno. I ljudima ugod-

no. DomaÊin nas odvodi do dæamije,koja je poËela prokiπnjavati. A kako ine bi kad smea zemlja od koje je na-pravljena ne moæe izdræati koliËineghorskih snjegova. Skidamo cipele iulazimo. Nije to zdanje ni izdalekaonakvo kakva sam u nekim drugimkrajevima obilazio. Malo veÊa zgradai omanji minaret. Drvene stropneobloge dale su svoje. Trebat Êemo sesvojski potruditi da sve to dovedemou nekadaπnje stanje. No naπa malamultinacionalna ekipa vrlo je uporna.A domaÊini imaju vremena. Ponekadi previπe za naπ europski ukus. No,sve se dogodi, danas ili za mjesec da-na. Osim volje i sredstava, sve drugonije u naπim rukama. Moj kolegaNiels preæivio je vatreno krπtenje.VraÊajuÊi se prema kampu, upita mekad Êemo opet u posjet. Ima vreme-na, rekoh, za sve ima vremena. Tamo,iza visokog dæamijskog zida, uvijekÊemo naÊi ugodno druπtvo, popriËatimalo o vremenu i svijetu, napravitiponeku gestu dobre volje. StanovniciGhora vrlo Ëesto misle kako je PRTsvemoguÊa organizacija. Ipak, lijepose Ëovjek osjeÊa kad nakon obavlje-nog posla, i ne razmiπljajuÊi o tome,zna da je pridonio takvom miπljenju.A ponekad tako male stvari pridone-su tako velikom osmijehu.

Mala π k o la o b iË aja

Iz Afganis tana Draæ en JONJ IΔ

IS A F

S tan ov n ic i G h ora v rlo Ë e s to m is le kako je P R T s v e m og uæa org an iz ac ija. Ip ak, lije p o s e

Ë ov je k os je æa kad n akon ob av lje n og p os la, i n e raz m iπ ljajuæi o tom e , z n a d a je p rid o-

n io takv om m iπ lje n ju. A p on e kad tako m ale s tv ari p rid on e s u tako v e likom os m ije h u...

RijeË donacija uvijek ruπi i posljednje ograde...

Susret s predstavnicima odjela za vjerska pitanja provincije Ghar

10,11 strana 3/19/08 12:26 PM

21. oæujka 2008.1 2

MORH

S ustav Dræavne riznicedatira iz sredine 9 0 -ihgodina, kada se po-

Ëeo izgraivati kako bi seprovela jedna od temeljnihzadaÊa Ministarstva finan-cija, a to je racionalno,uËinkovito i nesmetanoupravljanje javnim financi-jama. U sklopu Ministar-stva financija osnovana jeDræavna riznica, a svi pro-raËunski korisnici postajupodruËne riznice. PoËinje seizgraivati model upravlja-nja javnim financijama na naËelu postojanja jednog jedin-stvenog novËanog raËuna, otvorenog u Hrvatskoj narodnojbanci, preko kojega Êe se obavljati sve financijske transak-cije svih proraËunskih korisnika. Taj jedinstveni raËun Riz-nice, skupine 6 3 0 , postaje instrument koji treba osiguratidnevno upravljanje likvidnoπÊu dræavnog proraËuna jer sena njega uplaÊuju svi prihodi i primici i s njega se obavlja-ju sve isplate plaÊa, tekuÊih i kapitalnih rashoda.

Da bismo mogli razumjeti sadaπnjost, uvijek je potrebnopoznavati proπlost, pa evo malo povijesti razvoja sustavaDræavne riznice! Godine 1 9 9 7 . Vlada RH donijela je Od-luku o prijelazu dijela korisnika dræavnog proraËuna naizravnu isplatu s jedinstvenog raËuna Riznice. SvakomproraËunskom korisniku u sklopu jedinstvenog raËunaRiznice otvoren je podraËun skupine 6 3 1 , preko kojega seimaju isplaÊivati plaÊe i ostala primanja zaposlenika. Itako se do danas postupa! PlaÊanja za tekuÊe i kapitalnerashode, te prikupljanje prihoda, proraËunski korisnici sutada provodili preko raËuna otvorenog u Hrvatskoj na-rodnoj banci. Promjenama propisa o platnom prometu, u2 0 0 2 . Ministarstvo financija daje uputu prema kojoj se tiraËuni moraju zatvoriti. ProraËunski korisnici to i Ëine. Usklopu jedinstvenog raËuna Riznice otvara se novi podra-Ëun skupine 6 3 2 , namijenjen isplati tekuÊih rashoda pre-ma dobavljaËima, a proraËunskim korisnicima se za is-platu gotovine dopuπta otvaranje jednog raËuna u Hrvat-skoj poπtanskoj banci. Ali, proraËunski korisnici - prizna-jemo, i Ministarstvo obrane - tim se raËunom koriste naj-manje za isplatu gotovine, a najËeπÊe za prelijevanje nov-ca s jedinstvenog raËuna Riznice, preko podraËuna 6 3 1 i6 3 2 , isplatu dobavljaËima, ali i za prikupljanje prihoda(iako je bila naloæena uplata prihoda na jedinstveni ra-

Ëun Riznice). Ministarstvofinancija je prigovaralo,Dræavni ured za reviziju jeprigovarao, a mi smo znalii obrazlagali zaπto takoposlujemo. Sjetimo se sa-mo rashoda za sudske pos-tupke za koja nam nisu bi-la odobrena sredstva u fi-nancijskom planu, a plje-nidbe su se redovito pro-vodile! Ili naknada za bo-lovanje duæe od 4 2 dana,koja smo isplaÊivali na te-ret naπeg financijskog pla-

na, a svoja potraæivanja od HZZO-a podmirivali s velikimzakaπnjenjem, najËeπÊe izvan fiskalne godine. Naπa ob-jaπnjenja su uvaæena! Radi nas, ali, naravno, ne samo ra-di nas, mijenja se struktura naπeg financijskog plana,dodjeljuju nam se financijska sredstva za rashode po sud-skim postupcima, u korijenu se mijenja postupanje s nak-nadama za bolovanje duæa od 4 2 dana, koja se rjeπavajuna relaciji Ministarstvo financija - HZZO i nemaju utje-caja na financijski plan proraËunskog korisnika. Istodob-no, bolje reÊi usporedno s ovim procesima, Ministarstvofinancija provodi pripremne radnje i u konaËnici 2 0 0 6 .nalaæe proraËunskim korisnicima zatvaranje raËuna otvo-renih u Hrvatskoj poπtanskoj banci.

Tako je stvoren sustav Dræavne riznice. Platni promet seobavlja preko jedinstvenog raËuna Riznice 6 3 0 , dva po-draËuna: 6 3 1 za isplatu plaÊe i 6 3 2 za isplatu dobavljaËi-ma, koje ima svaki proraËunski korisnik, i jednog raËunau Hrvatskoj poπtanskoj banci otvorenog za sve proraËun-ske korisnike radi isplate gotovine (koja se mora svesti naminimum). I to je to. Ministarstvo financija je uspjelo unamjeri da se svi prihodi i primici uplaÊuju na jedinstveniraËun Riznice, a sva plaÊanja da se takoer obavljaju pre-ko jedinstvenog raËuna Riznice. Danas se veÊi raËuni do-bavljaËa unose izravno u Riznicu i ona ih plaÊa, a za ma-nje raËune riznica doznaËava sredstva na podraËun 6 3 2 ,preko kojega plaÊanja obavlja F inancijska sluæba. Narav-no, razvoj sustava Dræavne riznice nije zavrπen i pred na-ma je joπ puno posla. NajveÊi izazov bit Êe povezivanjeDræavne riznice s poslovnim sustavima proraËunskih ko-risnika u kojima se vodi financijsko knjigovodstvo. KadaÊe se u to krenuti, ovisi o Ministarstvu financija. Upravaza financije i proraËun spremno oËekuje i taj izazov!

S ig urn i s m o d a n e m a tko n ije Ë uo z a D ræav n u riz n ic u i s us tav D ræav n e riz n ic e . M i iz

U p rav e z a fin an c ije i p roraË un Ë e s to Ë uje m o kom e n tare : ov o s e n e m oæe z b og D ræav -

n e r iz n ic e , ov o s e m ora op e t z b og D ræav n e riz n ic e ... Z n am o li, m e utim , π to je to

D ræav n a riz n ic a, z aπ to je uop æe us p os tav lje n a, π to je d on ije la R e p ub lic i H r v ats koj i

M in is tars tv u fin an c ija, a π to M in is tars tv u ob ran e i d rug im p roraË un s kim koris n ic im a?

MORH u sustavu Dræavne riznice

Vera G ILJ E VIΔ

snim

io D

. K

IRIN

12,13 strana 3/19/08 12:30 PM

1 321. oæujka 2008.

P reustroj vojske, moglo bi se re-Êi, kontinuirani je proces. Nje-gova provedba donijela je i

velike promjene u sustavu OSRH.U skladu sa strateπkim ciljevima ipolitiËkim odlukama, nastupili suprocesi smanjenja broja djelatnikavojske i Ministarstva obrane. Sma-njenje se provodilo na razliËite na-Ëine i ljudi su ga razliËito doæivlja-vali. Za neke je to znaËilo umi-rovljenje, a neki su bili svjesni damoraju iÊi dalje i poËetidrugu karijeru.

Satnik Ivica » utura izVinkovaca s poËetkom2 0 0 4 . postao je umi-rovljenik s istim Ëinoms kojim je i uπao u voj-sku, ali po tzv. 6 -A mi-rovini, πto mu je omo-guÊavalo da radi i da-lje. Otac Ëetiriju kÊeribio je svjestan da mumirovina i otpremninaod 7 0 .0 0 0 kuna neÊebiti dovoljni da svojojobitelji osigura æivotkakav æeli, pa je odlu-Ëio pokrenuti vlastitiposao.

VinkovËanin je reagi-rao brzo i ambiciozno ijoπ u posljednjem mje-secu vojnog sluæbova-nja postao je korisnik tranzicijskogprograma SPE C TRA i pohaaoTranzicijske radionice. Uz njihovupomoÊ, izradio je vlastiti programtranzicije, dobio moguÊnost poha-anja seminara za osposobljavanje(poput "Pokreni vlastiti posao", u or-ganizaciji Hrvatske banke za obno-vu i razvoj), "tehniËku" donaciju usklopu IOM-a (prijenosno raËunaloi pisaË), a bio je i upuÊivan na insti-tucije koje su mu mogle pomoÊi.

