1. novembar 2013
DESCRIPTION
1. novembar 2013.TRANSCRIPT
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 43 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
strane 10. i 11.
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
SE]AWE
NA
U^ITEQE
FILIPOVI]E
Stari ^a~ak
ISPORU^ENO
330 MILIONA
KUBIKA VODE
ISPORU^ENO
330 MILIONA
KUBIKA VODE
DVE DECENIJE JP „RZAV”
Pogled na reku Rzav sa brane „Svra~kovo”
~ija je gradwa ponovo prekinuta.
PO^ELA IZGRADWA STUDENSTKOG DOMA
strana 3.
]umurxija Doj~ilo Stojkovi}
NEMA
PARA,
ALI
OPSTAJEMO
NEMA
PARA,
ALI
OPSTAJEMOstrana 22.
U poseti Domu u~enika
KAD SE
DECA RANO
OSAMOSTALE
KAD SE
DECA RANO
OSAMOSTALEstrana 9.
VO]ARSTVO
JE ZAKON
VO]ARSTVO
JE ZAKONstrana 12.
Vo}ar Mile Tica
Na Sajmu „U~ila 2013”
ZLATNA I
SREBRNA „TABLA”
ZA ^A^ANE strana 7.
Tenis
IVANA
OSVOJILA
OSAKU
strana 31.
ZARADA NE
POKRIVA TRO[KOVEstrana 25.
Sto~ar Miroslav Markovi}
2 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Sve~anom sednicom
Upravnog odbora JP
“Rzav”, kojoj su pro-
{log petka prisustvovali
~elnici pet lokalnih samou-
prava ~ije se stanovni{tvo
snabdeva vodom sa regional-
nog sistema “Rzav”, brojni
saradnici i gosti, obele`e-
no je 20 godina rada ovog jav-
nog preduze}a i 26 godina od
po~etka izgradwe sistema.
Tom prilikom direktor Qu-
bo Lazovi}, koji je na toj od-
govornoj funkciji od 1987.
godine, kada je zapo~eta rea-
lizacija ove, u onda{woj Ju-
goslaviji jedinstvene inve-
sticije, je podsetio:
- Sve je po~elo osamedesetih
godina pro{log veka, kada
su se op{tine Po`ega, Ari-
qe i Lu~ani suo~ile sa pro-
blemima u snabdevawu. Wi-
ma su se pridru`ili ^a~ak i
Gorwi Milanovac, koji su
tako|e imali problema, kada
je re~ i o koli~ini i kvali-
tetu vode. Tada je doneta po-
liti~ka odluka “da se krene”
na reku Rzav i izgradi regi-
onalni vodosistem, koga je
projektovao Institut “Jaro-
slav ^erni”. Od 1984. do
1987. godine ura|ene su broj-
ne studije, idejni projekti i
vodoprivredno re{ewe, ko-
jim je predvi|eno da na reci
Rzav budu izgra|ene i tri
akumualcije: “\uri}a kosa”,
“Roge” i “Orlova~a”.
Nakon dono{ewa svih ovih
odluka i tehni~kih re{ewa,
1987. godine je osnovana Rad-
na organizacija za vodosnab-
devawe, dana{wi JP “Rzav”,
~iji je zadatak bio da ruko-
vodi izgradwom i eksploa-
tacijom vodosistema. Te go-
dine izgra|ene su prve dve
deonice cevovoda - od Ari-
qa do Gorobiqa i od Ov~ar
Bawe do manastira Nikoqe
i Trbu{ana, da bi gradwa
bila intenzivirana 1988,
naglasio je Lazovi}. Po{to
je EPS odugovla~io sa grad-
wom akumulacije, onda{wa
rukovodstva op{tina su od-
lu~ila da na buji~arskoj
pregradi “[eveq” bude iz-
gra|en istoimeni privreme-
ni vodozahvat, sa koga je vo-
da prepumpavana na postro-
jewe, odnosno u fabriku vo-
de, ~ija je gradwa zavr{ena
1993. godine. U prole}e te
godine sistem je “krenuo” u
probni rad, da bi 26. okto-
bra Ministarstvo zdravqa
dalo saglasnost za pu{tawe
vode za potro{a~e u ~etiri
op{tine, da bi tri godine
kasnije i op{tina Gorwi
Milanovac bila prikqu~e-
na na sistem “Rzav”. Ukupna
ulagawa iznosila su 105 mi-
liona dolara, a ta sredstva
su obezbedile op{tine i Re-
publi~ki fond voda, u odno-
su 70 prema 30 odsto.
Za porotekle dve decenije, sa
ovog tehni~ki i tehnolo{ki
izuzetno slo`enog sistema,
koji prakti~no radi 24 sata
365 dana u godini, proizve-
deno je i stanovni{tvu i
privredi ^a~ka i ~etiri op-
{tine, cevovodom du`ine
oko 75 kilometara, isporu-
~eno 330 miliona kubika vo-
de. U toj mre`i, naglasio je
direktor Lazovi}, nalazi se
50.000 kubika vode, odnosno
pet vagona, “{to zahteva veo-
ma odogovorno i kvalitetno
upravqawe distribucijom
vode”. Taj oprez, ve}e anga-
`ovawe, kontrola i odgo-
vornost su neophodni i zbog
toga {to je projektovan ka-
pacitet sistema u prvoj i
drugoj fazi 2,5 kubika siro-
ve vode, dok on radi sa ~etvr-
tinom kapaciteta, jer se sa
privremenog vodozahvata
obezbe|uje oko 600 litara vo-
de u sekundi. U su{nim peri-
odima ~esto nema ni tih ko-
li~ina vode, zbog ~ega su ne-
minovne restrikcije, koje }e
narednih godina, imaju}i u
vidu klimatske promene, bi-
ti sve izra`enije. Zbog toga
je jedino re{ewe izgradwa
akumulacije “Svra~kovo”, iz
koje bi akumulisane vode bi-
le dopremane do fabrike na
brdu “Klik”.
Akumulaciju je trebalo da
finansira i gradi EPS,
podsetio je Lazovi}, nagla-
siv{i da je vodoprivredna
osnova, me|utim, pokazala
da su akumulacije “Svra~ko-
vo” i “Roge” samo 13 odsto
objekti energetskog karakte-
ra, odnosno da su prevashod-
no od vodoprivrednog zna~a-
ja. Po{to su u oktobru 2009.
godine Ministarstvo poqo-
privrede, {umarstva i vodo-
privrede i pet lokalnih sa-
mouprava potpisali ugovor
o udru`ivawu sredstava, ra-
dovi na akumulaciji i brani
“Ariqe - profil Svra~ko-
vo” zapo~eti su 2010. godine,
i za protekle tri su izgra|e-
ni pristupni put i daleko-
vod i za glavnog izvo|a~a ra-
dova izabrano beogradsko
preduze}e “Hidrotehnika -
Hidroenergetika”, koje je
uvedeno u posao pro{log
prole}a. Godinu i po dana
kasnije, radovi su, zbog ne-
dostatka sredstava drugi put
prekinuti. Zbog toga je na
sve~anoj sednici UO, pored
ostalog, zakqu~eno da ~el-
nici ~etiri op{tine i ^a~-
ka “zajedni~ki nastupe u Re-
publici” i tra`e da budu
obezbe|ena sredstva za na-
stavak radova i ispo{tova-
na wihova dinamika. Pri-
hva}en je i zakqu~ak Koor-
dionacionog tela JP “Rzav”
da Vladi Srbije bude upu}en
predlog da ovom JP, za ured-
no snabdevawe gra|ana i
kvalitetno odr`avawe si-
stema bude dodeqen Sretew-
ski orden.
M N.
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
OBELE@ENO 20 GODINA RADA JP „RZAV” I 26 GODINA OD PO^ETKA
IZGRADWE REGIONALNOG VODOSISTEMA
Ugovorena vrednost radova na akumulaciji i brani je
62 miliona evra, od kojih bi 91 odsto sredstava treba-
lo da obezbedi Republika, odnosno Ministarstvo po-
qoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, a preostalu
sumu pet lokalnih samouprava: ^a~ak 4,67, Po`ega i
Gorwi Milanovac po 1,36 i Ariqe i Lu~ani po 0,78 od-
sto. Me|utim, radovi za koje su obezbe|eni svi planovi,
projekti, ugovori i dozvole, zapo~eti u prole}e 2012,
prekinuti su krajem godine, upravo zbog nedostatka
sredstava, jer je umesto ugovorenih 300, resorno mini-
starstvo obezbedilo samo 62 miliona dinara. Po{to su
i ovogodi{wim rebalansom buxeta ugovorena sredstva
od 413 miliona dinara “svedena” na 263, radovi su po-
novo obustavqeni u avgustu 2013.
Ukoliko i u narednom periodu glavni investitor bude
obezbe|ivao samo po 200 - 300 miliona dinara godi-
{we, ova investicija }e znatno poskupeti, gradwa }e,
umesto ugovorenih pet, trajati 20 godina, a za to vreme
oko 350.000 korisnika }e sve ~e{}e biti `edni.
SAMO PARE FALE
Ukupna zapremina akumulacije koja }e, osim za vodo-
snabdevawe i oplemewivawe malih voda, slu`iti i kao
energetski objekat, s obzirom na to da je na woj plani-
rana i gradwa hidroelektrane od 7,1 megavata, je 27 mi-
liona kubika, od kojih korisna zapremina iznosi 21
milion m3. Ona }e se prostirati na povr{ini od 139
hektara, bi}e duga devet kilometara, {iroka 600 meta-
ra, a najve}a dubina iznosi}e 54 metra. Garantovani
minimum je 860, a u kona~noj fazi 2.500 litara vode u
sekundi.
Kota krune brane, nasute glinenim jezgrom i kamenim
naba~ajem, je 423,6, du`ine je 211 metara, dok je projek-
tovana najve}a gra|evinska visina od 68 metara.
AKUMULACIJA NA 140 HEKTARA
3GRAD
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
PROIZVEDENO
I ISPORU^ENO
330 MILIONA
KUBIKA
VODE
PROIZVEDENO
I ISPORU^ENO
330 MILIONA
KUBIKA
VODE
Qubo Lazovi}
4 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
ZA DEVET MESECI OSTVARENO 65,5 ODSTO PRIHODA I PRIMAWA U GRADSKOM BUXETU
GRAD
Buxet se puni vi{e
nego {to je pred-
vi|eno osnovnom
odlukom i da Republika u
junu nije donela set izmena
zakona o finansirawu lo-
kalnih samouprava, buxet
bi bio ostvaren 100 odsto,
uveren je na~elnik Todosi-
jevi}:
- U strukturi prihoda
najve}e je u~{}e poreza na
zarade (899,3 miliona dina-
ra), zatim teku}ih transfe-
ra od drugih nivoa vlasti -
257 miliona dinara, poreza
na imovinu 168, poreza na
kapitalne transakcije - 64
i namenskih transfera od
Ministarstva gra|evine i
urbanizma 56 miliona di-
nara. U ovom periodu
ostvaren je i prihod od ka-
mata na sredstva deponova-
na u bankama u iznosu od
25,6 miliona dinara, ili
256 odsto, od naknade za ko-
ri{}ewe gra|evinskog ze-
mqi{ta od 121 milion, od-
nosno 72 od naknade za ure-
|ewe.
Obrazala`u}i drugu
stranu buxeta, na~elnik GU
za finansije je naglasio da
su rasahodi iznosili 1,9
milijardi, ili 62,55 odsto,
i da je indirektnim kori-
snicima preneto 197 mili-
ona dinara. Na ime bespo-
vratnih podsticajnih sred-
stava poqoprivrednim
proizvo|a~ima izdvojeno je
27,5 miliona dinara, zahva-
quju}i ~emu je 167 poqo-
privrednih proizvo|a~a
dobilo subvencije, od kojih
pojedinci i do 5.000 evra.
Osim wih, subvencije za
proizvodwu semenskog
krompira dobilo je 72 rata-
ra, {to po Todosijevi}evoj
oceni, predstavqa veliki
pomak kada je re~ o buxet-
skim izdvajawima za poqo-
privredu. Grad je u ovom pe-
riodu izmirio i svoje oba-
veze prema odre|enom broju
nezaposlenih lica, obezbe-
div{i 29,9 miliona dinara
za realizovawe programa
samozapo{qavawa i novog
zapo{qavawa.
Rashodi osnovnog obra-
zovawa nadma{ili su pri-
hode na ovoj poziciji, jer su
u tre}em kvartalu bile naj-
intenzivnije investicione
aktivnosti, zbog ~ega je ovaj
korisnik “potro{io” 142,8
miliona dinara, ili ne{to
vi{e od 70 odsto od plani-
ranih sredstava.
- Za sredwe obrazovawe
iz buxeta je u ovom periodu
potro{eno 73,5 miliona
dinara, ra~unaju}i i tro-
{kove ekskurzije za Vukov-
ce. Za kulturu je izdvojeno
116,5, za fizi~ku kulturu
55,6 miliona dinara, od ko-
jih je 31 milion direktno
dato sportskim klubovima.
Vrti}i su najve}i buxetski
korisnici, {to potvr|uje
podatak da je za wihov rad
potro{eno 268,3 miliona
dinara, dok je socijalna za-
{tita ko{tala buxet 43,9
miliona dinara, od kojih je
obezbe|en i novac za neza-
poslene porodiqe - referi-
sao je Todosijevi} gradskim
ve}nicima.
Govore}i o investicija-
ma koje je finansirao Grad
iz buxeta, istakao je da je
JP “Gradac” za realizova-
we svojih programa utro-
{ilo ne{to vi{e od 311
miliona dinara, da je ^a-
~ak u zajedni~kim investi-
cijama na sistemu “Rzav”
u~estvovao sa 10,7, dok je za
vodosnabdevawe na podru~-
ju Grada iz buxeta obezbe|e-
no 25, a od Ministarstva
gra|evine i urbanizma 21,3
miliona dinara. Na ime
subvencija za gradwu sani-
tarne deponije “Duboko” iz
lokalne kase upla}eno je
11,2 miliona dinara, odno-
sno skoro ~etiri puta vi{e
(45 miliona dinara) za
transport i odlagawe sme}a
na regionalnu deponiju u
U`icu. U ovom izve{taj-
nom periodu, naglasioje na-
~elnik Todosijevi}, Grad je
izmirio svoje obaveze pre-
ma izvo|a~ima anga`ova-
nim na kapitalnim objekti-
ma, obezbedio finansijsko
u~e{}e od 16,4 miliona di-
nara za gradwu 24 stana u
nasequ “Obre`” i 4,3 mili-
ona dinara za kupovinu
parcele za pro{irewe
gradskog grobqa i zemqi-
{ta za izgradwu prihvati-
li{ta za nezbrinute `ivo-
tiwe.
^lanovi Gradskog ve}a
su na posledwoj sednici do-
neli odluku da Nau~no teh-
nolo{ki park, na odre|eni
period od pet godina, dobi-
je na kori{}ewe tri kance-
alrije, ukupne povrine ne-
{to mawe od 40 kvadrata i
sale od 85 kvadratnih meta-
ra, na lokaciji biv{eg
“Tehnosa”, datih ranije na
upravqawe i kori{}ewe
JKP “Komunalac”.
M.N.
Po{to ve}ina
o d b o r n i k a
nije podr`a-
la predlog
p r o f e s o r a
Du{ka Brkovi}a (LDP - Ze-
leni) da dnevni red 20. sed-
nice, odr`ane u sredu, bude
dopuwen i kao “korak daqe
od deklaracije”, donete u ja-
nuaru ove godine, usvojen
proglas o zabrani upotrebe
genetski modifikovanih
organizama i hrane, koga bi
ovda{wi poslanici pro-
sledili republi~kom par-
lamentu, na posledwem
skup{tinskom zasedawu ve-
rifikovani su mandati no-
voizabranim odbornicima
\or|u [ipeti}u i Slobo-
danu Dragi}evi}u, koji su u
skup{tinskim klupama za-
menili Nikolu Novakovi-
}a i Zorana Blagojevi}a.
Posle podu`e rasprave, od-
bornici su usvojili izve-
{taj o radu Pred{kolske
ustanove “Radost” za
2012/2013. godinu, koga im
je predo~ila v.d. direktora
Vera Jovanovi}, naglasiv-
{i pritom da je u ovoj usta-
novi celodnevni boravak
bio organizovan za oko
3.350 mali{ana, raspore|e-
nih u 128 grupa, od kojih je
ve}ina bila “prebukirana”.
Jovanovi}ka je istakla i da
je pripremni pred{kolski
program u prethodnoj {kol-
skoj godini organizovan za
1.074 mali{ana, zimovawe
za 389 dece i da je Grad fi-
nansirao letovawe 1.683
pred{kolca, koji su u odma-
rali{tu “Ov~ar” u Ulciwu
boravili u osam smena.
Govore}i o planu rada za
2013/2014. godinu naglasila
je da u osam vrti}a, koji ra-
de u sastavu ove ustanove
nije bilo mesta za 150 mali-
{ana, zbog ~ega je rukovod-
stvo ustanove predlo`ilo
da sme{taj za decu koja su
ostala “ispod crte”, bude
obezbe|en pro{irewem ka-
paciteta obdani{ta “Sun-
ce” i “Nade`da Petrovi}”.
Zbog podele PU na dva
pravna lica, neophodno je
primiti tri izvr{ioca u
pravno - administrativnu
slu`bu i dva stru~na sarad-
nika, jo{ neki su planovi
PU “Radost”.
NAJVE]I BUXETSKI
KORISNIK
Imaju}i u vidu broj ro-
|ene dece i one koja poha|a-
ju vrti}e, mo`e se zakqu~i-
ti da je samo ne{to vi{e od
polovine “obuhva}eno”
uslugama PU, zbog ~ega bi u
buxetu za narednu godinu
trebalo predvideti sred-
stva za pro{irewe kapaci-
teta, predlo`io je Dragan
Vu~eti} (DS) i insistirao
da izve{taj bude dopuwen
preciznim podacima o de-
obnom bilansu, posle for-
mirawa druge PU “Moje de-
tiwstvo”. U ve}ini vaspit-
nih grupa ima od 20 do 40
odsto dece vi{e nego {to je
normativima predvi|eno,
zbog ~ega je wihova bezbed-
nost ugro`ena i slabiji
kvalitet vaspitno obrazov-
nog rada, smatra Predrag
Ostoji} (Dveri srpske), ko-
ji je predlo`io da PU zapo-
sli nove vaspita~e i pitao
kakva je sudbina nekada-
{weg vrti}a “P~elica” i
da li on mo`e biti vra}en u
mre`u ustanove. Po{to je
pro~itala pozitivne uti-
ske nekolicine od 117 Vuko-
vaca, koji su o tro{ku Gra-
da letovali u Ulciwu, dr
Slavica Dragutinovi} je
apelovala da budu obezbe|e-
na dodatna sredstva za tro-
{kove anga`ovawa perso-
nalnih asistenata, koji bi
brinuli o 33 dece sa poseb-
nim potrebama, sme{tenim
u ovda{wim vrti}ima. Iz-
ve{taj je analiti~an i do-
bar, ali mu nedostaju fi-
nansijski pokazateqi koji,
s obzirom na to da je PU
najve}i buxetski korisnik,
moraju biti transparentni,
pohvala je i zamerka Nade-
`de Simovi}, {efa odbor-
ni~ke grupe SNS. Ova in-
formacija je trebalo da sa-
dr`i i podatke o tome ko-
liko Grad dotira boravak
najmla|ih u vrti}ima, jer
malo je poznato da je u~e{}e
NAJMAWE ZADU@EN GRAD U SRBIJIGradski buxet se od januara do kraja sep-
tembra punio vi{e i boqe nego {to je pla-
nirano, {to potvr|uju pokazateqi iz deve-
tomese~nog izve{taja, koga su bez rasprave
usvojili ~lanovi Gradskog ve}a na sednici
odr`anoj u ponedeqak. Ovu konstataciju
na~elnik Gradske uprave za finansije Zo-
ran Todosijevi} potkrepio je, pored ostalog,
podacima da su u ovom periodu prihodi i
primawa buxeta, ra~unaju}i i sredstva in-
direktnih buxetskih korisnika i novac iz
ostalih izvora finansirawa ostvareni u
iznosu od dve milijarde i 279 miliona di-
nara, ili 65,52 odsto od planiranog prili-
va na godi{wem nivou (3,6 milijardi dina-
ra). Nagla{eno je tom prilikom i da je u
ovom izve{tajnom periodu vra}en deo kre-
dita od 82,5 miliona dinara i da zadu`e-
we Grada iznosi 197,7 miliona dinara,
{to, imaju}i u vidu obim buxeta i broj sta-
novnika, ^a~ak svrstava me|u najmawe zadu-
`ene gradove u Srbiji.
U SREDU ODR@ANA 20. SEDNICA SKUP[TINE GRADA
U PRVOM PLANU
STRATEGIJA I VRTI]I
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 5GRAD
^a~ka u ovim tro{kovima
(80 - 90 odsto od ekonomske
cene) najve}e u Srbiji, sma-
tra Lazar ^ikiriz (NS).
Osim finansijskih, u izve-
{taju nema ni pokazateqa o
sprovedenim tenderima i
javnim nabavkama, o tro-
{kovima letovawa u Ulci-
wu, plana investicija, kri-
tika je Aleksandra Tana-
skovi}a (Dveri srpske), koji
je pitao i da li }e biti re-
alizovana ideja o rekon-
strukciji odmarali{ta na
Zdravqaku?
Pove}awe kapaciteta je
neophodno, ali to “povla-
~i” i ve}a buxetska izdvaja-
wa za najve}eg potro{a~a
para iz gradske kase, upozo-
rio je Vladica Gavrilovi}
(NS) i predlo`io da slede-
}e godine bude izna|en na-
~in za kompenzovawe tro-
{kova letovawa dece koja,
zbog toga {to ne poha|aju
vrti}, nisu mogla da putuju
u Ulciw. Da li Grad poma-
`e ustanovu, ili roditeqe,
pitao je Stojan Markovi}
(LDP - Zeleni) i insisti-
rao da, s obzirom na neop-
hodnost pro{irewa kapa-
citeta, {to }e dodatno op-
teretiti buxet, korisnici-
ma bude predo~ena ~iweni-
ca da }e i wihovi tro{kovi
za ove usluge biti pove}a-
ni.
Deobni bilans }e uradi-
ti posebna komisija, leto-
vawe 1.638 dece ko{talo je
buxet oko 26 miliona dina-
ra, zahvaquju}i masovnosti
ukupni tro{kovi za jedno
dete iznosili su 15.600 di-
nara, {to je znatno mawe
nego prethodnih godina, ka-
da su roditeqi pla}ali le-
tovawe (od 20 do 25 hiqada
dinara), neki su od odgovo-
ra koje je odbornicima pre-
zentovala stru~ni saradnik
Gordana Jovanovi}, potvr-
div{i ~iwenicu da je ova
PU, sa oko 3.700 korisnika
i skoro 500 zaposlenih, naj-
ve}i buxetski korisnik ko-
ji godi{we tro{i oko 530
miliona dinara buxetskih
i sredstava iz sopstvenoh
prihoda i donacija.
Za razliku od izve{taja
i plana PU “Radost”, koji
su zavredili veliku pa`wu
odbornika, plan rada novo-
formirane PU “Moje de-
tiwstvo”, u ~ijem sastavu
radi 11 vrti}a, u kojima se
za oko 1.800 mali{ana spro-
vode svi programi vaspitno
obrazovnog rada, koga je sa-
`eto prezentovala v. d. di-
rektora Suzana Simeuno-
vi}, br`e i lak{e je dobio
“zeleno svetlo” odbornika.
“BESMISLEN” DOKU-
MENT, A IMA VIZIJU
I MISIJU!
Iako je Strategija regi-
onalnog razvoja Ra{kog i
Moravi~kog okruga Grad-
skom ve}u dostavqena jo{ u
decembru 2011, i ono je
usvojilo u avgustu pro{le
godine, ovaj dokument koga
su opozicioni odbornici
do~ekali takore}i “na
no`”, usvojen je tek na pre-
kju~era{wem zasedawu lo-
kalne Skup{tine. U op{ir-
nom obrazlo`ewu, Katari-
na Markovi}, zamenik di-
rektora Regionalne agenci-
je za prostorni i ekonomski
razvoj ova dva regiona, is-
takla je, pored ostalog, da
bi realizacija strategije,
oro~ene na period od 2011.
do 2015. godine, doprinela
prosperitetu regije, wenog
stanovni{tva, privrede i
institucija i, {to je tako|e
va`no, ovaj dokument omo-
gu}ava kori{}ewe sredsta-
va iz nacionalnih i me|u-
narodnih fondova. Koliko
je ^a~ak, zahvaquju}i upra-
vo strategiji, obezbedio pa-
ra iz fondova objasnio je
~lan GV i Skup{tine Regi-
onalne agencije Qubodrag
Grbi}, naglasiv{i da je u
privredu ^a~ka “u{lo” 150
miliona dinara, a da je
Grad do sada za ~lanarinu
platio oko 11 miliona di-
nara.
Umesto za ~lanstvo u Re-
gionalnoj agenciji i za tro-
{kove izrade strategije, ko-
ja je ura|rena “po nalogu
EU”, 150.000 evra je trebalo
dati, na primer, za samoza-
po{qavawe, mi{qewe je
Aca \enadi}a (Dveri srp-
ske), a Radisava Rackovi}a
iz iste odborni~ke grupe da
su za ovaj dokument ba~ene
pare koje su mogle da se upo-
terbe za podsticaj poqo-
privrede, ili pomo} vi{e-
detnim porodicama.
“O{tar” je bio i odbornik
pozicije Aleksandar Mak-
simovi} (SNS), oceniv{i
da je “dokument besmislen i
da predstavqa prodaju ma-
gle”, da nije ni razumqiv,
ni “~itqiv”. U izradi stra-
tegije u~estvovalo je 245 sa-
radnika, {to je zabriwava-
ju}i podatak, ako se uo~ava
da su kori{}eni stari i ne-
a`urirani podaci, a neki
ciqeva i prioriteti, nedo-
voqno i nestru~no defini-
sani, ocenio je Dragan Bra-
jovi} (DS), koji smatra da je
dokument dobar samo zbog
toga {to omogu}ava pri-
stup me|unarodnim fondo-
vima. Strategija je prepisa-
na, konfuzna, puna nejasnih
termina i {to joj je velika
mana, ne sadr`i deklaraci-
ju o zabrani kori{}ewa
GMO, uo~ila je Biqana Ru-
bakovi} (Dveri srpske). Me-
|u autorima strategije su i
neki stru~waci iz ^a~ka,
koji u oblastima u kojima
su bili anga`ovani u svojoj
sredini, nisu postigli ni-
kakve rezultate, primetio
je Branislav Lazovi} (Za-
jedno za Srbiju) i preporu-
~io zaposlenima u agenciji,
da umesto {to “sede i pre-
pisuju podatke”, optimi-
sti~ki predvi|aju}i, pored
ostalog, pove}awe zaposle-
nosti do 30 odsto, “dovedu
dva kupca da seqacima ot-
kupe jabuke”.
Po{to je pozvao grado-
na~elnika da “povu~e doku-
ment”, ili ga vrati na dora-
du, oceniv{i sramotnim
{to je uop{te uvr{}en u
dnevni red Skup{tine,
Aleksandar Tanaskovi}
(Dveri srpske) je uo~io da
strategija ne uva`ava real-
nost, da nije dala nikakve
konkretne rezultate, a Grad
je ko{tala do sada 150.000
evra. Slobodana Nenadi} i
Predrag Ostoji} iz iste po-
liti~ke grupacije smatraju
da ona predstavqa “poli-
ti~ki program decentrali-
zacije” i da, {to je nedopu-
stivo, “insistira na priva-
tizaciji lokalnih javnih
preduze}a”. Za razliku od
wih, Nade`da Simovi}
(SNS) smatra da je strate-
gija ura|ena po najvi{im
standardima, da ima viziju,
misiju i svot analizu, ali
zahteva da objavqivawe
konkursa, izrada projekata
i aplicrawe za sredstva
fondova budu krajwe tran-
sparentni. Skup{tina ima
odgovornost da usvoji stra-
tegiju, jer na taj na~in pru-
`a {ansu malim i sredwim
preduze}ima, nevladinom
sektoru i udru`ewima gra-
|ana da konkuri{u za sred-
stva, a ^a~ak nema nikakve
obaveze u ovoj godini, odno-
sno mo`e da donese odluku
da ubudu}e i ne bude osni-
va~ Agencije, nastojao je da
odgovori na brojne primed-
be i dileme predsednik SG
Veqko Negovanovi}, nagla-
siv{i da “nikakve strate-
gije ne mogu predvideti, ni-
ti Vlada doneti odluku o
privatizaciji JP i da o to-
me odlu~uje wihov osni-
va~”.
I davawu saglasnosti na
izmene plana i programa
rada Nau~no tehnolo{kog
parka, za ~iji rad }e ove go-
dine, umesto prvobitno
planiranih dva, biti obez-
be|eno 6,5 miliona dinra,
prethodila je zanimqiva
rasprava, tokom koje su po-
jedini odbornici Dveri
ukazali na ~iwenicu da jo{
nema konkretnih rezultata
rada ovog DOO, ~ija osnov-
na uloga treba da bude po-
vezivawe nauke i privrede
i otvarawe novih radnih
mesta. Po{to je zahvalio
Miladinu Ristanovi}u, do-
sada{wem v.d. direktora,
{to je “napravio iskorak u
radu NTP”, Milan Bojovi}
(DSS) je odgovorio da }e se
konkretni rezultati rada
videti tek za pet i vi{e go-
dina, a Dragan Vu~eti}
(DS) je insistirao da do-
datna sredstva od 4,5 mili-
ona dinara budu registro-
vana kao trajni ulog i kapi-
tal Grada, koji }e na osnovu
toga biti i najve}i osni-
va~. Za{to je posle v.d. sta-
wa, ponovo, od devet kandi-
data, izabran vr{ilac du-
`nosti direktora, jedno je
od pitawa Mirjane Milin-
kovi} (DS) , koja sumwa da
osniva~ nema plan i jasne
ciqeve sa NTP. Ve}inom
glasova odbornici su usvo-
jili i izmene programa me-
ra podr{ke za sprovo|ewe
poqoprivredne politike,
na osnovu kojih je za subven-
cije poqoprivrednicima
obezbe|eno dodatnih 10 mi-
liona dinara i informaci-
je o sudbini folije naba-
vqene jo{ pre 15 godina za
deponiju, stawu kanala za
navodwavawe i upotrebi
}irili~nog pisma u radu
organa Grada, JP i ustano-
va. M. N.
marketing 032/342-276
6 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEPOLITIKA
- kazao je Slobodan Ni-
koli}, predsednik Ru-
ske stranke
Intonirawem ruske i srp-
ske himne zapo~ela je,
29. oktobra u sali Skup-
{tine grada, osniva~ka skup-
{tina odbora nove stranke, koja
je nastala sa namerom da okupi
ruske dr`avqane u Srbiji, kao i
simpatizere Rusije, {titi inte-
rese dvaju naroda i pospe{uje
wihovu saradwu u mnogim obla-
stima.
Sa programom Ruske stranke,
nastale juna ove godine, ^a~ane
je upoznao wen predsednik Slo-
bodan Nikoli}, naglasiv{i da
se ona, u domenu spoqne politi-
ke, protivi ulasku Srbije u
Evropsku uniju i NATO savez.
- Smatramo da su evroatlan-
ske integracije za nas pogubne i
da se moramo okrenuti evroazij-
skom savezu, koji se sada zove
bescarinski i u kome }e od 2015.
godine, osim Rusije i Belorusi-
je, biti Taxikistan i Kazahstan.
Zala`emo se i za ulazak Srbije u
ODKB, vojnu organizaciju za ko-
lektivnu bezbednost i saradwu.
Evropska unija nas ne `eli i u
woj se gubi nacionalni identi-
tet. Rusija nas ho}e, u savezu sa
wom }emo o~uvati svoju kulturu,
ali zahtev moraju da podnesu na-
{i politi~ari - rekao je Niko-
li}, istakav{i i zna~aj ogrom-
nog tr`i{ta evroazijskih zema-
qa.
Ruska stranka, kazao je pred-
sednik, insistira na poveziva-
wu ruskih i srpskih okruga i
gradova, stvarawu rusko - srp-
skih preduze}a i zadruga i pri-
vla~ewu investicija iz Rusije,
~ime bi se stvorili uslovi za
otvarawe novih radnih mesta u
Srbiji. Neophodno je, tako|e,
povezivawe u oblasti kulture,
nauke i obrazovawa, razmena
studenata i saradwa dveju crka-
va. Me|u ciqevima Ruske stran-
ke su i demografski rast, revi-
talizacija sela i poqoprivrede,
kao i ja~awe pravne regulative
koja bi omogu}ila br`u i efika-
sniju saradwu pojedinaca i pri-
vrednih subjekata iz Srbije i
Ruske federacije.
Osniva~koj skup{tini je iz
vrha stranke prisustvovala i
potpredsednica Qubov Genadi-
jevna Milo{evi}. Za predsedni-
ka Gradskog odbora izabran je
dr Mom~ilo Vuji~i}, profesor
Fakulteta tehni~kih nauka u
^a~ku, potpredsednici su Mi-
lutin Strizovi} i Svetlana
Valdani Bakovi}, dok }e sekre-
tarske poslove obavqati Kseni-
ja Popovi}.
E. V.
Po{to je 30. oktobra trebalo da bude doneta prvo-
stepena presuda u Ha{kom tribunalu, u procesu
protiv dr Vojislava [e{eqa, u sredu je Srpska
radikalna stranka odr`ala konferenciju za novinare.
Predsednik GO SRS Sa{a Trifunovi}, podsetio je da je
dr Vojislav [e{eq u pritvoru Ha{kog tribunala 11 go-
dina bez prvostepene presude, ~ime je “dokazano da je pred-
sednik srpskih radikala politi~ki zatvorenik”. Trifu-
novi} je istakao da svi akti me|unarodnog prava optu`e-
nom garantuju pravo na su|ewe u razumnom roku, me|u koji-
ma su i Evropska konvencija o qudskim pravima, Me|una-
rodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima, Konven-
cija zajednica nezavisnih dr`ava i Ameri~ka konvencija o
qudskim pravima.
- Za ovih 11 godina [e{eq je morao da ~eka pet godina
na su|ewe, a zatim da ~etiri godine slu{a izno{ewe doka-
za tu`ila{tva, koje nije moglo ni uz svoje svedoke da doka-
`e la`nu i izmi{qenu optu`nicu. Iako je su|ewe zavr{e-
no pre godinu i po dana, ve} tre}i put se odla`e dono{e-
we presude i to sada na neodre|eno vreme. Razlog za ovo
tre}e odlagawe je {to je tro~lana komisija sudija Ha{kog
tribunala donela odluku da se iz procesa zbog pristrasno-
sti, a na zahtev Vojislava [e{eqa, izuzme danski sudija
Frederik Harhof. Iako su posle ove odluke, sudije iz
glavnog procesa, Antoneti i Latanci zajedno sa tu`iocem
ulo`ili `albu sudija, Harhof je izuzet, a samim tim i po-
tvr|ena prva odluka o wegovom izuze}u, odnosno zahtev dr
Vojislava [e{eqa. Tako|e kao razlog za odlagawe, navodi
se kako je pravni savetnik ve}a dao otkaz i napustio Ha-
{ki tribunal. O~igledno je da nakon 11 godina nije mogu-
}e organizovati fer i korektno su|ewe, kao i da je nemogu-
}e organizovati su|ewe u razumnom roku. Zbog toga SRS
zahteva momentalno i bezuslovno osloba|awe dr Vojislava
[e{eqa, ne}emo novog sudiju, ni odlagawe postupka - re-
kao je, izme|u ostalog, Sa{a Trifunovi}.
Srpski radikali veruju da }e se “nemoralna, nezakoni-
ta i nepo{tena farsa”, odnosno proces protiv dr [e{e-
qa najzad zavr{iti i da }e on uskoro biti sa wima, izja-
vio je Miladin Suboti}, potpredsednik GO SRS, dodaju}i
da su tako|e ube|eni da }e se mnoge stvari na politi~koj
sceni Srbije promeniti u korist “napa}enog naroda, koji
sve te`e `ivi”. N. R.
Srpsko-rusko-belorusko prijateqstvo u ^a~ku,
osnovano je na Svetu Petku 2009. godine, od kada
redovno obele`ava svoj dan i krsnu slavu. Pro-
{le nedeqe, se~ewu slavskog kola~a prisustvovali su
brojni ~lanovi, gradona~elnik ^a~ka Vojislav Ili},
predsednik Skup{tine grada Veqko Negovanovi}, pred-
stavnici lokalne samouprave, gradskih odbora poli-
ti~kih stranaka i javnih preduze}a i ustanova.
Doma}in slave i predsednik dru{tva Dragan Logvi-
nov, istakao je da ovo udru`ewe ima 12 gradskih i 16 op-
{tinskih odbora u Srbiji, u koje je u~laweno oko 17.000
~lanova. Pozdraviv{i poslanika Miodraga Nikoli}a,
predstavnike Grada, politi~kih stranaka i sve goste,
Logvinov je po`eleo da se i ubudu}e okupqaju povodom
lepih prilika i da budu jedinstveni u korist ^a~ka.
Tom prilikom predsednik je podsetio da su aktivnosti
dru{tva uglavnom usmerene na uspostavqawe i ja~awe
ekonomske i kulturne saradwe sa Rusijom i Belorusi-
jom.
- ^ast mi je {to danas prisustvujem slavi udru`ewa
Srpsko-ruskog-beloruskog prijateqstva, ne samo kao
wegov ~lan, ve} i kao doma}in koji preuzima kola~ za
narednu godinu. Obaveza nas Srba je da ovo udru`ewe
sa~uvamo i da {irimo prijateqstvo sa narodima Rusije
i Belorusije - rekao je, izme|u ostalog, narodni posla-
nik Miodrag Nikoli} Feman.
N. R.
Uprisustvu ~lanova, simpatizera, predstavnika lo-
kalne samouprave, direktora javnih preduze}a i
ustanova, Povereni{tvo Gradskog odbora Srpske
napredne stranke u ^a~ku, proslavilo je svoju krsnu sla-
vu Svetu Petku. Nakon verskog obreda i rezawa kola~a
prisutnima se obratio doma}in slave Radomir Le~i},
poverenik Mesnog odbora SNS u Bresnici, po`elev{i
svima dobro zdravqe.
Narodni poslanik dr Aleksandar Radojevi}, tom pri-
likom, podsetio je prisutne da su napredwaci, kako je re-
kao, veli~anstvenim skupom u Beogradu nedavno obele`i-
li pet godina postojawa na politi~koj sceni Srbije. Kr-
sna slava je prilika da se svi sugra|ani podsete na ciqe-
ve i zadatke, koje je, kao deo lokalne vlasti, postavila
Srpska napredna stranka, poru~io je Radojevi} i dodao:
- Srpska napredna stranka ima du`nost i obavezu da za
svoj narod uradi najvi{e {to je mogu}e, da poku{amo da
ispravimo sve gre{ke iz pro{losti, i u to ime `elim da
pozdravim sve na{e sugra|ane.
Slede}e godine doma}in slave bi}e Milan Lazovi}.
