0_agroturizam na opg-ima !!!!!!!

8/19/2019 0_Agroturizam Na OPG-ima !!!!!!!

1/42

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Kolegij:Ekonomika poljoprivrednih gospodarstava

MOGUĆNOSTI UVO ĐENJAAGROTURIZMA NA OBITELJSKA

POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Akademska godina

2010/2011.Ksenija Ćurić, dipl.ing.


2/42

CILJEVI UVO Đ

ENJA AGROTURIZMA NA OPG

oplemeniti poljoprivrednu djelatnost i na taj načinpovećati dohodak poljoprivrednicima, te boljeplasirati njihove proizvode;

motivirati mlađ e članove OPG na život u ruralnimkrajevima;

podizanje poljoprivredne djelatnosti na jedan viši

nivo; očuvanje kulture i tradicije ruralnih krajeva

23.3.2011 2


3/42

TERMINOLOGIJA

Razlikujemo pojmove: Ruralni turizam (RT)

Agroturizam

Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo(TSOG)

23.3.2011 3


4/42

Prema Rječniku turizma, seoski turizam, ruralniili zeleni turizam je oblik turizma u kojem se

podrazumijeva povremeni boravak turista useoskoj sredini koja posjetiteljima čistoga zraka iprirodnog ambijenta, pruža različite mogućnosti

aktivnog sudjelovanja u životu i radu u seoskomgospodarstvu, ali i sudjelovanje u blagdanskim iprigodnim svečanostima, pokladnim običajima i

drugim manifestacijama.

23.3.2011 4


5/42

Kušen u svojim razmatranjima predlaže sljedećuterminologiju

23.3.2011 5

Ruralniturizam

Seljački turizam/ turizam na

seljačkimgospodarstvima

Seoski

turizam


6/42

Zakon o turističkoj djelatnosti seljački turizam

definira kao: „boravak turista u domaćinstvu koje je

organizirano kao turističko seljačko

gospodarstvo (seljačko domaćinstvo) radiodmora i rekreacije” (NN br. 8/1996, čl.61)

23.3.2011 6


7/42

OECD definira agroturizam kao sastavnicururalnog turizma koji je podijeljen na:

AGROZURIZAM

Ekoturizam

Avanturistički Izletnički turizam

23.3.2011 7


8/42

AGROTURIZAM je uže definiran kao turističkaaktivnost koja je organizirana od strane OPG-a,

odnosno poljoprivrednih proizvođ ača, dok ostalispomenuti vidovi ruralnog turizma mogu biti

organizirani od strane poljoprivrednog

gospodarstva, ali to najčešće nije slu

čaj nego gauglavnom organiziraju subjekti izvan ruralnog

prostora koji nisu uključeni u poljoprivrednudjelatnost.

23.3.2011 8


9/42

S obzirom na značajke pojedinih dijelova ruralnog

prostora i strukturu njihove atrakcijske osnoverazlikujemo nekoliko vrsta turizma :

Turizam na seljačkim

gospodarstvima Rezidencijalni turizam Sportsko-rekreacijski

turizam Kulturni turizam Lovni i ribolovni turizam Edukacijski turizam Zavičajni turizam

Nostalgični turizam

Avanturistički turizam Tranzitni turizam

Kamping turizam

Kontinentalni nautičkiturizam Vjerski turizam Zdravstveni turizam

Gastronomski ienogastronomski turizam Ekoturizam Turizam zaštićenih dijelova

prirode Poslovni turizam Shopping turizam, itd.

23.3.2011 9


10/42

TURISTIČKO SELJAČKO OBITELJSKO

GOSPODARSTVO

manja gospodarska cjelina smještena u turističkiatraktivnom kraju koja daje izvoran proizvod ili

uslugu gospodarstva, a u čiji su rad uključeni svičlanovi obitelji.

poljoprivredno, obiteljsko, seosko gospodarstvokoje pruža turistički proizvod ili uslugu stječe status„ turističkoga seljačkog obiteljskog gospodarstva”

turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska jedjelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji

23.3.2011 10


11/42

ZAKONSKA OSNOVA POSLOVANJA RT Uvjeti za pružanje ugostiteljskih usluga u

seljačkom doma

ćinstvu obrazloženi su u„ Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti ”

(NN br.138/2006)

