1 - 60 obrada ii 2011

OBRADA II

OBRADA SKIDANJEM STRUGOTINE - REZANJEM

Obrada skidanjem strugotine rezanjem je relativno mlada nauka koja se veći niz godina primjenjuje kao osnovni tehnološki postupak tačne izrade dijelova mašina i mehanizama.

OPĆI POJMOVI U OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE

• Pod općim pojmom obrade skidanjem strugotine - rezanjem podrazumijevamo one vidove obrade kojima se višak materijala sa obratka skida posredstvom reznog klina (noža) koji prodire u materijal. Tako skinuti višak materijala naziva se strugotina.

• Obrada skidanjem strugotine - rezanjem predstavlja postepenu promjenu stanja obratka (promjena geometrijskih oblika i dimenzija, promjenu kvaliteta obrađenih površina u cilju dobijanja gotovog dijela).

• Skinuta strugotina sa obratka takvog je oblika da se više ne može upotrijebiti u postojećoj proizvodnji.

Ručna i mašinska obrada

Obradu skidanjem strugotine, s obzirom na način izvođenja možemo podijeliti u dvije grupe: ručnu i mašinsku obradu.

• U ručnu obradu spadaju: sječenje, turpijanje, rezanje navoja itd.

• U mašinsku obradu spadaju: struganje, glodanje, bušenje, rendisanje, testerisanje, provlačenje, brušenje, lepovanje, honovanje, superfiniš i poliranje.

Vrste alata

• Rezni alat je onaj alat kojim se vrši skidanje strugotine.

• Stezni alat je onaj alat pomoću kojeg se vrši stezanje ( pridržavanje ) obratka.

• Mjerni ili kontrolni alat je onaj alat kojim se vrši mjerenje obratka u toku i nakon obrade.

Rezni alati prema vrsti obrade

• alati za struganje ( strugarski noževi),• alati za glodanje ( glodala ),• alati za bušenje ( spiralne burgije ),

alati za provlačenje (provlakači),• alati za brušenje ('tocfla ),• alati za testerisanje ( testere ) itd.

a) strugarski nož b) glodalo

Osnovne površine reznog alata

Prikaz klina kao osnovnog oblika alata za skidanje strugotine 1. grudna površina; 2. leđna površina; 3. neobrađena površina', 4. obrađena

površina; α - leđni ugao ; β - ugao klina ; γ - grudni ugao ; δ - ugao rezanja.

Uglovi noža• Presjek gnidne i leđne površine daje reznu ivicu (sječivo)

alata,• Ugao između leđne površine alata i obrađene površine

obratka naziva se leđni ili zadnji ugao. • Ugao koji obrazuje grudna i leđna površina naziva se ugao

klina.• Ugao između grudne površine i normale povučene na

obrađenu površinu obratka naziva se grudni ili prednji ugao.• Ugao koji zaklapa grudna površina i obrađena površina

radnog predmeta naziva se ugao rezanja

• Zbir grudnog, leđnog i ugla klina iznosi α + β + γ = 90°

• Djelovanje reznog klina na obradak zavisi od ugla klina p, širine klina, položaja klina u odnosu na obrađenu površinu i pravca djelovanja sile rezanja F.

• Ako je ugao klina β manji, klin lakše prodire u obradak. Ukoliko je širina klina veća i širina strugotine je veća, pa je samim tim potrebna i veća sila rezanja.

Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Rendisanje, struganje i brušenje

Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Glodanje, struganje i brušenje

Glavno kretanje može biti:

• Obrtno (krivolinijsko) i pravolinijsko, a izvodi ga obradak ili alat.

• Naprimjer kod struganja i rendisanja na dugohodnoj rendisaljki, glavno kretanje izvodi obradak,

• kod bušenja, glodanja, brušenja, provlačenja, rendisanja na kratkohodnoj rendisaljki glavno kretanje izvodi alat. Očigledno, glavno kretanje

Mašine za obradu skidanjem strugotine dijele se na:

– mašine sa glavnim pravolinijskim – i mašine sa glavnim obrtnim (krivolinijskim)

kretanjem.

Pomoćno kretanje

• Pomoćno kretanje (2) kao i glavno kretanje (1) može biti pravolinijsko i krivolinijsko, a ponekad ga izvode i dva komponentna kretanja.

• Pored toga, pomoćnim kretanjem može se smatrati primicanje da bi se vršila dalja obrada po dubini obratka. Pomoćno kretanje može se ostvariti automatski ili ručno.

OSNOVNE VELIČINE U PROCESU OBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE

• broj obrtaja, • brzina rezanja, • posmak, • dubina rezanja

Radni dijagram mašine

Približan broj obrtaja - grafičkim putem

• Približan broj obrtaja može se odrediti i grafičkim putem pomoću radnog dijagrama koji se nalazi na mašini.

• Na apscisi dijagrama dati su podaci koji odgovaraju prečniku obratka, a na ordinati brzine rezanja.

• Presjek koordinata koje odgovaraju prečniku obratka i brzini rezanja dati će približan broj obrtaja.

• Ovaj broj mora se prilagoditi odgovarajućem broju obrtaja radnog vretena mašine. Obično se usvaja prvi manji broj obrtaja radnog vretena date mašine.

Brzina rezanja

• Brzina kojom oštrica alata skida strugotinu predstavlja brzinu rezanja. Brzina rezanja je izražena u m/min.

• Naprimjer, brzina rezanja od 45 m/min predstavlja strugotinu dugu 45 m skinutu za jednu minutu.

• Zbog velikih brzina obrade, brzina rezanja kod brušenja izražava se u m/sekundi.

Brzina rezanja - v

• Na mašinama sa glavnim kružnim kretanjem, ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja određuje se po obrascu:

v = π·d ·n / 1000 [m/min]

Brana rezanja zavisi od alatne mašine na kojoj se vrši obrada, kao i od

sljedećih faktora:• materijala obratka (mekši ili tvrđi materijal),• vrste obrade (struganje, glodanje i brušenje),• postojanosti alata,• presjeka strugotine,• reznog alata (različite vrste materijala reznog alata),• hlađenja (vrste sredstava i načina hlađenja),• površine obratka prije obrade (gruba ili fina).

Posmak ili korak (s)

• Posmak ili korak (s) je veličina pomjeranja glavnog sječiva alata u odnosu na obradak u pravcu pomoćnog kretanja, za jedan obrtaj radnog predmeta (pri struganju) ili alata (pri glodanju ili brušenju), za jedan radni hod alata ili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata (pri glodanju).

Dimenzija posmaka izražava se u:

• (mm/o) kod struganja, bušenja i brušenja; • (mm/rh), odnosno radnom hodu kod

rendisanja; • (mm/z), odnosno zubu kod glodanja i

provlačenja.

Posmak i dubina rezanja

Osnovne površine reznog alata

Prikaz klina kao osnovnog oblika alata za skidanje strugotine 1. grudna površina; 2. leđna površina; 3. neobrađena površina', 4. obrađena

površina; α - leđni ugao ; β - ugao klina ; γ - grudni ugao ; δ - ugao rezanja.

Uglovi noža• Presjek grudne i leđne površine daje reznu ivicu (sječivo)

alata,• Ugao između leđne površine alata i obrađene površine

obratka naziva se leđni ili zadnji ugao. • Ugao koji obrazuje grudna i leđna površina naziva se ugao

klina.• Ugao između grudne površine i normale povučene na

obrađenu površinu obratka naziva se grudni ili prednji ugao.• Ugao koji zaklapa grudna površina i obrađena površina

radnog predmeta naziva se ugao rezanja

• Zbir grudnog, leđnog i ugla klina iznosi α + β + γ = 90°

• Djelovanje reznog klina na obradak zavisi od ugla klina p, širine klina, položaja klina u odnosu na obrađenu površinu i pravca djelovanja sile rezanja F.

• Ako je ugao klina β manji, klin lakše prodire u obradak. Ukoliko je širina klina veća i širina strugotine je veća, pa je samim tim potrebna i veća sila rezanja.

Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Rendisanje, struganje i brušenje

Prikaz vrsta kretanja mašina alatki Glodanje, struganje i brušenje

Glavno kretanje može biti:

• Obrtno (krivolinijsko) i pravolinijsko, a izvodi ga obradak ili alat.

• Naprimjer kod struganja i rendisanja na dugohodnoj rendisaljki, glavno kretanje izvodi obradak,

• kod bušenja, glodanja, brušenja, provlačenja, rendisanja na kratkohodnoj rendisaljki glavno kretanje izvodi alat. Očigledno, glavno kretanje

Mašine za obradu skidanjem strugotine dijele se na:

– mašine sa glavnim pravolinijskim – i mašine sa glavnim obrtnim (krivolinijskim)

kretanjem.

Pomoćno kretanje

• Pomoćno kretanje (2) kao i glavno kretanje (1) može biti pravolinijsko i krivolinijsko, a ponekad ga izvode i dva komponentna kretanja.

• Pored toga, pomoćnim kretanjem može se smatrati primicanje da bi se vršila dalja obrada po dubini obratka. Pomoćno kretanje može se ostvariti automatski ili ručno.

OSNOVNE VELIČINE U PROCESU OBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE

• broj obrtaja, • brzina rezanja, • posmak, • dubina rezanja

Radni dijagram mašine

Približan broj obrtaja - grafičkim putem

• Približan broj obrtaja može se odrediti i grafičkim putem pomoću radnog dijagrama koji se nalazi na mašini.

• Na apscisi dijagrama dati su podaci koji odgovaraju prečniku obratka, a na ordinati brzine rezanja.

• Presjek koordinata koje odgovaraju prečniku obratka i brzini rezanja dati će približan broj obrtaja.

• Ovaj broj mora se prilagoditi odgovarajućem broju obrtaja radnog vretena mašine. Obično se usvaja prvi manji broj obrtaja radnog vretena date mašine.

Brzina rezanja

• Brzina kojom oštrica alata skida strugotinu predstavlja brzinu rezanja. Brzina rezanja je izražena u m/min.

• Naprimjer, brzina rezanja od 45 m/min predstavlja strugotinu dugu 45 m skinutu za jednu minutu.

• Zbog velikih brzina obrade, brzina rezanja kod brušenja izražava se u m/sekundi.

Brzina rezanja - v

• Na mašinama sa glavnim kružnim kretanjem, ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja određuje se po obrascu:

v = π·d ·n / 1000 [m/min]

Brzina rezanja zavisi od alatne mašine na kojoj se vrši obrada, kao i od

sljedećih faktora:• materijala obratka (mekši ili tvrđi materijal),• vrste obrade (struganje, glodanje i brušenje),• postojanosti alata,• presjeka strugotine,• reznog alata (različite vrste materijala reznog alata),• hlađenja (vrste sredstava i načina hlađenja),• površine obratka prije obrade (gruba ili fina).

Posmak ili korak (s)

• Posmak ili korak (s) je veličina pomjeranja glavnog sječiva alata u odnosu na obradak u pravcu pomoćnog kretanja, za jedan obrtaj radnog predmeta (pri struganju) ili alata (pri glodanju ili brušenju), za jedan radni hod alata ili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata (pri glodanju).

Dimenzija posmaka izražava se u:

• (mm/o) kod struganja, bušenja i brušenja; • (mm/rh), odnosno radnom hodu kod

rendisanja; • (mm/z), odnosno zubu kod glodanja i

provlačenja.

Posmak i dubina rezanja

Dubina rezanja t

• Dubina rezanja t (mm), je rastojanje između neobrađene i obrađene površine tj. dubina sloja materijala koji se skida u jednom prolazu noža.

Kod obrade na strugu dubina rezanja se određuje iz relacije:

t=[do-d]/2[ mm ]• gdje je : do- prečnik obratka prije [ mm ] i• d - prečnik predmeta nakon obrade (mm).

NASTAJANJE I VRSTE STRUGOTINE

• Pri ostvarenju procesa rezanja, alat u vidu klina prodire u materijal obratka pod dejstvoni sile rezanja. Pri tom, po grudnoj površini alata viši se sabijanje odnosno nastaje plastična deformacija površinskog sloja metrijala obratka sve do momenta pojave smicanja u ravni smicajnih naprezanja.

• Dubinu rasprostiranju plastičnih deformacija pri rezanju: δ - dubina rezanja; x - dubina rasprostiranja plastičnih deformacija: μ - ugao smicanja; A - A - ravan smicanja

Dubinu rasprostiranja plastičnih deformacija pri rezanju:

δ - dubina rezanja; x - dubina rasprostiranja plastičnih deformacija:

μ - ugao smicanja;

A - A - ravan smicanja

Tri osnovne faze nastajanja strugotine• U prvoj fazi, alat prodire svojom grudnom površinom

plastično sabijajući materijal ispred sebe. • Pri plastičnoj deformaciji, elementarna lamela strugotine

pretvara se iz oblika paralelograma u trapez. Na taj način prva faza odvajanja strugotine se završava (Slika 2.7 a).

• U drugoj fazi dolazi do naprezanja u materijalu dostižući granicu loma, pa se ispred vrha noža pojavljuje pukotina 0-0 (Slika 2.7 b).

• U trećoj fazi, usljed djejstva sile kojom grudna površina prodire u materijal, napon smicanja u ravni smicanja A-A dostiže vrijednost maximuma za smicanje, nastaje klizanje, odnosno smicanje strugotine u toj ravni (Slika 2.7 c).

Faze nastajanja strugotine

Deformacija pri rezanju zavisi od:

• vrste i osobina materijala obratka, njegovog stepena plastične deformacije, temperature pri rezanju, veličine ugla smicanja (μ) itd. Ipak, na vrstu formirane stmgotine najveći uticaj ima grudni ugao (γ).

• Strugotina može biti ražličitog oblika, pa je moguće razlikovati sljedeće vrste strugotine:

• kidana ili lomljena strugotina,• rezana strugotina i• trakasta ili ljuštena strugotina.

a) kidana ili lomljena strugotina,b) rezana strugotina ic) trakasta ili ljuštena strugotina.

Kidana ili lomljena strugotina

a) Za slučaj malog ugla smicanja i malog grudnog ugla, strugotina se naknadno deformiše i lomi.

• Pukotina ispred vrha noža je velika, pa se na obrađenoj površini vidi trag kidanja, te je obrađena površina hrapava.

• Ova strugotina naziva se kidanom ili lomljenom strugotinom.

b) Rezana strugotina nastaje pri većem grudnom uglu i većem uglu smicanja, pukotina ispred vrha noža je manja, pa je obrađena površina manje hrapava tj. čista.

c) Pri velikom grudnom uglu i velikom uglu smicanja nastaje trakasta ili Ijuštena strugotina. Ovo je svakako najbolja vrsta strugotine, jer je kod nje pukotina ispred vrha noža sasvim mala, a kvalitet obrađene površine je najbolji.

Rezana i trakasta strugotina

Otpori rezanja nastaju usljed:

• deformacije reznog sloja materijala,• smicanja i odvajanja strugotine od obratka,• sile trenja strugotine na grudnoj površini

reznog alata i• sile trenja između površine rezanja obratka i

leđne površine reznog alata.

Pri proračunu otpornosti reznog alata, pogonske snage mašine i režima obrade, kao polazna osnova uzimaju

se otpori rezanja. Veličina otpora rezanja zavisi od sljedećih faktora:• vrste materijala obratka,• dubine rezanja,• koraka,• veličine grudnog ugla,• veličine napadnog ugla,• rashladnih sredstava,• habanja alata,• poluprečnika zaobljenja vrha noža,• brzine rezanja itd.

Komponente otpora rezanja F1, F2 i F3

Tri su komponente otpora rezanja ( F1, F2 i F3), kao prostorne sile

• Sila F1 - je glavni otpor rezanja i ona djeluje vertikalno na oštricu noža.

• Sila F2, otpor prodiranja, djeluje u pravcu tijela noža, suprotsavljajući se prodiranju noža u materijal.

• Sila F3 djeluje suprotno pomoćnom kretanju i naziva se otpor pomoćnom kretanju.

• Međusobni odnosi ovih otpora približno iznose F1 : F2 : F3 =5:2:1.

SREDSTVA ZA HLAĐENJE I PODMAZIVANJE PRI REZANJU

• Proces obrade rezanjem je prilično složen. Složenost procesa ogleda se u tome što se pojavljuju različiti otpori rezanja i trenja strugotine na grudnoj površini reznog alata, što prouzrokuje stvaranje toplote na mjestu skidanja strugotine.

• Nastala temperatura i trenje imaju negativan uticaj na postojanost reznog alata, tj. smanjivanjem postojanosti smanjuje se i stepen iskorištenja reznog alata. Da bi povećali stepen iskorištenja , ukazala se potreba za hlađenjem.

Hlađenje i podmazivanje može biti :

a) sistem polivanja;b) sistem hlađenja pod pritiskom sa leđne

površine ic) sistem hlađenja pod pritskom sa grudne

površine reznog alata.

Sredstva za hlađenje i podmazivanje

• Sistem hlađenja i podmazivanja polivanjem koristi se pri malim brzinama rezanja,

• Sistem pod pritiskom koristi za veće brzine rezanja. Kao sredstvo za hlađenje i podmazivanje upotrebljavaju se

• sapunica,• emulzija,• ulje za rezanje i slično.

Sredstva za hlađenje

• Sapunica je rastvor vode i 5-10 % kalcinirane sode, sa dodatkom kalijevog sapuna.

• Pod emulzijom podrazumijevamo mješavinu ulja (emulziono ulje) sa vodom u odnosu 1:10, koja je boje mlijeka.

• Ulja za rezanje mogu biti biljnog i životinjskog porijekla. Od biljnih ulja najpoznatija su ricinus i repičino ulje, a od životinjskih ulja u upotrebi su riblje i koštano.

Sredstva za hlađenje i podmazivanje imaju značajan uticaj na obradu rezanjem

• smanjenju toplote (odvođenju toplote),• smanjenju trenja,• povećanju brzine rezanja,• povećanju kvaliteta obradive površine,• povećanju postojanosti alata,• u određenim efektima u smislu antikorozivne

zaštite.

MATERIJALI ZA IZRADU REZNOG ALATA

• Obzirom da je alat u eksploataciji izložen različitim opterećenjima, zavisno od operacije, za njihovu izradu treba koristiti materijale koji imaju sljedeće osobine: povećanu tvrdoću, žilavost , otpornost na povišene temperature, otpornost na habanje itd.

Za izradu reznih alata koriste se sljedeći materijali:

• alatni ugljenični čelici,• alatni legirani čelici,• brzorezni čelici,• tvrdi metali,• sinterovani aluminijum-oksid ili keramički

materijali i• dijamant.

Alatni ugljenični čelici

• Alatni ugljenični čelici imaju širu primjenu pri izradi alata za ručnu obradu, što se ne može reći za alate za mašinsku obradu, jer im je postojanost na povišenim temperaturama mala.

• Postojani su na temperaturama do 150 °C, no već na temperaturama do 200 °C naglog habanja rezne ivice alata.

• Od ugljeničnih čelika rade se alati za ručnu obradu, sa malim brzinama rezanja kao alati za drvo, papir, kožu i obojene metale.

Tabela TI

Oznaka Sastav (% C)

Upotreba

Č. 1531 0,45 čekići, sjekire, noževi, svrdla za drvo

Č. 173 1

0,60 čekići za kamen, pile, držala za alat

C. 1740 0,80 mehki čelik za vrlo žilav alat

Č.1840 0,80 žilav čelik za alat za obradu mehkog materijala

Č.1841 0,80 vrlo čvrst čelik za kose

Č. 1940 1,00 žilav-tvrd čelik za alat koji treba daje prilično tvrd i odgovarajuće žilavo:

Č.1943 1,20 polutvrdi čelik za alat koji treba daje osobito tvrd uz manju žilavost

Č.1948 1,30 osobito tvrd čelik za najtvrđe male i srednje turpije

Tabela ugljeničnih čelikaTabela T1

Oznaka Sastav (% C)

Upotreba

Č. 1531 0,45 čekići, sjekire, noževi, svrdla za drvo

Č. 173 1 0,60 čekići za kamen, pile, držala za alat

C. 1740 0,80 mehki čelik za vrlo žilav alat

Č.1840 0,80 žilav čelik za alat za obradu mehkog materijala

Č.1841 0,80 vrlo čvrst čelik za kose

Č. 1940 1,00 žilav-tvrd čelik za alat koji treba daje prilično tvrd i odgovarajuće žilavo:

Č.1943 1,20 polutvrdi čelik za alat koji treba daje osobito tvrd uz manju žilavost

Č.1948 1,30 osobito tvrd čelik za najtvrđe male i srednje turpije

• U novije vrijeme sve manje se, alatni legirani čelici, koriste za izradu reznih alata.

• Slaba zastupljenost može se pravdati slabom postojanošću rezne ivice alata na povišenim temperaturama (do 400 C ), što limitira brzinu rezanja koja je u ovom slučaju veoma mala.

Smjernice kao i oznake alatnih legiranih čelika za izradu reznih alata dati su u tabeli

Oznake čelika po JUS-u

Sadržaj u % Upotreba

C Si Cr W V Mo

C.6840 1,2 1,0 - - Rezni alat sa malim brzinama rezanja: burgije, alati

Č. 6841 1,2 - 1,4 za rezanje navoja, glodala i alati za rendisanje

Č. 6842 1,1 - 0,6 1,5 0,2 -

Č. 4140 0,8 - 0,9 - - Jednostavniji alati za obradu obojenih metala

Č. 4143 1,5 - 0,8 - - -

Č. 3840 1,0 - - - 0,2 0,2 Mn Za rezne alate za rezanje navoja za mašinski i ručni rad, razvrtači, turpije i mjerni alati

Č.4840 1,4 - 1,6 - 0,2 -

Tabela 12.

Brzorezni čelici• Brzorezni čelici spadaju u grupu

visokolegiranih alatnih čelika, koji se koriste za izradu alata za mašinsku obradu sa većom brzinom rezanja, na osnovu čega su i dobili naziv brzorezni čelici. Alati od brzoreznih čelika odlikuju se većom postojanošću na povišenim temperaturama, do 600 °C što omogućava veće brzine rezanja.

Primjena i oznake brzoreznih čelika za izradu reznih alata dati su tabelom T3.

Oznake čelika po JUS-u

Sadržaj u % Upotreba

C W Co Cr V Mo

Č.6880 Za sve vrste alata za grubu i finu obradu, naročito za 0,75 1,8 - 4,0 1,0 - burgije, razvrtače, alate za rezanje navoja

Č.6882 0,85 12 - 4,0 1,0 0,8 Za opću obradu i alate za odsijecanje

Č.6980 0,8 18 5,0 4,0 1,5 0,7 Za izradu alata koji služe za obradu tvrdih materijala sa većim brzinama rezanja

Č.7680 0,8 6,5 - 4,0 1,8 5,1 Za izradu alata od kojih se traži velika žilavost, otpornost na udare

Tabela T3.

Tvrdi metali• Tvrdi metali imaju široku primjenu za izradu

reznih alata sa većim radnim brzinama. • Postizanje većih brzina rezanja je rezultat

veće postojanosti rezne ivice na povišenim temperaturama (do 1000 °C).

Tabela T4 Oznake, sadržaj i upotreba tvrdih metala

ISO oznaka

Stara oznaka

WC TiC TaC CO Upotreba

POI F1 69 25 6 Najfinija obrada struganja čelika sa velikim brzinama rezanja (100 m/min) ako je posmaks — 0,5 - 1,0 mm/o

PIO S1 78 16 6 Obrada čelika rezanjem sa šesterostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika manjim posmacima: od 1,0 mm/o uz miran rad

P20 S2 78 14 8 Obrada čelika sa četverostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika sa srednjim pomacima do 2 (mm/o)

P30 S3 88 7 Obrada čelika sa dvostrukom brzinom rezanja brzoreznog čelika i većim posmacima do 3 mm/o

K05 H2 91,5 1,5 7 Obrada rezanjem sivog liva, legura aluminijuma i umjetnih materijala

K10 Hl 94,0 6 Obrada sivog liva ( tvrdog) Hli > 200, tvrdog čelika a/n < 180 kN/cm,2legura aluminijuma i bakra

K20 G1 94,0 6 Obrada sivog liva HB < 200, legura aluminijuma, bakra, umjetnih materijala, keramike i drugo

K40 G2 89,0 11 Obrada rezanjem drveta, nemetala i vještačkih materijala

Pločica od tvrdog metala (TM)

• Brzine rezanja kod alata sa pločicom od tvrdog metala (TM) veće su za 4 -10 puta od brzoreznih čelika.

