Fakultet elektrotehnike

1. Evolucija telekomunikacijadr.sc. Suad Kasapovi

Tuzla, mart 2012 godine

Plan... 2+1+0 Nain polaganja: I test 40 % - 40 bodova 8 sedmica Seminarski i aktivnost 10 bodova Domaa zadaa- vjebe 10 bodova Zavrni test- 40 bodovaFakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

2

Literaturaelektrotehnike NPP nije obuhvaen potpuno niti jednom knjigom Fakultet

Predavanja Ostala literatura: 1. A. Baant i ostali al., Osnovne arhitekture mrea, udbenik, Element, 2005. 2. A.Dood, Telekomunikacije, Logaritam, 2002.

12.3.2012

Telekomunikacije

3

SadrajFakultet elektrotehnike

1. Generalno upoznavanje 1.1. Pogled u prolost 1.2. Kratkoroni pogledi u budunost 1.3. IT: konvergencija ili kolizija 1.4. Predvianje budunosti

12.3.2012

Telekomunikacije

4

Fakultet 2. Nove usluge i proirivanje usluga zahtijevaju elektrotehnike razvoj 2.1 Uvod 2.2 Trina evolucija u Evropi 2.3 Usluge, korisnici, mree

3. RAZVOJ JEZGRA TRANSPORTNE MREE 3.1. Multpleksiranje l k 3 1 M lt l k i j olakava i t ivot 3.3. Nosioci fleksibilnosti: kros-konektori i add-drop multiplekseri12.3.2012 Telekomunikacije 5

3.4.

Izazov promjene kapaciteta

Fakultet elektrotehnike

3.5. Transportne tehnologije: prolost, sadanjost, budunost 3.6. WDM I TDM (Wavelenght Division Multiplexing i Time Division Multipleksing) 3.7. 3.8. 3.9. 39 Novi pokret ili nova moda: wdm Elementi optike mree u takama susreta Sigurnost je zadatak

3.10. Povratak u analogno doba 3.11. Transparentna duina 3.12. Moemo li vidjeti kroz mreu ?12.3.2012 Telekomunikacije 6

Fakultet elektrotehnike

3.4. 3.5. 3.6.

ta se deava u optikoj mrei ? Ko je menader u svemu? Evolucija ili revolucija

3.7. Ubrzavanje stvari: Optiki vremenski multiplex (Optical Time Division Multiplexing) 3.8. 3.9. Lista kritinih pitanja Mree visoke brzine

3.10. Brak razliitih svjetova: putevi budunosti? 3.11. Evolucija cijena 3.12. Pitanje budunosti : procesiranje optikog signala?12.3.2012

4. ZakljuakTelekomunikacije

7

Istorijski razvoj pogled u prolostFakultet elektrotehnike

The linking up of city to city, state to state, and nation to nation has greater possibilities than we know of yet. Theodore H. Vail First general menager, Bell Telephone Company, 1887.

12.3.2012

Telekomunikacije

8

Hronoloki prikaz razvoja telekomunikacijaFakultet elektrotehnike

Odmah ujutro, nakon to se probudimo ukljuujemo radio ili televiziju i prije nego to krenemo na posao elimo da znamo kako nas vrijeme oekujemo, kako da se obuemo, obuemo treba li nam kiobran itd Zapravo mi svaki dan provodimo uz televiziju itd. televiziju, radio, telefon, mobitel i Internet. Koristimo CD-ove, DVD-ove, video i audio kasete. Gledamo uivo dogaaje iz svih dijelova svijeta. Upravo sa jo 4 milijarde ljudi uivo gledamo Zimske olimpijske igre, i to uivamo gledajui gotovo istovremeno vie disciplina. Nama je normalno nazvati nekoga preko 2 okeana i obaviti razgovor sa mobilnog telefona dok se vozimo. aljemo elektroniku potu u sve dijelove svijeta, i ta pota stie nevjerovatno brzo. Mi znamo da e pismo poslano dragoj nam osobi sigurno stii u njen elektroniki spremnik za koji znamo jedinstvenu Internet adresu i da e ga ona preuzeti onda kad bude spremna, bez obzira u kom dijelu svijeta se ona nalazi tada. Za vremensku prognozu gledamo slike i ostale podatke koji su nam stigli ak iz svemirskih prostranstava. Nama je to sve sasvim normalno, kao da je to oduvijek bilo tako. A da li je ba tako?

