zrinka vlaić znaČajnost koriŠtenja poslovnih ...oliver.efri.hr/zavrsni/484.b.pdf · pridruženim...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET
Zrinka Vlaić
ZNAČAJNOST KORIŠTENJA POSLOVNIH INFORMACIJSKIHSUSTAVA U LOGISTIČKIM TVRTKAMA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
ZNAČAJNOST KORIŠTENJA POSLOVNIH INFORMACIJSKIHSUSTAVA U LOGISTIČKIM TVRTKAMA
Predmet: Menadžment informacijski sustavMentor: dr.sc. Marina Čičin-ŠainStudent: Zrinka VlaićSmjer: Informatičko poslovanjeJMBAG: 0081104213
Rijeka, 2014.
1. UVOD 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 1
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE 2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 3
1.4. ZNANSTVENE METODE 3
1.5. STRUKTURA RADA 3
2. OPĆENITO O LOGISTICI 5
2.1. LOGISTIKA U ZNANOSTI I GOSPODARSTVU 5
2.1.1. Povijest i pojam logistike 5
2.1.2. Logistika kao znanost i aktivnost 5
2.2. TEORIJSKA OBILJEŽJA LOGISTIČKE INDUSTRIJE 6
2.3. TEORIJSKE ZNAČAJKE LOGISTIČKE DISTRIBUCIJE 7
2.3.1. Pojam distribucijskih kanala 7
2.3.2. Definicija logističke distiribucije 8
2.4. KARAKTERISTIKE TRANSPORTA I PROMETA 8
2.4.1. Definicija transporta i prometa 8
2.4.2. Vrste transporta i prometa 9
2.4.3. Važnost transporta i prometa u gospodarskim sustavima 11
2.4.4. Važnost industrije prometa 11
3. TEORIJSKE ZNAČAJKE O POSLOVNIM INFORMACIJSKIM
SUSTAVIMA U LOGISTICI 12
3.1. OBILJEŽJA POSLOVNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA 12
3.1.1. Pojam i osnovna svojstva poslovnih informacijskih sustava 12
3.1.2. Struktura poslovnog informacijskog sustava 13
3.1.2.1. Hardver 14
3.1.2.2. Softver 14
3.1.2.3. Lajfver 15
3.2. VAŽNIJA OBILJEŽJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LOGISTICI 16
3.2.1. Sustav ERP 16
4. ANALIZA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LOGISTIČKIM
TVRTKAMA 18
4.1. TRAST D.D. 20
4.1.2. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE TRAST D.D. 21
4.2. JADROŠPED D.O.O. 35
4.2.1. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE JADROŠPED D.O.O. 36
5. PRIMJENA PROGRAMSKIH RIJEŠENJA U LOGISTIČKIM
TVRTKAMA 41
5.1. Primjena NCTS sustava 41
5.2. Primjena eCarinskiOtpremnik 46
5.3. Analiza TrastEXpress (TREX 3P) sustava 47
6. ZAKLJUČAK 48
LITERATURA 51
POPIS ILUSTRACIJA 52
1
1. UVOD
Logistika se primjenjuje od davnina kao koncept poslovanja, ali punu primjenu dobiva
osamdesetih godina prošlog stoljeća te zauzima važne segmente u svim dijelovima
poslovanja. Praćenje procesa u svim dijelovima opskrbnog lanca zauzima veliki značaj u
području gospodarskih djelatnosti i bitan je čimbenik kreiranja tržišne politike gospodarskih
subjekata.
Nadalje, budući kako je sasvim razumljivo da tvrtke žele naći način za smanjenje svojih
troškova poslovanja, spoznali su logističke troškove kao najniže korištenjem suvremenih
poslovnih informacijskih sustava. Zbog toga što logistički sustavi ostvaruju zadatke u cijelom
opskrbnom lancu razultat uspješnog poslovanja logističkih tvrtki ovisi o razvijenosti i uporabi
informacijske tehnologije.
Zahvaljujući sve razvijenijem hardveru i softveru upravljanje logističkim sustavom sve više
postaje osnovicom povećanja efikasnosti, efektivnosti i fleksibilnosti u poslovanju tvrtki, a
time i glavne konkurentske prednosti.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Uspješno poslovanje tvrtke je cilj kojemu se u poslovnom svijetu teži, no za ostvarenje tog
cilja potrebno je zadovoljiti niz uvjeta koje tržište zahtjeva te prema istim uvjetima prilagoditi
poslovanje. Zbog velike količine informacija koje se svakodnevno pojavljuju u poslovnom
okruženju, bitno je izdvojiti samo one informacije koje su važne te njima pokloniti svu
pozornost. Stoga, problem koji se javlja kod istraživanja je nepostojanje logistike kao
znanstvene grane ili discipline. Nedovoljno poznavanje tehničkih, tehnoloških,
organizacijskih, ekonomskih fenomena kao i fenomena intelektualnog kapitala, stupanj znanja
o informacijskim sustavima, njihovim elementima i temeljnim obilježjima uz nedovoljno
poznavanje logistike te temeljnih značajki logističke industrije kao i uporabi poslovnih
informacijskih sustava u logističkoj industriji poslovnih objekata u poslovnom okruženju 21.
stoljeća dovodi do pomanjkanja konkurentnosti na tržištu i opadanja efikasnosti poslovanja u
2
globalnom okruženju koje konstantno uvode novine u pogledu poslovnih procesa i njihovog
provođenja te koja se sve više bazira na naprednoj informacijskoj tehnologiji.
Predmet istraživanja su definicija logistike, pojam distribucije i distribucijskih kanala,
temeljne značajke transporta i prometa, važnost prometne industrije, analiza teorijske
pretpostavke vezane uz poslovne informacijske sustave i tehnologiju te njihova primjena i
važnost u uspješnom poslovanju logističkih tvrtki.
Objekti istraživanja u ovom radu su: logistička djelatnost i njezini značajni elementi, te
poslovni informacijski sustavi u svrsi racionalizacije logističke industrije.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Obzirom na temu i predmet istraživanja, radna hipoteza je vezana za isplativost uporabe
poslovnih informacijskih sustava u logističkim tvrtkama. Primjereno projektirani i izrađeni
poslovni informacijski sustavi u kojem aktivno sudjeluju logistički subjekti predstavljaju
temelje za racionalizaciju procesa u logističkoj industriji.
Iz temeljne hipoteze proizlazi niz sekundarnih hipoteza :
1) Na bazi temeljnih saznanja o logistici i logističkim sustavima, moguće je proučavati i
izučavati obilježja te važnost logistike u poslovanju tvrtki.
2) Prema temeljnim spoznajama o poslovnim informacijskim sustavima moguće je
dokazati važnost istih u poslovanju logističkih tvrtki.
3) Nove spoznaje o poslovnim informacijskim sustavima daju mogućnost unapređenja i
poboljšanja samog poslovanja.
4) Poznavanje specifičnosti poslovnog informacijskog sustava, temeljnih elemenata i
faza predstavlja prekretnicu u dizajniranju suvremenih procesa logističke industrije.
5) Temelj uspješnog poslovanja sadržan je u inovacijskom unaprijeđenom poslovanju,
kojem je cilj efikasno i efektivno upravljanje poslovanjem, što rezultira ostvarenjem
dobiti.
3
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je prikazati bitnu ulogu poslovnih informacijskih sustava u poslovanju
logističkih tvrtki.
Dok ciljevi istraživanja obuhvaćaju objašnjenje pojmova logističkih djelatnosti i logističkih
sustava, poslovnih informacijskih sustava u logistici, te predočenje rezultata znanstvenog
istraživanja i prednosti koji se ostvaruju.
Kako bi se ostvario postavljeni cilj potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:
1) Koja je uloga logistika u gospodarstvu?
2) Što predstavlja u prometu i transportu?
3) Što predstavlja u informatici i poslovnim informacijskim sustavima?
4) Koji su osnovni elementi funkcioniranja poslovnih informacijskih sustava?
5) Koje su poveznice poslovnih informacijskih sustava i logističke industrije?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Tijekom izrade diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode:
• metoda analize i sinteze,
• komparativna metoda,
• deskriptivna metoda,
• metoda kompilacije,
• statistička metoda,
• povijesna metoda,
• metoda anketiranja.
1.5. STRUKTURA RADA
Struktura rada je predočena u šest međusobno povezanih dijelova.
4
U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi
istraživanja, znanstvene metode i navedena je struktura rada.
Drugi dio rada ima naslov Općenito o logistici. U tome dijelu rada analizirani su pojmovi
koji pojašnjavaju naslov teme i pojmovi koji sačinjavaju samu temu.
Teorijske značajke o poslovnim informacijskim sustavima u logistici naslov je trećeg
dijela u kojem se definira pojam i osnovna svojstva informacijskih sustava, struktura
informacijskih sustava, hardver, softver i lajfer, te su opisani važnije programi koje koriste
logističke tvrtke u svom svakodnevnom poslovanju
Četvrti dio rada s naslovom Analiza poslovnih informacijskih sustava u logističim
tvrtkama odnosi se na anketu provedenu u dvije logističke tvrtke Trast d.d. i Jadrošped d.o.o.
Primjena programskih riješenja u logističkim tvrtkama naslov je petog dijela rada u
kojem analizira primjena programskih riješenja u poslovanju.
U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana
postavljena radna hipoteza.
5
2. OPĆENITO O LOGISTICI
U ovom dijelu diplomskog rada obrađuju se sljedeće važne teme: 1) logistika u znanosti i
gospodarstvu, 2) teorijska obilježja logističke industrije, 3) teorijske značajke logističke
distribucije, 4) karakteristike transporta i prometa.
2.1. LOGISTIKA U ZNANOSTI I GOSPODARSTVU
Zbog velike važnosti pojma logistika nužno je njezino teorijsko definiranje.
2.1.1. Povijest i pojam logistike
Prvi put pojam „logistika“ se spominje u 17. stoljeću u Francuskoj gdje je glavna zadaća bila
opskrba vojnih redova. Razvijala se s planiranjem i izvođenjem vojnih operacija te s razvojem
trgovine. Korijeni pojma dolaze od „grčke riječi „logos“ što znači znanost o principima i
oblicima pravilnog mišljenja i prosuđivanja, te riječi „logistikos“ koja znači vještine, iskustva
i znanja o očuvanju svih relativnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih za riješavanje
strateških i taktičkih zadataka u svim područjima ljudske aktivnosti“ (Zelenika, 2005., p.126).
Definicija logistike koju je prihvatilo Vijeće Europe je da se logistika može definirati kao
„upravljanje tokovima robe i sirovina, procesima izrade, završenim proizvodima i
pridruženim informacijama od točke izvora do krajnje uporabe u skladu s potrebama kupaca.“
prema Jolić (2006., p. 19.).
2.1.2. Logistika kao znanost i aktivnost
Logistika kao znanost svoju pravu uporabu dobiva u drugom dijelu 20. stoljeća. „Opća
logistička znanost je skup interdisciplinarnih i multidisciplinanrinih znanja koja izučavaju i
primjenjuju zakonitosi mnogobrojnih i složenih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera,
poslova, pravila...) koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomične procese
svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari, tvari, živih
6
životinja, kapitala, ljudi, informacija (...) u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logističke
procese, tokove i protoke materijala od točke isporuke preko točke ili točaka razdiobe,
odnosno točke koncentracije do točke primitka, ali s ciljem da uz minimalne uložene
potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi tržišta.“ (Zelenika, 2005., p.129) Dokaz
da opća logistika obuhvaća široki spektar kao aktivnost proizlazi iz sljedećeg „da je skup
planiranih, koordiniranih, reguliranih i kontroliranih nematerijalnih aktivnosti kojima se
funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomični procesi svladavanja prostornih i
vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari, tvari, repromaterijala, živih životinja,
kapitala, znanja, ljudi, informacija (...) u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logističke
procese, tokove i protoke materijala, kapitala, znanja, informacija (...) od pošiljatelja preko
točke ili točaka razdiobe, odnosno točke ili točaka razdiobe, odnosno točke koncentracije do
primatelja, ali s ciljem da se uz minimalne uložene potencijale i resurse maksimalno
zadovolje zahtjevi tržišta“ (Zelenika, 2005., p.130) iz definicije je vidljivo da logistika
uključuje subjekte koji izravno ili neizravno sudjeluju u djelatnostima.