ODR@ANA OSNIVA^KA SKUP[TINA GRADSKOG ODBORA RUSKE STRANKE U ^A^KU
POSLE SRBIJE, NAJVI[E VOLIMO RUSIJU
SRPSKA RADIKALNA STRANKA ZAHTEVA MOMENTALNO
OSLOBA\AWE DR VOJISLAVA [E[EQA
„POLITI^KI ZATVORENIK“
SRPSKO-RUSKO-BELORUSKO
PRIJATEQSTVO OBELE@ILO SVOJ
DAN I KRSNU SLAVU
JA^AWE
EKONOMSKE I
KULTURNE SARADWE
POVERENI[TVO GO SNS-A U ^A^KU PROSLAVILO SVETU PETKU
PET GODINA NA
POLITI^KOJ SCENI SRBIJE
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 7OBRAZOVAWE
Priznawe “Zlatna tabla” dodeqeno je Ma{in-
sko saobra}ajnoj {koli, dok su “Srebrnu ta-
blu”, za zajedni~ki projekat, dobili ova
{kola i ~a~anski Fakultet tehni~kih nauka
Autori u~ila “Upravqa~ki modul za troosno
upravqawe CNC tehnologijama” su Dragi{a Petko-
vi} i Predrag Stevanovi}, profesori Ma{insko -
saobra}ajne {kole.
Novo u~ilo se u ovoj {koli koristi od po~etka
ove {kolske godine i ve} se dokazalo u praksi.
- Ova upravqa~ka jedinica olak{ava u~enicima
da programiraju rad alatnih ma{ina i ovladaju no-
vim tehnologijama - sa`eto obja{wava Petkovi}.
Kroz zajedni~ki projekat Fakulteta tehni~kih
nauka i Ma{insko-saobra}ajne {kole nastalo je jo{
jedno novo u~ilo, “ Laboratorijski elektromagnetni
emulator optere}ewa elektri~nih motora”, namewe-
no kabinetskoj i laboratorijskoj nastavi u {kolama
i na fakultetima. Ovom nastavnom sredstvo, za koje
su zaslu`ni profesor Miroslav Bjeki} i asistenti
Milo{ Bo`i} i Marko Rosi}, pripala je “Srebrna
tabla”.
Posebno priznawe za izradu u~ila za primenu mo-
dernih tehnologija, koje se ove godine dodequje po
prvi put, dobio je Dragi{a Petkovi}, diplomirani
in`ewer ma{instva koji je u {koli zaposlen od
2006. godine.
Ma{insko-saobra}ajna {kola na sajmu u~ila u~e-
stvuje ve} pet godina i do sada je osvojila ~etiri
zlatne i dve srebrne “table”. E. V.
Predstavnici USAID
(Ameri~ke organiza-
cije za me|unarodnu
saradwu) koji u 32 lokalne
samouprave u Srbiji realizu-
ju projekat odr`ivog lokal-
nog razvoja, predstavili su u
utorak u ^a~ku program obu-
ke mladih u privatnim pred-
uze}ima, koji je “otvoren” za
sve privatne firme na teri-
toriji ^a~ka, Kraqeva, Gor-
weg Milanovca, Ra{ke i Vr-
wa~ke Bawe. Realizatori
ovog programa, ~iji je ciq da
poslodavcima iz proizvod-
nog i sektora usluga pomogne
da brzo i lako prona|u kva-
lifikovane radnike i u{tede
vreme i novac za wihov oda-
bir i anga`ovawe, uputili su
poziv kompanijama zaintere-
sovanim za anga`man novih
lica, da se do 17. novembra
prijave za prijem kandidata.
Poslodavci mogu “potra`i-
vati” nezaposlena lica sta-
rosti do 30 godina, koja pose-
duju najmawe tre}i stepen
stru~ne spreme, za koje }e u
preduze}ima biti organizo-
vana dvomese~na obuka, o tro-
{ku USAID. Selekcija kom-
panija bi}e obavqena do kra-
ja novembra, nakon ~ega sledi
raspisivawe javnog poziva za
regrutovawe kandidata, da bi
finalna selekcija bila obva-
qena u januaru, a dvomese~na
obuka zapo~eta u februaru
naredne godine.
Stanislava Vu~kovi}, je-
dan od stru~waka anga`ova-
nih u sprovo|ewu projeka
odr`ivog lokalnog razvoja u
oblasti zapo{qavawa mla-
dih, napomiwe da je javni
konkurs, na koji su “dobrodo-
{le sve privatne firme koje
imaju vi{e od pet zaposlenih
radnika” otvoren do 17. no-
vembra:
- Programom je predvi|e-
no da mladi qudi koji su ra-
di da se ukqu~e u program
obuke, bivaju upu}eni kod od-
re|enih poslodavaca na dvo-
mese~nu obuku. Tokom tog
dvomese~nog kontakta poslo-
davci }e imati priliku da
procene i ocene koji im kan-
didati odgovaraju i koje, po-
sle obu~avawa, mogu radno da
anga`uju. Projekat je name-
wen firmama iz svih obla-
sti, mada je prednost na stra-
ni malih i sredwih preduze-
}a koja imaju nameru, i to ja-
sno ka`u u svojim prijavnim
formularima, da nakon obuke
i zaposle mlade qude. Pred-
nost }e imati preduze}a iz
oblasti prerade hrane, drve-
ta i metala, a u ^a~ku, Kra-
qevu, Gorwem Milanovcu,
Ra{koj, i Vrwa~kj Bawi i
firme koje se bave proizvod-
wom tekstila. Prioritet }e
imati i poslodavci koji pla-
niraju da nove radnike zapo-
sle u roku od {est meseci na-
kon zavr{etka obuke.
Vu~kovi}ka je naglasila
da }e dvomese~nu obuku fi-
nansirati USAID i da }e
tokom ta dva meseca kandida-
ti, po osnovu ugovora o
stru~nom usavr{avawu, pri-
mati nadoknadu u iznosu od
60 odsto od minimalne bruto
zarade, te da privatne firme
ne}e imati nikakve tro{ko-
ve. Odgovorna lica koja spro-
vode ovaj projekat u Srbiji,
anga`ova}e neku od kvalifi-
kovanih agencija koja }e, na-
javila je Vu~kovi}ka, po~et-
kom decembra sprovesti ten-
der na kome }e biti izabrani
kandidati koji u potpunosti
odgovaraju zainteresovanim
firmama. Po{to je re~ o vi-
{emese~nom i ozbiqnom pro-
jektu, wegovi realizatori
o~ekuju da }e se za u~e{}e u
programu obuke mladih pri-
javiti ozbiqne privatne
firme, koje nameravaju da u
2014. godini zapo{qavaju no-
vu radnu snagu, a ne da je anga-
`uju na sezonskim i povreme-
nim poslovima.
Sastanku sa predstavnic-
ma USAID u utorak su pri-
sustvovali ~elnici 25 pri-
vatnih firmi, zainteresova-
nih da na ovaj na~in odaberu
mlade kvalifikovane kadro-
ve, predstavnici udru`ewa
privrednika i nadle`ni iz
NSZ i GU za lokalni ekonom-
ski razvoj.
M. N.
Projekat “Za dosto-
janstveniji `ivot
starih na reziden-
cijalnom sme{taju” beo-
gradsko udru`ewe “Amity”
(Snaga prijateqstva) rea-
lizuje u partnerstvu sa
Autonomnim `enskim cen-
trom, uz finansijsku po-
dr{ku Evropske unije.
Istra`ivawe, koje se
odnosilo na qudska prava,
obavqeno je u 22 doma za
stare u Srbiji, pri ~emu
su predstavnici udru`ewa
posetili i jedini zvani~-
ni dom ove vrste u Mora-
vi~kom okrugu - “Vinijum”
u Ka~ulicama.
- Posetili smo 15 dr-
`avnih, pet registrovanih
privatnih i dva ilegalna
doma i do{li do zakqu~ka
da se qudska prava nedo-
voqno po{tuju, iako ih
me|unarodne konvencije i
Zakon o socijalnoj za{ti-
ti garantuju. Posebno se
malo po{tuju u privatnim
domovima, a najmawe u
ilegalnim, odnosno nere-
gistrovanim ustanovama
za sme{taj starih osoba,
kojih ima vi{e od 100.
Pre svega, veliki broj sta-
rih sa kojima smo razgova-
rali ka`e da u dom nije
do{ao svojom voqom ve}
su ih deca dovela i ostavi-
la. Odlazak uovakvu usta-
novu je racionalna odlu-
ka, koju bi stara osoba
trebalo da donese sa svo-
jim srodnicima. Svaki
druga~iji na~in predsta-
vqa naru{avawe qudskih
prava - kazala je Nade`da
Satari}, predsednica
udru`ewa “Snaga prija-
teqstva”, na konferenciji
za novinare, 25. oktobra u
^a~ku.
Saop{tavaju}i rezul-
tate istra`ivawa, ona je
navela da su se aktivisti
udru`ewa na terenu ~esto
susretali i sa naru{ava-
wem privatnosti, naro~i-
to u zajedni~kim sobama, a
od korisnika pojedinih
domova ~uli su da ih oso-
bqe zakqu~ava 24 sata.
Dom u Ka~ulicama je od
predsednice udru`ewa do-
bio visoku ocenu:
- On spada u pet fizi~-
ki i tehni~ki najboqe
ure|enih domova u Srbiji.
Videli smo mlado i posve-
}eno osobqe, iako mu je
potrebno jo{ znawa i edu-
kacije za te`ak i specifi-
~an rad sa starima. Vide-
li smo i da su stari qudi
uglavnom zadovoqni uslu-
gama koje dobijaju. Po`a-
lili su se na nedostatak
prodavnice, staza, klupa i
zelenila.
O ovom domu pozitivno
su se izrazili i predstav-
nici korisnika.
- Lepo mi je u Ka~uli-
cama, kod Veqa. Hrane
imamo dosta, sestre su do-
bre. Dru`imo se, pletemo,
igramo karte, {etamo.
Imam tri sina, oni su u
inostranstvu, ja sam osta-
la sama u ku}i, nema ko da
me gleda. Uzmu me kad do|u
na odmor, a posle opet
vrate - rekla je osamdeset-
~etvorogodi{wa Koviqka
Plav{i}, iz Novog Paza-
ra.
Konferenciji za novi-
nare prisustvovali su i
rukovodioci centara za
socijalni rad u ̂ a~ku, Lu-
~anima i Ivawici. U Mo-
ravi~kom okrugu, re~eno
je, svaki peti stanovnik je
stariji od 65 godina,
ukupno ih je vi{e od
40.000, a veliki broj ovih
qudi `ivi u stara~kim
doma}instvima. Sme{taj u
dr`avnim domovima, po-
kazuju podaci udru`ewa
koje se bavilo istra`iva-
wem, mese~no ko{ta od
10.000 do 50.000, dok su ce-
ne kod privatnika izra`e-
ne u evrima i kre}u se od
300 do 1.200 eura. U Ka~u-
licama su, re~eno je, cene
izra`ene u doma}oj valuti
i za sme{taj je potrebno
od 30.000 do 40.000 dinara.
E. V.
NA 44. ME\UNARODNOM SAJMU OPREME I SREDSTAVA ZA SAVREMENU NASTAVU U BEOGRADU
UPU]EN POZIV POSLODAVCIMA DA SE UKQU^E U
PROGRAM PRONALA@EWA I OBUKE MLADIH KADROVA
UDRU@EWE “AMITY” SAOP[TILO NALAZE O KR[EWU
QUDSKIH PRAVA U STARA^KIM DOMOVIMA
BR@E I LAK[E DO
KVALIFIKOVANIH RADNIKA
NEOPHODNA
EDUKACIJA ZAPOSLENIH
NAGRA\ENA U^ILA IZ ^A^KA
Po~etak gradwe novog objekta za sme{taj studenata ju-
~e je ozna~io pomo}nik ministra prosvete Slobodan
Stupar, a sve~nosti su prisustvovali predstavnici Gra-
da, ~a~anskih fakulteta i drugih ustanova.
Dvospratna zgrada od 2.300 kvadrata nalazi}e se na lo-
kaciji iza postoje}eg Doma, ima}e 63 sobe sa kupatilima
i mo}i }e da primi jo{ 130 studenata.
- Objekat }e zadovoqavati sve savremene standarde i
ne}e zaostajati za beogradskim domovima. U prizemqu su
predvi|ene ~itaonice i tri sobe za studente sa posebnim
potrebama, dok }e se u podrumu nalaziti sala za kulturno
- zabavni `ivot, teretana i ve{eraj - napomiwe Zoran Ra-
domirovi}, direktor Studentskog centra.
Gradwu novog doma, koja }e ko{tati 79.865.000 dinara,
u potpunosti finansira Ministarstvo prosvete, sred-
stvima kredita Razvojne banke Saveta Evrope. Izvo|a~
radova je AD “Bankovi}” iz Crne Trave, a rok za zavr{e-
tak - april 2014. godine.
U staroj zgradi Doma ove {kolske godine je sme{teno
207 studenata, a potreba za ve}im brojem mesta postoji od
ranije. E. V.
PO^ELA IZGRADWA NOVOG STUDENTSKOG DOMA
JO[ 130 MESTA U SOBAMA SA KUPATILOM
8 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEPOLITIKA
„^a~anski glas“ od 25. oktobra 2013. god.
na strani 8 objavi reagovawe na reagovawe od
strane SUBNOR-a gde smo opet imali prili-
ku da se sretnemo sa istorijom pobednika, a
ne istori~ara. Ti pobednici, kojima je zakon
stajao u topuzu, za sobom su ostavili krvave
tragove i mnoge nepravde prema srbskom na-
rodu, a ~a~anski kraj u samom vrhu kao stra-
dalnik takve srbomrza~ke politike. Veliki
je posao pred svima nama da se te nepravde is-
prave, to smo du`ni generacijama mladih ko-
je dolaze. Zato mi Ravnogorci kao neko ko se
pla{i samo Boga i wegovog suda re{eni smo
da koliko to bude u na{oj mo}i zapo~nemo sa
sanirawem {tete koju je Brozov srbomrza~ki
um sa svojim komunistima uspeo da ostvari u
vreme tzv. oslobo|ewa i kasnije strahovlade.
U na{em predhodnom reagovawu uspeli
smo da se slo`imo sa Va{om posledwom re~e-
nicom u kojoj humku na Spomen parku nazva-
ste svetili{tem, gde vas podsetismo da svako
svetili{te na svetu ima svoje versko obele`-
je i da je najnormalnije da onda ovo na{e ~a-
~ansko bude obele`eno pravoslavnim krstom
kao verskim simbolom ve}ine pokopanih na
tom mestu. Svedoci smo da naro~ito u zim-
skom periodu veliki broj mladih i dece ko-
riste Spomen park i samu humku za sankawe,
naravno ne znaju}i da je to uzvi{ewe grobni-
ca 4.642 ^a~anina koji postrada{e u Drugom
svetskom ratu, kako Va{ predsednik izjavi 3.
decembra 2012. za medije. Da li }e se tu podi-
}i KRST ne}emo odlu~ivati ni mi Ravnogor-
ci koji to predlo`ismo, a naravno ni Vi iz
SUBNOR-a, ve} legitimno izabrani pred-
stavnici gra|ana koji polo`i{e zakletvu da
}e svoje delo usmeriti ka interesu gra|ana
tako da kvalifikacije koje uputiste nama
Ravnogorcima su pogre{no adresirane. Ovo-
ga puta se sla`emo sa Vama odmah sa samim
naslovom, UBIJAWE ISTINE. To je najade-
kvatniji naslov za tekst koji se nalazi ispod
wega. U humci nisu sahraweni samo Va{i
borci ve} i Ravnogorci. Nave{}emo jedan
primer. U Va{oj dokumentaciji „Evidencija
o grobqima i grobovima“, koju je uradio Dra-
gi{a Petrovi} za potrebe SUBNOR-a, je na-
vedeno da je u Spomen kosturnicu re{ewem
SO ^a~ak br. 350-1/75 i 352-1/75 od 26. febru-
ara 1975. upisan i [uti} Novice Radomir iz
Pakovra}a, pored jo{ 39 lica. Dobro znate
da je on bio pe{adijski narednik i koman-
dant Krstare}eg odreda u okviru Pakovra}-
skog ~etni~kog odreda i da je u~estvovao u
osloba|awu ^a~ka 1. oktobra 1941. Ako sma-
trate da je on Va{ borac, za{to ga ne upisa-
ste u Va{u ~uvenu crvenu kwigu ^a~anski
kraju u NOB. Pali borci i @FT , gde navo-
dite 4.642 `rtve sa teritorija op{tina ^a~-
ka, Lu~ana i Gorweg Milanovca. Koliko je
nepoznatih i lica iz drugih vojnih formaci-
ja u toj humci sahraweno i u Va{oj spomen
kwizi od 4.642 `rtve. Niste ~ak ni svoje `r-
tve/borce sve popisali, {to puno govori o
Va{em odnosu prema stradalima. Da li su i
svi civili koji su ubijeni od okupatora ate-
isti i Va{i simpatizeri? [to se ti~e Va{e
opaske da su neki istori~ari proturili la-
`nu vest, upravo u ^a~anskom glasu, da je u
^a~ku streqano 12.000 lica, dobro znate da
to nije istina jer ste zbog toga i izgubili
sudski spor sa uglednim istori~arem u ^a~-
ku. ISTINU ste, dok ste bili na vlasti, ubi-
jali kroz Va{u la`nu istoriografiju, a da-
nas poku{avate da ubijate istinu i pravosud-
nih organa.
Vrlo ~esto i veoma drsko koristite te{ke
re~i kao „saradnici okupatora“, „izdajni-
ci“, „la`ovi“ itd. kada pi{ete o Ravnogor-
cima i ^etnicima {to mnogo podse}a na sce-
naria Va{eg poznatog filmskog ideologa i
pisca istorije pobednika Veqka Bulaji}a.
Ako znamo da je pukovnik Dragoqub Mihai-
lovi} sa svojim srbskim i jugoslovenskim
oficirima, vojnicima i ^etnicima prvi 8.
maja 1941 godine iza{ao na Ravnu Goru kao ja-
san i nedvosmislen poziv na borbu protiv
okupatora i wihovih saradnika usta{a, do-
mobrana, balista itd. i kada su sve stranke
(osim komunista i Hrvata) podr`ali i pri-
kqu~ili se sveukupnoj borbi jasno je Ko je tu
bio Antifa{ista, a Ko Izdajnik svog naro-
da. Vi ste tad u ^a~ku igrali fudbal sa oku-
patorom, {to je zabele`eno i fotoaparatom.
Vi komunisti formalno objavqujete pokret
otpora tek kad Vam to odobri Kominterna,
za{to se onda predstavqate kao narodna voj-
ska a i tada vam je osnovni ciq borbe revolu-
cija (borba za vlast). U tom bratoubila~kom
ratu koji ste Vi zapo~eli u Srbiji bilo je na-
ravno kao i u svim gra|anskim ratovima u
svetu i ratnih zlo~ina pojedinaca i grupa sa
obe strane, ali su{tinska ralika izme|u Vas
i Nas je u odnosu prema zlo~inima i zlo~in-
cima u svojim redovima. Dok je Dra`a kao
oficir JVuO sa svojim Nacionalnim Komi-
tetom i Sudom ^asti osu|ivao takve pojave u
svojim redovima i to sada slobodno mo`emo
re}i prestrogo ka`wavao, Broz je takve pred-
stavqao kao junake, nagra|ivao ih ordenima a
mnogi i danas primaju veoma visoke povla-
{}ene penzije.
[to se ti~e Va{eg antifa{izma najboqe
}emo videti na primeru komandanta 369.
usta{ko-domobranske legije i partizanske
Prve Jugoslovenske brigade, sastavqene od
zarobqenih usta{a 1943. kod Staqingrada,
koji je bio ba{ na teritoriji ^a~ka (Mora-
vi~ki okrug). To je Marko Mesi} usta{ki
(domobranski) komandant koji biva zarobqen
kod Staqingrada, gde je sa nema~kim trupama
krenuo u osvaja~ki pohod. Prvo je izdao kra-
qevsku jugoslovensku vojsku i prikqu~io se
nacisti~koj NDH i u borbama protiv Va{e
Crvene armije zaslu`i od Nemaca visoko od-
likovawe – Gvozdeni krst („Hrvatski list“,
15. maj 1942). I takav postaje partizan i dola-
zi u redove Brozovih komunista. Prvi kon-
takt sa ratnim dejstvima oko ^a~ka je napad
na borce drugog Korpusa Ravnogorskog po-
kreta pod komandom Predraga Rakovi}a koji
su bili na polo`aju u borbi protiv Nemaca u
sadejstvu sa Crvenom Armijom o ~emu je Rako-
vi} pismeno nekoliko puta obave{tavao ko-
mandanta Belova. Nije Marko Mesi} jedini
nacisti~ki i fa{isti~ki sluga kojeg je Broz
proizveo u elitnog partizana. Mnogi musli-
manski i albanski saradnici okupatora koji
su ~inili mnoga zlodela protiv srbskog `i-
vqa u toku rata i zbog toga naravno imali kr-
vave obra~une sa ^etnicima kasnije kao Bro-
zovi vojnici su dobili priliku za osvetu ka-
da su posle ulaska Crvene Armije dobijali na
nemilost razoru`ane Ravnogoske borce. Po-
stavqa se pitawe, kako ste uspevali da se od
ekstremnih nacista/fa{ista za veoma kratko
vreme preobraze u antifa{iste i ~uvare
„bratstva i jedinistva svih naroda i narod-
nosti“. Zato ne ~udi {to odmah posle smrti
Va{eg velikog vo|e Broza, komunisti~ko
„bratstvo i jedinstvo“ puca ba{ po tim fa-
{isti~kim i nacisti~kim {avovima i Va{a
bra}a obla~e stare usta{ke uniforme i uz
pomo} svojih vekovnih saveznika Nemaca i
Austrijanaca kre}u u cepawe Jugoslavije po
Brozovim granicama. Ve} prilikom prvih su-
koba tih nedvosmislenih profa{isti~kih je-
dinica sa braniteqima legitimnih terito-
rija svejedno da li su to teritorijalne jedi-
nice ili JNA nepodeqeno ih oslovqavaju
^etnicima. Za{to, kada su neke jedinice JNA
nosile imena Va{ih narodnih heroja-parti-
zana? Jasno je, jer znaju srbski neprijateqi
dobro ko im je pru`ao otpor u posledwim ra-
tovima i ko je bio srbska elitna vojska od
vojvode Vuka, Tankosi}a, Dra`e, Kalabi}a,
Dangi}a, \ui}a i mnogih drugih ~etni~kih
komandanata koji su svojom hrabro{}u i `r-
tvom doneli sebi slavu a neprijateqima srb-
skim ve~iti strah od samog imena ^etnik.
Nervozni ste {to Vas podse}amo na ratne
zlo~ine koje su Va{i komunisti izvr{ili
prilikom tzv. Osloba|awa. Naravno, podse-
}a}emo i vlast i pravosudne organe sve dok
jednog dana se ne budu prebrojale sve `rtve
Va{e revolucije i dok po pravdi i pravu svi
krivci ne budu osu|eni. Nema Srbiji ulaska
u EU dok se ne donese Deklaracija o osudi ko-
munisti~kih totalitarnih re`ima, koju je
potpisalo 48 zemaqa EU koje su komunisti~-
ke zlo~ine izjedna~ili sa fa{isti~kim i na-
cisti~kim jasno jer `rtva zlo~ina ne vidi
ideolo{ko opravdawe svog stradawa. Vreme
va{e jednopartijske (jednoumne) politike po-
lako ali sigurno prolazi. Istina je sve pri-
sutnija u medijima pa i pravosudnim organi-
ma, vidite Vi to i pla{ite se i treba.
Sve je ve}i broj rehabilitovanih lica ko-
ja ste na pravdi Boga i me|unarodnog prava
nemilosrdno i nebrojeno ubijali. Pa {ta ste
mislili, da za to niko ne}e odgovarati. Uspe-
li ste da preko Va{e ideolo{ke i biolo{ke
dece u politici i pravosudnim organima
osporite pravo na penziju pravim srbskim
antifa{istima koji su se ~asno borili pro-
tiv neprijateqa. Mnogi to ne do`ive{e ali
zato }ete Vi sigurno do`iveti osudu Va{e
revolucije i oni koji budu osu|eni moraju iz-
gubiti nezaslu`enu penziju.
Vi{e Vam ne}emo odgovarati ako plani-
rate da nastavite ovaj novinski duel jer ima-
mo puno konkretnog posla na terenu. ^itao-
cima poru~ujemo - potrudite se i sami da sa-
znate {ta je prava istina i za wu se borite
jer `ivot u la`i i nije `ivot.
Ravnogorski pokret
Gradski odbor ^a~ak
Predsednik Dragan ]endi}
ZA KRST
^ASNI...
Usali Gradskog ve}a,
pro{log petka,
odr`an je sastanak
predstavnika Pe}kog
okruga, Grada ^a~ka i ra-
seqenih lica sa Kosova i
Metohije, na temu pred-
stoje}ih lokalnih izbora
u ovoj pokrajini, zakaza-
nih za 3. novembar. Sa sa-
stanka je upu}en poziv Sr-
bima sa Kosmeta da glasa-
ju za “Srpsku” listu.
Predstavnike Pe}kog
okruga, najpre je u svom ka-
binetu, primio gradona-
~elnik ^a~ka Vojislav
Ili} sa saradnicima.
U~esnici sastanka izneli
su jasan stav da bi Srbi
trebalo da iza|u na izbore
3. novembra. Na~elnica
Pe}kog okruga Vinka Ra-
dosavqevi}, ukazala je na
va`nost lokalnih izbora
i pozvala sve raseqene `i-
teqe sa KiM da podr`e
“Srpsku” listu.
- Ovo {to nam se danas
de{ava jako je bitno za ce-
lu dr`avu Srbiju. Drago
nam je {to nailazimo na
podr{ku u svim gradovi-
ma i kod svih gradona~el-
nika. Vrh dr`ave je rekao
svoje, mi smo to podr`ali
i na nama je da izdr`imo
do 3. novembra i pobedimo
na izborima. @elim da
poru~im raseqenim lici-
ma da je jako bitno da
ozbiqno shvate poziv dr-
`ave i patrijarha, da iza-
|u u {to ve}em broju na iz-
bore, podr`e “Srpsku” li-
stu i zaokru`e broj 126,
kako bismo posle 3. novem-
bra mogli da se na demo-
kratski na~in borimo za
prava Srba na celoj teri-
toriji Kosova i Metohije
- istakla je Vinka Radosa-
vqevi}.
Na~elnica je podsetila
da je prema Briselskom
sporazumu najva`nije for-
mirati zajednicu srpskih
op{tina, i napomenula da
je najvi{e raseqenih
upravo sa prostora Meto-
hije, gde danas ima malo
Srba, ali je va`no boriti
se za svakog od wih.
- Ube|en sam da }e “Gra-
|anska inicijativa srp-
ska” odneti pobedu, jer se
ne borimo samo za sebe,
ve} za interese gra|ana i
prisustvo dr`ave Srbije
na podru~ju Kosova i Me-
tohije. Zbog ~ega se bori-
mo za mandat? Borimo se
zbog interesa gra|ana, da
bi osvojili mandat u Op-
{tini Pe}, da bi imali
kancelariju, koja }e bri-
nuti o povratku izbeglih -
rekao je, izme|u ostalog,
predsednik privremenog
Op{tinskog ve}a Pe}i
Milo{ Dimitrijevi}, i
naglasio da je pobeda ove
liste, kako u interesu dr-
`ave, tako i srpskog naro-
da koji je ostao da `ivi u
na{oj ju`noj pokrajini.
Dimitrijevi} je pozvao
sva raseqena lica sa
KiM, koja borave na teri-
toriji Moravi~kog okru-
ga da iza|u na predstoje}e
izbore i svoj glas daju
“Srpskoj”.
Lokalna samouprava u
^a~ku, kako je re~eno na
sastanku, podr`ava Srbe
na Kosovu i Metohiji i
pru`a im podr{ku u wi-
hovom nastojawu da ostva-
re svoja prava.
N. R.
IZBORI NA KOSOVU I METOHIJI
PODR[KA „SRPSKOJ” LISTI
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
KAD SE DECA RANO OSAMOSTALE
9OBRAZOVAWE
Mada `ive daleko
od svojih porodi-
ca i rodnih me-
sta, sredwo{kolci iz Do-
ma u~enika u ^a~ku su me|u
najboqim |acima u svojim
odeqewima. Pro{le {kol-
ske godine prose~na ocena
vi{e od 120 „stanara“ Do-
ma bila je 4,56! Za razliku
od ve}ine svojih vr{waka
koji „stanuju“ kod svojih
roditeqa, domci, osim
{kolskog gradiva, sami sa-
vladavaju i prve korake
onoga {to se zove svet od-
raslih. Nisu uvek laki ti
koraci, ali retki su oni
koji ne uspeju da ih nau~e,
pa se umesto zajedni~kog,
odlu~e za „samotan“ pod-
stanarski `ivot. Mnogi
koji su pro{li kroz ~a~an-
ski Dom u~enika danas su
uspe{ni qudi u svojim
profesijama, jer gotovo
svi upisuju i zavr{avaju
fakultete. Brojni su oni
koji se i sada javqaju svo-
jim vaspita~ima, dolaze u
^a~ak i u dom da se prise-
te, kako govore, svojih naj-
lep{ih i najbezbri`nijih
dana.
U Domu vri kao u ko-
{nici od ranog jutra.
Smeh je ono {to se naj~e-
{}e ~uje. Dom ima 28 soba,
od dvokrevetnih do {esto-
krevetnih. Gu`va je na sva-
kom uglu ovih letwih okto-
barskih dana. Jedni se
spremaju da krenu u {kolu,
pa uz cimere ili drugare iz
razreda „prelistavaju“
lekcije u glavi. Drugi se
ve} vra}aju sa ~asova, pa se
okupqaju u dvori{tu, da
podele dnevne utiske i do-
ga|aje. Graja i gungula, re-
kli bi oni malo stariji
domci koji su ve} odavno
„prele`ali“ ove domske
„bolesti“.
PRIJATEQSTVA ZA
CEO @IVOT
I PONEKA QUBAV
Galama najvi{e smeta
novajlijama kojih svake go-
dine pristigne oko ~etrde-
set, ali i oni se brzo na-
viknu. Ve} za nekoliko ne-
deqa uspeju da prona|u svoj
kutak u kome }e u~iti, jer
su upravo novi „domci“
naj~e{}e sme{teni u {e-
stokrevetne sobe. Jedan od
wih je i Filip iz Kraqe-
va, koji je od pre dva meseca
stanar doma. Ka`e da se br-
zo navikao na domske „pro-
pise“, a nagla{ava da je na-
{ao dobre prijateqe.
-U po~etku mi je ku}a
malo nedostajala, ali sada
je ovo moja druga porodica.
Dobro do|e i da se malo
osamostalim, da sam dono-
sim neke odluke. A za u~ewe
se uvek na|e neki kutak -
ka`e nasmejani Filip i
dodaje da mu je te`e palo
navikavawe na novu {kolu.
Iako u Domu ima neko-
liko u~ionica, kad „pri-
tisnu“ obaveze u {koli,
domci u~e i na drugim me-
stima - na balkonu iznad
velike sale, u dvori{tu,
svojim sobama... Magda iz
Ra{ke ka`e da joj je, kad se
prijavqivala za dom, pre-
sudna bila povoqna cena,
koja od ove godine iznosi
5.358 dinara. Sada ona, kao
i svi oni sa kojima smo
razgovarali, ka`u da je naj-
dragocenije ustvari prija-
teqstvo koje se u domu sti-
~e za ceo `ivot.
- Kad neko ka`e da ne
mo`e da se u~i zbog gu`ve,
to su samo izgovori i raz-
ma`enost. Istina, i meni
je u po~etku u~ewe u galami
bilo „komplikovano“, ali
sada je to najmawe va`no.
Mo`e se u~iti i po hodni-
cima, pa ponekad i u kupa-
tilu. Prednost `ivota u
domu je i {to se ovde svi
me|usobno poma`emo - ka-
`e Magda.
Magdalena iz Ariqa je
drugi ~lan svoje porodice
u ~a~anskom Domu. Kada je
wen stariji brat primqen
u dom, mislila je, pri~a,
kako je to „katastrofa“,
ali posle dve godine, kada
je i ona trebalo da do|e u
^a~ak, on nije hteo ni da
~uje da stanuju privatno.
- Onda sam rekla - kad je
wemu dobro, bi}e i meni. I
nisam se pokajala ni jednog
trenutka. Samostalnost je
najva`nija lekcija koju na-
u~imo u domu - isti~e Mag-
dalena, odli~na u~enica
~etvrtog razreda u Medi-
cinskoj {koli.
Godinu dana mla|a Zo-
rica iz Vrbenika kod Ra-
{ke ka`e da obo`ava `i-
vot u domu.
- Retko ko odustane i
ode iz doma. Ovde se pri-
premamo za sam `ivot ne-
kako br`e od svojih {kol-
skih drugova. U~imo se `i-
votu na jedan lep i jedno-
stavan na~in - obja{wava
Zorica.
Najglasniji u ovoj vese-
loj dru`ini, Bojan iz Pri-
lika kod Ivawice, odaje da
ga je `ivot me|u domcima
znatno prometnio.
- Pre dolaska u dom ~uo
sam veoma lo{e pri~e, da je
posebno novim domcima
te{ko. Kad sam po~eo da
`ivim ovde, video sam da
to uop{te nije tako, da su
svi prijateqski nastroje-
ni. Pre dolaska bio sam
povu~en, sada sam komuni-
kativan, okrenut sam no-
vim spoznajama. Lak{e i
u~im, jer kad u|em u punu
u~iniocu, ne mogu da odo-
lim, pa i ja sednem da u~im
- ka`e Bojan uz {eretski
osmeh.
Marina iz Boqkovaca
kod Gorweg Milanovca pr-
ve dve godine u ^a~ku sta-
novala je privatno, pa mo-
`e da poredi ta dva na~ina
`ivota.
-Mi ovde `ivimo kao
jedna velika porodica. Kad
treba da iza|em, jedna ci-
merka me {minka, druga go-
vori {ta da obu~em. Kad
ne{to zako~i, tu su saveti
i drugova, ali i vaspita~a.
Tolerancija je neophodna,
ali i to je dobra lekcija.
Uz to hrana u na{oj menzi
je odli~na - pri~a Marina,
~ije posledwe re~i su pro-
pra}ene brojnim uzvicima
odobravawa.
Marko iz Bogdanice
kod Prawana je druga gene-
racija domaca u svojoj po-
rodici. U ~a~anskom domu
je i wegov mla|i brat.
- Otac je bio u domu pre
dvadesetak godina, dok je
u~io {kolu. Mnogo nam je
pri~ao o `ivotu u domu i
insistirao da i mi do|emo
ovde. Zadovoqan sam i dra-
go mi je {to sam ga poslu-
{ao – ka`e kratko Marko.
U domu su se uvek ra|ale,
a i danas je tako, qubavi za
ceo `ivot. Zorica je dve
godine zaqubqena, a Bojan
ka`e da se ve} zaqubio pet
puta za dva meseca.
- Ko ne mo`e da se zaqu-
bi, treba da do|e u dom, da
to malo nau~i - opet u {a-
li ka`e Bojan.
Domci smatraju da dru-
gari iz {kole, koji su ^a-
~ani, ipak `ive „siroma-
{niji“ `ivot. Neki o dom-
cima misle da su kao na
ekskurziji, drugi ih `ale,
jer `ive sa brojnim „ogra-
ni~ewima“. Domci sami
uglas ka`u da im zaista
najvi{e smetaju neka dom-
ska pravila, pre svega jer
samo jednom mese~no mogu
da ostanu u gradu posle 22
~asa. Nekima smeta i to
{to se svetlo u svim soba-
ma gasi u 23 ~asa, ali za to
imaju razumevawa.
- Pravila postoje zbog
svih nas, a ne zbog pojedi-
naca. Kad bismo svi radi-
li to {to volimo, drugima
bi to sigurno smetalo - is-
ti~u ova pre svojih vr{wa-
ka odrasla deca.
PRIORITET
- NOVI DOM
U posledwih nekoliko
godina najvi{e domaca je
sa teritorije Ivawice i
Ra{ke, ali da bi upisali
{kolu koju vole, dolaze i
deca iz udaqenijih gradova
- Leskovca, Aran|elovca....
Na godi{wi konkurs za
prijem u Dom u~enika pri-
javi se vi{e od 200 u~eni-
ka, mahom onih koji su
osnovnu {kolu zavr{ili
sa odli~nim uspehom. Naj-
vi{e bodova prilikom
upisa donosi upravo uspeh
u {koli, tako da se svi bo-
re da postignu {to boqe
rezultate kako ne bi „izgu-
bili“ pravo na dom. Po-
sledwih godina deset odsto
kapaciteta se ostavqa za
dru{tveno osetqive grupe
- decu bez jednog ili dva
roditeqa, iz socijalno
ugro`enih porodica...
Mada je ^a~ak veliki
sredwo{kolski centar u
koji se rado upisuju i u~e-
nici sa strane, Dom u~eni-
ka u na{em gradu spada u
mawe u Srbiji. Proteklih
godina dosta toga je ura|e-
no, ali pro{irewe kapaci-
teta nije mogu}e i zbog to-
ga {to je zgrada kao spome-
nik kulture pod za{titom
dr`ave. Mawak prostora
za u~ewe i sme{taj u~enika
je najve}i problem ~a~an-
skog Doma u~enika, istu~u
vaspita~i i direktor
Mom~ilo Petkovi}. Ipak,
postoje realne {anse da se
u dogledno vreme i to pro-
meni. Za izgradwu novog
doma odre|ena je lokacija
kod sudentskog restorana.
- Re{eni su imovinsko-
pravni odnosi i ura|en je
kompletan projekat za
zgradu od oko 3.500 kva-
dratnih metara. Novi dom
}e imati 137 kreveta, sve
sobe }e biti trokrevetne.
Ovaj dom bi ostao, ali bi
bio znatno rastere}en. Za
razliku od sada{weg doma,
gde su zajedni~ka spratna
kupatila, u novom domu
svaka soba }e imati svoje
kupatilo. Predvi|ena je i
velika ~itaonica, inter-
net sala, klub i trim sala,
kao i ~etiri apartmana za
decu sa posebnim potreba-
ma. Dobijena je dozvola za
gradwu, jo{ ostaje da se
obezbedi novac iz me|una-
rodnih kredita. Iz Mini-
starstva prosvete, koje je
gradwu doma u ^a~ku uvr-
stilo u prioritete, uvera-
vaju nas da }e gradwa po~e-
ti u dogledno vreme, mi se
nadamo ve} slede}e godine
- ka`e direktor Petkovi}.
Zgrada u kojoj se od 1968.
godine nalazi Dom u~eni-
ka, izgra|ena je 1931. godi-
ne. U woj je tada bio U~i-
teqski dom, koji je osnova-
lo U~iteqsko udru`ewe, a
uglavnom su u wemu bila
u~iteqska deca. U prvoj go-
dini, zabele`eno je, bilo je
30 dece, 1968. godine bilo
ih je 58, a danas, gotovo u
istom prostoru sme{teno
je 125 sredwo{kolaca iz
okolnih mesta i gradova.