» uturina namjera bila je pokrenutitvrtku koja Êe se baviti tjelesnom i udogledno vrijeme tehniËkom zaπti-tom ljudi i materijalnih dobara. Uzmirovinu, otpremninu i ideju, izasebe je imao i zavrπenu Viπu πkoluna Kinezioloπkom fakultetu, te Viso-ku πkolu za sigurnost, obje u Zagre-bu. Zanimljivo je da je sve visokoobrazovanje bivπi ratnik 5 . gardijskei 1 0 9 . priËuvne brigade, koji je bio iranjavan, stekao nakon rata. Trenu-

taËno je na poslijedi-plomskom studiju naPravnom fakultetu uOsijeku, i s time ne mis-li stati!

Pokretanje tvrtke, kojoj je odmah izamislio ime, "» utura πtit d.o.o.",imalo je i πire ciljeve od vlastitogprobitka. Æelio je zaposliti svoje ne-kadaπnje kolege i suborce, razvoja-Ëene branitelje. Ipak, nije sve iπlobez teπkoÊa Njegove su teπkoÊe bilezapravo uobiËajene za naπe prilike:dugaËke i krute birokratske proce-dure, nemoguÊnost dobivanja kredi-ta i predrasude prema træiπnim ini-cijativama braniteljske populacije. A

njegov posao joπ je i problematiËni-ji, s obzirom na to da je rijeË o dje-latnosti za Ëije pokretanje treba pro-Êi raznorazne struËne i sigurnosneprovjere. Na kraju, bivπi Ëasnik ibranitelj od poËetka rata Ëekao jeosam mjeseci da dobije dozvolu!

Ipak, upornost i vjera na kraju suse isplatili. Nakon teπkih poËetaka,danas mu tvrtka zapoπljava 3 0 ljudi.Rade na zaπtiti ljudi i vaænih dræav-nih i privatnih objekata u najistoËni-jim hrvatskim æupanijama. Trude sebiti i odgovarajuÊe opremljeni za tajodgovoran i ponekad opasan posao.Ponos tvrtke je i moderan operativnicentar u njezinu srediπtu u Vinkovci-

ma. No, kako Ivica» utura ne misli stati svlastitim obrazova-njem i napretkom, ta-ko je i s njegovomtvtkom. U buduÊnostiplanira otvaranje de-tektivske agencije, teuvoenje najnovijihtehnologija u posao.Ipak, najponosniji jeπto u tvrtku uvodi isvoju najstariju kÊer,koja zavrπava studijprava. Dakle, tvrtka Êepostati u pravom smis-lu rijeËi obiteljska...

PriËa o Ivici » uturipriËa je o uspjeπnoj tranziciji vojni-ka i branitelja, koji je pronaπao noviæivot izvan velikog sustava Ëijem jeopstanku i razvoju i sam pridonio.Kad je iziπao iz njega, okrenuo senovim izazovima i snovima. I ostva-ruje ih. U poËecima mu je krozSPE C TRA-u pomagao i sam sustav.S MORH-om i Odjelom za tranzici-ju i danas rado odræava kontakte.No, ideju i upornost morao je poka-zati on sam...

Tranzicija hrvatskog branitelja u civilni æivot

P r iË a o Iv ic i » uturi p riË a je o us p je π n oj tran z ic iji v ojn ika i b ran ite lja, koji je p ron aπ ao

n ov i æiv ot iz v an v e likog s us tav a, Ë ije m je op s tan ku i raz v oju i s am p rid on io. K ad je

iz iπ ao iz n je g a, okre n uo s e n ov im iz az ov im a i s n ov im a. I os tv aruje ih !

Domagoj VLAHOVIΔ

U spjeπ an i iz van velikog sustava

S PEC T RA

12,13 strana 3/19/08 12:31 PM

1 421. oæujka 2008.

OS RH

K lapa H R M -a "Sveti Juraj" izdala novi nosaË zvuka

DoËasniËki zbor Hrvatskog vojnog uËiliπta proveo je 2 8 . veljaËe cjelod-nevnu funkcionalnu obuku u okolici mjesta Mladina nedaleko od J astre-barskog, pod nazivom “Mladina 2 0 0 8 “.

Teæiπna zadaÊa obuke bila je viπesatna i fiziËki zahtjevna praktiËna vjeæba izsnalaæenja na zemljiπtu pomoÊu zemljovida i kompasa, uz struËno vodstvoinstruktora topografije iz sastava DoËasniËke πkole HVU-a. Osvjeæavanjeznanja i vjeπtina doËasnika funkcionalnom obukom dio je redovitih godiπnjihaktivnosti prvog doËasnika HVU-a i ujedno prilika za meusobno upoznava-nje svih doËasnika koji svoje svakodnevne zadaÊe u sklopu UËiliπta obavljaju

na razliËitim lokalitetima - u Zagrebu, – akovu, Zadru i Splitu. U popodnevnom dijelu, provedene su sportske aktivnosti,svojevrsna selekcija i uvod u predstojeÊe 2 . sportske vojne igre DoËasniËkog zbora HVU, u sljedeÊem tromjeseËju.

OJ I

"Tebe traæim, Boæe moj" naziv jenovog nosaËa zvuka Klape Hrvat-ske ratne mornarice "Sveti J uraj",koji je izdala nakladniËka kuÊa Ver-bum iz Splita.

Najnoviji cd sve popularnije klapesadræi Ëetrnaest pjesama iz njezinabogatog duhovnog opusa i napjeveiz Dalmatinske mise maestra Vlada-na Vuletina.

Poπto su u viπe navrata izvodili teduhovne skladbe, Ëlanovi Klape,predvoeni Markom BraliÊem, odlu-Ëili su ih ovjekovjeËiti u svojoj inter-pretaciji te su snimili nosaË zvukasimboliËnog naziva, koji je ovih da-na predstavljen na Danima krπÊan-ske kulture u Splitu i © ibeniku. Pod-sjetimo, Klapa "Sveti J uraj" osnova-na je 2 0 0 1 . godine sa svrhom oËu-vanja i promicanja kulture a capellapjevanja dalmatinskih klapa. Osmugodinu zaredom uspjeπno predstav-lja naπu domovinu i Oruæane snagena Meunarodnom vojnom hodo-ËaπÊu u L ourdesu, na kojem sudje-luje oko 3 0 tisuÊa vojnika iz cijelogsvijeta. Klapa HRM-a ponajprijesudjeluje u brojnim aktivnostimaMinistarstva obrane i Oruæanih sna-ga, u zemlji i inozemstvu, a uz in-tenzivan koncertni angaæman usklopu obrambenog sustava u kojemdjeluje, vrlo se uspjeπno predstavljadomaÊoj i meunarodnoj javnosti u

raznim prigodama. Tako sunedavno sudjelovali na kon-certu popularnih hrvatskihklapa, odræanom u Koncert-noj dvorani "Vatroslav L i-sinski" u Zagrebu, a 2 3 . travnja nas-tupit Êe u Trilju, na proslavi blagda-na svetog J urja, nebeskog zaπtitnikaKlape koja nosi njegovo ime. U

svibnju im predstoji ponov-ni nastup u L ourdesu, gdjeÊe odræati nekoliko konce-rata u povodu 1 5 0 . obljetni-ce Gospina ukazanja, a po-

Ëetkom lipnja putuju u Austriju iondje Êe sudjelovati u proslavi 6 0 .obljetnice Hrvatske katoliËke misijeu Salzburgu. Prema sadaπnjem pla-

nu, i ljeto Êe im biti radno,a nadamo se da Êe takobiti i ubuduÊe. Svima oni-ma koji poæele odmoritiduπu i uæivati u dobrojpjesmi, toplo preporuËuje-mo Klapu "Sveti J uraj", bi-lo uæivo ili na nekom odizvrsnih nosaËa zvuka.Uæitak je zajamËen!

M. ALVIR

Tebe traæ im, B oæ e moj

Funkcionalna ob uka “ M lad ina 20 0 8 “

"Tebe traæim, B oæe moj" πesti je

nosaË zvuka K lape "Sveti J u-

raj", a moæe se kupiti u svim

Verbumovim knjiæarama diljem

H rvatske

snim

io M

. FAN

UK

O

14,15 strana 3/19/08 12:34 PM

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

za popunu radnog mjesta u Odjelu za

koordinaciju

VI©I STRU»NI SAVJET-NIK ZA VOJNOSTEGOV-

NI POSTUPAK I KOORDINACIJU

Uvjeti:• VSS/VII/1 - diplomirani pravnik• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSp:92901• 10 godina radnogstaæa u struci

Prijave s dokazima o is-punjavanju navedenih uv-jeta zainteresirani kandi-dati iz ustrojbenih cjelinaMORH-a mogu dostavitina adresu: Ministarstvoobrane RH, Uprava zaljudske resurse, Personal-na sluæba, StanËiÊeva 6,10 000 Zagreb.Zainteresirani kandidati

iz ustrojbenih cjelinaGSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti naadresu: Glavni stoæer OS-RH, Uprava za personal-ne poslove, vojarna "CRO-ATIA", Sarajevska bb,10 000 Zagreb.Rok za podnoπenje prija-

ve je do 31. oæujka2008.Za eventualne upite u

svezi s natjeËajem, zainte-resirani kandidati moguse obratiti na telefon01/4568-553

1 5

OS RH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je 1 0 .oæujka 2 0 0 8 . NatjeËaj za stipendiranje studenata, u statusukadeta, prve godine preddiplomskih studija za stjecanje aka-demskog naziva prvostupnika, koji se upisuju u akademskojgodini 2 0 0 8 ./0 9 ., a rok prijave je 2 1 . travnja 2 0 0 8 . godine. NanatjeËaj se mogu prijaviti svi kandidati koji u akademskoj go-dini 2 0 0 8 ./2 0 0 9 . planiraju upisati jedan od dolje navedenihsedam fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu,kao i svi kandidati koji planiraju upisati neki od studija naTehniËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

RijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolovanja, akandidati primljeni u taj program imat Êe moguÊnost zavrπetkavisokoπkolskog obrazovanja na jednom od hrvatskih sveuËiliπ-ta, odnosno veleuËiliπta. Uz to Êe tijekom studija imati osigura-nu stipendiju (u godiπnjem iznosu od najmanje 1 2 tisuÊa ku-na), besplatnu struËnu literaturu, besplatni smjeπtaj i prehra-nu, te po zavrπetku studija, osiguran posao u Oruæanim snaga-ma Republike Hrvatske. Kandidati koji prou potrebna testira-nja, po zavrπetku studija obvezni su raditi u sustavu OSRH utrajanju dvostruko duæem od vremena stipendiranja. Po zavr-πetku studija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OS-RH, raËunati i na moguÊnosti daljnjeg usavrπavanja ne samo uHrvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijaviti semoæe u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta. Po prija-vi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testiranja i zdrav-stvene preglede, a kandidati za kadete - vojne pilote morajudodatno proÊi i program selekcijskog letenja. Vaæno je istaknu-ti kako Êe svi kandidati redovito pristupati prijamnim ispitimana visokoπkolskim ustanovama koje izaberu, a MORH je ta-koer osigurao moguÊnost dodatnih priprema za upise na fa-kultete za kandidate koji se prijave u program Kadet.