• Kod izrade alata od tvrdog metala držači se rade od konstrukcionih čelika, a pločice se rade od tvrdog metala. Vezivanje pločice za držač može se ostvariti vijcima i lemljenjem. Zbog jednostavnije i brže izmjene pločica vijčana veza zastupljenija je od veze ostvarene lemljenjem.

Pitanja• Šta se podrazumijeva pod opštim pojmom obrade?• Šta je to rezni alat?• Nabrojati osnovne vrste reznih alata.• Šta je to ugao rezanja?• Koja kretanja mogu biti pri procesu rezanja?• Sta je to brzina rezanja i u čemu se izražava?• Šta je to posmak (korak)?• Nabroj faze nastajanja strugotine.• Nabrojati vrste strugotine.• Navesti otpore rezanja.• Koja se sredstva koriste za hlađenje?• Šta je to emulzija?• Od kojih se materijala rade rezni alati?• Koji je glavni nedostatak keramičkih pločica?

Rade Cvijanović, maš. inžinjer

Noževi s pločicama

OBRADA NA STRUGU

Univerzalni strug

Rade Cvijanović, maš. inžinjer

Prema konstkcionom obliku strugarski noževi mogu biti:

• noževi izrađeni od jednog komada,• noževi sa zalemljenom pločicom,• noževi sa pločicama koji se vezuju vijkom za

tijelo.

Po obliku glave noževi su:

Noževi s pločicama

Vrste strugarskih noževa prema pravcu kretanja.

lijevi desni

Prema klasi obrađene površine mogu biti: • Noževi za grubu obradu,• noževi za finu obradu

Prema površinama koje se obrađuju mogu biti:• noževi za spoljašnju obradu.• noževi za unutrašnju obradu.

ELEMENTI REŽIMA OBRADE NA STRUGU

Elemente režima obrade pri struganju čine:• broj obrtaja,• brzina rezanja,• korak (posmak),• dubina rezanja. Brzina rezanja i korak su u zavisnosti jedno od

drugoga. Sa povećanjem brzine rezanja smanjuje se korak i obrnuto.

Prije određivanja režima obrade kod struganja neophodno je uzeti u obzir

sljedeće faktore:

• vrstu materijala obratka, • vrstu reznog alata, • klasu obrađene površine • i način stezanja obratka. Elementi režima obrade najčešće se odabiraju iz tabela,

u kojima su date orijentacione vrijednosti brzine rezanja i koraka usklađene sa vrstom materijala obratka i alata.

Orijentacione vrijednosti brzine rezanja pri struganju

Obrađivani materijal Nož Brzina rezanja ( m/min )

vrsta Čvrstoća

N/mm2

Tvrdi

metal

Prednji kut i

kut nagiba ( ° )

γ γf λ

pri posmaku (mm/ okr )

0,1 0.2 0,4 0,8 1,6

Čelični <520 P1O 8 - 0...4 135 110 9580

-

liv P30 6 -5 5-10 - - 40 32 27

520..700 P1O 6 – 0 - 4 110 90 75 65_

P306 -5 5-10

- - 30 25 22

> 700 P1O 6 - 0 - 4 70 60 50 45-

P1O6 -7 5 - 4

- - 20 17 14

VRSTE RADOVA NA STRUGU Prema kvalitetu obrađene površine razlikujemo dvije obrade i

to: • grubu • i finu.Operacije koje se izvode na strugu su: • uzdužno struganje, • poprečno (čeono) struganje, • odsijecanje, • obrada konusa, • obrada navoja, • bušenje itd.

Uzdužno struganje može biti

spoljašnje (a) i unutrašnje (b).

Poprečno (čeono) struganje

• Primjenjuje se kod poravnavanja čeonih površina obratka. Kod ove operacije pričvršćivanje obratka je isključivo u steznoj glavi.

a) Poprečno čeono b) odsijecanje

Struganje konusa

Soljašnje stru- Unutrašnje struganje konusa ganje konusa

Mašine za obradu struganjem - strugovi

Podjela u zavisnosti od obima i sistema proizvodnje:

• Strugovi za pojedinacnu proizvodnju - mogu se lahko prilagoditi prelazu s jednog radnog predmeta na drugi, razlicitog oblika

• Univerzalni strug, Strug s vučnim vretenom, • Strug sa vodećim vretenom, • Strug za leđno struganje, • Strug za poprečnu obradu (čeoni strug),

Strugovi za serijsku proizvodnju • Višesječni strug (grupni zahvat), • Kopirni strug (složeni zahvat), • Vertikalni (karusel) strug, • Revolverski strug,

a) sa vertikalnom revolverskom glavom, b) sa horizontalnom revolverskom glavom.

Strugovi za masovnu proizvodnju

Imaju potpunu automatizaciju svih pokreta.• Fazonski automatski strug, • Automat za dugačke delove, • Revolverski automat sa stalnim bregastim

vođicama, • Revolverski automat sa promenljivim

bregastim vodicama, • Automat sa više glavnih vretena

Osnovni elemniti struga

Univerzalni strug

Unutarnji izgled univer. struga

Univerzalni strug - velike mogućnosti prilagođavanja različitim operacijama

Univerzalni strug

Osnovni elementi struga

Osnovni pribor za strug:

• Uređaj za rashladno sredstvo, • fiksna i pokretna lineta, • kada za strugotinu,• stezna glava (s tri celjusti, s ravnom pločom),..

Konstruktivno - tehnološke karakteristike strugova

• Snaga motora, Maksimalni precnik obrade, Visina šiljaka, Razmak šiljaka, Prečnik otvora glavnog vretena, Maksimalne dimenzije noža, Dimenzije mašine, Težina mašine, Cijena mašine, Brojevi obrtaja glavnog vretena, Koraci: (uzdužni, poprecni )Opseg standardnih koraka navoja

Strugovi za leđno struganjeza pojedinačnu obradu

Strugovi za serijsku proizvodnju

Višesječni strug

Višesječni strug

• Dva nosača alata • Istovremeni prenos pogona sa glavnog

vretena na uzdužno i poprecno zavojno vreteno

• Svaki nož ima svoju tacno odredenu oblast rada

Kopirni strug

Vertikalni “karusel” strug

Unutarnji izgled karusela

Revolver strugovi

Revolverski strug• Omogucava obradu radnog predmeta sa više

operacija, odnosno pomocu više alata pri jednom stezanju

• Alati se okretanjem revolverske glave dovode u radni položaj

• Alati su revolverskoj glavi postavljeni u poretku koji odgovara redosledu pojedinih zahvata

• Revolverski strug sa horizontalnom revolverskom glavom (za uzdužne zahvate)

KINEMATIKA MEHANIZAMA NA MAŠINAMA ALATKAMA

• Kinematika mehanizama proučava sva kretanja kod mašina alatki. Mašina alatka dobiva kretanja od pogonske mašine, koja je najčešće elektromotor. Ova kretanja mašina može dobiti direktno (neposredno) ili indirektno (posredno).

• Direktni pogon je takav pogon kada se mašina alatka direktno vezuje s vratilom pogonske mašine pomoću spojnice.

Direktan spoj pogona i radne mašine

Indirektan pogon radne mašine

Indirektni pogon• je takav pogon kod koga vratilo pogonske mašine i

mašine alatke nisu u istoj osi, nego se nalaze na izvjesnom rastojanju jedno od drugog, a najčešće su paralelno. U praksi se pretežno koriti indirektni pogon.

• Indirektni pogon ima neke prednosti u odnosu na direktni pogon, pa se češće primjenjuje u praksi. Ovaj pogon se najčešće ostvaruje pomoću remena (kaiša). Ukoliko u toku obrade dođe do preopterećen)a mašine alatke (porast otpora rezanja) ili udara, remen će početi da klizi, pa je mašina obez bijeđena od neželjenog loma.

• Pogon pomoćnog kretanja kod mašina alatki pomoću remena ima nedostatak jer se remen u toku rada (obrade) isteže, pa se ne dobiva ravnomjeran posmak.

Hidraulični pogon

• U novije vrijeme pogon glavnog i pomoćnog kretanja mašina alatki ostvaruje se hidrauličnim putem. Ovaj pogon je naročito pogodan za pomoćno kretanje jer daje ravnomjeran posmak.

• Unutar same mašine prenos do glavnog i pomoćnog kretanja ostvaruje se najčešće pomoću remena i zupčanika, a mogu se sresti i ostali elementi za prenos snage (na primjer: lančanici, frikcioni točkovi itd.).

PRENOS REMENIMA

• Prenos remenima može biti: otvoreni, ukršteni i poluukršteni. Ovaj prenos se ostvaruje pomoću sile trenja koja se javlja između remena i remenice.

• Otvoreni prenos se ostvaruje pomoću sile trenja koja se javlja između remena i remenice.

• Ovaj prenos se ostvaruje kada je pogonsko (vodeće) i gonjeno (vođeno) vratilo paralelno i kada se obrću u istom smjeru

Otvoreni prenos remenom

Odnos brojeva obrtaja i

v1= D1 π n1 / 60v2 = D2 π n2 / 60v1= v2

D1 π n1 / 60 = D2 π n2 / 60• D1 — prečnik pogonske remenice, • n1 — broj obrtaja pogonske remenice, • D2 — prečnik gonjene remenice • i n2 — broj obrtaja gonjene remenice.

i = n1/n2 = D2/D1

Ukršteni prenos

• Ukršteni prenos remenom: I — pogonsko vratilo; II — gonjeno vratilo; 1 — pogonska remenica; 2 — gonjena remenica; 3 — radni krak; 4 — neradni krak; a i β! — obuhvatni uglovi

• Ukršteni prenos remenom primjenjuje se kada je pogonsko i gonjeno vratilo paralelno i kada se obrću u suprotnim smjerovima. Kod ovog prenosa obuhvatni uglovi a i β povećavaju se, pa se može prenijeti veća snaga.

PRENOS ZUPČANICIMA

• Prenos zupčanicima obezbjeduje miran rad, konstantan prenosni odnos i veći prenos snage. Primjenjuje se za promjenu broja obrtaja i koraka u prenosnicima za glavno i pomoćno kretanje.

• Kada su pogonsko i gonjeno vratilo paralelni, primjenjuje se prenos s cilindričnim zupčanicima

Prenos cilindričnim zupčanicima

Prenos sa cilindričnim zupčanicima: I — pogonsko vratilo; II — gonjeno vratilo; 2, i z — zupčanici

Međuzupčanik i kosi zupčanik• Kada je potrebno da se gonjeno vratilo obrće u istom

smjeru kao i pogonsko, u prenos se ubacuje međuzupčanik z3. Međuzupčanik ne utiče na prenosni odnos

• Kada se ose pogonskog i gonjenog vratila sijeku, za prenos se koriste konični zupčanici

Odnos i kod međuzupčanika

v1= D1 π n1 / 60

v2 = D2 π n2 / 60

i = n1/n2 = D2/D1 = z2/z1

Za međuzupčaniki = n1/n3 = D3/D1 = z3/z1

PROMJENA BROJA OBRTAJA KOD MAŠINA ALATKI

• Da bi se obezbijedila ekonomičnost obrade, potrebno je raditi s ekonom skom brzinom rezanja. Ovo je moguće ostvariti pogodnom konstrukcijom prenosnika za glavno kretanje. Ovaj prenosnik omogućuje da se ostvare različiti brojevi obrtaja od nmin do nmax. Iz obrasca za brzinu rezanja imamo:

v= D π n / 1000Uvijek je π / 1000 = const

• Ako se zahtijeva da pri obradi na mašinama alatkama s glavnim kružnim kretanjem obrađujemo pri konstantnoj ekonomskoj brzini rezanja v = const, vidi se da brzina rezanja zavisi od D i n.

Kontinualna i stepenasta promjena broja obrtaja n

Broj obrtaja n kod mašina alatki može se mijenjati na dva načina:

• kontinualno i• stepenasto.

• Kod kontinualne promjene broja obrtaja svakom prečniku D odgovara broj obrtaja n, tako da se može ostvariti ekonomska brzina rezanja.

• Iz dijagrama se zaključuje da je proizvod:D1 · n1 = D2 · n2 = D3 · n3 = Dz · nz = constanta.

Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje se za odredeni raspon prečnika D primjenjuje jedan broj obrtaja n, a za drugi raspon — drugi broj obrtaja

Kontinualana i stepenasta promjena broja obrtaja

Radni testerasti dijagram za broj obrtaja n

MEHANIZMI ZA GLAVNO I POMOĆNO KRETANJE

Da bi predmet obrade dobio svoj oblik, potrebno je na mašini alatki obezbijediti glavno i pomoćno kretanje. Ova kretanja postižemo pomoću mehanizama, koji se dijele na:

• mehanizme za glavno kretanje,• mehanizme za pomoćno kretanje.

Mehanizmi za glavno i pomoćno kretanje

• Mehanizmi za glavno kretanje kod mašina alatki s glavnim kružnim kretanjem imaju zadatak da mijenjaju brojeve obrtaja predmeta ili alata

• Mehanizmi za pomoćno kretanje imaju zadatak da pretvore kružno kretanje u pravolinijsko i da obezbijede po potrebi promjenu "brzine pomoćnog kretanja.

MEHANIZMI ZA GLAVNO KRETANJEMehanizmi za glavno kretanje dijele se na:• mjenjače broja obrtaja i• mehanizme za pretvaranje kružnog u

pravplinijsko kretanje.

Mjenjači broja obrtaja prema načinu promjene mogu se podijeliti u dvije grupe, i to:

• stepenaste mjenjače broja obrtaja i• kontinualne mjenjače broja obrtaja.

Stepenasti mjenjači

Stepenastih mjenjača ima više vrsta:• mjenjač sa stepenastom remenicom,• prosti zupčasti mjenjač,• kombinovani mjenjač,• složeni zupčasti mjenjač i• električni mjenjač.

Mjenjač sa stepenastom remenicom

Odnosi prečnika i broja obrtaja

v1 = v2

D1 π n1 / 60 = D2 π n2 / 6

i = n1/n2 = D2/D1

Prosti zupčasti mjenjač

Kombinovani mjenjač

Složeni zupčasti mjenjač sa spojnicama

Složeni zupčasti mjenjač s pomjerljivim zupčanicima

Složeni zupčasti kombinovani mjenjačTo je mjenjač kombinovan od spojnice i grupa pomjerljivih

zupčanika. Na slici je prikazan je složeni kombinovani mjenjač IV/9.

SI. 3.19. Složeni kombinovani mjenjač IV/9

Mjenjač s dvije konusne remenice

Hidraulični mjenjač

Nortonov mjnjač

Mjenjač sa povlačnim klinom

Podjela strugova

Prema tipu proizvodnje, strugove možemo podijeliti na:

• strugove za pojedinačnu proizvodnju,• strugove za serijsku proizvodnju i• strugove za masovnu proizvodnju.

Glavne karakteristike svakog struga su:• razmak (raspon) između šiljaka, L

• visina šiljaka,• Razmak između šiljaka L je najveće rastojanje

između šiljka radnog vretena i šiljka konjića — kada se šiljak konjića nalazi u krajnjem desnom položaju. Ovaj razmak pokazuje maksimalnu dužinu predmeta koji se može obraditi na strugu.

• Visina šiljaka h je najkraće rastojanje od ose šiljaka do gornje površine postolja. Ovo rastojanje nam određuje maksimalni prečnik predmeta koji se može obraditi na strugu.

Proudkcioni obični strug

Nosač alata (noževa)

Kinematika pomoćnog kretanja

Ručni i mašinski pogon nosača alata

• Ručni pogon uzdužnog kretanja ostvaruje se pomoću ručice C. Obrtanjem ručice C prenosi se kretanje pomoću zupčanika (6) na zupčanik (5). Na vratilu zupčanika (5) nalazi se zupčanik (7) spregnut sa zupčastom letvom (10), koja je čvrsto vezana za postolje. Obrtanjem zupčanika (7) dobijamo uzdužno kretanje nosača alata.

• Poprečno ručno kretanje ostvarujemo obrtanjem ručice A. Ova ručica je vezana za zavojno vreteno, koje ima navrtku vezanu za poprečni klizač (12).

• Mašinsko uzdužno i poprečno kretanje dobijamo od vučnog vretena- pomoću klina koji klizi u žlijebu vučnog vretena obrtno kretanje se prenosi na puž (1), koji je spregnut sa pužnim točkom (2). Na vratilu pužnog točka nalazi se zupčanik (3), koji je spregnut sa zupčanikom (4). Zupčanik (4) nam omogućava uzdužno i poprečno kretanje. Zupčanik (4) nalazi se na kraju dvokrake poluge. Pokretanjem poluge (ručice) B, zupčanik (4) može se kotrljanjem po zupčaniku (3) dovesti u spregu sa zupčanikom (5 ili 8).

UNIVERZALNI STRUG• Univerzalni strug je sličan običnom strugu, s tim

što je u njemu ugrađeno zavojno vreteno, koje omogućava izradu zavojnice.

• U odnosu na druge strugove ima najveću primjenu — zbog toga što se na njemu mogu obaviti sve strugarske operacije.

• Najčešće se susreće u malim i remontnim radionicama. Izrađuje se kao mali strug, koji se može postaviti na sto i koji služi u preciznoj mehanici. Isto tako izrađuje se kao srednji i teški univerzalni strug — za obradu velikih predmeta.

Oblik kliznih vođica

Strug za pojedinačnu proizvodnju

Izgled unutrašnjosti u. struga

Glavni i pomoćni pogon struga

OBRADA NA STRUGU

NOSAČ ALATA• 1: Toolpost,

2: top-slide,2a: top-slide feedscrew and dial,2b: Compound portion of top-slide (protractor),3: cross-slide,3a: cross-slide DRO scale,3b: cross-slide feedscrew and dial,4: saddle,5: apron,5a: carriage handwheel,5b: half-nuts lever,5c: feed lever

Unutrašnjost pogona

Izgled pogona prostog struga

Zupčasti reduktor struga

Univerzalni strug

TUR 1150 MN - TUR 1350 MN - PRNJAVOR

MOSSER PRNJAVOR

ČEONI ILI POPREČNI STRUG

• Čeoni strug služi za čeono struganje predmeta velikih preč- nika a male dužine, kao što su: tememc, točkovi, zamajci, bandaže.i dr.

• Najveći je nedostatak čeonih strugova što je postavljanje, centriranje i učvršćivanje predmeta veoma teško (zbog težine predmeta i položaja ploče za stezanje).

Čeoni strug - pogon

VERTIKALNI ILI KARUSEL-STRUG

Služi za obradu predmeta velikih dimenzija, kao što su: veliki točkovi, bandaže, zupčanici, kućišta.

Na ovom strugu mogu se obrađivati predmeti prečnika i do 25 m, u zavisnosti od konstrukcije struga.

Karusel

Kinematika karusela

Karusel u praksi

U odnosu na čeoni strug, vertikalni (karusel) strug ima niz prednosti i to:

• omogućava lakše postavljanje i centriranje radnog predmeta,

• težina predmeta i stezača prenose se na snažno aksijalno ležište, što omogućava veću tačnost obrade,

• ima mirniji rad i omogućava obradu s više alata, pa se može primjenjivati u serijskoj proizvodnji.

KONTROLNI RAD BR. 21. Šta je to indirektni pogon, kako se ostvaruje, koje

su njegove prednosti i mahane?

2. Ako je kod dvije remenice n1 =180 o/min, D1 = 120 mmn2 =9o/min,Izračunaj D2 i prenosni odnos i.

3. Navedi za šta se koristi čeoni strug te osnovne prednosti karusel (vertikalnog struga) u odnosu na njega.

4. Na slici je Složeni zupčasti kombinovani mjenjač, koliko različitih brojeva obrtaja n je moguće postići na trećem vretenu.

5. Opiši kako bi ti ovaj nosač alata pokretao ručno (uzdužno i poprečno ), a kako mašinski (uzdužno i poprečno).

OBRADA MATERIJALA PLAST. DEFORMACIJOMOBRADA VALJANJEM

• Valjanje je jedan od postupaka oblikovanja metala deformiranjem kod kojega se odljevenom bloku (ingotu) propuštanjem između okrećućih valjaka smanjuje presjek i daje željeni oblik uz istovremeno poboljšanje mehaničkih svojstava.

• Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tračnica, cijevi, limova, žice i traka od čelika i obojenih metala.

Razlikuju se tri postupka valjanja 1) uzdužno – valjani komad uvlači se u zazor i isteže

uslijed sila trenja između valjaka koji se okteću u suprotnim pravcima.

2) poprečno – valjci se okreću u istom smjeru. Komad se u valjcima drži pomoću posebnog uređaja. Deformacija materijala ostvaruje se uzduž osi valjanog komada. Poprečnim valjanjem proizvode se profili koji čine rotacijska tijela kao što su kugle, zupčanici i sl.

• Valjanje se vrši pomoću valjaka. Polazni materijal je užareni trupac okruglog, četvrtastog ili višekutnog presjeka.

Cijeli proizvodni valjački ciklus

Proces valjanja• Polazni materijal prolazi

kroz valjke više puta i pritom mu se smanjuje visina i povećava širina.

• Tanki limovi, trake i žice se najčešće valjaju u hladnom stanju jer se tako postiže glađa površina.

• Veći predmeti valjaju se u toplom stanju (čelici - 900 do 1300 °C; aluminij - 500 °C).

Ravni (glatki)Glatki valjci služe za

valjanje limova.

Kalibrirani

Kalibrirani valjci služe za valjanje profila.

Valjci se sastoje od:- radnog dijela (L), - rukavca ležaja (l)- rukavca spojke (l1 ) - za priključak na pogon

Primjeri kalibriranih valjaka

Valjci za valjanje• Zbog sile valjanja javlja se progib valjaka koji

uzrokuje netačnost limova. • Da bi se to izbjeglo valjci imaju blago bačvasti oblik,

tj imaju izbočinu (tzv. "bombirung") po sredini.

Ravni valjci -usljed progiba lim ima nepravilan oblik

- lim je pravilnog oblika.

Bačvasti valjci

Valjci za valjanje

• Valjci se izrađuju od čelika ili čeličnog lijeva.

• Površina valjaka mora imati određenu tvrdoću i biti otporna na trošenje.

• Također, valjci moraju biti čvrsti i žilavi te otporni na visoke temperature ako se radi u toplom stanju.

• Površina valjaka se stoga kali.

Najčešće se koriste ugljični i legirani alatni čelici npr.:

• Č 1943 (C125W)• Č 6440 (100 WCr 6)• Č 4750 (X165 CrMoV 12)• Č 4850 (X155 CrVMo 12 1)• Valjci se pri radu neravnomjerno troše (habaju) i

na njih se lijepe čestice metala koji se valja. • Zbog toga se nakon nekog vremena valjci bruse na

posebnim brusilicama.

Strojevi za valjanjeStrojevi za valjanje se nazivaju valjaonički stanovi. Razlikuju se po broju valjaka, smjeru valjanja i

namjeni.Vrste strojeva za valjanje

A) Duo valjciB) Trio valjciC) Kvatro valjciD) Stroj sa više valjakaE) Univerzalni valjciF) Specijalni valjci

A) Duo valjaonički stan • Sastoji se od 2 valjka koji su

pogonjeni. Postoji obična i reverzibilna izvedba.

a- reverzbilni (povratni) valjci

• Moguće je valjanje u oba smjera.

• Valjci su pomični po visini i mogu mijenati smjer vrtnje.

b- nepovratni valjci• Moguće je valjanje samo u

jednom smjeru, valjci su fiksni.

B) Trio valjaonički stan • Sastoji se od 3 valjka.

Moguće je valjanje u oba smjera bez promjene smjera vrtnje.

• Pogonjeni su samo gornji i donji valjak. Srednji valjak se više troši od vanjskih.

• Kod valjanja profila i tračnica sva tri valjka su istog promjera.

• Kod valjanja limova i traka srednji valjak je manjeg promjera.