12.3.2012

Telekomunikacije

9

Fakultet Skup tehnikog znanja baziranog na prirodnim naukama i elektrotehnike matematici kojeg imaju ininjeri razlikuje se od drugih profesija u dijelu susreta sa ljudskim potrebama.

Taj dio razlike je odreeno posebno svojstvo razumijevanja ovjeka, njegovih potreba i prirode i sinteze neeg novog za praktinu primjenu radi zadovoljenja ljudskih potreba. Iz potrebe komunikacije meu ljudima nastao je svjetski telekomunikacioni sistem kao najvea maina koj je ikad ljudski rod dizajnirao i ono to je najinteresantnije je da se stalno usavrava ali i da radi neprekidno od prvih poetaka gradnje.

12.3.2012

Telekomunikacije

10

Upravo zbog toga vano je da propratimo istorijski razvoj jednog takvog sistema koji nazivamo evolucijom. evolucijom

Fakultet elektrotehnike

Zbog toga su u daljem tekstu naznaeni odreeni vaniji istorijski dogaaji vezani za uspjehe u rjeavanju odreenih praktinih problema i postupaka koji se koriste u procesu komuniciranja meu ljudima. j

12.3.2012

Telekomunikacije

11

nemogue procijeniti sve posljedice ali su tri oite i neupitne:

Fakultet Velike su promjene u organizaciji ljudske zajednice i svakodnevnom ivotu elektrotehnike ovjeka. Dubina promjena je vrlo velika i za sada je jo uvijek

Svijet postaje digitalan (digitalizacija svih informacijskih sadraja) Globalizacija u vidu komuniciranja:

bilo kad bilo gdje i bilo s kim

Sloenost telekomunikacijskog sistema se progresivno uveava

12.3.2012

Telekomunikacije

12

1990Traenje Find out a eljenog nice movie filma and buy i rezervacija a ticket karteSending a Javljanje hello from sa odmora vacationPhone, postcards & pictures Telefon, razglednica i slike

2000

Paper guide &i telephone Novine telefon

Online & online i Online guide pregledticket rezervacija karte reservation

U realnom vremenu pregled najblieg Real-time guide R bioskopa i l ti id with nearest mobilna cinema & mobile rezervacija ticketing karte

elektrotehnike 2005

Fakultet

E-mails, attachments, E-mail, atamenti, SMS, videos etc.itd. SMS, video

Video-telefonija, Video-telephony, Photofoto poruke via mobile messagingpreko mobitela

Gaming Usluge Service

igara

Board games Igrae tastature

Igrae Playstation Gameboy, konzole etc.

Interaktivne igre (Interactive) Mobile gaming preko mobilne mree

12.3.2012

Telekomunikacije

13

Dananja multimedijalna telekomunikacijska mrea prikljunim takama ima oko 4 milijarde terminala !??

na

svojim elektrotehnike

Fakultet

1 2 milijarda u fiksnoj (POTS i ISDN) 1.2 ilij d fik j 2 milijarde u mobilnoj 2G, 2.5G i 3G ~0.8 milijarda Internet mrea Sve to je raireno na zemlji, pod morem u atmosferi i u bliskom svemiru svemiru. To je najsloeniji tehniko-tehnoloki sistem koji je ovjek ikada napravio i svaki dan se dograuje u neprekidnom radu od poetaka gradnje.12.3.2012 Telekomunikacije 14

Mobilne komunikacijeSesija: 3GPP-324M , SIP Govor: GSM -AM R, EVR Video: H263, M PEG-4 Radio mrea sa komutacijom kanala/pak eta

Radio PDA

Potreba za prekodovanjem Protokola: Rairenost sesijskih i m edijskih standarda

Radio mrea sa komutacijom kanala/paketa

Sesija: H323, SIP Govor: G.729, G.723.1 Video: Fakultet PEG-4 H26x, M elektrotehnike

POTSSesija: SS7 Govor: PCM G.711 Mrea sa komutacijom kanala

Server sadraja

Transporta: Izm eu mrea sa kom utacijom kanala i kom utacijom paketa

Mrea sa komutacijom paketa

Sesija: RTSP, SIP Govor: G.711, G.723.1 Video: M PEG-2, MPEG-4

ISDNSesija: H320 Govor: G.711, G.723.1 Video: H26x

Mrea sa komutacijom kanala

Mrea sa komutacijom paketa

IP telefonijaSesija: H323, SIP Govor: G.729, G.723.1 Video: H263

Sa univerzalnom konekcijom u bogatoj multimedijalnoj mrei sa heterogenom mjeavinom terminala na prikljunim takama takve mree, zahtijeva se koritenje razliitih sesija (kontrole poziva), govornih i video standarda kompresije. To zahtijeva hardverske i softverske mehanizme prekodovanja medijskih sadraja za posredovanje izmeu razliitih govornih i video standarda - to su tzv. getveji.15 12.3.2012Telekomunikacije