2.2. TEORIJSKA OBILJEŽJA LOGISTIČKE INDUSTRIJE
Zbog važne uloge logistike u poslovanju uvodi se i pojam logističke industrije. „Logistička
industrija je visokosofticirana specifična djelatnost koja pomoću posebnih elemenata
proizvodi logistička znanja, spoznaje, saznanja, vještine i logističke aktivnosti, na svim
razinama i u svim (ne)gospodarskim sektorima, koje se odnose na potporu, podupiranje,
opskrbu (...) nekoga nečim, odnosno samoga sebe nečime(...). Ona ima veliku ulogu u svim
(ne)gospodarskim djelatnostima primarnog, sekundarnog, tercijarnog, kvartarnog i kvintarnog
sektora jer bilo koji materijalni proizvod i usluga nemogu biti proizvedeni bez logističkih
znanja i logističkih aktivnosti. U industrijskim procesima potrebna su znanja i aktivnosti,
potpore, podupiranja (...) bez njih je nemoguće osmisliti proizvodnju.“ (Zelenika, Pavlić
Skender, 2007.,p.95). Logističke aktivnosti koje prikazuju ljudski kapital kao najvažniji resurs
proizvodnje ali i osnovnu pretpostavku za ostvarivanje potrošačkog kapitala bitni su
čimbenici logističke industrije.
Zbog razvoja znanosti, proizvodnih snaga, tehnologije, i društvenih odnosa općenito, a
posebno logistike kao znanosti i logistike kao aktivnosti, može se reći da se „logističke
industrije mogu klasificirati u primarnu logističku industriju i sekundarnu logističku
industriju. U primarnoj logističkoj industriji proizvode se temeljni, bazični, primarni logistički
7
proizvodi koji se odnose na podršku, opskrbu, podupiranje nekoga ili samoga sebe nečim. Oni
su primarno povezani s trgovinom, skladištenjem, distribucijom (...) materijalnih dobara.“
(Zelenika, Pavlić Skender,2007,p.98) Masovno se primjenjuju i logistička znanja te logističke
aktivnost koji su u zadaći opskrbe velikih logističkih subjekata. „U sekundarnoj logističkoj
industriji proizvode se i primjenjuju logistička znanja, vještine, logističke aktivnosti (...) koje
se odnose na podršku, potporu, podupiranje logističkih subjekata prvenstveno u kvartarnim i
kvintarnim djelatnostima. Povezani su sa odgojnologističkim sustavima,
obrazovnologističkim sustavima, kulturnologističkim sustavima, zdravstvenologističkim
sustavima, vojnologističkim sustavima, sudskim i pravosudnimlogističkim sustavima (...).“
(Zelenika, Pavlić Skender, 2007, p.98) što objašnjava veliku važnost u navedenim sektorima
jer bez logističkih znanja i logističkih aktivnosti ne može biti proizveden niti jedan proizvod i
niti jedna usluga u bilo kojem obliku i u bilo kojem industrijskom procesu.
2.3. TEORIJSKE ZNAČAJKE LOGISTIČKE DISTRIBUCIJE
U ovom dijelu rada analiziraju se teorijske značajke logističke distribucije te su u okviru toga
predstavljeni sljedeći pojmovi: 1) pojam distribucijskih kanala, 2) definicija logističke
distribucije.
2.3.1. Pojam distribucijskih kanala
Važnost distribucije je tome da nije dovoljno samo postojanje potražnje robe nego je bitno
da roba određenim distribucijskim kanalima dođe do potrošača. „Distribucijski kanali su
spona između proizvodnje i potrošnje, koja koordiniranim akcijama skupa institucija pokreće
robu od proizvođača do potrošača. Većina proizvođača ne prodaje svoja dobra krajnjim
korisnicima te između njih postoje posrednici koji obavljaju mnogobrojne funkcije i poslove,
primjerice: trgovački posrednici, agenti posrednici, facilitatori. Distribucijski kanali izravno
utječu na markentiške odluke primjerice: gdje će se roba prodavati, tko sve sudjeluje u
prodajnim kanalima, odluke o politici cijena, ekonomskoj propagandi (...).“ (Zelenika, 2005.,
p. 146) Pri tome marketing kao metoda predstavlja optimalnu kombinaciju tržišta, proizvoda,
distribucije i komunikacije u svrhu rentabilnosti.
8
2.3.2. Definicija logističke distiribucije
Logistička distribucija je jedan od najvažnijih segmenta u primjeni univerzalne logistike.
„Pojam logističke distribucije je integrirani pojam temeljnih odrednica pojmova „logistika“ i
„distribucija“ i to prije svega onih odrednica koje su najizravnije povezane s
interdisciplinarnim i multidisciplinarnim znanjima, sposobnostima, vještinama (...)
implementacije mnogobrojnih logističkih aktivnosti u upravljanu logističkim procesima,
tokovima, protocima materijalnih dobara (...) podržanih tokovima kvalitetih informacija, od
sirovinske baze, proizvođača, prerađivača, dobavljača, prodavatelja, pošaljitelja (...) do kupca,
potrošača, korisnika (...)„ (Zelenika, 2005., p.156). Logističkom distribucijom povezani su svi
segmenti u poslovanju od početka procesa do krajnjeg korisnika.
2.4. KARAKTERISTIKE TRANSPORTA I PROMETA
U ovom dijelu diplomskog rada potrebno je objasniti: 1) Definiciju transporta i prometa, 2)
vrste transporta i prometa, 3) važnost transporta i prometa u gospodarskim sustavima, 4)
važnost industrije prometa.
2.4.1. Definicija transporta i prometa
Transport je kao i prijevoz vrlo važan u gospodarskoj djelatnosti tercijarnog sektora.
„Transport je specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture omogućuje
proizvodnju prometne usluge. Riječ transport ima međunarodno značenje, a potječe od
latinske riječi „transportare“ koja znači prenostiti i novolatinske riječi „transportus“ koja ima
značenje prijevoz, prevoženje, prenošenje“ (Zelenika, 2010, p.14).
Nadalje, promet je vrlo važna gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koji se bavi
prijevozom ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. „ Promet u užem smislu
obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i ljudi te
komunikacije. Njega sačinjavaju infrastruktura, prometala i operacije, a dijeli se na kopneni,
zračni i vodeni promet.„ (Zelenika, 2010, p.14). Isti ima veliki utjecaj na dinamiku društveno-
ekonomskog razvoja.
9
2.4.2. Vrste transporta i prometa
Temeljne vrste transporta i prometa određuju se prema ovim kriterijima:
1) „ transport i promet prema namjeni,
2) transport i promet prema teritorijalnome djelokrugu poslovanja,
3) transport i promet prema predmetu prometovanja,
4) transport i promet prema organizaciji,
5) transport i promet prema mediju kojim se koristi
6) transport i promet prema specifičnim karakteristikama prometovanja“ (Zelenika,
2001., p.257).
Transportom se utječe na nivo razvoja tržišta, dok on neposredno utječe na stupanj
razvijenosti opskrbe tržišta robama i na veću prisutnost ljudi na tržištu.
Podjela transporta i prometa prema namjeni:
1) „javni transport i promet, a primjer takvog transporta je javni gradski putnički
prijevoz,
2) a može biti slobodni, međunarodni, pitnički (...),
3) transport i promet za vlastite potrebe, njega obavljaju pravne ili fizičke osobe za
vlastite potrebe,
4) unutarnji transport i promet, koji se ne može obavljati izvan područja tvornica,
kombinata i pogona i on može biti samo nacionalni“ (Zelenika, 2001., p.257).
Prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja transport i promet se sastoji od:
1) „nacionalni transport i promet, koji može biti javni i za vlastite potrebe, teretni,
putnički, vodeni, svemirski (...) i
2) međunarodni transport i promet, čija je bitna odrednica da se prijevoz odvija između
dvije ili nekoliko država.“ (Zelenika, 2001., p.257).
Prema predmetu poslovanja transport i promet se dijele na:
1) „teretni transportni promet, koji se odvija sukladno nacionalnim i međunarodnim
pravnim aktima, a može biti javni, pogranični, bilateralni, nacionalni, međunarodni
10
2) putnički transport i promet, u čijem se fokusu nalazi čovjek, a može biti javni, za
vlastite potrebe, vode, kopneni, autotaksi,
3) specifični transport i promet, u kojem se prometuje raznim „predmetima“ koji su
elementi proizvodnje poštanskih i usluga pismovnih pošiljaka“ (Zelenika,
2001.,p.257).
Prema organizaciji se dijeli na:
1) „linijski transport i promet u kojem se transportiranje obavlja između početnog i
završnog mjesta točno prema unaprijed utvrđenom i objavljenom voznom redu,
2) slobodni transport i promet, bitna odrednica mu je da se prevoženje određuje posebno
za svaki slučaj,
3) (auto)taksi transport i promet u kojem se osobnim automobilom ili minibusom
prevoze putnici.“ (Zelenika, 2001., p.257).
Prema mediju koji se koristi transport i promet se dijeli na:
1) „vodeni transportni promet, u kojemu se koristi voda kao temeljni medij, te transport
savladava prostor između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje. Vrste vodenog
trasportnog prometa su pomorski transport i promet, riječni transport i promet, jezerski
transport i promet te kanalski transport i promet.
2) kopneni transport i promet, čiji su temeljni mediji različite kopnene prometnice, a
najznačajnije vrste su željeznički transport i promet, cestovni transport i promet,
cjevovodni transport i promet, gradski transport i promet te autotaksi transport i
promet,
3) zračni transport i promet, odvija se zrakom te je brz i racionalan način transporta i
prometa,
4) telekomunikacijski promet
5) svemirski transport i promet.“ ( Zelenika, 2001., p.257).
Iako postoji mnogo podjela transporta i prometa, u radu je više stavljen naglasak na poslovne
infomacijske sustave.
11
2.4.3. Važnost transporta i prometa u gospodarskim sustavima
Razvoj društvene podjele rada sa sobom je nosio nove gospodarske aktivnosti, a jedna od njih
bila je i transportna funkcija. Ta funkcija se vrlo rano razvila, ali je tek kasnije počela dobivati
atribute samostalne gospodarske djelatnosti zahvaljujući pomorskom i željezničkom prometu.
Prometni sustav je usko povezan s raznim gospodarskim djelatnostima, ima bitnu ulogu u
industriji, i to se najbolje očituje u međuovisnosti sustava i te gospodarske djelatnosti.
Prometni sustav omogućuje razvoj i proizvodnju industrije, te se pojavljuje kao veliki
potrošač različitih industrijskih dobara i proizvoda, djeluje kao važan lokacijski čimbenik, te
također omogućuje realizaciju industrijske proizvodnje i dobara.