V.T.
U DOMU KAO U SVOJOJ KU]I
Gotovo da nema domca koji nije ukqu~en u bar jed-
nu od mnogobrojnih sekcija u Domu. A izbor je zai-
sta veliki - folklorna, muzi~ka, recitatorksa, dra-
maska, likovna, moderni ples, novinarska koja svake
godine, zajedno sa svojim vaspita~em, priprema go-
di{wak „Domac“. Neki su prepozali u sebi i vi{e
talenata, pa nije redak slu~aj da su u vi{e sekcija.
Ka`u da je to jedna od najboqih na~ina tro{ewa
„vi{ka energije“. Pored Doma je mali sporotski te-
ren za ko{arku i odbojku, a u samoj zgradi je jedna od
najlep{ih sala, koja se uve~e pretvara u pozornicu
za sve sekcije. U ovim aktinvostima razvijaju svoje
talnete, ali i takmi~arski duh, jer i u~e{}e i uspeh
na „domijadama“ donosi poene.
-U odnosu na ranije generacije, sada{wi domci
su „poslu{niji“ i realniji. Oni su odgovorni i zre-
liji i za razliku od svojih vr{waka koji `ive sa ro-
diteqima - ka`e jedan od vaspita~a Bratislav Be`a-
ni}.
10 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
IZ PORODI^NIH ALBUMA
DRU[TVO
On je potekao iz
ivawi~kog kraja,
ona iz Loznice kod
^a~ka. Posao seo-
skih u~iteqa oba-
vqali su sa veli-
kom qubavqu i uve-
reni u specijalnu
misiju svoga poziva.
Ni{ta mawe pa`we
poklonili su kwi-
gama, o ~emu najbo-
qe govori biblio-
teka koju su Mili-
voje i Bo`idarka
Filipovi} zave-
{tali Biblioteci u
^a~ku
Uosam masivnih zastakqenih
ormara sme{teno je vi{e od
tri i po hiqada kwiga i ~a-
sopisa, u poluko`nom, cr-
nom i braon povezu, sa ugra-
viranim inicijalima ili
punim imenom i prezime-
nom nekada{wih vlasnika.
Na naslovnoj strani su oba-
vezno pe~at i potpis - pri-
mer savr{enog rukopisa,
kakav se ne sti~e u dana-
{wim {kolama.
Legat u~iteqa Milivoja i
Bo`idarke Filipovi} ve}
{est i po decenija nastawu-
je Nau~no odeqewe Gradske
biblioteke “Vladislav
Petkovi} Dis”, na sre}u ra-
finiranih ~italaca, ~ija
interesovawa i potrebe ne
zadovoqavaju fondovi
gradskih biblioteka.
- Ovo je neprocewivo kul-
turno blago, dobro od naci-
onalnog zna~aja. Na osnovu
ovog legata mo`e se sagle-
dati izdava~ka produkcija
u Srbiji s kraja 19. i prve
polovine 20. veka, ali i
pregled {tamparija, pri-
vatnih i dr`avnih. Sve pu-
blikacije su pisane na srp-
skom jeziku, a posebnu vred-
nost predstavqaju one koje
su {tampane izme|u 1912. i
1918. godine i svrstavaju se
u “retku kwigu”. Publika-
cije iz 19. veka, {tampane
pre 1867, kojih ima prili-
~an broj, spadaju u “staru
kwigu” i tako|e imaju pose-
ban tretman - obja{wava
Milica Bakovi}, biblio-
tekar savetnik, koja godi-
nama druguje sa legatom
u~iteqskog bra~nog para i
jo{ uvek ne prestaje da se
divi bogatstvu wegovog sa-
dr`aja i qubavi koja je bi-
la potrebna da bi se bibli-
oteka ovog obima i kvalite-
ta stvorila i sa~uvala.
Saznajemo, tako|e, da je to-
kom Balkanskih, Prvog
svetskog i posle Drugog
svetkog rata, biblioteka
osiroma{ena za oko 600
kwiga, tako da danas sadr-
`i 3.500 raznovrsnih pu-
blikacija - iz doma}e i
strane kwi`evnosti, isto-
rije i geografije, filozo-
fije i umetnosti, religije i
medicine ... Na policama je
celokupna zbirka Srpske
kwi`evne zadruge, edicija
“Srpski pisci”, sabrana
dela doma}ih i stranih pi-
saca, ali i dela Slobodana
Jovanovi}a, Svetislava
Stefanovi}a, Justina Po-
povi}a, Nikolaja Velimi-
rovi}a i drugih pisaca i
mislilaca ~ija su dela, u
vremenu komunisti~kog jed-
noumqa posle Drugog svet-
skog rata bila zabrawena.
Ukori~ena su i kompletna
izdawa ~asopisa, po~ev{i
od “Srpskog kwi`evnog
glasnika” i Dela”, preko
“Prirode i nauke” i “Etno-
grafskog zbornika”, do
“Narodnog zdravqa” i
“Kriminalne biblioteke”.
- Milivoje Filipovi} je
bio prenumerant na sve
eminentne listove i ~aso-
pise, koji su neophodni u
svakom ozbiqnijem nau~no
- istra`ivakom i publici-
sti~kom radu - napomiwe
Milica Bakovi}. Upoznaje
nas i sa “nekwi`nim fon-
dom” legata. Na zidu iznad
ormara, koji su prethodno
zauzimali prostor u Mili-
vojevom i Bo`idarkinom
domu, nalaze se portreti
(uramqene fotografije) za-
du`binara, dok se u fioka-
ma bri`qivo ~uva ostala
zaostav{tina - porodi~ne
fotografije, Milivojev pe-
~at, koji je ostavio trag na
svim kwigama wegove i Bo-
`idarkine biblioteke,
ise~ci iz {tampe, geograf-
ske karte, Milivojeve ratne
bele{ke i kopija Bo`idar-
kinog rukopisa “Crtice iz
`ivota Milivoja i Bo`i-
darke Filopovi}, biv{ih
u~iteqa”(original se nala-
zi u Me|uop{tinskom isto-
rijskom arhivu) iz 1954. go-
dine.
U [KOLU KRENUO U
JEDANAESTOJ GODINI
U Bo`idarkinim “Crtica-
ma” ~itamo da je Milivoje
ro|en 1871. godine u Ravnoj
Gori, ispod Mu~wa, i do
svoje jedanaeste godine vo-
dio `ivot seoskog ~obani-
na. Wegova brojna porodi-
ca, otac Vasilije, majka
Sin|elija i petoro bra}e i
sestara, `iveli su u osku-
dici, u selu nije bilo {ko-
le, pa niko nije razmi-
{qao o potrebi da se deca
opismene i obrazuju. Ali,
dogodilo se da Vasilije jed-
nog dana donese iz varo{i
nekakve novine i kalendare
sa ilustracima i izlepi ih
na zidove zgrade. Milivoje
je prisustvovao trenutku
kada ih je jedan od retko pi-
smenih mladi}a u selu i{-
~itavao sa lako}om, po`e-
leo je da i on savlada “{a-
re” koje su ga op~inile, i
bez znawa roditeqa uputio
se u susedno selo Milanxu,
tamo{wem u~itequ Milen-
ku Ne{ovi}u, koji ga je pri-
mio u prvi razred. Po{to je
bio stariji od ostalih |a-
ka, poslu`ivao je u {koli i
tako stekao osnovno obra-
zovawe. Kada je do{lo vre-
me da zapo~ne gimnazijsko
{kolovawe, u~iteq je do-
bio preme{taj u U`ice.
Poveo je i svog |aka, upisao
ga u gimanaziju i na{ao mu
“poslu`ivawe kod neke go-
spo|e”. Sa odli~nim ocena-
ma zavr{io je pet razreda,
ali je, zbog slabog zdravqa,
re{io da napusti gimnaziju
i da se u Beogradu upi{e u
U~iteqsku {kolu. Izdr`a-
vao se od “blagodejawa”
(stipendija koju su dobija-
li dobri a siroma{ni u~e-
nici), poslu`uju}i po
imu}nim ku}ama i pou~ava-
ju}i slabe |ake. U ovom pe-
riodu `ivota ispoqila se
i Milivojeva qubav prema
kwi`evnosti, kao i potre-
ba da stvori sopstvenu bi-
blioteku, verovatno pod
uticajem @ivka Popovi}a
(unuk kneza po`e{ke nahije
Vase Popovi}a) koji mu je
predavao srpski jezik. Uz
zvawe u~iteqa, mladi} je iz
Beograda poneo i dva puna
sanduka kwiga, koje su pred-
stavqale dobar temeq za
budu}u biblioteku. Prvo
name{tewe dobio je u Krem-
ni, 1894. godine, a ve} na-
redne godine o`enio se ko-
leginicom Bo`idarkom La-
zovi}.
Bo`idarkin otac Dimitri-
je poti~e iz Loznice kod
Se}awe na
U^ITEQE FILIPOVI]E
Milivoje je ~itao sa
velikom pa`wom, be-
le`e}i na marginama
datum i mesto ~itawa,
podatke o piscu i za-
nimqivosti iz wego-
vog `ivota, biblio-
grafiju, asocijacije na
druga kwi`evna dela
ili srodnu temu. Ove
marginalije su, bez
sumwe, kuriozitet le-
gata i veliki izazov za
wegove istra`iva~e.
ZABELE[KE NA
MARGINAMA
Bo`idarka Filipovi} sa |acima, Po`ega 1925.Milivoje Filipovi} sa svojim |acim, Po`ega 1921.
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 11DRU[TVO
^a~ka, a majka Filipa od
@iv~evi}a iz Prawana.
Wih dvoje su imali brojno,
mahom `ensko potomstvo, a
samo deo je pre`iveo naj-
mla|i uzrast. Posle neko-
liko godina provedenih u
Loznici, porodica se pre-
selila u ^a~ak, gde je Bo`i-
darka i ro|ena, 1874. godi-
ne na drugi dan Bo`i}a.
Filipa, bistra i pismena,
`elela je da svu decu {kolu-
je, ali joj je to po{lo za ru-
kom samo u slu~aju Bo`i-
darke i Mileve, koja je po-
stala profesorka i poznata
socijalistkiwa, a udala se
za Tasu Petkovi}a, sestri-
}a Svetozara Markovi}a.
Osnovnu {kolu i ~etiri
razreda gimnazije Bo`dar-
ka je poha|ala u rodnom me-
stu, a me|u gimnazijskim
profesorima ~ija imena na-
vodi u svojim bele{kama su
Sima Trojanovi}, \uro Vr-
bavac i Nikola Zega. U
^a~ku u to vreme nije bilo
vi{ih razreda gimnazije,
pa je Bo`idarka jedva umo-
lila oca da je po{aqe u Be-
ograd radi daqeg {kolova-
wa. U prestonici stanuje
kod o~eve ro|ake Qubice
Risti}, k}erke Milije Dra-
gi}evi}a, na~el-
nika Okru`ja
~a~anskog i
o s n i v a ~
“Dru`estva
^ i t a w a
Srbsko -
S l a v e n s k i j
Novina u ^a~-
ku”, i poha|a Vi{u
`ensku {kolu, kojom je
upravqala Katarine Milo-
vuk.
Posle dve godine, ona se sa
zvawem u~iteqice uputila
u Prilike, gde ju je ~ekalo
prvo zaposlewe, a ven~awem
u prili~koj crkvi, 1895. go-
dine, postaje supruga Mi-
livoja Filipovi}a. Zajed-
no }e provesti 45 godina,
sve do Milivojeve smrti, a
wihov brak, iako bez dece,
bi}e ispuwen qubavqu, po-
{tovawem i zajedni~kim
interesovawima.
POSVE]ENI KWIGA-
MA I SVOM POZIVU
Bra~ni `ivot su zapo~eli u
Kati}ima, gde su radili ne
samo sa decom nego i sa na-
rodom, u`ivaju}i simpatije
seqaka i dobijaju}i na kra-
ju {kolske godine najvi{e
ocene od “stare{ina”. Mi-
siju seoskih u~iteqa i na-
rodnih prosvetiteqa na-
stavili su i u Gorwoj Do-
briwi (rodno mesto kneza
Milo{a Obrenovi}a), u ko-
joj su ostali pune dve dece-
nije.
- [kolu smo dr`ali i ure-
|ivali kao svoju ku}u a tu
smo i stanovali, te nam je
sva zavideo vide}i ure|ewe
{kole, {kolskog dvori{ta,
{kol. trpezarije, {kolske
ba{te i ostalo. Sama {kol-
ska zgrada bila je jaka i ve-
lika, zidana 1854. godine ...
Imali smo svoga kowa i ko-
la, `iveli i trudili se da
`ivimo doma}inskim `i-
votom - se}ala se Bo`idar-
ka Filipovi}, isti~u}i da
su ona i wen suprug dobar
deo prihoda ulagali
u nabavku kwiga
i da su uo~i
Balkanskih
r a t o v a
imali so-
lidnu bi-
blioteku.
Milivoje
je, pi{e
ona, u slo-
bodnim ~aso-
vima stalno ~i-
tao, a i sama je, po
obavqenim poslovima u ku-
}i, posezala za kwigom. Ve-
liku pa`wu su poklawali i
{kolskoj biblioteci, koja
je u slu`ila za primer dru-
gim {kolama, a voleli su i
muziku. Jo{ dok su `iveli u
selu nabavili su gramofon
i 40 plo~a, a za vreme pra-
znika u slu{awu muzike
pridru`ivali su im se me-
{tani Gorwe Dobriwe.
Milivoje je u~estvovao u
oba balkanska i Prvom
svetskom ratu, a po povrat-
ku sa Solunskog fronta
vratio se u~iteqskom pozi-
vu. Godine 1919. u~iteqski
bra~ni par prelazi u Po`e-
gu, gde je on postavqen za
{kolskog nadzornika, a ona
nastavqa da radi kao u~ite-
qica. Posle penzionisawa,
godine 1926, Filipovi}i
kupuju ku}u u ^a~ku i `ive
na adresi Sin|eli}eva 10.
Milivoja su prolaznici
redovno vi|ali u dvori{tu
sa kwigom u ruci i pitali
se, pretpostavqa Bo`idar-
ka, “{ta li ovaj stari go-
spodin ve~ito u~i”. U wi-
hov dom zalazili su ne samo
|aci, profesori i ostali
gra|ani, koji su uzimali
kwige na ~itawe, nego i qu-
di od kwige, kao {to su Jo-
van Cviji} (Milivoje je
bio redovan ~lan Geograf-
skog dru{tva i ~uvenom ge-
ografu slao materijal sa
terena), Quba Davidovi},
Stevan Jakovqevi}, Kseni-
ja Atanasijevi} ...
Biblioteka se neprestano
{irila, ali nije uspela da
iz ove “kulturne ku}e” po-
tisne gusle, uz koje je stari
u~iteq voleo da otpeva ne-
ku od onih narodnih pesa-
ma, punih juna{tva i ~oj-
stva, koje je nau~io jo{ u de-
tiwstvu.
^OVEK KOJI SE NIJE
@ESTIO
U studiji o Filipovi}ima
i wihovoj zadu`bini (~aso-
pis “Gradac”, 1980) Drago-
mir Popovi}, ~uveni pro-
fesor srpskog jezika i kwi-
`evnosti, se}ao se Milivo-
ja kao svestrano obrazova-
nog ~oveka, koji se “nije iz-
gubio u selu niti spustio
svoj duhovni `ivot na nivo
sredine u kojoj je radio”.
Naprotiv, uo~ava Popovi},
on je tu sredinu uzdizao,
ali je stalno radio i na
svom li~nom uzdizawu.
- Uop{te uzev, on je
umeo da skladno
pove`e izve-
sne pozi-
tivne crte
patrijar-
halnog se-
la, iz ko-
ga je i sam
ponikao ,
sa svojom
b e z g r a n i ~ -
nom verom u
znawe, nauku i pro-
gres.
Popovi} ga je upamtio i
kao ~oveka vedrog duha,
sklonog {ali, koji se nika-
da nije `estio i bio odme-
ren u svemu. Wegovo vreme
je, nagla{ava, bilo ispla-
nirano do sitnica - znalo
se kada ~ita, kada obeduje,
kada odlazi da pro{eta Be-
demom. Dok je bio u slu`bi,
deo raspusta on i Bo`idar-
ka su obavezno provodili u
Vrwa~koj Bawi, a deo u Be-
ogradu, gde su obilazili
kwi`are i antikvarnice,
kupovali kwige i davali ih
na povezivawe. Odlazili su
i u pozori{te, na izlo`be,
pratili i druge kulturna
zbivawa. Prestoni grad re-
dovno su pose}ivali i kao
penzioneri, ali su tada
imali vremena i za putova-
wa u inostranstvo.
Iako im je biblioteka bila
centar `ivota, oni se nisu
otu|ivali od qudi i bili
ravnodu{ni prema wiho-
vim problemima. Rado su
finansijski pomagali si-
roma{nim u~enicima da za-
vr{e {kolu, a Milivojevu
sinovicu su udali i kupili
joj ku}i.
On je sa ovog sveta oti{ao
juna 1941. godine, a Bo-
`darka je bila ube|ena da je
srce wenog mu`a, koga ~esto
naziva svojim plemenitim
drugom i prijateqom, pre-
puklo od tuge pred novim
ratom i stradawem srpskog
naroda. @ivela je jo{ 18
godina, a biblioteku je, po-
{tuju}i Milivojevu `equ,
1948. godine predala gradu
^a~ku.
Spomenik koji je u~iteqi-
ca Bo`idarka na ^a~an-
skom grobqu podigla svom
suprugu jo{ uvek odoleva
vremenu, iako je ono ostavi-
lo vidan trag. Zajedni~ka,
slika i datumi wihovog ro-
|ewa i smrti svedo~e o pro-
laznosti qudskog `ivota,
kojoj su se wih dvoje suprot-
stavili na najboqi mogu}i
na~in.
Emilija Vi{wi}
IZ PORODI^NIH ALBUMA
Originalni katalog,
koji je izradio vla-
snik biblioteka sve-
do~i o wegovoj pedant-
nosti i dobrom pozna-
vawu bibliografije.
Kwige je razvrstao u
20, a periodiku u 50
grupa, a katalog je is-
pisan naliv perom i
pedantnim rukopisom.
MILIVOJEV
KATALOG
“Kada bih se
ponovo rodio, opet
bih voleo da budem
u~iteq na selu”,
~esto je govorio
Milivoje Filipo-
vi}.
Bibliotekar Milica Bakovi} pored legata
Ve~na ku}a supru`nika Filipovi} na ^a~anskom
grobqu. Na desnoj strani je spomenik Bo`idarkinim
roditeqima Filipi i Dimitriju i sestri Roksi
marketing 032/342-276
12 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINESELO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40
pasuq 250 - 300
paprika 30 - 120
paradajz 60 - 70
krastavac 100
praziluk 70
tikvice 170
boranija 150
brokoli 100
plavi patlixan 100
kupus 20
karfiol 50 - 60
per{un 30
{argarepa 70
cvekla 60
spana} 70
zelena salata 30
crni luk 60
beli luk 400
VO]E
suve {qive 250 - 350
jabuke 50 - 70
kru{ke 100
duwe 60
gro`|e 50 - 80
ju`no vo}e 100 - 220
orasi 900
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350 - 370
jaja 9 - 13
kajmak 500 - 600
sir 250 - 400
pr{uta 1.300 - 1.500
slanina 350 - 850
suxuk 850 - 900
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 200
prasi}i 230 - 250
ovce 120
jagwad 250
p{enica 20
je~am 25
kukuruz 23
Zahvaquju}i prvom
mestu koje je osvojio
1971. godine u ^a~ku,
na takmi~ewu kalio-
ni~ara nekada{we
Jugoslavije, mladi}
iz Priboja na Limu
je, pored zlatne na-
grade, dobio i prili-
ku da se zaposli u na-
{em gradu, u Fabri-
ci reznog alata. Osim
{to je najboqe kalio
~elik, podjednako do-
bro se bavio i foto-
grafijom i pisawem
pesama, {to potvr|uju
~etiri “Zmajeve” na-
grade. Me|utim, rano
je shvatio da su pesme
“samo lak{i put do
`enskog srca, ali da
se od kwiga i od poe-
zije ne `ivi”. Tada-
{we rukovodstvo Fa-
brike reznog alata je
odlu~ilo da nadare-
nog mladi}a po{aqe
u {kolu za novinare,
odnosno na Institut
za novinarstvo u Beo-
grad. [kolu je zavr-
{io na odseku foto-
grafije kod ~uvenog
Tomislava Peterneka
i ~itav radni vek
proveo u fabri~kim
novinama. Ukori~ene
listove, “istoriju
jedne fabrike i stari
izgled ^a~ka” i danas
~uva.
Ne{to starije genera-
cije, na{eg sagovor-
nika Mila Ticu, po-
znaju i kao velikog
qubiteqa lova, ali
ekipa “^a~anskog gla-
sa” ga je pre nekoliko
dana, ovog bla`enog
Mihoqskog leta, upo-
znala kao vo}ara iz
Prislonice.
- Novinarstvo je lepo,
ali vo}arstvo je lep{e.
Prvi sam u ^a~ku napra-
vio “brze” fotografije.
Jo{ dok sam bio u vojsci, u
Sloveniji, kupio sam fo-
toaparat kanon, koji je ta-
da bio ~udo tehnike i sku-
pqi od automobila. Nova
registrovana “Peglica” je
tada ko{tala 3.100.000 di-
nara, a kanon 5.000.000.
Nikada se nisam pla{io
konkurencije, uvek i u sve-
mu sam `eleo da budem pr-
vi... Imao sam i svoju ko-
lor laboratoriju, ali do-
{lo je vreme nove tehnolo-
gije. Iako je posao fotore-
portera kreativan, posle
dve decenije `ivota u gra-
du, po`eleo sam da napra-
vim ku}u u selu, jer sam se
tada bavio i lovom na vi-
soku divqa~. ^ak sam jednu
godinu proveo u Kanadi,
ali sam se ipak vratio, ia-
ko je u dr`avi bilo hao-
ti~no stawe. Srbija je ze-
mqa kakve nema u svetu.
Vratio sam se 7. jula, na
Ivandan, 1991. godine. U
novembru slede}e godine
sam se ven~ao i pravio na-
seqe u Prislonici. Po ro-
|ewu }erke, po~eo sam da se
bavim i kalemqewem. To je
vrlo interesantan posao,
jer kalemiti zna~i davati
nov `ivot - zapo~iwe pri-
~u Mile Tica.
Jednog dana }e se, kako
ka`e, neko sladiti Milo-
vom {qivom, kru{kom,
vi{wom, tre{wom ili ja-
bukom. Porodica Tica
ima oko pet hektara zemqe,
od kojih su dva i po pod za-
sadima {qiva. Iako na
planta`ama ovog gazdin-
stva ima raznog vo}a, Mi-
le planira da se iskqu~i-
vo preorijenti{e na pro-
izvodwu {qiva, zastupaju-
}i sve wene sorte. Ove go-
dine je kalemio feliciju,
viktoriju i ~a~ansku lepo-
ticu, jer su, tvrdi, za na{e
podnebqe najboqe {qive.
Re~ je o vrlo ozbiqnoj
proizvodwi, ali ona je jo{
uvek u za~etku, ka`e na{
sagovornik, isti~u}i da
}e biti sre}an ~ovek sve
dok bude radio i stvarao,
jer je vo}arstvo wegova
“duhovna hrana”.
- Imam dva lampeka za
pe~ewe rakije. Veliki deo
roda {qive prera|ujem u
rakiju, jer otkupqiva~i
~esto poni`avaju proizvo-
|a~e. Niko ne pita koliko
dana treba da se ore`e
1.800 stabala {qive, koli-
ko |ubriva da se baci, ko-
liko da se plati radna
snaga da se pokupi grawe i
iznese iz vo}waka, o~isti
korov, okre~i svako sta-
blo... Ja volim da se bavim
vo}arstvom, zato negujem
vo}e. Moji vo}waci su
prepoznatqivi, uredni i
~isti tokom cele godine,
nigde nema travke. Me|u-
tim, to zahteva mnogo rada
i novca, a de{avalo se da
proizvo|a~i {qivu ne mo-
gu da prodaju ni po osam
dinara. Mnogi vo}ari su
dozvolili da rod satruli,
a pojedini su ~ak isekli
vo}wake. Tokom cele godi-
ne u vo}waku ima posla,
ali se ne isplati raditi,
ako }e proizvo|a~ za kilo-
gram {qive dobiti osam
dinara - ka`e Mile.
Najve}i problem u vo-
}arskoj proizvodwi za na-
{eg sagovornika je nedo-
statak vode. Upravo zbog
~iwenice da je navodwava-
we me|u najva`nijim fak-
torima uspe{ne proizvod-
we, planira da do prole}a,
na jednoj od parcela u
Prijevoru, iskopa bunar, a
potom i drugi u Prisloni-
ci. O~ekivao je ve}u podr-
{ku dr`ave, ali, kako ka-
`e, nikoga ne interesuje
poqoprivrednik, a ni we-
govi problemi. Nekada su
makar postojale zemqorad-
ni~ke zadruge, koje su po-
magale proizvo|a~ima,
brinule o plasmanu, pod-
se}a Mile.
Sve {to je stvorio, ka-
`e, rezultat je wegovog ra-
da, jer sam kalemi, re`e,
za{ti}uje vo}e... Po po-
trebi, posebno u vreme ku-
pqewa {qiva, anga`uje se-
zonske radnike. Ipak, we-
gova porodica, supruga
Qiqana i }erka Zorana,
pru`aju mu najve}u pomo}
i podr{ku, ne samo u vo-
}arstvu, nego i u `ivotu.
“Za uspeh ~oveka je najva-
`nija podr{ka porodice”,
isti~e na{ sagovornik.
Osim porodi~ne podr{ke,
smatra da je za vo}are veo-
ma va`no da se stalno usa-
vr{avaju i da prate svet-
ske trendove, zbog ~ega je
redovan u~esnik na preda-
vawima i seminarima {i-
rom zemqe.
Me|u planovima Mila
Tice je i kupovina desti-
lerije, jer, kako ka`e, lam-
peci uskoro ne}e zadovo-
qavati evropske standar-
de:
- Jedna destilerija od
200 litara ko{ta oko
26.000 eura. Nadam se da }u
za dve - tri godine insta-
lirati finu destileriju i
imati modernu proizvod-
wu.
Verujemo da }e jedan od
najboqih kalioni~ara, pe-
snika i fotoreportera,
ostvariti i ovaj san i bi-
ti i me|u najuspe{nijim
vo}arima.
N. R.
Projekat
"Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira
Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije
Republika Srbija
Ministarstvo kulture
i informisawa
U POSETI MILU TICI, VO]ARU IZ PRISLONICE
- Mladi qudi `ele
pare za no}. Ali, u vo-
}arstvu vreme radi za
vas. Jedne sezone zasa-
dite sadnice, a potom
~ekate sedam-osam go-
dina, da bi, na pri-
mer, {qiva dala pun
rod. Ulagawa su to-
kom tih godina veli-
ka, ali isplati se ~e-
kati - ka`e Mile, na-
pomiwu}i da su wego-
va “vrata uvek otvore-
na” svim mladim qu-
dima koji `ele da za-
po~nu vo}arsku pro-
izvodwu.
VREME RADI
ZA VAS
„NOVINARSTVO JE LEPO,
ALI VO]ARSTVO JE LEP[E”
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 13SELO
Usali Skup{tine grada,
pro{log petka, odr`an je
regionalni sastanak na
kome je razmatrano funkcionisa-
we protivgradne odbrane u 2013.
godini. Pored predstavnika lo-
kalnih samouprava i sektora za
odbranu od grada, sastanku su
prisustvovali i strelci protiv-
gradne za{tite ~a~anskog kraja.
Lo{i uslovi rada i “neodgovo-
ran odnos dr`ave prema va`noj
oblasti kao {to je protivgradna
za{tita”, ostavqaju zna~ajne po-
sledice na poqoprivredu u mno-
gim delovima Srbije. Vesna Pa-
vlovi}, {ef Slu`be za poqopri-
vredu sa centrima za razvoj sela,
ka`e da Grad ^a~ak ~ini sve {to
mo`e, kako bi pomogao pripad-
nicima protivgradne za{tite,
~ak i izvan svoje nadle`nosti,
kupuju}i rakete i obezbe|uju}i
nadoknadu ve}u od republi~ke.
- Po{to smo svedoci kolike
su {tete od grada na teritoriji
^a~ka i koje su posledice nedo-
statka raketa, hteli smo da na
ovom sastanku donesemo zajedni~-
ki zakqu~ak. U decembru se pra-
vi buxet za 2014. godinu, kako na
nivou lokalne samouprave, tako
i na nivou Republike, pa je neop-
hodno da se obezbede ve}a sred-
stva za nabavku raketa i za na-
knadu strelaca, koja je ove godine
bila jako niska. Mnoge lokalne
samouprave i gradovi ne mogu da
na|u qude koji }e da rade za tako
malu nadoknadu. Mi smo jedna od
retkih lokalnih samouprava koja
daje ve}u nadoknadu, nabavqa ra-
kete i odr`ava protivgradne sta-
nice i prilazne puteve - podse}a
Vesna Pavlovi}.
Ovogodi{wa sezona zavr{ena
je sa 4.419 raketa, ka`e \or|e
Kardum iz Sektora za vanredne
situacije MUP-a, napomiwu}i
da je ove godine 11.200 raketa bi-
lo u sistemu, {to je, prema wego-
vim re~ima, duplo mawe, odnosno
nedovoqno da bi se zadovoqila
potreba na nivou Srbije. Prema
Predlogu nacrta zakona odbrane
od grada, brigu o strelcima i
protivgradnim stanicama, preu-
zele bi lokalne samouprave, a
operativno - stru~ni deo i daqe
bi bio u ingerenciji Sektora za
vanredne situacije MUP-a.
- Po novom zakonu, profesio-
nalni deo slu`be, svi radarski
centri, operativno - meteorolo-
{ki centar i nabavka sredstava
i opreme, radio veze, komunika-
cione, lanserne, bile bi na ni-
vou Republike, a strelci i pro-
tivgradne stanice na lokalnom.
Jedan od su{tinskih zahteva
predstavnika udru`ewa, poqo-
privrednika, asocijacija i lo-
kalnih samouprava je da se novim
zakonom planira fond i obezbede
neki drugi izvori finansirawa,
{to nije u na{oj nadle`nosti -
rekao je, izme|u ostalog, \or|e
Kardum.
Marko Borovi} iz Bawice,
koji je ve} nekoliko godina stre-
lac na protivgradnoj stanici
141, isti~e da wegove kolege ne-
maju adekvatne uslove za rad i da
im je nedostatak protivgradnih
raketa najve}i problem. Podse-
tiv{i da je grad naneo velike
{tete, pogotovu u drugoj polovi-
ni godine, u avgustu i prvih dana
septembra, Borovi} je zahvalio
rukovodstvu grada, jer “na{im
strelcima maksimalno izlaze u
susret”.
Na teritoriji Grada ^a~ka
ima 25 aktivnih protivgradnih
stanica, u kojima je anga`ovano
50 strelaca.
N. R.
Poqoprivredna sa-
vetodavna i stru~-
na slu`ba (PSSS)
^a~ak realizuje projekat
pod nazivom “Savremene
metode upravqawa poqo-
privrednim gazdinstvom,
kao uslov pove}awa eko-
nomskog kapaciteta ru-
ralnog podru~ja”, u 11 sela
na teritorijama ^a~ka,
Gorweg Milanovca, Ari-
qa i Lu~ana. Ciq progra-
ma je uvo|ewe savremenih
metoda upravqawa i vo|e-
we poslovne evidencije na
poqoprivrednim gazdin-
stvima na podru~ju rada
PSSS ^a~ak. Realizato-
ri projekta, odnosno pre-
dava~i su Radovan [evar-
li}, Miroslav Ja}imovi},
Branko Tanaskovi}, Mi-
lan Damqanovi}, Vesna
Ni{avi} Veqkovi}, Sne-
`ana Dragi}evi} Filipo-
vi} i Qiqana ]ur~i}. Re-
alizacijom planiranih
aktivnosti poqoprivred-
nici }e biti upoznati sa
osnovnim principima me-
naxmenta na farmama i be-
nefitima koje mogu ostva-
riti upravqawem tro{ko-
vima, vo|ewem kwigovod-
stva na gazdinstvima, odr-
`ivim upravqawem pri-
rodnim resursima, proce-
nom rizika poslovawa, iz-
radom projekata i biznis
planova i dono{ewem po-
slovnih odluka na osnovu
investicione analize, ka-
`e koordinator projekta
Miroslav Ja}imovi}.
Intenzivna poqopri-
vredna proizvodwa zahte-
va posebno razvijene ve-
{tine upravqawa gazdin-
stvom i vo|ewe poslovne
evidencije koja prati sve
promene u toku proizvod-
ne godine. Prema re~ima
Ja}imovi}a, doma}i po-
qoprivredni proizvo|a~i
nedovoqno pa`we posve-
}uju procesima planirawa
proizvodwe, menaxmentu i
kwigovodstvu, smatraju}i
da ovi aspekti upravqawa
nisu od velikog zna~aja za
wihovo gazdinstvo. Kapi-
talno intenzivna poqo-
privredna proizvodwa
zahteva da svako gazdin-
stvo posebnu pa`wu posve-
ti planirawu proizvod-
we, evidenciji poslovnih
promena, upravqawu tro-
{kovima, odr`ivom kori-
{}ewu prirodnih resursa,
izradi projekata i biznis
planova i upravqawu ri-
zikom, napomiwe na{ sa-
govornik. Ja}imovi} is-
ti~e da ovakav na~in vo|e-
wa gazdinstva omogu}ava
efikasno planirawe pro-
izvodwe i dono{ewe ra-
cionalnih poslovnih od-
luka.
- Na{a poqoprivredna
gazdinstva sada su, a i u
budu}nosti }e biti jo{
vi{e, upu}ena na konku-
renciju iz visoko razvije-
nih zemaqa EU. Upravqa-
we tro{kovima u poqo-
privredi mo`e biti veoma
zna~ajan instrument u ci-
qu pove}awa konkurent-
nosti i daqeg razvoja po-
qoprivrede i agrobizni-
sa. U ciqu efikasnijeg vo-
|ewa poslovawa na ga-
zdinstvu, name}e se potre-
ba dono{ewa odluka na
osnovu poslovne eviden-
cije. Dana{wa poqopri-
vreda zahteva velika fi-
nansijska ulagawa u na-
bavku neophodnih inputa,
zato se mora intenzivnije
razmi{qati kako smawi-
ti tro{kove proizvodwe,
da bi se pove}ala konku-
rentnost na tr`i{tu. Zna-
~aj upravqawa tro{kovi-
ma proizilazi iz ~iweni-
ce da je to gotovo jedini
na~in na koji poqopri-
vrednici mogu uticati na
cenu ko{tawa svojih pro-
izvoda, jer je wihov uticaj
na tr`i{ne cene po pra-
vilu jako mali. Brojne su
koristi od sastavqawa
kalkulacija i analizira-
wa tro{kova proizvodwe,
a neke od wih su: dobija se
cena ko{tawa proizvodwe
i na taj na~in se omogu}a-
va dono{ewe pravih po-
slovnih odluka, olak{ano
je dono{ewe odluka o in-
vesticionim ulagawima,
unapred se zna prihvatqi-
va cena neophodnog repro-
materijala koji se koristi
u pojedinim linijama pro-
izvodwe... - obja{wava
Miroslav Ja}imovi}.
Prema wegovim re~ima,
oblasti i teme koje su po-
krenute ovim projektom,
bi}e nastavqene kroz ak-
tivnosti koje su definisa-
ne godi{wim programom
savetodavnog rada Poqo-
privredne savetodavne i
stru~ne slu`be ^a~ak. Po-
sve}enost Vlade Srbije i
nadle`nih ministarstava
EU integracijama i una-
pre|ewu `ivota i rada u
ruralnom podru~ju je, kako
ka`e, glavna garancija in-
stitucionalne odr`ivo-
sti rezultata ovog projek-
ta. Ministarstvo poqo-
privrede, {umarstva i vo-
doprivrede, udru`ewa po-
qoprivrednika, zemqo-
radni~ke zadruge, nevla-
dine organizacije pokazu-
ju veliku zainteresova-
nost i ukazuju na neophod-
nost edukacije na{ih po-
qoprivrednika iz ovih
oblasti, koje }e u nared-
nom periodu biti od izu-
zetnog zna~aja, kako bi svi
akteri ukqu~eni u agrobi-
znis bili spremni za sva
isku{ewa, koja ih o~ekuju
u procesu integracija EU,
isti~e Ja}imovi}.
N. R.
ODR@AN REGIONALNI SASTANAK PREDSTAVNIKA LOKALNIH SAMOUPRAVA,
SEKTORA ZA ODBRANU OD GRADA I STRELACA
SAVREMENE METODE UPRAVQAWA POQOPRIVREDNIM GAZDINSTVOM,
KAO USLOV POVE]AWA EKONOMSKOG KAPACITETA RURALNOG PODRU^JA
FUNKCIONISAWE
PROTIVGRADNE ODBRANE
EFIKASNO PLANIRAWE PROIZVODWE
14 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEEKOLOGIJA
Usardwi sa 14 grado-
va partnera iz se-
dam evropskih dr-
`ava, ^a~ak od februara
2012. godine implementira
projekat “BE NATUR” (Bo-
qe gazdovawe lokacijama),
za koji je Evropska unija
obezbedila dva miliona
evra, od kojih je za ^a~ak
opredeqeno 167.000 evra.
^a~anska delagacija je da-
la izuzetan doprinos me|u-
narodnom povezivawu 14
partnerskih organizacija,
anga`ovanih na realizaci-
ji ovog projekta, rekla je
pro{log ~etvrtka pomo}-
nik gradona~elnika za
oblast ekonomskog razvoja
i za{titu `ivotne sredine
Mirjana \okovi}, na KZN
kojoj su prisustvovali i mr
Aleksandar Dragi{i}, di-
rektor Zavoda za za{titu
prirode Srbije i profesor
dr Ionel Samfira, pred-
stavnik okruga Timi{ u
rumunskom gradu Temi{va-
ru:
- Raduje ~iwenica da
partneri koji uspe{no re-
alizuju projekat “BE NA-
TUR 2000”, nastavqaju sa-
radwu i nastoje da u nared-
nom periodu budu nosioci
novih aktivnosti, koje }e
unaprediti za{ti}ena
podru~ja i doprineti ve}oj
brizi o za{ti}enim vrsta-
ma.
Projekat “BE NATUR”
partneri realizuju u sklo-
pu presti`nih programa
prekograni~ne saradwe,
putem kojih lokalne samou-
prave mogu crpeti sredstva
iz fondova EU, objasnio je
menaxer projekta Radojica
Gavrilovi}, istakav{i da
je kqu~na dobit za grad ^a-
~ak upravo u~e{}e u evrop-
skim integracijama, prven-
stveno u oblasti za{tite
prirode.