Govor

PCM G.711 1984

ADPCM G.726 1990

True Speech G.723.1

ACELP G.729 G729A

JPEG M irna slika 1994 MPEG-1 MP3 Audio + video 1992

JPEG2000 2001

Fakultet elektrotehnike

MPEG 2 MPEG-2 1994

MPEG 4 MPEG-4 1999

MPEG 7 MPEG-7 2001

MPEG 21 MPEG-21 20xy

AAC 5.1 1999 ATRAC (Sony) AC 3 (Dolby) 1995 Twin VQ (NTT) 1995 Coherent acoustics (DTS) 1996 Dolby Virtual Surround 1999 MLP (Meridian) 1997

HDTV 1920x1080 2000

Film (audio standardi)

1992 PAC (Lucent) 1992

Internet (audio standardi)

G2 (Real net.) 1998

W MA (Microsoft) 1999

AQdesign 1999

Quick Time 6MPEG4 +AAC

2002

12.3.2012

Telekomunikacije

16

Prije nove ere

-900 Kina je organizovala potansku uslugu.

Fakultet elektrotehnike

-500 Grki telegraf: sa svjetilima, bubnjevima, vatrom, trubama i ogledalima -500 U Persiji organizovana "Pony p pota Express" p -200 Kina pokree slubene novine. -59 Rimski imperator Gaj Julije Cezar pokree rimsku potu.12.3.2012 Telekomunikacije

17

0 - 1800

100 Rimska pota se raznosi irom carstva. 105 Kinezi izmislili papir. 600 Kinezi tampaju prve knjige

Fakultet elektrotehnike

1200 Univerzitet u Parizu pokree sistem za razmjenu poruka poruka. 1453 Gutenberg je tampao Bibliju. 1565 Napravljena je njeno velianstvo olovka.12.3.2012 Telekomunikacije 18

1800 -1805

1800 Godine Francuska du svoje obale postavila svjetionike. 1805 Napolen spojio Marsej i Pariz poebnim sistemom prijenosa poruka sa tzv. "vjetrenjaama". Kraa poruka se prenosi za oko 20 minuta.

Fakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

19

Prvu elektrinu vezu su ostvarili 1833 Carl Gauss i Wilhelm Weber profesori na Gotingen Univerzitetu u duini od 3 km.

1837 godina je interesantna godina jer su te godine istovremeno u SAD, V. Britaniji i Njemakoj instalirani prvi telegrafi. U SAD telegraf je instalirao Samuel Morze ali i sutinu telegrafa njegov jezik nazvanim Morzeova abeceda. Carl August Steinheil je instalirao prvi telegraf 1837 u Minchenu izmeu Munich Royal Academy i Observatory. Patentiranje telegrafa su izvrili i William Cooke i Charles Whatstone 12 juna 1837 u Londonu Iste godine su instalirali i Londonu. link izmeu Paddington-a i Slough-a, koji je slubeno otvoren 1844, istovremeno kad i u SAD izmeu Baltimora i Vaingtona na puno veoj udaljenosti12.3.2012 20

Fakultet elektrotehnike

Telekomunikacije

elektrotehnike Vaan korak u razvoju telegrafije je polaganje prvog transatlantskog kabla 1858 koji je spojio SAD i Evropu. Nakon etiri godine je prestao da radi a novi je poloen 1866.

Fakultet

Ipak najznaajniji trenutak u razvoju telekomunikacija je patent telefona koga je izvrio Aleksandar Graham Bell 1876 godine, a patentna prava je dobio na svoj 29 roendan. Treba pomenuti i radove profesora Alec-a i Johna Tyndall-a vezana za govor i vokalnu psihologiju na Bostonskom Univerzitetu to su Bell i njegov asistent Watson koristili prilikom razvoja t l f ilik j telefona.