Osim seljačkog turizma „Zakon o turisti č kojdjelatnosti” definira i turističke usluge useljačkom turizmu

(NN br.8/1996) „Zakon o poljoprivredi” definira OPG

23.3.2011 11


12/42

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga useljačkom domaćinstvu (NN br. 22/1996 i br.5/2008) definira :

pojam seljačkog domaćinstva,

razvrstavanje objekata u seljačkom domaćinstvu, opće minimalne uvjete i kriterije za obavljanje

turističke tj. ugostiteljske djelatnosti

potrebnu opremu, te kategorizaciju objekata iusluga

23.3.2011 12


13/42

Najvažnija obilježja turizma na seljačkimgospodarstvima:

mirna sredina

odsutnost buke očuvani okoliš

komunikacija s domaćinom

domaća hrana upoznavanje seljačkih poslova

23.3.2011 13


14/42

ČINITELJI RAZVOJA AGROTURIZMA NA

OPG-MAVlasnici OPG-a koji se odluče baviti agroturizmom

moraju procijeniti odgovara li njihovo gospodarstvopružanju turističkih usluga tj. zadovoljava li:1. turistička atraktivnost kraja u kojem se nalazi

gospodarstvo,2. atraktivnost samog gospodarstva,3. ljudski resursi koji rade na agroturističkom

gospodarstvu (broj, starosna dob, volja i

sposobnost ophođ enja s turistima)4. atraktivnost ponuđ enih usluga5. prihvaćanje od strane lokalnog stanovništva

23.3.2011 14


15/42

1.Uvjeti turističke atraktivnosti uključuju:

zdravu klimu

nezagađ en zrak, vodu i tlo odsutnost buke i vibracija

odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnihnepogoda (poplava, požar, radijacija,eksplozija)

očuvana priroda

očuvano graditeljsko nasljeđ e

očuvane socio-kulturne značajke

23.3.2011 15


16/42

slikovit i uređ en krajobraz

mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici

uvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjeteznamenitostima

ugostiteljski objekti koji nude regionalna jela

dobra cestovna povezanost sela

telefonska povezanost sela / povezanost s Internetmrežom

udaljenost seljačkog gospodarstva do prve ambulante ipošte ne veća od 15km

udaljenost seljačkog gospodarstva do prve trgovine igostionice ne veća od 5km

23.3.2011 16


17/42

2. Atraktivnost poljoprivrednog gospodarstva

atraktivna pozicija poljoprivrednog gospodarstva

vlastita poljoprivredna proizvodnja

raspoloživost većim brojem domaćih životinja napoljoprivrednom gospodarstvu

opremljenost gospodarskim zgradama

opremljenost stambenim zgradama za boravak i spavanje turista

(tradicionalan izgled) ponuda domaćih tradicionalnih jela

prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda i prerađ evina,…

mogućnost uključivanja u poljodjelske poslove,

upoznavanje tradicionalnih običaja ( stari obrti, kućne radinosti)

mogućnost jahanja konja,…

23.3.2011 17


18/42

Uređ enost objekata: dobar prilaz

parking

igralište za djecu + klupe za odrasle klupe, stol / sjenice,roštilj

cvijeće

mjere opreza (opasnosti, nesreće, neugodnosti):održavanje reda

održavanje instalacija

osvjetljenje gospodarstva

23.3.2011 18


19/42

Kategorizacija

objektivno mjerenje privlačnosti neke lokacije i usluga

koje se tamo pružaju moguće za cijelu turističku lokaciju ili za pojedino

agroturističko gospodarstvo

važno kod privlačenja turista(različite cjenovne kategorije)

23.3.2011 19


20/42

3. Ljudski resursi koji rade na agroturističkomgospodarstvu moraju posjedovati:

znanje za obavljanje poljoprivredne djelatnosti turističko obrazovanje

poduzetničke vještine

komunikacijske vještine kulturu ophođ enja s turistima

kreativnost,

poznavanje stranog jezika,…

23.3.2011 20


21/42

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti,

Zakonom o turističkoj djelatnosti i

Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u

seljačkom doma

ćinstvu, odre

đ eno je da

č lan gospodarstva koji pruža turističke iugostiteljske usluge polaže ispit o osposobljenosti

za pružanje ugostiteljskih usluga na seoskomdomaćinstvu.