2.4.4. Važnost industrije prometa
Industrija je vrlo važna za gospodarski razvitak. „Na današnjem stupnju razvoja znanosti,
tehnologije, proizvodnih snaga, proizvodnih i društvenih odnosa, posebne prometne
infrastrukture, suprastrukture, transportnih, manipulacijskih i komunikacijskih tehnologija,
prometnog znanja, saznanja, spoznaja, vještina (...) može se reći da je prometna industija
visokosofticirana i inteligentna djelatnost koja pomoću posebnih elemenata proizvodnje
proizvodi prometne usluge kao visokosofisticirane proizvode takve industrije. Ona predstavlje
temeljnu, primarnu, ekskluzivnu (...) logistiku svim drugim industrijama. Sudjeluje na izravan
ili neizravan način u ostalim industrijama. Veliku važnost ima u mikro, makro i globalnim
sustavima proizvodnje, u razmjeni, raspodjeli, potrošnji.“ (Zelenika, 2010., p.229.) Razvijena
industrija je vrlo bitan čimbenik za snažan gospodarski rast i razvitak te industrijski razvitak
utjeće na brži razvitak infrastrukture, tehnološki razvitak, razvitak usluga i na ostvarivanje
niza društvenih ciljeva.
12
3.TEORIJSKE ZNAČAJKE O POSLOVNIM INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA U
LOGISTICI
Teorijske značajke o poslovnim informacijskim sustavima analizirane su kroz obilježja
poslovnih informacijskih sustava.
3.1. OBILJEŽJA POSLOVNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Obilježja informacijskih sustava definirana su kroz: 1) pojam i osnovna svojstva, 2) strukturu
informacijskog sustava koja je podijeljena na hardver, softver i lajfver.
3.1.1. Pojam i osnovna svojstva poslovnih informacijskih sustava
Informacijski sustavi su bitni u poslovanju tvrtki. „Informacijski sustavi su sustavi koji
prikupljaju, čuvaju, obrađuju i pronalaze podatke te generiraju podatke u nekoj organizaciji.“
(Čičin-Šain, Vukmirović, Čapko, 2006.,p.4) Bez informacijskih sustava tvrtke koje koriste
modernu informatičku tehnologiju ne bi imale uspješno poslovanje.
Obavlja pet grupa aktivnosti koje se odnose na:
• „unošenje podataka,
• obradu podataka,
• izlazne aktivnosti,
• pohranjivanje,
• kontroliranje.“ (Buble, 2006., p.672.).
Izgradnja informacijskih sustava podijeljena je u sljedeće faze:
• „ planiranje i definiranje zahtjeva za projektiranje i izgradnju informacijskog sustava
(upoznavanje stvarnog sustava, čitanje dokumentacije, razgovor sa korisnicima),
• analiziranje postojećeg informacijskog sustava i projektiranja novog u okviru procesa
podataka i resursa (korisnički zahtjevi),
13
• razvoj (programiranje, crtanje, prijavljivanje opisa sheme baze podataka, itd.),
• testiranje,
• uvođenje,
• održavanje“ ( Pomorski fakultet Rijeka, 2013.)
Cilj informacijskog sustava je prikupljanje informacija potrebnih pri izvođenju poslovnog
procesa i upravljanju poslovnim sustavom, dok kvaliteta informacijskog sustava u tvrtci
uvelike ovisi o menadžmentu organizacije.
3.1.2. Struktura poslovnog informacijskog sustava
Osnovnu strukturu informacijskog sustava čine: 1) sklopovska oprema (hardver), 2)
programska oprema (softver), 3) ljudski potencijali (lajfver).
Grafikon 1 : Međuodnos hardvera, softvera i ljudskog potencijala
Izvor: Čičin-Šain, Vukmirović, Čapko, 2006., p.6
Krug H predstavlja hardver, a S softver koji je nabavljen za poslovanje tvrtke te bi bilo
optimalno da se koristi sav nabavljen hardver i softver u poslovanju. Međutim ponekad se ne
koriste te tada ljudski potencijal koji je prikazan u krugu LJ ne iskorištava maksimalno softver
i hardver. Prema Grafikonu 1., softver i hardver koji nisu u presjeku se ne koriste, a ako je
omjer nekorištenja veliki, tada su i štete za tvrtku velike, dok je glavni uzrok tome
nesposobnost, neprilagođenost ili neodgovornost menadžmenta.
14
3.1.2.1. Hardver
Fizički dijelovi računala su oni koje se mogu opipati zovu se hardver. „Hardver (engl.
Hardware) je materijalna osnovica koju tvore informacijske tehnologije, primjerice
elektronička računala, modemi, fizičke linije i drugo„ (Vukmirović, Čapko, 2009., p. 12).
Mogućnosti računala u najvišoj mjeri zavise od hardvera i njegove kvalitete.
Najniža je razina računalnog sustava, a čine ga svi dijelovi od kojih je načinjen računalni
sustav, a tu spada:
1) „CPU koji se sastavljen od elektroničkih komponenti i nema mehaničkih dijelova,
2) glavne memorije,
3) ulazno-izlaznih uređaja,
4) vanjske memorije,
5) komunikacijskih uređaja.“ (itdesk, 2013.)
Važan dio računala je hardver jer bez njega kao i ostalih važnih komponenti, računalo ne bi
obavljalo funkcije je namjenjenje poslovanju.
3.1.2.2. Softver
Naziv za sve programe je softver. „Softver (engl. Software) čine nematerijalni elementi u
obliku programskih riješenja i paketa, rutina ili metoda na kojima se temelji primjena
hardvera“(Vukmirović, Čapko, 2009., p. 12). On se najčešće zapisuje u programskim jezicima
više razine koji ljudi bolje razumiju nego nule i jedinice.
Softvare se može podijeliti na:
1) “Aplikativni (korisnički programi) - skup korisničkih programa potrebnih za
rješavanje raznih problemskih situacija koji proizlaze iz domene zadataka
informacijskih sustava,
2) Sistemski (sustavski programi) – skup strojno orijentiranih programa s funkcijom
upravljanja i kontrole strojnog sustava u cilju sinkronizacije rada s aplikativnom
podrškom. “ (Vukmirović, Čapko, 2009., p. 12 ).
15
Sistemski softvare može se podijeliti na tri vrste:
1) “operacijski sustavi ( OS ) - programi potrebni za izvršavanje aplikativnih programa
na računalu (upravljaju datotekama i resursima računala),
2) programi prevodioci (compilers) - programi razvijeni da prevode neki korisnikov
simbolički jezik u strojni – npr. Clarion, Oracle itd.,
3) uslužni programi (utility) - programi koji nam omogućavaju lakše korištenje
sistemskih programa npr. Disc Defragmenter itd. “ (Vukmirović, Čapko, 2009., p. 12 ).
Svaka tvrtka koja ulaže u edukaciju svojih zaposlenika te teži uspješnom poslovanju svoje
tvrke ima važnu komponentu, a to je upravo softver.
3.1.2.3. Lajfver
Ljudski faktor je veoma važan u korištenju informacijskih sustava. „Lajfver (engl. Lifeware)
su informacijski djelatnici, ljudi koji rade s informacijskom tehnologijom, od profesionalnih
informatičara do krajnih korisnika. Čovjek je osnovna komponenta informacijskih sustava jer
kao njegov dio čovjek/pojedinac formalizira poslovno okružje u podatke, procedure,
algoritme, informacije i znanja te usklađujući primjenu informatičkih tehnologija i
programsku podršku, ispunjava poslovne funkcije i zadatke (dostavljanje i čuvanje podatka
neophodnih za odlučivanje, održanje procesa te razvoj i neprekidnost
poslovanja).“ (Vukmirović, Čapko, 2009., p. 12) Bez ljudskog faktora ne bi se adekvatno
koristila ni informacijska tehnologija.
16
3.2. VAŽNIJA OBILJEŽJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LOGISTICI
Visok stupanj globalizacije, novi tržišni pritisci kao i sve veća prilagodba korisnicima razlozi
su zbog kojih današnje tvrtke u logistici moraju kontinuirano poboljšavati svoje informacijske
sustave. Iz navedenog proizlazi nužnost pokrivenosti cijelog procesa, od narudžbe proizvoda
do isporuke. „U logističkim informacijskim sustavima (LIS) procesi planiranja proizvodnje
mogu se prikazati, pratiti i odvijati kao procesi vezani za planiranje i procesi vezani za
praćenje proizvodnje“ (Luić, 2009., p. 109). Informacijski aspekt prikazuje podatke koje
logistička tvrtka treba i njihove međusobne odnose i povezan je sa funkcionalnim aspektom te
ovise jedan o drugom. Kod razvoja informacijskog aspekta u logističkim tvrtkama važno je
dostupnost odnosno održavanje baze podataka koje se odnose na cjelokupnu dostupnost,
točnost što se odnosi na to prikazuje li sadržaj u bazi podataka stvarnu situaciju ili uključuje
pogreške, distribucija podataka, sigurnost i privatnost. U svrhu boljeg analiziranja
informacijskih sustava u logistici, analizirati će se važnija obilježja ERP sustava.
3.2.1. Sustav ERP
Jedan od višestrukih pojmova korištenih u informatici je ERP (engl. Enterprise Resource
Planning), a označava značajan broj pojmova. „Sustav planiranja poslovnih resursa ERP je
programsko rješenje koje nastoji objediniti sve podatke (informacije) i procese u organizacijii
time povezati sve dijelove i funkcije u jedinstveni sustav, koji će moći podjednako dobro
informacijski posluživati sve dijelove i cijelu organizaciju, zadovoljavajući u potpunosti
njihove informacijske potrebe.“ (Vukmirović, Čapko, 2009., p.71) Osnovna ideja sustava je
promatranje sustava kao cjeline te je usmjeren na uređenje unutrašnjeg poslovnog procesa
pojedine tvrtke, no ne bavi se integracijom poslovnog procesa s okruženjem. Glavni cilj
sustava je ujedinjavanje svih informacija i procesa u organizaciji te na taj način i povezivanje
svih dijelova i funkcija u jedinstveni sustav. Integraciju sustava nije moguće postići bez ERP
rješenja. Kako se informacijski sustavi razvijaju tako će i ERP sustav nastaviti funkcionirati.
Aplikativna rješenja za sustav pružaju aplikacijski okvir za automatiziranje financijskih,
proizvodnih, distribucijskih i ljudskih resursa kao i administrativne funkcije u tvrtci. Sustav
sjedinjuje procese u tvrtki primjerice proizvodnju, procesiranje narudžbe, upravljanje
zalihama i skladištem, dugovanjim i potraživanjima, knjigovodstvom i plaćama putem
jedinstvenog softverskog modula. Aplikacije od kojih se ERP sustav sastoji su manja
17
softverska riješenja koji izvršavaju poslovne procese unutar samog sustava. Koristi koje tvrtka
ima od uvođenja ERP dijele se na:
1) „tehničke koristi ( jednostavan sustav sa informatičko- tehnološkom infrastrukturom
kojom se lako upravlja, jednstavno razumijevanje aplikacija, smanjenje troškova),
2) koristi u poslovnim operacijama ( značajna ušteda vremena, smanjenje zaliha,
povećanje produktivnosti),
3) financijska korist ( povećanje vrijednosti dionica, smanjenje rastrojene imovine,
poboljšan novčani tok).“ (Enel, 2013.)
Brzi razvoj informacijske tehnologije uz istovremeni pad cijena omogućio je razvoj vrlo
sofisticiranog sustava ERP koji je dostupan i manjim tvrtkama.
18
4. ANALIZA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U LOGISTIČKIM TVRTKAMA
U svrhu boljeg razumjevanja i predstavljanja informacijskih sustava u logističkim tvrtkama
anketirane su dvije takve tvrtke Trast d.d. i Jadrošped d.o.o. Tvrtka Trast d.d. je bila
otvorenija za suradnju te je samoinicijativno ponudila pomoć pri izradi diplomskog rada stoga
su ispitanici odgovorili na 16 pitanja, dok su ispitanici tvrtke Jadrošped d.o.o. odgovorili
samo na 13 pitanja.