12.3.2012

Telekomunikacije

21

Fakultet elektrotehnike

Prva telefonska centrala je poela sa radom u maju 1877 godine a tri mjeseca kasnije imala je instaliranih 700 li ij 00 linija. U avgustu 1877 telefon je proradio i u V. Britaniji. Samo komutiranje je ostvarivano runo od strane telefonskih operatora u centralama. Prvu automatsku komutaciju korak po korak razvio je Strowger 1897 i koritena je mnogo sljedeih decenija. Kada je napravljen tranzistor teilo se digitalnoj komutaciji koja je postavljena u junu 1960 u Ilinois-u.

12.3.2012

Telekomunikacije

22

Fakultet elektrotehnike

Izum triode 1906 godine od strane Lee DeForest-a je omoguio uvoenje pojaanja signala u telekomunikacijskim sistemima i znaajno poveanje d i prijenosa. i t i j j duina ij San o transkonintalnom linku ostvaren je 1915 godine zahvaljujui radu naunika: Kelvina, Heavisade i Rayleigha koji su postavili osnovne jednaine za upravljanje prijenosom. Prvi link je spajao New York sa San Franciskom preko gradova Phil d l hi Pitt b h Chi d Philadelphia-Pittsburgh-Chicago-Omaha-Denver-Salt O h D S lt Lake City, gdje su bili regeneratori sa elektronkama koji su kompenzirali slabljenje 60 dB ovog puta od 4800 km. Interesantno je da je ovdje prvi put iskoriteno tzv, fantomsko kolo.12.3.2012 Telekomunikacije 23

Roendan broadcasta ili radio emitovanja je 1920 i Fakultet elektrotehnike proao je dugi put velikih istraivanja Oersted-a (1820), Faradeya (1831), Maxvela (1864) i Herza 1887. 1894 godine L d j napravio osjetljivu k di Lodge je i j tlji komponentu za t detekciju radio talasa i u Oxfordu demonstrirao radio prijenos na udaljenosti od 150 jardi. Godinu kasnije Markoni je razvio radio telegrafiju demonstrirajui prijenos na oko 2 km. U decembru 1901 Markoni je primio radio signal iz Newfondland u Cornwall u E l k j t j rastojanje od oko 1700 milja. P i radio Engleskoj to je t j j d k ilj Prvi di je bio AM i emitovala ga je stanica KDKA iz Pitsburga. Treba pomenuti da je 1917 Armstrong patentirao superheterodine AM radiomrijemnik koji se koristi i danas.12.3.2012 Telekomunikacije 24

Roendan CB televizije je 1929 Zvorikin u SAD a elektrotehnike prvo emitovanje 1936 BBC i u Njemaka. Pet godina kasnije TV je startovala u SAD. Roendan Color TV je 1953 godine Naalost dva svjetska rata i ekonomskoa kriza tridesetih su izazvali veliko kanjenje u ostavarenju transatlantske telefonske veze koja je ostavrena tek 1953 Prvi komercijalni digitalni sistem je Bellov T1 sistem iz 1963 godine Prvi prijenos slike preko atlantika je ostvaren 1962 preko satelita Telstar I

Fakultet

12.3.2012

Telekomunikacije

25

Zapravo razvoj telekomunikacija posljednjih 40 godina je zaista fenomenalan. On uglavnom poiva na razvoju nekoliko tehnikih proizvoda:Fakultet elektrotehnike

Tranzistoru 1948 Monolitnog integrisanog kola 1960 Mikroprocesora 1971 i poluvodike memorije Fiber optikog vlakna 1971

12.3.2012

Telekomunikacije

26

Elektrina era 1833-1915 Fundamentalna ogranienja su prevaziena 1915Fakultet elektrotehnike

Materijalna ogranienja: odgovarajui prenik bakrenog vodia je j nesrazmjeran i za li k preko SAD t b 12 25 mm prenik j link k treba 12-25 ik bez regeneratora. Prostorna ogranienja veliki gabariti otvorenih inih linija um i interferencija: termiki um, presluavanje, eho, interferencija Pojas: pravljenje odgovarajueg frekvencijskog pojasa j p j j g j g j g p j dugakih linija je teko jer poveavaju optereenja linije Transmisijsko ogranienje telefonije