Trio valjaonički stan

Kvatro valjaonički stan Sastoji se od 4 valjka.

Srednji (manji) valjci su radni i pogonski, a vanjski (veći) valjci su poduporni.

• Vanjski valjci preuzimaju opterećenja od unutrašnjih i daju veću krutost i tačnost stroja.

• Koristi se za toplo i hladno valjanje limova i traka.

• Može biti reverzibilan i ireverzibilan.

Kvatro valjaonički stan Valjanje trake s natezanjem

Koristi se za valjanje dugih traka i žica.

D) Valjaonički stan s više valjaka

Samo srednji valjci su radni. Ostali su poduporni.

F) Specijalni valjci• Koriste se za valjanje specifičnih proizvoda (profila,

cijevi, tračnica, navoja i dr.)• 1. Redukcija prečnika cijevi valjanjem

2. Valjci za valjanje okruglih cijevi u pravougaone

3. Valjci za trokutni profil

4. Kalibrirani valjci za valjanje profila

za tračnice

za šipke

za profile

5. Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem

a) Mannesmannov postupak

Užareni okrugli profil se ukošenim valjcima navlači preko trna.

Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem

5. Proizvodnja bešavnih cijevi valjanjem

Koristi se za izradu dužih cijevi manjih promjera i tankih stijenki.

Postupak je diskontinuiran. Cijev se pomakne za jedan korak unatrag dok su valjci u praznom hodu, a zatim kalibrirani dio valjka izvalja zahvaćenu dužinu cijevi.

6. Proizvodnja šavnih cijevi valjanjem

Savijanje i zatvaranje trake u oblik cijevi (za cijevi do 100 mm)

Plašt cijevi se oblikuje valjcima, provlači kroz matricu,

a zatim se šav zavaruje.

trakacijev

Proizvodnja šavnih cijevi valjanjem

traka

cijev1 - plinska sapnica za zagrijavanje

2 - valjci za zatvaranje trake

3 - kalibrirane elektrode

Valjanje (utiskivanje) navoja

Jedna čeljust (a) je nepomična,

a druga (b) pomična Jedna čeljust (a) je nepomična,

Valjanje navoja pomoću kalibriranih valjaka

a, b - kalibrirani valjci

c - vijak

d - podložna letva

Valjanje (utiskivanje) ozubljenja- zupčanika

Primjenjuje se kod serijske

izrade zupčanika.

Vijci izrađeni valjanjem

• Vijci i ozubljenja izrađeni valjanjem su čvršći jer nema otkidanja materijala i prekidanja linije strukture.

Navoj izrađen rezanjem

Navoj izrađen valjanjem (utiskivanjem)

SHEMA VALJAČKOG STROJA

Paleta valjaoničkih proizvoda

Valjaonički stroj

Valjci za valjanje

VALJAČKI STROJEVI

IZVLAČENJE ŽICE• Za proizvodnju žice kao ulazni materijal koristi se

toplo-valjani polufabrikati, kružnog presjeka prečnika 6-9 mm. Dalja prerada, tj. izvlačenje žice na manje prečnike vrši se u hladnom stanju. Prije izvlačenja, žica se mora očistiti od oksidnog sloja i drugih nečistoća.

• Priprema za izvlačenje se sastoji iz više faza pa zahtijeva posebnu opremu i prostor pogona.

ALATI ZA PROVLAČENJE ŽICE• Provlacenje je postupak vučenja materijala kroz

otvor u matrici kojim se smanjuje njegov poprečni presjek, a povećava dužina (vučenje žice, šipke, cijevi, sl.1 i 2).

• To je vlačno-tlačna deformacija u hladnom stanju kojom se, osim smanjenja presjeka, postiže kvalitetnija površina i veća tačnost mjera.

• Ako su potrebne veće promjene promjera, tada je provlačenje postupno s više alata i medužarenjem.

Postupak izvlačenja žice • Postupak izvlačenja žice sastoji se u tome da se,

pomoću bubnja za namotavanje, žica provlači kroz određeni broj vučnih prstenova sa sve manjim otvorom, pri čemu se povećava dužina žice, a smanjuje poprečni presjek (Slika 5.15.).

Provlačenje punog profila (žica) i šupljeg (cijev)

Razlikujemo dva osnovna postupka:

a)provlačenje punog profila (žica)

a)i šupljeg (cijev).

• U toku procesa izvlačenja dolazi do trenja površina između žice i kalibra (matrice) za izvlačenje. Zbog toga se površinski slojevi (čestice) materijala sporije kreću kod unutrašnjih slojeva. Da ne bi došlo do kidanja žice pri izvlačenju veoma je bitan oblik kalibriranog jezgra za izvlačenje.

Matrica (sl.3) se sastoji od: - ulaznog konusa koji

osigurava uvlačenje maziva u matricu

- radnog konusa koji reducira presjek materijala s kutom uvlacenja 2H = 8 – 16o.

- kalibrirajuceg dijela s laganim konusom 0.5o koji osigurava tocnost mjere i

- izlaznog konusa koji sprečava lom matrice i eventualno oštečenje porizvoda

Materijal kalibrirane matrice

• Kalibrirana jezgra se izrađuju od alatnih čelika, tvrdog metala i dijamanta.

• Jezgra od alatnih čelika se danas rijetko koriste - uglavnom pri vučenju većih prečnika žice. Jezgra od tvrdog metala imaju veću postojanost od prethodnih, a takođe je i kvalitet vučene žice bolji.

• Za sasvim male prečnike žice koriste se jezgra od dijamanta (vještačkog).

Mašine jednostrukog ili višestrukog tipa Mašina za jednostruko izvlačenje žice

Izvlačenje vrlo tanke žice

PROVAKALICA ŠIPKASTOG MATERIJALA

Dobivanje tanke žice • Ako je potrebno dobiti vrlo tanku žicu, potrebno ju

je provući više puta kroz kalibre sa manjim otvorom. Tada žica postaje tvrda i krhta pa postoji opasnost od njenog kidanja.

• Zbog toga se žica međuoperacijski zagrijava na oko 700° C i lagano hladi u peći.

• Zagrijavanje se vrši u posebnim loncima kako ne bi došlo do stvaranja oksida koje bi morali odstranjivati prije sljedeće faze izvlačenja.

• Ovaj postupak je brži a samim tim i ekonomičniji od

prethodnog. Broj matrica za izvlačenje vrlo tanke žice se kreće i do 30 . Zbog toga se ovim pos tupkom hladnog izvlačenja može dobiti žica de

• Da bi dobili visokootpomu čeličnu žicu potrebno je izvršiti poseban postupak termičke obrade koji se naziva patentiranje. Zbog tog postupka žica koja se dobija se naziva patentirana žica (žica za opruge i čeličnu užad) debljine od 0,03 mm.

Primjena žice • Primjena žice je višestruka, a od nje se izrađuju :

ekseri, vijci, navrtke, zakovice, rascjepke itd. • Žica od obojenih metala se koristi za električne

provodnike i namotaje u elektrouređajima.

NOVI POSTUPCI DUBOKOG VUČENJA

• Dodatni napredak glede čvrstoće i mase čeličnih cijevi i profila postignut je postupcima dubokog vučenja djelovanjem visokog pritiska tekućine ili plina na unutarnje ili vanjske stjenke obratka.

• Radi se o postupcima obrade cijevi djelovanjem hidrauličnog tlaka na unutarnje stjenke cijevi (IHU1) i hidrauličnim postupcima dubokog vučenja ravnih limova (AHU2).

IHU i AHU tehnologija

• IHU tehnologija sastoji se u postavljanju cijevi u kalup i hidrauličnom tlačenju cijevi sve dok ona ne poprimi oblik kalupa. Pritisci idu i do 6000 bara i to:

1) IHU (Innen Hochdruck – Umformung) Unutarnje visokotlačno oblikovanje

2) AHU (Außen Hochdruck – Umformung) Vanjsko visokotlačno oblikovanje vrijeme tlačenja cijev se uzdužno potiskuje.

Umjesto tekućine inertni plin

• Za oblikovanje tankih limova umjesto hidraulične tekućine koristi se inertni plin, kalupi se zagrijavaju na temperaturu kovanja, a proces obrade traje 15 do 40 sek. zajedno s grijanjem kalupa.

KOVANJE I PRESOVANJE – ručno kovanje• Dijelovi dobijeni kovanjem i presovanjem (otkivci i otpresci) imaju

vlaknastu strukturu i ne samo da im vlakna nisu ispresijecana, nego su najsabijenija upravo na onim mjestima ili prelazima za koje se smatra da su izloženi najvećim naprezanjima.

• Dakle, otkivci i otpresci imaju homogeniju strukturu, veću čvrstoću i otpornost prema koroziji u odnosu na komade dobijene livenjem i obradom rezanjem istog oblika i hemijskog sastava.

Razlika obrade metala udarcem i pritiskom• Obrada kovanjem vrši se udarcima čekića ili bata,

dok se kod obrade presovanjem vrši pritisak na komad odgovarajućim alatom.

• To je ujedno i glavna razlika između kovanja i presovanja.

Temperature kovanja čelika u 0C

Vrste čelika Temperatura kovanja u 0C

Obični čelici sa garantovanim mehaničkim osobinama

mehki srednje tvrdi tvrdi

900 – 1200900- 1150 850- 1100

Ugljenični alatni čelici 750- 1100

Čelici za poboljšanje 850- 1100

Legirani alatni čelici 850 - 1050

Brzorezni čelici 900- 1150

RUČNO KOVANJE• Ručnim kovanjem se kuju manji predmeti i u

manjim količinama, a zagrijavanje tih pred meta se vrši u kovačkim vatrama. Za kovanje se koristi vrlo raznovrstan kovački alat, izmeđi ostalih najviše se koriste sljedeći alati:

• Kovački čekić je najvažniji alat za ručno kovanje. Prema veličini odnosno težini razlikuji se čekići kojima se kuje jednom rukom - do 2,5 (kg) i čekići kojima se kuje objema rukama 3- 10 (kg).

Vrste ručnih čekića• Obični kovački čekići

Iskivanje i odsijecanje čekićem

Dijelovi otkovka

Slobodno kovanje

Kovanje u ukovnju

Redosljed tehnološkog procesa kovanja1) odsijecanje i priprema sirovog komada,2) zagrijavanje početnog oblika materijala na

temperaturu kovanja,3) oslobađanje zagrijanog komada od okujine,4) kovanje u ukovnju,5) odsijecanje (krzanje vijenca i probijanje pločica),6) termička obrada radi postizanja odgovarajućih

mehaničkih osobina,7) čišćenje i8) kontrola otkovka.

Tehnološki proces kovanja 1. Izrada kovačkog crteža otkovka na temelju

crteža proizvoda (sl.4): • odrediti ravninu podjele ukovnja,• dodatke za daljnju obradu, • kovačke nagibe radi lakšeg vadenja iz ukovnja

i radijuse radi lakšeg tecenja materijala,• te predvidjeti pločicu za naknadno probijanje

otvora. • Vanjski srh se skida na štancama za krzanje.

Konstrukcija završne gravure ukovnja• Konstrukcija završne gravure ukovnja s kanalom i

vijencem za suvišni materijal ( srh): • gravura je po obliku i dimenzijama jednaka

otkovku u vrućem stanju, vanjske mjere se povećavaju, a unutarnje smanjuju

• Posebno paziti na omjer visine i dužine kanala o čemu ovisi sila kovanja, naprezanje u ukovnju i visina uspinjanja materijala.

Odredivanje broja i redoslijeda operacija (sl.1):

• Obzirom da je deformacija ograničena stijenkama ukovnja, potrebno je voditi računa o procesu premještanja materijala (sl.1) te stupnju deformacije K.

• Ako je preveliki stupanj deformacije, potrebno je uključiti operaciju međužarenja.

Na slj. Slici je tehnološki proces izrade proizvoda s 5 operacija obrade:

• odrezivanje šipke, • sabijanje na presi, • kovanje u ukovnju, • probijanje otvora i• skidanje srha na presi i obrada odvajanjem čestica. Dobili smo proizvod s dobrim iskorištenjem

materijala te čvrstom i homogenom strukturom.

• Na slici je prikazan proces izrade proizvoda s operacijom odrezivanja i 3 operacije kovanja s postupnim preoblikovanjem.

Izbor prese ili kovačkog stroja• Prema postupku, sili kovanja i veličini ukovnja.

Kovačkim batovima materijal brže popunjava gornju gravuru te se primjenjuje za otkovke s promjenjivim promjerima, razgranatim površinama i ispupčenjima te za tanke otkovke.

• Pod presama materijal brže popunjava gravuru u donjem dijelu ukovnja: primjena je za otkovke jednostavnijeh oblika i bez velikih udubljenja.

• Često se presa kombinira s batovima, tako da je predoblikovanje na presama, a završno kovanje na batovima.

Kovačka jednocilindrična presa

Kovačka presa

Kosa kovačka presa

Tvornica plinskih turbina Karlovac – Hrvatska

Hidraulička presa 250 t

Vretenasta presa 450 i 900 t

Ekscentar 100 t

Kovačka peć

Otkivci raznih oblika i namjena

ALATI ZA UTISKIVANJE• Utiskivanje je tlačna

deformacija pri kojoj žig prodire u materijal do odredene dubine i oblikuje udubljenje (meko žareni celik sl.1).

• Rad se odvija na hidraulickim presama stalnom silom do 50 MN i malom brzinom 0,002 - 0,2 mm/s.

• Pretežno se izraduju unutarnji složeni i nerotacioni oblici na proizvodu (gnijezda, udubljenja, utisnuca, sl.2).

• Mjere gnijezda su iste dok se radi s istim žigom, a površine glatke. Vrijeme izrade je znatno kraće nego obradom odvajanja.

• Utiskivanjem se vlakna materijala ne prekidaju što produžuje vijek trajanja proizvoda.

Utiskivanje u hladnom ili vrućem stanju

• Utiskivanje može biti u hladnom ili vrućem stanju. Materijal se grije na (850 – 1000) oC radi smanjenja sile utiskivanja i povecanja brzine.

• Žig s vanjskim oblikom je jedna polovica kalupa, a materijal gnijezdom ( matrica), druga polovica.

Deformacija vanjskog oblika

• Matrica (materijal) je izložena velikom opterecenju i deformaciji vanjskog oblika. Ona se širi, a gornja površina uvlaci (utiskuje) sa žigom (sl.2).

• Zbog toga je, u pripremi materijala, potrebno i naknadno poravnavanje obradom odvajanja.

• Bočne sile koje šire materijal može preuzeti prihvatni prsten.

Oslobađanja na vanjskom obliku• Često se rade i oslobođenja

na vanjskom obliku materijala, a posebno na dnu, da se sprijeci prekid ili lom materijala (naprsnuce, sl.3).

• Obavezna je zaštitna rešetka da se izbjegnu eventualne ozljede.

• Za dublje utiskivanje radi se više alata za postupno utiskivanje s medužarenjem.

Ravnanje proizvoda od lima

• Za ravnanje proizvoda od lima koristi se alat sa šiljcima koji se obostrano malo utisnu u površinu tako da ostane ravna.

• Šiljci na pločama se rade križnim brušenjem (sl.4).

ALATI ZA ISPRESAVANJE ( istiskivanje i tečenje)

• Istiskivanje ili ekstruzija je ispresavanje materijala kroz otvor u matrici radi smanjenja poprečnog presjeka ili promjene njegova oblika (sl.1).

• Pod pritiskom žiga materijal se potpuno ili djelomicno istiskuje kroz otvor u matrici. Proizvode se puni i šuplji profili, trake i cijevi od lakih i obojenih metala.

• Istiskivanje može biti u hladnom i vrućem stanju za materijale veće cvrstoće (temperatura gnjecenja).

Alat za istiskivanje• Alat za istiskivanje sastoji se

od žiga, matrice, prihvatne ili tlacne komore te trna za izradu šupljih profila.

• Poprečni presjek otvora matrice odgovara obliku proizvoda.

• U uzdužnom presjeku matrica se sastoji od ulaznog dijela s radijusom 1-5 mm radi lakšeg ulaza materijala, radnog, valjkastog kalibrirajućeg i izlaznog koničnog dijela radi smanjenja trenja uslijed elastičnog širenja materijala.

Raznoliki proizvodi istiskivanjem

TEČENJE ILI UDARNO ISPRESAVANJE

• Tečenje ili udarno ispresavanje je postupak kojim se materijal pod visokim pritiskom dovodi u stanje plastičnog tečenja, najčešće u hladnom stanju.

• Prikladni materijali za tečenje su olovo, kositar, cink, bakar, čisti aluminij i njegove legure te meke CuZn – legure.

• Čelik za tečenje treba biti s malim postotkom ugljika i visokom istezljivošću.

Obzirom na kretanje žiga tečenje može biti: istosmjerno, protusmjerno, kombinirano i

bočno

Alat za tečenje• Alat za tečenje u osnovi se

sastoji od žiga i čahure za tečenje. Izraduju se kruto i stabilno obzirom na velike sile.

• Radne površine žiga i čahure se poliraju radi smanjenja otpora tecenja i trošenja.

• Dužina tečenja za valjkaste šuplje dijelove od istezljivog materijala u jednom radnom hodu može biti do 8 puta veća od promjera.

Na slici 3 je prikazan alat za izradu tuba s prethodno bušenom platinom.

ALATI ZA DUBOKO VUČENJE

1. Duboko vučenje je preoblikovanje materijala iz ravne limene ploče (platina, rondela) u šuplje tijelo (posuda) različitog oblika i dubine, bez ili s promjenom debljine lima.

Postupak vučenja:

• Platina (oradni komad) se uloži u prihvatnu ploču i stegne pritisnom pločom po rubu matrice. Istovremeno se spušta žig koji silom vučenja preoblikuje platinu preko zaobljenog ruba matrice u šuplje tijelo.

• Sila pritisne ploče ne dopušta gužvanje materijala i osigurava njegovo ravnomjernoklizanje.

Postupak dubokog vučenja

• Dno posude je promjera žiga, bez deformacije i zadržava početnu debljinu lima.

• Izvuceni plašt posude se nešto izduži i stanji. • No, pravi uzrok povećanja visine plašta je

višak materijala platine u obliku karakteristicnih trokutica.

Alat za duboko vučenje

Podmazivanje pri vučenju

• Podmazivanje pri vučenju je neophodno da bi se smanjilo trenje izmedu alata i lima, također se smanjuje trošenje alata i opterecenje materijala.

Podmazivanje

Materijal za jednostavno vučenje: - Nehrdžajući čelik- čelični lim, - fosfatirani lim

Vrste maziva:- sapunica, vapneno mlijeko,- sapunica s grafitom, - petrolej s aluminijskim prahom- voda s grafitom.

Početni oblik materijala (platine)

Oblik platine za rotacione posude• Oblik platine za rotacione posude je krug koji

omogućuje ravnomjerno klizanje materijala po čitavom opsegu.

Aplatine = do2Π/4 (mm2) – površina platine

Aposude = Adna + Aplašta = d12 Π /4 + d1Πh (mm2),

Aplatine = Aposude

Promjer platine: do = ( d1

2 +4d1h )1/2 (mm)

Priprema platine i proces vučenja pravougaone posude

Debljina lima

• Formule za izračunavanje površine različitih rotacionih posuda mogu se naći u raznim tablicama.

• Ako se zanemari stanjivanje debljine lima, onda površina platine prije vučenja jednaka površini posude nakon vučenja.

Određivanje stupnja redukcije i broja operacija vučenja

• Posude veće dubine i složenog oblika ne mogu se dobiti samo s jednom operacijom vučenja.

• Za određivanje broja operacija koristi se iskustvo, ispitivanje i probe vučenja te iskustveni stupanj redukcije “m”

Ispitivanje dubine vučenja po Erichsenu

• Ispitivanje dubine vučenja po Erichsenu kuglastog utiskivala u lim vrši se u trenutku pojave prve napukline. Koristi se za limove debljine 0,2-3 mm (dubina IE)

• Stupanj redukcije je omjer promjera materijala poslije i prije vučenja

m = d1 / do ( d2 / d1 ; d3 / d2; …),gdje je: do – promjer platine, d1 –promjer posude nakon prvog vučenja, d2 – promjer posude nakon drugog vučenja …..

Ukupni stupanj redukcije: muk = m1 · m2 · m3…

Postupna redukcija materijala

Ukupna sila vučenja

• Ukupna sila vučenja računa se prema iskustvenoj formuli:

Fuk. = 1,15 Fv + Fp (N)

Fv - sila vučenja, Fp – sila pritisne ploče.

Izbor i izrada alata za duboko vučenje

• alati za prvo vučenje i alati za sljedeće vučenje

Napomene pri izradi alata za duboko vučenje:

Veličina zaobljenja na matrici rm ovisi o debljini lima i stupnju redukcije.

rm1 = 0,8 ((do – d1) s) ½ – za prvo vučenje i

rm2 = 0,8 ((d1 – d2) s) ½ – za drugo vučenje

Podpritsak može da izdubi posudu• Pri skidanju proizvoda sa žiga nastaje potlak zbog

kojeg vanjski pritisak može udubiti dno posude. Da se izbjegne deformacija dna potrebno je izbušiti otvor u žigu za izjednacenje pritiska

Izbor prese i izvedba alata• Prese za rad s alatima dijele se prema načinu rada,

odnosno prema kretanju koja se prenose na alat:1- jednoradne – imaju samo jedno pritiskalo koje se

pomiče gore – dolje.2- dvoradne – imaju dva pritiskala, glavno

(unutarnje) i okvirno (vanjsko), s medusobno neovisnim gibanjem.

3- višeradne – prema vrsti pogona izvode više gibanja istovremeno ili postupno.

Alati za rad na jednoradnoj presi

Alati za rad na višeradnoj presi

Greške pri vučenju:• Proizvod puca pri dnu: mala zracnost, mali radijus na žigu i

matrici, visoka brzina vučenja, velika sila pritisne ploče, veliki stupanj redukcije,

• okomiti nabori materijala na gornjem dijelu plašta velika zračnost, veliki radijus matrice mala pritisna ploča,

• uglati i nepravilan proizvod: nepravilna platina,• uglovi viši od stranica: smanjiti platinu na ovim mjestima• okomite pukotine na gornjem rubu: premalo materijala na

ovim mjestima, • valoviti rub plašta: bolje vučenje lima u smjeru valjanja,• neispravan proizvod: nesimetricna prihvatna ploča,

pogrešno mazivo, neprikladni lim.

LEMLJENJE

• Lemljenje predstavlja jedan od postupaka spajanja (sastavljanja) dva ili više metalnih dijelova. Lemljeni spojevi spadaju u kategoriju čvrstih-nerazdvojivih spojeva, jer nakon lemljenja spojeni dijelovi ostaju čvrsto vezani.

• Princip rada kod lemljenja je vrlo sličan principu rada kod zavarivanja. Dijelovi koji se leme mogu biti od istog ili različitog materijala.

Zašto lemljenje?

• Lemljenje se koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje čelika, aluminija i raznih drugih materijala (automobilska i avionska industrija široko primjenjuju lemljenje).

• Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s visokim temperaturama topljenja, kompozitnih materijala, kao i međusobno spajanje keramike i metala.

Prednosti i nedostaciPrednosti lemljenja:

•Ekonomična izrada složenih sklopova s više dijelova,•Povoljna raspodjela naprezanja i povoljan prenos toplote,•Mogućnost spajanja nemetala s metalima,•Mogućnost spajanja vrlo tankih na debele komade,•Mogućnost spajanja raznorodnih metala u spoj,•Mogućnost spajanja poroznih materijala,•Mogućnost spajanja vlaknastih i kompozitnih materijala,•Zbog nižih radnih temperatura i svojstava dodatnih materijala kod

lemljenih spojeva su niži zaostali naponi, nema pogrubljenja zrna, obično nema kristalnih pretvorbi, te su neka svojstva lemljenih spojeva povoljnija,

•Postižu se precizne proizvodne tolerancije. Nedostaci lemljenja:

•Statička, ali i dinamička čvrstoća lemljenog spoja je niža (slabija) u odnosu na zavareni spoj,

•Relativno visoka cijena dodatnih materijala za lemljenje.