Pitanja za tvrtku Trast d.d. :
1. Naziv vaše tvrtke?
2. Grafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
3. Grafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Trast d.d ?
4. Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
profil zaposlenika pohađa?
5. Smatrate li da im tečajevi pomažu u obavljanju njihovog svakodnevnog posla?
6. Kako komunicirate sa zaposlenicima po centrima kada se pojavi primjerice neki problem,
odnosno posjedujete li možda neki međusoftver za komunikaciju?
7. Na koji način komunicirate međusobno sa zaposlenicima, poslovnim partnerima te
potencijalnim kupcima (npr. naručiteljima robe)?
8. Koje programsko riješenje/a (aplikacije, odnosno specijalizirane programe za obavljanje
Vašeg posla) koristite za svakodnevno poslovanje?
9. Programe koje koristite izvan specijaliziranih aplikacija da li ih sami instalirate ili ste to
prepustili nekoj informatičkoj tvrtci?
10. U koju svrhu koristite informacijske sustave u logističkim procesima (npr. za upravljanje
zalihama, nabavu, prijevoz,skladištenje,povrat)?
11. Koje su prednosti, a koji nedostaci po Vašem mišljenju aplikacija koje koristite?
12. Opišite mi molim Vas malo razliku između postojeće i po Vašem mišljenju što bi trebalo
poboljšati.
13. Koliko Vam elekronička razmnjena podataka pomaže pri razmjeni informacija sa
poslovnim partnerima te potencijalnim kupcima?
19
14. Sadrži li Vaše programsko riješenje (aplikacija) sustav koji omogućuje kontrolu logističke
slijednosti robe u svim točkama opskrbnog lanca?
15. Smatrate li da bi trebalo nešto u njemu mijenjati? Ako da, što i zašto?
16. Koliko ste zadovoljni sadašnjim programskim riješenjem koje koristite (ocijenite na
ljestvici od 1-5, 1- nimalo, 2-vrlo malo, 3- malo, 4-prilično, 5- u potpunosti)?
Pitanja za tvrtku Jadrošped d.o.o.
1. Naziv vaše tvrtke?
2. Grafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
3. Grafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Jadrošped d.o.o.?
4. Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
profil zaposlenika pohađa?
5. Na koji način komunicirate međusobno sa zaposlenicima, poslovnim partnerima te
potencijalnim kupcima (npr. naručiteljima robe)?
6. Koje programsko riješenje/a (aplikacije, odnosno specijalizirane programe za obavljanje
Vašeg posla) koristite za svakodnevno poslovanje?
7. U koju svrhu koristite informacijske sustave u logističkim procesima (npr. za upravljanje
zalihama, nabavu, prijevoz,skladištenje,povrat)?
8. Koje su prednosti, a koji nedostaci po Vašem mišljenju aplikacija koje koristite?
9. Koliko Vam elekronička razmnjena podataka pomaže pri razmjeni informacija sa
poslovnim partnerima te potencijalnim kupcima?
10. Sadrži li Vaše programsko riješenje (aplikacija) sustav koji omogućuje kontrolu logističke
slijednosti robe u svim točkama opskrbnog lanca?
11. Pošto je NCTS zaštićen autorskim pravima, zanima me da li koristite sustav u izvornom
obliku ili ipak imate neku svoju nadogradnju u programu?
12. Smatrate li da bi trebalo nešto u njemu mijenjati? Ako da, što i zašto?
13.Koliko ste zadovoljni sadašnjim programskim riješenjem koje koristite (ocijenite na
ljestvici od 1-5( 1- nimalo, 2-vrlo malo, 3- malo, 4-prilično, 5- u potpunosti)?
Razlog za postavljanje navedenih pitanja u anketnom istraživanju je dobivanje kompletnog
uvid u poslovanje tvrtki, njihovog stupnja informatičke obrazovanosti, te količini
iskorištenosti specijaliziranih programskih sustava koje logističke tvrtke primjenjuju u svom
20
svakodnevnom poslovanju. Neki odgovori ispitanika nisu u napisani u izvornom obliku nego
ih je autorica ovog rada preoblikovala radi bolje razumjevanja čitatelja.
4.1. TRAST D.D.
Trast d.d. je logistička tvrtka na tržištu Republike Hrvatske sa sjedištem u Splitu.
„Zahvaljujući širokoj mreži poslovnica povezanih suvremenim informatičkim sustavima te
visokoobrazovanom i stručnom kadru sposobni su svakom klijentu ponuditi optimalnu
logističku uslugu. Misija tvrtke je pružanje kompletnih logističkih usluga, građenje
partnerskih odnosa sa klijentima, dobavljačima i zaposlenicima, te unapređivanje dugoročne
suradnje i zadovoljstvo svih koji su uključeni u poslovanje tvrtke. Vizija tvrtke Trast d.d.
očituje se kontinuiranim rastom i razvojem poslovanja čime žele učvrstiti status tvrtke kao
tržišnog lidera u regiji.“ (Trast, 2013) Usmjerena je na konstantnu modernizaciju poslovanja
kroz uporabu informacijske tehnologije, kao i sustava unapređenja kvalitete. Usluge koje
tvrtka posjeduje u svojoj ponudi:
• transport u međunarodnom i domaćem cestovnom prometu,
• skladišnu logistiku,
• carinsko posredovanje,
• projekt cargo,
• praćenje pošiljki.
U međunarodnom i domaćem transportu organiziraju kompletne i djelomične utovare s
isporukom do kupaca ili logističkih centara. Skladišni prostor je opremljen sigurnosnim
sustavima te time tvrtka nudi sigurno skladištenje robe u svojim skladištima. Širokom
mrežom poslovnica na carinskim ispostavama i graničnim prijelazima tvrtka pokriva cijelo
domaće tržište, te zahvaljujući potpuno informatiziranom sustavu brzo i točno obrade složene
carinske poslove pri uvozu ili izvozu. Tvrtka nudi praćenje pošiljke putem Internetskih
stranica (engl. Web) tako da poslovni partneri i kupci u svakom trenutku mogu znati gdje im
se pošiljka u određenom vremenu nalazi.
4.1.2. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE TRAST D.D.
U nastavku rada je predočena analiza anketnog upitnika o
tvrtci Trast d.d.
1. Naziv vaše tvrtke?
TRAST d.d. , Gat Sv.Duje 4, 21000 Split
2. Grafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
Tablica 1: Zaposleni po lokacijama u tvrtci Trast d.d.
Izvor: Izradila autorica
Grafikon 2: Broj zaposlenika u tvrtci Trast d.d.
Izvor: Izradila autorica
Zaposleni po lokacijama
Zagreb
Rijeka
Zadar
Split/Solin
Ploče
Slavonija
21
NALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE TRAST D.D.
je predočena analiza anketnog upitnika od nekoliko pitanja o poslovanju u
TRAST d.d. , Gat Sv.Duje 4, 21000 Split
rafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
: Zaposleni po lokacijama u tvrtci Trast d.d.
: Broj zaposlenika u tvrtci Trast d.d.
Zaposleni po lokacijama
Broj
zaposlenika
62
16
6
Split/Solin 47
7
Slavonija 14
NALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE TRAST D.D.
d nekoliko pitanja o poslovanju u
Sinteza: Tvrka Trast d.d. najveći broj zaposlenika ima u
te slijede ostali gradovi iz Tablice
tržištu.
3. Grafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Trast d.d ?
Tablica 2: Stručna sprema zaposlenika u tvrtci
Stručna sprema zaposlenika
KV
SSS
VŠS
VSS
Izvor: Izradila autorica
Grafikon 3: Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Trast d.d.
Izvor: Izradila autorica
Sinteza: Iz grafičkog prikaza je vidljivo da je prosječna
Trast d.d. srednja stručna sprema, no međutim imaju dosta veliki broj zaposlenika sa visokom
stručnom spremom dakle imaju stručne i obrazovane ljude na poslovima za koje su
kvalificirani.
22
Tvrka Trast d.d. najveći broj zaposlenika ima u Zagrebu iako im je sjedište u Splitu,
te slijede ostali gradovi iz Tablice 1 što je pokazatelj uspješnosti poslovanja na domaćem
rafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Trast d.d ?
: Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Trast d.d.
Stručna sprema zaposlenika Broj zaposlenika
3
94
17
37
Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Trast d.d.
Iz grafičkog prikaza je vidljivo da je prosječna stručna sprema zaposelnika u tvrtc
Trast d.d. srednja stručna sprema, no međutim imaju dosta veliki broj zaposlenika sa visokom
stručnom spremom dakle imaju stručne i obrazovane ljude na poslovima za koje su
im je sjedište u Splitu,
poslovanja na domaćem
rafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Trast d.d ?
ručna sprema zaposelnika u tvrtci
Trast d.d. srednja stručna sprema, no međutim imaju dosta veliki broj zaposlenika sa visokom
stručnom spremom dakle imaju stručne i obrazovane ljude na poslovima za koje su
23
4. Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
profil zaposlenika pohađa?
Da. Tečajeve najčešće pohađaju djelatnici bez obzira na stručnu spremu jer u današnje
vrijeme je vrlo važno da dobro rukovode aplikacijama i informatičkim zahtjevima koji su im
potrebni u svakodnevnom poslovanju. Učestalost pohađanja tečajeva možemo mjeriti 1-2
godišnje izuzevši konstantnu izobrazbu i informacije koje dobijamo od strane vlastitog IT
odjela.
Sinteza: Trast d.d je inovativna tvrtka, koja prati promjene na tržištu vezane uz poslovanje te
svoje zaposlenike bez obzira na stručnu spremu i posao koji obavljaju redovito, zaposlenici
pohađaju informatičke tečajeve, te su svjesni da time mogu podići produktivnost zaposlenika i
tvtrke što je u današnje vrijeme jako bitna stavka zbog sve bržeg osvajanja tržišta od strane
konkurenta. Dakle, stalnim usavršavanjem su u toku sa poslovanjem te time mogu očekivati
da će biti i profitabilni.
5. Smatrate li da im tečajevi pomažu u obavljanju njihovog svakodnevnog posla?
Da.
Sinteza: Tvrtka je svjesna promjena na tržištu te sukladno tome šaljući svoje zaposlenike na
informatičke tečajeve poboljšava svoje poslovanje i profitabilnost što je izuzetno važno u
poslovnom svijetu.
6. Kako komunicirate sa zaposlenicima po centrima kada se pojavi primjerice neki
problem, odnosno posjedujete li možda neki međusoftver za komunikaciju?
Ne postoji zasebni softver za komunikaciju. Ista se vrši većinom elektroničkom poštom te
VPN uslugama mobilnih operatera ( lakše planiranje troškova).
Sinteza: Iako ne postoje zasebni softver za komunikaciju zaposlenika u ostalim centrima
vidljivo je da su racionalni u organiziranju svojih troškova jer koriste danas najraširenije i
najjeftinije sredstvo komunikacije Elektroničku poštu (engl. E-mail). Također koriste i
mobilne telefone kojima mogu u kratkom vremenu dobiti povratnu informaciju te i time
24
koriste jeftiniju opciju u planiranju troškova jer u današnje vrijeme mobilni operateri nude
razne tarifne opcije za poslovne korisnike po povoljnim tarifama. Svjesni su da im troškovi
poslovanja trebaju biti što niži. Vrlo je važno i vrijeme u kojem dobivaju povratne informacije
koje su im potrebne za efikasnije obavljanje posla.
7. Na koji način komunicirate međusobno sa zaposlenicima, poslovnim partnerima te
potencijalnim kupcima (npr. naručiteljima robe)?