23.3.2011 21


22/42

Pri polaganju ispita član gospodarstva mora poznavati:

osnovne sanitarne, veterinarske i ostale važne propise, gospodarska kretanja,

mjesta i uloge poljoprivrede i turizma u gospodarstvu

Hrvatske, izvorne prehrambene proizvode,

kriterije zaštite okoliša, te kulturne i prirodne baštine

23.3.2011 22


23/42

4. Atraktivnost ponuđ enih usluga

Najčešće tražene usluge na TSOG su:- noćenje,

- prehrana i piće,- kupnja poljoprivrednih proizvoda iprerađ evina kao i suvenira

Ostale tražene usluge su:- sudjelovanje u poljodjelskimposlovima,

- sportske i druge aktivnosti unutarimanja

23.3.2011 23


24/42

Kvalitetnije: ako se turistu omogući što boljikontakt s prirodom

Gostoprimstvo

Ponuda lokalnih i kućnih specijaliteta Mogućnost druženja sa životinjama

23.3.2011 24


25/42

RURALNI TURIZAM

Prolazni / izletnički

- razgledavanje bez noćenja

Boravišni

- duži boravak s noćenjem

23.3.2011 25


26/42

CILJNE SKUPINE RURALNOG TURIZMAMeđ u ruralnim turistima je najviše boljestojećih, bolje obrazovanih i mobilnih ljudi• posjetitelji na jednodnevnim izletima• turisti za kratki odmor• obitelji s malom djecom• treća dob• osobe s posebnim interesima• obrazovne skupine• osobe s invaliditetom,…

23.3.2011 26


27/42

MOTIVI AGROTURISTA Želja ljudi da se odmaknu od gradske vreve i

stresa koji donosi život u gradu

Odmor od „urbane kulture” i uživanje u pejzažururalnog kraja

Doživljavanje nečeg novog

Povratak „vlastitim korijenima”

Lokalna kultura i tradicija

Lokalni specijaliteti Dodir s prirodom i seoskim običajima

23.3.2011 27


28/42

U praksi susrećemo sljedeće pojavne oblikepoljoprivrednih turističkih domaćinstava koja sebave turizmom:

Domaćinstva koja pružaju ugostiteljske usluge smještaja i

prehrane- agroturizam, OPG, farma Domaćinstva koja pružaju usluge točenja pića-vinotoč ja Domaćinstva koja će gostima ponuditi smještaj i doručak

Ruralne kuće za odmor Ruralne vile s bazenom Obiteljski ruralni bazeni/pansioni Sobe i apartmani-tradicionalne arhitekture Sobe i apartmani-nova arhitektura Restorani i kleti Seoske vile

23.3.2011 28


29/42

U domaćinstvu organiziranom kao TSOG član

domaćinstva može pružiti usluge: Iznajmljivanja soba i apartmana ( najviše 10 soba , odnosno

20 kreveta),

Iznajmljivanje prostora za kampiranje na vlastitom zemljištu( najviše za 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gostijuistodobno),

Pružanje usluga doručka, polupansiona ili pansiona, Služenje pića i napitaka pretežno iz vlastite proizvodnje,

Pružanje usluga kuhanja vina ili rakije iz vlastite proizvodnje

u određ enom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, uzatvorenom, natkritom ili otvorenom prostoru ( za najviše50 osoba/izletnika istodobno)

23.3.2011 29


30/42

AGROTURIZAM U REPUBLICI

HRVATSKOJ

23.3.2011 30

Prikaz brojaregistriranih turističkih

seljačkih gospodarstavapo županijama (2007.g.)

ŽUPANIJA TSOG Broj kreveta

Bjelovarsko-bilogorska 2 16

Dubrovačko-neretvanska 70 23Istarska 64 253

Koprivničko-križevačka 6 22

Krapinsko-zagorska 7 20

Međ imurska 8 10

Osječko-baranjska 56 192

Sisačko-moslavačka 8 27

Splitsko-dalmatinska 31 12

Šibensko-kninska 21 16

Varaždinska 6 6

Vukovarsko-srijemska 2 0

Zadarska 41 248

Zagrebačka 30 41

SVEUKUPNO 352 886


31/42

Ruralnim područ jima pripada 92 % teritorija RH na kojima

živi oko 40% pučanstva RH RH ima veliki potencijal za razvitak agroturizma, no ponuda

u agroturizmu je još u povojima

Udio TSOG tek je 0,2% u ukupnom broju registriranihobiteljskih gospodarstava u našoj zemlji