12.3.2012

Telekomunikacije

27

Elektronika era 1915-1965 Odlikuje se uvoenjem pojaavaa regeneratora, elektrotehnike FDM tehnike i prvih digitalnih sistema. Ostvareno je potpuno nacionalno povezivanje i internacionalno povezivanje preko podmorskih kablova i satelita. Ogranienja su: Principijelno zbog analognog signala diskretnih komponenti i prijenosaFakultet

um, pojaanje, disipacija i pojas pojaavaa su ograniavali gornju graninu frekvenciju FDM nosilaca na opseg 4-42 MHz u koaksijalnom kablu koji je nosio signal iz opsega 1260 MHz.12.3.2012 Telekomunikacije 28

Mikroelektronika era: 1965-2000elektrotehnike Usavravanjem monolitnih integrisanih kola i tranzistora te uvoenje mikroprocesora, odnosno pojava raunara i potrebe za prijenos podataka u obimu veem od govora dolazi se do niskih cijena visoko kompleksnih mikroelektronikih kola u sve dijelove mree, razvoj digitalnog prijenosa, digitalne komutacije i sofisticiranih terminalnih ureaja. Fakultet

Prava globalna mrea: potpuno uvezani svijet Digitalni prijenos i digitalna komutacija dali su ekonominiju mreu za vie od 50% Usluge: potpuno digitalna mrea moe davati mnogo vie usluga od POTS mree.

12.3.2012

Telekomunikacije

29

Fotonika (nanoelektronika) era: 2000Fakultet elektrotehnike

Smjenom stoljea smjenjuje se i nain prijenosa te komutacije signala u jezgro mrei: zapravo elektrini signala zamjenjuje se svjetlou k j se prijenosi preko i l j j j j tl koja ij i k fiber optikog vlakna ili u slobodnom prostoru. Multipleksiranje, pojaanje, uobliavanje, komutacija se ostvaruju direktno na optikom nivou. Na scenu su zapravo stupile: globalne optike mree

12.3.2012

Telekomunikacije

30

Poloaj telekomunikacija nekad i sadFakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

31

2.1.1. Nove usluge i ko je mogao sanjati da emo ih trebati ?

Dugo vremena govorne i faks usluge donosile su veinu prihoda telekomunikacijskim operaterima. Oni e i dalje pokazivati stabilan ali prilino umjeren rast od 4-7 % na godinu. Transformacija prenosnih mrea na SDH putem fibera koje veina evropskih operatera ve provodi, daje transmisijski kapacitet koji moe lako apsorbovati porast zahtjeva za govorne i faks usluge. U Evropi to nee zahtijevati nikakav bitan razvoj novih pristupnih mrea osim za mobilne pristupe gdje se predvia rast od otprilike 20 % (ovdje se ograniavamo na zemlje koje su rijeile pitanje fiksnih prikljuaka u svakom domu).12.3.2012 Telekomunikacije 32

Fakultet elektrotehnike

elektrotehnike Kao suprotnost mobilnim komunikacijama i njihovim telekomunikacionim uslugama, Internet je provalio u telekomunikacijsko trite iz vanjskog svijeta.

Fakultet

Ovaj uspjeh Internet moe zahvaliti podudaranju jednog broja kompleksnih, tehnolokih, ekonomskih i socijalnih faktora koji su bili i jo uvijek su teko predvidljivi. Dostupnost korisnika, pristupani i visoko kompatibilni odnos ovjek-ureaj koju Internet pretraivai (browseri) nude je bio vaan ali neoekivan faktor. Primjeuje se da je procenat koritenja Interneta nejednak diljem svijeta i da zavisi od postojee lokalne telekomunikacijske strukture, jezika (Internetom dominira Engleski jezik) i stepena prodora PC raunara.12.3.2012 Telekomunikacije 33

Telekomunikacije i IT industrija: konvergencija ili kolizijaFakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

34

Stanje Interneta - malo podataka...Fakultet Internet je starovao slubeno 1991 podjelom ARPANET mree na elektrotehnike MILNET i Internet. Poetkom 1998. broj korisnika Interneta popeo se na preko j p p p 100.000.000 (od ega sedamdesetak milijuna u SAD a danas je procjena da ih je 166.000.000, vie od 60% populacije) Broj host raunara na Internetu popeo se 1998 na preko 29.000.000 a sada na 109.000.000 (40-50% porast). Na Internetu se 1998 nalazilo priblino 100.000.000 web dokumenata a procjena je da ih je sada preko 2.000.000.000 Stopa finansijskog rasta industrije vezane za Internet (usluge, raunari, programska podrka) je oko 50% godinje. Vie od 40% ispitanika u anketama provedenim u SAD izjavilo je da je Internetom zamijenilo neki od klasinih medija (novine, radio, TV)