Kada se primjenjuje lemljenje• Lemljenje, kao postupak spajanja dijelova,

primjenjuje se onda kada je spajanje drugim postupcima otežano, zatim kada se ne zahtijevaju velike mehaničke osobine spojeva i kada je potrebno spojiti dva raznorodna materijala (na primjer: čelik - aluminijum, bakar – aluminijum) itd.

• U zavisnosti od upotrijebljene temperature, lemove je moguće svrstati u dvije skupine

- mehke lemove, gdje je temperatura topljenja ispod 450°C i

- tvrde lemove, gdje je temperatura topljenja iznad 4500C a najviše 1200°C.

Mehki lemovi

• Mehki lemovi su najčešće legure kalaja i olova sa malim dodacima drugih metala.

• Mehkim lemljenjem moguće je izvršiti spoj gotovo svih metala, kao što su: gvožđe, bakar, mesing, bronza, olovo itd.

• Zbog niske radne temperature mehko lomljenje je jeftinije od tvrdog lemljenja.

Tvrdi lemovi• Tvrdi lemovi - se primjenjuju, za spajanje

metalnih dijelova, kada se veza ne može ostvariti mehkim lemljenjem i onda kada su zahtjevi za povećanom otpomošću na dinamička opterećenja.

• Tvrdi lemovi se, u pogledu svog sastava, mogu podijeliti na tri kategorije:

- bakreni lemovi, na bazi bakra ili legura bakra,- srebreni lemovi, na bazi srebra i- aluminijski lemovi, na bazi aluminijuma.

Bakreni lemovi• Bakreni lemovi se često upotrebljavaju za lemljenje

čelika, gvozđa i uopće teškotopivih metala. • Temperatura topljenja lema kreće se od 850 do

I2000C, što zavisi od procentualnog učešća bakra u lemu.

• Što je veći procenat bakra veća je i temperatura topljenja.

• Aluminijski lemovi su rjeđe upotrebljavani lemovi. Radna temperatura im se kreće oko 600°C. Aliminijski lemovi se, takođe proizvode u obliku žice i limova.

Srebreni lemovi• Srebreni lemovi su mnogo bolji lemovi od lemova

na bazi bakra. Njegove prednosti ogledaju se u sljedećem:

1)mala dorada lemljene površine, 2)univerzalna i lahka upotreba, 3)velika čvrstoća lemljenih spojeva, 4)dobra antikorozivnost itd.Zbog svega ovoga, srebreni lemovi se koriste u

automatiziranoj i masovnoj industrijskoj proizvodnji.

Keramički i plastični lemovi

• Treba napomenuti, da se u novije vrijeme na tržištu pojavljuju i lemovi za lemljenje ne samo metala već i za lemljenje metala sa nemetalom.

• Tako je već moguće zalemiti neki od metala sa staklom ili keramikom.

USLOVI ZA NASTAJANJE KVALITETNOG SPOJA Da bi se uspjelo u sastavljanju dijelova lemljenjem potrebno

je izvršiti kvalitetnu pripremu površina za lemljenje, te izabrati odgovarajući lem, uzevši u obzir tražene uslove.

• Danas je u upotrebi veliki broj različitih sredstava za čišćenje i pripremu površina za lemljenje.

• Svi oni treba da ispunjavaju sljedeće uslove:1. - da odstrane oksidni tanki sloj sa površina materijala,2. - da spriječe ponovno stvaranje takvog sloja, sve do

operacije lemljenja i3. - da, što je moguće više pospješe prijanjanje lema za

osnovni materaijal• Ova sredstva mogu biti: paste za lemljenje, kolofonijum,

boraks ili borna kiselina, ulja za lemljenje itd.

Materijali za lemljenje• Lemovi su čisti materijali ili legure ili nemetali u

obliku žice, štapa, lima, oblikovanih elemenata, zrna, praška ili čestica lema u topitelju.

• Topitelji su nemetalni materijali. Oni se nanose na površine koje se žele lemiti nakon dobrog prethodnog čišćenja, da bi se odstranili postojeći oksidni slojevi i spriječilo stvaranje novih.

• Zaštitni plinovi pri zagrijavanjeu štite od oksidacije površinu spoja kao i lema. Sa istom svrhom se primjenjuje i lemljenje u vakuumu.

Priprema zalemljenog spojaPri izradi lemljenih spojeva pored prethodno dobro odabranog

konstrukcionog rješenja i izbora materijala važno je obratiti pažnju na:•izbor postupka lemljenja,•vrstu lema,•pripremu površine za lemljenje,•tehnologiju nanošenja lema i topitelja,•način hlađenja,

•odstranjivanje topitelja i viška lema.

a. Ako se od zalemljenog spoja zahtjeva samo dobra zaptivenost ili električna provodljivost, a mehaničke osobine nisu značajne, tada se vrši mehko lemljenje.

b. Ako se traže dobre mehaničke osobine spoja, te eksploatacija na ovišenim temperaturama, potrebno je vršiti tvrdo lemljenje.

Zazor pri lemljenju

• Pri lemljenju, zazor između dijelova koji se spajaju treba da iznosi od 0,05 do 0,15 dok se pri lemljenju velikih dijelova dopušta se zazor i do 0,25 mm.

Postupak lemljenja Lemljenje Tehnike spajanja 1• Lemljenje (engl. brazing-

tvrdo, soldering-mehko, njem. löten) je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomoću rastopljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojivu cjelinu.

• Pri lemljenju se osnovni materijal ne topi, jer ima višu temperaturu topljenja od dodatnog materijala.

Princip nastajanja spoja• Pri lemljenju se osnovni

materijal zagrijava, ali ne topi.

• Dodatni materijal se topi jer ima nižu temperaturu topljenja od osnovnog materijala, ulazi u zazor, vlaži lemljene površine, kapilarnim djelovanjem se širi u zazor. Talina se kristalizira i ostvaruje lemljeni spoj.

Vrste lemljenih spojeva

MEHKO LEMLJENJE

lemilo oblika čekića

Priprema lemila

Lemilo zagrejano u kovačkoj vatri ili plamenikom

Zagrejano lemilo po potrebi očistimo istrošenom grubom turpijom

Nanošenje lema

Oksidirani sloj skinemo salmijakom Na tako pripremljeno lemilo nanosimo lem

Priprema površine spoja

Površine koje ćemo lemiti prethodno očistimo turpijom i gašenom ili razređenom kiselinom.

Između zalemljenih dijelova je veliki razmak, takav spoj je nekvalitetan

Nečisti i zahrđali limovi

Sa nečistim limom lem se ne spaja već se sakuplja u vidu kapljica.

Lem se spojio sa limom, ali nije ravnomjerno raspoređen usljed oksidnog sloja na limu.

Loši lemovi

Lemilo je bilo suviše ugrijano i usljed vrenja lema spoj nije dobro zaliven.

Između zalemljenih dijelova je velik razmak takav spoj nije kvalitetan.

Dobri lemljeni spojevi

Sa očišćenim limom bez oksidnog sloja, lem se dobro spaja te popunjava i najmanje šupljine između molekula.

Lemljeni spoj je kvalitetan: lem nije pregrijan, nalijeganje limova je dobro.

Plamenik na kartušu s nepomičnim plamenikom

Komplet za mehko lemljenje na kartušu s odvojenom rukohvatom

1. Mehko lemljenje, 2. skidanje stare boje, 3. grijanje cijevi ili predmeta.

rukohvat lemilice nastavci za lemilice raznih promjera

Lemilice na plin lemilica s čekićem 200 g

Mehko lemljenje olova i olovnih slitina

Mehko Lemljenje bakrenih cijevi

Gorionik na gas

N.N.P. d.o.o.MAKSIMIRSKA 10510000 ZAGREBtel: 01/2300-622, 2300-853 fax: 01/[email protected] www.nnp.hr

GLOORSVE ZA ZAVARIVANJE, LEMLJENJEI REZANJE

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.nnp.hr/

ZAVARIVANJE, LEMLJENJE, REZANJEPlamenici za plinsko zavarivanje i rezanje, laka izvedbaLaka izvedba naših plamenika za zavarivanje i rezanje prikladna je za sve radove zavarivanja do debljine materijala 14mm kao i za radove rezanja do debljine materijala 60mm. Uređaji se isporučuju kao kompletne garniture ili kao pojedinačni komadi i mogu se, zahvaljujući velikom izboru specijalnih plamenika i pribora, prilagoditi praktički svim potrebama. Uređaji su male težine, dobro leže u ruci i odlikuju se atraktivnim di

zajnom u niklanoj izvedbi.

Laki držak (275g) od tlačne mjedi, poniklan, sa crvenom plastičnom oblogom i spojnim nastavcima za crijeva 5 ili6 mm. Ovaj držak odgovara svim ulošcima za zavarivanje, rezanje i zagrijavanje koji su dalje navedeni (promjer 14 mm)

Art. 3901

Art. 3901

Držak se također može isporučiti s priključcima zacrijevo 5 ili 6 mm s navojem Art. 3902

Uložak za zavarivanje br.1Uložak za zavarivanje br.2Uložak za zavarivanje br.3Uložak za zavarivanje br.4Uložak za zavarivanje br.5Uložak za zavarivanje br.6

0,5 - 1 mm1 - 2 mm2 - 4 mm4 - 6 mm6 - 9 mm

9 - 14 mm

Art. 3911Art. 3912Art. 3913Art. 3914Art. 3915Art. 3916

Art. 3909 do Art. 3916

Ulošci za laki držak isporučuju se također u izvedbi za gorive plinove propan, vodik i zemni plin. informacije na zahtjev.Laki plamenik za zavarivanje, komplet sa 6 zamjenjivih uložaka za zavarivanje(sastoji se od Art. 3901, 3911 do 3916) Art. 3900

Za vrlo tanke debljine materijala dodatno se isporučuju:Uložak za zavarivanje br.00 0,1 - 0,2 mm Art. 3909

Art. 3910Uložak za zavarivanje br.0 0,2 - 0,5 mmArt. 3900 Ulošci za zavarivanje isporučuju se također u izvedbi

GLOOROVIT u jednom komadu s kovanim vrškom (umjesto utične cijevi s navijčanom sapnicom za zavarivanje od bakra).Radna područja i brojevi artikala isti su kao gore; ulošci se naručuju s dodatkom slova “G” u oznaciArt. 3911-G do Art. 3916-G

Art. 3911-G do Art. 3916-G

2

Laki uložak za rezanje sa zakočivom polugom kisika zarezanje Art. 4501-A

Vodilica Art. 4502

Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove promjera 100-640 mm Art. 4503

Art. 4501Komplet blok-sapnica za rezanje, s plosnatim brtvljenjem, sastoji se od Art. 4521-A (3-20mm),4522-A (20-40mm), 4523-A (40-60mm) Art. 4520-A

Laki uložak za rezanje, komplet (sastoji se odArt. 4501-A, 4502, 4503 i 4520-A) Art. 4500-A

Uložak za rezanje isporučuje se također za propanArt. 4501-P s kompletom sapnica za rezanje za propanArt. 4520-P, koji se sastoji od Art. 4521-P (3-20mm),

Art. 4502

4522-P (20-40mm), 4523-P (40-60mm) Art. 4500-PZa laki uložak za rezanje mogu se dodatno isporučiti: Sapnica za rezanje za tanki lim 2-5 mm (samo zaacetilen) Art. 4525

Art. 4503Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezovepromjera od 25 do 560 mm Art. 4560Laki uložak za rezanje isporučuje se također u ravnoj izvedbi koja je posebno prikladna za izrezivanje rupa promjera 20 do 90 mm (sapnice isto kao Art. 4520)

Art. 4541Držač šestara s namjestivom šipkom Art. 4542Art. 4520-A

Art. 4541Art. 4500

Art. 4542Art. 4560

3

Kompletna garnitura za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu (sastoji se od Art. 3901, 3911-3916,4500, uključivo čistač sapnica i univerzalni ključ)

Art. 3945-MMetalni kovčeg Art. 3980Također se isporučuje s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili za montažu na kolica za zavarivanje

Art. 3945-WMetalni kovčeg Art. 3985

Art. 3945

Kompletna oprema za zavarivanje i rezanje u montažnom kovčegusastoji se od:

Art. 7539

Montažni kovčeg od plavo lakiranog čeličnog lima69 x 47 x 24 cm (Art. 7532)Redukcijski ventil kisika (Art. 5100-O)

Redukcijski ventil acetilena (Art. 5100-A)

Osigurač od povratnog plamena za kisik (Art. 1500-O)

Osigurač od povratnog plamena za acetilen(Art. 1500-A)Laki plamenik za zavarivanje, komplet (Art. 3900)

Laki uložak za rezanje, komplet (Art. 4500-A)

Po 10 m crijeva za zavarivanje nutarnjeg promjera5 mm, crveno i plavo (Art. 1005)uključujući stezaljke za crijeva, zavarivačke naočale iplinski upaljač

Art. 7539(na zahtjev se isporučuje također s ventilima model 42)

4

Mikrouložak za lemljenje za vrlo fino i precizno lemljenje, zakretljiv na sve strane, za gorivi plin - kisik (osim acetilena), komplet sa 3 zamjenjive igličastesapnice Art. 3965

Art. 3965

Savitljivi ulošci za zavarivanje od bakrene cijevi za teško dostupna mjesta zavarivanja (npr. polaganje cijevi), dužina oko 230 mmArt. 3932 do Art.

3934Savitljivi uložak za zavarivanje 1-2 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 2-4 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 4-6 mm

Art. 3932Art. 3933Art. 3934

Prednji dijelovi savitljivih uložaka za zavarivanje mogu se također odvojeno dobaviti:za Art. 3932 za Art. 3933 za Art. 3934

Art. 39402Art. 39403Art. 39404

Ulošci za zagrijavanje za acetilen - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 15000 kJ/h do 35000 kJ/hUložak za zagrijavanje br.2, promjer glave 13 mm

Art. 3952-AUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 18 mm


Art. 3956-A

Art. 3952-A do Art. 3956-A

Uložak za zagrijavanje za propan/zemni plin - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17000 kJ/h do 37000 kJ/hUložak za zagrijavanje br.2, promjer glave 11,5 mm

Art. 3952-PUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 12,5 mm


Art. 3956-P

Art. 3952-P do Art. 3956-P

Četkasti uložak za topljenje i zagrijavanje, za gorivi plin i kisik. Vrlo veliko radno područje plamena.Četkasti uložak za zagrijavanje, za acetilen - kisik

Art. 3976-AČetkasti uložak za zagrijavanje, za propan - kisik

Art. 3976-PArt. 3976

5

Plamenici za zavarivanje i rezanje, standardna izvedbaNaša standardna izvedba pokriva područje zavarivanja do 30 mm i područje rezanja do debljine materijala100 mm. Plamenici se odlikuju dugim vijekom trajanja, ojačanom konstrukcijom i lakim rukovanjem. Uređaji seisporučuju pojedinačno ili kao kompletne garniture i zajedno s posebno dobavljivim specijalnim plamenicimapokrivaju praktički sve primjene na području zavarivanja, rezanja, lemljenja i zagrijavanja.Normalni držak od tlačne mjedi, s aluminijskom oblogom.

Ovaj je držak prikladan za sve dalje navedene uloške za zavarivanje, rezanje i zagrijavanje(promjer 16 mm) Art. 3601

Art. 3601Uložak za zavarivanje br.1Uložak za zavarivanje br.2Uložak za zavarivanje br.3Uložak za zavarivanje br.4Uložak za zavarivanje br.5Uložak za zavarivanje br.6Uložak za zavarivanje br.7Uložak za zavarivanje br.8

0,5 - 1 mm1 - 2 mm2 - 4 mm4 - 6 mm6 - 9 mm

9 - 14 mm14 - 20 mm20 - 30 mm

Art. 3611Art. 3612Art. 3613Art. 3614Art. 3615Art. 3616Art. 3617Art. 3618

Art. 3610 do Art. 3618 Normalni plamenik za zavarivanje, komplet sa 8

zamjenjivih uložaka za zavarivanje(sastoji se od Art. 3601, 3611-3618) Art. 3600

Dodatno se isporučuje:Uložak za zavarivanje br.0 0,2 - 0,5 mm Art. 3610

Art. 3619 do Art. 3622

Sljedeći ulošci za zavarivanje i zagrijavanje odlikuju se visokim toplinskim učinkom i prikladni su u prvom redu za točkasto zagrijavanje materijala velike debljine:Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.9Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.10Uložak za zavarivanje i zagrijavanje br.12

Art. 3619Art. 3620Art. 3622

Ulošci za zavarivanje isporučuju se također u izvedbi GLOOROVIT u jednom komadu s kovanim vrškom (umjesto utične cijevi s navijčanom bakrenom sapnicom za zavarivanje).Radna područja i brojevi artikala isti su kao gore; ulošci se naručuju s dodatkom slova “G” u oznaciArt. 3611-G do Art. 3618-G

Art. 3611-G do Art. 3618-G

Dvocijevni uložak za rezanje sa zakočivom polugomkisika za rezanje Art. 4401-A

Vodilica Art. 4402Art. 4401 Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružne

rezove promjera 80-800 mm Art. 4403

Art. 4403Komplet blok-sapnica za rezanje s koničnim brtvljenjem, sastoji se od Art. 4421-A (3-20mm),4422-A (20-50mm), 4423-A (50-100mm) Art. 4420-ADvocijevni uložak za rezanje, komplet(sastoji se od Art. 4401-A, 4402, 4403 i 4420-A)

Art. 4400-AArt. 4420-AArt. 4402

6

Uložak za rezanje isporučuje se također za propan(Art. 4401-P) s jednim kompletom dvodjelnih sapnica zarezanje za propan (Art. 4420-P), sastoji se odArt. 4421-P (3-20 mm), 4422-P (20-50 mm), 4423-P(50-100 mm) Art. 4400-PZa dvocijevni uložak za rezanje može se dodatno isporučiti:Sapnica za rezanje tankog lima 2-5 mm(samo za acetilen) Art. 4425Art. 4400Sapnica za rezanje žlijebova (samo za acetilen) zarezanje utora i žlijebova spaljivanjem Art. 4450

Sapnica za rezanje glava zakovica (samo za acetilen)za odrezivanje spaljivanjem glava zakovica i vijaka

Art. 4451Art. 4450 Art. 4451 Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezoveArt. 4425 Art. 4442

promjera od 20 do 600 mm Art. 4460Dvocijevni uložak za rezanje također se isporučuje u ravnoj izvedbi koja je posebno prikladna za izrezivanje rupa promjera 20 do 100 mm(sapnice isto kao Art. 4420) Art. 4441

Držač šestara s namjestivim šiljkom za Art. 4441Art. 4442

Art. 4441

Art. 4460 Kompletna garnitura za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu (sastoji se od Art. 3601, 3611-3618,4400-A, uključujući čistač sapnica i univerzalni ključ)

Art. 3644-MMetalni kovčeg Art. 3680Isporučuje se također s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili montažu na kolica za zavarivanje

Art. 3644-WMetalni kovčeg Art. 3685

Art. 3644-M

7

Kompletne garniture za zavarivanje i rezanje isporučuju se također s jednim trocijevnim uloškom za rezanje i sapnicama s miješanjem plinova za područje rezanja10-100 mm Art. 3643-MIsporučuje se također s metalnim kovčegom za zidnu montažu ili montažu na kolica za zavarivanje

Art. 3643-WKompletna oprema za zavarivanje i rezanje s redukcijskim ventilima (sadržaj kao u Art. 3644 te dodatno po jedan redukcijski ventil za kisik Art. 5100-O i za acetilen Art. 5100-A, plinski upaljač i zavarivačkenaočale) Art. 3650

Metalni kovčeg Art. 3690

Art. 3650

Kompletna oprema za zavarivanje i rezanje u montažnom kovčegusastoji se od:

Art. 7536

Montažni kovčeg od plavo lakiranog čeličnog lima69 x 47 x 24 cm (Art. 7531)Redukcijski ventil kisika (Art. 5100-O)

Redukcijski ventil acetilena (Art. 5100-A)

Osigurač od povratnog plamena za kisik (Art. 1500-O)

Osigurač od povratnog plamena za acetilen(Art. 1500-A)Normalni plamenik za zavarivanje, komplet (Art. 3600)

Dvocijevni uložak za rezanje, komplet (Art. 4400-A)

Po 10 m crijeva za zavarivanje nutarnjeg promjera8 mm, crveno i plavo (Art. 1006)uključujući stezaljke za crijeva, zavarivačke naočale iplinski upaljač

Art. 7536

(na zahtjev se isporučuje također s redukcijskim ventilima model 42)

8

Trial

Savitljivi ulošci za zavarivanje od bakrene cijevi za teško dostupna mjesta zavarivanja (npr. polaganje cijevi), dužina oko 230 mmArt. 3632 do Art.

3634Savitljivi uložak za zavarivanje 1-2 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 2-4 mm Savitljivi uložak za zavarivanje 4-6 mm

Art. 3632Art. 3633Art. 3634

Prednji dijelovi savitljivih uložaka za zavarivanje mogu se posebno isporučiti:za Art. 3632 za Art. 3633 za Art. 3634

Art. 36402Art. 36403Art. 36404

Ulošci za zagrijavanje za acetilen - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17650 kJ/h do 141500 kJ/hUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 18 mm




Art. 3660-A

Art. 3654-A do Art. 3660-A

Ulošci za zagrijavanje za propan/zemni plin - kisik, za zagrijavanje, ravnanje plamenom itd. za toplinske učine od 17000 kJ/h do 163500 kJ/hUložak za zagrijavanje br.4, promjer glave 12,5 mm




(samo za propan) Art. 3660-PUložak za zagrijavanje br.12, promjer glave 23 mmArt. 3654-P do Art. 3664-

P(samo za propan) Art. 3662-PUložak za zagrijavanje br.14, promjer glave 26 mm(samo za propan) Art. 3664-PUložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenim plamenom za koncentrirano i izolirano zagrijavanje radnog komadaUložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenimplamenom br.2 Art. 3692Uložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenim

plamenom br.3

Art. 3693Uložak za zagrijavanje, za propan-kisik, sa usmjerenimArt. 3692 do Art.

3694plamenom br.4 Art. 3694

9

Trocijevni plamenici za rezanje za sapnice s miješanjem plinova

Ovi visokoučinski plamenici za rezanje su bez ubrizgavača tj. mješanje plinova obavlja se u sapnici za rezanje. Plamenici su stoga u najvećoj mogućoj mjeri sigurni od povratnog plamena i mogu se primjeniti sa svim gorivim plinovima (acetilen, propan, zemni plin); jedino se sapnice moraju zamjenjivati. Plamenici su koncipirani za visoko opterećenje i u prvom redu su prikladni za trajni pogon.