- Osim u~e{}a u izradi
zajedni~kih akcionih pla-
nova, predvi|ene su i dve
konkretne pilot interven-
cije: aeracija re~nog muqa
na prostoru gradske pla`e,
za{ta su zapo~ete pripre-
me za sprovo|ewe tenderske
procedure. Re~ je o nekoj
vrsti gejzira koji bi vr-
{io aeraciju re~nog muqa
i wegovo razgra|ivawe.
Druga akcija bi}e uklawa-
we invazivnih vrsta i ~i-
{}ewe wihovih stani{ta -
najavio je Gavrilovi}, a
pomo}nik grdona~elnika
Mirjana \okovi} jo{ do-
dala da }e efekti ovih pi-
lot aktivnosti biti vi-
dqivi naredne godine:
“Gradsko rukovodstvo
ozbiqno pregovara sa jed-
nim slovena~kim partne-
rom koji je uradio idejni
projekat o ~i{}ewu muqa u
jezeru u Me|uvr{ju. Plani-
rano je da jezero bude o~i-
{}eno, da bi postalo plov-
nije nego do sada. Razmi-
{qa se i o pravqewu ve-
{ta~kih ostrva od muqa i
wegovom kori{}ewu za |u-
brewe okolnih povr{ina
pod povrtarskim kultura-
ma. Osnovni ciq tih ak-
tivnosti je da jezero u Me-
|uvr{ju postane atraktiv-
na turisti~ka destinacija,
{to }e doprineti i pospe-
{ivawu lokalne ekonomi-
je.
Projekat je veoma kom-
pleksan i me|u najzna~aj-
nijim u oblasti za{tite
prirode, ocenio je direk-
tor Zavoda za za{titu pri-
rode Srbije mr Aleksandar
Dragi{i}, naglasiv{i da
}e wegova implementacija
na podru~ju ^a~ka umnogo-
me olak{ati ustanovi na
~ijem je ~elu, “jer lokalna
sredina ima kapacitete i
voqu da ga sprovede na
svom podru~ju”. On je izra-
zio uverewe da }e primer
^a~ka slediti i drugi gra-
dovi i op{tine u Srbiji.
U posledwe dve godine i
okrug Timi{ sa partneri-
ma iz ^a~ka i ostalih gra-
dova implementira proje-
kat “BE NATUR”, koji mu
omogu}ava da {titi ve-
{ta~ko jezero Surdu, uda-
qeno tridesetak kilometa-
ra od Temi{vara i povr-
{ine ve}e od 100 hektara,
objasnio je zna~aj zajedni~-
kog programa profesor
Poqoprivrednog fakulte-
ta u Temi{varu Ionel
Samfira:
- Sa partnerima iz Gr~-
ke i ^a~ka, sa kojima smo
dobro sara|ivali dve godi-
ne, zajedni~ki smo radili
prekograni~ni Akcioni
plan za stani{ta. Osim to-
ga, napravili smo jednu vr-
stu zoolo{kog centra u Te-
mi{varu za ptice i orga-
nizovali edukacije za
predstavnike {kola, u~e-
nike, turiste...
Turisti~ka organizaci-
ja ^a~ka je upravqa~ za-
{ti}enog podru~ja predela
izuzetnih odlika Ov~arsko
kablarske klisure, zbog ~e-
ga konstantno brine i o za-
{titi prirode. Ov~ar Ba-
wa je pro{le godine dobi-
la status bawe, a ove je
usvojen i Plan detaqne re-
gulacije naseqa, {to su
preduslovi za dovo|ewe
investitora i privla~ewe
ve}eg broja turista, rekao
je direktor Dragoqub Sa-
vi}, uveren da ova ustanova
za to ima i kadrovske i ma-
terijalne resurse: “Sa di-
rektorom Zavoda za za{ti-
tu prirode razgovarali
smo, pored ostalog, i o po-
ve}awu teritorije na{eg
za{ti}enog podru~ja, ~ije
se granice prote`u obodom
planina Ov~ar i Kablar.
To je donekle neprirodno,
jer sa jedne strane je pod-
ru~je za{ti}eno, a sa druge
nije, iako su biqni i `i-
votiwski svet skoro isti.”
M. N.
Organizator akcije je Udru`ewe gra|ana
“Geografsko ekolo{ko dru{tvo”
Akcija koju su 26. oktobra izveli u~enici O[ “Vuk
Karaxi}“, Ekonomske i Prehrambeno - ugostiteqske
{kole, deo je projekta “Po{umqavawe terena koji je
o{te}en u po`aru”, ~iji su finansijeri Grad ^a~ak i
Javno preduze}e “Srbija {ume”.
Pripremu terena, zahva}enog pro{le godine po`arom,
obavili su radnici “Srbija {uma”, koji su, tako|e, obez-
bedili sadnice i pru`ili |acima stru~nu pomo}. Na
prostoru od dva hektara zasa|eno je vi{e od 2.000 sadni-
ca divqe tre{we i time prekinuta praksa da se na ni`im
nadmorskim visinama sade ~etinari, jer to podnebqe ni-
je wihovo prirodno stani{te i zato {to je zimzeleno dr-
ve}e podlo`nije po`aru od listopadnog.
- Pored sanirawa terena, ciq nam je bio da podstakne-
mo mlade da unapre|uju svoje okru`ewe, ali i da ih eduku-
jemo o opasnostima po`ara, wegovim uzrocima i na~ini-
ma za{tite - ka`e koordinator projekta Goran [ipeti}.
Na po{umqavawu je radilo {ezdesetak u~enika, a
predvodili su ih profesorke @ivadinka Jovanovi} Mi-
li}evi} i Aneta Petrovi}, i predsednik „Geografsko
ekolo{kog dru{tva“ Vladan Nicovi}. E. V.
^A^AK ME\U 14 GRADOVA PARTNERA KOJI REALIZUJU PROJEKAT „BE NATUR”
GEJZIR NA PLA@I, MUQE IZ JEZERA
JESEWE PO[UMQAVAWE U GORWOJ GOREVNICI
Turisti~ka organizacija je pro{le godine sa~i-
nila veoma ambiciozan plan izgradwe vizitor cen-
tra u Ov~ar Bawi, ~ija realizacija iziskuje velika
sredstva, zbog ~ega }e u toku ove godine taj projekat
najverovatnije biti korigovan, najavio je direktor
Dragoqub Savi}:
- Osim prate}ih sadr`aja svakog vizitor centra,
predvi|ena je i gradwa kongresne sale sa 300 mesta i
sme{tajnog bloka, kapaciteta 50 le`aja. Predra~un-
ska vrednost takvog objekta je oko 50 miliona dina-
ra. Obra}ali smo se na adrese tri ministarstva i
po{to ni od jednog nismo dibili sredstva, mora}e-
mo da korigujemo plan i izgradimo najneophodnije
sadr`aje. Grad }e najverovatnije otkupiti pet ari
zemqi{ta koje u Bawi prodaje “Luk ojl” i ustupiti
ga TO^ kao korisniku tog prostora, na kome je Pla-
nom detaqne regulacije predvi|ena gradwa vizitor
centra.
KOREKCIJA AMBICIOZNOG PLANA
U^ENICI ZASADILI
VI[E OD 2.000 STABALA
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 15DRU[TVO
- Nagra|ene ^a~an-
ke u Beogradu su
profesor dr Biqa-
na Obrenovi} Kir-
}anski i doktorka
Mirjana Nixovi}
Uorganizaciji Srp-
sko lekarskog dru-
{tva ~a~anske i
gorwomilanova~ke Podru-
`nice, Zdravstvenog cen-
tra ^a~ak, ovda{wih Zavo-
da za javno zdravqe i Udru-
`ewa privatnih lekara, u
hotelu “Morava”, pro{log
petka, odr`ana je tradici-
onalna manifestacija “Da-
ni doktora Dragi{e Mi-
{ovi}a”. Ove godine pre-
dava~i su akcenat stavili
na bolesti digestivnog
trakta, posebno na preven-
ciju i le~ewe kolorektal-
nog karcinoma, a u okviru
kardiolo{kih tema govo-
reno je o savremenim pri-
stupima le~ewa akutnog
infarkta miokarda. Zapa-
`ena predavawa bila su i
iz stomatologije, na temu
sedacija i prevencije bola
u svakodnevnoj stomatolo-
{koj praksi.
Skup su otvorili Rado-
slav Milo{evi}, direktor
Zdravstvenog centra ^a~ak
i Aleksandar Da~i}, pomo-
}ik gradona~elnika za dru-
{tvene delatnosti. Po-
zdraviv{i goste, direktor
Milo{evi} je u~esnicima
stru~nog skupa po`eleo us-
pe{an rad u sticawu novih
znawa i na obnovi onoga
{to su nekada davno nau~i-
li. Osim organizatorima i
sponzorima, direktor je
posebno zahvalio predava-
~ima, i istakao da u godi-
ni skrininga malignih bo-
lesti, veliki zna~aj ima i
skrining kolorektalnog
karcinoma, {to je upravo
bila i jedna od tema ovog
stru~nog skupa.
Obra}aju}i se prisut-
nima, Aleksandar Da~i} je
podsetio da Grad podr`ava
ovakve skupove, kao i na to
da }e od 1. januara naredne
godine primarna zdrav-
stvena za{tita pre}i u
nadle`nost lokalne samou-
prave, zbog ~ega }e, veruje,
dosada{wa dobra saradwa
sa Zdravstvenim centrom,
ubudu}e biti jo{ boqa.
Predsednica Srpsko le-
karskog dru{tva Podru-
`nice ^a~ak dr Nada La-
zovi}, istakla je da je pri-
premqen raznovrstan pro-
gram, prihvatqiv svim
granama medicine. Ove go-
dine svoje stru~ne radove
predstavilo je 11 predava-
~a, uglavnom profesori sa
Medicinskog i Stomato-
lo{kog fakulteta u Beo-
gradu, dok su doktori iz
na{eg okruga pripremili
poster prezentacije. Pod-
setiv{i da se “Dani dokto-
ra Dragi{e Mi{ovi}a”
odr`avaju vi{e od tri de-
cenije, a da se zbornici ra-
dova {tampaju od 1987. go-
dine, dr Nada Lazovi} je
izrazila nadu da }e lekari
sa ovog skupa oti}i oboga-
}eni mnogim saznawa, koja
}e sutra mo}i da primene u
praksi.
Srpsko lekarsko dru-
{tvo Podru`nica ^a~ak
nagradilo je i ovoga puta
doktore priznawem “Lekar
^a~anin u Beogradu”. Ove
godine priznawa su dobili
profesor dr Biqana Obre-
novi} Kir}anski i dok-
torka Mirjana Nixovi} iz
Klini~kog centra u Beo-
gradu.
- Imam obi~aj da ka`em
da sam sve ove godine na
privremenom radu u Beo-
gradu, {to govori o tome
koliko volim da dolazim u
^a~ak, da se dru`im sa mo-
jim drugovima iz Gimnazi-
je i ranog detiwstva, a sa
kolegama sa Internog ode-
qewa sam nastavila sarad-
wu odmah po diplomirawu
- izjavila je Biqana Obre-
novi} Kir}anski, profe-
sorka sa Medicinskog fa-
kulteta, izra`avaju}i za-
hvalnost za uru~enu nagra-
du.
Za ovo “drago prizna-
we” zahvalila je i dr Mir-
jana Nixovi}, koja je nasta-
vila “stazama svog oca”,
~uvenog ~a~anskog lekara
Branka Nixovi}a.
N. R.
UInstitutu za vo}ar-
stvo, pro{le sedmi-
ce, predstavnici
osniva~a Nau~no tehnolo-
{kog parka (NTP) ^a~ak
odr`ali su sastanak sa
konsultantom za inovacije
Juanom Petersom iz Velike
Britanije, koga je anga`o-
vao USAID. Prema re~ima
predsednika Skup{tine
Nau~no tehnolo{kog par-
ka Radisava Marjanovi}a,
u okviru podr{ke razvoju
NTP, USAID anga`uje
svetske eksperte koji pru-
`aju stru~nu pomo} u rea-
lizovawu inovativnih
ideja u ovoj oblasti.
Podsetiv{i da su osni-
va~i NTP dva poslovna
udru`ewa “Gradac 97” i
Unija “^a~ak 2000”, In-
stitut za vo}arstvo, Fa-
kultet tehni~kih nauka,
Agronomski fakultet i
Grad ^a~ak, Marjanovi} je
istakao da je re~ o javno -
privatnom partnerstvu,
koje je vrlo po`eqna for-
ma osnivawa institucija
za podr{ku inovacijama,
konkurentnosti i primene
nauke u praksi.
- Sastanak sa ekspertom
za inovacije Juanom Peter-
som je rezultat podr{ke
koju USAID pru`a razvoju
NTP u prvim koracima.
Osim {to poma`e razvoj
izgradwe institucije,
USAID anga`uje i eksperte
iz inostranstva. Gospodin
Juan Peters je razgovarao
sa predstavnicima svih
osniva~a, o “alatima” i
tehnikama kojima se selek-
tuju dobre inovativne kva-
litetne poslovne ideje, da
bi one bile pogodne za in-
kubaciju u okviru NTP za
razne forme podr{ke i da
bi na kraju bile realizova-
ne. Nau~no tehnolo{ki
park je prakti~no predu-
zetni~ka infrastruktura
na koju se oslawaju predu-
ze}a u prvoj fazi razvoja,
posebno preduze}a koja `e-
le da primene inovacije.
Otuda su osniva~i upravo
obrazovne i nau~ne insti-
tucije, koje su prakti~no
generatori ideja - rekao je
Radisav Marjanovi}.
Prema wegovim re~ima,
u ovoj formi nema brzog
rezultata, mora da se radi
strpqivo i dugo, odnosno
potrebno je vi{e godina da
se selektuju dobre poslovne
ideje, da one budu zaista
ostvarqive, “ispra}ene”
qudskim i materijalnim
resursima i realizovane.
Ali, najva`nije je da se na
kraju do|e do kvalitetnih
rezultatata, nagla{ava
predsednik Skup{tine
NTP.
Me|u ciqevima ove
forme institucija je i sa-
~uvati qude sa posebnim
talentima, odnosno spre-
~iti odlazak onih koji stu-
diraju u na{em ili drugim
gradovima, a poreklom su
iz ^a~ka, ka`e Marjano-
vi}. N. R.
Vosak koji smo do-
bili pretapawem
sa}a iz ko{nice,
koristimo i za potrebe
sopstvenog p~eliwaka.
Ako smo talo`ewem do-
bili odgovaraju}i kva-
litet i uradili steri-
lizaciju na temperaturi
od 120° C, mo`emo od
takvog voska praviti
vo{tane table sa po~e-
cima p~eliweg sa}a, a
to p~elari zovu satne
osnove.
Najstariji sistem
pravqewa satnih osno-
va je izlivawe u ru~noj
presi. Presa je mala me-
talna kadica sa gorwim
delom pri~vr{}enim
{arkama, koji nale`e na
dno dowe posude. Na oba
dela prese je reqef koji slu`i za po~etke
sa}a i koji je presvu~en tankim slojem sre-
bra. Takva presa se obi~no postavqa na
ravnu plo~u od mermera radi lak{eg hla-
|ewa doweg dela posude. Pre sipawa ras-
topqenog voska, u presu se doda neka od
te~nosti za podmazivawe i ~i{}ewe prese,
kako bi se vo{tana tabla lak{e odlepila
nakon izlivawa. Za podmazivawe ovakvih
presa originalno su se koristile razne vr-
ste prirodnih uqa, a na na{im prostori-
ma se koristila surutka, rastvori meda i
rakije i drugo. Ovakvu presu nema~ke pro-
izvodwe „^a~anska p~elarska podru`ni-
ca“ - tada{wi naziv p~elarskog dru{tva,
je za potrebe svojih ~lanova nabavila pre
vi{e od 70 godina, a ovakav sistem je jo{
uvek ponegde u upotrebi.
Modifikovana verzija
ovakve prese kakva se sada
mo`e nabaviti ima izme-
|u gorwe i dowe plo~e re-
qefe od silikona, a kroz
oba dela prese proti~e
voda ~ime je obezbe|eno
hla|ewe voska.
Sve vi{e su u upotrebi
i vaqci za hladno vaqane
satne osnove, a sistem je
ne{to druga~iji. U ovom
sistemu koriste se dva pa-
ra vaqaka, koji se ru~no
okre}u preko mehani~kog
prenosa. Prvi vaqci su
glatki, a drugi reqefni.
Rastopqeni vosak se prvo
razliva u kalupe pravou-
gaonog oblika, ~ija je {i-
rina jednaka du`ini va-
qaka. U tim kalupima vo-
sak se hladi, ali do tem-
perature oko 45° C, kada je jo{ uvek mekan
i kao takav se provla~i kroz glatke vaqke.
Oni prave duga~ku traku glatkog voska ko-
ji se zatim provla~i kroz reqefne vaqke,
koji na wemu ocrtavaju po~etke }elija sa-
}a. Tako ispresovana traka se iseca na po-
trebnu dimenziju ramova koje koristimo u
na{im ko{nicama. Ovako proizvedene
satne osnove pokazuju neke prednosti. Za
proizvodwu satne osnove u ovom sistemu
koristi se mawe voska po jednoj osnovi, a
table su dosta fleksibilnije, tako da ne
dolazi do wihovog pucawa pri savijawu
kao kod izlivanih tabli.
Ovo su neki od ru~nih sistema pravqe-
wa satnih osnova koji se mogu primewiva-
ti i u sopstvenim doma}instvima.
TRADICIONALNA MANIFESTACIJA “DANI DOKTORA DRAGI[E MI[OVI]A”
NOVA SAZNAWA ZA BOQU PRAKSUNOVA SAZNAWA ZA BOQU PRAKSU
ODR@AN SASTANAK PREDSTAVNIKA OSNIVA^A NTP
I KONSULTANTA ZA INOVACIJE JUANA PETERSA
SAVETI ZA P^ELARE
PODR[KA RAZVOJU
PRERADA VOSKA ZA
POTREBE U P^ELARSTVU
16 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
„Pri~a o quba-
vi i tami“ je `i-
votno delo najpo-
znatijeg i najpri-
znatijeg savreme-
nog izraelskog pi-
sca. Autobiogra-
fija pisana u for-
mi romana, izuzet-
na drama puna hu-
mora, ali i veoma
potresnih scena,
pri~a o jevrejskom
narodu ispri~ana
kroz prizmu Ozove
porodice.
Qubav i tama
samo su dve od mo}-
nih sila koje pro-
`imaju izuzetnu,
dirqivu pri~u
Amosa Oza. Autor
nas vodi na zavodqivo putovawe kroz svoje detiwstvo i
mladi}ko doba, od ratom razru{enih ulica Jerusalima
~etrdesetih i pedesetih godina dvadesetog veka, do pakle-
nog braka dvoje dragih, dobronamernih qudi – nervo-
znog, racionalnog oca i sawarewu sklone, romanti~ne
majke. Izme|u wih dvoje zati~e se jedan mali de~ak koji
na ple}ima nosi breme prethodnih nara{taja.
Ovo je `ivotopis bez premca koji `udi da bude pro~i-
tan i oplakan.
Nov roman
Sofi Kinsele au-
torke popular-
nih bestselera iz
serijala o kupo-
holi~arki obra-
dova}e sve wene
obo`avaoce .
„Prva bra~na
no}“ je zabavna,
duhovita pri~a o
Loti, romanti~-
noj `eni koja je
po{la na bra~no
putovawe, a da s
mu`em pre ven~a-
wa nije nikada
vodila qubav, i
wenoj sestri
Flis, koja ima
o~ajan brak i po-
ku{ava da osuje-
ti Lotin. Loti
samo `eli da se uda, naravno, za onog pravog. Sigurna je
da }e je wen momak zaprositi. Ali, kad prosidba izosta-
ne, a ona sretne svoju prvu qubav iz rane mladosti, Loti
se odlu~uje na drasti~an korak. Ven~a}e se odmah, bez ve-
ridbe, bez gu`ve i, pre svega, bez seksa pre nego {to budu
zvani~no ven~ani. To je savr{en plan! Flis se bori s ko-
{marnim razvodom i samo `eli da wena mla|a sestra Lo-
ti nipo{to ne ponovi wene gre{ke. Zakqu~uje da po sva-
ku cenu mora spre~iti Lotinu udaju i zato kre}e za
(ne)sre}nim parom koji putuje da provede medeni mesec na
jednom gr~kom ostrvu. Ho}e li Loti do`iveti prvu bra~-
nu no} za pam}ewe... ili za zaborav?
Sofi Kinsela
PRVA BRA^NA NO]
Amos Oz
PRI^A O QUBAVI I TAMI
Na 37. Festivalu srpskih gu-
slara Srbije, Crne Gore i
Republike Srpske, odr`a-
nom od 24. do 26. oktobra 2013. godi-
ne u Podgorici, ~lanovi ~a~anskog
Guslarskog dru{tva “Tanasko Raji}”
postigli su solidan uspeh u konku-
renciji 40 narodnih guslara, koji su
stekli pravo u~e{}a na republi~kim
festivalima. ^a~anski narodni gu-
slar Milan Mrdovi} zauzeo je tre}e
mesto, a Mili} [apowi} jedanesto.
Festival je odr`an u Hramu Hri-
stovog Vaskrsewa s blagoslovom i
pokroviteqstvom arhiepiskopa ce-
tiwskog i Mitroploita crnogorsko-
primorskog Amfilohija Radovi}a,
koji je bio i predsednik festival-
skog odbora. Bio je posve}en obele-
`avawu 200. godi{wice ro|ewa Pe-
tra Drugog Petrovi}a Wego{a i
1700 godina dono{ewa Milanskog
Edikta.
Organizator festivala bio je Sa-
vez srpskih guslara, Savez guslara
“Du{anovo carstvo”, a doma}in ma-
nifestacije NVU Dru{tvo guslara
“Vojvoda Mina Radovi}” iz Podgo-
rice.
Pobednik 37. Festivala srpskih
gusala je narodni guslar Veqko \u-
ranovi}, a drugo mesto osvojio je \o-
ko Koprivica. Za prva tri mesta u
pojedina~noj i ekipnoj konkurenciji
dodeqeni su pehari i diplome, a sala
je bila prepuna obe ve~eri, ka`e An-
drija Miliki}, predsednik amater-
skog guslarskog dru{tva iz ^a~ka.
Prvog festivalskog dana odr`ana je
Duhovna akademija posve}ena godi-
{wici Wego{evog ro|ewa na kojoj je
mitropolit Amfilohije dodelio or-
den Svetog Petra Cetiwskog narod-
nom guslaru Mirku Dobri~aninu, a
orden Zlatni Wego{ev lik, narod-
nom guslaru Bo{ku Vuja~i}u. ^a~an-
ski guslari su nakon takmi~ewa u
Podgorici, posetili i manastir
Ostrog o poklonili se mo{tima Sve-
tog Vasilija Ostro{kog. Z. L. S.
U~esnici 18. susreta Podru`nice
Dru{tva arhivista Srbije bili
su predstavnici sredi{ta u
U`icu, Kragujevcu, Kru{evcu,
Kraqevu, Novom Pazaru, Jagodini i
^a~ku sa gostima iz Zaje~ara. Na sas-
tanku odr`anom pro{log ~etvrtka u
~a~anskom Me|uop{tinskom istori-
jskom arhivu bilo je re~i o inicijati-
vama u radu Arhivisti~kog dru{tva
Srbije i re{avawu stru~nih, organiza-
cionih, finansijskih i zakonodavnih
pitawa. Imaju}i na umu da je Dru{tvo
arhivskih radnika Srbije, osnovano
1954. godine, kada su glavni problemi
bili arhivske zgrade i kadar, a potom i
status institucije koja od dr`avnog i
istorijskog atributa postaje i upravna
i nau~no kulturna ustanova.
Precizirana je i delatnost arhiva,
usmerena na dokumenta koja svedo~e
pro{lost jednog dru{tva, pa stoga
arhivi dobijaju prefiks istorijski, za
razliku od takozvanih operativnih
arhiva - registratura, podsetila je
Lela Pavlovi}a, direktorka ustanove
doma}ina. Predsedavaju}i skupa po
dogovoru ove godine je bila Mira Axi}
iz ~a~anskog arhiva.
Arhivisti su pored nastavka rada
obnovqenog Dru{tva arhivista Srbije
razmatrali i konkretne probleme,
kakvi su uskla|ivawe cenovnika za
naknadu usluga koje arhivi vr{e, a
odnose se na visinu nadoknade koju izd-
vajaju ste~ajni upravnici iz ste~ajne
mase za sre|ivawe i preuzimawe
arhivske gra|e i registraturskog
materijala, do izdavawa dokumenata za
regulisawe prava povra}aja imovine.
I problem finansirawa arhiva vezan
za osniva~a bio je na dnevnom redu ovog
sastanka, po{to jo{ uvek postoje
arhivi kod kojih ova vitalna ta~ka
nije regulisana na zadovoqavaju}i
na~in, naro~ito posle 2004. godine
kada su Zakonom o ra~unovodstvu
arhivi preba~eni sa buxeta
Ministrstva kulture na buxet
lokalnih samouprava. Kao primer je
predo~ena struktura finansirawa
~a~anskog Me|uop{tinskog Arhiva,
~iji su osniva~i Grad ^a~ak i op{tine
Gorwi Milanovac i Lu~ani, ali je
Ugovorom o regulisawu me|usobnih
prava, obaveza i odgovornosti osni-
va~a iz 2007. precizirano da, uz
kadrovska re{ewa i izbor organa
uprave, celokupno godi{we finansir-
awe preuzme Grad ^a~ak, a druga dva
osniv~a svoj deo upla}uju naknadno na
ra~un nosioca obaveze i to op{tina
Gorwi Milanovac 20 odsto, a Lu~ani
10 odsto od planiranih sredstava.
Raspravqalo se i o tome kakav je stav
ste~ajnih upravnika prema arhivskoj
gra|i preduze}a u ste~aju i nadok-
nadama za preuzimawe i sme{taj doku-
mentacije u Arhiv.
Sa sastanka Podru`nica potekao je
i predlog da Nagradu “Zlatna arhiva”
iz Fondacije “Aleksandar
Arnautovi}” ove godine dobije
Miladin Milo{evi}, v. d. direktora
Arhiva Jugoslavije, zbog impresivne
biografije i izuzetnog odnosa prema
kolegama iz drugih arhiva.
Z. L. S.
“Sawajmo zajedno, bajke su prve sawaonice i ma{tao-
nice,” bile su pozdravne re~i brojnim pred{kolcima i
wihovim roditeqima u petak, 18. oktobra, u Klubu Doma
kulture, kada je otvorena izlo`ba radova “Probu|ene baj-
ke” i prire|en zanimqiv umetni~ki program za decu, u
kome je u~estvovao i izlo`bu otvorio pesnik iz Kraqeva
Dejan Aleksi}, a to izma{tavawe bajki i wihovo preta-
kawe u ~arobnu umetnost de~jeg sveta, organizovala je
Gradska biblioteka “Vladislav Petkovi} Dis” sa Pred-
{kolskim ustanovama “Radost” i “Moje detiwstvo” u
okviru De~je nedeqe i De~jeg oktobra. Muzikom i igrom
mali{ane su uveseqavali najmla|i polaznici “Star dance
studija”, brejkdenseri i wihovi malo stariji drugari…
Na ovu bajkovitu izlo`bicu organizovano su do{li i
pred{kolci iz Zabla}a i O[ “Filip Filipovi}”. A
kwiga “[ta se koga ti~e kako `ive pri~e” pisca za decu
Dejana Aleksi}a u izdawu kreativnog centra, bila je po-
vod za novo dru`ewe sa ovim stvaraocem. Re~ je o kwizi u
kojoj su zapravo pri~e junaci pri~e, koja je svojevrsni po-
ziv na ~itawe i igru, o kojoj }e deca razmi{qati i kada
sklope wene korice, rekao je Aleksi} i na zanimqiv i
jednostavan na~in animirao mali{ane i “uvukao” ih u
svoju igru postavqaju}i im nagradna kviz pitawa “koli-
ko brzo mislite”, zadaju}i brzalice, zagonetke, izazivaju-
}i rivalstvo izme|u devoj~ica i de~aka u znawu i spret-
nosti… Izlo`ba je otvorena do 1. novembra.
Z. L. S.
^A^ANI NA 37. FESTIVALU SRPSKIH GUSALA U PODGORICI
VISOKO KOTIRANI
MRDOVI] I [APOWI]
IZLO@BA GRADSKE BIBLIOTEKE I PRED[KOLSKIH USTANOVA
ODR@AN 18. SUSRET PODRU@NICE DRU[TVA ARHIVISTA SRBIJE
PROBU\ENE BAJKE
OD STATUSA DO FINANSIJA
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 17KULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Mislili ste da ga
poznajete? Razmi-
slite opet. Zakqu-
~ana soba. Le{. ^o-
vek s no`em u ruci.
Kad je [erlokov
brat otkriven s no-
`em u ruci, nagnut
preko le{a, sve je
ukazivalo na jasan
slu~aj ubistva. Me-
|utim, [erlok nije
bio tako siguran u
to. Re{ewe zagonet-
ke zahteva}e putova-
we od Londona do
Moskve, u napetoj
potrazi za tragovi-
ma. Da li }e [er-
lok otkriti istinu
i pravog krivca...
ili }e Majkroft za-
vr{iti na ve{ali-
ma?
Kao da nije do-
voqno {to
mora da se nosi sa
svim „lepotama“
tinejxerskog doba,
Beka je stekla re-
putaciju sawarke.
Propustila je ~ak
i priliku da u~e-
stvuje u {kolskoj
postavci Briqan-
tina.
Me|utim, re{ena
je da se prijavi na
takmi~ewe za Pop
princezu, i tako
dobije {ansu da
promeni sliku o
sebi.
Beka bez sumwe po-
seduje i glas i ta-
lenat, ali svi se
pitaju – ho}e li
biti istrajna i dosledna?
Uz pomo} prijateqa, Beka napreduje sve vi{e, a kada wen
otac shvati koliko se ona trudi, dobija i wegovu podr-
{ku. Ohrabrena, Beka }e uvideti da se istrajnost i upor-
nost isplate, a ako zatreba, dodatnu motivaciju mo`da
dobije ba{ od de~ka koji joj se dopada...
Keti Hopkins
POP PRINCEZA
Endru Lejn
MLADI [ERLOK
HOLMS: CRNI LED
- Petar Srni} je darovao 30.000 evra za pokri-
vawe crkve, a pre nekoliko godina poklonio je
u centru Beograda i tri stana Beogradskom
univerzitetu
Svoju krsnu slavu, Svetu Petku, u nedequ je prosla-
vio i hram u izgradwi u Ostri, koji je posve}en
ovoj svetiteqki. Doma}in slave bio je me{tanin
Igrutin Beli} sa porodicom. Svetu liturgiju slu`io je
mesni paroh Mi}o Veli~kovi} uz saslu`ewe sve{tenstva
~a~anske crkve, koji je zahvalio lokalnoj samoupravi, Me-
snoj zajednici, svim ktitorima i prilo`nicima na pomo-
}i u dosada{woj izgradwi crkve. Slavski kola~ i `ito su
osve{tani i se~eni u prisustvu gradona~elnika ^a~ka Vo-
jislava Ili}a i brojnih vernika. Pro{le godine su od
prilo`ene gra|e qudi koji nisu iz ove parohije ura|ena
vrata i stolarija, kube je omalterisano, a u toku je pokri-
vawe crkve, koje je trenutno zastalo zbog izvo|a~a radova.
Me|u velikim darodavcima crkve Svete Petke u Ostri je
Petar Srni}, ~ovek koji je pre nekoliko godina poklonio
tri stana u centru Beograda Beogradskom
univerzitetu.
Srni} isti~e da je poznata ~iwenica da se
crkve grade decenijama, pa ~ak i generacija-
ma, zato {to su to skupi objekti, jer samo
oslikavawe hrama ko{ta isto koliko i wego-
va izgradwa, a poznato je da je finansirawe
hramova zasnovano na prilozima vernika ko-
ji su skromni. Naveo je primer beogradskog
hrama Sveti Sava, koji se gradi vi{e od 100
godina i jo{ nije zavr{en.
- Ovaj hram u Ostri se gradi tek 73 godine.
Temeqi su osve{tani 1940. me|utim, do{ao je
rat i jasno, u takvim uslovima se nije mogla
graditi crkva. A posle toga, vreme je bilo gore nego rat-
no. Iako je tu bio prikupqen sav gra|evinski materijal,
crkva je trebalo da se pravi od kamena, ali vlasti su taj
kamen iskoristile za potporne zidove za puteve, tako da
niko nije mogao ni da pomene wenu izgradwu. I ne znam, da
li se uop{te neka crkva izgradila ovde za vreme velike Ju-
goslavije zbog takvog stava vlasti. Ja bih napomenuo da je
Velimir Ili} dao veliki doprinos time {to je dao po~et-
ni kapital za izgradwu ove crkve, da ne ka`em da je obno-
vio i samu ideju. Kad je crkva po~ela da se gradi, ja sam se
tu pridru`io i obezbedio ~etiri donacije od Ministar-
stva vera. I kad sam prvi put ~uo zvono u na{em selu, to-
liko sam bio uzbu|en da sam tog dana bio van sebe, jer smo
mi i{li u susedno selo u crkvu. To zvono se ogla{ava ne-
deqom, u dane crkvenih praznika, u dane smrti i tako da-
qe. Osetio sam potrebu da i ja tome pripomognem – ka`e
Petr Srni}.
Zato je pre nekoliko godina oglasio prodaju svoje vi-
kendice u Ostri, koja je vi{e ku}a, sa naznakom ko uplati
Crkvenom odboru 40.000 evra, taj }e od wega do-
biti kqu~eve i sve stvari koje se tamo nalaze.
Me|utim, nije bilo odziva, zato {to je ve} poo-
davno kriza u prodaji nekretnina, i u gradovi-
ma, da ne govorimo u selima. Da ne bih ispao
“la`ov”, kako sam ka`e, svoj stan, koji se nala-
zi u Beogradu pored samog hrama Svetog Save, u
kojem je posle penzionisawa 17 godina obavqao
privatnu delatnost je prodao i uplatio 30.000
evra za pokrivawe crkve u Ostri. To pokrivawe
je trebalo da se zavr{i za dva meseca, ali se
odu`ilo zbog neodgovornosti gra|evinara.
Ipak, Srni} o~ekuje da }e to ovih dana biti
ura|eno i ponosan je zbog toga i ka`e da mu je ” `ao {to se
na{i imu}niji qudi te{ko odlu~iju da daju neke ve}e pri-
loge, vaqda smatraju da }e to poneti sa sobom, a ba{ bih
voleo da vidim kako…”
Pored stanova koje je poklonio Beogradskom univerzi-
tetu Petar Srni} se trudio da pomogne svom selu i tako
{to je obezbedio donacije za izgrawu i opremawe ambu-
lante, za vodovod, izgradwu jednog kilometra puta itd.
Tridesetak godina je prikupqao i kupovao kwige i for-
mirao lepu i veliku biblioteku, ali kada je pre tri godi-
ne hteo da je pokloni svom selu, video je da je selo pobeglo
u grad, i da dece nema. Zato je 300 kwiga izdvojio za Osnov-
nu {kolu u Ostri, a ostalo poklonio Gradskoj bibliote-
ci u ^a~ku. -Trudio sam se da pomognem gde sam god mogao
u svom duga~kom radnom veku, imao sam mogu}nosti da po-
ma`em, i uvek sam pomagao…- ka`e Srni}, o`ivqavaju}i
svojim nesebi~ nim gestom, ali i mogu}nostima, staru i u
srpskom narodu gotovo zaboravqenu instituciju zadu`bi-
narstva, mecenatstva i pokroviteqstva. Z. L. S.
PROSLAVQENA SVETA PETKA, KRSNA SLAVA CRKVE U OSTRI
Kulturno umetni~ko dru{tvo “Srpski jelek” ve} 11
godina kao svoju krsnu slavu obele`ava Svetu
Petku, prepodobnu mati Paraskevu, a tako je bilo
i ove nedeqe. U toplom ambijentu dru{tva poznatog po
izvornoj pesmi i kulinarskim ve{tinama {irom Srbije
i Balkana, saznajemo da `enska i mu{ka izvorna peva~ka
grupa “Jeleka”, na ~elu sa Mladenom Gojkovi}, gde god se
pojave ni`u uspehe. U konkurenciji 300 takmi~ara i 50
ekipa, krajem septembra su osvojili drugo mesto, nakon
pro{logodi{weg prvog, na tradicionalnoj 23. “Pasuqi-
jadi”, kulinarskoj manifestaciji koja se odr`ava u Kra-
qevu. KUD “Srpski jelek” je ove godine organizovalo i
u~estvovalo na vi{e humanitarnih koncerata: u februa-
ru u Domu kulture “Srcem za grad”, namewen licima sa
posebnim potrebama, potom sredinom jula na Gradskom
trgu, u Ka~ulicama - poseta Domu starih, nastupali su za
porodicu Plani~i} u Slatini, pevali sa Miroslavom
Ili}em u ^a~ku na humanitarnom koncertu za `enu iz
Mr~ajevaca, odnosili pomo} porodici u Ku{i}e… Na-
stupali su i na brojnim manifestacijama narodnog i du-
hovnog stvarala{tva: u @i~i, Kwi`evnom klubu “Ivo
Andri}” u Zemunu, gde je svoju poeziju kazivao ~lan dru-
{tva Mirko Bo{wakovi}, Kosidbi na Rajcu, “Kajsijadi”
u Miokovcima, Oplena~koj berbi u Topoli, Bawi Vrujci,
“Kupusijadi” u Mr~ajevima, Sajmu turizma… Sa svih ma-
nifestaicja doneli su diplome i zahvalnice… Planira-
ju da ponovo posete Ka~ulice, a najve}i posao i veliku
odgovornost Mladena Gojkovi} ka`e ose}a u pripremama
za veliki koncert po~etkom februara u Domu kulture, ka-
da }e ponovo pevati, spremati i darovati one, kojima je
`ivot neke radosti uskratio, pevati ponovo “Srcem za
svoj grad”… Z. L. S.
I KUD „SRPSKI JELEK” OBELE@IO SVETU PETKU
SLAVU DO^EKALI SA NOVIM USPESIMA
SRNI] VELIKI DARODAVAC
Petar Srni}
18 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEVODI^
PETAK 1. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
13:00 NIKO KAO JA-r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI – r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 INTERAKCIJA
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA 2. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 KONCERT
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 INTERAKCIJA-r
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 MUZI^KA APOTEKA
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA 3. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM – MALA PRINCEZA
15:30 VEZE
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 SPORTSKA GALAKSIJA
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 KARUSEL
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK 4. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRICICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 KARUSEL-r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 DOKUMENTARNI FILMOVI –
ZASTAVA FILM
21:00 MILANOVA^KA SEDMICA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK 5. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strast –
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM – ZA-
STAVA FILM – r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 Beli luk I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA –r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA 6. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 INTERAKCIJA-r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA –Izlog strasti –
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK 7. 11. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-r.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -
TV
PROGRAM
UTORAK-PETAK, 5-8. novembar 2013.
9. KIDS FEST – revija igranih i animiranih dugome-
tra`nih filmova za decu
Nova produkcija – sinhronizovani i titlovani na srps-
ki
Velika sala, u 12:00 i 19:30
UTORAK, 5. novembar 2013.