12.3.2012

Telekomunikacije

35

60% velikih poduzea u SAD koristi Internet. 30% izvrnih rukovodilaca u srednjim i velikim firmama u Fakultet SAD planiralo je znatna poveanja ulaganja u Internet elektrotehnike tehnologiju tokom 1998. Gotovo 70% javnih kola u SAD imalo je prikljuak na Goto o 0% ja oa S ao p jua a Internet ve u 1998 godini. Prihod od Internet reklamiranja u SAD biljeio je stopu rasta od 225% godinje i u 1997. je bio oko 170.000.000). 2000 godine 46.000.000 Amerikanaca kupovalo je posredstvom Interneta i pri tome troilo prosjeno 350US$ godinje (t znai ukupan promet od oko 16 di j (to i k t d k milijardi US$) U prva tri mjeseca 2002 godine obim kupovine na Internetu je 16 milijardi US$!!!! (Nakon krize fenimenalan oporavak)12.3.2012 Telekomunikacije 36

Jo podataka (2005)...Fakultet elektrotehnike

Stanje u nama susjednim zemljama je sljedee: Slovenija ima 350.000 Internet korisnika, dok Internet korisi vie od 35% populacije t j j d k k i u Nj l ij to je jednako kao Njemakoj (32 miliona) k j ili ) Hrvatska ima oko 280.000 Internet korisnika a Internet koristi oko 14% populacije to je najvii procenat od zemalja u tranziciji ali daleko zaostaje za Slovenijom. U svim zemljama EU na osnovu strategije EU napravljene su strategije razvoja ICT tehnologija radi ulaska u tzv Uee drutvo u 2002 godini a nakon odreenog perioda u tzv. Drutvo znanja

12.3.2012

Telekomunikacije

37

2.

NOVE USLUGE I PROIRIVANJE OPSEGA ZAHTIJEVAJU RAZVOJFakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

38

2.1.2. Nove usluge: ko e ih koristiti ?Fakultet Koritenje Intranet-a, teleworkinga i kooperativnog rada na elektrotehnike daljinu postaje veoma proireno irom korporacijskih struktura pa e doi do zahtjeva za veom irinom opsega za komunikacije podacima podacima.

Potekoe istaknute u ACTS-u ( Ecvropski projekat ), pokazale su da postojee visoke tarife u Evropi za zakupljene linije ili komunikacije podataka u irokom opsegu u usporedbi sa npr. SAD, ine veliku konicu ak i za velike multinacionalne kompanije u koritenju novih aplikacija irokog opsega. p j g p g

12.3.2012

Telekomunikacije

39

U pokuaju da se shvati rezidencijalno trite korisno je razmotriti sve informacije koje dolaze i odlaze iz kue u elektronikoj formi, bez obzira da li se radi o prenosu interaktivnog glasa preko parica ili beino, distribuciji video signala preko koaksijalnog kabla ili beino, Internet pristupu i faksu preko parica. Osim za one sa ISDN konekcijom svi ovi signali su analogni. Pretvarajui sve analogne signale u digitalne ekvivalente i preuzimajui 30 do 60 TV kanala na 2 Mb/s (MPEG-1) odnosno 8 Mb/s (MPEG-2) za SDTV i 80 Mb/s za HDTV, dobija se bitska brzina od nekoliko stotina Mb/s premda je ona visoko asimetrina i kratkotrajno interaktivna interaktivna. Imajui na umu ove procjene podataka i veliki uspjeh Interneta, pitanje za rezidencijalne korisnike je kako e se asimetrija i dijelom interaktivne usluge razviti u tom optem saobraaju.12.3.2012 Telekomunikacije 40

Fakultet elektrotehnike

Klju razvoja: digitalizacija i kompresijaFakultet elektrotehnike

Fakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

42

Istiemo da e tarife biti kljuni elemenat koji e odrediti brzinu razvoja.Fakultet elektrotehnike

Tarife javnih komunikacijskih operatera (PTO) su velikim dijelom povezane sa cijenom jednog glasovnog poziva. To ini transmisiju video signala veoma skupom Za uporedbu CATV operateri naplauju skupom. uporedbu, mnoge narudbe manje od PTO ( za zajednike usluge). isto distributivna priroda CATV ini razliku u cijeni uvjerljivom i moguom. Opskrbljivanje rezidencijalnih korisnika interaktivnim sveobuhvatnim komunikacijskim uslugama irokog spektra preko optikih komunikacija biti e jedino mogue ako se tarifne strukture dovedu na nivo postojeih. Budua tarifa e biti: 0.0...0x EURO po bitu!!!???