Plamenici za rezanje GARANT robusni su po konstrukciji, lijepo oblikovani, od nehrđajućih čeličnih cijevi, područje rezanja do 300 mm. Poluga kisika za rezanje s blokadom položaja, ukupna dužina uključujućiArt. 4701 držak 500 mm, glava 100°. Art. 4701

Vodilica Art. 4702

Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove do promjera 820 mm Art. 4703Plamenici za rezanje GARANT mogu se također isporučiti u bilo kojoj nestandardnoj dužini (600 mm,700 mm itd.) kao i na zahtjev s glavom 90° ili 120°Trocijevni uložak za rezanje, odgovara dršku Art. 3601,Art. 4702 područje rezanja do 200 mm Art. 4301

Na zahtjev također od nehrđajućih čeličnih cijeviArt. 4301-ST

Vodilica Art. 4702Art. 4703Šestarska vodilica s namjestivim šiljkom za kružnerezove do promjera 820 mm Art. 4703

Komplet sapnica za rezanje GARANT (10-100 mm)Art. 4320-A

Trocijevni uložak za rezanje, komplet (sastoji se od Art.4301, 4702, 4703 i 4320) Art. 4300-AArt. 4301Isto kao gore ali sapnice za rezanje za propan

Art. 4300-PTrocijevni uložak za rezanje također se isporučuje uravnoj izvedbi (sapnice isto kao Art. 4320) Art. 4341

Šestarski držač s namjestivim šiljkom Art. 4342Specijalni plamenik za rezanje rupa u okretljivom tuljcu za vođenje, odgovara dršku Art. 3601. Posebno prikladan za rezanje spaljivanjem krugova promjera 20 do 100 mm u kotlogradnji i proizvodnji spremnika. Budući da se pri rezanju os okretanja ne mijenja, ne dolazi do frkanja crijeva (sapnice isto kao Art. 4320)

Art. 4360

Art. 4341

Art. 4342Art. 4360

10

GARANT sapnice za rezanje,s miješanjem plinova, za acetilenPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja

3 - 10 mm10 - 25 mm25 - 50 mm

50 - 100 mm

100 - 150 mm

150 - 200 mm

200 - 300 mm

Art. 4711Art. 4712Art. 4713Art. 4714Art. 4715Art. 4716Art. 4717

GARANT visokoučinske sapnice za rezanje, s miješanjem plinova, za acetilenPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja

100 - 200 mm200 - 300 mm300 - 400 mm

Art. 4721Art. 4722Art. 4723

Art. 4731 do Art. 4737Art. 4763 do Art. 4764

Art. 4711 do Art. 4717

GARANT sapnice za rezanje, s miješanjem plinova, za propan, dvodjelne, vanjska sapnica od bakra, nutarnja sapnica od mjediPodručje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja Područje rezanja

3 - 10 mm10 - 25 mm25 - 50 mm

50 - 100 mm

100 - 150 mm

150 - 200 mm

200 - 300 mm


GARANT sapnica za rezanje tankih limova, područjeArt. 4725 Art. 4750 Art. 4751 rezanja 2 - 5 mm, samo za acetilen Art. 4725

GARANT sapnica za žlijebanje, širina žlijeba 11 mm, dubina žlijeba 6,5 - 11 mm, samo za acetilen

Art. 4750GARANT sapnica za rezanje glava zakovica za odrezivanje spaljivanjem glava zakovica i vijaka, samoza acetilen Art. 4751

Specijalna vodilica za pravocrtne, kose i kružne rezovepromjera većih od 20 mm Art. 4760GARANT sapnica za rezanje otpada, s miješanjem plinova, dvodjelna, za propanArt. 4760Područje rezanjaPodručje rezanja

do 40 mm do 100 mm

Art. 4763Art. 4764

11

Reduktori tlaka

Naši redukcijski ventili izvedeni su od tlačne mjedi i odlikuju se krajnje robusnom i solidnom konstrukcijom. Oni jamče konstantan radni tlak bez naknadnog reguliranja. Sljedeći ventili su prikladni za sve komprimirane plinove i plinske smjese kao: Kisik (oznaka O)

Acetilen (oznaka A, za stremenasti priključak AB)Ugljični dioksid (oznaka C)Dušik (oznaka N)Vodik (oznaka H)Tlačni zrak (oznaka DL)Argon (oznaka AR)Helij (oznaka HE)Propan (oznaka P)

(Drugi plinovi na upit). Radi jasne identifikacije i da bi se isključile zamjene, tijela ventila označena su karakterističnim bojama plinova.Redukcijski ventil s dva montirana manometra, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:za kisik (radni tlak 0 - 10 bara) Art. 5100-Oza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s vijčanimpriključkom Art. 5100-A

Art. 5100-AArt. 5100-O za acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s stremenastimpriključkom Art. 5100-AB

(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)

Izvedba kao gore ali:- za radni tlak do 20 bara- za radni tlak do 40 bara- za radni tlak do 60 bara

Art. 5160/20Art. 5160/40Art. 5160/60

Manometar pojedinačno za model 51, promjer 63 mmPodručje skale 0 - 315 bara Područje skale 0 - 10 bara Područje skale 0 - 40 bara Područje skale 0 - 2,5 bara Područje skale 0 - 32 l/min (druga područja na zahtjev)

Art. 25600Art. 25601Art. 25602Art. 25603Art. 25616

Art. 5100-AB

Gumena zaštitna kapica za manometar(crvena, plava ili siva) Art. 5120

Art. 5120Redukcijski ventil s ugrađenim manometrima, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:za kisik (radni tlak 0 - 10 bara) Art. 4200-Oza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s vijčanimpriključkom Art. 4200-Aza acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara) s stremenastimpriključkom Art. 4200-AB

(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)Art. 25600 do Art. 25616

Art. 4200-O

12

Mali redukcijski ventil s dva montirana manometra uključujući gumene zaštitne kapice i sigurnosni ventil. Zbog svog zbijenog i kompaktnog oblika prikladan je u prvom redu za male boceza kisik (radni tlak 0 - 8 bara)za acetilen (radni tlak 0 - 1,5 bara)

Art. 6700-O Art. 6700-A(isporučuje se također za sve gore navedene plinove)

Manometar pojedinačno za model 67, promjer 50 mmArt. 6700-A Područje skale 0 - 315 bara

Područje skale 0 - 12 bara Područje skale 0 - 40 bara Područje skale 0 - 2,5 bara Područje skale 0 - 22 l/min


Art. 6700-O

Gumena zaštitna kapica, pojedinačno za manometar(crvena, plava ili siva) Art. 6720Redukcijski ventil s manometrom dinamičkog tlaka tj. s pokazivanjem l/min na sekundarnom manometruArt. 6720 Područje skale 0 - 32 l/min, model 51Područje skale 0 - 22 l/min, model 67

Art. 5140Art. 6740Art. 25500 do Art.

25506 Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, točnost mjerenja +/- 10%. Mjerači protoka su kalibrirani na radni tlak od 4 bara i dostupni su za sljedeća područja protoka:0 - 3 l/min0 - 16 l/min0 - 32 l/minMolimo vas da pri narudžbi navedete plin (argon, komprimirani zrak, ugljični dioksid, kisik, dušik i mješavine navedenih plinova) i željeno područje protoka.

Art. 5140 Art. 6740Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom.Poniklan, s ulazom na zadnjoj strani. Art. 6614

Također se isporučuje u izvedba s dva montiranamjerača protoka Art. 6616Redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka, integriranim sigurnosnim ventilom i zapornim ventilom:model 51 model 42

Art. 5150Art. 4250Art. 6614 Art. 6616

Mjerač protoka posebno(područja protoka: 0 - 3 l/min, 0 - 16 l/min, 0 - 32 l/min)

Art. 6621Isto, ali poniklana izvedba Art. 6620

Art. 4250Art. 5150

13

Centralni regulator tlaka - jednostupanjski membranski visokoučinski regulator tlaka sa dva montiranamanometra i integriranim sigurnosnim ventilom, učin za kisik 170m3/h, za acetilen 35m3/h (isporučuje se takođerza sve druge plinove) Art. 7900Niskotlačni redukcijski ventil s montiranim manometrom. Univerzalni ventil, posebno prikladan kao fini regulator tlaka i za potrošačke stanice u mreži cjevovoda, zaradni tlak do 10 bara Art. 5600

Izvedba za povećani protok Art. 5610

Izvedba za radni tlak do 20 bara Art. 5620

Izvedba s manometrom dinamičkog tlaka (0 - 32 l/min)Art. 5640

Art. 7900 Art. 5600

Niskotlačni redukcijski ventil s montiranim mjeračem protoka Mjerači protoka su kalibrirani na radni tlak od 4 bara i dostupni su za sljedeća područja protoka:0 - 3 l/min0 - 16 l/min0 - 32 l/min Art. 5650Molimo vas da pri narudžbi navedete plin i željeno područje protoka.Redukcijski ventil za propan s ugrađenim manometrom, kompaktna i robusna izvedba, radni tlak0 - 2 bara (na zahtjev također do 4 bara), prikladan zaradove s propanom i kisikom Art. 6200

Art. 5650Redukcijski ventil za propan, bez manometra, zbijena i robusna izvedba, radni tlak 0 - 4 bara

Art. 6201Naši redukcijski ventili isporučuju se i za posebne namjene (laboratoriji, tehnologija prehrambenih proizvoda, kemija, medicina itd.), a na upit također i u posebnim izvedbama kao npr. u kromiranoj ili niklanoj izvedbi.

Art. 6201Art. 6200

Sigurnosni ispušni pištolj (atestiran u Švicarskoj/SUVA i preporučen). Tijelo ventila i poluga su od antikorodala, držak od plastike otporne na udarce. Praktičan oblik i prikladna ovjesna kuka. Priključni unutarnji navoj 1/4". Za najrazličitije namjene sigurnosni ispušni pištolj se isporučuje za tri područja tlaka (ulazni tlak 8 bara):

•••

radni tlak 0,7 bararadni tlak 2,0 bara radni tlak 3,5 bara

Art. 9101Art. 9102Art. 9103Sigurnosni ispušni pištolji jamče povećanu pogonsku

sigurnost. Pri ispuhivanju tlačnim zrakom mogu se osobe ozlijediti zračnim mlazom ili letećim česticama. Opasnost od ozlijeda može se izbjeći primjenom sigurnosnih ispušnih pištolja sa smanjenim ispušnim tlakom. Sigurnosni ispušni pištolji su također ekonomičniji. Komprimirani zrak košta i smanjivanjem ispušnog tlaka mogu se uštediti znatne količine komprimiranog zraka. Istovremeno smanjujete oštećenja na strojevima i štitite kompresore.

Art. 9101

14

Sigurnosna instalacijska oprema / spojnice za plinska crijeva

Osigurači od povratnog plamena primjenjuju se za osiguranje priključnih stanica na razvodnim cijevima ili na redukcijskim ventilima pojedinačnih plinskih boca. Oni spriječavaju pri pogrešnom rukovanju povratni proboj plamena u cijevi za opskrbu plinom i time znatno pridonose sigurnosti pri radu.GLOOROTHERM GFN proizvodi se prema DIN normama i odgovara međnarodnim i europskim normama(atestiran prema BAM, SVS, DVGW, ON). Jamči najveću sigurnost na radnom mjestu zahvaljujući trima

sigurnosnim omponentama: 1. plinski povratni ventil2. protuplamena pregrada3. blokada sekundarnog strujanja

Osigurači od povratnog plamena GLOOROTHERM GFN tip 1500 za uobičajene primjene:Za pojedinačne plinske boce ili priključna mjestaza kisik/ komprimirani zrak za acetilenza propan za vodik

Art. 1500-O Art. 1500-A Art. 1500-P Art. 1500-HOsigurači od povratnog plamena GLOOROTHERM GFN

tip 1800 za velike učine kao npr. strojno plinsko rezanje i za zemni plin iz mreže (20 mbar)za kisik/ komprimirani zrak za acetilenza propan za vodik

Art. 1800-O Art. 1800-A Art. 1800-P Art. 1800-H

Art. 3730Art. 1500 Art. 1800 Art. 3740Sigurnosna instalacijska oprema za centralnu opskrbu plinom: informacije na zahtjevVijčane spojnice za produžna crijeva, komplet sa spojnicom crijeva za crijeva 5, 6 ili 8 mmza kisik 1/4”R x 3/8”Rza acetilen 3/8”L x 3/8”L

Art. 3730Art. 3740

Spojnica za crijeva s automatskom blokadom plina za brzo i bezopasno spajanje i rastavljanje pod tlakom (prema DIN 8544)- za priključak na redukcijski ventil(navesti željeni promjer crijeva)Spojnica za crijevo za kisik 3/8”R, uključujući utičnu

Art. 8610-AArt. 8610-O

nazuvicuUtična nazuvica za kisik posebno

Art. 8610-O Art. 8611-OSpojnica za crijevo za acetilen 3/8”L, uključujući utičnu

nazuvicuUtična nazuvica za acetilen posebno

Art. 8610-A Art. 8611-A

- za spajanje crijeva (navesti željeni promjer crijeva) Spojnica za crijevo za kisik, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica za kisik posebno

Art. 8620-O Art. 8611-OArt. 8620-O Art. 8620-A

Spojnica za crijevo za acetilen, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica za acetilen posebno

Art. 8620-A Art. 8611-A

- za priključak na držak plamenika(navesti željeni promjer crijeva)Spojnica za crijevo za kisik 1/4”R, uključujući utičnunazuvicu Art. 8630-O

Utična nazuvica 1/4”R za kisik posebno Art. 8631-OSpojnica za crijevo za acetilen 3/8”L, uključujući utičnunazuvicuUtična nazuvica 3/8”L za acetilenposebno

Art. 8630-AArt. 8630-O Art. 8630-A Art. 8631-A

15

PriborŠtedni plinski uređaj s namjestivim kontrolnim plamenom i sigurnosnim držačem. Postavljanjem plamenika za zavarivanje u sigurnosni ovjesni držač prekida se dovod plina. Pri nastavku rada plamen se ne mora ponovo regulirati (posebno važno u serijskoj proizvodnji) nego se ponovo zapali na kontrolnom plamenuza acetilen/vodik - kisikza propan/zemni plin - kisik

Art. 5940-A Art. 5940-PArt. 5940

postolje za štedni plinski uređaj okretno postolje montirano na zid

Art. 5960Art. 5970

Niskotlačni odvojni element od tlačne mjedi sa zapornim slavinama za priključak poslije redukcijskog ventila, uključujući spojnice crijevaArt. 5960 za kisikza acetilen

Art. 8400-O Art. 8400-AArt. 5970

(isporučuje se također i za sve druge plinove)Visokotlačni odvojni element od mjedi za priključak direktno na bocu i za rad s dva odvojena redukcijska ventilaza kisikza acetilen

Art. 8500-O Art. 8500-A(isporučuje se također i za sve druge plinove)

Crijevo za autogeno zavarivanje, rebrasto, premaISO 3821, crveno (acetilen) ili plavo (kisik)Art. 8500

Art. 8400 Nutarnji promjer 5 mm Nutarnji promjer 6 mm Nutarnji promjer 8 mm

Art. 1005Art. 1006Art. 1008Art. 1005 do Art.

1008Art. 1055 do Art. 1088

Dvostruko crijevo prema iSO 3821Nutarnji promjer 5 mmNutarnji promjer 6 mmNutarnji promjer 8 mm

Art. 1055Art. 1066Art. 1088

Sedlasti držač crijeva od lakog metala za zidnu montažuArt. 5690

Stezaljka za crijevo za Art. 1005 (crijevo 5 mm)Art. 8305



Art. 5690

Dvostruka stezaljka za crijevo za uredno vođenje crijevaza Art. 1005 (crijevo 5 mm) za Art. 1006 (crijevo 6 mm) za Art. 1008 (crijevo 8 mm)

Art. 8315Art. 8316Art. 8318Art. 8315 do Art.

8318Element za krpanje crijeva za Art. 1005 (crijevo 5 mm)

Art. 8325Element za krpanje crijeva za Art. 1006 (crijevo 6 mm)

Art. 8326Element za krpanje crijeva za Art. 1008 (crijevo 8 mm)

Art. 8328

Art. 8305 doArt. 8308

Art. 8325 do Art. 8328

16

Zavarivačko zrcalo, namjestivo na sve strane s drškoms magnetskim držačem rezervno zrcalo

Art. 8150Art. 8160Art. 8165Art. 8150

Art. 8160

Svrdla za čišćenje sapnica u etuiju za laku garnituru Art. 3945za standardnu garnituru Art. 3644

Art. 4486Art. 4488

Konična razvrtala s drškom i etuijem za čišćenjesapnica za rezanje Art. 4483

Art. 4486

Art. 4483

Art. 4488

Upaljač (ojačana izvedba) Upaljač (laka izvedba)Kremen za paljenje za upaljač (10 kom)

Art. 8200Art. 8210Art. 8201Art. 8200 i Art.

8210

Zavarivačke naočale (isporučuju se sa zelenim staklima, stupanj zaštite G3, G4, G5, G7 i bezbojno)SUVA-model 20.308SUVA-model 20.208Rezervno staklo za Art. 8240 i 8250Univerzalno namjestive naočaleRezervno staklo za Art. 8260Preklopne naočaleRezervno staklo za Art. 8270


Art. 8240 Art. 8250

Art. 8270

Art. 8260

Rašljasti čelični ključ, otvor ključa 30 x 32, za priključivanje redukcijskog ventila Art. 4251

Art. 4251

17

Kompletni uređaji za lemljenje, zavarivanje i rezanje/kolica za plinske boce

U katalogu je prikazano nekoliko standardnih kombinacija kompletnih malih uređaja za zavarivanje i rezanje kao i kolica za plinske boce. Svi sastavni dijelovi mogu se također isporučiti pojedinačno ili u bilo kojoj drugoj kombinaciji. Sve informacije o tome kao i o lakim čeličnim bocama sadržaja od 4 do 50 l možete dobiti na zahtjev.

HOBBYFLAM - praktični uređaj za plinsko lemljenje koji se sastoji iz sljedećeg:•

•••

Nosivo postoljeBoca za kisik 2,5 l, Empa: testirana Mali ventil za redukciju tlaka za kisik Boca propan 1,0 l, Empa: testirana, s regulacijskim ventilomCrijevo za kisik 3 m Crijevo za propan 3 m Ručica gorionika (Art. 3901)Nastavak za lemljenje vel. 1 (Art. 3911)Zaštitne naočaleUpaljač za plin

••••••

Tehnički podaci:••••

Dimenzije aparata: 46x27x15cmTežina: 8,75kgTemperatura plamena: max. 2830 ºC Trajanje gorenja:s nastavkom za mikro lemljenje - cca 10hs nastavkom za lemljenje vel.1 - cca 3hs nastavkom za lemljenje vel.2 - cca 1,5h

Art. 2525 Uređaj se isporučuje kompletno montiran i prikladan je uprvom redu kao pokretni dodatni uređaj Art. 2500HOBBYFLAM-PROFI - isti uređaj kao Art. 2500, ali je umjesto boce za jednokratnu uporabu opremljen propanskom bocom za dopunjavanje (punjenje 1l/425g)

Art. 2525Punjenje boca kisika i propana možete obaviti sami s nastavkom za pretakanje iz velike boce.

Art. 2500

18

PROFIFLAM - praktičan, lagan, prenosivi uređaj za zavarivanje, lemljenje i taljenje. S mješavinom acetilen/kisik postiže se radna temperatura do max.3160 ºC. Zahvaljujući težini od 23,5kg ovaj uređaj je vrlomobilan. Sastoji se od:

••••••••

Prenosivi stalakBoca s kisikom 4l (zapremnina 0,8 m3) Boca s acetilenom 4l (zapremnina 0,76 kg)2 mala redukcijska ventila2 osigurača od povratnog plamenaRukohvat (Art. 3901)Uložak za zavarivanje br.2 (Art. 3912)Crijeva, zaštitne naočale, upaljač za plin, okvir za nošenje

Art. 2400

Kompletni prenosivi uređaj za zavarivanje i rezanje koji se sastoji od prenosivog stalka s remenom za nošenje preko ramena i oko struka, po jedne boce od 4l za kisik i acetilen, 2 mala redukcijska ventila, 2 osigurača od povratnog plamena, kompletne lake garniture za zavarivanje i rezanje u metalnom kovčegu, crijeva,

Art. 2100Art. 2400

zavarivačkih naočala i plinskog upaljača.Art. 2100

Kompletni prenosivi uređaj za zavarivanje i rezanje, isto kao Art. 2100, ali s dvije boce kisika i stoga u prvom redu za rezanje, kao uređaj u slučaju katastrofa,

prikladan za civilnu zaštitu i vatrogasce Art. 2200

Art. 2200

Kompletni prenosivi i pokretni uređaj za zavarivanje i rezanje, isto kao Art. 2100, ali kao pokretni stalak za boce na 4 kotačića i s plinskim bocama od lakog čelika

promjera 140 mm

Art. 2300O svim ovim uređajima možete dobiti daljnje informacije na zahtjev.

Art. 2300

19

Kolica za boce za smještaj po jedne boce za acetilen i kisik, 2 kotača, solidna konstrukcija, plavo lakirano:Laki model s kotačima od pune gume promjera 275 mm, mala širina kolica (500 mm) zbog smještaja boca jedne ispred druge. Prikladno samo za čelične boce sadržajado oko 20 l Art. 7600

Normalni model s kotačima od pune gume promjera 300mm, širina kolica 660 mm Art. 7601

Teški model s kotačima od pune gume promjera 400mm, širina kolica 740 mm Art. 7602Teški model s kotačima promjera 650 mm i zrakom punjenim gumama, širina kolica 800 mm, specijalnoArt. 7603Art. 7600 prikladna za primjenu na gradilištima Art. 7603Za smještaj jedne boce za propan većeg promjera (umjesto jedne boce za acetilen) isporučuju se za gore navedena kolica za boce specijalni umeci za dno.Kovčeg s alatom za montažu na kolica za zavarivanje(vidi Art. 3985 i Art. 3685)

Art. 7602Art. 7601

Kolica za transport pojedinačne boce, solidna konstrukcija, plavo obojena, s kotačima od pune gumepromjera 200 mm Art. 7607Stol za zavarivanje sa željeznom rešetkom i šamotnim pločama, radna površina 60 x 45 cm, visina 84 cm

Art. 7700

Art. 7607 Art. 7700

20

Uređaji za propanDržak za propan s polugom za štedni plamen za smanjenje dovoda plina u prekidima rada. Spretna i solidna izvedba s regulacijskim slavinama i drškom odplastike otpornom na udarce Art. 6001

Držak za propan, isto kao Art. 6001, ali bez poluge zaArt. 6001 štedni plamen Art. 6002Stalak za meko lemljenje od tlačne mjedi, savijeni priključak, stremenasti stalak preklopiv prema natrag, držač za bakreno lemilo (bez bakremog lemila)

Art. 6003Art. 6003Art. 6002 Priključna spojnica za crijevo, okretljiva, spriječava

frkanje crijeva i olakšava rukovanje Art. 6004Sapnica plamenika od mjedi, promjer glave 14 mm, za šiljasti plamen, posebno prikladna za meko lemljenje,potrošnja plina 50g/h Art. 6010

Art. 6004 Sapnica plamenika od mjedi, promjer glave 19 mm, za šiljasti plamen, posebno prikladna za meko lemljenje, sbakrenim lemilom, potrošnja plina 100g/h Art. 6011Art. 3501Kompletan plamenik za meko lemljenje s propanom, sastoji se od drška Art. 6002, stalka Art. 6003 i uloška

Art. 6010plamenika Art. 6011 Art. 6000Kompletan plamenik za meko lemljenje propanom, sastoji se od drvenog drška sa zakretnim ventilom za zrak za namještanje naročito mekog i malog plamena, s okretljivim priključkom crijeva, držačem lemila (bez bakrenog lemila i sapnice plamenika), potrošnja plina

Art. 3502Art. 6011

55g/h Art. 6090

Bakreno lemilo 300g, oblik čekićaBakreno lemilo 300g, oblik šiljka

Art. 3501Art. 3502Art. 6090

Cijev plamenika savijena 30° od mjedi(za ugradnju između drška i glave plamenika)Dužina 50 mm Dužina 100 mm Dužina 200 mm Dužina 400 mm Dužina 600 mm


Art. 6021 do Art. 6025 Cijev plamenika, ravna, od mjedi

(za ugradnju između drška i glave plamenika)Art. 6027 do Art. 6029

Dužina 100 mm Dužina 200 mm Dužina 300 mm Dužina 600 mm

Art. 6027Art. 6028Art. 6029Art. 6029-600

Glave plamenika od čelika za jak i voluminozan plamen, nutarnji priključni navoj G1/4” (za razne radove kao zagrijavnje, odleđivanje, obradu asfalta, predgrijavanje izradaka itd.)Promjer 30 mm, potrošnja plina 300 g/h Promjer 40 mm, potrošnja plina 700 g/h Promjer 50 mm, potrošnja plina 1150 g/h Promjer 60 mm, potrošnja plina 1750 g/h Promjer 70 mm, potrošnja plina 2400 g/h


Art. 6030 do Art. 6034

21

Komplet za zagrijavanje propanom i, sastoji se od redukcijskog ventila Art. 6201, drška s polugom štednog plamena Art. 6001, cijevi plamenika Art. 6023, glave plamenika Art. 6032, uključujući 3m crijeva za propan, kompletno montirano. Ovaj komplet za zagrijavanje prikladan je za univerzalnu uporabu i najrazličitijeradove zagrijavanja kao otapanje i odleđivanje, predgrijavanje izradaka, sušenje podova itd. Art. 6180Komplet za zagrijavanje propanom iI, područja primjene isto kao za Art. 6180, ali za veće potrebe topline. Sastoji se od redukcijskog ventila Art. 6201, drška s polugom štednog plamena Art. 6001, cijevi plamenika Art. 6024, glave plamenika Art. 6033, uključujući 4m crijeva za

Art. 6180 i Art. 6181

propan, kompletno montirano. Art. 6181Ulošci plamenika s usisavanjem zraka na cijevi plamenika (specijalno meki plamen npr. za stezanje plastičnih crijeva)Promjer 23 mm, potrošnja plina 120 g/h Promjer 30 mm, potrošnja plina 300 g/h Promjer 40 mm, potrošnja plina 700 g/h

Art. 6040Art. 6041Art. 6042

Art. 6040 do Art. 6042 Redukcijski ventil za propan s ugrađenim radnim

manometrom, kompaktna i ojačana izvedba, radni tlak0-2 bara (na zahtjev također do 4 bara), prikladan zaradove s propanom i kisikom Art. 6200

Redukcijski ventil za propan bez manometra, zbijena iArt. 6201Art. 6200 ojačana izvedba, radni tlak 0-4 bara Art. 6201Male boce za propan od lakog čelika, crveno obojene, atestirane po SVTI, uključujući ventil boce Art. 6320, izlazni navoj G3/8” L:Mali model za količinu punjenja do 425g, podnožje i stremen za ovjes, promjer 85 mm, visina 300 mm,težina 1350g Art. 3052Veliki model s prstenastim podnožjem i ovjesnom kukom, za količinu punjenja do 840g, promjer 100 mm,visina 430 mm, težina 1600g Art. 3053

Art. 3052 Art. 3053

Ventil za bocu, od tlačne mjedi, s ugrađenim regulatorom tlaka, namjestiv do 3 bara, izlazni navojArt. 6100 G3/8” L Art. 6320Nastavak za punjenje od mjedi, za samopunjenje malih boca, ulazni navoj W 21,8 mm L (odgovara industrijskimbocama), izlazni navoj G3/8” L Art. 6100

Art. 6320

22

Odvojni element od tlačne mjedi sa zapornimslavinama, za priključak dva plamenika, priklučak 3/8” L,uključujući spojnice crijeva Art. 8400-FOdvojni element sa zapornim slavinama, za priključak dva redukcijska ventila na jednu bocu,priključak 21,8 x 1/14” L Art. 8513

Spojnica za spajanje više boca Art. 8100-PArt. 8513Art. 8400-F Crijevo za propan, narančasto, glatka izvedba, prema

normi EN 559 - iSO 3821Nutarnji promjer 5 mm Nutarnji promjer 6 mm Nutarnji promjer 8 mm

Art. 1005-P Art. 1006-P Art. 1008-P

Industrijsko kuhalo za propan, za taljenje olova i bitumenskih proizvoda, promjer 200 mm,visina 250 mm, potrošnja plina 750 g/h Art. 6500Pokretni stalak za boce za propan, za propanske boce od 11 kg, kotači od pune gume promjera 200 x 50 mm, ukupna širina 450 mm, plavo obojano, s držačemplamenika (za tekuće ili plinovito stanje) Art. 7605Na zahtjev informacije o ostalim uređajima za propan kao i plamenicima za tekući propan.