Popis fakultetaSVE U» IL I© TE U ZAGRE BUF akultet elektrotehnike i raËunarstva• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiF akultet strojarstva i brodogradnje• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva• preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstvaPrirodoslovno-matematiËki fakultet• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiKinezioloπki fakultet• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologijeF akultet prometnih znanosti• studij aeronautike - vojni piloti

TE HNI» KO VE L E U» IL I© TE U ZAGRE BU• svi preddiplomski struËni studiji

SVE U» IL I© TE U SPL ITUPomorski fakultet• smjer Pomorska nautikaF akultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjePreddiplomski sveuËiliπni studij:• elektrotehnika i informacijska tehnologija• strojarstvo• raËunarstvo• industrijsko inæenjerstvoPreddiplomski struËni studij:• elektrotehnika• strojarstvo• raËunarstvo

M O R H raspisao N atjeË aj z astipend iranje studenata

za odabir kandidata za vojnodiplomatske duænosti

vojni izaslanik RH u SR NjemaË-koj i »eπkoj Republici sa sjediπ-

tem u Berlinuuvjeti:- osobni Ëin: pukovnik - brigadir- VSS- njemaËki jezik STANAG 3333- engleski jezik STANAG 2222- 10 godina radnog staæaPosebna struËna znanja poæeljna

pri odabiru kandidata:• Vojnodiplomatska πkola MORH-a• Diplomatska akademija MVPEI-a• zavrπena Zapovjedno-stoæerna

πkola• meunarodni teËajevi iz podru-

Ëja diplomacije• radno iskustvo na poslovima

meunarodne obrambene suradnje

Odlazak na navedenu duænostpredvia se tijekom 2008., a poodabiru kandidati moraju biti sprem-ni sa svojom obitelji provesti nasluæbi u inozemstvu oko 4 godine.Prijave s dokazima za ispunjava-

nje navedenih uvjeta zainteresiranikandidati iz ustrojbenih cjelinaMORH-a mogu dostaviti na adresu:

Ministarstvo obrane RHUprava za ljudske resursePersonalna sluæbaStanËiÊeva 610 000 Zagreb

Zainteresirani kandidati iz ustrojbe-nih cjelina GSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti na adresu:

Glavni stoæer OSRHPersonalna upravaVojarna "Croatia" - Sarajevska bb10 000 ZagrebRok za podnoπenje prijava je 26.

oæujka 2008.Za eventualne upite u svezi s

natjeËajem, zainteresirani kandi-dati mogu se obratiti na telefon01/4568-553

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

21. oæujka 2008.

14,15 strana 3/19/08 12:34 PM

21. oæujka 2008.

AMERI»KA tvrtka F iretide Inc je-dan je od vodeÊih igraËa na podru-Ëju razvoja i instaliranja naprednihbeæiËnih nadzornih mreænih rjeπe-nja. NastojeÊi poveÊati træiπnu sna-gu i razviti nove tehnologije, uπla jeu strategijski savez s tvrtkom On-Net Surveillance Sy stems Inc (On-SSI), jednom od vodeÊih na podru-Ëju IP baziranih nadzornih sustava.

Svrha je savez-niπtva razvitisveobuhvatnarjeπenja sigur-nosnog video-nadzora, temelje-na na najmoder-nijim tehnologi-jama. Temelj sa-vezniπtva je spe-cijalizacija On-SSI-ja na podru-

Ëju programskih aplikacija za nad-zor i upravljanje velikim videonad-zornim sustavima temeljenim na IPprotokolima te F iretideove specijali-zacije na podruËju πirokopojasnihbeæiËnih mreæa.

Integrirane beæiËne videonadzor-ne mreæe osobito su popularne kaorjeπenje za velike gradove, gdjeznatno podiæu razinu sigurnosti,

pomaæu u spreËavanju teroristiËkihincidenata i kaznenih djela te ola-kπavaju istragu kad se neπto sliËnodogodi. VeÊina kamera takvih sus-tava omoguÊava daljinsko nadzira-nje i praÊenje aktivnosti na podru-Ëju koje pokrivaju, a aktivnosti te-meljene na tako prikupljenim poda-cima odvijaju se u realnom vreme-nu. Sustav rabi beæiËnu πirokopojas-nu mreæu, koja radi na 4 ,9 GHz.

Ujedinjavanje tehnologija F ireti-dea i OnSSI-ja trebalo bi olakπatiintegraciju videonadzornih sustavapri instaliranju buduÊim korisnici-ma. Glavna postignuÊa za korisnikeogledat Êe se u veÊoj brzini mreæe,πto Êe biti znatan napredak u odno-su na dosadaπnje, koje su skloneusporavanjima zbog previπe podata-ka u kritiËnom vremenu.

M. PE TROVIΔ

1 6

NASTOJEΔI napraviti svojevrsnuravnoteæu u odnosu na novu pakis-tansku nabavu borbenih avionaF -1 6 C /D Block 5 2 i J F -1 7 Thunder,Indija je poËetkom oæujka poduzelajedan od vaænih koraka u tom smje-ru. Naime, indijski mediji objavilisu kako je Indija sklopila ugovor sRusijom, vrijedan milijardu ameriË-kih dolara, kojim Êe u sljedeÊemtrogodiπnjem razdoblju biti remonti-rano i modernizirano 6 9 borbenihaviona MiG-2 9 A/B, kojima Êe po-tom biti popunjeno pet indijskih lo-vaËkih eskadrila.

RijeË je o avionima koje je Indijanabavila osamdesetih godina proπ-log stoljeÊa i koji u prosjeku imajuoko 2 5 0 0 sati naleta. Remontom Êese nastojati u prosjeku produljitiservisni vijek za dodatnih 1 0 0 0 do1 5 0 0 sati naleta, πto Êe ovisiti o sta-nju svakog aviona zasebno. Indijakani nakon remonta i modernizacijezadræati svoje “dvadesetdevetke”barem sljedeÊih desetak godina uoperativnoj uporabi. Remont i mo-

dernizacija prvih πest aviona bit Êeobavljeni u Rusiji, dok Êe svi preos-tali avioni biti obnovljeni u Indiji, uzrakoplovnoj bazi i remontnom sre-diπtu Nashik.

Modernizacija aviona ukljuËujenovi radarski sustav PhazatronZhuk-M, novi sustav za upravljanjenaoruæanjem, isporuku dodatne ko-

liËine navoenog raketnog naoruæa-nja i novi paket avionike, koji Êe bi-ti kombinacija indijskih i zapadnihproizvoaËa, dok Êe odreeni pod-sustavi biti nabavljeni u Izraelu. Uzto Êe se poveÊati kapacitet noπenjagoriva, a ugradit Êe se nova komu-nikacijska i navigacijska oprema.

I. SK E NDE ROVIΔ

Busi

ness

Wire

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

S igurnosn i nad z or

Ind ija remontira svoje M iG -ove 29

16-19 vijesti 03/18/08 13:22

1 721. oæujka 2008.

EUROPSKA tvrtka MBDA, speci-jalizirana za razvoj i proizvodnjuprojektila, dostavila je prvu serijupotpuno digitaliziranih lansirnihpostaja protuoklopnih voenih ra-ketnih sustava (POVRS) MIL ANADT J uænoj Africi. Te su lansirnepostaje naËinjene u njemaËkim po-gonima MBDA-e, a isporuka uklju-Ëuje i projektile MIL AN 3 te simu-latore i drugu opremu za izobrazbuoperatera.

Tijekom sluæbenog preuzimanjapaljbenih postaja, kupac je provje-rio i potvrdio ispravnost pet postaja.Istodobno je potvrdu o ispravnostidobila logistiËka oprema te sustaviza odræavanje.

Nove paljbene postaje, zbogprimjene digitalne tehnologije,imaju unaprijeenu detekciju iprepoznavanje ciljeva, a znatnoje olakπano odræavanje i izo-brazba novih operatera.

InaËe, POVRS MIL AN je do-sad uπao u sastav 4 4 vojske diljemsvijeta. NaËinjeno je viπe od 1 0 0 0 0paljbenih postaja i 3 6 0 0 0 0 projekti-la. U operativnim je uvjetima ispa-ljeno oko 1 0 0 0 0 projektila. Ukupnoje obavljeno oko 1 0 0 0 0 0 ispaljenja(vjeæbe, probe, operativno djelova-nje), a postignut je prosjek pogoda-ka od 9 5 % .

J uæna Afrika je prvi kupac najno-vije inaËice pa tvrtka vjeruje da Êe

imati dobre prodajne rezultate iubuduÊe. Iako je taj projektil nastaoprije viπe od tri desetljeÊa kao pro-izvod francusko-njemaËke vojnoin-dustrijske suradnje, i danas je rijeËo respektabilnom i uËinkovitomPOVRS-u. On je sposoban porazitisvaki tenk koji se danas pojavi nabojiπtu i unatoË pojavi novih, mla-ih i naprednijih konkurenata.