U Hrvatskoj je agroturizam najrazvijeniji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (70 TSOG) i u Istarskoj županiji (64TSOG i 253 kreveta)

Veliki utjecaj Turističke zajednice Istarske županije(financijska potpora ugovaranjem kreditnih linija u svrhu

adaptacije starih kamenih kuća za pružanje turističkih,ugostiteljskih i usluga smještaja)

23.3.2011 31


32/42

Od ukupnog broja TSOG njih 81% nudi i uslugu prehrane,59% nudi usluge kušaonice.

Još 6 županija u RH nema registriranih TSOG, dok 7

kontinentalnih županija ima registrirano manje od 10 TSOG. Prosječno po jednom TSOG, rade 4 člana obitelji i 0,4

dodatnih radnika

Brendiranje je započelo u svega nekoliko hrvatskih županijai gradova

23.3.2011 32


33/42

ZAŠTO JE AGROTURIZAM U HRVATSKOJ

NA ZAČETKU?

Zbog niza nasljeđ enih i povijesno uvjetovanih problema:

Vrlo mala (prosječno 2,6 ha) OPG Usitnjena ( prosječno 5 ha velika čestica zemlja) OPG

Staračka domaćinstva bez poduzetničkog duha i

obrazovanja Slabo razvijena komunalna i društvena infrastruktura,

Tržišna neorganiziranost,…

23.3.2011 33


34/42

POTICAJI I POTPORE U RAZVOJU

RURALNOG TURIZMA Poticaj od strane državnih i regionalnih vlasti

Deklaracija o ruralnom turizmu, potpisana

9. travnja 2008.g. u Benkovcu s ciljem podizanja ove vrsteturizma na razinu kvalitetnog turističkog proizvodaHrvatske

Vlada RH potpomaže razvoj ruralnog turizma iagroturizma programima kreditiranja seoskog turizmapod nazivom „Razvoj turizma na selu”.

23.3.2011 34


35/42

DOPRINOSI RURALNOG TURIZMA

Pokreće niz gospodarskih i negospodarskih aktivnosti ururalnoj sredini:

uzgoj prirodne i zdrave hrane doprinosi oživljavanju poljop. proizvode na malim

površinama

valorizacije tradicijske kulture doprinosi razvoju ruralne infrastrukture

omogućuje turistima aktivan odnos prema prirodi /

očuvanje okoliša

23.3.2011 35


36/42

Ek l šk


37/42

Ekološke:- veća znanja o okolišu posjetitelja i lokalnog

stanovništva- veća uporaba prirodnih, kulturno-povijesnih potencijala- poboljšanje stabilnosti i biološke raznolikosti okoliša

Ostalo:- dodatni izvor prihoda za gospodarstvo

- dodatno zapošljavanje- socijalni kontakt- upoznavanje novih ljudi i kultura-

edukacija urbanog stanovništva o drugačijem na

činuživota

- premošćivanje jaza izmeđ u grada i sela- promocija kraja/regije

23.3.2011 37


38/42

TROŠKOVI U RURALNOM TURIZMU

infrastruktura

energija troškovi sakupljanja otpada

23.3.2011 38


39/42

RIZICI U RURALNOM TURIZMU

uništavanje okoliša

( zagađ enje tla, vode i zraka, uništenje flore ifaune,…)

socio-kulturne promjene regije ( stil života)

23.3.2011 39


40/42

NEDOSTACI RURALNOG TURIZMA

najčešće nije glavna gospodarska aktivnost OPG

sezonski karakter

glavnina turista dolazi u vrijeme poljoprivrednihradova ( problem radne snage)

23.3.2011 40


41/42

PRETPOSTAVKE RAZVOJA RURALNOG

TURIZMA

Nužnost izrade strategije razvoja ruralnogturizma s konkretnim ciljevima, prioritetima imjera, te bitnim akterima razvoja i promidžbe

Educirani turistički djelatnici/seljaci

(povijest kraja i gospodarstva)

Turistička zajednica

Udruge/zajednice/klubovi TSOG

23.3.2011 41


42/42

HVALA NA POZORNOSTI!

23.3.2011 42

0_agroturizam na opg-ima !!!!!!!

Documents