Većinom elektroničkom poštom i definiranim obrascima (Microsoft Offica). U najvećoj mjeri
govorimo o Excelu i Wordu iako se zna pojaviti, ovisno potrebama, i Acess za potrebe obrade
baza podataka ili kupaca, koristi se i Power point u svrhu prezentacija za klijente, i tijekom
operativnih sastanaka unutar tvrtke.
Sinteza: Ispitanici koriste elektroničku poštu i definirane obrasce MS-Office čime je
komunikcija brza i racionala.
8. Koje programsko riješenje/a (aplikacije, odnosno specijalizirane programe za
obavljanje Vašeg posla) koristite za svakodnevno poslovanje?
MS OFFICE (unaprijed definirani obrasci ponuda, zahtjevi za ponudama, prezentacije –
Powerpoint, Excel, kalkulacije i slično). Elektronička pošta (engl. MAIL CLIENT, Outlook ,
MozillaThunderbird ). Pravilo je da instalaciju vrši naša IT služba no naravno, napredniji
korisnici instaliraju i sami. INTERNET PREGLEDNICI (kao npr. Mozilla Firefox, Internet
explorer). TREX 3P– sustav praćenja i naručivanja transporta u nacionalnoj distribuciji -
internet aplikacije u svrhu povezivanja s nadležnim institucijama, carinom, inspekcijama
(najviše su u .xml formatima uz posjedovanje digitalnih certifikata –digitalnih potpisa),
internet bankarstvo. HACCP sustav (implementiran uz postojanje informatičke baze).
HACCP autorizacija (koju posjedujemo) znači da smo ovlašteni sami upravljati vlastitim
sustavom, naravno uz pravila HACCP institucije. U tu svrhu, imamo jasno propisane
procedure rada, ponašanja te posljedičnih eventualnih akcija i reakcija. Sličan je ISO
certificiranju i implementaciji takvog sustava za upravljanje kvalitetom. Jasno, kroz HACCP
certificiranje morali smo proći niz propisa te podrediti poslovanje kako bismo zadovoljili
standarde. Tako, npr. Trast danas posjeduje više odjela u tu svrhu: Odjel upravljanja
kvalitetom, IT odjel, Odjel interne kontrole (u ISO se zovu inače interni auditori), Odjel šteta,
25
Korisničke službe itd. 24 – skladišno poslovanje (materijalno praćenje uključivo – materijalno
knjigovodstvo, praćenje stanja zaliha, ulaza i izlaza robe) uz implementirano barkodiranje. E-
OTPREMNIK (vlasnik licence NOVA ICT, Zagreb) – otpremnički poslovi. ENEL –
računovodstvo i bilanciranje.
Sinteza: Tvrtka Trast d.d. koristi Microsoft Office kao što je vidljivo iz odgovora, mada bi i
na tome mogli racionalizirati svoje troškove zamjenivši Microsoft Office sa besplatnim Open
Officom. Također pozitivno je što napredniji korisnici sami instaliraju Mail Client radi uštede
vremena, jer činjenica je da IT služba nekada nije dostupna, pa zaposlenik ne može u
određenom vremenu imati aplikaciju na svom kompjuteru koja mu je potrebna za obavljanje
posla, a također to je pokazatelj koliko tvrtka ulaže u obrazovanje svojih zaposlenika. TREX
3P je aplikacija koja je skoro u potpunosti izrađena u vlasništvu tvrtke Trast d.d. Time su
pokazali korak naprijed u racionalizaciji troškova, osmišljavanju programa i najvažnije
program sadrži ono što im je potrebno za obavljanje posla. Program je osmišljen nad Excelom
koji im omogućuje brže poslovanje jer su tablice potrebne za obavljanje posla povezane s
programom. U svakom trenutku mogu pratiti gdje se pošiljka naručitelja nalazi, što je
pozitivno, jer ako dođe do problema mogu brzo reagirati i riješiti problem. Također povezani
su i sa nadležnim institucijama te i oni imaju uvid u poslovanje. „HACCAP sustav je sustav
preventivnog pristupa osiguranja zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica koji se temelji
na identifikaciji i analizi specifičnosti opasnosti i utvrđivanja preventivnih mjera. Njegova
primjena je u nadziranju proizvoda, osigurava veću sigurnost u kontroli namirnica te ima
nacionalnu i međunarodnu prepoznatljivost kao najjeftiniji način kontrole bolesti koje se
prenose namirnicama“ ( Hrvatska obrtnička komora, 2013.). Kako bi zaposlenici obavljali
nesmetano svoj posao kroz HACCAP sustav su morali proći niz certificiranja i propisa.
9. Programe koje koristite izvan specijaliziranih aplikacija da li ih sami instalirate ili
ste to prepustili nekoj informatičkoj tvrtci?
Ovisno. Npr. TREX 3p je gotovo pa vlastito razvijen program u našem vlasništvu. ENEL
koristimo za financijski dio poslovanja, E-otpremnik, 24 za operativni dio posla. I ENEL i E-
otpremnik i 24 su licencni programi za čije korištenje, ovisno o obujmu, imamo ugovoreni
mjesečni paušal.
26
Sinteza: TREX 3P koji je razvijeni program u njihovom vlasništvu instaliraju sami što je
razumljivo, dok ostale licencirane programe koje koriste instaliraju informatičke kuće, što je
logično jer se za to kao i popravak izdvaja određena količina novca mjesečno.
10. U koju svrhu koristite informacijske sustave u logističkim procesima (npr. za
upravljanje zalihama, nabavu, prijevoz,skladištenje,povrat)?
Za sve navedeno.
Sinteza: Tvrtka Trast d.d. informacijske sustave koristi u svom cjelokupnom poslovanju,
dakle od pripreme proizvoda do finaliziranja odnosno do krajnjeg cilja, a to je isporuka
proizvoda potencijalnim kupcima. Dakle u svakom trenutku mogu dobiti povratnu
informaciju što se događa u toku putanje proizvoda, koliko zaliha imaju, što je ostalo u
skladištu čime je omogućena ušteda vremena, jer jednim klikom na zaslonu svog osobnog
računala imaju cjelokupni pregled.
11. Koje su prednosti, a koji nedostaci po Vašem mišljenju aplikacija koje koristite?
Prednost je velika fleksibilnost, ažurnost, dostupnost podataka i rukovođenje njima,
mogućnost proširenja usluga.
Nedostaci su zahtjevna infrastruktura, brzina odnosno propusnost signala Internet providera.
Po važnosti, veći je problem brzina propusnosti signala koju dobavljaju internet provideri
(stvar infrastrukture, pokrivenosti optikom kao boljeg provoditelja signala, mogućnosti
centrala kao razdjelnika signala prema korisnicima i sl.). Jačina računala koje koristimo
moramo prilagoditi poslovanju jer konstantne promjene na tržištu zahtjevaju usklađivanje
programiskih osnovica i aplikacija. Nove aplikacije i programska rješenja traže zahtjevnije
konfiguracije no ne bismo to nazvali problemom već prirodnim tokom kretanja tj.
unaprijeđivanja internetskih tehnologija.
Sinteza: Navedena prednost aplikacije je razumljiva, jer u današnje užurbano vrijeme
informacija mora biti dostupna u što kraćem vremenu, što većem broju korisnika, također i
aplikacija treba biti jednostavna za korištenje da je zaposlenici što kvalitetnije mogu
upotrijebiti u obavljanju svog posla odnosno treba biti razumljiva jer zaposlenik koji koristi
aplikaciju ne može znati kako je programer htio osmislio program, ako je to nerazumno
27
napravljeno, bez konzultacija sa zaposlenicima koji rade svakodnevno svoj posao na
aplikaciji. Kao nedostatke su naveli zahtjevnu infrastrukturu, naravno tvrtka nije u
mogućnosti poboljšavati infrastrukturu jer to je ipak briga telekomunikacijskih operatera, koji
polako prilagođavaju uporabu infrastrukture potrebi korisnika. Kao što je ispitanik naveo
pokrivenost optikom je ključna za razvoj boljeg provoditelja signala, što bi tvrtci također
pomoglo u obavljanju poslovanja jer bez Interneta je danas nemoguće uspješno poslovati i biti
konkurentan na tržištu, a pogotovo zahtjevnije poslove poput praćenja pošiljke u njihovom
TREX 3P programu. Također, vidljivo je iz odgovora koliko god tvrtka ulagala u računalnu
opremu, programske osnove i aplikacije, u nemogućnosti su kvalitetnog korištenja istih zbog
toga što ih ograničava infrastruktura koja je nedovoljno razvijena i unaprijeđena.
12. Opišite mi molim Vas malo razliku između postojeće aplikacije i po Vašem mišljenju
što bi trebalo poboljšati.
Kako smo i rekli, jačati infrastrukturu, brzinu prijenosa te jačati specijaliziranost
programerskih kuća. Vrlo često, najjeftinije rješenje nije i najbolje.
Sinteza: Ispitanik se slaže kako za poboljšanje aplikacija treba prvo jačati infrastrukturu,
uvesti promjene i modernizirati trenutnu infrastrukuru te bi time dovelo do lakšeg i bržeg
korištenja aplikacija koje su svakim danom naprednije i zahtjevaju primjerice brži prijenos
internetske veze. Također, vrlo je važno što je česti problem koji se javlja da programer koji
izrađuje program ne razumije želje i potrebe korisnika koji će koristiti program. Tada dolazi
do problema u komunikaciji jer programer koliko god slušao želje korisnika vjerojatno će
program napraviti po nekom svom nahođenju jer realno stručnjaci su za programe, ali ne i za
uporabu, dostupnost i lakoću kojom se obavlja posao kroz aplikaciju koju programiraju.
Zadnji problem, koji je čest u većini slučajeva jer se želi uštediti novac, tada izdvajanjem
manje novca za aplikacije dobije se većinom program kojim korisnici nisu zadovoljni, i tada
shvate kako su ipak trebali izdvojiti više novaca za dobivanje kvalitetnije aplikacije. Stoga
koliko god je potrebno izdvojiti novaca, tvrtka bi to trebala učiniti jer su njihovi zaposlenici ti
koji će obavljati posao kroz aplikaciju, a ne programeri ili programerske kuće. Dakle u svrhu
boljeg poslovanja, treba ponekada izdvojiti više novaca za aplikaciju, da bi se dobila kvaliteta
i dobro obavljen posao.
28
13. Koliko Vam elekronička razmnjena podataka pomaže pri razmjeni informacija sa
poslovnim partnerima te potencijalnim kupcima?
Vrlo jer se u današnje vrijeme ne možemo zamisliti bez ovakve prakse.
Sinteza: Kao što je ispitanika naveo, u današnje vrijeme je nezamislivo poslovati bez Interneta
i elektroničke razmjene podataka ako se želi kvalitetno obaviti posao.
14. Sadrži li Vaše programsko riješenje (aplikacija) sustav koji omogućuje kontrolu
logističke slijednosti robe u svim točkama opskrbnog lanca?
TrastEXpress( TREX 3P) –praćenje kretanja robe u nacionalnoj distribuciji
Ekran 1: Trex 3P Dispečer
Izvor: Trast d.d.
29
Trex 3P je program koji je povezan sa Microsoft Wordom i Excelom. Na početku, u
pregledniku 3P Dispečer, ovlaštena osoba unosi datum koji je potreban za određivanje
logističke slijednosti u svim točkama opskrbnog lanca. 3P Dispečar je vrlo pregledan i lagan
za korištenje, te sadrži mnoge opcije putem kojih dispečer upravlja i prati pošiljke. Također
postoje razni izvještaji koji daju povratnu informaciju o paketima, analizi klijenata,
operativnim izvještajima.
Ekran 2: Excel tablica Izvještaja i analize klijenata
Izvor: Trast d.d.