M. PE TROVIΔ

POTKRAJ veljaËe i poËetkomoæujka, na aerodromu Æukovski, ne-daleko od Moskve, uspjeπno suobavljeni prvi probni letovi konaË-nog prototipa produkcijskog viπe-namjenskog borbenog aviona SuhojSu-3 5 BM. RijeË je o prototipu no-vog borbenog aviona, koji je prviput svjetskoj javnosti predstavljentijekom proπlogodiπnjeg meuna-rodnog zrakoplovnog velesajmaMAKS 2 0 0 7 . Borbeni avionSu-3 5 BM spada u tzv. 4 + + genera-ciju borbenih aviona, te na odreeninaËin oznaËava kraj razvoja postoje-Êe obitelji borbenih aviona Su-2 7(koja ima cijeli niz derivata), odnos-no predstavlja konaËnu inaËicu kojatreba premostiti tehnoloπku prazni-nu do zavrπetka razvoja ruskog bor-benog aviona pete generacije T-5 0 .

Razvoj Suhoja Su-3 5 BM/T-1 0 BM(“domaÊa” ruska inaËica nosit Êeoznaku Su-2 7 SM2 , dok Êe izvoznaoznaka biti samo Su-3 5 ) zapoËet jeu prosincu 2 0 0 3 . i u odnosu naprethodnika Su-3 5 ima cijeli niz po-

boljπanja. To se prijesvega odnosi na dizajnaviona, na kojemu sunajuoËljiviji manji oko-

miti stabilizatori, nedostatak pre-poznatljive velike zraËne koËnice nahrptenoj grbi, veÊi uvodnici zrakaza pogonsku skupinu, izduæenijanosna sekcija i nosna noga s dvakotaËa, dok je istodobno teæinaaviona smanjena za 2 0 % . Zmajaviona sada ima servisni vijek od6 0 0 0 radnih sati, s meuremontnimintervalom na 1 5 0 0 radnih sati.

Uz to, Su-3 5 BM ima snaæniju po-gonsku skupinu, koju Ëine dva tur-boventilacijska motora Saturn 1 1 7 S(AL -3 7 F U), koji su poboljπani deri-vat motora AL -3 1 F , iako je izvornobila planirana ugradnja turboventi-lacijskih motora Saturn AL -4 1 F 1(koji imaju 3 D vektorirani potisak).Motori Saturn 1 1 7 S imaju 2 D vekto-rirani potisak snage 8 8 0 0 kg suho,odnosno 1 4 5 0 0 kg s dodatnim izga-ranjem svaki, πto ukupno avionu da-je impresivnih 2 9 0 0 0 kg potiska.Servisni vijek motora iznosi 4 0 0 0radnih sati (prije generalnog remon-ta), s meuremontnim intervalimana 1 5 0 0 radnih sati. Usporedbe radi,

dosadaπnji motori AL -3 1 F imaju ser-visni vijek od 1 5 0 0 radnih sati, smeuremontnim intervalima na 5 0 0radnih sati.

Velika kvaliteta Su-3 5 BM su i novisustav upravljanja avionom, novi pa-ket avionike (s “glass cockpit” konfi-guracijom i novim viπefunkcijskimprikaznicima u boji dijagonale 1 5 ” irezolucije 1 4 0 0 x 1 0 5 0 pix ela), novanavigacijska i komunikacijska opre-ma, novo letno raËunalo, novi ra-darski sustav Irbis-E (s pasivnim po-makom fazne reπetke do 7 0 stupnje-va po azimutu, a uz pomoÊ mini ser-voa do 1 2 0 stupnjeva). Irbis-E imamaksimalni domet od 4 0 0 km, uzmoguÊnost praÊenja do 3 0 ciljeva, temoguÊnost istodobnog zahvata i na-pada do osam ciljeva. Su-3 5 BM ima1 2 podvjesnih toËaka, na kojimamoæe maksimalno ponijeti do osamtona zrakoplovnog naoruæanja.

Isporuka prvih produkcijskih Su-3 5 BM Ruskom ratnom zrakoplov-stvu oËekuje se tijekom 2 0 1 0 ., a tre-bala bi biti okonËana 2 0 1 2 , do kadaÊe biti isporuËeno 1 1 6 novoproizve-denih aviona i 4 0 8 aviona moderni-ziranih na standard Su-3 5 BM.

I. SK E NDE ROVIΔ

P oletio S u-35B M S uper Flanker


P rvi serijsk i M ILA N A D T u Ju æ noj A frici

MB

DA

16-19 vijesti 03/18/08 13:22

POZNATI japanski proizvoaË sa-tova, C asio, predstavio je najnovijisat iz poznate obitelji terenskih sa-tova Pro Trek. Model oznake ProTrek PRW -1 5 0 0 1 VE R prvi je sat izte obitelji koji, osim izvrsnih teren-skih svojstava, (Pro Trek serija je os-miπljena za planinare, vojnike, lov-ce, izletnike i sliËne profesije), sadima i moguÊnost uporabe u vodi.Pro Trek satovi su i dosad bili vodo-nepropusni, ali je rijeË o nepropus-nosti deklariranoj na 5 0 metara. Toje u praksi znaËilo da proizvoaËjamËi otpornost sata na vodu samou sluËaju tuπiranja.

Novi model ima oznaku da je vo-donepropustan do 2 0 0 metara, πto upraksi znaËi da se s njime smije i

roniti. Osim to-ga, sat jeopremljenstandardnimfunkcijama zaPro Trek seri-ju. To su vi-sinomjer (do1 0 0 0 0 metara),barometar, termo-metar (od -1 0 do+ 6 0 stupnjeva C ), di-gitalni kompas. Moæeprikazati stanje plime ioseke te mjeseËeve mijene.

Uz uobiËajeni prikaz trenutaË-nog vremena, ima moguÊnost prika-za aktualnog vremena u 3 0 svjet-skih gradova, alarm, πtopericu i taj-

mer te kalendar pro-gramiran do 2 0 9 9 .

godine. Primijenje-ne su i dvije na-predne tehnologi-je, Tough Solar,

koja omoguÊavapunjenje akumula-

tora sata dok imadnevnog svjetla, i ra-

dio nadziranu preciz-nost sata (funkcionira sa-

mo u E uropi, SjevernojAmerici i J apanu). Sat ima

kuÊiπte i remen od plastike, di-zajn je veÊ klasiËan C asiov za tuvrstu satova, a ima i veliki L C D zas-lon s pozadinskim osvjetljenjem.

M. PE TROVIΔ

AMERI»KA ratna mornarica jav-no je obznanila pojavu ozbiljnihstrukturnih oπteÊenja na trupovimapojedinih razaraËa naoruæanih vo-enim projektilima klase ArleighBurke. Mnogi od 5 1 razaraËa u ope-rativnoj sluæbi ameriËke mornariceizloæeni su veÊim radnim optereÊe-njima od projektnih vrijednosti te sutakvi trupovi podloæni izvijanjuzbog veÊih naprezanja. Udaranjepramca o valove, tzv. slamming,prouzroËio je deformaciju pramËanepopreËne pregrade i njezinih ukre-pa te pojedinih palubnih sponja.Konstruktivni elementi trupa po-pravljaju se i pojaËavaju na razara-Ëima serije F light IIA, a nakon njihuslijedit Êe remont na prije izgrae-nim brodovima. Na jednom od pos-

ljednjih izgraenih raza-raËa, USS Gridley (DDG-1 0 1 ), u rujnu 2 0 0 7 ., nakonopseænih ispitivanja uBAE Sy stems’ovom brodo-gradiliπtu u San Diegu,pojavile su se deformacijena ukrepama prostora iz-nad sonara, koje su nak-nadno izrezane i zamije-njene ojaËanjima. Naime,

kako je ova pojava vrlo rasprostra-njena na razaraËima cijele klase,ameriËka mornarica je odredila 6 2milijuna dolara za potrebe popravkastrukturnih oπteÊenja.

RazaraËi oznake DDG 5 1 , 5 4 , 5 5 ,6 0 , 6 3 , 6 4 , 6 6 , 6 8 , 7 1 , 7 4 , 7 6 , 8 1 i8 2 , pod utjecajem i optereÊenjemvalova, doæivjeli su velika oπteÊenjasame oplate trupa i njegova orebre-nja. Opseg nastalih oπteÊenja kreÊese od lokalnih deformacija palubnihsponja preko okvirnih rebara i uz-duænjaka trupa, od minimalnih vri-jednosti do nekoliko centimetaratrajne deformacije. TrenutaËno su trirazaraËa, USS Gridley , USS Bain-bridge (DDG-9 6 ) i USS Sherman(DDG-9 8 ), dovrπila postupak ojaËa-nja pramËanog dijela trupa.

Pretpostavlja se da je identiËanproblem uoËen i kod 2 2 krstariceklase Ticonderoga. Navedeni zak-ljuËak je donesen nakon prezentaci-je ameriËke mornarice 2 0 0 6 . godineo stanju povrπinskih plovila, kadasu prezentirana potrebna ojaËanjatrupova i modifikacije stabiliteta ka-ko bi se ispravile sporne toËke naobje klase brodova. Neimenovanivojni ekspert izjavio je kako su de-formacije vrlo vjerojatno nastalezbog veÊeg broja brodskih radnihsati nego πto je predvieno projek-tom, Ëime je gotovo uklonio sumnjuna potencijalnu projektantsku po-greπku.

Ukupno je planirana gradnja 6 2razaraËa voenim projektilima klaseArleigh Burke, od kojih su posljed-nja dva primljena u operativnusluæbu u 2 0 0 7 . godini: USS Gridleyu veljaËi i USS Kid (DDG-1 0 0 ) ulipnju. U gradnju razaraËa ukljuËe-na su dva ameriËka brodogradiliπtaIngalls Shipbuilding i General Dy -namics’ Bath Iron W orks. OËekujese da Êe posljednji razaraË u klasi,DDG-1 1 2 , biti isporuËen 2 0 1 1 . go-dine.

M. PTIΔ G RÆE LJ

1 821. oæujka 2008.