Art. 8100-P

Art. 6500 Art. 7605

23

Trial

Autogeni aparati za fine radove u laboratoriju i atelijerima••••••

ZlatariZubotehničari Draguljari Optičari ElektronikaPrimijenjena umijetnost

Ako se radi o lemljenju ...npr. najfinije lemljenjesa super lakimMINICRO-GORIONIKOM

... zagrijavanju ...npr. precizno zagrijavanje saMICRO-GORIONIKOM

... ili taljenju:npr. rastavljanje zlatne legurepomoću nastavka za rastavljanje

GLOOR proizvodi odgovarajući kvalitetni uređaj.

24

Što vam je potrebno za taljenje, lemljenje i zavarivanje?1.2.3.4.5.6.

PlinRukohvatNastavci za lemljenje, taljenje i zavarivanjeRedukcijski ventilSigurnosne armaturePribor1. Plin

Za taljenje, lemljenje i zavarivanje potreban vam je kisik i jedan gorivi plin. Kao gorivi plin može se upotrijebiti ovisno o području primjene i raspoloživosti propan, acetilen, vodik, zemni plin ili drugi plinovi. Dovod plina može se vršiti ili preko centralne opskrbe plinom ili iz tlačne boce

2. Rukohvat

3901 - Laki držak (275g) od tlačne mjedi, poniklan, sa crvenom plastičnom oblogom i spojnim nastavcima za crijeva 5 ili 6 mm. Ovaj držak odgovara svim ulošcimaza zavarivanje, lemljenje i taljenje koji su dalje navedeni.

3. Nastavci za lemljenje, taljenje i zavarivanje

Standarsni nastavci za zavarivanje i lemljenje

Za razna zavarivanja od 0,5 - 14 mm

Acetilen-kisik Max temp. plamena 3160 ºC

Propan-kisik Max temp. plamena 2830 ºC

Zemni plin-kisik Max temp. plamena 2785 ºC

Vodik-kisik Max temp. plamena 2855 ºC

Mikro nastavak az lemljenje3965 - Mikrouložak za lemljenje za vrlo fino i precizno lemljenje, zakretljiv na sve strane, za gorivi plin - kisik (osim acetilena), komplet sa 3 zamjenjive igličaste sapnice

25

Vel. 0 1 2 3Art. 3910-H 3911-H 3912-H 3913-H

Vel. 1 2 3 4 5Art. 3911-M 3912-M 3913-M 3914-M 3915-M

Vel. 1 2 3 4 5Art. 3911-P 3912-P 3913-P 3914-P 3915-P

Vel. 0 1 2 3 4 5 6Art. 3910 3911 3912 3913 3914 3915 3916

Specijalni nastavci3960 - Krunasti nastavak za propan/zemni plin i kisik. Vrlo pogodan za brzo taljenje legura za nanošenje.3940 - Gorionik za propan/zemni plin i kisik. Prokušani nastavak za tvrdo lemljenje sa 3 zamjenjive sapnice i vrlo stabilnim plamenom za fini, srednji i veliki oblik plamena, također pogodan za lemljenje krom-kobalt legura.3937 - rezervne sapnice veličine 13938 - rezervne sapnice veličine 23939 - rezervne sapnice veličine 3Nastavci za zagrijavanje i taljenje

Nastavak za gorivi plin i kisik. Za rastaljivanje legura do3160 ºC. Isporučuje se u 3 veličine (za acetilen i propan):3952 (Ø glave: acetilen - 13 mm, propan 11,5 mm)3954 (Ø glave: acetilen - 18 mm, propan 12,5 mm)3956 (Ø glave: acetilen - 22 mm, propan 13,5 mm)

Art. 3952-A

Art. 3952-P3976 - Nastavak za zagrijavanje i taljenje sa više rupa za gorivi plin i kisik. Vrlo veliki krug djelovanja plamena, dakle bez oksidacije i taline. Za acetilen ili propan.

Art. 3976Nastavak za taljenje i zagrijavanje za propan/zemni plin i komprimirani zrak sa vrlo stabilnim pramenastim ili šiljastim plamenom za precizno lemlljenje i taljenje. Temperatura plamena max 1875 ºC. Isporučuje se u 4 veličine:3961, 3962, 3963, 3964.

Art. 3961Minicro - aparat za zavarivanje i lemljenjeMinicro gorionik (45g) se upotrebljava za najfinije radove u zavarivanju, lemljenju i zagrijavanju. Sastoji se od:•

••••

rukohvata5 sapnicafinog regulatora tlaka kisikafinog regulatora tlaka gorivog plina2 crijeva dužine 2m2800 - kompletna garnitura za acetilen/kisik ili vodik/kisik sa

sapnicama veličine 1 - 52900 - kompletna garnitura za propan/kisik sa sapnicama veličine 3 - 6Fini regulatori tlaka se stavljaju iza redukcionih ventila.Gorionik za laboratorije6065 - Bunsenov gorionik s regulacijom zraka i inicijalnim plamičkom6205 - k tome odgovarajući regulator propana s fiksno podešenim radnim tlakom (30 mbara)

26

4. Redukcijski ventili

Redukcijski ventili GLOOR su pogodni za sve komprimirane i ukapljene plinove, kao kisik, dušik, vodik, komprimirani zrak, acetilen, propan i dr.Redukcijski ventil sa ugrađenim manometrima.Potpuna zaštita manometra od vanjskih utjecaja.4200-O - za kisik4200-A - za acetilenRedukcijski ventil sa montiranim manometrima5100-O - za kisik5100-A - za acetilenMali redukcijski ventil sa montiranim manometrima (uključene gumene zaštitne kape)6700-O - za kisik6700-A - za acetilen6200 - redukcijski ventil za propans ugrađenim radnim manometrom ipodesivom regulacijom tlaka4251 - viljuškasti ključ SW 30x32za priključak redukcijskog ventila.Redukcijski ventili za acetilen setakođer isporučuju i za boce sastremenom.5. Sigurnosne armature

Za sprečavanje povrata plamena, u svim zemljama se preporuča ili je čak obavezna (U Švicarskoj od 1982.) upotreba sigurnosnih armatura. Naš Gloorotherm je proizveden po DIN-u i ispitan prema Švicarskim propisima.1500-O - za kisik1500-H - za vodik1500-A - za acetilen1500-P - za propan

27

6. Pribor

3995 - držač gorionika upotrebljiv za sve GLOOR gorionikeKomad za priključivanje 2 uređaja, sa slavinama:8400-O - za kisik8400-A - za acetilen8400-P - za propan8513 - dvostruki odvojni ventil zapriključak 2 redukcijska ventila najednu bocu, sa slavinama, ulaz i izlaz21,8, za propanCrijevo za autogeno zavarivanje:1006 - unutarnji promjer 6 mm, zakisik (plavo) ili acetilen (crveno)1008 - unutarnji promjer 8 mm, zakisik (plavo) ili acetilen (crveno)1005-P - unutarnji promjer 5 mm, zapropan (narančasto)1006-P - unutarnji promjer 6 mm, zapropan (narančasto)8301 - spojnica za crijevo8260 - naočale, podesive8200 - upaljač plina106995 - masa za fiksiranje malihdijelova za vrijeme rada106996 - zaštita od visokihtemperatura, sprečava širenje toplinedo cca 4000 ºC (tuba)

28

Termička obrada

metala

TERMIČKA OBRADA ČELIKA

1

Termička obrada je tehnološki proces koji se sastoji iz zagrijevanjametala do odredjene temperature,

zadržavanja

na toj temperaturi

ihladjenja

do sobne

temperature

Tok termičke obrade

Tok termičke obrade sa hladjenjem ispod 0°C

Cilj termičke obrade metala i legura jeste da se promijene neke njihovemehaničke i fizičko-hemijske osobine, prije svega faznim i strukturnim stanjima u čvrstom obliku; te su promjene uglavnom funkcija temperature, vrijemena 2

Temperatura

Hladjenj

e

Hla

dje

nje

zagr

ijeva

nje

zagr

ijeva

nje

eTem

pera

tura

progrijavanje progrijavanje

zagrijevanje

vrijeme vrijeme

Zamrzavanje

Vrste termičke obrade čelika

U postupke obične termičke obrade spadaju:

- Žarenje (difuziono, normalizaciono, mehko,rekristalizaciono, za otklanjanje napona);

potpuno,

--

Kaljenje (zapreminsko ili potpuno, površinsko);Otpuštanje (nisko, srednje, visoko).

3

Žarenje čelika

Cilj žarenja je da se popravi obradljivost čelika, da se homogenizuje

neujednačena struktura, uklone unutrašnji naponi, smanji

tvrdoća, poveća plastičnost i žilavost itd.

4

Žarenje je vid termičke obrade u toku koje se čelični dijelovi zagrijevaju do odredjenih povišenih temperatura, drže izvjesno vrijeme na tim temperaturama i zatim lagano hlade. Time se postiže uspostavljanje strukturne ravnoteže koja je poremećena nekim prethodnim postupkom termičke ili mehaničke obrade.Poslije žarenja se dobija perlitno-feritna, perlitna, ili perlitno-cementitna struktura (zavisno od sastava čelika).

Metodi žarenja

dijele se na postupke sa faznim promjenama:

**

*

*

difuzno,normalizaciono, mehko ipotpuno žarenjei postupke žarenja bez faznih

promjena

* rekristalizaciono žarenje i

* žarenje radi popuštanja napona.

5

Dijagram stanja Fe-Fe3C

Difuziono (homogenizaciono) žarenje

Zasniva se na zagrijevanju čelika (visoko u austenitnom području), nešto ispod solidus linije, dugotrajnom progrijavanjeu na toj temperaturi i sporom hladjenju. primijenjuje se radi:

6

500

Sadržaj C, maseni %

AC3

Tem

pera

tura

, °C

ACm

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

723°CAC1 AC1,3

Perlit + Ferit Cementit + Perlit

0 0.4 0.8 1.2 1.6

Žarenje sa faznim promjenama

Difuziono (homogenizaciono) žarenje primijenjuje se radi:

* smanjenja nejednorodnost hemijskog sastava kod čeličnih odlivaka,

6

Vh = 50 - 100 °C/h

Tem

pera

tura

1050 - 1200°C

10 - 40 h

AC3

AC1

500°C

vrijeme

Žarenje sa faznim promjenama

* Poboljšanja homogena mikrostrukture.

Normalizaciono žarenje (normalizacija)

Izvodi se zagrijevanjem čelika ili čeličnog liva do temperature

oko 30 do 50°C iznad gornje kritične temperature A3 za podeutektoidne,

odnosno iznad ACmCilj normalizacije je da se dobije ravnomjerna i sitnozrnasta struktura.

Uglavnom se normalizuju valjaonički proizvodi, čelični odlivci, otkovci i zavareni spojevi.

7

°C

Na mirnom vazduhu

Tem

pera

tura

)

30

-50 AC3 (ACm

AC1

vrijeme

500

AC3

Tem

pera

tura

, °C ACm

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

727°CAC1 AC1,3


0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %

Mehko (sferoidalno) žarenje

Izvodi se zagrijevanjem oko donje kritične temperature (A1), zadržavanjem nekoliko desetina sati na toj temperaturi i zatim se dijelovi sporo hlade do sobne temperature.

Kao rezultat ove obrade dobija se struktura mekšeg-zrnastog (globularnog)cementita, umesto lamelarnog koji je tvrdji.

primijenjuje se radi poboljšanja obradljivosti rezanjem, naročito otkovaka od visokougljeničnih i legiranih čelika.

500

8

AC3 Na vazduhuT

em

pera

tura

,

°C

A Cm

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

727°CAC1 AC1,3

Perlit + Ferit

Cementit + Perlit

0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %

Tem

pera

tura

AC3 (ACm)

AC1

18 - 24 h

vrijeme

Termička ob a

Potpuno žarenje

Zasniva se na zagrijevanju čelika do austenitnog područja (30-50°C iznad tačke AC3 - ACm), zatim zadržavanju na odabranoj temperaturi i veoma sporom hladjenju u peći u intervalu faznih promjena (A3, ACm,- A1). Dalje hladjenje od A1 do sobne temperature može biti na vazduhu.

Svrha potpunog žarenja jeste usitnjavanje zrna, otklanjanje nepovoljne Vidmanšetenove strukture, ujednačavanje strukture, kao i otklanjanje sopstvenih napona, tako da čelik postane mekši i kovniji.

Primijenjuje se kod niskougljeničnih čelika kao priprema za duboko

izvlačenje i zamašinske obradljivosti kodvisokougljeničnih

čelika.

500

rada metal *

U peći

AC3

Na

vazduhu

Tem

pera

tura

,

°C

ACm

Tem

pera

tura

°C

)

30

- 5

0

AC3 (ACm

AC1

vrijeme

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

723°CAC1 AC1,3

Perlit + Ferit

Cementit + Perlit

0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %

Kad se kaže samo žarenje bez bližeg odredjenja, misli se na potpuno žarenje.

Izotermalno žarenje

Dio se zagrijeva 30-50°C iznad gornje kritične temperature AC3, zatim brzo hladi do temperature nešto iznad 550ºC, zadržava pri tojtemperaturi do završetka perlitne promjene i najzad hladi na vazduhu.

Izotermalno žarenje ima prednost u odnosu na potpuno žarenje jer

obezbeđuje

skraćeno

vrijem

procesa

i dobijanje

jednorodnije

strukture.

500

10

AC3

Na

vazduhu

Brzo

Tem

pera

tura

,

°C

A Cm

Tem

pera

tura

°C

30

- 5

0

AC1

Iznad 550°C

vrijeme

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

723°CAC1 AC1,3

Perlit + Ferit

Cementit + Perlit

0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %

Rekristalizaciono žarenje

Zasniva se na zagrijevanju metala, prethodno plastično deformisanog na hladno, do temperature više od temperature rekristalizacije, zadržavanju na toj temperaturi i hladjenju proizvoljnom brzinom.

Na ovaj se način otklanjaju poslijedice deformisanja na hladno niskougljeničnih čelika. Ovimvidom žarenja omogućuje se dalja prerada presovanjem, valjanjem i vučenjem.

Rekristalizaciono žarenje je kratkotrajno kod tankih presjeka, a veoma dugo

kod debelih

presjekazbog potrebe

jednolikogprogrijavanj

i rekristalizacije po cijelom presjeku.

11

Proizvoljno

Tem

pera

tura

AC3 (ACm)

AC1

650 - 700 °C vrijeme zavisi

od presjeka dela

vrijeme

Žarenje bez faznih promjena

Žarenje za otpuštanje napona

Otpuštanje napona ostvaruje se laganim zagrijevanjem dijela do temperature ispod tačke A1 (A1,3), zadržavanjem pri toj temperaturi i potonjim još sporijim hladjenjem nego pri zagrijevanju.

Čelične odlivke i odlivke od livenog gvoždja treba žariti radi otpuštanja napona pri temperaturi 500-600°C

Čelični dijelovi, obradjeni plastičnom deformacijom na hladno žare se radi smanjenja napona na znatno nižim temperaturama (250-300°C ispod temperature rekristalizacije).

12

Tem

pera

tura

AC3 (ACm)

AC1

150-650°C

vrijeme

Kaljenje čelika je termička obrada koja se izvodi zagrijevanjem radnog predmeta iznadtemperature Ac3, za podeutektoidne i A1,3 za nadeutektoidne čelike, progrijavanjem na toj temperaturi i

hladjenjembrzinom većom

od kritične.

13

500

AC3

Tem

pera

tura

,°C

30

-50

°C

ACm

1200

1100

1000

*00

800

700

600

Austenit

723°CAC1 AC1,3


0 0.4 0.8 1.2 1.6Sadržaj C, maseni %

Kaljenječelika

Kaljenje može biti zapreminsko i površinsko.

Zapreminsko kaljenje može biti martenzitno (M)

(kontinualno,

stepenasto) ibejnitno (B) (izotermičko). Redje se koriste i varijante prekidno martenzitno

ikontinualno bejnitno kaljenje, kao i taložno kaljenje i "zamrzavanje". 13

s

Tem

pera

tura

, °C

600

400

200

0

-200

M

Mf

.80.2 0.6 1.0 1.4 1

Sadržaj C, maseni %

Kaljenječelika

Kontinualno (obično)kaljenje

s

Mf

14

Tem

pera

tura

, °

C

Površ

ina

Jezg

ro

Izvodi se neprekidnim hladjenjem komada iz austenitnog područja do temperature ispodmartenzitne promjene Ms. Brzina hladjenja se bira tako da se spriječi difuziona promjena austenita sve do temperature martenzitnog preobražaja, gdjeon potpuno ili djelimično prelazi u martenzit.

Vrijeme (log)

Martenzit

Stepenastomartenzitnokaljenje (martempering)

A→P

Mf

15

Jezg

ro

Tem

pera

tura

, °

C

Površ

ina

Primijenjuje se kod ugljeničnih čelika tankih presjeka (10-12 mm) ili malih prečnika 8-10 mm.

Stepenastim kaljenjem smanjujuse unutrašnji naponi, deformacije i mogućnost pojave naprslina.

AC3

AC1

A

A→F

A→B

Ms

A→M

Martenzit

vrijeme (log)

Prekidno kaljenje

Termička obrada metala 18

Prekidno kaljenje omogućuje da se deformacije dijelova pri kaljenju svedu na minimum, izbegnu prsline i dimenzijske greške.

Kaljenje na niskimtemperaturama

1*

Ovim postupkom postiže se odgovarajuće povećanje tvrdoće i bolja stabilizacija strukture, smanjuju se unutrašnji strukturni naponi i time umanjuje sklonost ka spontanoj promjeni specifične zapremine u toku vrijemena (tzv. starenje), što je u nekim slučajevima veoma značajno. Naprimer, pri izradi preciznih mjernih alata potrebno je ostvariti dimenzijsku stabilnost, koja neće biti poremećena u toku vrijemena, pa se oni često kale na niskim temperaturama.

Pri termičkoj obradi čelika na sniženim

temperaturama povećava količina martenzita u

strukturi, što dovodi, prije svega, do:

* povećanja tvrdoće,

*stabilizacije dimenzija.

Martenzit je suviše krt da bi se čelični dijelovi sa takvom strukturom mogli uspješno primijeniti u mašinstvu. Osim toga, u njima zaostaju znatni unutrašnji naponi. Zato se uvijek poslije kaljenja, izvodi naknadno zagrijevanje i sporo hladjenje - otpuštanje.

Ako se okaljeni (zakaljen) čelik zagrijeva, aktivira se difuzija

atoma, posebno ugljenika utoliko više, ukoliko je temperatura

zagrijevanja viša i duže vrijeme držanja na toj temperaturi.

Ovakav proces termičke obrade, tj. naknadnog zagrijevanja do ispod kritične temperature A1, držanja kraće vrijeme na toj

temperaturi i zatim laganog hladjenja (na primer, na mirnom

vazduhu),naziva se otpuštanje.

20

Otpuštanje

Zavisno

od temperature

zagrijevanj

priotpuštanju ugljeničnih

čelika razlikuju

se:nisko,srednje i

**

* visoko

otpuštanje.

10 102 103 104 105 106

vrijeme, (logt), sTem

pera

tura

, °

C

700

600

500

400

300

200

100

MartenzitNisko otpuštanje

∼750

Otpušteni martenzit

∼500

srednje otpuštanje

Ms

Mf

∼250

Martenzit 65HRC

0

Austenit

stit

TruSr

SorbitVisoko otpuštanje


Pri niskom otpuštanju sopstveni naponi nastali pri kaljenju opadaju uz neznatno poboljšanje plastičnosti i održavanje visoke tvrdoće, jačine i otpornosti na habanje.

Uglavnom se koristi za alate, opruge, kontrolnike. Isto tako, nisko se otpuštaju dijelovi poslije površinskog kaljenja, cementacije, cijanizacije ili karbonitriranja.

TrustitSrednje otpuštanje

∼750


∼500

Ms

Mf ∼250

Martenzit 65HRC

ko otpuštanje

0

22

Tem

pera

tura

,

°C

Pri srednjem otpuštanju jačina i napon tečenja ostaju isti kao iposlije kaljenja, ali raste granica elastičnosti, otpornost na relaksaciju i dinamička izdržljivost (zbog pojave spoljašnjih pritiskujućih napona pri hladjenju u vodi). Zato se na ovaj načinotpuštaju dijelovi kao što su opruge

(lisnate, zavojne), poluge za balansiranje, matrice i sl.

700

600

500

400

300

200

100

Austenit

tenzitMarNis

10 102 103 104

105 106

vrijeme, (logt), s




∼500

Ms

Mf ∼250

Martenzit 65HRC

ko otpuštanje

0

23

Tem

pera

tura

,

°C

Pri visokom otpuštanju postiže se najbolja rastezljiost i žilavost.

700

600

500

400

300

200

100

Austenit

∼750

TrustitSrednje otpuštanje

MartenzitNis

10 102 103 104

105 106

vrijeme, (logt), s

24

Kaljenje i visoko otpuštanje zajedno se nazivaju poboljšanje.