U Microsoft Excelu izrađena je analiza klijenata koji su unešeni u tablicu, po datumu,
poslovnicama tvrtke Trast d.d., platitelju, naručitelju, mjestu s kojeg se roba šalje, mjesto gdje
je primitak robe, šifra pošiljke, broje količine pošiljke i težina. Također na kraju postoji
mogućnost izračuna cijene za pojedini paket.
30
Ekran 3: Obrada pošiljke u TREX 3P programu
Izvor: Trast d.d.
Iz Microsoft Excel tablice se u 3P program unosi šifra pošiljke, dakle 3P je povezan s
Microsoft Excelom. Nakon toga se unosi stavka plaćanje (tko plaća pošiljku), te u stavci
platitelj se upisuje šifra i naziv naručitelja iz MS Excela.
31
Ekran 4: Obrada pošiljke u TREX 3P programu- 2. dio
Izvor: Trast d.d.
Svaka pošiljka sadrži svoj jedinstveni bar kod putem kojeg se u 3P programu očita broj i
ukupna težina paketa koji je također upisan u MS Excel tablicu.
32
Ekran 5: Potvrđivanje slanja pošiljke u TREX 3P programu
Izvor: Trast d.d.
I na kraju, se pojavi pregled podataka na kojem je ispisan jedinstveni bar kod, datum kada je
pošiljka obrađena i status da je isporučeno. Isto tako u povijesti pošiljke i paketa, vidljive su
sve promjene u statusu pošiljke, također i polazište i odredište na koji se šalje pošiljka, te
napomena ukoliko je potrebana, primjerice ako je radi o većoj pošiljci stavlja se napomena da
je masovna pošiljka.
Sinteza: TREX 3P je razvijeni program u vlasništvu tvrtke Trast d.d., što je jako pozitivan
stav, jer prilikom izrade programa tvrtka je znala kakav program želi za svoje poslovanje da si
olakšaju poslovanje, izbjegnu eventualne greške koje mogu nastati kod programiranja
programa, te ujedno naprave program koji je lak za korištenje, dostupan svim zaposlenicima
te ujedno i toliko kvalitetan da se posao može obaviti u što kraćem roku i sa što manje grešaka
da bi i krajnji korisnici bili zadovoljni.
33
15. Smatrate li da bi trebalo nešto u njemu mijenjati? Ako da, što i zašto?
Bila bi poželjna jednostavnija primjena odnosno veća korisnička usmjerenost. Ne smijemo
zanemariti financijsku stranu: ulaganje i razvijanje informatičke osnove u RH još uvijek je
preskupo.
Spomenili ste da je poželjna jednostavnija primjena programa i također financijska
strana pa me zanima odnosi li se na programere sustava koji naprave skup i
kompliciran program ili na nešto drugo?
Kad govorimo o jednostavnijoj primjeni programskih rješenja, najčešće govorimo o nužnosti
konstantne i brze prilagodljivosti programa novim uvjetima na tržištu. Ustaljena je situacija
da su programi koje razvijaju vanjske tvrtke skupe tj. prodajna je politika prodaja jeftine baze
aplikacija dok se svaka nadogradnja i izmjena plaća i to ne s malo novaca. Osnovno licencno
pravo korištenja nije zahtjevno i skupo no usuglašavanje programske osnovice na način i
mijenjanja tržišta predstavlja zahtjevan proces. U tom smislu zaposlenik mora jasno i
decidirano reći što zahtjeva te bi bilo poželjno da i programer poznaje tematiku na dovoljnoj
razini kako bi se promjene izvršile što lakše te kako bi programi bili svrsishodniji.
To zahtjeva i vrijeme i veliku količinu napora s obje strane a rezultat je i veća cijena. Jedino
rješenje koje mi vidimo su specijalističke programske kuće koje će uzeti jedan dio
tržišta,dobro ga upoznati i nuditi prihvatljiva i brza rješenja obzirom što to tržište zahtjeva.
Sinteza: Iz odgovora ispitanika vidljivo je kako najveća stavka u promjeni programa
financijska strana i osobe koje su zadužene za programiranje programa. Primjerice, koristi se
program koji je potrebno nadograditi, dakle programer ponudi osnovni program s osnovnim
funkcijama koje nisu dovoljne za obavljanje poslovanja, tada se javlja problem financijske
strane, što taj program je potrebno nadograditi i naravno to dovodi do većih financijskih
izdataka za tvrtku koja ga je kupila program. Također i činjenica u RH je financijski
nepovoljno ulagati u razvijanje informatičke osnove upravo iz gore navedenih razloga.
Nadalje, programeri sastavljaju kodove programa i aplikacija ali ipak iako slušaju korisnika
nisu u mogućnosti izraditi program po točnoj želji korisnika u ovom slučaju u logističkom
poslovanju. Također u ekonomske čimbenike možemo ubrojiti i samog programera koji se
usavršava za samo jedan program ili aplikaciju. U suštini, vanjske tvrtke imaju dobar
marketing prodavajući jeftinije programske osnovice i skupe nadogradnje na programske
34
osnovice, te je tako tvrtka koja kupuje programsku osnovicu prisiljena izdvojiti više novca za
program koji koristi za svoje poslovanje. Kao što je ispitanik naveo, jedino moguće rješenje je
obuka programera od strane same programerske kuće za pojedini dio tržišta. Jedino tako bi
program bio financijski isplativiji, bez grešaka, zadovoljio bi potrebe krajnjeg korisnika
odnosno zaposlenika koji ga koristi u svakodnevnom obavljanju posla, te bi profitirala i bila
zadovoljna i jedna i druga strana u što kraćem vremenu. Također, ni naručitelj programa ne bi
trebao nasjedati na jeftine marketinške trikove kojima se danas svi služe da prodaju svoj
proizvod.
16. Koliko ste zadovoljni sadašnjim programskim riješenjem koje koristite (ocijenite na
ljestvici od 1-5, 1- nimalo, 2-vrlo malo, 3- malo, 4-prilično, 5- u potpunosti)?
4- prilično.
Sinteza: Ispitanik je programsko rješenje ocjenio s 4, dakle prilično su zadovoljni s
programima koje koriste što se vidjelo i iz gore navedenog i navedenih nedostataka programa.
35
4.2. JADROŠPED D.O.O.
Jadrošped d.o.o. je međunarodna špedicija sa sjedištem u Rijeci. “Jadrošped je na usluzi svim
strankama koji dopremaju ili otpremaju svoju robu preko riječke luke. Tu podrazumjevamo
kontejnerski terminal Brajdica- Jadranska vrata, bazene Rijeka i Sušak , te luke Bakar i Raša.
Pruža uslugu svima čija se roba kamionima otprema te se carini na kamionskom terminalu
Srdoči.” (Jadrošped d.o.o.,2013) Tvrtka je moderno informatički opremljena. Najveća
prednost Jadrošpeda je dugogodišnje iskustvo u području međunarodne špedicije. Tvrtka
pridodaje posebnu brigu za interese svojih klijenata te ih stavlja u prvi plan.
Djelatnosti Jadrošpeda su:
• “organizacija najpovoljnijeg prijevoznog puta u međunarodnoj prodaji i
međunarodnom prijevozu roba radi zaštite interesa nalogodavca,
• organizacija multimodalnog i integralnog prijevoza roba i fizičke distribucije po
sistemu “od vrata do vrata”, zaključuje ugovor o prijevozu u svim granama
transporta,
• zaključivanje ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, doradi i sličnim uslugama,
zaključuje ugovor o osiguranju robe.- izdavanje otpremničkih potvrda i drugih
otpremničkih dokumenata
• kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata , te obračun prijevoznih i
drugih troškova. (Jadrošped d.o.o., 2013.)”
Tvrtka posjeduje dugogodišnju tradiciju u dopremi, doradi i otpremi drva i drvnih proizvoda
iz zemalja srednje Europe, prema državama bivše Jugoslavije, Bliskom Istoku, Srednjem
Istoku i Sjevernoj Africi.
4.2.1. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE
U nastavku je predočena analiza anketnog upitnika od nekoliko pitanja o poslovanju u tvrtci
Jadrošped d.o.o.
1. Naziv vaše tvrtke? „JADROŠPED“ d.o.o.
2. Grafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
Tablica 3: Zaposleni po lokacijama u tvrci Jadrošped d.o.o.
Zaposleni po lokacijama
Rijeka
Luka Bakar
Carinska ispostava Škrljevo
Terminal Raša
Istra
Izvor: Izradila autorica
Grafikon 4: Broj zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o.
Izvor: Izradila autorica
36
NALIZA ANKETNOG UPITNIKA TVRTKE JEDROŠPED D.O.O.
U nastavku je predočena analiza anketnog upitnika od nekoliko pitanja o poslovanju u tvrtci
„JADROŠPED“ d.o.o.
rafički prikaz zaposlenih po lokacijama?
: Zaposleni po lokacijama u tvrci Jadrošped d.o.o.
Zaposleni po lokacijama Broj zaposlenika
26
1
Carinska ispostava Škrljevo 1
1
2
: Broj zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o.
JEDROŠPED D.O.O.
U nastavku je predočena analiza anketnog upitnika od nekoliko pitanja o poslovanju u tvrtci
Sinteza: Tvrtka „Jadrošped“ d.o.o. najveći broj zaposlenika ima u Rijeci
3. Grafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Jadrošped d.o.o.?
Tablica 4: Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o.
Stručna sprema zaposlenika
SSS
VŠS
VSS
Izvor: Izradila autorica
Grafikon 5: Stručna sprema zaposlenika u
Izvor: Izradila autorica
Sinteza: U tvrtci „Jadrošped“ d.o.o. najviše zaposlenika ima srednju stručnu spremu.
4. Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
profil zaposlenika pohađa?
Da. Kada god se uvodi neka novin
bave carinskim poslovanjem pohađaju informatičke seminare, bez obzira na profil.
37
Sinteza: Tvrtka „Jadrošped“ d.o.o. najveći broj zaposlenika ima u Rijeci.
rafički prikaz prosječne stručne spreme zaposlenika Jadrošped d.o.o.?
: Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o.
Stručna sprema zaposlenika Broj zaposlenika
15
2
13
Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o.
Sinteza: U tvrtci „Jadrošped“ d.o.o. najviše zaposlenika ima srednju stručnu spremu.
Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
profil zaposlenika pohađa?
Da. Kada god se uvodi neka novina u poslovanje sa E - carinom, svi naši zaposlenici koji se
bave carinskim poslovanjem pohađaju informatičke seminare, bez obzira na profil.
Sinteza: Tvrtka „Jadrošped“ d.o.o. najveći broj zaposlenika ima u Rijeci.
stručne spreme zaposlenika Jadrošped d.o.o.?
Sinteza: U tvrtci „Jadrošped“ d.o.o. najviše zaposlenika ima srednju stručnu spremu.
Pohađaju li Vaši zaposlenici informatičke tečajeve, koliko često ih pohađaju te koji ih
carinom, svi naši zaposlenici koji se
bave carinskim poslovanjem pohađaju informatičke seminare, bez obzira na profil.
38
Sinteza: Tvrtka Jadrošped d.o.o. ulaže u informatičko obrazovanje svojih zaposlenika,
potrebno je biti u toku poslovanja jer se bave i carinskim poslovima. Dakle, E-carinom se želi
postići poslovanje bez papira odnosno informatizacija cjelokupnog sustava, bez puno čekanja
i provjere papirnatih dokumenata. S obzirom na to svi zaposlenici koji obavljaju carinske
poslove moraju biti informatički obrazovani odnosno moraju pohađati tečajeve kako bi s
lakoćom mogli obavljati svoj posao.
5. Na koji način komunicirate međusobno sa zaposlenicima, poslovnim partnerima te
potencijalnim kupcima (npr. naručiteljima robe)?