S trukturna oπ teÊ enja raz araË a k lase A rleigh B urke


N ovi C asio P ro Trek

Casi

o

16-19 vijesti 03/18/08 13:22

1 9

GLAVNI razlog masivnoj eskalaci-ji predvienih troπkova preinake teujedno razlog kaπnjenju dostavemodificiranog nosaËa zrakoplovaklase Kiev, INS Vikramadity a (iz-vornog imena Admiral Gorπkov), in-dijskoj ratnoj mornarici jest, kako senesluæbeno saznaje, gubitak svihnacrta povezanih s projektom. Uskladu sa saznanjima neimenova-nih viπih duænosnika indijske mor-narice, ruskome brodogradiliπtuSevmaπpredprijatije u Sverodvin-sku, u kojem se nosaË nalazi na mo-difikaciji, nisu nakon raspada Sov-jetskog Saveza nikada dostavljenioriginalni nacrti iz ukrajinskog bro-dogradiliπta Nikolajev J ug (Brodo-gradiliπte No. 4 4 4 ), u kojem je brodizgraen. Nedostatak nacrta doveoje ruske inæenjere do iznimno veli-ke pogreπke u procjeni opsega i tro-πkova radova πto ih je zahtijevalaindijska mornarica, a potrebnih zabuduÊi operativni vijek, koji jepredvien na 2 5 godina. Ruski pro-jektni ured u St. Peterburgu trenu-taËno pokuπava rekonstruirati po-trebne nacrte, no takav naËin radauzet Êe previπe vremena.

Navedeni nosaË zra-koplova Ëetvrti je brodiz projekta 1 1 4 3 i izvor-no nazvan Baku. Kobi-lica mu je poloæena1 9 7 8 ., porinut je 1 9 8 2 .,a u operativnu sluæbusovjetske mornariceuπao je pet godina pos-lije. Nakon raspadaSovjetskog Saveza, no-saË je preimenovan uAdmiral Gorπkov, te je1 9 9 4 . nakon eksplozije kotlovniceproveo godinu dana na popravku.Iako je nakratko vraÊen u sluæbu,sluæbeno je iskljuËen iz operativnogsastava 1 9 9 6 . i prodan indijskojmornarici u sijeËnju 2 0 0 4 . za otpri-like 9 7 4 milijuna dolara, na kolikoje procijenjena preinaka. Indijskamornarica je potroπila dodatnih5 2 5 milijuna dolara za nabavu 1 6MiG-2 9 K zrakoplova, ukljuËujuÊiËetiri zrakoplova za obuku.

Zbog iznimno loπe procjene ruskihinæenjera na projektu preinake no-saËa zrakoplova, glavni direktorbrodogradiliπta Sevmaπpredprijatijesmijenjen je s duænosti, a rok za

dostavu broda, predvien u razdob-lju 2 0 1 1 .-2 0 1 2 ., pomaknut je za ba-rem tri godine. Zbog nastale situa-cije, Rusija je zatraæila dodatnih 1 ,2milijarde dolara kako bi zavrπilapreinaku nosaËa, πto je indijskamornarica odluËno odbila zbog pot-pisanog i isplaÊenog fiksiranogugovora.

Nakon epizode Gruπkov, Indija jeodluËila reducirati svoju ovisnost oruskoj vojnoj opremi, koja trenutaË-no iznosi oko 7 9 % svih akvizicija, iorijentirati se prema zemljama po-put Izraela i Sjedinjenih AmeriËkihDræava.

M. PTIΔ G RÆE LJ

NORVE©KA tvrtka Kongsberg De-fence & Aerospace i ameriËki L ock-heed Martin, uz australsku financij-sku potporu, pripremaju za ovu go-dinu poËetak razvoja novog navoe-nog naoruæanja, koje bi bilo dio ar-senala na novom viπenamjenskomborbenom avionu F -3 5 L ightning II.RijeË je o krstareÊem projektilu J SM(J oint Strike Missile), koji se temeljina konceptu protubrodskog NSM(Naval Strike Missile) projektila no-

ve generacije, πto ga je razvioKongsberg Defence & Aerospace iËija je inicijalna proizvodnja zapoËe-la tijekom proπle godine.

Na J SM Kongsberg i L ockheedMartin gledaju kao na temeljni pro-tubrodski projektil, koji bi se mogaorabiti i za napade na odreene ze-maljske ciljeve. Planira se da Êe senositi u unutraπnjosti aviona, gdje bimogla biti smjeπtena dva J SM pro-jektila. Poradi prilagodbe ugradnjena avion, J SM bi u odnosu na NSMimao odreene strukturalne preina-ke, u smislu produljenja tijela pro-jektila i njegova manjeg popreËnogpresjeka, te dodatne preinake izvla-Ëivih krilaca. J SM bi trebao nositiviπe goriva, πto bi mu trebalo omo-guÊiti domet od 1 6 0 nautiËkih milja,

a to je osjetno viπe u odnosu na do-met NSM od 1 0 0 nautiËkih milja.Sustav navoenja bi se zasnivao nahibridnom sustavu na NSM-u(GPS/INS), uz vjerojatni dodatak la-serskog sustava navoenja. Sustavpretraæivanja i ciljanja temeljio bi sena infracrvenom traæilu u glavi pro-jektila, a sama bojna glava (eksplo-zivno fragmentacijska) trebala bi bititeπka kao i na NSM-u, 1 2 0 kg.

Razvoj J SM-a trebao bi biti okon-Ëan do 2 0 1 2 ., kada bi trebala poËetiprva letna testiranja projektila. Uzugradnju na F -3 5 L ightning II,Kongsberg planira ponuditi J SMkao dio arsenala za borbene avioneE urofighter Ty phoon II i J AS 3 9Gripen.

I. SK E NDE ROVIΔ

21. oæujka 2008.

N ovi vo en i projektil JS M

O tkriven raz log kaπ njenju ind ijskog nosaË a z rakoplova


16-19 vijesti 03/18/08 13:22

VOJ S KE S VIJ ET A

21. oæujka 2008.20

©panjolska legija osnovana je2 8 . sijeËnja 1 9 2 0 . godine natemelju dekreta πpanjolskog

kralja Alfonsa X III. Povijesni doku-menti ponekad moæda unose i maluzbrku kada su u pitanju datumi onjezinom osnivanju. No, sa sigur-noπÊu se moæe ustvrditi da je 2 8 .rujna 1 9 2 0 . u redove L egije unova-Ëeno prvih 4 0 0 katalonskih drago-voljaca. U osnivaËkim dokumenti-ma L egije, koje je potpisao tadaπnjiministar rata J ose Villalba (kako seu ta vremena nazivala duænost mi-nistra obrane), ostalo je zapisano daÊe to biti dragovoljaËka postrojba,Ëije Êe popunjavanje, pravila sluæbei naËin uporabe biti u iskljuËivojovlasti ministra rata. Za razliku odfrancuske L egije stranaca, zamiπlje-

no je da se πpanjolska L egija popu-njava ponajprije © panjolcima i oso-bama koje imaju πpanjolsko podri-jetlo, a tek potom i strancima kojiæele pristupiti u L egiju. F ormiranaje kao profesionalna postrojba zauporabu u πpanjolskim prekomor-skim posjedima, gdje je trebala za-mijeniti regularne πpanjolske vojnepostrojbe. Treba odmah razjasnitiodreenu zbrku povezanu s njezi-nim nazivom, koja vlada i danas,nastala na temelju prijevoda πpa-njolskog naziva na engleski jezik.“L a L egion E x tranera” u jednostav-nom engleskom prijevodu zaista oz-naËava L egiju stranaca. No, rijeË“ex tranero” ima barem trostrukoznaËenje u πpanjolskom jeziku:stranac, inozemstvo i daleko (u da-

ljini, u inozemstvu). U ovom sluËajutrebao se uporabiti ovaj posljednjitermin, koji bi precizno oznaËavaoda je rijeË o L egiji za uporabu uinozemstvu.

S povijesnog glediπta u © panjolskojsu postojale i ratovale “stranaËke le-gije” Ëak devedesetak godina prijeove, osnovane 1 9 2 0 . godine. Naime,2 8 . lipnja 1 8 3 5 . godine F rancuska jeodluËila pomoÊi πpanjolskoj vladi ikraljici Izabeli svim sredstvima tije-kom I. karlistiËkog rata. VojniËka po-moÊ ukljuËivala je slanje ekspedicij-skog korpusa L egije stranaca od4 0 0 0 vojnika, koji su se 1 7 . kolovoza1 8 3 5 . iskrcali u Tarragoni.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

© pa njolsk a leg ija “Za Krista, kralja i domovinu” - tako glasi mobilizacijsko geslo pod kojim je nastala ©panjolska legija. Izvorno os-

novana kao Tercio de Extranjeros odnosno StranaËka regimenta, trebala je biti πpanjolski ekvivalent francuskoj

Legiji stranaca.

Igor SPIC IJ ARIΔ

20,21 strana 03/18/08 13:24

21. oæujka 2008.

SpecifiËnost offset regu-lative Ujedinjenih Arap-skih E mirata jest u tome

πto podræavaju samo primje-nu neizravnog ili takozvanogcivilnog offseta, dok, za razli-ku od veÊine drugih zemalja,izravni offset uopÊe nijepredvien.

Ujedinjeni Arapski E miratipo mnogoËemu su specifiËnazemlja, kako po ustrojstvu ipolitiËkom ureenju, tako ipo zemljopisnom smjeπtaju iprirodnim bogatstvima naf-tom i plinom. Izmeu osta-log, poznati su i po najveÊojizloæbi naoruæanja i vojneopreme u regiji (IDE X ), kojase odræava svake druge godi-ne. Na posljednjoj IDE X2 0 0 7 izlagali su i predstavni-ci naπe zemlje. Sve te speci-fiËnosti na odreeni su naËinostavile traga na organizaci-ju njihova sustava obranekao i naËina opremanja nji-hovih oruæanih snaga i poli-cije.