U poredjenju sa čelikom u normalizovanom ili žarenom stanju, kaljenje praćeno visokim otpuštanjem dovodi do istovrijemenog povećanja jačine i napona tečenja, istegljivosti, suženja i naročito udarne žilavosti.

Pošto se sve osobine popravljaju, to se termička obrada kaljenje + visoko otpuštanje zove poboljšanje.

Poboljšanje

Reaustenitizacija

C3 Cm

kaljenje

kaljenje


Tem

pera

tura

A (A)

AC1

Prvo Drugo

vrijeme

Mašinski dio, koji je prethodno okaljen sa

uobičajene temperature kaljenja,

naknadno se zagrijeva do nešto više

temperature i odmah potom kali. U toku

zagrijevanja jedan dio ugljenika difunduje

na granice zrna i obrazuje fini cementit, a

drugi dio (oko 0.3% C) ostaje rastvoren u

austenitu. To znači da se kao konačna

struktura dobija martenzit sa 0.3% C i fini

cementit, što predstavlja najbolju kombinaciju svojstava otpornosti (Rm, R0.2)

i svojstava deformacije (A5 i Z).

Termo-mehanička

obrada


TMO je zasnovana na plastičnom deformisanju austenita i potonjoj martenzitnoj promjeni. U poredjenju sa konvencionalnim poboljšanjem dobija se viša granica tečenja, te povećanje jačine na kidanje i duktilnosti.

Na osnovu temperature na kojoj se TMO izvodi razlikujemo:

* visokotemperatursku termo-mehaničku obradu (VTMO) i

* niskotemperatursku termo-mehaničku obradu (NTMO).

Termo-mehanička obrada (TMO) ireaustenitizacija

Raspodela temperature i tvrdoće na različitim

udaljenostima od kaljene površine27

Tvrd

oća

H

RC

Površinsko kaljenje je termička obrada

kojom se zakaljuju samo površinski slojevi

komada, dok njegovo jezgro zadržava

početnu strukturu. Tako se dobija velika

površinska tvrdoća uz veliku žilavost i

manju tvrdoću jezgra što je poželjno kod

dijelova od kojih se traže sledeće osobine:

* velika otpornost površine protiv habanja,

* povećana otpornost protiv udarnog

dinamičkog opterećenja i

* visoka granica zamaranja površine.

Površinskokaljenje

Tem

pera

tura

AC3

AC1

I II III

Udaljenost od površine

60

40

20

00 2 4 6

8

Udaljenost od površine, mm

KALJENJE

Cementiranje.

NASTANAK MARTENZITa KALJENJEM

Boja užarenog čelika – boja napuštenog čelika

Površinski okaljen sloj zupčanika

Površinsko kaljenje se sastoji iz brzog zagrijevanja površinskih slojevado temperature kaljenja i zatim brzog hladjenja; pri

u površinskim slojevima preobražava u martenzit.

Prema izvoru toplote razlikujemo:

* površinsko kaljenje plamenom i

* indukciono površinsko kaljenje.

tome

seaustenit

28

Površinsko kaljenje plamenom

Površinskoizjedna.

kaljenje

plamenom

može

se izvesti

napostupan

način

ili

a) b)

Primeri površinskog kaljenja cilindričnih površina: a) postupno kaljenje, b) kaljenje izjedna

2*

Automatsko postrojenje jamskih peći za termokemijske obrade

• Postrojenje čini jedna ili više peći, jedna ili više kada za kaljenje te uređaj za manipulaciju sa šaržom.

• Uređaj za manipulaciju šaržom može biti pokretan u jednu, dvije ili tri osi a prema načinu upravljanja sa svim kretnjama postrojenje može biti:

- ručno

- poluautomatsko

- automatsko (sve kretnje su unaprijed programirane po vrijemenskom dijagramu).

• U svim režimima rada krivulja temperatura-vrijeme unutar peći vodi se mikroprocesorskim

metala

Površinsko kaljenje plamenom

Termička obrada 30

Indukciono površinsko kaljenje

Induktor za površinsko indukciono kaljenje

33

Pri indukcionom zagrijevanju se na površini komada generiše struja (Ik) iste frekvencije

ali suprotnog smera od struje koja protiče kroz induktor (Iind). Površinski slojevi se

najpre zagrijevaju sekundarnim strujama, a zatim se zakaljuju prskanjem vodom ili potapanjem u kadu.Za utvrdjivanje dubine prodiranja struje važi izraz:

gdje je: f – frekvencija naizmenične struje,ρ - specifični električni otpor i

μ - magnetni permeabilitet.

Za čelik se gornji izraz može svesti na:

, mm.Pošto je dubina sloja obrnuto srazmerna frekvenciji, znači da će dubina progrejanog sloja opadati sa porastom frekvencije.

δ = 60 /f

δ = 5.03 ⋅10 4 ⋅ , mmρf ⋅ μ

Indukciono kaljenje


POVRŠINSKA ZAŠTITA

POVRŠINSKA ZAŠTITAPovršinska zaštita materijala izvodi se iz dva razloga, i to:1) u cilju zaštite od korozije i2) u dekorativne svrhe.

Kao što je poznato, korozija predstavlja površinsko razaranje materijala ukoliko to nije namjerno izazvan proces, odnosno to je trošenje čvrstog materijala izazvanog hemijskim djelovanjem okoline.

Korozija kod metala (postoji i korozija drveta i drugih materijala) djeluje na smanjenje njegovih mehaničkih osobina.

Danas korištene metode zaštite od korozije:

a) legiranjem metala (dodavanjem kroma),b) prekrivanjem metalnim prevlakama (bakrom, kalajem,

cinkom itd.), c) prekrivanjem nemetalnim prevlakama (bojama, lakovima), d) zaštita hemijskim prevlakama (eloksiranje, bruniranje,

fosfatiranje), e) katodna zaštita itd

Legiranje•Legiranje, kao vid zaštite od korozije, je

postupak kojim se metalu koji se želi zaštititi, prilikom njegovog dobijanja dodaju razni legirajući elementi koji sprječavaju koroziju.

•Najpoznatiji primjer ovakvog postupka dobijanje nehrđajućeg čelika kome se prilikom dobijanja dodaje više od 10 % Cr, pri čemu novonastala legura poprima osobine kroma i ne korodira.

Uloga površinske zaštite

• Zaštita od korozije• Trajnost zaštite• Estetski izgled• Trajnost estetskog izgleda• Funkcionalna trajnost.

ZAŠTITA METALA ODKOROZIJE

Sadržaj

Utjecaj okoline i opterećenja Metode zaštite od korozije pri projektiranju konstrukcija Konstruktivne mjere zaštite Pravilan odabir materijala

Površinska zaštita metala Postupci pripreme površine Prevlake

Zaštita metala promjenom korozijske sredine Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine Inhibitori korozije metala

Elektrohemijska zaštita Katodna zaštita Anodna zaštita

2

Utjecaj okoline i opterećenja

Kod definiranja utjecaja okoline valja razlikovatimjesnu

(makroklimu) i strogo lokalnu klimu (mikroklimu). Makroklima vrsta atmosfere na mjestu građevine (normalna i agresivna).

Mikroklima

utjecaj u neposrednoj blizini čelične konstrukcije iliutjecaj koji neposredno djeluje na pojedine dijelove konstrukcije.

3

Razred korozivnosti 1 2 3 4 5

Gubitak uμm/godina

Željezo

Cink

≤20

≤1.25

≤40

≤2.25

≤60

≤3.25

≤80

≤4.25

>80

>4.25

materija (seoska područja i mali gradovi)

drugih štetnih materija (područje s

4

Osnovnavrsta

Razred

korozivnosti

Opis Dosadašnja vrstaatmosfere

Normalna

Atmosfera

1 i 2 Malo korozivno opterećenje: atmosfera skoro bez sumpornog dioksida i drugih štetnih

Selo

2 i 3 Umjereno korozivno opterećenje: atmosfera s umjerenim sadržajem sumpornog dioksida i drugih štetnih materija (gusto naseljena područja bez jake koncentracije industrije)

Grad

Agresivna

atmosfera

3 do 5 Jako korozivno opterećenje: atmosfera svisokim sadržajem sumpornog dioksida i

nagomilanom industrijom i zone koje leže u smjeru glavnih vjetrova tih područja)

Industrija

4 do 5 Vrlo jako korozivno opterećenje: atmosfera onečišćena korozivno posebno štetnim materijama (kloridi i /ili sa stalnom visokom relativnom vlagom u zraku)

More

METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRI PLANIRANJUKONSTRUKCIJA

Primjer razlike uvjeta okoliša ovisno opoložaju

konstrukcije u prostoru: Centralni dijelovi pustinje imaju najpovoljnije uvjete zbog vrlo male vlažnosti,

Rubni dijelovi pustinje zbog temperaturnih razlika imaju izraženu razliku uvjeta tokom dana ili noći, Uz more i u blizini industrije su najnepovoljniji uvjeti okoliša.

5

METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRIPROJEKTIRANJU KONSTRUKCIJA

Konstruktivne mjere zaštite

Pravilan odabir materijala Nehrđajući čelici

Vrste

Prednosti

Korozija

Troškovi

Primjena

Cloud Gate, Chicago

7

The Guggenheim Museum Bilbao

METODE ZAŠTITE KOROZIJE PRI PLANIRANJUKONSTRUKCIJA

Pri planiranju konstrukcija potrebno je: Spoznati djelovanja iz okoliša na konstrukciju,

Razraditi detalje (konstruktivne mjere zaštite),

Paziti pri izboru materijala,

Planirati monitoring.

8

KONSTRUKTIVNE MJERE ZAŠTITE

Konstruktivne mjere zaštite obuhvaćaju: Izvođenje glatkih površina u nagibu (nagib 0,2 – 0,5%). Omogućavanje pristupa svim dijelovima konstrukcije

radičišćenja i premazivanja. Pri korištenju dva različita metala,njihov spojzaštitiizolacijom. Pri projektiranju izbjeći zadržavanje vode na konstrukciji.

Pažljivo izvođenje konstrukcije kako ne bi došlo do oštećenja postojeće zaštite; npr. za elemente zaštićene vrućim umakanjem u cink. Uočenu oštećenu zaštitu treba nadomjestiti; npr.bojom kojasadrži cink i/ili inhibitor.

9

KONSTRUKTIVNE MJERE ZAŠTITE

Primjeri konstruktivnih mjera zaštite

10

11

PRAVILAN ODABIR MATERIJALA

Nehrđajući čelici čelik otporan na koroziju,

eng. “stainless” = “bez mrlje”

Proizvode se

Rastapanjem dovoljne količine kroma u željezu da bi se na površini stvorio zaštitni sloj obnovljivog kromovom oksida.


Nehrđajući čelici Spajanjem kroma iz čelika s kisikom iz zraka nastaje PASIVNI SLOJ.

Nehrđajući čelici posjeduju mogućnost trajnog pasiviziranja u mnogimsredinama što je uvjetovano visokim sadržajem kroma.

12

Kisik

Nehrđajući čelik

Pasivni sloj


Nehrđajući čelici Pasivni sloj = tanki sloj debljine 2–3 atoma na površini metalakoji štiti čelik od korozije. Ako se skine ili ogrebe, dolazi do bržeg spajanja kisika i kroma, što omogućava obnavljanje zaštitnog sloja.

Za obnavljanje je potreban kisik iz atmosfere te slijedi da je otpornost nehrđajućih čelika manja u područjima gdje je slabija cirkulacija kisika.

13


Nehrđajući čelici Nehrđajuće svojstvo čelika Osigurava se pri koncentraciji kroma od oko 12 %.

Zbog postizanja izdržljivog i žilavog materijala potrebna je viša koncentracija kroma i upotreba drugih elemenata (poput molibdena i nikla).

Cilj: Proizvesti materijalistih mehaničkih svojstava uz bolju

korozijskuotpornost u odnosu na “obični” čelik.

14


Nehrđajući čelici Krom Povećava čvrstoću i otpornost legure na koroziju.

Legiranje kromom utječe na sklonost krtosti nakon popuštanja, koja se izbjegava legiranjem s molibdenom.

Nikal Povisuje žilavost i pri niskim temperaturama, smanjuje

toplinsku vodljivost i toplinsku rastezljivost čelika. Zbog visoke cijene gotovo se uvijek legira s nekim drugim elementom.

Molibden Utječe na povišenje granice razvlačenja i vlačne čvrstoće.

15

16


Nehrđajući čelici

Vrste nehrđajućih čelika: feritni,

martenzitni,

austenitni,

duplex.

čelici

Krom i do 1.3% molidbena,

Smanjenu izdržljivost i



Feritni nehrđajući čelici Sadrže: željezo,

Krom (više od 17%) i

Mali udio ugljika.

Temeljni tip je 430s

17% Cr.

Martenzitni nehrđajući

Sadrže: Veći udio ugljika (0.2 - 1.0 %),

te do 2.5% nikla.

Svojstva: Velika tvrdoću,

Povećana krtost.

17

mikrostrukturne baze:

do 60:40.

dodatkom ugljika.

bolja otpornost na koroziju

otporni su na naponsku koroziju i

vrste nehrđajućih čelika.



Austenitni nehrđajući čelici Sadrže: Krom i nikal, Ponekad mangan i dušik.

Svojstva: Povišene su otpornosti na kiseline.

Otporni su na otapanje (s visokim udjelima nikla, oko 20%) i u uvjetima u kojima zbog nedostatka kisika ne može doći do stvaranja pasivnog sloja.

Duplex nehrđajući čelici Razlikuju se dvije

austenit i ferit u omjerima od 40:60

Najčešća legura sadrži: 22% Cr, 5% Ni, 3% Mo, s malim

Svojstva:

kloridima,

veća čvrstoću od bilo koje druge

18


Nehrđajući čelici Depasivizacija ili razaranje pasivnog sloja se odvija:

U kloridnoj kiselini, pri povišenim temperaturama; obično je potpuna pa izaziva bržu ili sporiju opću koroziju.

U uvjetimapovišenog sadržaja kloridnih iona; kaoposljedica pojavljuju se pitting i pukotinska korozija.

19

20


Nehrđajući čelici Pitting i pukotinska korozija Pogoduje prisutnost nejednoličnih i propusnih naslaga onečišćenja na pojedinim dijelovima nehrđajućeg čelika.

Pojavljuju se najčešće u utorima, na navojima i ispod podložnih pločica, u ležajevima, te između elemenata.

21



Pitting i pukotinska korozija Sprečavaju se: Povišenjem pH vrijednosti otopina soli, dodatkom oksidansa, poput nitrata i kromata. Poliranjem i održavanjem čistoće metalnihpločica,

Primjenom zavarivanja umjesto spajanjavijcima i maticama,

Sniženjem temperature,

Katodnom ili anodnom zaštitom.

22


Nehrđajući čelici Zavarivanje Ovisi o hemijskom sastavu:

Poboljšava se smanjenom količinomugljika i

Povećanjem sadržaj nikla.

Nije preporučljivo ukoliko se ne obavlja u strogo kontroliranim uvjetima.

Može imati negativnih posljedica na mehanička svojstva i otpornost na koroziju.

C Ni


Nehrđajući čelici Spajanje sa ugljeničnim čelikom Postoji zabrinutost zbog mogućnosti pojave galvanske korozije spajanjemarmature nehrđajućeg čelika sa armaturom ugljeničnog čelika.

Međutim eksperimentalne studije su pokazale da korištenje nehrđajućeg čelika u spoju s ugljeničnim čelikom ne povećava rizik korozije ugljeničnog čelika.

Troškovi Upotreba nehrđajućih čelika kao armatureznatno poskupljuje

cijenukonstrukcije.

Cijena materijala svakodnevno pada zbog razvoja novih vrsta proizvodnje, ali su ipak i dalje puno skuplje od “obične” armature.

23

24


Nehrđajući čelici Upotreba: U izuzetno hemijski agresivnim okolišima,

Naftnim i sličnim industrijama,

U prisutnosti klorida,

Selektivno se koriste u dijelovimakonstrukcija kod kojih se očekuje korozija,

Pri popravku korodiranih konstrukcija,

Kod konstrukcija kod kojih je estetski izgledvažan.

Upotreba armature od nehrđajućeg čelika je često ograničena na vanjski dio strukture ili na najkritičnije dijelove konstrukcije iz ekonomskih razloga.


The Atomium, Brussels, 1958.

25

Hannover Gehry-Tower, 2001.

Disney Concert Hal, Los Angeles, 2003.

POVRŠINSKA ZAŠTITA METALA

Postupci pripreme površine Mehanička obrada hemijska obrada Elektrohemijska obrada Odmašćivanje

Prevlake Metalne prevlake Vruće uranjanje Vruće prskanje ili šopiranje Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Organske prevlake Organski premazi

26

estetskogzaštite


Uloga površinske zaštite

Zaštita od Estetski korozije izgled

Trajnost Trajnost

izgleda

Funkcionalna trajnost zaštite

27


Metalna površina se prije zaštitetreba očistitido metalnog sjaja od svih nečistoća.

Stupanj čistoće je propisan normom.

Postupci pripreme površine: Mehanička obrada,

hemijska obrada,

Elektrohemijska obrada,

Odmašćivanje.

28


Postupci pripreme površine Mehanička obrada Brušenjem Poliranjem Četkanjem Sačmarenjem Pjeskarenjem Hemijska obrada Kiselinsko dekapiranje Lužnato dekapiranje Elektrohemijska obrada Elektrohemijsko nagrizanje Elektrohemijsko poliranje Odmašćivanje

29

POSTUPCI PRIPREME POVRŠINE

Mehanička obrada Brušenjem,

Poliranjem,

Četkanjem,

Sačmarenjem i

Pjeskarenjem.

30

31


Mehanička obrada Pjeskarenje (suho/mokro) Primjenom mlaza vode kojoj je dodan pijesak, mehanički se uklanjanju nečistoće, a smanjuje se prašina u zraku (mokro pjeskarenje).• Npr. Suho pjeskarenje ograde u Mesničkoj

ulici

Površina metala nakon pjeskarenja jednoliko je hrapava i dobra je podloga za nanošenje zaštitnih premaza.

Pogodan način obrade materijala na terenu.


Hemijska obrada Kiselinsko dekapiranje U otopinama sumporne ili klorovodične kiseline za željezo i čelik,

U otopini dušične kiseline za bakar.

Lužnato dekapiranje U otopini natrijevog hidroksida.

Hemijska obrada materijala zahtijeva ispiranje elementa nakon tretiranja te sušenje.

32


Elektrohemijska obrada Elektrohemijsko nagrizanje Uklanjanje oksida i drugih produkata korozije spovršine metala,uronjenog u elektrolit, istosmjernom strujom.

Razlikujemo anodno i katodno nagrizanje.

Elektrohemijsko poliranje Postupak pri kojem, za razliku od mehaničkog poliranja, ne dolazi do promjene metalne strukture zbog topline oslobođene trenjem. Postupak obrade materijala koji se koristi u proizvodnim pogonima.

33


Odmašćivanje Potpuno uklanjanje masnih tvari s površine metala i neophodno je

kod pripreme površine za nanošenje prevlaka kako bi prevlaka dobro prianjala na površinu.

Razlikujemo postupke odmašćivanja: Pomoću lužnatih otopina, Pomoću organskih otapala, Elektrohemijsko odmašćivanje, Odmašćivanje ultrazvukom.

Npr. Ako se radi o elementima koji su transportirani tada su oni štićeni, tjkonzervirani, mastima ili raznim gelovima koje je potrebno odstraniti prije nanošenja zaštite.

34

ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA

• Vruće uranjanjeMetalne • Vruće prskanje ili šopiranje

Prevlake Anorganske • Emajliranje

Organske • Organski premazi

35

36


Metalne prevlake nanose se fizikalnim ili hemijskim postupcima metalizacije ili platiranja, ovisno odvijaju li se pri prevlačenju samo fizikalne promjene ili su prevlake produkt hemijskih reakcija.

Metode nanošenja Galvanizacija (elektroplatiranje)

Vruće uranjanje

Vruće prskanje

37

spajamo elektrodu

Metalne prevlake

Galvanizacija(elektroplatiranje)

Obrada metalnih predmeta u elektrolitu uz primjenu električne struje.

Element koji štitimo spajamo na negativni pol izvora istosmjerne struje, kao katodu.

Na pozitivni pol

(anodu) koja može bititopljiva ili netopljiva.


38


Metalne prevlake

Galvanizacija (elektroplatiranje) Galvanske kupelji su vodene otopine u kojima je glavni sastojak nosilac metala,

tj topljivi spoj čijom disocijacijom nastaju ioni koji katodnom redukcijom tvore metalnu prevlaku.

Nastaju otapanjem jednostavnih soli kojeionizacijom oslobađaju metalne katione.

Koncentracija otopljenih tvari varira između 30 i 600 g/L, pri čemu visoke koncentracije omogućavaju brže prevlačenje.

39


Metalne prevlake

Galvanizacija Topljive anode Izrađene su od metala koji čini prevlaku.Na njima se odvija anodno otapanje (oksidacija) pa se u kupelji nadoknađuju metalni ioni potrošeni prevlačenjem.

Otapaju se uz anodno korištenje struje kojim se osigurava konstantna koncentracija metalnih iona.

40

Metalne prevlake

Galvanizacija Netopljive anode

Koriste se kad se metal koji čini prevlaku anodno ne otapa u potrebnom obliku ili kad su topljive anode preskupe. Glavni proces je izlučivanje kisika elektrolizom vode. Priprema površine

Zahtijeva se potpuna čistoća i dovoljna glatkoća površine, jer galvanski postupci imaju ograničenu moć pokrivanja i mikroraspodjele.

41


Metalne prevlake

Galvanizacija

Upotreba galvanskih prevlaka: Zaštita od korozije i trošenja trenjem,

Zaštitno-dekorativni učinak,

Smanjen električni otpor na kontaktima.

Debljine su od 0,1 μm do 1 mm.


Metalne prevlake - Galvanizacija

42


Metalne prevlake - Galvanizacija - primjeri konstrukcija

43


Metalne prevlake Vruće uranjanje Spada u fizikalne metalizacije.

Predmeti se umaču u rastaljen metal niskog tališta, pa prevlaka nastaje nakon vađenja taline skrućivanjem zaostalog filma. Primjer: Vruće pocinčavanje

44

s vodom

IspiranjeIspiranje s vodom


Metalne prevlake Vruće uranjanje Uvjeti:

Talište podloge mora biti mnogo više od tališta prevlake.

Mora postojati mogućnost međusobnog legiranjametala podloge i prevlake kako bi prevlaka čvrsto prionula uz podlogu. Pripremom podloge treba osigurati savršenu čistoću površine.• Fluksiranje - uklanjaju se filmovi nastali na podlozikorozijom nakonuobičajene predobrade.

Temperatura taline mora biti 20 do 80 C viša od tališta.• npr kod pocinčavanja se kreće oko 450 C

45


Metalne prevlake Vruće uranjanje Vrijeme uranjanja:

Vrijeme uranjanja mora biti dovoljno dugo da se predmeti ugriju do temperature taline i da se na njima oblikuje sloj međulegure. Ako je vrijeme uranjanja prekratko:• zaostaje skrutnuta talina, a ne stvara se međusloj legure.

• Prevlake ostaju neravnomjerne, predebele i slabo prijanjaju.

46

47


Metalne prevlake Vruće uranjanje Brzina izranjana

iz taline kreće se oko 2 m/min, da bi sepredmeti mogli ocjediti.

Ako je vađenje iz taline prebrzo• prevlake ostaju predebele, jer se talina nestigne ocijediti.

Ako je vađenje iz taline presporo• sporije hlađenje uzrokuje lošiji izgled zbogoksidacije.

48

Metalne prevlake

Vruće uranjanje

Primjer:Vruće pocinčanje


DALEKOVOD – Dugo selo

prevlakenjanje

kojoj dolazi do pojave

Koncentracija klorida prikojoj nezaštićena šipka

Vrijeme

Nap

reza

naj

e

Tra

jnost

poci

nča

ne

arm

atu

re


Metalne Vruće ura Primjer: Vruće pocinčanje

Odlamanje betona

Razina naprezanja priPojava pukotina u

pukotina u betonu

betonu

počinje korodirati

Koncentracija klorida pri kojoj galvanizirana šipka počinje korodirati2 – 4x Cl

49


Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Mlaz kapljica, stvoren brzom strujom zraka ili drugog plina, udara u podlogu, pri čemu se kapljice spljošte, naglo hlade i skrućuju u kružne pločice promjera do 0,1 mm, debele do 0,05 mm.