Elektroničkom poštom i telefonom.
Sinteza: Jadrošped d.o.o. je racionalna u organiziranju svojih troškova jer koriste danas
najraširenije i najpovoljnije sredstvo komunikacije Elekronička pošta putem koje u vrlo
kratkom vremenu mogu dobiti povratnu informaciju. Također koriste i telefone kojima
također mogu u kratkom vremenu dobiti povratnu informaciju te i time koriste financijski
povoljniju opciju u planiranju troškova.
6. Koje programsko riješenje/a (aplikacije, odnosno specijalizirane programe za
obavljanje Vašeg posla) koristite za svakodnevno poslovanje?
Windows 7, Microsoft Excel i Word.
Sinteza: Kao i u većini tvrtki i Jadrošped d.o.o. koristi standardna programska riješenja, poput
Windows 7, te Microsoft Excela i Worda, iako bi mogli ostvariti uštedu koristeći Open Office
koji sadrži iste mogućnosti za rad poput Microsoft Offica samo je Open Office besplatan i ne
bi tvrtka morala izdvojiti novce za licencu.
7. U koju svrhu koristite informacijske sustave u logističkim procesima (npr. za
upravljanje zalihama, nabavu, prijevoz,skladištenje,povrat)?
Za prijevoz, carinske poslove, lučku operativu-lučke dispozicije.
39
Sinteza: Kako je tvrtka Jadrošped d.o.o. u svom poslu orijentirana više na carinske poslove i
lučku operativu, vrlo je pozitivno jer korištenje informacijskih sustava kroz cjelokupni dio
svoga poslovanja, što im omogućuje brzinu i efikasnost obavljenog posla.
8. Koje su prednosti, a koji nedostaci po Vašem mišljenju aplikacija koje koristite?
Prednosti su: brzina, jednostavnost, puno mogućnosti prilagodbe, a nedostaci: nemogućnost
ispravaka eventualnih pogrešaka (npr. Kod NCTS –a koji je specijalizirani sustav kada se
upiše krivi broj kamiona ili kontejnera, onda nastaju veliki problemi kod eventualnih ispravki,
jer se mora kontaktirati carina, čekati odobrenje ispravaka, stornirati postojeću deklaraciju te
napisati novu što vremenski produljuje proces obrade).
Sinteza: Iz odgovora je vidljivo kao i kod svih poslova važna je brzina i jednostavnost
aplikacije kojom se zaposlenici koriste. Kod nedostataka ispitanik je naveo vrlo nepovoljni
primjer koji usporava i oduzima više vremena kod ispravaka. Programerska kuća u čijem je
vlasništvu program trebala bi poboljšati navedene nedostatke.
9. Koliko Vam elekronička razmnjena podataka pomaže pri razmjeni informacija sa
poslovnim partnerima te potencijalnim kupcima?
U našem poslu 90 % razmjene informacija sa kupcima i dobavljačima se vrši putem e-maila.
Sinteza: Iz odgovora je vidljivo kako tvrtka koristi moderan i lako dostupan svima način
komunikacije, elektroničku poštu putem koje ostvaruje uštedu na vremenu i u planiranju
svojih troškova.
10. Sadrži li Vaše programsko riješenje (aplikacija) sustav koji omogućuje kontrolu
logističke slijednosti robe u svim točkama opskrbnog lanca?
Da. Nažalost, nismo Vam u mogućnosti poslati kompjutersku simulaciju budući da je
program zaštićen autorskim pravima. Vjerovatno se na internetu može pronaći simulacija od
strane ovlaštenih programerskih kuća.
40
Sinteza: Zbog zaštićenosti programa autorskim pravima, nije moguće prikazati kompjutersku
simulaciju koji omogućuje slijednost robe u svim točkama opskrbnog lanca, kao u slučaju
tvrtke Trast d.d. Međuditm, u nastvku rada pri analizi NCTS programa biti će prikazana
simulacija koja se nalazi na internetskim stranicama programerske kuće.
11. Pošto je NCTS zaštićen autorskim pravima, zanima me da li koristite sustav u
izvornom obliku ili ipak imate neku svoju nadogradnju u programu?
Sustav koristimo u izvornom obliku, jer je on usklađen sa zahtjevima Carinske Uprave.
Sinteza: Zaposlenici NCTS koriste u izvornom obliku kao što su naveli zbog usklađenosti sa
zahtjevima Carinske Uprave, što određuje EU i Vlada RH, te time ne smiju mijenjati program
zbog zakonskih obveza.
12. Smatrate li da bi trebalo nešto u njemu mijenjati? Ako da, što i zašto?
Ne.
Sinteza: Kao što je i vidljivo ispitanici su zadovoljni sa programima koje koriste te smatraju
kako ništa ne bi trebalo mijenjati.
13. Koliko ste zadovoljni sadašnjim programskim riješenjem koje koristite (ocijenite na
ljestvici od 1-5( 1- nimalo, 2-vrlo malo, 3- malo, 4-prilično, 5- u potpunosti)?
4- prilično.
Sinteza: Ispitanik je sadašnje programsko rješenje ocijenio sa 4, što ukazuje kako su prilično
zadovoljni sa programom koji koriste bez obzira na nedostatak koji su naveli.
41
5. PRIMJENA PROGRAMSKIH RIJEŠENJA U LOGISTIČKIM
TVRTKAMA
U ovom poglavlju vrši se analiza programskih riješenja u logistici, a to su redom NCTS
sustav, ERP sustav, eCarinskiOtpremnik te TrastExpress (TREX 3P) sustav .
5.1. Primjena NCTS sustava
NCTS (engl. New Computerised Transit System) je sustav za elektroničko provođenje svih
postupaka kretanja robe pri carinskom nadzoru. „On omogućuje elektroničko preuzimanje i
slanje svih poruka potrebnih za provedbu provoznog postupka. Također uključuje i postupke
upravljanja garancijama, redovne postupke i postupke ovlaštenog primatelja robe. Program
omogućuje bržu provedbu postupka, brže razduženje garancija, protok roba, smanjenje
troškova i veću sigurnost. Temelji na izmjeni elektronskih poruka između tvrtki, između
pojedinačnih carinskih ispostava te između carinskih uprava država potpisnica Konvencije o
zajedničkom provoznom postupku i Europskoj komisiji.“ (Anada d.o.o. 2013.) G2B je
elektronska razmjena podataka odnosno carina bez papira. Autorska prava NCTS sustava su
u vlasništvu Anada d.o.o. Zagreb, koja na svojim Internetskim stranicama ima objavljen
obrazac sa uputstvima za uporabu programa u kojem su detaljno opisani svi važniji pojmovi,
što program sadrži te korištenje aplikacije u obavljanju posla.
Ekran 6: NCTS otpreme
Izvor: Anada d.o.o.
Na Ekranu 6. prikazan je popis svih NCTS deklaracija otpreme
42
Ekran 7: Unos obrasca NCTS glava 1
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 7. prikazuje unos obrasca NCTS u koji se unose svi važni podaci poput deklaracije,
zemlje otpreme, zemlje odredišta, pošiljatelja, primatelja, vrste prometa kojim pošiljka putuje,
broj komada, bruto masa, odredišne carine i dr.
Ekran 8: Unos obrasca NCTS glava 2
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 8. prikazuje nastavak unosa obrasca NCTS u koji se upisuje tip garancije. Također
moguće je i istovremeno unijeti više faktura, što je izuzetno pozitivno da zaposlenik
43
odjednom može unijeti sve što mu treba te tako si skratiti vremenski posao, obaviti će ga brže
i efikasnije.
Ekran 9: Unos stavki obrasca NCTS
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 9. prikazuje unost stavki u obrasac NCTS gdje je dovoljno upisati najmanje jednu
stavku te time se sva ostala polja popune jer su upisane u prethodnom procesu.
Ekran 10: NCTS prijem robe
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 10. prikazuje NCTS prijem robe u čijem modulu se prikazuje popis svih dolaznih
pošiljki.
44
Ekran 11: Unos obrasca NCTS za dolaznu provoznu robu
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 11. prikazuje unos obrasca NCTS za dolaznu provoznu robu u koji se upisuje
primjerice lokacija, MRN broj ( broj koji prati provoznu pošiljku), datum prijave, ispostava,
primatelj, osoba i drugo.
45
Ekran 12: Unos obrasca NCTS za prijem robe
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 12. prikazuje unos obrasca NCTS za prijem robe u koji se upisuju događaji u prijevozu
ako ih je primjerice bilo kao prometne nesreće te se u obrascu detaljno kroz stavke upisuju
određene informacije o nesreći. Također mogu se i upisati podaci o mogućem pretovaru robe
te se nakon toga sve zaključi i spremi. Podaci o pristigloj provoznoj pošiljci zatim se pošalju u
G2B.
Ekran 13: Pregled G2B statusa u redovnom postupku provoza
Izvor: Anada d.o.o.
Ekran 13. prikazuje pregled G2B statusa u redovnom postupku provoza te ako je obrasac
pravilno popunjen i podaci odgovaraju ostalim kontrolama, G2B vraća obavijest o puštanju
robe te je time postupak provoza po NCTS-u završen.
46
NCTS program je vrlo pregledan i jednostavan za uporabu, sve podatke koje carini trebaju
imaju je prilikom ispunjavanja i slanja obrasaca. Sve je šifrirano, stoga je bitno samo upisati
šifru u pojedine obrasce i sve ostale informacije se ispišu. Jedino kao što je naveo ispitanik
tvrtke Jadrošped d.o.o. je problem kada se upiše krivi broj primjerice kamiona jer se mora
kontaktirati carinu da bi se greška ispravila i dobilo odobrenje za ispravak greške.
5.2. Primjena eCarinskiOtpremnik
eCarinskiOtpremnik je program u vlasništvu programerske tvrtke NovaICT iz Zagreba. Na
Internet stranicama tvrtke, nisu dostupne detaljne upute za uporabu i instalaciju programa već
samo opis mogućnosti koje program nudi korisniku te također korisnik nije u mogućnosti sam
izvršiti instalaciju, već to čini programerska kuća. „Sustav za upravljanje dokumentima (engl.
Document Management System - DMS) kontrolira životni ciklus dokumenata u
organizacijama - način na koji su kreirani, ispravljeni, publicirani, raspoloživi i čitani.
Realizacija trivijalnih slučajeva kontrole nad dokumentacijom također je poželjna osobina
DMS- a, ali samo uz preduvjet definiranja poslovne politike za takve slučajeve. Dobro
dizajniran DMS promovira lagano pretraživanje i dijeljenje informacija te logički organizira i
standardizira prezentaciju sadržaja na nivou cijele organizacije. DMS promovira bazu znanja i
strukturu informacija. Pomaže organizacijama u usklađivanju u zakonskoj
odgovornosti. Osigurava funkcionalnosti u svakoj fazi životnog ciklusa dokumenata, od
kreiranja dokumenata iz predloška do uređivanja njegovog sadržaja, ispravljanja, publiciranja,
provjere, revizije i konačno brisanja ili arhiviranja.“ (NovaICT,2013.) DMS se nalazi u
sklopu programa eCarinskiOtpremnik te sustavu pruža sve potrebno za upravljanje
dokumentima. Aplikacijski sustav koji se koristi za uspostavu DMS mora biti fleksibilan,
osiguravajući striktnu kontrolu životnog ciklusa dokumenta, te provedbu propisane poslovne
politike i kulture. Program je prilagođen korisnicima, podržava učitavanje primjerice PDF-a,
XML te drugih formata što uvelike olakšava poslovanje jer ne oduzima puno vremena ako se
primjerice mora učitati dokument u bilo kojem drugom formatu, program ga prepoznaje i
obradi. Također i papirnati dokumenti se mogu izravno skenirati u program. Program sadrži
vrlo visok sustav zaštite i sigurnosti što je vrlo važno kako baza podataka ne bi bila izložena
štetnim utjecajima što se negativno može odraziti na poslovanje te također da u slučaju
nezgode podaci ne budu trajno izgubljeni. Program zahtjeva korištenje infrastrukture i brzine
internet veze koja je u današnje vrijeme dostupna u ponudi svih telekomunikacijskih
47
operatera. Stoga je DMS sustav lak za korištenje te sadrži sve što je potrebno tvrtci koja se
bavi carinskim poslovanjem u obavljanju njihovog svakodnevnog posla.