UAE su od 1 9 7 1 . godineureeni kao federacija sas-tavljena od sedam emirata,meu kojima su najpoznatijiAbu Dhabi i Dubai. Glavnigrad je Abu Dhabi, smjeπten

u istoimenom emiratu, a Du-bai je jedno od svjetski poz-natih trgovinskih srediπta.Iako preteæitim dijelom zem-lje dominira pustinja, zbogbogatih nalaziπta nafte i pli-na te drugih gospodarskihpogodnosti, UAE su zemlja snacionalnim dohotkom kojise pribliæava iznosu od5 0 .0 0 0 USD po stanovniku.Zbog posloviËno dobrog od-nosa prema trgovini i vrlovelikim prihodima od nafte iplina, UAE se razvijaju u vrlomodernu zemlju, prepoznat-ljivu u poslovnim krugovimadiljem svijeta. Svjesni situa-cije u regiji i odnosa svijetaprema njima, predstavnicinajviπe dræavne vlasti sve suviπe usmjereni na πto boljuorganizaciju sustava obranekako bi zaπtitili nacionalneinterese. U posljednje vrije-me su poveÊani trendovi ula-ganja u opremu vojske. UAE ,s godiπnjim prihodom blizu2 0 0 milijardi USD zemlja sukoja moæe priuπtiti vrlo mo-dernu opremu za svoje oru-æane snage i policiju.

VOJ S KE S VIJ ET A

21

U dosadaπnjim opisima offset regulativa pojedinih zemalja, uglavnom se pisalo o europskim zemljama bez ob-

zira na to jesu li Ëlanice N ATO -a ili EU -a. O pis offset regulative U jedinjenih Arapskih Emirata (UAE) izabran je

zato πto je rijeË o zemlji Ëije opremanje vojske i policije nije ograniËeno financijama, a ipak ima vrlo razra enu

offset regulativu, kojom se otvaraju nove poslovne moguÊnosti vlastitom gospodarstvu

O ffset u U jed injen im A rapsk im Emiratima

J os ip MARTIN» E VIΔ MIK IΔ



20,21 strana 03/18/08 13:25

22

Sve dosad opisane bespilotneletjelice (osim F ire Scouta)imaju jedan veliki nedostatak -

naËin polijetanja i slijetanja. Naime,sve one za svoje djelovanje trebajuili dugaËku poletno-sletnu stazu iliposebne sprave (katapulte) s kojihÊe polijetati. Veliki ratni brodovi,kao πto su korvete, fregate i razara-Ëi, imaju velike letne palube na kojese mogu postaviti ovi ureaji. Noπto je s manjim brodovima? Mogu lise i oni opremiti bespilotnim letjeli-cama? Kao najbolje rjeπenje za upo-rabu na svim ratnim brodovima, bezobzira na veliËinu, nudi se uporababespilotnih letjelica s okomitim po-lijetanjem i slijetanjem.

Donedavno su pomorski zapovjed-nici za nadzor podruËja djelovanjarabili radarske i elektrooptiËke sus-tave postavljene na brodovima izrakoplovima s ljudskom posadom.Kako radarski sustavi postavljeni nabrodove imaju malu zonu motrenjaciljeva koji su na povrπini mora ili

lete neposredno iznad njega, pove-Êanje nadziranog podruËja done-davno se postizalo uporabom avio-na i helikoptera opremljenih radari-ma velikog dometa. A onda su sepojavile bespilotne letjelice dovolj-no velike nosivosti da se moguopremiti radarima i rabiti umjesto(ili kao nadopuna) mornariËkih pa-trolnih aviona. Iako trenutaËno tak-ve mornariËke izvidniËke bespilotneletjelice djeluju iskljuËivo iz baza nakopnu, samo je pitanje vremenakad Êe se prve pojaviti i na nosaËi-ma zrakoplova, ili, bolje reËeno, no-saËima letjelica. U odnosu na avio-ne s posadama, bespilotne letjelicesu jeftinije za kupnju i odræavanje,podjednako su pouzdane i, πto jemoæda najvaænije, zauzimaju znat-no manje prostora.

Uporaba velikih izvidniËkih bespi-lotnih letjelica moguÊa je s velikihnosaËa zrakoplova, ali i zapovjedni-ci znatno manjih ratnih brodovaimaju potrebu za boljim nadzorom

podruËja djelovanja. Posebno akomoraju djelovati u neprijateljskimpriobalnim vodama. Ideja vodilja jenapraviti male bespilotne letjelice,koje Êe neopaæeno moÊi djelovatiiznad neprijateljevih poloæaja i unjegovoj pozadini te obavljati SI-GINT (SIGnals INTelligence) i IM-INT (IMagery INTelligence) zada-Êe. Da bi njihovo djelovanje bilo us-pjeπno, svi prikupljeni podaci mora-ju se u realnom vremenu prenijetina brod (ili nadreeno zapovjed-niπtvo) na daljnju obradu. Na teme-lju otprije poznatih i novih podata-ka, zapovjednik broda Êe stvoritijasniju sliku o neprijateljskim polo-æajima i planovima djelovanja tedonijeti ispravnije odluke. Osim“pasivnog” prikupljanja podataka,izvidniËke bespilotne letjelice rabitÊe se za navoenje topniËke i raket-ne paljbe.

RA T NA MORNA RIC A

Bespilotne letjelice z a mornariË k u uporab u (III. d io)



Vrhunac prilagodbe bespilotnih letjelica mornariËkim potrebama bit Êe njihova uporaba s uronjenih podmornica

21. oæujka 2008.

Pripremio Tomis lav J ANJ IΔ

22,23 strana 03/18/08 13:28

Kada se govori o povijesti nas-tanaka tenka, onda se u pra-vilu zapoËinje s britanskim

tenkom Mother, poznatijim kaoMark I. Osnovna mu je namjenabila probijanje guste njemaËkeobrane na francuskom bojiπtu, kojusu Ëinili nepregledni rovovi. Njego-vi projektanti i naruËitelji zamislilisu tenk kao kopneni ekvivalentmornariËkom razaraËu, te su na-pravili vozilo duæine osam metara,πirine 4 ,2 i visine 2 ,2 metra, a teæi-ne 2 8 ,4 tone. Tenk Mark I dobio jetijelo u obliku romboida, na koje supostavljene kupole s topovima kali-bra 5 7 mm i/ili teπkim strojnicamakalibra 8 mm. Kako je uz njega tre-balo nastupati pjeπaπtvo, projektan-ti se nisu previπe zamarali maksi-malnom brzinom, koja je bilaskromnih 3 ,2 km/h. Iako je na os-novi Marka I razvijena cijela serijatenkova, danaπnji suvremeni tenko-

vi izgledaju bitno drukËije. Zaπto?Odgovor se krije u jednom lakomtenku koji se danas rijetko spomi-nje iako je zapravo on postao osno-va za izradu svih tenkova nakonnjega. RijeË je o francuskom tenkuRenault F T-1 7 . Puni mu je nazivAutomitrailleuse à chenilles Renau-lt F T modè le 1 9 1 7 . Kao i velik brojdrugih revolucionarnih ili baremnaprednih oruæja, ni F T-1 7 nijenastao kao smiπljeni rad vojnihstruËnjaka veÊ kao plod entuzijaz-ma dvojice ljudi. J edan je bio fran-cuski general J ean-Baptiste E stien-ne koji je duæe vrijeme predlagaorazvoj malog i lakog (te zato i jefti-nog) oklopnog vozila na gusjenica-ma napredne konstrukcije, ali kojinije nalazio odgovarajuÊu potporuu francuskom vojnom vrhu. Na-posljetku se general E stienne usrpnju 1 9 1 6 . izravno obratio fran-cuskom industrijalcu L ouisu Re-

naultu da mu pomogne izgraditiprvi prototip vozila. Iako se dotadRenault nije bavio proizvodnjomtakve vrste vozila (πto nije ni Ëudnojer je prvi britanski te ujedno svjet-ski tenk dovrπen u prosincu 1 9 1 5 .),odmah je prihvatio E stienneov pri-jedlog da francuskoj vojsci da revo-lucionarno novo oruæje. Za razraduE stiennove koncepcije, Renault jeodabrao jednog od svojih najtalen-tiranijih inæenjera RodolpheaE rnst-Metzmaiera, koji je zapravostvorio F T-1 7 . Uz takvu potporu pr-vi je drveni model u prirodnoj veli-Ëini prvog lakog tenka dovrπen veÊu listopadu 1 9 1 6 . Ni E stienne niRenault nisu znali da im predstojiteπka “bitka” s francuskim vojnimvrhom da njihovo borbeno vozilobude prihvaÊeno.

21. oæujka 2008.

Siniπ a RADAK OVIΔ



23

Lak i tenk R enau lt FT-17

VOJ NA POVIJ ES T

Lak i tenk R enau lt FT-17O sim πto je prvi suvremeni tenk, FT-17 je i jedini tenk nastao tijekom I. svjetskog rata koji je sudjelovao u bitka-

ma II. svjetskog rata

22,23 strana 03/18/08 13:28

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (XVIII)

Tijekom bitke kraj poljskog sela Stare Miasto, DragiËeviÊ je ugledao 36 metara visok dimnjak, i unatoË opas-

nosti, popeo se na njega. Taj poloæaj je veÊ napustio i topniËki izvidnik traæeÊi manje izloæeno mjesto, ali nat-

poruËnik DragiËeviÊ je s njega upravljao topniËkom paljbom. »inio je to promatrajuÊi kroz otvor u dimnjaku, od

zore pa sve do podneva, prkoseÊi snaænoj ruskoj paljbi...

21. oæujka 2008.24

Iako takoer potjeËe iz vojniËkeobitelji, Georg DragiËeviÊ nije,poput veÊine svojih “kolega” iz

ovog feljtona, potjecao iz bogate sre-dine. Roen je 7 . studenog 1 8 9 0 . uKalesiji, u Bosni, kao sin oruæniËkognarednika. Vojsci se “punopravno”prikljuËio zavrπivπi TehniËku vojnuakademiju u Mö dlingu pokraj BeËa.Promoviran je 1 8 . kolovoza 1 9 1 1 .godine u Ëin poruËnika u 1 . carskojpukovniji tvravskog topniπtva sasjediπtem u BeËu. Tijekom mobiliza-cije 1 9 1 4 . promaknut je u Ëin natpo-ruËnika i dobio je zapovjedniπtvobaterije u 1 0 6 . poljskoj topniËkoj bri-gadi, opremljenoj zastarjelim polj-skim topovima kalibra 9 0 mm. Bri-gada je bila dio 1 0 6 . domobranskepjeπaËke divizije pod zapovjedniπt-vom podmarπala E rnsta Klettera i,premda je nominalno bila priËuvnapostrojba, pokazala se vrlo dobromborbenom formacijom, stekavπi re-putaciju svojom postojanoπÊu i po-uzdanoπÊu tijekom Ëitavoga rata.