Tanke prevlake nije moguće nanijeti (ispod 20 μm) međutim, lako suostvarive velike debljine (iznad 1 mm).

Ove prevlake čine sloj koji sadrži čestice povezane bez reda, te poroznesu i hrapave.

Nužna je ravnomjerna mikrohrapavost podloge, koja se osigurava kvalitetnom predobradom.

50


Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Priprema podloga

Fino ohrapavljenje podloga zbog boljeg prianjanja.

Metali se pripremaju suhom obradom mlazom ili grubim odvajanjemčestica.• Tokarenjem, blanjanjem, glodanjem, brušenjem itd.

Na oštrim bridovima dobivamo tanje prevlake koje slabo prianjaju, stoga potrebno zaobljavanje bridova prije šopiranja.

51


Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Podloge se pri vrućem prskanju slabo griju (od 50 do 200 ˚C).

Mogu se nanositi na metale i nemetale, te natoplinskiosjetljive podloge poput kartona, tekstila, drva, gipsa, betona,

keramike itd.

Za metalizaciju vrućim prskanjem koriste se raspršivači kapljica u obliku ručnih ili stacionarnih pištolja. Šopira se višekratno zbog eliminacije pora koje dopiru do podloge.

Najčešće 3 do 4 puta, pri čemu se pištolj giba okomito u odnosu nasmjer kojim se gibao pri nanošenju podsloja.

52


Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Prednosti:

Zaštita velikih konstrukcija i elemenata u završnom stanju,

Mogućnost prevlačenja bilo kojeg materijala,

Jednostavan način rada,

Mogućnost zaštite na terenu,

Jednostavna primjena za naknadnu zaštitu.

53


Metalne prevlake Vruće prskanje ili šopiranje Nedostatci:

Velika poroznost prevlake,

Veliki gubitak materijala pri prskanju,

Nedovoljna čvrstoća spajanja prevlake na podlogu,

Ovisi o radniku koji izvodi radove.

Provodi se zbog: Zaštite metala od atmosferske korozije,

Dekorativnog izgleda površine,

Obnove istrošenih dijelova.

54


Metalne prevlake Debljina prevlake ovisno o metodi nanošenja

Nanošenje Vruće Boje sa Elektro

cinka prskanjem cinčanje cinkom galvaniziranje

80-200 µm 35-100 µm 92-95% Zn 3,6 – 7,1 µm

15-127 µm

55


Nemetalne anorganske prevlake Nanose se:

Fizikalnim postupcima

Prevlake se nanose izvana, bez sudjelovanja podloge.• npr emajliranje

hemijskim postupcima

Prevlake se oblikuju u procesu u kojem sudjeluje površina podloge.

56

57


Nemetalne anorganske prevlake

Emajliranje je prevlačenje alkalijskim borosilikatnim staklom koje se tali na metalnoj podlozi.

Emajl se proizvodi kao granulat iz praškaste smjese koja tvori staklo taljenjem na 1000-1500 ˚C i rasprskava u zrnca pri lijevanju u vodu.

Emajliraju se: Niskougljenični čelici (<0,1% C), Sivi lijev i aluminij, Obojeni metali.

58


Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Suspenzija se mora osušiti prije pečenjaemajla da ne bi došlo do ljuštenja prevlake

Nakon sušenja emajl se peče u komornim ili tunelskim pećima.

Debljina emajlnih prevlaka na čelikukreće se od 0,1 do 0,8 mm. Deblji slojevi bolje štite od korozije

Svojstva emajla: Mala vlačna čvrstoća (30-90 MPa)

Velika tlačna čvrstoća (600-800 MPa)

Tvrdoća 456-650 po Vickersu.


Nemetalne anorganske prevlake Emajliranje Debljina emajlnih prevlaka na čeliku kreće se od 0,1 do 0,8 mm. Deblji slojevi bolje štite od korozije Svojstva emajla: Mala vlačna čvrstoća (30-90 MPa) Velika tlačna čvrstoća (600-800 MPa) Tvrdoća 456-650 po Vickersu. Emajliramo: Predmete od čeličnih limova, Predmete od željeznih lijevova, Arhitektonske elemente, Kuhinjsko posuđe, Kade, Umivaonike itd.

59


Organske prevlake Prevlake koje kompaktnima čini organska tvar tvorbom opne.

Organski premazi Nanose se na metalne površine obično u dva ili više slojeva koji čine

sustav premaza.

Komponente premaznog sredstva:• Vezivo (čini opnu prevlake),

• Razrjeđivač (otapa vezivo, a regulira viskoznost),

• Pigmenti,

• Punila,

• Aditivi.

60


Organske prevlake Organski premazi Vezivno sredstvo

Organske tvari u tekućem ili praškastom stanju, povezuju komponente premaznog sredstva.

Koriste se veziva na bazi alkidnih smola, epoksidnih i poliuretanskih smola te bitumena. Otapalo

Hapiva organska tvar koja fizikalno otapa veziva premaznih sredstava.

Upotrebljavaju se za skidanje starih premaza i odmašćivanje.

61


Organske prevlake Organski premazi

Pigmenti

Čine premaz obojenim i neprovidnim.

Povećavaju zaštitna svojstva,hemijsku postojanost itoplinsku stabilnost premaza. Punila i aditivi

Poboljšavaju mehanička i hemijska svojstva,

katalizatori, sikativi.

62



Svojstva dobrog premaza: Odvaja materijal i okoliš, Prionjivost, Osigurava žrtvujući zaštitu za materijal, Nije podložan napadima bakterija, Ne bi smio otpuštati korozijske produkte prilikom razgradnje, Otporan je na abraziju, udar ili naprezanja u tlu, Vodonepropusnost, Otpornost na kapilarno upijanje, Siguran je za upotrebu, Ekološki je prihvatljiv, Osigurava električnu izolaciju materijala.

63



Izbor premaza

Cijena

Uporabni vijek

Učestalost ponavljanja premaza

Zaštitni efekt premaza ovisi o:

Prethodnom tretiranju površine metala

Debljini premaza

Svojstvima vezivnog sredstva, pigmentima i drugim aditivima.

64

koje bi zadržavale vodu


Organske prevlake Model zaštite premazomNepropustan sloj zakisik i ugljenični dioksid

Niska propusnost vlage

Kvalitetna prionjivost temelja

U međusloju nema praznina

65

završni sloj

međusloj

temelj

čelik


Organske prevlake Organski premazi Premaz treba zadovoljiti dva uvjeta:

mora tvoriti zaštitni film na površini materijala,

mora biti otporan na vanjska djelovanja.

Da bi se to postiglo, potrebno je ostvariti sloj koji neće sadržavati pore u sebi, a biti će dovoljno tanak. Obično se nanosi u nekoliko slojeva.

66


Organske prevlake Organski premazi Uobičajeno se propisuje minimalna debljina sloja:

konstrukcija u prirodi = 0.125mm

konstrukcija u gradskoj sredini = 0.180mm

konstrukcija u maritimnim uvjetima = 0.250mm

konstrukcija u krugu teške industrije = 0.300mm

Debljina zaštitnog sloja ovisi i o vrsti sloja.

Pri bojanju bojama važno je da se svaki sloj nanosi u drugoj boji, kako bimogli kontrolirati broj nanesenih slojeva.

pokrivni premaz

67

Nije potreban jePotreban jepokrivni premaz

Neuobičajen ilinedostupan

68ukupnog premaza

60 μm

Osnovni sustav Područje uporabe

OznakaMinimalna debljina premaza

Unutarnji prostor, suho, ispod 70%

rel.vlage, bez kondenzirajuće

vode

Unutarnji prostor, vlažno sa pojavom

kondenzata ili natkriveni vanjski

prostor

Vanjski prostor, pod utjecajem atmosferilija

Unutarnji ili vanjski prostor

trajno opterećen

vodom

P1 i P2 30 μm

P1 i P2 60 μm

M1 60 μm

M2 60 μm

Z1 30 μm

Z1 60 μm

Z2 30 μm

Z2 60 μm

ZS 60 μm

F SN 237 240

S 50 μm

Minimalna debljina 30 odnosno90 μm 120 μm 300 μm


Organske prevlake Organski premazi Nanošenje premaza

Najbolji način je pomoću četki.

Pritom je važno da nema vlage (rose i kondenzirane vode).• relativna vlažnost zraka ispod 80%.

Tek kada je primarni sloj osušen može se na njega staviti završni sloj tako da se postigne maksimum zaštite.

Ako neki od ovih uvjeta ne zadovoljava, tada se životni vijek zaštitnogsloja (koji može biti 20 do 30 godina) bitno smanjuje.

69

Prevlake/

Metoda

Značajke postupka i

Samo za nanošenje lako taljivih slabo iskorištenje metala prevlake,

Prikladno za korištenje na terenu,


Postupakpodloge prevlačenja svojstva prevlaka

Postupci nanošenja metalnih prevlaka

Vrućeuranjanje

Zn, ZnAl-legure, Pb-legure, Al i Al legure ugljenični čelici,sivi lijev,Cu i Cu legure

Uranjanje predmeta u talinu koja vlaži podlogu i tvori s njom legure.

Brz postupak,

Prikladan za kontinuirani rad,

metala,

Teško reguliranje debljine sloja, Čvrsto prijanjanje na podlogu

Vrućeprskanje

Gotovo svi metali i legure Gotovo sve metalne i nemetalne podloge

Prskanje metalne taline plinskim, elektrolučnim ili drugim pištoljem.

Univerzalan postupak glede materijala prevlake i podloge, Mogućnost prevlačenja mnogimnemetalima,

Mogući debeli slojevi, Tanke porozne prevlake, Površina hrapava, Veliki gubitci pri prevlačenjuduguljastih predmeta

70


svojstva prevlaka

Sporo nanošenje,

sloja,

prevlake

Glatke i tvrde prevlake

prevlake (osim u HF)

71

PostupakPrevlake/podloge Metoda prevlačenja


Galvanizacija

Zn, Ni,

Cr, Cu Ag itd ugljenični čelici,Cu i Cu legure

Metal podloge ili neplemenitiji metal u kontaktu s njim ionizira dajući elektrone koji reduciraju ion metala u vodenoj otopini tvoreći prevlaku.

Skupa oprema,

Lako reguliranje debljine

Moguće dobiti sjajne

Postupci nanošenja anorganskih nemetalnih prevlaka

Emajliranje

Najčešće dvoslojno,

Uranjanje uemajl,

prelijevanje ili prskanje, Sušenje, Pečenje

Skupa oprema

Krhke prevlake Korozijski otporne


svojstva prevlaka

pigmentu

toplinskom reakcijom

Debljine do 0,5 mm

72

PostupakPrevlake/podloge Metoda prevlačenja


Postupci nanošenja organskih prevlaka

Bojanje i lakiranje

na osnovi: sušivih ulja, poliplasta, celuloze, kaučuka itd ugljenični čelici

Ličenje četkama i valjcima, prskanjem, ura- njanjem, prelijevanjem Sušenje, Pečenje, Otvrdnjavanje

Svojstva ovise o vezivu i

Sušenje hlapljenjem,

(pečenje)

ZAŠTITA METALA PROMJENOM KOROZIJSKESREDINE

Uklanjanje aktivatora korozije iz agresivne sredine

Inhibitori korozije metala

73

UKLANJANJE AKTIVATORA KOROZIJE IZ AGRESIVNE SREDINE

Neutralizacijom kiselina

Uklanjanjem kisika iz vode

Uklanjanjem soli iz vode

Sniženjem relativne vlažnosti zraka

Uklanjanjem čvrstih čestica

74

INHIBITORI KOROZIJE METALA

Inhibitori korozije metala su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do tehnološki prihvatljivih vrijednosti.

Prema načinu djelovanja mogu biti: anodni,

katodni i

kombinirani.

Najčešće se unose u prevlake.

75


Anodni inhibitori Stvaraju na anodnim mjestima filmove oksida ili slabo topljivihsoli te čine barijeru koja izolira temeljni metal.

Njihova funkcija je održavanje i/ili obnavljanje oksidnog filma na površini metala.

Nazivaju se “opasni” inhibitori, jer dodani unepovoljnoj

količini mogu uzrokovati pitting koroziju.

76


Katodni inhibitori Smanjenje brzine korozije ostvaruju na dva načina: usporenjem katodne reakcije korozijskog procesa ili

smanjenjem površine katodnih dijelova.

Koče katodni proces djelujući na reakciju izdvajanja vodika ili nareakciju redukcije kisika.

Katodni inhibitori dodani u bilo kojoj količinismanjuju brzinu korozije i nisu opasni.

77


Kombinirani inhibitori Imaju dvostruko djelovanje, anodno i katodno.

Organski spojevi koji se apsorbiraju na metalnu površinu, tvoreći barijeru molekularnih dimenzija i time utječu na smanjenje brzine elektrodnih reakcija.

78

ELEKTROhemijSKA ZAŠTITA

Zaštita metalnih konstrukcija koje nisulako dostupne za održavanje zaštite premazima. Konstrukcije cjevovoda, kabela, lučkih postrojenja, brodova,

rezervoara i sl.

Dijeli se na: Katodnu zaštitu

Anodnu zaštitu.

79

KATODNA ZAŠTITA

Temelji se na usporavanju korozije katodnom polarizacijom metala, tj pomakom elektro-hemijskog potencijala u negativnom smjeru. Pourbaixov dijagram za željezo

80

Materijal Eoc/V

Magnezij -1.45 do -1.36

Cink -0.83 do -0.76

Aluminij s 99% al -0.66 do -0.53

ugljenični čelik -0.48 do -0.21

Olovo -0.31 do -0.26

Nikl 0.02

Bakar 0.10 do 0.28

Krom 0.23

Srebro 0.30

Titan 0.37

Grafit 0.70

Zlato 0.70

Platina 0.80

81

mogućnost preintezivnog razvijanja vodika – prezaštita

Pri pozitivnijim vrijednostima elektrodnog potencijala od Ez1 postoji mogućnost otapanja metala, dok pri vrijednostima pozitivnijim od Ez2 postoji mogućnost pojave tzv. vodikove krtosti.

I područje

II područjedjelotvorna zaštita

III područjemoguće otapanje metala – podzaštita

KATODNA ZAŠTITA

82

Ovisno o vrsti anode koji koristimo razlikujemo katodnu zaštitu:

Metodu žrtvujućih (galvanskih) anoda s kontaktom zaštićenog metala s neplemenitijim metalom

Metodu upuštene struje djelovanjem vanjskog izvora struje

KATODNA ZAŠTITA

KATODNA ZAŠTITA

Prednosti katodne zaštite Tretira glavni uzrok korozije Sprečava koroziju duž cijele konstrukcije Za razliku od klasičnih vrsta popravaka katodna zaštita djeluje na uzorke, a ne simptome korozije. Klasični popravci često rezultiraju novom korozijom uz mjesto popravka, što samo ubrzava koroziju i unutar nekoliko godina uzrokuje velike štete na konstrukciji.

Nedostatci katodne zaštite Prolazak visokih razina električne struje može imatinepovoljanučinak na čelik. Ne može se primijeniti duž električnih izoliranih slojeva ili površina. Cijela konstrukcija mora biti vodljiva.

83

KATODNA ZAŠTITA

Faktori koji utječu na dimenzioniranje KZ Ekonomska opravdanost

Konstrukcija-metal

Struktura tla, okolni objekti

Mogućnost postojanja lutajuće struje

Izbor sistema

Izvor el. struje• danas to mogu biti npr solarne ćelije

84

KATODNA ZAŠTITA

Osnovni zahtjevi za metal koji štitimo Metal kojeg štitimo mora se nalaziti u mediju koji provodi struju. Električni kontinuitet provjerava se mjerenjem otpora. Potrebno je odrediti stupanj korozije i oštećenosti.

Zahtjevi za vodiče Pravilno spojeni. Zaštićeni od vanjskih utjecaja. Potrebno je odvojiti suprotne vodiče kako ne bi došlo do galvanske korozije.

Okolni objekti Mogu utjecati na protok struje u konstrukciji. Potrebna su kontrolna mjerenja zbog različitosti u potencijalima naročito kod KZutisnutom strujom.

Potencijal i provodljivost tla bitna je kod sistema žrtvujućih anoda gdje se te anode nalaze u tlu.

85

86

potencijal od

oštećenja.

KATODNAZAŠTITA

Objekt koji želimo štititi spaja se s metalom koji ima negativniji elektrohemijski

objekta.

Metal korodira i na taj način štiti objekt od

Metoda žrtvujućih anoda

ocMaterijal E /V


Cink -0.83 do -0.76


ugljenični čelik -0.4 8 do -0.21

Olovo -0.31 do -0.26

Nikl 0.02

Bakar 0.10 do 0.28

Krom 0.23

Srebro 0.30

Titan 0.37

Grafit 0.70

Zlato 0.70

Platina 0.80

KATODNA ZAŠTITA

Metoda žrtvujućih anoda Zaštita djeluje bez izravnog izvora struje na principu galvanskekorozije. Galvanska korozija U spoju dva metala različitog potencijala dolazi do tečenja struje među njima (anodakatoda) zbog razlike njihovih prirodnih potencijala. Nastala struja uzrokuje anodno-katodnu reakciju i dolazi do korozije na “slabijem” metalu koji tada postaje anoda.

“žrtvujuća anoda” je direktno spojena skatodom da se uspostavi strujni krug.

87

88

Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda

“žrtvujuća anoda” je direktno spojena s katodom da se uspostavi strujni krug.

KATODNA ZAŠTITA

KATODNA ZAŠTITA

Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda žrtvovane anode su: mangan, aluminij i cink.

Najčešće korišteni metal je cink Ima niži potencijal od čelika pa prirodno uzrokuje el. struju kojom se tretira uzrok korozije. Ne zahtjeva dodatni izvor el. struje (ušteda na el. energiji), Ne zahtjeva mjesečne preglede (polugodišnja ili

godišnjanadgledanja).

89

KATODNA ZAŠTITA

Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda Prednosti: Neovisnost o izvoru struje Jednostavnost ugradnje Učinkovitost (dovodi čelik u zaštićeno katodno stanje) Svestranost (može biti primijenjen na sve površine, bez obzira pod kojimkutom stoje) Ekonomičnost (zahtjeva minimalno održavanje tokom trajanja)

Nedostatci: Gubitak materijala anode i potreba za njenim povremenim mijenjanjem. Neprimjenjivost u područjima s većim otporom. Mogućnost zagađenja okoliša produktima korozije. Male vrijednosti zaštitnih struja.

90

*zbog sličnog potencijala s čelikom bolje ga je izbjegavati

KATODNA ZAŠTITA

Metoda žrtvujućih (galvanskih) anoda - primjer

91

*

Anodna veza

Aluminij anoda

Morska voda

Element koji štitimo(čelik)

KATODNA ZAŠTITA

Metoda upuštene struje Djeluje pomoću izvora istosmjerne struje kojim potiče tečenje struje od anode prema metalu kojega štitimo i time ga pretvara u katodu. Struja potrebna za zaštitu konstrukcije dobiva se iz električne mreže, solarnom energijom ili kombinacijom.

Sadrži: Anodu koja može biti pojedinačna, u obliku mreže, presvlaka. Izvor istosmjerne struje. Vodičianoda-izvor, katoda-izvor.

92

KATODNA ZAŠTITA

Metoda upuštene struje Anode moraju biti: Dobri vodiči

Dobre meh. karakteristike

Najčešće su: Titan,

Grafit,

Premazi prskanjem,

Utiskivanje otopljenog metala...

93

Materijal Eoc/V


Cink -0.83 do -0.76


ugljenični čelik -0.48 do -0.21

Olovo -0.31 do -0.26

Nikl 0.02

Bakar 0.10 do 0.28

Krom 0.23

Srebro 0.30

Titan 0.37

Grafit 0.70

Zlato 0.70

Platina 0.80

KATODNA ZAŠTITA

Metoda upuštene struje - primjer

94

elementom

štitimo (čelik)

Upuštena anoda

Morska voda

Element kojiIzolirani

anodni kabel

Spoj s Istosmjernastruja

KATODNA ZAŠTITA

Primjer Mirna

Očekivano vrijeme trajanjainertnih anoda od 30 godina potrebna gustoća struje je 30mAm-2

anodni materijal leguraFeSi(14,5)Cr(4,5)

95

Metoda žrtvujuće Metoda upuštene US P O R E D B A

struje

Velika jakost strujeRegulacija jačine struje

MonitoringZa velike konstrukcije

KATODNA ZAŠTITA

anode

Jednostavnost, nenarušava konstrukciju Neovisne o izvoru Lokalna zaštita Ne utječe na okoliš

Za male izolirane konstrukcije, lokalna zaštita

Potreban izvor

96

ANODNA ZAŠTITA

Polarizacija metala se provodi:

Izvorom istosmjerne struje Spajanje s pozitivnim polom

Katodnim protektorima Spajanje s elektropozitivnijim metalom

97

ANODNA ZAŠTITA

Primjenjuje se samo na metalima kod kojihpostoji prijelaz u pasivno stanje: Čelici


Aluminijeve legure

Kromove i titanove legure

Zbog skupe instalacije (potenciostata) i drugih ograničenja neupotrebljava s

98

99

jako lužnatih ili kiselih

spremnika za čuvanje

Pot

enci

jal

kons

truk

cije

Cilj je održati potencijal čelika u pasivnom području polarizirajući strukturu u elektropozitivnom smjeru.

Upotrebljava se u sredinama gdje nije primjerena upotreba katodne zaštite, poput

okoliša.

Najčešće u agresivnom okolišu industrije, primjerice za zaštitu

sulfatne kiseline.

Transpasivno područje

Pasivno područje

Aktivno područje

ANODNA ZAŠTITA

Gustoća korozijske struje

Ecorr (korozijski potencijal)

Početni pasivni potencijal

Ponovimo

Metode zaštite od korozije pri projektiranju konstrukcija Konstruktivne mjere zaštite Pravilan odabir materijala

Površinska zaštita metala – prevlake Metalne, anorganske, organske

Zaštita metala promjenom korozijske sredine Uklanjanjem aktivatora korozije iz agresivne sredine Uvođenjem inhibitora korozije u agresivnu sredinu

Elektrohemijska zaštita Katodnu zaštitu Anodnu zaštitu

100

PITANJA

Nabrojite metode zaštite metala. Navedite koje konstruktivne mjere zaštite poznajete. Navedite prednosti i nedostatke upotrebe nehrđajućih čelika. Objasnite mehaničku obradu kao postupak pripreme površine prije

nanošenjapovršinske zaštite metala. Objasnite postupak pjeskarenja. Navedite koje metode nanošenja metalnih presvlaka poznajete. Navedite i objasnite primjer metode vrućeg uranjanja. Objasnite postupak galvanizacije. Navedite prednosti i nedostatke metode vrućeg prskanja. Objasnite postupak nanošenja i navedite svojstva organskih prevlaka. Navedite koje metode zaštite promjenom korozijske sredine poznajete. Objasnite metodu katodne zaštite. Navedite prednosti upotrebe metode žrtvujućih anoda. Usporedite elektrohemijske metode zaštite žrtvujućom anodom i upušteno strujom.

101

LITERATURA

(n.d.). Retrieved from www.corrosion-doctor.com.

555-011, S. (1990). Površinska zaštita čeličnih konstrukcija. Zurich: TK-SZS(Tehnička komisija Švicarske središnjice za čelične konstrukcije).

Ivan Esih, Z. D. (1990). Tehnologija zaštite od korozije. Zagreb: UdžbeniciZagrebačkog sveučilišta.

Stupnišek-Lisac, E. (2007). Korozijai zaštitakonstrukcijskih materijala.

Zagreb: Fakultet hemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

102

http://www.corrosion-doctor.com/

SLJEDEĆE PREDAVANJE

M E H A N I K A T R A J N O S T I B E TO N A

1 - 60 obrada ii 2011

Documents