ZIP, ZAP I KLIKERA[KA BANDA
SREDA, 6. novembar 2013.
GOSPODIN MESEC
^ETVRTAK, 7. novembar 2013.
DE^AK DETEKTIV
PETAK, 8. novembar 2013.
DAN VRANA
UTORAK, 5. novembar 2013.
IV BALKANSKA IZLO@BA/ REKA-KWIGA-MOST
Izlo`bu otvara Edvard Lusi Smit
Velika sala, u 17:00
^ETVRTAK, 7. novembar 2013.
NAJGORI I NAJSVETLIJI TRENUCI SRPSKE
ISTORIJE - predavawe
Predava~ dr Predrag Markovi} iz Beograda
Mala sala, u 19:30
DOM KULTURE ^A^AK
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 19MARKETING
marketing 032/342-276
Ne retko uzrok sao-
bra}ajnih nezgoda
je direktan ili in-
direktan uticaj lekova na
voza~e. Ja~e prehlade nisu
zimi ni{ta neobi~no, a
upotreba pojedinih lekova
mo`e znatno da umawi spo-
sobnosti voza~a ili ~ak
doprinesu ja~em ose}aju
umora. Osim toga, mogu i
uticati na vid, smawewe
motorne sposobnosti, kon-
centracije.
Ukoliko i pored bo-
lesti morate da vozi-
te, po`eqno je pridr-
`avati se slede}ih
saveta:
Pitajte lekara koliko
vremena po uzimawu leka
ne biste smeli da sednete
za volan.
Po potrebi, uzmite al-
ternativni medikament.
Obavezno se pridr`avaj-
te nazna~ene doze.
Pro~itajte uputstva ili
pitajte doktora o ne`eqe-
nim efektima lekova.
Nemojte da pijete alko-
hol koji poja~ava ne`eqene
reakcije.
Vodite ra~una kakav je
uticaj uzimawa razli~itih
vrsta tableta.
Jedno je izvesno, vita-
mini u tabletama nemaju
ne`eqena dejstva, poput
umawene koncentracije,
umora, slabqewa vida...
Naprotiv, a jo{ boqe je je-
sti sve`e vo}e i povr}e
umesto tableta.
UMOR I VO@WA
Kada je re~ o umori, le-
kovi vrlo ~esto nisu glav-
ni krivci. Iskustva voza-
~a koji su se borili sa
snom za volanom su nevero-
vatna.
- Vra}ao sam se kasno sa
jedne zabave van grada. Da
ironija bude ve}a, san me
uhvatio na 500 metara od
ku}e. Bilo je vrlo hladno,
negde krajem januara, otvo-
rio sam sve prozore na au-
tomobilu, parkirao se po-
red puta i iza{ao napoqe
da se umijem snegom i NI-
[TA! Napoqu mi je bilo
koliko-toliko dobro, ali
unutra mi se opet nevero-
vatno spavalo. Na kraju
sam opet iza{ao iz automo-
bila i uradio nekoliko ve-
`bi. To mi je pomoglo da
nekako do|em do ku}e. Od
tada izbegavam da no}u vo-
zim du`e relacije - pri~a
jedan profesionalni vo-
za~.
Te{ko je utvrditi koli-
ko je ta~no saobra}ajnih
nezgoda, lak{ih ili te`ih,
nastalo zbog umora voza~a.
Mnogi nerado priznaju da
su zaspali tokom vo`we.
Najpouzdaniji savet koji
stru~waci daju voza~ima je
da ~im osete umor, stanu,
parkiraju se pored puta i
malo odspavaju. Vrlo je
efektan jo{ jedan: “Ne se-
dajte umorni za volan”.
MU^NINE
U AUTOMOBILU
Zvu~i neverovatno, ali
vi{e istra`ivawa otkri-
la su da su mu~nini sklo-
niji mu{karci, nego `ene.
One se naj~e{}e javqaju u
visokim vozilima (venovi-
ma ili terencima), nego u
limuzinama, na zadwim se-
di{tima, kao i kada je vi-
soka temperatura.
Voza~i su potpuno imu-
ni na ove tegobe. Ali, de-
{ava se da osoba koja vozi
ne oseti nikakvu tegobu, a
ukoliko pre|e na sedi{te
suvoza~a, krenu problemi.
Z. J.
20 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
VO@WA I ZDRAVSTVENI PROBLEMI
SAOBRA]AJ
GRIPOZNI ZA VOLANOMKako izbe}i mu~ninu:
Pre polaska na put, ostavite automobil u hladu.
Ako nema klime u vozilu, trebalo bi otvoriti prozo-
re.
Po`eqno je da voza~i voze lagano i mirno, bez naglih
zaokreta, ko~ewa i ubrzavawa.
Ne kretati na pun “punog stomaka”.
Izbegavati te{ku hranu, slatki{e i vo}ne sokove.
Po`eqno je ponekad popiti tabletu protiv mu~nine.
Pre polaska pojesti malo ~okolade, hleba ili zelenih
maslina.
Ne ~itati, ne pri~ati i ne pu{iti u vozilu.
Praviti ~e{}e pauze.
marketing 032/342-276
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 21MARKETING
22 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINELU^ANI
Proizvodwa }umura, po
kojoj su nekada davno
bili prepoznatqivi
mnogi krajevi Srbije,
danas je sasvim retko i
skoro zaboravqeno za-
nimawe. Ipak, ovaj, ka-
ko su ga popularno na-
zivali, garavi zanat,
opstaje i danas u mno-
gim draga~evskim seli-
ma. Kada krenete kroz
Draga~evo, `ivopisnu
sliku brdsko-planin-
skih predela upotpuwu-
ju brojne kupole starih
}umurana, koje golicaju
radoznalost putnika
namernika. Samo neke
od wih su danas aktiv-
ne. Ovih jesewih dana
iz wih izlazi gusti
dim, kroz koji se jedva
naziru qudi. Oni u`ur-
bano pripremaju drva i
kontroli{u cugove na
zidanim kupolama, iz
kojih }e za samo neko-
liko dana izvaditi vr-
lo kvalitetan }umur.
Bez wega se, ina~e, i ne
mo`e zamisliti dobar
ro{tiq.
Kako tvrde Draga~evci,
najboqi }umur se pra-
vi u wihovom kraju, jer
su se ovim vidom proizvodwe ve-
oma uspe{no bavili wihovi pre-
ci stotinama godina unazad.
Ovaj zanat je jedan od najstarijih
i najte`ih. Drveni ugaq, odno-
sno }umur, i danas se proizvodi
na isti na~in kao davnih godina
- kontrolisanim sagorevawem
drvate uz mali protok vazduha.
Istina, aktivnih }umurna u dra-
ga~evskom kraju ima mo`da sto-
tinak. Nekada su pravqene is-
kqu~ivo od gline, a ove dana{we
zidane su ciglom i prelepqene
blatom. Dobar majstor kupolu za
proizvodwu }umura sazida za dva
dana, a prose~ni vek trajawa
ovakvih }umurana je desetak go-
dina. Ipak, ono po ~emu se raz-
likuju ove dana{we }umurxije od
onih nekada{wih jeste zarada.
Ranije se od tog posla mnogo la-
godnije `ivelo, a danas se Draga-
~evci wime bave vrlo retko i to
iskqu~ivo da bi dopunili ku}ne
prihode, jer je ekonomska kriza,
kako ka`u, neumoqiva. Ina~e,
samo od proizvodwe }umura, te-
{ko da bi se slatko hleba najeli.
Iako smo u Vi~u stigli u ra-
nim jutarwim ~asovima, sedam-
desetogodi{wi Doj~ilo Stojko-
vi}, poznati draga~evski }umur-
xija, uveliko se latio posla. Dok
se iz }umurane dimilo, on je mo-
tornom testerom sekao drva i
pripremao ih za naredni proiz-
vodni ciklus. Kako pripoveda
na{ doma}in, kada je po~eo da se
bavi ovim poslom, bilo je to da-
leko unosnije. Svojim rukama je
podigao prvu }umuranu i od we je
ostvarivao sasvim dobru zaradu,
a bilo je to 1990. godine. Kako je
vreme prolazilo, zarada je bila
sve lo{ija, a zbog ekonomske
krize i hroni~ne besparice koja
je zavladala na selu, sve vi{e
qudi je poku{avalo da koji di-
nar zaradi od proizvodwe }umu-
ra.
- Kada sam davnih godina po-
~eo da se bavim ovim poslom, }u-
mur je imao dobru cenu. Danas
cena ne mrda. Dobijamo 350 ili
360 dinara po xaku plafon, a u
jednu vre}u staje od 15 do 17 ki-
lograma }umura. Za moju }umura-
nu je neophodno 13 metara drva.
Lo`i se ukupno deset dana, sa
povremenim pauzama koje traju
dan-dva, da se }umur sladi. Za
wegovo ga{ewe je neophodna vo-
da. Ipak, najvi{e vremena pro-
vodim u pripremawu drva - ka`e
Doj~ilo i dodaje da je za proiz-
vodwu }umura najboqa bukovina,
cerovina i grabovina. Naravno,
kvalitetno drvo se koristi za
ogrev, a oni ostaci - za }umur.
Stojkovi} ka`e da u svaku }u-
muranu staje mnogo drva, a kad se
}umur proizvede slaba je zarada.
Da bi do{ao do sirovine, svaki
}umurxija ula`e mnogo fizi~kog
rada.
- Ovo nije lak posao. Kad }u-
muranu potpali{ - naguta{ se
dima. Nekad ne mo`e{ da do|e{
do daha, pa ti je jedini izlaz da
sko~i{ sa kupole. Ovo je veoma
rizi~an posao, jer }umurana mo-
`e da eksplodira. Ne doga|a se
tako ~esto, ali je bilo takvih
slu~ajeva u na{em kraju. Na svu
sre}u, nije bilo povre|enih.
Mnogo truda i reskirawa za sa-
svim malo para. Nije ~udno {to
u narodu ~esto ka`u: “ Ko je drva
seko i }umur peko - ni{ta nije
steko”. Ako ~ovek sve ovo uzme u
obzir, ova izreka je ta~na. Koli-
ko se trudimo, slabu vajdu ima-
mo, ali {ta da se radi kad je ta-
ko. Pritisla kriza sa svih stra-
na, pa nam je zauvar svaki dinar.
Ne bismo mogli da `ivimo samo
od }umurane, ali nam ona dobro
do|e da dopunimo ku}ne prihode
- isti~e Doj~ilo.
Kako nam je ispri~ao ovaj
vredni draga~evski }umurxija,
koji se povremeno bavi i zida-
wem }umurana, da bi se sazidala
jedna osredwa kupola neophodno
je oko dve hiqade cigli. Gradwa
ide brzo i nova }umurana se za-
vr{ava naj~e{}e za dva dana.
Proizvodwa }umura je sezon-
ski posao. Kupci ovog proizvoda
su naj~e{}e vlasnici restorana
sa raznih podru~ja Srbije. Kako
smo saznali, postoje i qudi koji
otkupquju }umur na podru~ju
Draga~eva i prodaju ga u drugim
krajevima Srbije. Vrlo ~esto
kupci dolaze i sami. ]umur je
ostao neprevazi|eni izum u pri-
premawu hrane, pa otuda i daqe
postoji solidna tra`wa za ovom
vrstom proizvoda. Dakle, dokle
god postoje pravi gurmani - }u-
murxije }e bar povremeno imati
posla. Kad zacvr~i meso na ro-
{tiqu - svi u`ivaju u opojnom
mirisu i ukusu hrane. Slabo se
se}aju ekologije, a jo{ mawe bri-
nu koliko je isplativ posao }u-
murxija.
V. S.
DOJ^ILO STOJKOVI], POZNATI ]UMURXIJA IZ VI^E,
GOVORI O TAJNAMA DREVNOG DRAGA^EVSKOG ZANATA
UPRKOS SLABIJOJ ZARADI,
]UMURANE OPSTAJU]UMURANE OPSTAJU
UPRKOS SLABIJOJ ZARADI,
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 23LU^ANI
Na najnovijoj sednici Op{tinskog
ve}a, odr`anoj u ~etvrtak u zgra-
di Na~elstva u Gu~i, kojoj je pri-
sustvovalo devet ve}nika, razmatrano je
13 ta~aka dnevnog reda. Nakon usvajawa
zapisnika sa 39. sednice, ~lanovi Op-
{tinskog ve}a su razmatrali predloge od-
luka o visini stope poreza na imovinu za
2014. godinu, odre|ivawu zona na terito-
riji lokalne samouprave, kao i visini
stope amortizacije za utvr|ivawe poreza
na imovinu.
Kako je navela u svom izlagawu Zagor-
ka Mirkovi} iz Odseka za utvr|ivawe i
kontrolu lokalnih javnih prihoda, Zakon
o imovini je pretrpeo odre|ene izmene,
koje su usvojene 30. maja, a stupi}e na sna-
gu 1. januara naredne godine. Najva`niji
razlozi za dono{ewe ovog zakona su inte-
grisawe naknade za kori{}ewe gra|evin-
skog zemqi{ta u porez na imovinu i pod-
sticawe vlasnika da zemqi{te koriste za
najisplativije namene. Odvaja se vrednost
zemqi{ta od vrednosti objekata koji su
podignuti na wemu. Porez na poqopri-
vredno i {umsko zemqi{te ranije se nije
napla}ivao, jer je katastarski prihod bio
isuvi{e nizak. Ubudu}e }e vrednost po-
qoprivrednog i {umskog zemqi{ta biti
vezana za korisnu povr{inu i prose~nu
cenu po metru kvadratnom u odgovaraju}oj
zoni, rekla je Zagorka Mirkovi} i dodala
da se i predmet oporezivawa mewa. Opo-
rezuje se gra|evinsko, poqoprivredno,
{umsko zemqi{te, stanovi, ku}e, poslov-
ne zgrade, gara`e i gara`na mesta. Pore-
ska osnovica za gra|ane utvr|uje se prime-
nom korisne povr{ine i prose~ne cene po
kvadratnom metru odgovaraju}e nepokret-
nosti u zoni u kojoj se nalazi. Lokalne sa-
mouprave do 30. novembra moraju doneti
odluke o stopi poreza na imovinu, zona-
ma, sa naznakom najpovoqnije zone na te-
ritoriji, i stopi amortizacije.
- Na{ predlog je da se stope poreza na
imovinu na nepokretnosti poreskih obve-
znika koji vode poslovne kwige ostane 0,4
odsto, {to je stopa koju predvi|a zakon, a
za one koji ne vode poslovne kwige stopa
poreza na pravo zemqi{ta je 0,3 odsto, s
tim {to se primewuje progresivno u zavi-
snosti od vrednosti imovine. Za vrednost
imovine do 10 miliona dinara primewuje
se stopa 0,4 odsto - istakla je Zagorka
Mirkovi}.
^lan Op{tinskog ve}a Rado{ Milova-
novi} predlo`io je da stopa za obveznike
koji vode poslovne kwige bude 0,3 odsto,
jer se naknada za gra|evinsko zemqi{te
od slede}e godine stapa sa porezom na
imovinu. On je rekao da bi dr`ava u na-
rednom periodu trebalo da vodi vi{e ra-
~una o privredi, jer ukoliko Vlada nasta-
vi da puni buxet “na teret onih koji rade,
a oni su malobrojni - sve }e firme biti
zatvorene”. Predlog Milovanovi}a je
prihva}en, a usvojeno je i da stopa za ne-
pokretnosti poreskog obveznika koji ne
vodi kwige bude 0,3 odsto. Radovan Ili}
je sugerisao da porezi za imovinu, poqo-
privredno, {umsko zemqi{te, proporci-
onalno budu umaweni za 25 odsto, jer ima
mnogo stara~kih doma}instava koja ne}e
mo}i da izdvoje toliko novca. Adam Ta-
di} je skrenuo pa`wu ostalim op{tin-
skim ve}nicima da prilikom dono{ewa
ovih va`nih odluka povedu ra~una o tome
da se wima ne ugrozi funkcionisawe lo-
kalne samouprave. Ve}nici su utvrdili
da stopa poreza na poqoprivredno zemqi-
{te za obveznike koji ne vode kwige izno-
si 0,2 odsto, a usvojen je i predlog da vi-
sina stope amortizacije za objekte iznosi
0,8 odsto.
U op{tini Lu~ani u 2012. godini pri-
hod od poreza na imovinu za fizi~ka lica
iznosio je 7,7, a od pravnih 16, 8 miliona
dinara. Ove godine je zabele`en pad pri-
hoda kod pravnih lica, tako da oni izno-
se 14,8, dok je kod fizi~kih lica ostvaren
prihod od 8, 4 miliona dinara i on poka-
zuje tendenciju rasta.
Na sednici je utvr|en i predlog odluke
o najopremqenijim zonama u op{tini Lu-
~ani. Nakon diskusije je usvojeno da Lu~a-
ni i Gu~a pripadaju prvoj zoni, varo{ica
Kotra`a drugoj, dok se u tre}u svrstavaju
ruralni deo Kotra`e i sva ostala sela.
^lanovi Op{tinskog ve}a su razma-
trali i usvojili izve{taj o izvr{ewu bu-
xeta za prvih devet meseci u ovoj godini.
Kako pi{e u izve{taju, ostvareni priho-
di iznose 403 miliona dinara, odnosno 80
odsto od planiranih. Rashodi su 393 mi-
liona dinara, {to je 78 odsto od planira-
nih. Suficit za devetomese~ni period iz-
nosi 19 miliona dinara. Kako je re~eno
na zasedawu, oko 13 miliona dinara je
utro{eno na ime sudskih presuda, dugova
iz prethodnog perioda za putnu privredu,
Istorijski arhiv, naknadu {tete od ujeda
pasa lutalica i drugo.
Op{tinski ve}nici su razmatrali i
usvojili finansijski izve{taj o 53. Sabo-
ru truba~a u Gu~i. Prihodi ovogodi{weg
sabora iznose 58,2, a rashodi 50, 9, tako da
je ostvaren suficit od 7,2 miliona dina-
ra.
Na sednici je doneto re{ewe o formi-
rawu Lokalnog saveta za zapo{qavawe u
ciqu sprovo|ewa aktivnih mera politi-
ke zapo{qavawa. Planirano je da da se u
narednoj godini u Lu~anima kroz ~etiri
programa zaposli oko 85 osoba. Kako je
nazna~eno u predlogu re{ewa, Lokalni
savet za zapo{qavawe kreira planove za
re{avawe problema nezaposlenosti, de-
fini{e budu}e pravce, unapre|uje sop-
stvene kapacitete za planirawe, obezbe-
|uje neophodne podatke u sistemu podr{ke
zapo{qavawu, defini{e i identifikuje
probleme, ciqeve i prioritete u ovoj zna-
~ajnoj oblasti i inicira javne rasprave o
nacrtu dokumenata i predla`e kona~nu
verziju Op{tinskom ve}u i Skup{tini
op{tine na razmatrawe i usvajawe.
Na sednici je usvojen i predlog odluke
o formirawu Saveta za zdravqe koji bro-
ji sedam ~laniova, kao i akcioni plan za
re{avawe sme{taja izbeglih i interno
raseqenih lica.
Op{tinski ve}nici su utvrdili i
predlog odluke o izmenama i dopunama
Statuta Javnog preduze}a “Direkcija za
izgradwu op{tine Lu~ani”.
V. S.
ODR@ANA 40. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A
UTVR\EN PREDLOG PORESKIH
STOPA ZA NAREDNU GODINU
24 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
OP[TINSKA UPRAVA REALIZOVALA AKCIJU „KORAK PO KORAK KA ^OVEKU”
GORWI MILANOVAC
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova,
peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro-
|endana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih
prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih
i poslovnih prostorija i priprema za
tehni~ki prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolaga-
wu 24 ~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i
nepokretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici
(stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i osta-
log rubqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja,
uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a
name{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va-
{ih dvori{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjute-
ra i wihovo odr`a-
vawe
- popravka i izra-
da va{ih aku-
sti~nih i
elektri~-
nih `i~anih instrumenata (gitara,
mandolina, bas primova, i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svad-
be, ro|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorija-
ma)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo
polirawe (plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Delegacija Evropske komisije u Srbi-
ji, koja rukovodi programom Exchange
4 (finansira se sredstvima fondova
Evropske unije, a sprovodi ga Stalna kon-
ferencija gradova i op{tina), u prvom
krugu ocewivawa i selekcije po raspisa-
nom konkursu, pozitivno je ocenila apli-
kacije op{tine Gorwi Milanovac.
Op{tina Gorwi Milanovac se oprede-
lila na konkursu za dva projekta pod nazi-
vima „Zajedno kroz zlatno doba“ i „Na{a
imovina je na{ razvojni potencijal“, pr-
venstveno zbog iskustva u ovim oblastima
i spremnosti da odgovori slo`enim uslo-
vima i zahtevima konkursa.
Prvi projekat „Zajedno kroz zlatno do-
ba“ se odnosi na oblast socijalne za{tite
u delu unapre|ewa kvaliteta usluga koje se
pru`aju starim licima na teritoriji op-
{tine. U ovom projektu op{tina Gorwi
Milanovac bila bi aplikant i nosilac
odgovornosti za realizaciju projekta, dok
bi partner bila Op{tina Lu~ani.
Drugi projekat „Na{a imovina je na{
razvojni potencijal“, odnosi se na oblast
lokalnog ekonomskog razvoja i ima za ciq
uspostavqawe institucionalnih i si-
stemskih okvira za efikasno upravqawe
imovinom od strane lokalnih samoupra-
va. Na ovom projektu op{tina Gorwi Mi-
lanovac bila bi partner op{tinama Lu-
~ani i Ariqe.
Ukupna vrednost predlo`enog projekta
koji se odnosi na pomo} starim osobama je
206.000 evra, dok je vrednost projekta
upravqawa imovinom 232.000 evra. Op-
{tina Gorwi Milanovac ne}e imati di-
rektno finansijsko u~e{}e. Zapravo, oba-
vezuju}e op{tinsko u~e{}e po projektu u
iznosu od oko 10% od ukupne vrednosti
projekta, bi}e indirektno prikazano kao
tro{ak kroz iznose redovnih plata zapo-
slenih u Op{tinskoj upravi, koji }e biti
anga`ovani na projektu najmawe godinu
dana koliko bude trajala realizacija pro-
jekata.
Imaju}i u vidu ~i-
wenicu da je pod-
ru~je op{tine Gor-
wi Milanovac veoma razu-
|eno i da je ekonomska kri-
za svakako uticala na pove-
}awe broja ugro`enih, ~la-
novi Komisije za re{avawe
zahteva lica u stawu soci-
jalne potrebe su odlu~ili
da ovoga puta pomo} pru`e
licima, koja zbog raznih
faktora rizika, nezaposle-
nosti, niskih prihoda, lo-
{ih uslova stanovawa i
ugro`enog zdravqa i sli~-
no, te{ko sastavqaju kraj
sa krajem, a nikada nisu za-
tra`ila bilo kakvu pomo}
nadle`nih institucija.
- Do{li smo na ideju da po-
stoje}u evidenciju koju ima
Centar za socijalni rad za-
novimo, kako bismo pru`i-
li finansijsku podr{ku
licima koja `ive na rubu
egzistencije i preko su im
potrebna sredstva za na-
bavku lekova, osnovnih `i-
votnih namirnica i sli~-
no. S obzirom na to da je
oktobar mesec solidarno-
sti sa starima, `eleli smo
da na ovaj na~in krenemo u
susret ka re{avawu pro-
blema i da izdvojimo iz bu-
xeta zna~ajna finansijska
sredstva za pomo} ovoj ka-
tegoriji stanovni{tva -
istakla je Qiqana Te{i},
na~elnik Odeqewa za dru-
{tvene delatnosti, dodaju-
}i da Komisija zaseda dva
puta mese~no i strogo po-
{tuje pravilnik i krite-
rijume koje je Zakon o soci-
jalnoj za{titi propisao.
Iako to nije bila praksa,
ovoga puta su ~lanovi Ko-
misije iza{li na teren, ka-
ko bi im uru~ili nov~anu
pomo} i realno sagledali
okolnosti u kojima se nala-
ze.
- Imali smo obostranu ko-
rist od ove akcije. Na do-
biti smo bili i jedni i
drugi. Mnogi od wih nisu
bili na evidenciji Centra
za socijalni rad, a zaista
im je neophodna pomo}. Mi
smo ih susreli na pragovi-
ma wihovih ku}a, u prosto-
ru u kome se oni najboqe
ose}aju i gde mogu najboqe
da komuniciraju. Svako od
wih je mogao da nas pita o
svemu {to ga interesuje i
osetili su se va`nima.
Mnogima od wih je jako te-
{ko da zakucaju na vrata
bilo koje institucije ili
ustanove, jer jo{ uvek po-
stoje brojne predrasude.
Wihovi topli osmesi i su-
ze radosnice su ne{to {to
je nezaboravno i {to bi
trebalo do`iveti. Bili su
iznena|eni i ganuti ukaza-
nom pa`wom - rekla je Sne-
`ana Stankovi}, socijalni
radnik, ina~e ~lan Komi-
sije.
Kako isti~e Sne`ana
Stankovi}, bilo je izuzet-
no te{ko napraviti spisak
lica koja `ive u neadekvat-
nim uslovima, pa su im u
tome bili od dragocene po-
mo}i predsednici saveta
seoskih mesnih zajednica.
U akciji su aktivno u~e-
stvovali predstavnici
Odeqewa dru{tvenih de-
latnosti, Odeqewa za po-
slove mesnih zajednica i
zaposleni u Centru za so-
cijalni rad, koji su ujedno
i ~lanovi nadle`ne op-
{tinske komisije.
Ina~e, Komisija za re{eva-
we zahteva lica u stawu so-
cijalne potrebe postoji ve}
nekoliko godina. Prema
va`e}em pravilniku, a u
skladu sa preciziranim
kriterijumima, osobe u sta-
wu socijalne potrebe mogu
podnositi zahtev za jedno-
kratnu finansijsku pomo}
~etiri puta godi{we i to
za nabavku lekova, osnov-
nih `ivotnih namirnica,
{kolskog pribora i sli~-
no. V. S.
POZITIVNA OCENA ZA PROJEKTE
FINANSIJSKA
POMO]
UGRO@ENIM
@ITEQIMA
SEOSKOG
PODRU^JA
FINANSIJSKA
POMO]
UGRO@ENIM
@ITEQIMA
SEOSKOG
PODRU^JA
Op{tinska upra-
va Gorweg Mila-
novca organizo-
vala je nedavno
akciju pomo}i
ugro`enim lici-
ma na seoskom
podru~ju, pod
simboli~nim
imenom “Korak
po korak ka ~o-
veku”, u okviru
koje je 77 osoba u
stawu socijalne
potrebe dobilo
jednokratnu nov-
~anu pomo} u vi-
sini od {est do
deset hiqada di-
nara. U akciji su
u~estvovale
stru~ne slu`be
Op{tinske upra-
ve, koje su u sa-
radwi sa pred-
stavnicima Cen-
tra za socijalni
rad a`urirale
spiskak socijal-
no ugro`enih li-
ca na ~itavom
podru~ju Op{ti-
ne. Od ukupno 96
evidentiranih
osoba u stawu so-
cijalne potrebe,
do sada se samo
wih 15, i to
uglavnom sa
gradskog podru~-
ja, obra}alo
nadle`nima za
nov~anu pomo},
dok svi ostali sa
spiska nikada
nisu koristili
takvu mogu}nost.
Lokalna samou-
prava je za pomo}
ugro`enim lici-
ma na ruralnom
podru~ju Op{ti-
ne izdvojila
488.000 dinara.
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 25GORWI MILANOVAC
Nekada je proizvodwa mleka bila
izuzetno profitabilna. Osamde-
setih godina pro{log veka sto-
~arstvo Srbije je do`ivqavalo
procvat u kome su nicala moder-
na seoska gazdinstva, najsavreme-
nije farme za proizvodwu mleka
i tov junadi. Poqoprivrednici su
nabavqali mehanizaciju. Na `a-
lost, vremena su se promenila.
Danas od proizvodwe mleka nema
neke velike vajde, jer wegova ce-
na odinama unazad ne prati ula-
gawa. Upravo o isplativosti one
nekada{we, ali i ove dana{we
proizvodwe mleka, razgovarali
smo sa uzornim doma}inima i is-
kusnim sto~arima iz gorwomila-
nova~kog sela Semedra` ~etrdese-
tosmogodi{wim Miroslavom Mar-
kovi}em i wegovim ocem Budimi-
rom, koji je ove sedmice napunio
78 godina.
Markovi}i proizvode mleko vi{e
od 45 godina. Koliko su bili
stru~ni u poslu kojim se bave,
najboqe svedo~i ~iwenica da su u prote-
kle ~etiri decenije uvek bili me|u rekor-
derima u ovom vidu proizvodwe. Ranije su
“Imleku” predavali oko 40.000 hiqada li-
tara mleka godi{we, da bi postepenim
uve}awe broja mle~nih grla dostigli i
svoj li~ni rekord. Wihova godi{wa pro-
izvodwa mleka danas se kre}e oko 80.000
litara. U {tali imaju 15 krava muzara, a
svaka od wih daje od 25 do 30 litara mle-
ka. Da bi ishranili mle~no stado obra|u-
ju 19 hektara sopstvene zemqe i jo{ dese-
tak uzete u zakup. Deo najplodnijeg zemqi-
{ta vi{e ne mogu da obra|uju zbog izgrad-
we autoputa, pa su bili prinu|eni da kupe
nove parcele.
Markovi}i imaju adekvatnu mehaniza-
ciju za posao kojim se bave. Ipak, najve}i
deo poqoprivrednih ma{ina, kako isti~e
Budimir, nabavili su u onim sre}nim vre-
menima. Imaju pet traktora. Najnoviji su
nabavili 2008. godine. Nedavno su kupili
i polovnu balirku, koja je ko{tala ~etiri
i po hiqade evra. Od dragocene pomo}i su
im bila podsticajna sredstva, koja su za
kupovinu ove poqoprivredne ma{ini do-
bili iz agrarnog buxeta Op{tine. Kako
ka`u Markovi}i, u ovim ekonomski te-
{kim vremenima, lokalna samouprava je
prepoznala potrebu da se poqoprivredni-
cima pomogne, kako bi unapredili proiz-
vodwu. U kupovini balirke, lokalna sa-
mouprava je u~estvovala sa 90 hiqada di-
nara, {to je ovom doma}instvu pomoglo da
lak{e iznese investiciju.
NEOPHODNA
JA^A PODR[KA DR@AVE
Miroslav Markovi} isti~e da su mno-
gi sto~ari na wihovom podru~ju odustali
od proizvodwe mleka i rasprodali stoku.
Zatvorene su brojne farme, jer otkupna
cena mleka nije mogla da pokrije ulagawa
u proizvodwu. Odr`ali su se samo naju-
porniji i to uglavnom oni koji su imali
ve}i broj krava, ali i uslove da u kriti~-
nim periodima dotiraju proizvodne tro-
{kove.
- Najboqu cenu ima ekstra klasa mle-
ka, 39 dinara po litru, ali se do we te-
{ko dolazi. Mleko prve klase nam pla}a-
ju 35 ili 36 dinara po litru, a na taj iz-
nos se dodaje i premija od sedam dinara.
Da bi moglo da se `ivi od ovog posla, li-
tar mleka ne bi smeo da bude ispod 50 di-
nara. Zbog niske otkupne cene mleka, go-
dinama unazad dotiramo proizvodwu.
Na{a prednost je {to smo mehanizaciju
kupili na vreme, pa smo u mogu}nosti da
pru`amo usluge drugima u selu. Novac ko-
ji zaradimo od tih usluga ula`emo u far-
mu i na taj na~in obezbe|ujemo wen opsta-
nak. Tro{kove proizvodwe uspe{no uma-
wujemo i time {to
sami proizvodimo
kabastu hranu, a do-
brim delom i onu
koncentovanu. Malo
toga dokupqujemo -
ka`e Miroslav. On
dodaje da bi dr`ava
trebalo ozbiqnije
da subvencioni{e
poqoprivredu i da
vodi ra~una o tome
koliko je realno da
istu koli~inu pod-
sticaja dobijaju pro-
izvo|a~i u ravni~ar-
skom i u brdsko-pla-
ninskom podru~ju zemqe, jer se bitno raz-
likuju i wihovi tro{kovi, ali i efekti
rada.
PREMIJE KASNE,
A SETVA ODMAKLA
Miroslav je naveo da dr`ava kasni u
isplati premija za mleko, kao i onih po
mle~nom grlu koje su ove godine umawene
sa 25 na 20 hiqada dinara. Nije ispla}en
tre}i kvartal, a u ovom periodu godine
zbog setvenih radova svaka para je drago-
cena sto~arima. Sa druge strane, Marko-
vi}i su zadovoqni potezima lokalne sa-
mouprave, koja je izdvojila, u granicama
svojih mogu}nosti, zna~ajna sredstva za
podsticaje poqoprivrede. U pro{loj go-
dini su finansirali ve{ta~ko osemewa-
vawe grla, {to je sto~arima tako|e zna-
~ilo. Mere podr{ke iz op{tinskog
agrarnog buxeta nisu izostale ni u ovoj
godini.
Budimir navodi da se od proizvodwe
mleka u ranijem zlatnom periodu daleko
lep{e `ivelo. Za sve {to je gradio ili
kupovao dobijao je podr{ku Mlekare. Po-
zajmice je otpla}ivao kroz mleko. Tako je
izgradio kompletno doma}instvo. Obje-
kat za krave je sin kasnije modernizovao,
tako da imaju odli~ne uslove za ovaj po-
sao. Nekada je litar mleka stajao koliko
i litar nafte, a danas je ova osnovna `i-
votna namirnica obezvre|ena u odnosu na
impute u proizvodwi, pri~a Budimir, se-
}aju}i se starih dobrih vremena.
Markovi}i nastoje da odr`e farmu,
bez obzira na cenu. Nadaju se da }e nadle-
`ni u dr`avi u narednom periodu vi{e
brinuti o poqoprivredi i proizvo|a~i-
ma, kako bi se `iteqi sela od svog rada
mogli boqe da `ive. V. S.
U POSETI DOMA]INSTVU MIROSLAVA MARKOVI]A, PROIZVO\A^A MLEKA IZ SEMEDRA@A
ZARADA NE POKRIVA
TRO[KOVE FARME
26 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM ~etvorosoban stan
od 128 + 12 m2, nov , centar , 2.
sprat. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ~etvorosoban stan
od 77.78 m2, kod restorana
“Brvnare”, cg, ima lift. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM trosoban stan od
78 m2, na Vinari. Tel. 062/ 514-
429
PRODAJEM trosoban stan od
77 m2, centar, 7. sprat, cg. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM trosoban stan od
70 m2, u Aveniji 2, 3. sprat, kod
Preh. {kole, ima terasa i
podrum. Cena 38.000 eura. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM trosoban stan od
62 m2 u Beogradu, Vidikova~ki
venac, 2. sprat. Cena 54.000 evra.
Tel. 060/ 434-2-190
PRODAJEM trosoban stan, nov,
dupleks, kod H. Morave, 3. sprat,
CG, ima terasa. Cena 40.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan u
centru grada, renoviran, cg,
pogodan za poslovni prostor.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvoiposoban stan
od 78 m2, {iri centar, dupleks,
3. sprat, cg, ima gara`a i
podrum. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM dvoiposoban stan
od 63.38 m2, na Alvaxinici, cg,
ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvoiposoban stan
od 58 m2, 1. sprat, CG, Avenija.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvoiposoban stan
od 51 m2, bez ulagawa, CG, ima
lift, Kej. Tel. 063/ 127-5-630
PRODAJEM dvosoban stan od
69 m2, prvi sprat, strogi cen-
tar. Tel. 032/ 371-263, 064/ 181-7-
247
PRODAJEM dvosoban stan od
65 m2, drugi sprat, u Qubi}skoj
ulici. Tel. 060/ 731-8-148
PRODAJEM dvosoban stan od
62. 80 m2, 3 sprat, cg, terasa.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan od
61 m2, 1. sprat, @elezni~ka
ulica. Tel. 032/ 344-630
PRODAJEM dvosoban stan od
58 m2, Kej, drugi sprat. Tel. 060/
348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan od
58 m2 na Keju. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM dvosoban stan od
57 m2, Avenija 2, {esti sprat,
ima lift i podrum, 2 terase.
Tel. 065/ 326-0-745
PRODAJEM dvosoban stan od
57 m2, Avenija 2, 6 sprat, cg, 2
terase, ima lift. Cena 31.000
evra. Tel. 032/ 342-190, 060/ 434-
2-190
PRODAJEM dvosoban stan od
56 m2, 1. sprat, ta, ima terasa.
Cena 26.000 eura. Tel. 032/ 342-
190
PRODAJEM dvosoban stan od
55 m2, Nemawina ulica, 3. sprat.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan od
55 m2, 3. sprat, renoviran. Cena
29.000 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan od
53 m2, cg, ^. P. Odred, tre}i
sprat. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan od
53 m2, 3. sprat, na Alvaxinici,
cg, ima lift i terasa. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM dvosoban stan od
53 m2, Avenija 2, 3. sprat, cg,
ima terasa. Tel. 060/ 434-2-190
PRODAJEM dvosoban stan od
52 m2, 2. sprat, H. Morava, ta,
ima terasa. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM dvosoban stan od
51 m2. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM dvosoban stan od
49 m2 u blizini {kole “D.
Mi{ovi}”. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan od
49 m2, ulica Svetog Save. Tel.
060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan od
48 m2, 1 sprat, kod H. Morave.
Tel. 060/ 434-2-190
PRODAJEM dvosoban stan od
46 m2, u Nemawinoj ulici. Tel.
061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban stan od
45 m2, Nemawina ulica, kom-
pletno renoviran, prvi sprat,
cg. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan od
45 m2, {iri centar, 2. sprat,
podrum, cg, terasa, u stanu ostaje
deo stvari. Cena 29900 eura.
Tel. 063/691-761
PRODAJEM dvosoban stan od
44 m2 kod Hotel Morave. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan od
43 m2, nov, centar , 3. sprat,
lift, cg. Cena 36.000 eura sa
PDV. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan od
42 m2, CG, na Keju. Tel. 060/ 348-
9-270
PRODAJEM dvosoban stan od
42 m2, 4. sprat, dve terase. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan kod
H. Morave na 1. spratu, povo-
qno. Cena 26.000 eura. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 54 m2, centar, korisna
povr{ine 40 m2, 6. sprat, cg,
ima lift. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 48 m2, cg, terasa, dva
lifta, kod rest. Brvnara, 26.400
eura. Tel. 063/691-761
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43+10 m2, kod
“Brvnare”, 6. sprat, ima lift.
Cena 29.500 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM jednoiposoban stan
od 43 m2 u blizini H. Morave.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban stan
od 43 m2 , Gvo`|ar, prizemqe,
ta. Cena 26.000 eura. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM jednoiposoban stan
od 42 m2, cg, u Balkanskoj ulici.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM jednoiposoban stan
od 42 m2, Kej, 4. sprat, terasa, u
dobrom stawu. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dva nova jed-
noiposobna stana , Vinara , 39
m2, terasa, ima lift, 6. sprat.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednosoban stan od
45 m2, veliki, kod H. Morave.