Kao dio 4 . armije nadvojvode J o-sipa F erdinanda u sastavu IX . kor-pusa podmarπala Rudolfa Krá liËe-ka, 1 0 6 . domobranska divizija sud-jelovala je u svibnju 1 9 1 5 . u ofenzi-vi Gorlice-Tarnó w u juænoj Poljskoj.Napad je zapoËeo 2 . svibnja juri-πom divizije s poloæaja sjeverno odmjesta Gromnik. NapredujuÊi usmjeru istoka sjevernom obalom ri-jeke Biale, divizija je 3 . svibnjazauzela Tuchó w , a 1 0 . svibnja W ie-lopole. Do 1 4 . svibnja izbila je narijeku San u visini sela Stare Mias-

to, 3 5 kilometara nizvodno od J aro-slaw a. Prije nego πto je napredova-nje moglo biti nastavljeno, divizijaje bila ukljuËena u trotjedne teπkeborbe na rijeci San. NatporuËnikDragiËeviÊ je 1 5 . svibnja zapovije-dao s dvije baterije poljskih topovakalibra 9 0 mm, djelujuÊi kao potpo-ra 1 1 0 . domobranskoj brigadi gene-ral bojnika Adolfa Austa kraj selaStare Miasto. Zbog nedostatkamostova i pontona, brigada se mo-rala zadovoljiti zauzimanjem polo-æaja samo na istoËnom dijelu sela, sjedne strane rijeke. Deset topovapod zapovjedniπtvom natporuËnikaDragiËeviÊa zauzelo je poloæaj dvakilometara juænije, kraj sela Sied-lanka.

U zoru 1 9 . svibnja, ruska je voj-ska, napredujuÊi livadom, preπla ri-jeku San i napala uzduæ Ëitave fron-te 1 1 0 . brigade. Isprva je DragiËe-viÊ dopustio samo jednoj bateriji daotvori paljbu, a sam se uputio pre-ma promatraËkom poloæaju postav-ljenom izmeu rijeke San i juænogizlaza iz sela Stare Miasto, koje jebilo udaljeno samo stotinu metaraod neprijateljske vatrene linije.Ugledao je 3 6 metara visok dimnjaki, unatoË opasnosti, popeo se nanjega. Taj je poloæaj veÊ napustio itopniËki izvidnik traæeÊi manje izlo-æeno mjesto, a natporuËnik Dragi-ËeviÊ je s njega upravljao topniË-kom paljbom. » inio je to promatra-juÊi kroz otvor u dimnjaku, od zore

POD LIS T A K

G eorg D ragiË eviÊ (18 9 0 .-19 8 0 .)

Vlad imir B RNARDIΔ

Svoje visoko odliËje Georg DragiËeviÊ

je stekao zahvaljujuÊi osobnom

pothvatu. Za razliku od veÊine

drugih nositelja Viteπkog kriæa Reda

Marije Terezije, zasluæio ga je s

niæim ËasniËkim Ëinom natporuËnika

24,25 dossier strana.qxd 03/18/08 13:31

pa sve do podneva, prkoseÊi snaæ-noj ruskoj paljbi. UËinak austrou-garske topniËke paljbe po bokovimaneprijatelja i po mostovima koje jeneprijatelj gradio bio je takav da jena kraju ruski napad bio zaustav-ljen. Ruski borbeni duh bio je slo-mljen kada su shvatili da bi moglibiti odsjeËeni jer je kao jedina vezasa suprotnom obalom ostalo nekoli-ko pontona. U tom trenutku, njihovje zapovjednik izdao zapovijed opovlaËenju. Ipak, to nije moglo spri-

jeËiti zarobljavanje Ëitave jedne si-birske pjeπaËke pukovnije s 1 0 Ëas-nika i 2 0 0 0 doËasnika i vojnika ka-da je popodne juriπ austrijske divi-zijske priËuve okonËao bitku. U njojje natporuËnik DragiËeviÊ odigrao

kljuËnu ulogu, pa je nagraen i od-likovan Viteπkim kriæem Reda Mari-je Terezije, koji mu je dodijeljen tekposlije zavrπetka Prvog svjetskog ra-ta, na 1 8 6 . promociji, 7 . oæujka1 9 2 1 . godine.

DragiËeviÊ je tijekom rata nastaviosluæbovati kao poboËnik i baterijskizapovjednik na talijanskoj bojiπnici.Promaknut je 1 . studenog 1 9 1 7 . uËin satnika i posljednju fazu rataproveo je u stoæeru TopniËke kadet-ske πkole u Traiskirchenu, juæno odBeËa. Nakon raspada Austro-Ugar-ske Monarhije, vratio se u zaviËaj iu novostvorenoj Kraljevini SHS pri-kljuËio se njezinim oruæanim sna-gama. Postao je pukovnik i napre-dovao do zamjenika zapovjednika

protuzraËne obrane J ugoslavenskekraljevske vojske. Nakon uspostaveNezavisne Dræave Hrvatske, 1 0 .travnja 1 9 4 1 ., prikljuËio se Domo-branstvu u Ëinu generala. Sluæio jena Ëelu TopniËkog odjela u Minis-tarstvu oruæanih snaga od 1 9 4 1 . do1 9 4 4 ., a nakon toga je postavljen zavojnog poslanika u hrvatskom vele-poslanstvu u Berlinu. Ondje je biozaduæen za nabavu naoruæanja zavojsku NDH. Na kraju rata je preæi-vio bitku za Berlin, ali ga je zarobilasovjetska C rvena armija. U zarob-ljeniπtvu je ostao devet godina ipuπten je tek 1 9 5 4 . U domovinu seviπe nije vraÊao veÊ je otiπao u Aus-triju, gdje je i umro, u BeËu, 2 8 . srp-nja 1 9 8 0 . godine.

21. oæujka 2008.25

POD LIS T A K

Ruski topnici u pokretu

Austrougarski

topnik

Austrougarska bitnica na istoËnoj fronti tijekom I. svjetskog rata

24,25 dossier strana.qxd 03/18/08 13:31

26

Povijest poznaje mnoge velike ljude. Svako po-druËje dalo je svoje velikane. Znanost, knjiæev-nost, umjetnost, sport… Meu velikima zamjetanje broj osnivaËa religija za kojima su mnogi poπ-li, oduπevili se te njihovu slavu pokuπavaju ne-prestano πiriti i druge pridobiti. Gotovo da nemaosobe koja ne zna za Mojsija, Budu ili Muhame-da. Svatko od njih i danas je vrijedan spomena.Rijetko Êe Ëije ime i u buduÊnosti izblijedjeti. No,jedan meu velikima zauzima posebno mjesto.Zapravo jedino On je jedinstven, poseban, najve-Êi. Ne moæe se umanjiti slava Mojsijeva ili Davi-dova za Æidove, Budina za budiste, Muhamedo-va za muslimane. Svi su oni ostavili odreenitrag, o svakome Êe se joπ dugo priËati, neËijih Êesljedbenika moæda u buduÊnosti biti i viπe negoIsusovih. No, samo jedan je poseban i jedinstvenjer je samo On ustao od mrtvih - Isus Krist. Zbogtoga Uskrs ima posebnu vaænost. Tim danom po-Ëinje neπto novo. Isus je na taj dan preπao iz smr-ti u æivot i sve nas poziva da iz tame prijeemo uNjegovo svjetlo, jer je Kristovim uskrsnuÊem “ne-stalo po Ëitavome svijetu mraka”. To je dan kadaKrist “raskida okove smrti…, niπti grijehe, perekrivice…, nevinost vraÊa palima, a radost tuæni-ma, …, dokida mrænju, uspostavlja slogu i svla-dava nasilje”. UskrsnuÊe Kristovo za sve nas imagolemu vaænost. Kako kaæe Pavao, “Krist je us-krsnuo, prvoroenac od mrtvih” i on Êe “preobra-ziti ovo naπe bijedno tijelo i suobliËiti ga tijelusvome slavnome”. Time nam je otvoren pristupvjeËnom æivotu pa “patnje sadaπnjega trenutkanisu niπta prema buduÊoj slavi”. Kristovim uskrs-nuÊem æivot dobiva novo znaËenje, smrt viπe nijestraπna, grob nema zadnju rijeË. Vjera u Uskrs-nuÊe pomaæe nam da svakodnevicu drukËije æivi-mo, patnje drukËije podnosimo, poniæenja druk-Ëije prihvaÊamo, s boleπÊu se drukËije suoËava-mo te gajimo nadu u istinsko bolje sutra, jer Onajkojega su muËili i razapeli sada æivi, kojega sustrpali u grob iz groba je uskrsnuo, kojega su po-niæavali sada je uzviπen, kojemu su oduzeli æivotpostao je gospodar æivota i smrti. Zbog te radostiu uskrsnom se vremenu pjeva sveËani Händelov“Aleluja”, u kojemu se, doima se, rijeËima i glaz-bom, pomireni Kristovom ærtvom, spajaju nebo izemlja te navijeπtaju radost zbog pobjede svjetlanad tamom, æivota nad smrÊu.

Æao mi je ljudi koji Ëine zlo. Osobito onih kojiæele druge ukloniti iz svoje sredine. A najviπe mije æao onih koji svoje neistomiπljenike πalju usmrt. Na svetkovinu Kristova uskrsnuÊa, najveÊikrπÊanski blagdan, razmiπljam upravo o njima.Raduju se kad se nekoga rijeπe. Baπ kao πto su seIsusovi protivnici radovali kad su se Njega “rije-πili”, misleÊi da je time sve rijeπeno... Gajim is-krenu nadu da Êe, suoËavajuÊi se s ËinjenicomKristova uskrsnuÊa, prestati Ëiniti zlo i pokopatiu grob svoje negativnosti, i æelim da ih dobri Boguskrisi i vrati u æivot. S tim æeljama, svima vamaæelim sretan Uskrs!