12.3.2012

Telekomunikacije

43

Nove usluge: da li e se dobiti vie za istu cijenu ?

Iz prethodnih analiza jasno je da velika skala novih usluga moe elektrotehnike postati stvarnost ako se tarifne strukture prilagode i dou na nivo egzistencije odreene usluge. Pretpostavljamo da e do toga doi iz tri ra loga razloga. Nove tehnologije dovest e do velikog smanjenja cijena. Konkurencija, deregulacija i liberalizacija oborie sve cijene pa ak i najisplativijih solucija. Sustizanje tradicionalne telekomunikacijske industrije i rapidno j j pj j j g razvijajue kompjuterske industrije iznjedrie nove igrae sa potpuno novom industrijskom kulturom i fundamentalno razliitom tehnologijom. Prijenos komutacijom kanala ili komutacijom paketa, konekcijski i nekonekcijski usmjereni linkovi rezultirae razvojem javnih mrea koje e biti veoma efikasne u prijenosu podataka.12.3.2012 Telekomunikacije 44

Fakultet

Fakultet Tarifne strukture postae mnogo zavisnije od kvaliteta usluga i elektrotehnike njihove pouzdanosti a ne od udaljnosti ili vremena koje je potrebno za povezivanje.

Z oekivati j d nakon t se t k i j za t it u Za ki ti je da e k to takmienje trite Evropi zavri, cijene za komunikaciju podacima i pristup Internetu priblie onima u SAD, i tada e kapacitet telekomunikacijskih mrea rasti od 35-60 % na godinu. Doi e do velikog porasta u komunikacijama podataka koje e vjerovatno postati dominanatna usluga prije 2010 god. Zbog razliitih stepena proboja PC raunara i Internet pristupa u razliitim djelovima Evrope, ovo se nee desiti istovremeno na cijelom kontinentu. Optike komunikacije e dugorono biti isplativije i tehnoloki superiornija rjeenja koja e podii kvalitet mree do nivoa koji zahtijeva trite.12.3.2012 Telekomunikacije 45

Internet: od povlaenja do guranja (pull push)

Glavna promjena koja se dogodila nedavno je promjena Interneta od isto gurajueg, gdje korisnici odlaze na Net i aktivno trae informaciju, do povlaeeg gdje se informacije mogu automatski slati do korisnika u dijelu uslunog softvera. Informacija se bira na osnovu personalne liste interesa sastavljene od strane korisnika.

Fakultet elektrotehnike

Webcasting je posljednja gurajua tehnologija i nalazi se na raskru izmeu emitovanja i Interneta u tipinom smislu. U webcasting modelu korisnik se pretplauje na kanal, definiui na koji nain eli da bude informisan. Kada se omogui stalna povezanost, skidanje (downloadiranje) informacija vri se automatski na PC baznoj memoriji i pojavljuje se signalni znak oznaavajui kada su nove informacije spremne za koritenje. Bez obzira na tehnike probleme koji se javljaju tokom provoenja emitovanja putem mree, nekoliko kompanija vodi bitku za izlazak na ovo trite.

12.3.2012

Telekomunikacije

46

Sadanje razliite uloge u razliitim poljima se pribliavaju-stapajuFakultet elektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

47

Intranet i Ekstranet: nove aktuelne rijei Za vrlo kratko vrijeme Internet biznis stvorio je kolekciju novih termina: elektrotehnike Intranet i Ekstranet su najpopularnije pridolice. Intranet generalno definira privatnu mreu korisnika koja izgleda i radi isto k i kao i j javni I i Internet. P j di i k i Pojedinci koriste transmisijski k i ij ki kontrolni l i protokol/Internet protokol (TCP/IP) kako bi putem elektronikog pisma (maila) komunicirali jedni sa drugima i HTML (hypertext markup language) pretraivae (browsers) za skidanje Web stranica lociranih na pojedinim serverima. Da bi se sauvale povjerljive Web stranice od pojedinaca, generalno kompanije dre svoje Internet servere iza zatitnih zidova-sprijeava se slanje softvera na URLs (universal resource locaters) ili domene koje server ne prepoznaje. Exstranet su privatni Interneti koji povezuju grupe pojedinaca ili kompanija koje zajedno posluju. Oni koriste Internet za komunikaciju bilo ega izmeu svojih Intraneta, od narudbi pojedinih dijelova do rauna i sl. Generalno ovakav transport trai odreenu enkripciju ( zatitu).12.3.2012 Telekomunikacije 48Fakultet