Cena 25.500 eura. Tel. 060/ 348-
9270
PRODAJEM jednosoban stan od
40. 66 m2, Qubi} kej, 5. sprat, cg,
ima dva lifta. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan od
38 m2 u Nemawinoj ulici. Tel.
060/ 348-9-270
PRODAJEM jednosoban stan od
38 m2, u Aveniji 1. Tel. 064/ 673-
2-969
PRODAJEM jednosoban stan od
38 m2, prizemqe, zgrada fas.
cigle, cg, terasa, kod H. Morave.
Cena 21.000 eura. Tel. 062/ 514-
429
PRODAJEM jednosoban stan od
38 m2, Qubi} kej, vp, cg. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM jednosoban stan od
34 m2, {iri centar, 5. sprat, cg.
Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM garsoweru od 30
m2, u centru, 3. sprat, cg, novija
gradwa. Cena 18.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM garsoweru od 27
m2, drugi sprat, centar grada.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru od 26
m2, na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-
333
PRODAJEM garsoweru od 25
m2, vp, Alvaxinica. Cena 15.500
evra sa stvarima.Tel. 060/ 434-2-
190
PRODAJEM garsoweru od 20
m2, 5. sprat, cg. Cena 16.500
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM garsoweru od 19
m2, ~etvrti sprat, u Nemawinoj.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM nove stanove,
mogu}nost subvencije, 700 e / m2.
Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM stan od 83 m2 u
strogom centru grada. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 77 m2, u
centru grada. Tel. 032/ 224-590
PRODAJEM stan od 76 m2,
Balkanska ulica, drugi sprat.
Tel. 032/ 349-849
PRODAJEM stan od 66 m2 na
Gradskom {etali{tu, drugi
sprat. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 66 m2 ,
ulica Svetog Save. Cena 34.000
eura. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 65 m2.
Cena 31.000 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 64 m2 na
Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM stan od 63 m2,
ulica S. Save. Tel. 064/ 131-2-
544
PRODAJEM stan od 63 m2, u
centru grada. Tel. 063/ 127-5-630
PRODAJEM stan od 57 m2, kod
H. Morave, cg, terasa, 2 lifta,
26.000 eura. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM stan od 57 m2, u
Aveniji 2. Cena 31.000 evra.
Tel.064/ 146-8-732
MALI OGLASI
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod
“Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2. Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
JESEWI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI STOMA-
TOLOG
de`urni telefon
062/ 861-7-988
SPECIJALISTI^KA
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN
BEHARA
spec. stomatolo{ke
protetike
^a~ak, Ko~e
An}elkovi}a 1
radnim danom
9-12 i 15-19 ~
subotom
9-12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom,
~ekovima, platnim kar-
ticama, gotovinski
KU]U U U@EM DELU GRADA
ILI STAN U NOVOGRADWI
MEWAM ZA STAN U
BEOGRADU. TEL. 223-116 OD
9-18
PRODAJEM KU]U U U@EM
DELU GRADA, ILI MEWAM
ZA STAN U BEOGRADU. TEL:
223-116 OD 9-18
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439
KUPUJEM ORDEWE,
MEDAQE, STARO ORU@JE
/ SABQE, JATAGANE,
KAME, KUBURE /, UNI-
FORME, OZNAKE, STARE
UMETNI^KE SLIKE,
SATOVE I OSTALE
ANTIKVITETE. TEL. 032/
372-155, 063/ 807-2-772
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u
Beogradu, blizu Hotela
Srbija. Tel. 062/ 977-0-
228
OBJAVQUJEM
UKRADENOM LI^NU
KARTU NA IME SLO-
BODANKE RADOJE-
VI], IZ ^A^KA,
TRNAVSKA 1/28, JMBG
1812937787845
PRODAJEM dvosoban
stan, 49,8 metara
kvadratnih, kod
Slobodinog igrali{ta.
Telefoni: 065/346-
3000 i 061/188-41-74.
PRODAJEM HITNO dve
ku}e od 75 m2 i125 m2 na
Alvaxinici, plac od 4
ara. Mo`e zamena za
stan, uz doplatu. Cena
380 E/m2
. Hitno
Tel. 063/843-0-214
IZDAJEM JEDNOSOBAN,
NAME[TEN STAN U
U@ICU ZA STUDENTE ILI
\AKE. ZASEBAN ULAZ.
TEL: 031/518-081
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogre-
va. Li~na izrada. Tel.
065/ 590-0-651, 032/
391-964
IZUZETNO POVOQNO
PRODAJEM TROSOBAN
STAN OD 82 M2, KOD
HOTELA MORAVA. CENA
49.500 EURA. TEL. 032/ 333-
872, 062/ 302-240
PRODAJEM TROSOBAN
STAN na 2. spratu, Avenija
2, kod Prehrambene {kole.
Cena38.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM plac u Atenici od 1.5 ha, na placu objekat 32
m2, {tala 70 m2, tren 100 m2, 80 ari ogra|eno, parcela
zasa|ena tre{wom, uvedena voda i struja, pored asfalta.
Cena 21.000 eura. Tel. 032/ 342-190
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru u soliteru kod
„Tempa“ u ^a~ku. Prvi
sprat, povoqno.
Tel. 031/552-862,
031/835-038
PRODAJEM jednosoban
stan od 38 m2, zgrada fas.
cigle, kod H. Morave,
prizemqe, cg, terasa. Cena
21.000 eura.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM jednosoban
stan na 1. spratu, cg, ren-
oviran, ul. 7. jula.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM DVOSOBAN
STAN 57 M2, 6. SPRAT,
IMA LIFT,U AVENIJI 2.
IMA 2 TERASE I
PODRUM. CENA 33.600
EURA.
Tel. 065/ 326-0-745
IZDAJEM sobu, upotreba
kuhiwe i kupatila, za
`enske osobe. Tel. 032/
373-571, 064/ 829-2-720
IZDAJEM JEDNOSOBAN
STAN U DRAGA^EVSKOJ
ULICI, ZASEBAN ULAZ.
TEL: 032/332-761
OBJAVQUJEM
IZGUBQENIM
SVEDO^ANSTVO IZ
OSNOVNE [KOLE BO@O
TOMI] PRIJEVOR, NA
IME LU^I] ALEKSANDRA,
JMBG 1209992782838.
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 27OGLASI
PRODAJEM stan od 57 m2, nov,
odmah useqiv. Cena 720 evra/ m2.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 55 m2, kod
Hotel Morave, cg, ili mewam uz
doplatu za mawi. Tel. 064/ 230-4-
202
PRODAJEM stan od 54 m2,
Avenija 1, cena 35.000 eura. Tel.
064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 53 m2 kod
Solida. Mo`e na kredit ili na
rate. Tel. 061/ 115-9-863
PRODAJEM stan od 53 m2,
strogi centar. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 53 m2,
tre}i sprat, cg, ima lift. Tel.
032/ 346-541
PRODAJEM stan od 52 m2, Kej,
tre}i sprat. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 52 m2, nova
gradwa, Sin|eli}eva 80. Cena
po dogovoru, Preduze}e
“Benevento”. Tel. 032/ 375-300
PRODAJEM stan od 51 m2, cg,
Qubi} kej. Cena 27.500 evra.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 50 m2 sa cg,
u blizini Doma zdravqa. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 49 m2 u
blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”,
drugi sprat, cg. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 49 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 49 m2, sa
podrumom, stari “ Autoprevoz”.
Tel. 064/ 618-6-058
PRODAJEM stan od 48 m2,
novija gradwa. Cena 30.500 evra.
Tel. 064/ 971-1-112
PRODAJEM stan od 48 m2,
ulica K. V. Popovi}a br.14. Tel.
061/ 661-1-124
PRODAJEM stan od 43 m2, u
Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228-
457
PRODAJEM nov stan od 43 m2,
na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9-
109
PRODAJEM stan od 43 m2 u
blizini {kole “ M. Pavlovi}”.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 42 m2, kod
“Medicinske” {kole. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 41 m2,
Qubi} kej, cg, peti sprat. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 40 m2
ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 40 m2, nov,
kod Gradskog parka. Tel. 060/
034-3-687
PRODAJEM stan od 40 m2 u
Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 673-
2-969
PRODAJEM stan od 40 m2 , cen-
tar grada, cena 25.500 eura. Tel.
064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 37 m2, VP
u dobrom stawu, cg,
Sin|eli}eva. Cena 22.000 eura.
Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM stan od 38 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan od 32 m2, cg,
Nemawina. Povoqno. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 30 m2, 1.
sprat, renoviran, cg, terasa,
podrum, ul. 7. jula. Cena 24.000
eura. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM stan od 28 m2, kod
H. Morave. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 18 m2,
Nemawina ulica. Cena 16000
eura. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM mawi dvosoban
stan, Qubi} kej. Tel. 064/ 673-2-
969
PRODAJEM ku}u od 300 m2, na
dva nivoa u Aveniji, odli~na.
Cena 90.000 eura. Tel. 060/ 348-9-
270
PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa
7. ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u od 200 m2 +
PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u.
Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM ku}u od 200 m2 /
Po+P+1/ u Trbu{anima, sa 13
ari placa. Cena 23.000 eura.
Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM ku}u od 175 m2, 5
ari placa, kod Trnavske reke.
Tel. 063/ 273-292
PRODAJEM ku}u na Zlatiboru,
naseqe Zova, apartmanskog tipa
/ 4 apartmana-2 dupleksa /,174
m2, ku}a u sivoj fazi, 10 ari
placa. Cena 90.000 evra. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM ku}u u Atenici 160
m2, 9, 61 ar placa, 24 m2 pom.
prostorije,15 m2 gara`a, cg,
cena 50000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa
5. ari placa, u Lugovima. Tel.
063/ 273-292
PRODAJEM ku}u u
Trbu{anima, 150 m2, 5 ari
placa, grejawe na ~vrsto gorivo.
Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-190
PRODAJEM ku}u od 120 m2, 9.5
ari placa kod Po{tinog maga-
cina. Tel. 063/ 273-292
PRODAJEM ku}u u Loznici od
110 m2, 34 ari placa. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM ku}u od 100 m2,
legalizovana, P+PK, u
Me|uvr{ju , 6 ari placa,
podrum, 2 parking mesta. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM ku}u u Prijevoru
od 100 m2, sa 50 ari livade i 25
ari {ume, sa cg. Tel. 060/ 434-2-
190, 032/ 342-190
PRODAJEM ku}u od 80 m2 , dva
ulaza, plac 4.9 ari, legalizo-
vana, ukwi`ena kod “Forma
Ideale”. Cena 26.000 eura. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM ku}u od 80 m2 ,
centar grada, 2.23 ara placa,
pogodna za poslovni prostor.
Cena 70.000 eura. Tel. 032/ 342-
190
PRODAJEM ku}u od 75 m2 ,
P+1, u Zabla}u , 6 ari placa,
cena 20000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM ku}u od 60 m2 na
Suvom bregu, 4 ara placa, zidana
gara`a i pomo}ni objekat. Cena
26.000 evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2
ara placa, kod Bioskopa “Prag”.
Tel. 064/ 139-4-468
PRODAJEM ku}u od 56 m2,
dvosoban stan sa 1 arom placa.
Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM ku}u u Ko{utwaku
od 56 m2, sa 3,74 ari placa, cena
33000 evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM ku}u prizemna,
povr{ine 51 m2, kod “Slobode”,
na 5.84 ari placa. Cena 20.000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dve ku}e na 6 ari
placa u blizini Balkanske
ulice. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM dve ku}e od 63.76
m2 i 59.58 m2, na placu
povr{ine 5.10 ari u Qubi}u.
Cena 50.000 evra. Tel. 032/ 342-
190
PRODAJEM dve ku}e u
Ko{utwaku od 95 m2 i 52 m2, na
4 ari placa, grejawe na gas.
Cena 75.000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dve ku}e na50 ari
zemqe u Mojsiwu, kod crkve.
Tel. 062/ 118-4-814
PRODAJEM dve ku}e od 75 m2 i
125 m2, na Alvaxinici, sa
placem od 4 ara. Cena 380 evra/
m2. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM ku}u u
Gori~anima, sa 50 ari placa.
Tel. 061/ 188-0-429
PRODAJEM vikendicu sa 10
ari placa na Jelici. Tel. 065/
344-9-428
PRODAJEM vikend ku}u od 50
m2, u Ov~ar Bawi , 2 ara placa.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM vikend ku}u od 35
m2, na jezeru u Me|uvr{ju ,
PPK, ima struju i vodu,
pom.objekat 10 m2, betonirana
obala i dok, 3 ara placa. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM vikend ku}u od
27.5 m2, u G. Atenici, 1 ar
placa, letwikovac od 16 m2,
gara`a, pom.objekti od 13.5 m2,
vo}wak 12 ari i {uma. Cena
7.500 evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u na ekstra lokaciji. Tel.
060/ 558-9-296
PRODAJEM seosko doma}inst-
vo u D. Gorevnici, ku}a od 60
m2 ,50 ari placa, 120 stabala
vo}a, sala{, senik, pomo}ni
objekti. Cena 20000 evra. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM seosko doma}inst-
vo u Grabu, ku}a 70m2 na 30 ari
placa, 55 ari obradive zemqe,
1,50 ha {ume, 11 km od centa.
Cena 20.000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM doma}instvo sa
tri ku}e , u Slatini, 70 ari
placa, pomo}ni objekti od 200
m2. Cena 30.000 evra. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM lokal od 11 m2 , u
^a~ku, centar grada. Tel. 064/
673-2-969
PRODAJEM lokal od 37 m2,
nov, odmah useqiv, Obili}eva
ulica. Cena dogovor. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM monta`nu halu od
130 m2, na placu od 4 ara.
Mogu}nost prodaje halskog
prostora uz demonta`u i prevoz
na sopstveni plac.Tel. 065/ 222-
552-4
PRODAJEM poslovni prostor
povr{ine oko 70 m2 / Pr+1/, kod
Tempa. Trenutno izdat. Cena
35.000 eura. Tel. 060/ 349-8-490
KUPUJEM jednosoban stan.
Nudim kamion Mercedes +
novac. Tel. 069/ 161-0-777
Republika Srbija
OP[TINA LU^ANI
Op{tinska uprava
Broj: 06-56/09-02
Datum: 28.10.2013. godine
Lu~ani
U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS"
broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13 i 50/13 ), ~lana 60-73. Pravilnika o
sadr`ini, na~inu i postupku izrade planskih dokumenata ("Slu`beni glasnik RS"
broj 31/10, 69/10 i 16/11) i ~lana 5. i 19. Zakona o strate{koj proceni uticaja na
`ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnik RS" broj 135/04 i 88/10), Op{tinska uprava
op{tine Lu~ani ogla{ava
JAVNI UVID
NACRTA PROSTORNOG PLANA OP[TINE LU^ANI
I STRATE[KE PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU
Nacrt Prostornog plana op{tine Lu~ani, obuhvata podru~je povr{ine od oko
454, 33 km2.
JAVNI UVID NACRTA PROSTORNOG PLANA OP[TINE LU^ANI (tek-
stualni i grafi~ki deo) i strate{ke procene uticaja na `ivotnu sredinu
ODR@A]E SE U TRAJAWU OD 30 DANA, od 01. novembra 2013. godine do 30.
novembra 2013. godine.
U skladu sa ~lanom 50. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS"
broj 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13 i 50/13 ), Nacrt Prostornog plana bi}e
izlo`en na javni uvid u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Lu~ani, II sprat,
sala Op{tinskog ve}a, ulica Jugoslovenske armije broj 5, Lu~ani, svakog radnog
dana 8-14 sati uz prisustvo predstavnika stru~ne slu`be.
Grafi~ki deo Nacrta Prostornog plana bi}e izlo`en i u prostorijama
Odeqewa Op{tinske uprave op{tine Lu~ani u Gu~i, ulica Republike bb, Gu~a,
svakog radnog dana 8-14 sati.
U toku trajawa javnog uvida, sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica mogu da
iznesu svoje primedbe na Nacrt Prostornog plana i Strate{ku procenu uticaja na
`ivotnu sredinu, iskqu~ivo u pisanom obliku i dostave ih stru~noj slu`bi
Op{tinske uprave- Odeqewu za urbanizam i inspekcijske poslove, na pisarnicu
Op{tinske uprave u Lu~anima ili pisarnicu Odeqewa uprave u Gu~i, ili da ih
upute putem po{te na adresu: Op{tinska uprava op{tine Lu~ani, Jugoslovenske
armije broj 5, 32240 Lu~ani.
JAVNA PREZENTACIJA }e biti odr`ana u toku trajawa uvida, a ta~an termin
i mesto bi}e naknadno objavqeni na oglasnoj tabli Op{tinske uprave i bar jednom
lokalnom glasilu.
KOMISIJA ZA PLANOVE OP[TINE LU^ANI zaseda}e na javnoj sednici
dana 04. decembra 2013. godine sa po~etkom u 12, 00 ~asova, u sali Op{tinskog ve}a,
kada }e biti razmotrene dostavqene primedbe tokom javnog uvida. Zasedawu
Komisije }e prisustvovati predstavnici obra|iva~a "Arhiplan" DOO Aran|elo-
vac. Radu komisije mogu da prisustvuju fizi~ka lica i predstavnici pravnih lica
koji su podneli primedbe u pisanom obliku u toku trajawa javnog uvida.
OP[TINSKA UPRAVA OP[TINE LU^ANI
Na osnovu ~lana 68. Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa ("Sl.
glasnik RS" broj 72/09) i ~lana 49. ta~ka 19. Statuta Pred{kolske ustanove "Moje
detiwstvo" direktor Ustanove raspisuje
KONKURS
ZA PRIJEM SEKRETARA USTANOVE
U RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO - PUNO RADNO VREME
Naziv radnog mesta: sekretar ustanove
Broj izvr{ilaca: 1
Uslovi:
- dipl. pravnik - master ili dipl. pravnik koji je stekao visoko obrazovawe na
osnovnim studijama u trajawu najmawe od ~etiri godine
- polo`en pravosudni ispit ili ispit za sekretara Ustanove
Kandidat koji konkuri{e treba da ispuwava uslove iz ~lana 120. Zakona o osno-
vama sistema obrazovawa i vaspitawa ("Sl. Glasnik RS" broj 72/09):
- da ima odgovaraju}e obrazovawe,
- da ima psihi~ku, fizi~ku i zdravstvenu sposobnost za rad sa decom i u~enici-
ma,
- da nije osu|ivano pravosna`nom presudom za krivi~no delo za koje je izre~ena
bezuslovna kazna zatvora u trajawu najmawe od tri meseca, kao i za krivi~na dela
nasiqe u porodici, oduzimawe maloletnog lica, zapu{tawe i zlostavqawe malo-
letnog lica ili rodoskrnavqewe, za krivi~no delo primawa mita ili davawe mita,
za krivi~no delo iz grupe krivi~nih dela protiv polne slobode, protiv pravnog sao-
bra}aja i protiv ~ove~nosti i drugih dobara za{ti}enih me|unarodnim pravom, bez
obzira na izre~enu krivi~nu sankciju, i za koje nije, u skladu sa zakonom, utvr|eno
diskriminatorno pona{awe;
- da ima dr`avqanstvo Republike Srbije
Kandidat treba da podnese slede}u dokumentaciju:
1. molba sa kratkom biografijom,
2. overena fotokopija diplome o ste~enom odgovaraju}em obrazovawu,
3. overena fotokopija dokaza o polo`enom ispitu za sekretara ili pravosudnog
ispita,
4. uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije,
5. Izvod iz kwige ro|enih,
6. Lekarsko uverewe da ima psihi~ku, fizi~ku i zdravstvenu sposobnost za rad sa
decom,
7. Uverewe o neosu|ivanosti pribavqa ustanova po slu`benoj du`nosti pre
dono{ewa odluke o izboru, (proveru psihofizi~kih sposobnosti kandidata vr{i
nadle`na slu`ba za poslove zapo{qavawa primenom standardizovanih postupaka).
Rok za u~e{}e na Konkursu je 8 dana od dana objavqivawa konkursa.
Dokumentaciju slati putem po{te na slede}u adresu:
Pred{kolska ustanova "Moje detiwstvo" ^a~ak
Nemawina 60
32000 ^a~ak
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
v.d. direktor PU "Moje detiwstvo"
Suzana Simeunovi}
28 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM trosoban stan u
Beogradu, Medakovi} 3,
name{ten, 2 terase, grejawe, 2
lifta, 5 sprat. Mo`e na du`i
period. Tel. 063/ 270-028
IZDAJEM trosoban
nename{ten stan na Keju. Tel.
063/ 617-572
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan u Beogradu,
ulica V. Stepe. Tel. 064/ 237-6-
939
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan na Alvaxinici,
cg, drugi sprat, lift. Tel.
062/143-5-027
IZDAJEM dvoiposoban stan na
Miqakovcu, za studente. Tel.
063/ 802-0-522
IZDAJEM dvosoban stan, pose-
ban ulaz. Tel. 032/ 537-2-816
IZDAJEM dvosoban polu-
name{ten stan, ima parno gre-
jawe i ktv. Tel. 061/ 135-3-338
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan u Beogradu, blizu Hotela
Srbija. Tel. 062/ 977-0-228
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan u Beogradu - Lion, sa
gara`om. Tel. 063/ 743-5-546
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan sa cg, u ulici R. Po{ti}a,
u prizemqu. Tel. 064/ 251-9-676,
032/ 552-2-863
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan na Vinari, od
69 m2, tre}i sprat, bez lifta,
cg. Stan je u izuzetnom stawu.
Tel. 060/ 373-111-3
IZDAJEM dvosoban polu-
name{ten ili nename{ten stan
sa grejawem. Lokacija
Ciganmala. Tel. 032/ 537-2-816,
064/ 411-4-996
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u Beogradu, kod Crkve
Svetog Marka. Tel. 063/ 743-5-
546
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan- ku}a, poseban
ulaz, nova gradwa, grejawe na ta.
Tel. 032/ 332-761
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan na
Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM jednosoban stan,
{iri centar grada. Tel. 060/
558-9-296
IZDAJEM jednosoban stan u
Beogradu, centar Ta{majdan.
Tel. 063/ 743-5-546
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan u centru grada.
Tel. 064/ 145-0-644
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u Beogradu, Cvetkova pija-
ca, blizu centra, ta grejawe.
Tel. 064/ 371-2-307
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u centru, ta grejawe. Tel.
061/ 815-4-395, 060/ 334-6-460
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u Pigovoj ulici, cg,
kablovska. Tel. 061/ 806-0-169,
032/ 557-3-249
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan u posebnoj
ku}i, ulica 601, br. 9/1, u
Loznici kod po{tinog magaci-
na. Tel. 032/ 374-893
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan u ku}i, poseban
ulaz, sve odvojeno, grejawe
ta.Tel. 032/ 332-761
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru od 19 m2, na Keju, u
belom soliteru. Tel. 063/ 129-20-
53
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru sa parnim grejawem u
Sin|eli}evoj 83/1. Tel.
063/7000-425, 700-957
IZDAJEM nename{ten stan od
45 m2 sa cg, u Nemawinoj ulici.
Tel. 064/ 158-9-363
IZDAJEM garsoweru u
soliteru na Qubi} keju sa cg.
Tel. 061/ 815-4-395, 060/ 334-6-
460
IZDAJEM stan od 55 m2 na N.
Beogradu, kod fontane. Tel. 063/
829-3-949
IZDAJEM stan od 33 m2, u
Beogradu, terasa, tre}i sprat,
cg, kablovska, kod Studentskog
doma, za zaposlena lica.Tel.
069/ 455-1-757
IZDAJEM u Beogradu-
Vo`dovac, kompletno name{ten
stan za studente. Tel. 064/ 668-6-
601
IZDAJEM povoqno stan za stu-
dente u Beogradu. Tel. 032/ 346-
288 , 066/ 346-288
IZDAJEM name{tenu konfornu
garsoweru, ulica Kneza
Milo{a 130. Tel. 064/ 334-4-061
IZDAJEM stan sa cg, za
u~enicu ili zaposlenu devojku u
ulici Kneza Vase Popovi}a.
Tel. 066/ 910-3-044
IZDAJEM nename{ten stan od
65 m2 u centru , na prvom
spratu. Tel. 064/ 391-3-059
IZDAJEM name{ten stan u cen-
tru grada. Tel. 061/ 115-9-863
IZDAJEM sobu za studentkiwu
, u Beogradu, , sa upotrebom
kuhiwe i kupatila. Tel. 064/
257-7-435
IZDAJEM sobu u~enici ili
studentkiwi u stambenoj zgradi
sa cg. Tel. 032/ 341-900, 061/ 210-
0-778
IZDAJEM sobu za dve u~enice -
studentkiwe, grejawe, internet,
kablovska, u`i centar. Tel. 064/
969-3-636
IZDAJEM sobu za studente i
|ake, name{tena, blizu
Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/
977-0-228
IZDAJEM sobu, upotreba kuhi-
we i kupatila, za `enske osobe.
Tel. 032/ 373-571, 064/ 829-2-720
IZDAJEM sobu, upotreba kuhi-
we i kupatila, name{tena.
Strogi centar. Tel. 064/ 102-2-
759
IZDAJEM sobe u blizini
Medicinske {kole. Tel. 032/
373-624
IZDAJEM sobu kod
Prehrambene {kole. Tel. 063/
120-2-151, 064/ 560-0-490
IZDAJEM jednokrevetnu sobu
za studenta u stanu, centar
grada, cg. Tel. 064/ 970-9-653
IZDAJEM ku}u , name{tena,
centar - kod “ KMN”, ta gre-
jawe. Tel. 064/ 208-6-115
IZDAJEM ku}u sa dvori{tem, u
^a~ku, u centru, kod “ Kule “.
Pogodna za agencije. Tel. 064/
970-9-558
IZDAJEM ku}u studentima,
parno grejawe, u neposrednoj
blizini fakulteta. Tel. 064/
920-6-704, 032/ 327-326
IZDAJEM name{tenu ku}u, kod
SUP-a. Tel. 063/ 827-5-217
IZDAJEM stan u Preqini od
60 m2, pogodno za radnike. Tel.
061/ 111-6-439
IZDAJEM poslovni prostor od
80 m2, strogi centar, pogodno za
ordinaciju, auto-{kolu, pekaru,
kancelariju. Tel. 064/ 102-2-759
IZDAJEM poslovno - stambeni
prostor u Sin|eli}evoj ulici.
Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM lokal od 50 m2 u
{irem centru grada, u promet-
noj ulici. Pogodan za sve vrste
delatnosti. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM lokal od 35 m2 stro-
gi centar. Cena 130 evra. Tel.
064/ 102-2-759
IZDAJEM lokal preko puta
ulaza u O[ “Milica
Pavlovi}”. Tel. 063/ 843-4-149
IZDAJEM lokal , u centru
grada. Tel. 032/ 225-431
IZDAJEM lokale u ulici
Qubi}skoj 50, kod Fakulteta.
Tel. 032/ 343-667, 065/ 610-7-999
IZDAJEM kancelarijski i mag-
acinski prostor na odli~noj
lokaciji. Tel. 063/ 635-033
GARSOWERE
23 m2, vp, nov, cg, 20.000 eura, [iri
centar
22 m2, vp, cg, 18.500 eura, H.Morava
30 m2, vp, nov, gas, 23.000 eura, [iri
centar
25 m2, vp, ta , 15.500 eura,
Avlad`inica
26 m2, vp, ta, 18.500 eura, Qubi} kej
30 m2, 3 sprat, cg, nov, 23.500 eura,
Avenija 2
29 m2, 5 sprat, cg, 18.000 eura, H.
Morava
27, 40 m2, 3, 5, 6 sprat, cg, lift, novi,
20 m2, 5. sprat, nov, cg, Nemawina,
16500 eura
JEDNOSOBNI STANOVI
35, 60 m2, vp, 28.000 eura, Centar
38 m2, 2 sprat, ta, 25.500 eura, [iri
centar
38 m2, 3 sprat, ta, 25.000 eura, B.
Jankovi}a
38 m2, 4 sprat, cg, 28.000 eura, [iri
centar
38 m2, vp, cg, 23.500 eura, Qubi} kej
38 m2, vp, cg, lift, 23.500 eura, Qubi}
kej
40,66 m2, 5. sprat, CG, lift, Qubi}
kej, 26.000 eura
JEDNOIPOSOBNI STANOVI
43+10 m2, 6 sprat, cg, 29.500 eura,
Restoran Brvnara
43 m2, 4 sprat, ta, 28.000 eura, Qubi}
kej
45 m2, vp cg, 28.000 eura, Avenija 1
47 m2, 4 sprat, ta, 32.000 eura,
Slobodino igrali{te
38 m2, 4 sprat, eg, 26.000 eura,
Avlad`inica
46 m2, sa stvarima, ta, 4 sprat, 23.000
eura, Po`ega
42 m2, 4 sprat, terasa, ta, 26.000 eura,
Qubi} kej
43 m2, TA, VP, Gvo`|ar, 26.000 eura
39 m2, nov, 6. sprat, CG, lift, terasa,
27500 eura, Vinara
39 m2, nov, 6 sprat, CG, lift, 27500
eura, Vinara
45 m2, 2.sprat, terasa, cg, Grad.
[etali{te, 37000 eura
DVOSOBNI STANOVI
59 m2, 4 sprat, cg, 39.500 eura,
Avlad`inica
47+10 m2, 13 sprat, cg, 28.000 eura, H.
Morava
56 m2, 1 sprat, ta, 26.000 eura, Qubi}
kej
55 m2, 3 sprat, ta, Nemawina, 29000
eura
60 m2, 9 sprat, lift, cg, Alvad`inica,
37000 eura
58, 30 m2, 6 sprat, cg, 36.000 eura,
Qubi} kej
52 m2, 3 sprat, cg, Gradsko {etali{te,
38000 eura
62, 80 m2, 3 sprat, cg, 31.000 eura,
Avlad`inica
83 m2, 2 sprat, ta, 52.000 eura, Strogi
centar
57 m2, 5 sprat, lift, cg, sa, 37.000 eura,
Avenija 2
45 m2, 2 sprat, renoviran, 29.900 eura,
Nemawina
52 m2, 4 sprat, ta, 33.000 eura, Qubi}
kej
56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 30.000 eura,
Nemawina
64 m2, 1 sprat, cg, 45.000 eura,
Restoran Brvnara
47 m2, vp, cg, 30.000 eura, Qubi} kej
60 m2, 8 sprat, cg, 36.000 eura, H.
Morava
55 m2, vp, cg, 31.000 eura, Avenija 2
67 m2, prizemqe, ta , 52.000 eura,
Strogi centar
53 m2, 3 sprat, cg, lift, 33.000 eura,
Avlad`inica
60 m2, 5 sprat, cg, 38.000 eura,
Avlad`inica, fasadna cigla
65 m2, 1 sprat, 700 eura/m2,
Avlad`inica
57 m2, 6 sprat, cg, lift, 2 terase, 31000
eura, Avenija 2
42 m2, 4sprat, TA, dve terase, 26000
eura, centar
57 m2, 1 sprat, CG, 37000 evra,
Avenija 2
53 m2, 2. sprat, CG, terasa, 37100 evra,
Avenija 1
57 m2, 14 sprat, 2 lifta, cg, terasa, H.
Morava, 26000 eura
53 m2, 3 sprat, terasa, cg, Avenija 2,
33000 eura
58 m2, 12 sprat, cg, terasa, Qubi} kej,
31000 eura
48 m2, 1. sprat, ta, H. Morava, 28000
eura
55 m2, 1sprat, cg, Qubi} Kej, 36000
eura
55 m2, 3. sprat, cg, kod restorana
Brvnara, 29.000 eura
53 m2, 3. sprat, cg, Avlad`inica, 31000
eura
52 m2, 2 sprat, ta, H. Morava, 33000
eura
DVOIPOSOBNI STANOVI
54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran,
38.000 eura, Qubi} kej
63, 38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33.000
eura, Avlad`inica
68 m2, 1 sprat, gas, 40.000 eura, [iri
centar
78 m2, 3 sprat, cg, gara`a, podrum,
52.000 eura, [iri centar
85 m2, 1 sprat, 700 eura/m2,
Avlad`inica
62 m2, vp, cg, gas, centar, 49600 eura
TROSOBNI STANOVI
75 m2, 1 sprat, cg, 50.000 eura , H.
Morava
75 m2, 5 sprat, cg, 39.000 eura, H.
Morava
76 m2, 7 sprat, cg, 45.000 eura, Avenija
68 m2, 3 sprat, cg, 600 eura/m2,
Nemawina
77 m2, 7 sprat, cg, 40.000 eura, Centar
75 m2, 2 sprat, cg, 45.000 eura,
Nemawina
81, 47 m2, 9 sprat, lift, cg, 53.000
eura, H. Morava
62 m2, 2 sprat, 54.000 eura, Beograd
70 m2, prizemqe, cg, lift, 46.000 eura,
Qubi} kej
75 m2, 2 sprat, cg, Nemawina, 45000
eura
7376 m2, 4 sprat, cg, Avenija, 40000
eura
^ETVOROSOBNI STANOVI
77, 78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50.000 eura,
Restoran Brvnara
128+12 m2, 2 sprat, nov, cg, 98.500
eura, Centar
KU]E
75 m2, P+1, 6 ari, 20.000 eura, Zabla}e
380 m2, P+1+PK, 25 ari, 120.000 eura,
Preqina
56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33.000
eura, Ko{utwak
259, 62 m2, SU+P+1,9 ari, 138.000 eura,
Parmenac
70 m2, SU+P+PK, 2 ara, 40.000 eura,
Kopaonik
160 m2, P+PK, 9,61 ar, 50.000 eura,
Atenica
150 m2, 5 ari plac, 57.000 eura,
Trbu{ani
100 m2, P+PK, 6 ari, 36.000 eura,
Pejicina krivina uz jezero
172 m2, P+PK, 19 ari, 35.000 eura,
Loznica
56 m2, P+1, 1,56 ari , 25.500 eura,
Dacova kafana
51m2, 5,84 ari, 20.000 eura, kod
Slobode
2 ku}e P-63,76 i P-59,58 m2, 5,10 ari ,
50.000 eura, Qubi}
174 m2, SU+P+PK, 10 ari, 90.000 eura,
Zlatibor
95 m2 (P+PK), 52 m2 (P), 4 ara, 75.000
eura , Ko{utwak
160 m2, PR+1+PK, 3 ara placa, 85000
eura, {kola R. Mitrovi}
180 m2, PO+P+1, 36 ari, Kowevi}i,
70.000 eura
170 m2, SU+1+PK, 13.5 ari placa,
Trbu{ani, 21000 eura
PLACEVI
23, 32 ara, 15.000 eura, Trnava
3 ara, 6.000 eura, Igalo
10, 99 ari, 5.500 eura, Preqina
4 ara, 2.800 eura, Pakovra}e
44 ara, 1000 eura/ar, Trnava put ^A-
KV
3-5 ari , 1300 eura/ar, Tara- Zaovinsko
jezero
1 ha, 500 eura/ar, Prislonica
5,5 ari,temeq, projekat, gr|.mat, 36.000
eura, Atenica
10 ari, 30.000 eura, Zlatibor
12 ari, 5000 eura, Loznica
1,5 ha, sa objektima, 21000 eura,
Atenica
49 ari, Kowevi}i, 39.200 eura
58 ari, Kowevi}i, 29000 eura
5 ari, Obre`, 16.000 eura
84 ara, Loznica, 8500 eura
SEOSKA DOMA]INSTVA
Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari, 20.000 eura
Dowa Gorevnica, ku}a, 50 ari, 20.000
eura
Trnava, ku}a, 60 ari, 18.000 eura
Slatina, 3 ku}e, 70 ari, 30.000 eura
Slatina, ku}a, 1,5 ha, 55.000 eura
Draga~evo, 45 ha, 20000 eura
VIKEND KU]E
Vidova, 75 ari, 26.000 eura
Ov~ar Bawa, 2 ara, 10.000 eura
Gorwa Atenica, 22 ara , 7.500 eura
Loznica, 15 ari , 5.000 eura
Pakovra}e, 6,6 ari, 15.000 eura
Bawa Gorwa Trep~a, 4 ara, 15.000 eura
Prijevor, na Kamenici, 17,7 ari,
26.000 eura
Me|uvr{je, 3 ara, 10500 eura
LOKALI PRODAJA
60 m2, 2 sprat, strogi centar, 800
eura/m2
23 m2, Alvad`inica, 18.000 eura
350 m2, Qubi}, 125.000 eura
IZDAVAWE- POSLOVNI PROS-
TOR
60 m2, 250 eura, kod {kole “Ratko
Mitrovi}”
IZDAVAWE- STAMBENI PROS-
TOR
60 m2, nename{ten , 130 eura, kod
{kole “Ratko Mitrovi}”
Kompletnu ponudu
Agencije "GA[O NEKRET-
NINE" mo`ete videti
na sajtu WEB NEKRET-
NINE.
AGENCIJI “GA[O
NEKRETNINE” POTREBNI
STANOVI SVIH
STRUKTURA.
STANOVI
P- 29 m2, jednosoban, CG,
lift, terasa, Vinara. Cena
23.000 eura.
P-28 m2, nova garsowera,
Sin|eli}eva, sa kuhiwom.
Cena 23.000 eura
P- 33 m2, jednoiposoban,
nov, sa plaharima, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
21.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 20.000
eura
P-42 m2, 2. sprat, CG, no-
viji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena 28.000
eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena do-
govor.
P- 49 m2, jednoiposoban,
stari Autoprevoz. Cena
28.000 eura
P- 49 m2, Kej, jed-
noiposoban. Cena 29.000
eura
P- 64 m2, dvoiposoban,
strogi centar, renoviran,
CG. Cena 39.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, EG, Ho-
tel Morava. Cena 33.000
eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eura
P- 51 m2, dvoiposoban,
bez ulagawa, CG, lif, Kej.
Cena 27.000 eura
P-55 m2, 3. sprat, TA, Ne-
mawina. Cena 28.000 eura
P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej.
Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a. Ce-
na 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG, Qu-
bi}ska , nov. Cena 50.000
eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000 eu-
ra
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena 80.000 eura sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogovor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogovor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 42.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, noviji,
garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG, kod
Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban, CG,
2. sprat, kod Hotel Morave
P-64 m2, dvoiposoban, CG,
kod Hotel Morave. Cena
36.500 eura
P-47 m2,3. sprat, nov. Ce-
na 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari pla-
ca, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Cena
65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2 +
stan 55 m2/, Dom Zdravqa.
Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Cena
36.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa, CG,
kod O[ Milica Pavlovi}.
Cena 70.000 eura.
KU]A kod Kamenog mosta,
60 m2, 10 ari placa, ukwi-
`ena. Cena 28.000 eura
P-164 m2,+ 2 objekta
od 126 m2 + 40 m2,
Preqina, centar, 17,25
ari placa, nova ku}a, gas.
Cena 85.000 eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /Deli-
gradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov. Ce-
na 1.800 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2, nov.
Cena 1.700 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2, nov.
Cena 1.700 e/m2
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
PRODAJEM stan u Beogradu, 47 m2 + gara`a, novo, ulica Dimitrija Tucovi}a.