21. oæujka 2008.

Æark o RE LOTA

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËka romantiËna komedija (2007.)• trajanje: 96 minuta• scenarij: Brook Busey/Diablo C ody• redatelj: Jason Reitman• distributer: Fox searchlight pictures• uloge: Ellen Page (Juno MacG uff), Michael C era

(Paulie Bleeker), Jennifer G arner (Vaenssa Loring)

©esnaestogodiπnja Juno MacG uff ostane trudna. Sagledavπi svoju po-ziciju, odluËi roditi i dati dijete braËnom paru Loring, koji, Ëini se, oËaj-niËki æele postati roditelji. Juno je premlada da bi uπla u svijet odraslih,ali u devet mjeseci trudnoÊe uoËi dovoljno nesavrπenosti “ ozbiljnih lju-di“ da i ne poæeli prijeÊi granicu, veÊ se radije vraÊa uobiËajenom æivo-tu tinejdæerke...Juno je ameriËki nezavisni film, koji svoj proboj moæe zahvaliti uspjehuna Sundanceu, najveÊem festivalu malih filmova. PriËa koja ga je prati-la od uspjeπnog debija na Sundanceu moæe se okarakterizirati kao tipi-Ëan ameriËki san. O skarom nagraen scenarij napisala je Brook Busey,poznatija pod umjetniËkim imenom Diablo C ody. O na je unijela svjeæinuna veliko platno uvoenjem slenga i rjeËnika najnovije generacije ame-riËkih tinejdæera. Pomogao joj je, uz to, i zanimljiv detalj iz biografije -neko je vrijeme nastupala kao striptizeta. Redatelj Reitman podrijetlomje iz ugledne filmaπke obitelji, a otac mu je slavu stekao reæijom spotaza “ G hostbusterse“ .S obzirom na sve to, ne zaËuuje πto su mediji prihvatili Juno kao svogljubimca, pa je naposljetku, uz O scara za scenarij, nominiran i za najbo-lji film, glumicu i reæiju. Film je potpuno probavljiv i Ëesto karikiran, a Ju-no neodoljivo podsjeÊa na vrπnjakinju Lorelai G ilmore iz TV serije G il-morice, kad je rodila malu Rory. Poslije ovog filma svakako se neÊete lo-πe osjeÊati, naprotiv. Ne sjeÊam se kad je jedna tako kompleksna tema(tinejdæerska trudnoÊa) obraena s takvom leæernoÊu i stoga preporu-ka - ako poæelite na tren pobjeÊi od stresnog æivota odrasle osobe, Ju-no je kao apaurin poslije kojega Êete lako usnuti.

Juno

Leon RIZMAUL

Jedan jed in i

FILMOT EKA

O vo djelo je neobiËan vodiË kroz klasiËna djela svjetskeknjiæevnosti, njihove autorice i autore. EsejistiËkim i an-gaæiranim putovanjem filozofkinja Nadeæda »aËinoviËupoznaje nas sa æenskim pismom i idejom æenske eman-cipacije kroz djela u kojima je moæda i ne bismo intuitiv-no potraæili. Zaviriti iza stereotipa u knjiæevnim djelimamoguÊe je na viπe naËina, i prouËavanjem lika kao slikeduha vremena, i postupcima autora u svojevrsnomemancipiranju lika iz okvira vremena ili unutar njega. Autorica nas upuÊuje na najzanimljivija djela koja vrijedi, prvi put ili iz-nova, Ëitati iz danaπnje vizure, iπËitavajuÊi kodove roda na oËekivanimili manje oËekivanim mjestima, od naizgled jednostavnih jednadæbi gra-anskog uspjeha æene iz romana Jane Austen do unutarnjeg monologaæenskog lika koji doæivljava orgazam u “ Uliksu” Jamesa Joycea te da-lje. Nije naodmet ni πto nas ova knjiga na jedan ljubazan i nenametljiv,ponekad i suptilno duhovit naËin, pisanjem o tome kako se unatrag vi-πe od stotinu godina pisalo o æenama (i muπkarcima), podsjeÊa na ne-ke temeljne nedoumice vezane uz nas same ili naπe odnose s drugima.O na je utoliko poticaj i na daljnje Ëitanje i istraæivanje, prijateljski ori-jentiran i prema æenskom pitanju, ali i prema pitanju suodnoπenja suv-remenog muπkarca s tim istim pitanjem i njegovim samodefiniranjem.Dakle, prijateljski za oba spola, s neskrivenim komplimentiranjem inte-ligenciji i pameti.

Mirela ME NG E S

N adeæ d a » aË inoviË : Vod iË k roz svjetsku knjiæ evnost z a inteligentnu æ enu

- koristan i z a in teligentne mu π karce, Jesensk i i Turk, Zagreb , 20 0 7.

26 strana 03/19/08 10:12

21. oæujka 2008.

VREMEPLOV

27

www.militaryspot.com/military-movies.htm

27. oæujka 1933. Japan istupio iz Lige narodaKad je u rujnu 1931. imperijalni Japannapao Kinu da bi joj oteo Mandæuriju, ta-daπnja Liga naroda reagirala je mlakim

rezolucijama osude. Japan je nakon toga napao i pokrajinuDæehol, πto je napokon skupπtinu Lige naroda okrenulo pro-tiv agresora. No, 27. oæujka 1933. japanska je vlada javilada napuπta Ligu naroda pokazujuÊi time njezinu potpunu ne-moÊ. Velike sile, ukljuËujuÊi SAD i SSSR, nisu predvidjelenikakve protumjere pa je meunarodna organizacija pretrp-jela udarac poslije kojega Êe 1939. doæivjeti posvemaπnjikrah. Liga naroda je osnovana s velikim nadama poslije I.svjetskog rata da bi osigurala mir i omoguÊila suradnju me-u narodima, premda u njezinom radu od poËetka nije sud-jelovao SAD. Zabranjivala se agresija i uopÊe primjena sileu meunarodnim sporovima. No, Liga je potpuno zatajilakad su veliki htjeli po svojoj volji krojiti kartu svijeta. Napri-mjer, kad je faπistiËka Italija napala Etiopiju, Liga je agresi-ju pokuπala zaustaviti sankcijama. No, Mussolini je slijediojapanski primjer: jednostavno je istupio iz Ëlanstva. To jeveÊ prije uËinila i Hitlerova NjemaËka. Naposljetku Ligi na-roda viπe nitko nije vjerovao. »ak ni Poljska poslije njemaË-kog napada 1939. uopÊe nije od Lige zatraæila pomoÊ...

28. oæujka 1939. Zavrπen ©panjolski graanski ratU ©panjolskom graanskom ratu, faπis-tiËke su se diktature uvjerile da zemljezapadne Europe nisu odluËne u obranisvijeta od desniËarskog nasilja. Uzrok ra-ta je bilo to πto πpanjolski desniËarskikrugovi nisu prihvaÊali legalnu politiËku pobjedu πpanjolskihrepublikanaca (liberala i ljeviËara). Rat je zapoËeo vojnimpuËem u srpnju 1936. u Maroku, gdje su se snage odane ge-neralu Francu ubrzo uËvrstile na vlasti. U ostalim dijelovima©panjolske republikanci su uspjeπno uguπili pobunu. Nakontoga Franco je dobio otvorenu pomoÊ iz nacionalsocijalistiË-ke NjemaËke i faπistiËke Italije, dok su Francuska i VelikaBritanija objavile politiku nemijeπanja. Republikancima jepomoÊ pruæio SSSR, a borili su se i komunistiËki dragovolj-ci iz drugih zemalja. Snage generala Franca ubrzo su poËe-le pobjeivati, a otpor republikanaca bio je najuspjeπniji uKataloniji te velikim gradovima. U drugoj plovici 1938. na-cionalisti su zauzeli Barcelonu. Nakon nje, jedino organizira-no srediπte otpora ostao je Madrid, koji je osvojen 28. oæuj-ka 1939. Poginulo je viπe od milijun ljudi, a otprilike toliko jezatvoreno u koncentracijske logore i zatvore.

pripremio Æ. STIPANOVIΔKVIZWEB INFO

1. Isus se znojio krvavim znojem na:A gori TaborB Maslinskoj goriC gori Sinaj

2. Na kriænom putu Isusu je rupcemobrisala lice:A Marija MagdalenaB MartaC Veronika

3. Sluga velikog sveÊenika kome je jedanod apostola maËem odrezao uho zvao se:A MalkoB MatkoC Marko

4. Isusa je triput zatajio apostol:A JudaB PetarC Toma

5. Isus je uskrsnuo:A nakon tri danaB nakon dva danaC nakon jednog dana

Rije

πenj

a: 1

b; 2

c;3a

;4b;

5a

Leon RIZMAUL

Ako ste zaljubljeniku filmsku umjet-nost, a posebno

vas zanima ratna ivojniËka tematika, pra-vi izbor za vas je strani-ca http://www.militaryspot.com/military-movies.htm. Spome-nuti link zapravo je po-druænica ameriËke stra-

nice www.militaryspot.com, posveÊene svim ËlanovimavojniËke populacije. Iako je stranica o vojniËkim filmovimarealizirana u suradnji s Amazonom, dakle, namijenjenaweb-kupovini, na njoj se mogu pronaÊi kojekakvi zanimlji-vi podaci o poznatim vojnim i ratnim igranim i dokumentar-nim filmovima, serijama... Zanimaju li vas glumci, sadræajili pak osvojene nagrade, vrlo vjerojatno Êete pronaÊi sveπto vas zanima. Svi su filmovi podijeljeni u odreene te-matske kategorije, npr. dalja povijest, II. svjetski rat, Vijet-nam, Irak... Dakle, padne li vam na pamet Najduæi dan, Zu-lu, Patriot ili pak Apokalipsa danas pa Ëak i Prohujalo s vi-horom, ne brinite se, stranica Êe vas opskrbiti æeljenimznanjem, pa i moguÊnostima kupnje.

Domagoj VLAHOVIΔ

27 strana 03/19/08 12:38

28 strana 03/18/08 13:32

znaËajan doprinos hrm-a ulasku u nato · 2017. 11. 9. · ©panjolska legija. izvorno osnovana kao...

Documents