Razvoj LAN mreaFakultet elektrotehnike

Na LAN nivou Ethernet tehnologija koje je jo uvijek najvie koriteno rijeenje raste sa 10 Mb/s na 100 Mb/s brzog Ethernet-a, a zatim preko 1 Gb/s na nevjerovatni sada prisutni 100 Gb/s. Na WAN nivou ATM, ISDN, Frame relay i Internet kima su u stanju da mogu odgovoriti zahtjevima za brzi pristup kao i brzom i savremenom prenosu zvuka, video zapisa, kao i podataka.

12.3.2012

Telekomunikacije

49

Od Internet telefonije do web-omoguenih pozivnih centralaFakultet elektrotehnike

Tek je 1997 god. Internet telefonija uzeta ozbiljno u obzir. Prema IDC-u trite Internet telefonije e porasti na 1240 miliona US$ do kraja 2002 god god.

Internet telefonija poela se intezivno koristiti tek prije nekoliko godina, ali je vrlo brzo odbaena zbog loijeg kvaliteta zvuka i dugih prekida. injenica je da Internet nije dizajniran za kontinualan prenos zvuka, ali i ovaj problem se nastoji u zadnje vrijeme prevazii. Prema nekim predvianjima cijene internacionalnih telefonskih poziva (razgovora) preko Interneta mogu biti smanjene za oko 40% uprkos visokim stalnim ulaganjima u rutere i spojeve (gateweys) na ISP strani.

12.3.2012

Telekomunikacije

50

Usluge, korisnici i mreeFakultet elektrotehnike

PSTN: Publick Switched Telephony Network nudi telefoniju. t l f ij Mobile: Mobilna mrea (npr. GSM) nudi mobilnu telefoniju. Ova mrea je povezana fiksnom PSTN mreom. CATV: kabloska mrea koja nudi TV distribuciju IP: Internet ponuda kompjuterskog povezivanja

12.3.2012

Telekomunikacije

51

Informacioni sadraj ( u bitima) u funkciji vremenskog odziva ( u ms) za razliite usluge (izvor : Heinrich Hertz Institue) Fakultetelektrotehnike

12.3.2012

Telekomunikacije

52

Integracija telekomunikacijskog sistemaFakultet elektrotehnike

Vie postojeih telekomunikacijskih sistema koji se trenutno razvijaju koriste razliitu tehnologiju za pruanje digitalnih usluga, ali samo je mali broj njih koji se nazivaju sistemi integrisanih usluga.

Pod telekomunikacionim sistemom integrisanih usluga podrazumijevamo sistem koji u odreenom vremenu moe dijeliti infarastrukturu na razliite usluge i aplikacije. Sistem integrisanih usluga moe se shvatiti kao model generalnog komunikacijskog sistema koji radi nezavisno od usluga i aplikacija koje podrava. Kod sistema integrisanih usluga mogue je dijeliti mrenu infrastrukturu, frekvencijski pojas, i neke mrene primopredajne ureaje i protokole za f k ij ki j k i d j j t k l podrku razliitim komunikacijskim aplikacijama.

12.3.2012

Telekomunikacije

53

Uslugeelektrotehnike U osnovi dananje telekomunikacione usluge treba da imaju sljedee atribute: Fakultet

-multimedijalnost multimedijalnost -interaktivnost -irokopojasnost, -mobilnost i -inteligenciju inteligenciju.

12.3.2012

Telekomunikacije

54

Pristupna mrea je kljuna za integraciju telekomunikacionih usluga

Bakrena parica (uloeno mnogo novca, gradi se sporo) Koaksijalni kabl (postoji g p j ) mogunosti proirenja) u CATV

Fakultet elektrotehnike

infrastrukturi-znaajne

Fiber optiko vlakno (veliki kapacitet ali cijena optoelektronikih konvertora je jo previsoka za pojedinane rezidencijalne korisnike) Radio pristup je uspjean jer uvodi mobilnost i interaktivnost u sluaju zemaljskih prijenosa (problem je spektar). Satelitski p pristup ima ogranienu interaktivnost p g

12.3.2012

Telekomunikacije

55