060/434-2-190
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 29OGLASI
064/146-87-32
064/137-41-37
060/343-32-90
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
GARSOWERE
P-23 m2, 4 sprat, H. Morava, 15.000 eura
P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.000
eura
P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura
P-26 m2, 6. sprat, Merkator, 19.000 eura
P-26 m2, 3. sprat , Kej, 17.500 eura
P-17 m2, priz. Balkanska, 9.500 eura
P-19 m2, 13.sprat, Kneza Milo{a, 17.000
eura
P-27 m2, 2. sprat, centar, 20.000 eura
JEDNOSOBNI
P-40 m2, 8. sprat, Vinara, 25.500 eura
P-35 m2, 4. sprat, Kej, 18.000 eura
P-38 m2, 3. sprat, H. Morava, 24.000
eura
P-34 m2, 1. sprat, centar, 23.200 eura
P-42 m2, 4. sprat, Med. {kola, 21.000
eura
P-37 m2, 1. sprat, centar, 33.300 eura
P-45 m2, 2. sprat, Svetog Save, 25.500
eura
P-34 m2, 2. sprat, Svetog Save , 22.000
eura
DVOSOBNI
P-40 m2, vp, nov, centar, 34.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, Alvaxinica, 31.000
eura
P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.000
eura
P-45 m2, 2. sprat, Nemawina, 25.000
eura
P-57 m2, 5. sprat, Nemawina, 29.000
eura
P-57 m2, priz.sp. Avenija 2, 31.000 eura
P-47 m2, 3 sprat, Merkator, 35.000 eura
P-53 m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000
eura
P-42 m2, 5. sprat, Alvaxinica, 27.000
eura
P-53 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000
eura
P-63 m2, 3.sp, Alvaxinica, 38.000 eura
P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 37.000
eura
P-60 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000
eura
P-65 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 31.000
eura
P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 35.000 eura
P-48 m2, 1. sprat, nov, centar, 38.000
eura
TROSOBNI
P-66 m2, 7. sprat, Hotel Morava, 34.000
eura
P-68 m2, 3.sprat, Nemawina, 41.000 eura
P-65 m2, 2. sprat, centar, 38.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura
P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780
eura + PDV
P-78 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 66.000
eura
P-67 m2, 4. sprat, Alvaxinica, nov,
44.000 eura
P-65 m2, vp, centar, 45.000 eura
P-76 m2, 3. sprat, Balkanska, 43.000
eura
P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000
eura
P-81 m2, 1. sprat, Kneza Vase Popovi}a,
47.000 eura
P-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,
61.000 eura
P-58 m2, 4. sprat, Kej, 35.000 eura
P-138 m2, Solunska, plac 2,5 a, 70.000
eura
P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a,
60.000 eura
P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a,
78.000 eura
P-125 m2, centar, plac 4,5 a, 120.000
eura
P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000
eura
P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000
eura
P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a,
40.000+50.000 eura
P-90 m2, Atenica, plac 10 a, 50.000
eura
P-80 m2, Bolnica, plac 4,22 a, 37.000
eura
P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000
eura
P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a,
25.000 eura
P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000
eura
P-81 m2, 7. jula , plac 5 a, 41.000 eura
P-80 m2, S. Breg, plac 3 a, 36.000 eura
P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000
eura
P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000
eura
STANOVI
KU]E
EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE
P- 26 m2, Qubi} kej,
prizemqe, TA, cena: 18
500 eura
P- 20 m2, novija grad-
wa, 5.sprat, sa stvarima
P- 20 m2, Nemawina,
CG, cena: 16 500 eura
P- 25 m2, Alvad`inica,
1.sprat, cena: 15 500
eura
P- 30 m2, Avenija 2,
3.sprat, CG, cena: 22
500 eura
P- 32 m2, Nemawina,
4.sprat, CG, cena: 21
000 eura
P- 34 m2, kod Hotel
Morave, TA, 2.sprat,
cena: 22 500 eura
P- 34 m2, Nemawina,
CG, 5.sprat, cena: 20
500 eura
P- 42 m2, kod
Medicinske, 5.sprat,
cena: 21 000 eura
P- 43 m2, Balkanska,
4.sprat, cena: 22 000
eura
P- 38 m2, Bate
Jankovi}a, 3.sprat, TA,
cena: 25 000 eura
P- 37 m2, nov, centar,
kod parka, 6.sprat, lift,
CG, cena: 28 000 eura
P- 39 m2, nov, centar,
kod parka, 6.sprat, lift,
CG, cena: 28 000 eura
P- 43 m2, Hotel
Morava, 4. prat, cena:
26 000 eura
P-43 m2, kod O[
Milice Pavlovi},
5.sprat, cena: 27 000
eura
P- 47 m2, Qubi} kej,
fasadna cigla, CG, cena:
29 500 eura
P- 47 m2, Svetozara
Markovi}, nov, CG, cena:
36 000 eura
P- 49 m2, centar, kod
parka, 5.sprat, lift, CG,
cena: 30 000 eura
P- 41 m2, Qubi} kej,
5.sprat, lift, CG, cena:
26 000 eura
P- 45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 28
000 eura
P- 43 m2, Qubi} kej,
TA, 4.sprat, TA, cena: 28
000 eura
P- 46 m2, renoviran,
Nemawina, 2.sprat, CG
P- 48 m2, novija grad-
wa, Alvad`inica,
4.sprat, CG, cena: 30
500 eura
P- 47 m2, Hotel
Morava, 1.sprat, TA,
cena: 27 000 eura
P- 51 m2, Kalu|erice,
6.sprat, CG
P- 52 m2, Nemawina,
3.sprat, TA, cena: 28
000 eura
P- 54 m2, Centar,
1.sprat, TA, cena: 22
000 eura
P- 51 m2, Qubi} kej,
CG, nov, cena: 27 500
eura
P- 55 m2, Qubi} kej,
renoviran, TA, cena: 26
000 eura
P- 56 m2, Avenija 2,
6.sprat, CG, lift, cena:
32 000 eura
P- 57
m2,Ciglarska,nov,4.spra
t, mo`e subvencionisani
kredit, 35 000 eura
P- 62 m2, Hotel
Morava, 8.sprat, CG,
cena: 33 000 eura
P- 51 m2, Centar,
4.sprat, TA, cena: 26
000 eura
P- 63 m2, Alvad`inica,
3.sprat, CG, cena: 33
000 eura
P- 52 m2, Avenija 1,
5.sprat, CG, cena: 36
000 eura
P- 68 m2, Centar,
1.sprat, cena: 40 000
eura
P- 83 m2, strogi cen-
trar, 2.sprat, cena: 46
000 eura
P- 68 m2, Centar, 2.
lifta, CG, cena: 37 000
eura
P- 64 m2, Hotel
Morava, CG, cena: 35
000 eura
P- 71,20 m2,
Obili}eva, nov, odmah
useqiv, 2.sprat, cena:
800 eura/m2
P- 68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 600
eura/m2
P- 90 m2, Gvo`|ar,
2.sprat, cena. 47 000
eura
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
KU]E:
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do
glavnog puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari
placa, u blizini Dacove kafane, cena: 48
000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa,
Alvaxinica, cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u
blizini Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a,
udaqena 10 km od centra. Cena 33.000
eura
PLACEVI
PRODAJEM plac od 1.5 ha u
Atenici, objekat od 32 m2,
{tala 70 m2, tren 100 m2.
Povoqno. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM wivu od 1 ha 12
ari, u D. Gorevnici - Ilijak.
Tel. 032/ 806-085, 063/ 339-268
PRODAJEM plac od 1 ha u
Prislonici, pored asfaltnog
puta, pogodan za hale i maga-
cin. Cena 500 eura/ar. Mogu}
dogovor. Tel. 032/342-190
PRODAJEM plac od 60 ari u
Preqini. Tel. 032/ 341-867, 065/
517-4-957
PRODAJEM zemqu od 63 ara, u
Prislonici, na Vasovi}a kosi.
Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM plac od 28 ari, na
Qubi} brdu. Prodajem
iskqu~ivo u komadu. Cena 5.500
evra. Tel. 063/ 868-1-371
PRODAJEM plac od 24 ara, u
Qubi}u, ispod sto~ne pijace,
kod kanala. Tel. 061/ 616-1-222
PRODAJEM plac od 12 ari, u
Loznici iza {kole. Dostupna
sva infrastruktura. Cena 5000
evra, mogu}a korekcija. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM plac od 10.99 ari,
u Preqini, pored asfaltnog
puta. Cena 400 eura/ar. Tel.
063/691-761
PRODAJEM plac od 10 ari
ili 5 ari, voda, brvnara, kod
kamenog mosta u Trbu{anima.
Tel. 060/ 754-5-011
PRODAJEM plac od 8 ari,
Zlatibor - Vodice. Tel. 063/
745-0-760
PRODAJEM plac od 6.72 ara u
centru Gu~e, kao ure|eni kamp.
Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM plac od 5.5 ari, u
Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439
PRODAJEM plac od 5 ari, u
^a~ku, kod Trnavske reke. Tel.
060/ 600-3-323
PRODAJEM plac od 5 ari na
Obre`u, ura|en projekat, dozvo-
qena gradwa. Cena 16.000 evra.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM 4 ara placa sa
vikendicom na jezeru u Kni}u.
Tel. 064/ 545-8-989
PRODAJEM placeve u
Kotra`i u centru, 7. km od
Gu~e, pored puta. Jedan plac od
16, 81 ari, drugi od 6.26 ari.
Tel. 064/ 118-8-485
IZDAJEM plac od 15 ari sa
objektom od 80 m2, u Parmencu
do magistrale. Pogodno za sto-
vari{te, auto-otpad. Cena 180
eura.Tel. 064/ 250-7-493
RAZNO
PRODAJEM komplet opremu
za frizerski salon za dva radna
mesta od eko ko`e. Tel. 064/
852-6-614
PRODAJEM suvu jasenovu i
hrastovu gra|u. Tel. 069/ 452-6-
447
PRODAJEM 130 bagremovih
direka, 10 x 10 x 2000,
obra|enih, za{iqenih. Tel.
063/ 208-597
PRODAJEM belu pamu~nu
kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm.
Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM prenosive
dvori{ne su{ilice za ve{.
Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM postoqe za sunco-
bran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/
374-125
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM aroniju i sadnice
aronije. Tel. 064/ 342-0-957, 032/
725-057
PRODAJEM do 2 tone kru{ke
viqamovke za rakiju, vrlo
povoqno. Tel. 060/ 661-8-835
PRODAJEM taksimetar. Tel.
069/ 452-6-447
PRODAJEM profesionalni
hladwak - fri`ider
“Jugostroj”, od 500 l. sa
re{etkama. Tel. 064/ 413-4-306
PRODAJEM povoqno trosed i
dve foteqe. Tel. 032/ 333-276
PRODAJEM trpezariju od
punog drveta. Tel. 060/ 346-3-
990
PRODAJEM trpezarijski sto
sa 4 stolice / skoro novo /. Tel.
065/ 500-4-505
PRODAJEM ukrasnu vitrinu
sa staklenim vratima i
fiokom, o~uvana. Povoqno.
Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM o~uvana dvokril-
na gara`na vrata. Tel. 063/
843-4-149
PRODAJEM nove drvene
ukrasne oklagija garni{ne od 4
m. Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM novu `ensku krz-
nenu {ubaru. Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM mesing u {ipkama
fi 12, 7. kg. Mo`e zamena za
cerova drva. Tel. 063/ 749-4-846
PRODAJEM IMT 558 sa
ugra|enim servo upravqa~em i
dobo{ ko~nicama. Cena 4.000
evra. Tel. 060/ 481-2-144
PRODAJEM traktorsku
prikolicu . Tel. 065/ 207-4-383
PRODAJEM dvobrazni plug
Lemind Leskovac, o~uvan, per-
fektan. Cena 300 evra. Tel. 060/
481-2-144
PRODAJEM kotlove na ~vrsto
gorivo, ekonomik, kvalitet i
u{teda ogreva. Li~na izrada.
Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964
PRODAJEM kotao nema~ki,
ja~ina 40 kilovata. Cena 450
evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-
4-846
PRODAJEM fotequ za masa`u,
pru`a veliki broj kombinacija
masa`a, kontrola preko daqin-
skog. Pogodna sa welnes i fitnes
centre, kao i salone lepote.
Tel. 064/ 945-6-205
PRODAJEM drvene police
raznih veli~ina. Tel. 063/ 843-
4-149
PRODAJEM povoqno
trgova~ku tezgu. Tel. 032/ 334-
346, 065/ 33-343-46
PRODAJEM drvenu o~uvanu
tezgu za trgova~ke radwe. Tel.
063/ 843-4-149
PRODAJEM drva za ogrev,
cerovina i grabovina. Tel. 061/
291-6-355
PRODAJEM suva vo}na drva.
Tel. 032/ 556-1-495
30 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINESPORT
GRADSKA LIGA
ATLETIKA
marketing 032/342-276
Koliko su reklamirane brzine interneta razli~ite od onih koje zaista dobijate?
Sigurno ste primetili da se ve}ina internet provajdera krije iza re~i “do”, kada
vam nude svoje usluge- “internet do 5 Mb/s”, ili “brzina do 10 Mb/s”. U praksi,
me|utim, brzina koja stvarno stigne do va{ih ra~unara je gotovo uvek ni`a od
reklamirane. Za{to je to tako?
Mnogo je faktora, koji uti~u na pad brzine protoka, a jedan od osnovnih je sastav
samog provodnika. Bakarna `ica, koju koriste svi ADSL operatori, uzrokuje pad
internet protoka u odnosu na udaqenost od centrale, pa se tako, {to je du`a bakar-
na veza do korisnika, brzina interneta smawuje.
Tako ADSL korisnici mogu da ra~unaju na prose~nih 63,3% deklarisane brzine*,
ili jednostavno govore}i, ako uzmete ADSL internet “do 5 Mb/s”, kako ka`e rekla-
ma, u proseku mo`ete da o~ekujete svega 3,16 Mb/s.
Za utehu na{ih gra|ana je podatak da je daleko boqa situacija sa kablovskim
internetom. Korisnici kablovskog interneta u proseku dobiju ~ak 91,4% deklar-
isane brzine.
Ovome treba dodati da kablovski internet, zahvaqu}i naprednoj tehnologiji na
kojoj po~iva, ima mogu}nost da pru`i i daleko ve}e brzine od ADSL-a.
Primera radi, prema podacima Net Indexa iz oktobra ove godine, prose~na brzi-
na interneta kod najve}ih ADSL provajdera u Srbiji ni`a je vi{e nego duplo od
prose~ne brzine koju imaju korisnici najve}ih kablovskih operatora.
Iz svega toga proizilazi da je kablovski internet daleko boqi izbor, pa ne ~udi
{to se broj korisnika kablovskog interneta u Srbiji svake godine primetno
uve}ava.
Dakle, kada birate internet za va{ dom ili poslovni prostor, trebalo bi da
obratite pa`wu ne samo na brzinu, ve} i na vrstu konekcije, a ne bi vam bio na odmet
ni podatak da prose~na brzina interneta u Evropi iznosi 19,47 Mb/s.*
*Izvor: SamKnows
[TA PLA]ATE,
A [TA
DOBIJATE?
Pro{log vikenda u Kru-
{evcu je zavr{ena serija
RTS kroseva. Atleti~arka
Slobode Katarina Sekuli}
pobedila je u konkurenciji
mla|ih pionirki sedmog
razreda na krosevima u Po-
`arevcu, [apcu i Kru{ev-
cu. U konkurenciji mla|ih
pionira trijumfovao je Du-
{an Bjelica. Na krosu u
[apcu, Janko Uro{evi} je,
kao pobednik memorijalne
trke u~enika tre}eg i ~etvr-
tog razreda sredwe {kole, uz
medaqu i pehar dobio i 15
hiqada dinara.
- Atleti~ari su opravdali
na{a o~ekivawa. Katarina
je ranije bila najboqa u tr-
ci na 600 metara u konkuren-
ciji mla|ih pionirki, a Du-
{an je vice{ampion na 800
m. Na{i stariji takmi~ari,
Nemawa Koji} i Bojana Ka-
li~anin nisu u~estvovali na
krosevima RTS, jer se pri-
premaju za nastupe na me|u-
narodnim mitinzima u za-
tvorenom - ka`e Slobodan
Nixovi}, trener AK Slobo-
da.
TRIJUMF SLOBODE
Na krosu u Kru{evcu atleti~ari ^AAK-a
osvojili su zlatnu i tri srebrne medaqe.
Zlato je pripalo Ogwenu Nikoli}u, a srebro
Jovani Xamba{evi}, Katarini Propadovi}
i Teodori Tomi}. Atleti~ari ^a~anske
atletske akademije osvojili su i sedam di-
ploma za plasman me|u deset najboqih.
^ETIRI MEDAQE
IZ KRU[EVCA
Jedanaesto kolo
Backovac junajted - Slatina 1:3
Jedinstvo GG - Miokovci 0:1
Prijevor - Morava Katrga 5:0
Goru{ica V - Napredak S 0:4
Mladost P - Omladinac Z 1:0
Mladost A - Ov~ar M 2:1
Spartak T - Rudar B 0:1
Jedinstvo K - Dowa V 1:0
Dvanaesto kolo
Subota,13,30
Slatina - Dowa Vrbava
Backovac junajted - Jedinstvo GG
Nedeqa, 13,30
Rudar Jedinstvo K
Ov~ar - Spartak
Omladinac - Mladost A
Napredak - Mladost P
Morava - Goru{ica
Miokovci - Prijevor
SRPSKA LIGA ZAPAD
Jedanaesto kolo
Sloboda - Loznica 0:0
Mladi radnik - Polet
1:0
Dvanaesto kolo
[umadija - Sloboda
Polet - Pobeda, nedeqa,
11 ~asova
ZONA MORAVA
Jedanaesto kolo
Orlovac - Rudar 2:0
Kara|or|e - Polet T 0:1
Sloboda - Takovo 0:1
Slavija - Draga~evo 2:1
Dvanaesto kolo
Polet - Trep~a
Takovo - Kara|or|e
Tutin - Orlovac
Draga~evo - Vodoja`a
Derbi devetog kola odigran
je u Stan~i}ima, gde su se sa-
stali Budu}nost i Zadrugar
iz Dowe Trep~e. Na kraju je
slavio doma}in sa 2:1. Lider
Parmenac je u krajwe neizve-
snoj utakmici, sa dosta muke,
pobedio Kej, 2:0. Rakova je bi-
la boqa od Poleta iz Gori-
~ana, 1:3. Fudbaleri Vujna su
u Prislonici slavili pro-
tiv Lugova, 4:2, a ^a~ak 94
nastavio pobedni~ku seriju
savladav{i Moravu iz Moj-
siwa, 2:1. Strelac je na go-
stovawu pobedio Preme}u sa
1:2.
DESETO KOLO
Nedeqa, 13,30
Planinac - Morava
Zadrugar - ^a~ak 94
Strelac - Budu}nost
Lugovi - Preme}a
Rakova - Vujan, 11 ~asova
Kej - Polet G
Parmenac slobodan
PARMENAC
BEZ PREMCA
Na otvarawu nove sezone
fudbaleri Fontane pobedili
su u Vaqevu ekipu RB sa 7:2.
Iako su doma}ini poveli na
po~etku utakmice, pokazalo
se da je itekako prava bila
odluka trenera ^a~ana Mar-
keqi}a da poja~a presing.
- @eleo bih da pohvalim celu
ekipu na ~elu sa trenerom.
Pokazali smo karakter, jer su
posle zaostatka na poluvre-
menu, uspeli da preokrenu re-
zultat i ubedqivo dobiju
utakmicu. Okre}emo se slede-
}em protivniku i novom go-
stovawu u Kragujevcu, protiv
Ekonomca - ka`e kapiten
Fontane Ristanovi}.
MALI FUDBAL
UBEDQIVA
POBEDA
FONTANE
OKRU@NA LIGA
FK BORAC
ZAVR[ENO
TAKI^WE
U KUPU
ZAVR[ENO
TAKI^WE
U KUPU
Fudbaleri Borca izgu-
bili su u osmini Kupa
Srbije od superliga{a
Doweg Srema, 2:0. Iako su sko-
ro svih 90 minuta bili ravno-
pravni protivnik, ^a~ane nije
pratila sre}a. Srem je do{ao u
vo|stvo ve} u 17. minutu golom
Mar~ete. Sudar golmana Pe-
tri} i Radanovi}a otvorio mu
je nesmetani prolaz do mre`e
Borca. Na ovoj utakmici fatal-
ni Radanovi} skrivio je jedana-
esterac pred sam kraj me~a.
Precizan {ut ^orda{i}a po-
ve}ava pobedu Doweg Srema u
Pe}incima.
Fudbaleri Borca izgubli su i u
11. kolu Prve lige Srbije od,
trenutnog lidera na tabeli, lu-
~anske Mladosti, 0:2. Mladost
je povela pred kraj prvog polu-
vremena, u 41. minutu, golom
Golemi}a. Do 2:0 stigli su u 79.
minutu. Strelac Milosavqe-
vi}. Mladost je i daqe na vrhu
tabele sa 28 bodova, dok su ^a-
~ani osmi (17).
Slede}e srede bi}e odi-
grana finalna utakmica
Kupa ^a~ka. U 13,30 ~aso-
va sastaju se Polet iz Qu-
bi}a i Orlovac Mr~ajev-
ci. Utakmica bi trebalo
da bude odigrana na stadi-
onu FK Borac.
GRADSKI KUP
U 12. kolu Borac ponovo
igra u gostima. U nedequ u
14 ~asova sastaje se sa
Teleoptikom u Zemunu.
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 31
marketing 032/342-276
SPORT
Posle tri uzastopne pobe-
de, ko{arka{i Borac Mo-
cart sporta pora`eni su u
~etvrtom kolu Ko{arka{ke
lige Srbije. Doma}in je us-
peo da dobije prvu ~etvrtinu
i, no{en velikom podr{kom
publike, poja~a tempo u dru-
gom nastavku, ali je utakmi-
ca definitivno pripala go-
stima iz Ni{a.
- Znali smo da nas ~eka jak
me~ i zato smo od po~etka
pru`ili pravi otpor, pogo-
dili otvorene {uteve, preu-
zeli inicijativu i o~uvali
je do kraja. Imali smo mawi
pad u tre}oj ~etvrtini, ali
smo sve to nadoknadili u po-
sledwih deset minuta. Ovu
pobedu posve}ujemo na{em
Vitomiru Cvetkovi}u koji
je imao smrtni slu~aj u po-
rodici i kapitenu Milo{u
Trailovi}u. On zbog lak{e
povrede nije igrao u ^a~ku -
izjavio je doju~era{wi
igra~ BMS, sada Konstanti-
na, Nemawa Todorovi}.
- Dopustili smo da nas nadi-
graju u skoku, napadu i otvo-
renim {utevima. Znali smo
od koga nam preti najve}a
opasnost, ali nismo u odre-
|enim trenucima uspeli da
sa~uvamo te igra~e. Kon-
stantin je to znao da kazni.
Okre}emo se Metalcu, da na-
pravimo brejk i vratimo se
ku}i sa bodovima - proko-
mentarisao je igra~ BMS
Filip Dumi}. Po indeksu
korisnosti u ~a~anskoj eki-
pi posebno su se istakle do-
ju~era{we “Ni{lije” Ilija
Cvetkovi} i Dumi}. Uz wih
dvojicu dobar je bio i Aco
Mandi} koji je sakupio 17
indeksnih poena.
Priliku za popravni i novi
trijumf na gostovawu Borac
Mocart sport ima ve} sutra,
na utakmici petog kola u Va-
qevu.
- Analizirali smo igru pro-
tiv Konstantin i ukazali
jedni drugima na gre{ke. Bi-
}e jo{ poraza u prvenstvu,
ali kopka na~in na koji smo
izgubili, posle sjajne igre
protiv Slobode i kapitalne
pobede nad Vojvodinom u
Novom Sadu. Nismo bili do-
voqno anga`ovani svih 40
minuta i imali smo pogre-
{an pristup protiv tima
koji je bio vrlo motivisan i
dobro otvorio utakmicu.
Dovoqno govori podatak da
su oni u {utu za tri poena
imali u~inak od 42 odsto.
Ali, idemo daqe. Okre}emo
se Metalcu, ekipi koja je do
sada imala dve pobede i dva
poraza. Mi imamo boqi re-
zultatski skor i sigurno je
da }e oni biti izuzetno mo-
tivisani za tu utakmicu.
Metalac je te{ko dobiti u
Vaqevu, kvalitetan su sastav
i sigurno imaju ambicije da
i ove sezone igraju u Super
ligi. O~ekujem da i mi odi-
gramo kao protiv Vojvodine
i Slobode i do|emo do dru-
gog brejka u sezoni - ka`e
trener Borac Mocart spor-
ta Ra{ko Boji}.
Pro{log vikenda izgubili
su i kadeti BMS. Wih je kod
ku}e nadigrao novosadski
Sports World sa 59:68 (19/16,
11/18, 12/16, 17/18). Z. J.
Gorwomilanov~anin Ra-
de Savi}, od nedavno sta-
novnik Smedereva, dvostru-
ki svetski {ampion u diza-
wu tereta u ben~ presu
osvojio je drugo mesto na
Svetskom prvenstvu u Pra-
gu. On je u apsolutnoj kate-
goriji, u konkurenciji od
250 takmi~ara, podigao 280
kilograma, deset mawe od
od svetskog rekorda koji
dr`i ve} tre}u godinu.
Gr~ki Paok, za koga od le-
tos igra i ko{arka{ iz ^a~-
ka Goran Vu~i}evi}, otvo-
rio je sezonu sa ~etiri uza-
stopne pobede, po dve u pr-
venstvu i Evrokupu. Rezulta-
ti napornih priprema i ve-
likog broja odigranih kon-
trolnih utakmica nisu izo-
stali, iako ekipa igra i sre-
dom i subotom.
- U gr~kom prvenstvu pre-
tendujemo na jedno od prva
~etiri mesta. Znamo da su
Panatinaikos i Olimpija-
kos bez premca, a to im omo-
gu}avaju i buxeti. “Te{ki”
su oko 20 miliona evra. U
Evrokupu su sve grupe dobre,
nema lakih protivnika - ka-
`e Goran.
Do skoro igra~ ~a~anske
Mladosti, Goran je ko{ar-
kom po~eo da se bavi u 12. go-
dini. Na nagovor drugara iz
detiwstva po~eo je najpre da
trenira u Borcu, klubu u ko-
me je nastupao za sve mla|e
selekcije i potpisao prvi
profesionalni ugovor.
- U Borcu, mom voqenom klu-
bu, u igru me uveo trener
Miroslav Mili}, ~ovek ko-
me dugujem najve}u zahval-
nost za sve {to sam do sada
postigao. Nakon dve sezone,
odlazim u KK Mladost. U
Mladosti sam igrao tri go-
dine i bio kapiten tima ko-
ga predvodi odli~an trener
Vladimir Zlatanovi}. Usle-
dio je poziv Paoka i legende
kluba Bana Prelevi}a. Pri-
hvatio sam bez razmi{qawa,
jer znam da je to veliki ko-
rak i sjajna odsko~na daska
za moju daqu karijeru. Paok
je tim sa dugom tradicijom,
fantasti~nim rezultatima
i izuzetnim navija~ima -
smatra Goran. Z. J.
U znak se}awa na velikog
qubiteqa vite{ke igre, jed-
nog od doajena ~a~anskog
{aha i nosioca titule prvo-
kategornik, [ahovski klub
Borac i porodica To{i}
organizovali su prvi Memo-
rijalni turnir “Vladan To-
{i}”. Turnir je na Svetu
Petku odr`an u lokalu Mi-
loja Mikana Krqanca, jed-
nog od retkih mecena {ahov-
skog sporta. Takmi~ilo se
35 igra~a iz ^a~ka, Lu~ana
i Gu~e po fide pravilima
ubrzanog {aha, pet minuta
po igra~u za partiju, kom-
pjutersko parovawe takmi-
~arskog sistema [vajacarac,
a odigrano je 13 kola. Sudio
je republi~ki sudija Zoran
Ili}.
Osvaja~ima prva tri mesta
pripali su pehari, dok je se-
dam specijalnih nagrada
uzeli najsre}niji {ahisti
~iji su brojevi izvu~eni na
lutriji.
Pobedio je Stevan Mirko-
vi}, od skora najmla|i fide
majstor, drugi je bio maj-
storski kandidat Leonardo
Gavrilovi} i tre}i Dragan
Bodi}, tako|e fide majstor.
Po zvawima takmi~ara, tur-
nir je bio izuzetno jak, bo-
rilo se 12 majstorskih kan-
didata, {est fide majstora
i jedan velemajstor.
Na prvenstvu Srbije, koje je
sredinom oktobra odr`ano
u Vrwa~koj Bawi, [ahovski
klub Borac osvojio je tre}e
mesto. Z. J.
^a~anka Ivana Jorovi}
(16) pobednik je ITF turnira,
A kategorije, koji je ovih da-
na odr`an u Osaki. Ivana se
takmi~ila u konkurenciji
do 18 godina i {est puta
trijumfovala bez izgubqe-
nog seta. U ~etvrtfinalu je
bila boqa od Australijanke
Hon. Wu je savladala sa 6:1,
6:4, a u polufinalu je nadi-
grala Amerikanku Stefan-
son, 6:2, 6:1. Turnir je osvo-
jila pobediv{i u zavr{nici
devetu igra~icu sveta, Ru-
skiwu Flink (6:1, 6:4).
- U~estvovala sam na jednom
od najve}ih turnira. Orga-
nizacija je bila na svetskom
nivou, odu{evqena sam pri-
jemom i naro~ito pobedom
koja }e mi dati snagu za ono
{to me o~ekuje. Veliku za-
hvalnost dugujem trenerima
Marku \okovi}u i Vuku Ta-
pu{kovi}u - izjavila je Iva-
na za Mocart sport.
Posle pobede u Japanu, Iva-
na je me|u deset najboqih ju-
niorki sveta, a trenutno za-
uzima 858. mesto u senior-
skoj konkurenciji. Uskoro je
o~ekuju dva fju~ers turnira
u Egiptu. Z. J.
RADE PONOVO
NA TRONU SVETA
[AH
PODIGAO 280
KILOGRAMA
PRVI MEMORIJAL VLADANU
TO[I]U
TENIS
IVANA OSVOJILA OSAKU
KO[ARKAKO[ARKA
POBEDNI^KA
SERIJA GORANOVOG
PAOKA
NI[LIJE
PRESEKLE
POBEDNI^KI
NIZ
Borac Mocart sport - Konstantin
69:81 (23/21, 7/14, 21:23, 18/23)
U ~etvrtom kolu Druge lige ko{arka{i
Mladosti su kod ku}e pobedili Napredak
Maksi Ko sa 76:75 (17/19, 16/14, 17/17, 26/25).
^a~anima je pobedu doneo Nikola Ko~ovi}
koji je u posledwim sekundama pogodio {ut
za tri poena. Naredni protivnik Mladosti
je Vojvodina iz Novog Sada.
@elezni~ar je zabele`io jo{ jednu pobedu u
sezoni. Savladao je Slogu u Po`egi, 70:74.
Naredno kolo Druge lige Zapad @ele igra
kod ku}e. U nedequ, u 18 ~asova, do~ekuje Zla-
tibor iz ^ajetine. Utakmica }e biti odigra-
na u sali Prehrambeno-ugostiteqske {kole.
Trijumfovali su i na{i timovi Druge lige
Zapad. ^a basket tim je savladao {aba~ki
MO15, 102:69, a ^a~ak 94 ariqski Klik,
79:93.
U ~etvrtom kolu ^a~ak 94 do~ekuje Loznicu,
a ^a basket tim gostuje Studentu.
NIKOLA ZA TRIJUMF
Ivana sa trenerom
Markom \okovi}em
32 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEOGLASI
P-20 m2, ul. Nemawina , 6.
sprat, CG, klima, renovi-
ran. Cena 17.000 eura
P-25 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, TA. Cena 16.000
eura
P-26 m2, Qubi} Kej, 3.
sprat TA, name{ten. Cena
16.000 eura
P-26 m2, nova, centar, 3.
sprat, terasa, CG, lift.
Cena 23.000 eura sa PDV-
om
P-26 m2, Vojni odsek, 1.
sprat, EG, terasa. Cena
21.000 eura
P-29 m2, nova, Avenija 2,
3. sprat, CG, terasa, lift.
Cena 22.000 eura
P-30 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa. Cena 25.000
eura
P-33 m2, centar, sa spav.
sobom, 4. sprat CG, ostaje
deo name{taja. Cena
28.000 eura
P-34 m2, centar, 1. sprat,
CG, pogodan za poslovni
prostor. Cena 24.000 eura
P-38 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, terasa, zgra-
da od fasadne cigle. Cena
21.000 eura
P-38 m2, Qubi} kej, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 24.000
eura
P-38 m2, nov, centar, 1.
sprat, sa spav. sobom, CG,
terasa. Cena 36.000 eura
sa PDV-om
P-40 m2, centar, 4. sprat,
CG, sa spav. sobom, pogled
na {etali{te, name{ten,
renoviran. Cena 33.000
eura
GARSOWERA Beograd, ul.
Gospodara Vu~i}a, 1. sprat,
cg, pogodna za poslovni
prostor. Cena 45.000 eura.
P-44 m2, Hotel Morava, 4.
sprat, CG, terasa. Cena
25.000 eura
P-46 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG. Cena 28.000
eura
P-46 m2, nov, Obili}eva,
pogodan za poslovni pros-
tor. Cena 35.000 eura
P-45 m2, Nemawina, 2.
sprat, CG, komplet renovi-
ran. Cena 30.000 eura
P-46 m2, Avenija 1, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 28.000
eura
P-48 m2, centar, 4. sprat,
CG, terasa. Cena 33.000
eura
P-48 m2, Alvaxinica, 4.
sprat, CG, terasa, lift.
Cena 32.000 eura
P-45 m2 + 13 m2,
Nemawina, dupleks, 5.
sprat, lift, CG. Cena
30.000 eura
P-47 m2, Beograd, blizu
Vukovog spomenika, 4. sprat,
sa gara`om u zgradi, sa
name{tajem. Cena 90.000
eura
P-49 m2, Avenija 2, 4.
sprat, lift, CG, zgrada od
fasadne cigle, name{ten.
Cena 32.000 eura
P-49 m2, Kej, zgrada od
fasadne cigle, CG, podrum.
Cena 29.000 eura
P-50 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, TA. Cena 26.000
eura
P-52 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, TA, terasa. Cena
28.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, noviji,
sa dve spav. sobe, CG, lift,
terasa. Cena 28.000 eura
P-54 m2, centar, kod
Dezerta, 1. sprat, CG,
terasa, pogodan za poslovni
prostor. Cena 38.000 eura
P-58 m2, Qubi} kej, 6.
sprat, lift, CG, terasa,
pogled na Moravu. Cena
32.000 eura
P-58 m2, Hotel Morava,
prvi sprat, CG, terasa,
lift. Cena 32.000 eura
P-59 m2, Beograd, ul.
Vojvode Vlahovi}, nov,
trosoban, terasa. Cena
50.000 sa PDV-om.
P-60 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, TA, terasa.
Cena 36.000 eura
P-62 m2, noviji,
Obili}eva, CG, terasa.
Cena 40.000 eura
P-66 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa, pogodan za
poslovni prostor. Cena
50.000 eura
P-66 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, trosoban, CG, terasa,
lift. Cena 40.000 eura
P-68 m2, centar, u zgradi
kod [ipada, 2. sprat, TA,
terasa. Cena 40.000 eura
P-68 m2, 1. sprat, gas,
pogodan za poslovni pros-
tor.Cena 40.000 eura
P-69 m2, centar, blizu
Po{te, gas, terasa, 1.
sprat, gara`a. Cena 46.000
eura
P-70 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
lift, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 45.000
eura
P-72 m2, nov, centar, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
70.000 eura sa PDV-om
P-72 m2, nov, Avenija 2, 2.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
terasa, lift. Cena 58.000
eura
P-73 m2, Obili}eva, 1.
sprat, CG, terasa, u
odli~nom stawu. Cena
58.000 eura
P-73 m2 + 6 m2 terasa,
Alvaxinica, 1. sprat, CG,
terasa, zgrada od fasadne
cigle. Cena 60.000 eura
P-74 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, CG, terasa, lift,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 50.000 eura
P-75 m2, Avenija 2, 4.
sprat, dupleks, CG, terasa,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 38.000 eura
P-75 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
47.000 eura
P-75 m2, nov, kod fakulte-
ta, 3. sprat, CG, terasa.
Cena 60.000 eura
P-76 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG, terasa, odmah
useqiv. Cena 40.000 eura
P-76 m2, Balkanska, 2.
sprat, CG, dve terase. Cena
45.000 eura
P-78 m2, Vinara, 6. sprat,
lift, CG, dve terase. Cena
50.000 eura
P-80 m2, Qubi} kej, 4.
sprat, CG, terasa, ukwi`en.
Cena 45.000 eura
P-90 m2, Hotel Morava,
CG, lift, terasa, gara`a.
Cena 50.000 eura
P-92 m2, nov, Kej, dupleks,
5. sprat, sa 5. spav. soba,
CG, lift. Cena 55.000 eura
sa PDV-om
P-95 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, dupleks, CG,
terasa. Cena 80.000 eura
K U ] E
P-60 m2 ( P+1), plac 10
ari, Pakovra}e, brvnara,
dva bunara, ulaz sa
asfaltnog puta, plastenik,
vo}wak, fontana. Cena
18.000 eura
P-70 m2, plac 4.13 ari,
kod Proletera. Cena
42.000 eura
P-70 m2 + 60 m2, plac 5
ari, Alvaxinica. Cena
50.000 eura
P-80 m2+45 m2, plac 5
ari, centar, blizu KMN-a.
Cena dogovor
P-90 m2, plac 10 ari,
Trbu{ani, kod kamenog
mosta. Cena 28.000 eura
P-92 m2, plac 5 ari,
{kola Ratko Mitrovi}.
Cena 45.000 eura
P-98 m2, plac 2 ara , kod
Bor~eve hale ili zamena za
stan. Cena 45.000 eura
Seosko doma}instvo, sa
7 ha zemqe u komadu,
pomo}ne prostorije. Cena
28.000 eura
P-105 m2 ( P+1 ), plac 2
a, Amixina. Cena 50.000
eura
P-120 m2, plac 4.20 ara,
blizu fakulteta. Cena
dogovor
P-250 m2, sa dva lokala u
prizemqu, plac 8 ari na
bedemu. Cena 56.000 eura
LOKALI
Rakova, 135 m2 sa maga-
cinom, kod Doma. Cena
10.000 eura
Viqu{a, 170 m2 sa maga-
cinom, plac 10 ari. Cena
7.000 eura
P-16 m2, centar, iza
Galije. Cena 3000 e/ m2 (
dogovor )
P-18 m2, Qubi} kej. Cena
18.000 eura
P-35 m2, centar, blizu
pijace. Cena 60.000 eura
P-49 m2, Alvaxinica. Cena
38.000 eura
P-72 m2, S. Markovi}a.
Cena 80.000 eura. Mogu}a
podela na dva lokala od po
36 m2 sa mokrim ~vorom
P-105 m2, dupleks, kod
Hotel Morave. Cena 60.000
eura
PLACEVI
P-80 ari, Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta. Cena 800
e/ar
P-40 ari, kod Bolnice.