5.3. Analiza TrastEXpress (TREX 3P) sustava
TrastEXpress je program koji je u vlasništvu tvrtke Trast d.d. Aplikacija je namjenjena za
brže i lakše popunjavanje transportne dokumentacije. Sadrži jednostavnu instalaciju,
automatski ispis naljepnica i distributivne liste, korištenje vlastite baze podataka. Trenutni
status pošiljke se može provjeravati na Internet stranici tvrtke putem registracijskog broja. Na
Internet stranici tvrtke ukratko su opisana uputstva za instalaciju programa, dakle korisnik
može sam instalirati program na svoje računalo jedino što mora zatražiti zahtjev za
registraciju u administraciju tvrtke kako bi mogao upravljati programom na svom računalu.
Također i na Internet stranicama je objašnjeno kako se aplikacija koristi tako da se korisniku
uvelike pomaže, ne gubi vrijeme i novac, te vrlo brzo može započeti s radom u navedenom
programu. Program je povezan s Excel tablicom u kojoj se nalazi baza podataka za sve
partnere što uvelike skraćuje proces poslovanja, jednim klikom se upisuju svi podaci potrebni
za poslovanje. TrastEXpress odnosno TREX 3P sustav kako ga je skraćeno nazvao ispitanik u
anketi je vrlo pristupačan, jednostavan za korištenje i instalaciju, te što je najvažnije od svega
razvijen je u tvrtci koja se bavi logističkim poslovima i koja poznaje taj segment tržišta, te
prema tome zna potrebe djelatnika koji obavljaju svakodnevno posao u programu, a s druge
strane takav sistem je puno financijski isplativiji nego kupovanje softvera od ovlaštene
programerske kuće. Također i ako se dogodi problem s programom moguće je u što kraćem
vremenu reagirati i riješiti problem, bez negativnih utjecaja na poslovanje i većih gubitaka
profita, što je pozitivno jer u današnje vrijeme tvrtkama je najvažnije da posluju brzo,
efikasno i da ostvaruju profit.
48
6. ZAKLJUČAK
Logistika se pojavljuje u najranijim konceptima poslovanja, a počeci propisa o transportu
spomenuti su još u rimskom zakonodavstvu. Problem logistike je u tome što ima visoke
troškove, a problematika logističkih sustava što nisu dovoljno izučavani te primjenjeni u
praksi. Problem koji se javlja kod logističkih sustava je njihova izoliranost i nepovezanost s
davaocima usluga, službama i korisnicima. Kod logističkih sustava može se stvoriti prednost s
tim što su dovoljno fleksibilni da prilagode ponudu svojih usluga i troškova. Može ponuditi
stvarnu vrijednost i konkurentsku prednost s mogućnošću pronalaska i razvijanja novih načina
usluživanja tržišta, primjerice pratiti postojeće i nadolezeće tržište kupaca, razvijati
sposobnosti brze promjene te razvijati fleksibilne informacijske sustave.
U današnje vrijeme je nezamislivo poslovanje bez informacijskih sustava, stoga svaka tvrtka
mora imati adekvatan hardver, softver i ljudski potencijal da bi se hardver i softver mogli
maksimalno iskoristiti.
Dakle, komunikacijom putem elektroničke pošte logističke tvrtke štede novac i vrijeme.
Tvrtka Trast d.d. je odličan pokazatelj logističkog poslovanja i informacijskih sustava u 21.
stoljeću zato što prvenstveno sav posao koji obavljaju temelji na informacijskim sustavima
bez kojih se nemože kvalitetno obavljati posao.
Tvrtka je izradila svoj softver za praćenje pošiljki, što je pokazatelj velikog obrazovanja
zaposlenika, brige za kvalitetu poslovanja, prilagodbu programa poslovanju, te velike
financijske uštede.
Stoga je tvrtka Trast d.d. je napravila izvrsni program TrastEXpress koji podržava praćenje
pošiljki, dakle i zaposlenik, partner ili kupac pomoću jednostavne aplikacije koju ima
instaliranu na svom računalu ili je pronađe na Internet stranici može znati točno gdje se u
kojem trenutku pošiljka nalazi što je izutetno važno jer svi u vrlo kratkom roku dolaze do
određene informacije te time štede vrijeme, a rezultat toga je krajnje zadovoljstvo svih u
lancu.
49
Trast d.d. u svom poslovanju koristi Microsoft Office paket za koji je potrebna licenca te im
je to dodatni financijski izdatak, bez obzira što postoji Open Office koji je otvorenog koda te
dostupan svima, bez naknade i potrebno ga je samo preuzeti s Internetskih stranica, što bi im
smanjilo troškove koje izdvajaju za licencu jedanput godišnje. Kao i u svakom poslovanju
moraju se poštivati propisi koje propisuje zakon Republike Hrvatske, a to je HACCAP
certifikat koji su u tvrtci morali prilagoditi svom poslovanju.
Jadrošped d.o.o. je logistička tvrtka čije je poslovanje više usmjereno na carinsko poslovanje,
dakle pored klasičnog prijevoza imaju još i posao carinjenjena robe. Oni također
komunikaciju s poslovnim partnerima i kupcima obavljanju na najjeftiniji i najbrži način
elektroničkom poštom, te također koriste Microsoft Office koji bi ipak bilo pametnije
zamjeniti Open Officom koji sadrži sve iste funkcije, samo je otvorenog koda te bi time
ostvarili uštede.
Tvrtka koristi specifičan program u praćenju pošiljki NCTS koji je sustav za računalno
provođenje svih postupaka provoza. Program je licenciran te usklađen sa zahtjevima Carinske
uprave.
NCTS je u potpunosti prilagođen logističkim tvrtkama koje se bave carinskim poslovima.
Jednostavan je za korištenje, pokriva sve segmente poslovanja od isporuke do dopreme robe.
Uvelike je pomogao pri obavljanju carinskih poslova, jer se sada putem NCTS-a sve obavi
elektronskim putem jer program sadrži brojne obrasce za popunjavanje i sve je u pripremi
kada pošiljka stigne na carinu stoga nema više čekanja i papira kao nekada.
S razvitkom ERP sustava došlo je do povezivanja svih podataka i procesa u poslovanju te se
time dobio jedinstveni sustav. Sustav omogućava dostupnost svih podataka u kratkom roku
što je izuzetno važno za opstanak tvrtke na tržištu. Također i za poslovanje s poslovnim
partnerima i klijentima, jer ako svi imaju točno određenu informaciju koju traže u ključnom
trenutku tada su sve strane zadovoljene, te time tvrtka dobija pozitivnu stranu poslovanja te
može bez problema napredovati na tržištu iako ima jako veliki broj konkurenata.
Uvođenjem ERP sustava tvrtke pospješuju svoje poslovno odlučivanje, planiranje resursa te
imaju uvid u poslovanje kako bi se brže odazvali izazovima i prihvatili nove mogućnosti na
tržištu čime bi im se i povećala produktivnost.
50
eCarinskiOtpremnik kao dio sustava DMS koji pruža svu potrebnu funkcionalnost za
upravljanje dokumentima i sadržajima uvelike olakšava poslovanje logističkim tvrkama koje
se bave carinskim poslovima.
Cilj informacijskih sustava u logistici je unaprijediti poslovanje, ubrzati proces isporuke
pošiljki, smanjiti poslovanje sa papirima, ponuditi točnu informaciju svima u opskrbnom
lancu, unaprijediti tvtrku tako da budu konkurentni na tržištu te da njihovi poslovni partneri i
kupci budu zadovoljni, a sve to uz minimalne troškove za tvrtku koja se bavi logističkim
poslovima.
Dakle, ključ uspjeha svake logističke tvrtke je pažljivo pratiti trendove, ulagati u
informacijske sustave, analizirati pozitivne i negativne strane te nakon pomnijeg razmišljanja
donijeti odluku koja će unaprijediti poslovanje poduzeća i da je u skladu sa zahtjevima tržišta.
51
LITERATURA
1) KNJIGE
1) Buble, M., 2006., MANAGMENT, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split
2) Čičin-Šain M., Vukmirović S. & Čapko Z., 2006., INFORMATIKA ZA INFORMATIČKO
POSLOVANJE, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
3) Jolić N., 2006., LOGISTIKA I ITS, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb
4) Luić Lj., 2009., INFORMACIJSKI SUSTAVI: poslovni, logistički i zdravstveni
informacijski sustavi, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac
5) Vukmirović S. & Čapko Z., 2009., INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM
ODLUČIVANJU, Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka
6) Zelenika, R. 2001., PROMETNI SUSTAVI Tehnologija- Organizacija- Ekonomika-
Logistika- Menadžment, Ekonomski fakultet Sveučilista u Rijeci, Rijeka
7) Zelenika, R. 2005., TEMELJI LOGISTIČKE ŠPEDICIJE, knjiga prva, Ekonomski fakultet
u Rijeci, Rijeka
8) Zelenika, R. & Pavlić Skender, H. 2007., UPRAVLJANJE LOGISTIČKIM MREŽAMA,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
9) Zelenika, R. 2010. EKONOMIKA PROMETNE INDUSTRIJE, Ekonomski fakultet u
Rijeci, Rijeka
2) OSTALI IZVORI
10) Enel, 2013., (02.06.2013.), http://enel.hr
11) Hrvatska obrtnička komora, 2013., (06.09.2013.), http://www.hok.hr/
12) Informacijska i komunikacijska tehnologija, 2013., (13.09.2013.), http://www.itdesk.info
13) Jadrošped d.o.o., 2013., (02.06.2013.), http://jadrosped.hr
15) NovaICT, 2013., (02.06.2013.), http://nova.hr
15) Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013., (06.09.2013.), http://www.pfri.uniri.hr/
16) Trast d.d., 2013., (02.06.2013.) http://trast.hr
52
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS EKRANA
Redni broj Naslov Stranica
1. Trex 3P Dispečer 28
2. Excel tablica Izvještaja i analize klijenata 29
3. Obrada pošiljke u TREX 3P programu 30
4. Obrada pošiljke u TREX 3P programu- 2. Dio 31
5. Potvrđivanje slanja pošiljke u TREX 3P programu 32
6. NCTS otpreme 41
7. Unos obrasca NCTS glava 1 42
8. Unos obrasca NCTS glava 2 42
9. Unos stavki obrasca NCTS 43
10. NCTS prijem robe 43
11. Unos obrasca NCTS za dolaznu provoznu robu 44
12. Unos obrasca NCTS za prijem robe 45
13. Pregled G2B statusa u redovnom postupku provoza 45
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov Stranica
1. Zaposleni po lokacijama u tvrtci Trast d.d. 21
2. Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Trast d.d. 22
3. Zaposleni po lokacijama u tvrci Jadrošped d.o.o. 36
4. Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o. 37
53
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naslov Stranica
1. Međuodnos hardvera, softvera i ljudskog potencijala 13
2. Broj zaposlenika u tvrtci Trast d.d. 21
3. Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Trast d.d. 22
4. Broj zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o. 36
5. Stručna sprema zaposlenika u tvrtci Jadrošped d.o.o. 37