Cena 1000 e / ar
HITNO! PRODAJEM TROSOBAN,
RENOVIRAN STAN U CENTRU, 3. SPRAT.
CENA 38.000 E
www.stannekretnine.rs
P-22.5 m2, PR, CG,
S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej
. Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG.
Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA,
H.Morava. Cena 23.000
eura
P- 36 m2, PR, CG,
Qubi}ska. Cena 29.000
eura
P-37 m2, PR, CG, Kej.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG,
Solunska. Cena 34.000
eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG,
{iri centar. Cena 31.000
eura
P-51 m2, 2. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 31.000
eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA,
Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA,
B.Jankovi}a. Cena 30.000
eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
M.Nik{i}a. Cena 36.000
eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija
1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA,
Kej, Pri{tinska. Cena
31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG,
H.Morava. Cena 38.000
eura
P-53 m2, 3. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 33.000
eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej.
Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA,
Nemawina. Cena 36.000
eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska, nov. Cena
50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija
2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 35.000
eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG,
Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG,
Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG,
K.Milo{a. Cena 37.000
eura
P-58 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 42.000
eura
P-58 m2, 9. sprat, CG,
Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA,
S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG,
S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 41.000
eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 41.000
eura
P-67 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 38.000
eura
P-68 m2, PR, TA,
Balkanska. Cena 29.000
eura
P-70 m2, 2. sprat, CG,
Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG,
Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 58.000
eura
P-74 m2, 5. sprat, CG,
Kalu}erice. Cena 44.000
eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,
Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara
Lazara, nov. Cena 62.000
eura
P-78 m2, 6. sprat,
K.V.Popovi}a. Cena
53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG,
S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG,
Vinara. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat,
Nemawina/ dupleks. Cena
87.000 eura
P- 52 m2, Qubi}ska, 3.
sprat, CG. Cena 39.000
E.
P- 55 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 32.000 E
P- 68 m2, Bawalu~ka, 4.
sprat, CG. Cena 44.000
E.
P- 48 m2, Avenija 1, VP.
Cena 29.000 E.
P- 58 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 34.000 E
P- 77 m2, u`i centar,
CG. Cena 42.500 E.
P-42 m2, Kej, 4.sprat,
CG. Cena 26.000 E
P-38 m2, Nemawina, 3.
sprat. Cena 22.000 E
P-54 m2, Kej, CG. Cena
31.000 E
P-58 m2, Qubi}ska, CG.
Cena 37.000 E
P-77 m2, centar, 4.
sprat, CG, renoviran. Ce-
na 42.500 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa,
G.Atenica. Cena 10.500
eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe,
V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa,
Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara
placa, S.Park. Cena
35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa,
V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari,
\.Milovanovi}. Cena
65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari
placa, Obili}eva. Cena
67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara
placa, Ko{utwak. Cena
67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa,
centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari
placa, {iri centar. Cena
72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara
placa, [iri centar. Cena
82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari
placa, centar. Cena 83.000
eura
P-120+65+100 sa 3.8.
ari placa, Zelengorska.
Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari
placa, centar. Cena
125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari
placa, centar. Cena
140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari
placa, Atenica. Cena
37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7
ari placa, Suvi Breg. Cena
33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa,
Gorwa Trep~a. Cena 40.000
eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30
m2 sa 6.ari placa,
Trbu{ani. Cena 37.000
eura
KKUU]]EE
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 33OGLASI
POTREBNA DVA RADNIKA ILI DVE RADNICE
ZA RAD U RESTORANU "LEONARDO"
Informacije na telefon: 069/75-33-35
Na osnovu Re{ewa ste~ajnog sudije Privrednog suda u ^a~ku, St.br.207/2011 od
20.07.2011 godine, a u skladu sa ~lanovima 131., 132. i 133. Zakona o ste~aju ("Slu`beni
glasnik Republike Srbije" broj 104/2009) i Nacionalnim standardom broj 5 -
Nacionalni standard o na~inu i postupku unov~ewa imovine ste~ajnog ("Slu`beni
glasnik Republike Srbije" broj 13/2010), ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika
DOO "ULB COMPANY" u ste~aju iz Lu~ana , ul. Radni~ka bb.
OGLA[AVA
Prodaju imovine kao celine javnim prikupqawem ponuda
Procewena vrednost imovine nije minimalno prihvatqiva vrednost, niti je na
drugi na~in obavezuju}a ili opredequju}a za ponu|a~a prilikom odre|ivawa
visine ponude.
Pravo na u~e{}e u postupku prodaje imaju sva pravna i fizi~ka lica koja:
1. nakon dobijawa profakture, izvr{e uplatu radi otkupa prodajne doku-
mentacije u iznosu od 20.000,00 dinara. Profaktura se mo`e preuzeti na adresi
Agencija "ASTRA" , Ul. \or|a Toma{evi}a br.100 , ^a~ak, svakog radnog dana u
periodu od 10 do 14 ~asova. Rok za otkup prodajne dokumentacije je 02. 12. 2013 god.;
2. uplate depozit na teku}i ra~un ste~ajnog du`nika br: 355-3200118082-13
kod Vojvo|anske banke AD , Novi Sad, ili polo`e neopozivu prvoklasnu bankarsku
garanciju naplativu na prvi poziv, najkasnije 5 radnih dana pre odr`avawa proda-
je (rok za uplatu depozita je 02. 12. 2013 godine). U slu~aju da se kao depozit polo`i
prvoklasna bankarska garancija, original iste se radi provere mora dostaviti
iskqu~ivo li~no ste~ajnom upravniku najkasnije 03. 12. 2013 godine do 14 ~asova. U
obzir }e se uzeti samo bankarske garancije koje pristignu na nazna~enu adresu u
nazna~eno vreme.
3. potpi{u izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita. Izjava ~ini sastavni
deo prodajne dokumentacije.
4. potpi{u ugovor o ~uvawu poverqivih podataka prilikom preuzimawa
prodajne dokumentacije (ovaj uslov va`i samo ako je neophodno da ste~ajni upravnik
u postupku prodaje otkrije poverqive informacije).
Imovina se kupuje u vi|enom stawu i mo`e se razgledati nakon otkupa prodajne
dokumentacije, svakim radnim danom od 10 do 14 ~asova a najkasnije 5 dana pre
zakazane prodaje (uz prethodnu najavu ste~ajnom upravniku).
Zatvorene ponude dostavqaju se na adresu: Agencija "ASTRA", Ul. \or|a
Toma{evi}a br.100, 32000 ^a~ak.
Krajwi rok za dostavqawe ponuda je 06.12.2013 godine do 11:45 ~asova.
U razmatrawe }e se uzeti samo ponude u pisanoj formi, dostavqene u zape~a}enim
kovertama sa naznakom ''Ponuda'' na koverti, nazivom ste~ajnog du`nika i pozivom
na imovinsku celinu na koju se ponuda odnosi, a koje pristignu na nazna~enu adresu
do nazna~enog vremena.
Zape~a}ena koverta treba da sadr`i:
-prijavu za u~e{}e u postupku javnog prikupqawa ponuda;
-potpisanu ponudu, uz navo|ewe jasno odre|enog iznosa za kupovinu predmeta
prodaje;
-dokaz o uplati depozita ili kopiju bankarske garancije;
-potpisanu izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita;
-izvod iz registra privrednih subjekata i OP obrazac, ako se kao potencijalni
kupac prijavquje pravno lice;
-ovla{}ewe za zastupawe, odnosno preduzimawe konkretnih radwi u postupku
prodaje (za punomo}nike);
Ste~ajni upravnik ne}e razmatrati ponude koje ne sadr`e jasno odre|en iznos na
koji ponuda glasi, ponude koje se pozivaju na neku drugu ponudu, ponude date pod
uslovom, ponude koje se pozivaju na uslove koji nisu predvi|eni u prodajnoj doku-
mentaciji i oglasu, kao i ponude uz koje nije polo`en depozit u predvi|enom roku.
Javno otvarawe ponuda odr`a}e se dana 06. 12. 2013 godine u 12 ~asova (15 minu-
ta po isteku vremena za prikupqawe ponuda) na adresi: Agencija "ASTRA" , Ul.
\or|a Toma{evi}a br.100, ^a~ak u prisustvu komisije za otvarawe ponuda.
Pozivaju se ponu|a~i, kao i ~lanovi odbora poverilaca da prisustvuju otvarawu
ponuda.Otvarawu ponuda pristupi}e se i ako ~lanovi odbora poverilaca ili neko
od ponu|a~a ne prisustvuje prodaji.
Ste~ajni upravnik sprovodi javno prikupqawe ponuda tako {to:
1. ~ita pravila u postupku javnog prikupqawa ponuda,
2. otvara dostavqene ponude,
3. rangira ponu|a~e prema visini dostavqenih ponuda,
4. odr`ava red na javnom prikupqawu ponuda,
5. progla{ava najboqeg ponu|a~a za kupca, ukoliko je najvi{a ponu|ena cena
iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje,
6. dostavqa ponudu najboqeg ponu|a~a odboru poverilaca na izja{wewe, uko-
liko je ista ni`a od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje,
7. potpisuje zapisnik.
Ste~ajni upravnik je du`an da prihvati najvi{u dostavqenu ponudu, ukoliko je
ista iznad 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje. Ako najvi{a dostavqena
ponuda iznosi mawe od 50% od procewene vrednosti predmeta prodaje, ste~ajni
upravnik je du`an da pre prihvatawa takve ponude dobije saglasnost odbora poveri-
laca.
U slu~aju da na javnom prikupqawu ponuda pobedi kupac koji je depozit obezbe-
dio bankarskom garancijom, isti mora uplatiti iznos depozita na ra~un ste~ajnog
du`nika, u roku od 2 radna dana od dana prijema obave{tewa o prihvatawu ponude,
a pre potpisivawa kupoprodajnog ugovora, nakon ~ega }e mu biti vra}ena garanci-
ja;
Kupoprodajni ugovor se potpisuje u roku od 3 radna dana od dana prijema
obave{tewa o prihvatawu ponude.
Progla{eni kupac je du`an da uplati preostali iznos kupoprodajne cene u roku
od 15 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora .
Ste~ajni upravnik }e vratiti depozit svakom ponu|a~u ~ija ponuda ne bude pri-
hva}ena, u roku od tri radna dana od dana odr`avawa javnog prikupqawa ponuda.
Ponu|a~ gubi pravo na povra}aj depozita ukoliko:
-ne podnese ponudu, ili podnese ponudu koja ne sadr`i obavezne elemente;
-ne potpi{e kupoprodajni ugovor, ili
-bude progla{en za kupca, a ne uplati kupoprodajnu cenu u predvi|enom roku i
na propisani na~in.
Poreze i tro{kove koji proizlaze iz zakqu~enog kupoprodajnog ugovora u
celosti snosi kupac.
Ovla{}eno lice: Ste~ajni upravnik, kontakt telefon:065/602-9322; 063/72-52-
475, 032/357-336.
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
JAVNOM UVIDU, PREZENTACIJI I RASPRAVI
1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora
“Telekom Srbija” a.d. Beograd, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni utica-
ja na `ivotnu sredinu projekta radio bazne stanice mobilne telefonije, na lokaci-
ji “^A Dragi{e Mi{ovi} 2 (Zdravstveni centar)” - ^A64/^AU64, koji se planira u
okviru kompleksa bolnice zdravstvenog centra, na k.p. br. 6640 K.O. ^a~ak, u ulici
Dr Dragi{e Mi{ovi}a br. 205 u ^a~ku.
2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti javni uvid u
navedenu studiju o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu u prostorijama
Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat,
soba broj 12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, uz prisustvo predstavni-
ka stru~ne slu`be, do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 25. 11. 2013. godine.
3. Javna prezentacija i javna rasprava o navedenoj studiji o proceni uticaja
objekta na `ivotnu sredinu bi}e odr`ana dana 25. 11. 2013. godine u sali Gradskog
ve}a grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 2 u ^a~ku, sa po~etkom u 11,00 ~asova.
4. Zainteresovane organizacije, organi i gra|ani mogu svoje primedbe, predloge i
mi{qewa o navedenoj studiji o proceni uticaja na `ivotnu sredinu dostaviti grad-
skoj upravi za urbanizam grada ^a~ka do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 25.
11. 2013. godine
NA^ELNIK UPRAVE
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh
34 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINEOGLASI
PRODAJEM cerova drva za ogrev.
Tel. 060/ 661-8-835
PRODAJEM balirano seno u
Jablanici. Tel. 069/ 024-5-204
PRODAJEM dva tovqenika, te`ine
oko 200 kg. Tel. 032/ 880-028, 064/
160-0-876
PRODAJEM veoma kvalitetno
livadsko seno u pristojnim balama.
Tel. 060/ 738-1-790
PRODAJEM bale sena. Tel. 069/
345-0-522
PRODAJEM televizor Kvadro 51
ekran. Cena 5000 dinara. Tel. 062/
805-6-782
PRODAJEM malo kori{}en TV
aparat. Povoqno. Tel. 062/ 199-1-015
PRODAJEM televizor Grundig.
Cena 5.000 dinara. Tel. 032/ 353-016,
063/ 749-4-846
PRODAJEM polovan Samsung tele-
vizor, u odli~nom stawu. Povoqno.
Tel. 032/ 374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM bansek. 060/ 010-2-096
PRODAJEM dve kante bitumena.
Tel. 032/ 374-125
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Ford Eskort 92.
godi{te, dobar, gara`iran, vlas-
nik 5. godina, plin, registrovan
godinu dana. Tel. 064/ 183-7-109
PRODAJEM Jugo 2000 godi{te,
crvena boja, u odli~nom stawu.
Cena 799 eura. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM Jugo Koral 1.1, 2003.
godi{te u odli~nom stawu. Tel.
064/ 230-4-202
PRODAJEM Jugo Koral In , 2003.
godi{te. Cena 550 eura. Tel. 065/
294-1000
PRODAJEM Fiat Punto u ekstra
stawu, prvi vlasnik, kompletno
opremqen, zimske gume. Tel. 062/
188-2-820
PRODAJEM Daevoo Nexia 1.5,
1997. god, registrovan, plin atesti-
ran, ABS, ARBG. Tel. 062/ 803-1-
148, 064/ 286-1-663
PRODAJEM Ladu Nivu, 2003.
godi{te, registrovana do maja 2014.
god. Tel. 069/ 345-0-522
PRODAJEM Ladu Nivu 1.7, reg-
istrovana do maja 2014. Tel. 069/
024-5-204
PRODAJEM kamion Iveco Dajs,
nosivosti 5 tona, u odli~nom
stawu. Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM WV CADDY 1.6. ben-
zin + plin, 99.god, registrovan do
jula 2014. Tel. 064/ 221-1-142, 060/
349-8-490
PRODAJEM Renault Lagunu , 2003.
godi{te, 1.9. DCI karavan, u
dobrom stawu, mo`e zamena. Tel.
060/ 418-3-333
PRODAJEM Opel Kadet Suzu 1.3,
89-go godi{te. Registrovana do juna
2014. godine. Tel. 060/ 036-7-820
ZAPOSLEWE
POTREBAN stomatolog sa radnim
iskustvom, za rad u stomatolo{koj
ordinaciji. Tel. 063/ 843-4-149
STANOVI
P-27 m2, 2.sprat, CG, cen-
tar. Cena 20.000 eura
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000 eura
P-34 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 20.000 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, H.
Morava. Cena 22.500 eura
P-42 m2, 4. sprat, TA, kod
{kole "Milica Pavlovi}".
Cena 21.000 eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000 eura
P-45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 30.000 eura
P-52 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 31.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, TA,
Bawalu~ka. Cena 29.000
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, 6. sprat, cg, Avenija
2. Cena 31.000 eura
P- 58 m2, 1. sprat, CG,
Svetog Save. Cena 35.000
eura
P-59 m2, 1. sprat, TA,
Industr.zona. Cena 21.000
eura
P-60 m2, 4. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 40.000
eura
P-64 m2, 9. sprat,
Alvaxinica. Cena 33.000
eura
P-65 m2, 2. sprat, CG-
kalorimetri,kod Lukoil pumpe,
nov, sa stvarima. Cena 61.000
eura
P-66 m2, 7. sprat, CG, S.
Save. Cena 33.000 eura
P- 68 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 38.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, TA, cen-
tar. Cena 50.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 63.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000
eura
K U ] E
P-46 m2, na 12.40 ari,
Prijevor. Cena 9.000 eura
P- 50 m2, 6.3 ara, Kulinovci,
32.000 eura
P- 60 m2, 6 ari, Avenija.
Cena 35.000 eura
P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko
poqe. Cena 30.000 eura
P-70 m2, na 34 a, Loznica.
Cena 19.000 eura
P-70 m2, 50 ari, Atenica.
Cena 20.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi}.
Cena 32.000 eura
P-68 m2, Balkanska. Cena
24.000 eura
P-120 m2, 9.5 ari, kod
Po{tinog magacina. Cena
40.000 eura
P-120 m2, 5 ari, Qubi}
P-150 m2, 2.5 ari, kod O[
"Ratko Mitrovi}". Cena
43.000 eura
P-220 m2, 7 ari, Qubi}.
Cena 58.000 eura
P-200 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 51.000 eura
IZDAVAWE
P-50 m2, 3. sprat, S.
Markovi}a, noviji,
nename{ten, dupleks, dve
spava}e sobe, CG. Cena 140
eura
P-43 m2, 7. sprat, B.
Oslobo|ewa, name{ten, CG,
terasa, lift, 120 eura
P-68 m2, 1. sprat,
{etali{te, name{ten,
dvoiposoban, cg, 200 eura
IMAWA
2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 17000
eura sa stvarima
2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e,
43.000 eura
180 m2, 1 ha, Ka~ulice,
16.000 eura
90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e
pom. objekata, 30.000 eura
50 m2, 90 ari, G. Gorevnica,
26.000 eura
SE]AWE
Pre 40 dana umro je dr Milinko Radmilac, od koga su se na ^a~anskom
grobqu 25. septembra oprostili porodica, rodbina i brojni prijateqi i
kolege, koje je “u~io i savetovao kako da teorijska znawa iz ekonomije, po-
sebno iz oblasti planirawa i razvoja, primene u praksi.” U svoje i wi-
hovo ime od dr Radmilca se oprostio i Milan Grujanac: “Preminuo je iz-
uzetan ~ovek, prijateq, gospodin, izvrstan ekonomski stru~wak i iskusan
privrednik. Bio je veliki aktivista i funkcioner u Op{tini ^a~ak, ~o-
vek sa osobinama pravog vo|e. Wegova smrt je nenadoknadiv gubitak za sve
nas, a posebno za porodicu koja }e me|u wegovim prijateqima i saradni-
cima imati oslonac, ne samo zbog Milinkovih zasluga, ve} i zbog toga
{to se uvek zalagao za dobre i ~estite qude, porodice, kom{ije, prijateqe i saradnike.”
Milinko Radmilac je ro|en 1936. godine u Vujetincima. Gimnaziju je zavr{io u Gorwem
Milanovcu, na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1961. godine, a na Arhitek-
tonskom fakultetu 1977. godine odbranio magistarsku tezu “Mesto stanovawa u urbanizaciji
op{tine i grada ^a~ka”. Na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu, devet godina kasnije, odbra-
nio je i doktorsku disertaciju “Finansirawe stambene izgradwe u SFRJ”. Kao analiti~ar
planer radio je u op{tinama Lu{ci Palanka i Sanski Most (BiH), a od 1965. do 2001. godine
u SO ^a~ak, kao {ef slu`be za ure|ivawe gra|evinskog zemqi{ta, na~elnik i predsednik Ko-
miteta za urbanizam, direktor Zavoda za dru{tveno planirawe i {ef Slu`be za razvoj pri-
vatnog preduzetni{tva. Jedno vreme bio je i asistent za predmet politi~ka ekonomija na ~a-
~anskom Agronomskom fakultetu. U radnoj biografiji dr Milinka Radmilca zabele`eno je i
da je bio dugogodi{wi saradnik Jugoslovenskog instituta za urbanizam i stanovawe i Insti-
tuta za lokalne finansije u Hagu. Autor je vi{e ~lanaka, sedam studija i dve kwige.
U nedequ 3. oktobra 2013. u 12 ~asova na ^a~anskom grobqu
dava}emo
PETNAESTOGODI[WI POMEN
na{em dragom
DAMIRU
KUJUNXI]U
Pozivamo rodbinu, kom{ije i poslovne prijateqe da zajedno
sa nama posee wegov grob.
Otac MILAN i sestra SARA
^ITUQE
Dana 4. novembra 2013. godine, navr{ava se
GODINA DANA od smrti na{e drage
MARE TODOROVI]
iz ^a~ka
Godi{wi pomen dava}emo
2. novembra u 13 ~asova
na grobqu u Miokovcima.
PORODICA TODOROVI]
upl.
Dana 1. novembra 2013.
navr{ava se
PET GODINA od smrti
na{e drage majke
TU@NO SE]AWE
Na{oj majci i baki
CECI KOZODER
iz Trbu{ana
da}emo POLUGO-
DI[WI POMEN u nede-
qu 3. novembra.
Uvek voqena, nikad zab-
oravqena.
Unuke IVANA i MAJDA
i unuci OGWEN,
NEMAWA, RADE i
IVAN.
Obave{tavamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da
}emo dana 2. 11. 2013. u 11,30 ~asova na ^a~anskom
grobqu davati ^ETRDESETODNEVNI POMEN
MI]UNU BO@OVI]U
Dragi na{ Mi}une, nedostaje{ nam svakoga dana sve
vi{e i vi{e.
Nema re~i da ubla`i bol, nedovoqno je suza da
ubla`e tugu.
TVOJI NAJMILIJI: MILKA, RASTISLAV,
AN\ELIJA, MAJA, MIHAELA i BORIS.
16565
TU@NO SE]AWE
Zatvorila se kwiga va{eg `ivota.
Decenijama ispisivane stranice sklopi{e se.
A mi ostadosmo svako slovo da pamtimo zauvek.
U srcu i mislima va{ih: sin MI[O, unuk VLADE
i unuka MIMA sa porodicama.
1.11.2012.
MILIJANA
JAWI]
22.1.2012.
MILENKO
JAWI]
DVADESET GODINA je pro{lo, ali za se}awe i
qubav ne postoji vreme.
Dobri qudi `ive kratko, ali se dugo pamte i vole.
MIRJANA i VESNA
sa porodicama
16570
MIODRAG
MATOVI]
MILENCE
2.11.1993 - 2.11.2013.
U ~etvrtak 7. novembra navr{ava se 25 GODINA od kada
nije sa nama na{ voqeni suprug, otac, deda i tast
Vreme brzo prolazi ali praznina u
na{im srcima i daqe ostaje sa
preranim tvojim odlaskom.
Oti{ao si i ostavio tugu koja ni posle toliko godina
nije ni{ta mawa nego onog 7. novembra 1988. godine kada
si nas zauvek napustio, i zato te se uvek rado se}amo i sa
ponosom pomiwemo.
TVOJI: supruga ZLATA, }erke GOCA i MILKA,
unuka QIQA, unuk IVAN i zet MI]O.
RANKO
PETRONIJEVI]
iz Parmenca
MIHAILO
^UTOVI]
^UTO
OGLASI
I ^ITUQE
PRIMQENI
DO SREDE
DO 12 SATI
BI]E
OBJAVQENI
U PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 35
MNOGO NAM NEDOSTAJE[ !
KOM[IJE: CRNI i DEJAN sa porodicama.
16571
SE]AWE
28. oktobar 2003 - 28. oktobar 2013.
MILE
RAKOWAC
SE]AWE
28. oktobar 2003 - 28. oktobar 2013.
SE]AWE
28. 10. 2003 - 28. 10. 2013.
MILE
RAKOWAC
Deset godina je pro{lo od smrti na{eg dragog Mila.
S qubavqu, po{tovawem i zahvalno{}u ~uvamo
uspomenu na wega.
WEGOVI NAJMILIJI: supruga OLGA,
sin DRAGOSLAV i k}erka VESNA sa porodicama.
Vreme prolazi ali se}awe na tebe ostaje u na{im srci-
ma zauvek.
Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a neizmerna
qubav ja~a od vremena i zaborava.
Tvoji: unuk BOGDAN i unuka JELENA
MILE
RAKOWAC
Mnogo je qubavi i dobrote oti{lo sa tobom, ali smo
sre}ni {to smo te takvog imali.
Sa ponosom te ~uvamo od zaborava.
Tvoji: sin DRAGOSLAV i unuk BOGDAN
Sa ponosom i
qubavqu uspomenu na wu
~uvaju k}erke NADA i
MILKA sa porodicama.
16571
RADE
MILENKOVI]
iz Mojsiwa
1937 - 2008
^ITUQE
6. 11. 2000 - 6. 11. 2013.
JASMINA MARI]
Pro{la je godina dana od smrti na{eg
dragog Milojka.
Uspomenu na wega ~uvaju unuka
JELENA, unuk BOJAN,
snaja MILICA i NADICA, unu~ad ANDREA,
TINA, MI]O i MATEJA.
16565
MILOJKO NIKETI]
6.11.2012 - 6.11.2013.
Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo
qubav i se}awe na tebe.
Uvek }e{ biti u na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI:
MILICA, BOJAN i JELENA sa porodicom.
16566
MILINKO MI]O
NIKETI]
8.11.2008 - 8.11.2013.
SE]AWE
3. 11. 2011 - 3. 11.2013.
MIROSLAV MI]O
RAJI]
Dana 28. oktobra 2013. navr{ilo se
13 GODINA od kako nije sa nama
Sa ponosom te pomiwemo, sa tugom `ivimo.
TVOJI NAJMILIJI
16563
SRETEN NEDEQKOVI]
28.10.2000 - 28.10.2013.
SE]AWE
MILAN PAJOVI]
7.11.2008 - 7.11.2013.
Dana 5. novembra 2013. godine,
navr{avaju se DVE GODINE
od smrti na{eg voqenog
MILORADA KI]ANOVI]A
KI]ANA
iz ^a~ka
36 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
Svaka re~ je nedovoqna i prazna da bi mogla opisati
na{e dane bez Tebe Jaso.
Nije nam dato da u`ivamo u sre}i {to smo je imali.
Roditeqi,
RU@A i STANKO
16561
JASMINA
Pogledam tvoju sliku
i ~ujem tvoj glas,
svaki dan.
Smejem se i pla~em
sa tobom, svaki dan.
Nosim te u srcu
i osetim te,
svaki dan.
Vole te tvoji,
ZORAN, TINA, IVAN, DORA,
TA[A, MINA, EMILIO.
16562
Uvek si u na{im mislima.
Tuga za tobom nikada ne}e iz~eznuti.
S qubavqu,
supruga BRANKA, }erke SLA\ANA i SLAVICA,
unuci NIKOLA i SEBASTIAN i zet LAKI.
fak.
Nema tog dana ni sata a da nisi sa nama u mislima. Te{ko je boriti se sa tugom
jer ne postoje re~i utehe.
Nedostaje{ nam sve vi{e i dali bi sve na ovom svetu da vreme mo`e da se vrati
unazad.
Zauvek ponosni na tebe
supruga VERA, }erke MARIJA i MARIJANA sa porodicama.
fak.
Pro{lo je PET GODINA kako si oti{ao.
Jo{ uvek si u na{im srcima.
TVOJI: majka VUKOSAVA, sinovi VLADISLAV i STEFAN,
supruga SNE@ANA.
16564
^ITUQE
Umro je na{ dragi tata i deda
Ni godine, ni sama ve~nost te ne}e izbrisati iz
na{ih srca.
Tvoje: }erka JUCA i unuka SUZANA
LAZAR
PLAZINI]
LAZO
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 37
Umro je na{ dragi tata, deda, pradeda i tast
Svaki otkucaj na{ih srca
kuca i tebe radi.
Zauvek }e{ `iveti pored nas.
Nikada zaboravqen, nikada
pre`aqen.
]erka SNE@ANA, zet DRAGAN, unuci BOBAN
i VLADIMIR, snahe MILICA i MAJA, praunuci
VEQKO, MIQKO i DOBRICA.
LAZAR
PLAZINI]
LAZO
Umro je na{ dragi otac, deda i tast
Praznina, bol i tuga su ogromni ali voqeni nikada ne
umiru
Tvoji: }erka IRENA, unuci RADE, LAZO i zet JANKO
LAZAR
PLAZINI]
LAZO
Ostavio si ogroman bol i prazninu u na{im srcima.
Uvek }emo te voleti i ~uvati od zaborava
Tvoji: }erka VESNA, unuka SA[KA,
unuk ACO i zet VIDO.
LAZAR
PLAZINI]
LAZO
Umro je moj dragi suprug
@iveli smo zajedno preko pet
decenija.
Lepi dani su pro{li a zame-
nili su ih dani se}awa, uspomena i tugovawa.
^uva}u te od zaborava.
Supruga DU[ANKA
LAZAR
PLAZINI]
LAZO
Opra{tamo se sa velikom tugom i bolom od na{eg
voqenog i nikad pre`aqenog tate, dede i tasta
Re~i ne mogu da opi{u na{u
bol i tugu za tobom, niti da
poka`u koliko nam nedosta-
je{. Hvala ti na qubavi i
brizi koju si ose}ao prema
nama. Znamo da nas nikada ne}e{ napustiti, ~ak ni
sada kada si oti{ao na taj daleki put. Ve~no }emo te
voleti i ~uvati u na{im srcima.
Tvoji najmiliji: }erka QIQA, zet MILAN,
unuka VESNICA i unuk MI[O.
LAZARA
PLAZINI]A
LAZA
Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i poznanike da je na{
dragi i nikad pre`aqeni
LAZAR
PLAZINI]
LAZOprevoznik iz Guberevaca
ro|en 1934. godine
Iznenada preminuo u subotu, 26. oktobra 2013. godine
u 10,30 ~asova u 80-oj godini.
Sahrana je obavqena u ponedeqak 28. oktobra 2013.
godine, u 14 ~asova na Plazini}a grobqu u Guberevcima.
O@ALO[]ENI: supruga DU[ANKA,
}erke SNE@ANA, VESNA, QIQANA, IRENA i JUCA,
zetovi DRAGAN, MILAN, VIDO i JANKO,
unu~ad BOBAN, VESNA, ALEKSANDRA, VLADIMIR,
SUZANA, MILO[, ALEKSANDAR, RADIVOJE
i LAZAR, snahe MILICA i MAJA, praunuci VEQKO,
MIQKO i DOBRICA.
Zahvalni smo rodbini, prijateqima, kolegama, kom{ijama
i dragim sugra|anima koji su kao i do sada bili sa nama.
^ITUQE
SE]AWE
27. 10. 2012 - 27. 10. 2013.
MIJALKO
DIMITRIJEVI]
„VLADOVAC”
S' qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na tebe.
SENKA, TAWA i BOJAN sa porodicama.
16602
U petak 8. novembra navr{ava se PET GODINA
otkako nije sa nama na{
MILINKO
MI]O
NIKETI]
iz Kuki}a
Dana 6. novembra navr{ava se GODINA DANA
od smrti na{eg dragog
Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i veliko srce gde
je bilo mesta za sve nas.
Uspomenu na wega ~uvaju wegovi najmiliji:
supruga MIRKA, sin MIRKO, snaja MILICA,
unuka NEDA i unuk NIKOLA.
16600
MILOJKA
NIKETI]A
iz Kuki}a
Dana 2. novembra navr{ava se
[EST MESECI od smrti
Vreme nikada ne}e izbrisati
tvoju dobrotu i veliko srce gde
je bilo mesta za sve nas.
Bio si na{ oslonac, podr{ka i ponos.
Uvek }e te ~uvati od zaborava supruga VERA,
}erka DU[ICA, zet DAMQAN, unuka DRAGANA,
unuci BOGDAN i ANDRIJA, bra}a MIO i DULE
sa porodicama.
16550
DRAGOSLAVA
[UKOVI]A
[ORA
Pet godina je od kada vi{e nije sa nama na{
Poseti}emo wegov grob u ned-
equ 3. 11. 2013. u 13 ~asova.
Pet godina praznine, tuge ali najlep{ih uspomena.
Hvala ti na wima.
TVOJA PORODICA
16552
MILOJE
BOJOVI]
2008 - 2013
Dana 1. novembra 2013. navr{ava se 49 GODINA
od smrti na{eg dragog supruga i oca
DRAGUTINA
KRXI]A
iz Gorwe Gorevnice
NADE@DA
1.11.2003 - 1.11.2013.
BRANISLAV
15.4.2002 -1.11.2013.
SE]AWE
GORAN
KOLA[INAC
3. 11. 1995 - 3. 11. 2013.
SE]AWE
NEGOVANOVI]
iz Ostre
Zaborav je te`i od smrti zato mi ne zaboravqamo.
Ve~ito zahvalna roditeqima.
]erka MILA sa porodicom
RADOSLAV
6.11.1998 - 6.11.2013.
JANA
11.5.1998 - 11.5.2013.
ro|ena Jevremovi}SE]AWE
na drage roditeqe
JAWI]
iz Trnave
@ive}ete zauvek u na{im srcima.
]erke MILICA i QUBICA
16554
MILOSAVA
3. 11. 2012 - 3. 11. 2013.
MILENKO
16. 12. 2003 - 16. 12. 2013.
Dana 4. novembra 2013. navr{ava se GODINA
tuge od kada nije sa nama na{ sin i brat
U ~etvrtak 31. oktobra navr{ilo se
40 dana od smrti mog dragog
BLAGOJA PERI[I]A
U subotu, 2. novembra 2013. navr{ava
se 40 dana od smrti
S qubavqu i ponosom uspomenu na wu ~uva: rodbina,
kumovi i prijateqi.
upl.
VERE BABI]
1919 - 2013
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
38 PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE
SE]AWE
2008 - 2013
4. novembar
Mnogo je lepih uspomena da te
ve~no pamtimo, da o tebi s'ponosom
pri~amo i da te nikad ne zaboravimo.
Zauvek u na{im srcima.
PORODICA
16539
ALEKSANDAR LEKA
]IRKOVI]
Vreme koje je pro{lo ne bri{e
se}awe, ne ubla`uje bol i tugu
samo potvr|uje gorku istinu da
vi{e nisi sa nama.
Od smrti postoji ne{to te`e a to je `ivot bez tebe.
Najdra`i ne umiru nikada a vreme zaborava ne postoji.
Po~ivaj u miru.
O@ALO[]ENI: majka MARA, otac LUKA, sestre
AN\A i ANDRIJANA sa porodicama
16520
RADOVAN
TEWOVI]
iz Loznice
An|ele, sre}o, najsjajnija zvezdo, najmilije sunce,
za{to? Zar pod ovim nebom nije imalo mesta za tebe? A
ti nisi mnogo tra`io, samo jedan obi~an `ivot. Ti si
negde daleko, gde an|eli mirno spavaju, gde su drugi
sre}ni {to te imaju.
TVOJI NAJMILIJI
16555
BRO]I]
iz Gu~e
Ako je va{ `ivot morao da stane, na{a qubav, ponos i
uspomena na vas ve~ito }e trajati u nama.
Va{ sin MI[ULA, k}erke DRAGA i MIRA,
snaha BRANA, zetovi, unuci, unuke i praunuci.
16556
Vreme koje je pro{lo nije umaw-
ilo qubav i se}awe na tebe.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.
TVOJI NAJMILIJI: supruga MILICA,
k}erka GORDANA i sin DRAGOSLAV.
16558
Dani prolaze, tuga je sve ve}a, ti
}e{ zauvek biti moja sre}a.
Tvoja ZORICA
upl.
Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi
s ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo.
Uvek si bio i uvek }e{ biti sa nama.
TVOJI: majka MIRKA, brat MIRKO,
snaja MILICA, sinovica NEDA i sinovac NIKOLA.
16601
^ITUQE
6. 11. 1998 - 6. 11. 2013.
DAMIR KUJUNXI]
POMEN
BRATISLAV
RADULOVI]
BRANE
1998 - 2013
7. 11. 2012 - 7. 11. 2013.
Porodice
[OLAJI]
i BARI[NIKOV
RU@ICA
[OLAJI]
TIHOMIRA
DAVIDOVI]A
iz Bawice
2008 - 2013
Pro{lo je 40 tu`nih dana od kako
nije sa nama na{
U subotu 2. novembra u 11 ~asova
dava}emo ^ETRDESETODNEVNI
POMEN na ^a~anskom grobqu.
Wegovi: supruga @IVKA, }erke DRAGANA
i QIQANA, unuk LUKA i unuka MILICA.
MILINKO RADMILAC
dipl. ekonomista
1936 - 2013
Dana 24. oktobra 2013. u 86-oj godini
`ivota preminula je na{a draga
Sahrana je obavqena 26. oktobra na
grobqu u Be~wu.
O@ALO[]ENI: sin QUBISAV, k}erke
NADA, DESANKA, MILICA i VESNA,
sestre MA[INKA i DOBRILA, zetovi NOVICA, QUBO
i ZORAN, unuci MILO[, DRAGAN, ACO, MILAN,
unuke ANA, BOJANA i praunuci STEFAN i NINA.
MILADINKA KATANI]
iz Be~wa
SE]AWE
03. 11. 2000 - 03. 11. 2013.
13. godina bez tebe - za nas ~itava
ve~nost.
Vole te tvoji sin ZORAN i k}erka BUBA
sa porodicama.
16557
DOBRIVOJE
VELISAVQEVI]
1. novembra se navr{ava TU@NA GODINA od kako nas je napustila
na{a voqena, hrabra i plemenita majka i baka
QIQANA JOVANOVI]
Pre DVE GODINE tiho i dostojanstveno upokojio se u Gospodu na{
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE 39
Sa qubavqu i ponosom uspomenu na wega ~uvaju:
}erka MILOSTINA i sin MILOMIR sa porodicama.
16515
An|ele,
Oni koji nisu sa nama,
pretvoreni su u misao,
a ta misao je qubav.
Mama QIQA i sestra SARA
16551
15 godina nisi sa nama.
Ostavio si nam najte`i zadatak - da `ivimo bez tebe.
Sledimo te u svemu {to te ~inilo onakvim kakav si
bio i ~uvamo od zaborava.
Tvoji: JELICA i BOBAN
16559
SE]AWE
Dana 27. 10. 2013. navr{ilo se PET GODINA od
smrti na{eg
Zemqa jesmo,
ostalo su sve prividi.
Jedino nije privid rana
koja se u no} otvara i bridi.
Privid nisu jedino vode mutne
o`alo{}enikovih snova
i nesre}a nagove{taji;
jedino privid nisu zle slutwe.
Privid jedino nisu
umiru}ega posledwi sati
niti bezna|e i ponori
koji se otvore
kad ko mora u zemqu da se vrati...
Sa qubavqu i po{tovawem, wegovi:
Supruga MIRA, }erke SLOBODANKA i MARIJANA,
sestra MILA, unuci STEVAN, VASILIJE
i AN\ELIJA i zet DU[AN
VASILIJE VASO (MILANA) PETROVI]
6.11.2011 - 6.11.2013.
Te{ko je prihvatiti da je vi{e nema.
Neka wena dobrota i toplina zauvek ostane u na{im srcima i se}awu.
K}erka KATARINA sa porodicom i sin MILUTIN
upl.
PETAK 1. NOVEMBAR 2013. GODINE