VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

11. REALNA EKONOMIJA NA DUGI ROK

V.pred. mr.sc. Neven Garača

1. PROIZVODNJA I EKONOMSKI RAST

U svijetu postoje ogromne razlike u životnom standardu.

Životni standard opisuje fizičko blagostanje skupine ili pojedinih osoba. Ekonomisti ga mjere pokazateljima

2

pojedinih osoba. Ekonomisti ga mjere pokazateljima BDP, rast BDP-a, dohodak po glavi stanovnika,….

Kritike orijentaciji na gospodarski rast → pojam kvaliteta života - socijalne pogodnosti, pristup obrazovanju, čista priroda, slobodno vrijeme…

Prosječni dohodak stanovnika bogatih zemalja deset je puta veći od dohotka prosječnog stanovnika neke od siromašnih zemalja.

Razlike u dohotku očituju se razlikama u životnom standardu.

Bogatije zemlje → više telefona, računala, televizora, bolju prehranu, stanovanje, bolju zdravstvenu skrb,

3

bolju prehranu, stanovanje, bolju zdravstvenu skrb, duži životni vijek ….

Stopa rasta BDP-a od 2% godišnje udvostručuje prosječni dohodak svakih 35 godina

Singapur, Južna Koreja, Tajvan → tijekom jedne generacije prešle iz kategorije najsiromašnijih u kategoriju najbogatijih

Afričke zemlje - ČAD, Etiopija, Nigerija → stagniraju godinama

Podsjetimo se:

BDP mjeri ukupan dohodak zarañen unutar ekonomije kao i ukupne izdatke na proizvedene robe i usluge unutar te iste ekonomije.

4

Razina realnog BDP-a dobra je mjera ekonomskog blagostanja.

Rast realnog BDP-a dobra je mjera za ekonomski napredak.

1.1. EKONOMSKI RAST U SVIJETU

5

Izvor: Mankiw, G., “Osnove ekonomije”, Mate, Zagreb, 2006. str. 539.

Podaci o realnom BDP-u pokazuju razlike u životnom standardu.

Prosječni grañanin Kine je 2000. godine je imao BDP po stanovniku kao u Engleskoj 1870. godine.

Stopa rasta = prosječna stopa rasta realnog BDP-a po stanovniku tijekom niza godina → nekad je veća, nekad manja

6

nekad manja

Japan je prije 100 godina bio siromašna zemlja.Danas je Japan ekonomska velesila.

UK na početku razdoblja je bila najbogatija zemlja na svijetu.

Najbogatije zemlje nemaju jamstava da će i ostati najbogatije.

Najsiromašnije zemlje nisu osuñene na vječnu siromašnost.

Kako objasniti promjene do kojih dolazi ?

Zašto neke zemlje napreduju, a neke zaostaju ?

7

Zašto neke zemlje napreduju, a neke zaostaju ?

Proizvodnost rada → objašnjenje za ove razlike

Primjer za razmišljanje:

John D. Rockfeller, 1839 - 1937. najbogatiji amerikanac svih vremena → bogatstvo od 200 milijardi današnjih $ - dva puta više od Billa Gatesa

Ipak nije mogao:- gledati televiziju, igrati video igirice, pretraživati Internet, rashladiti se klima ureñajem, najveći dio života nije mogao voziti automobil, koristiti se

8

života nije mogao voziti automobil, koristiti se zrakoplovom ili telefonom, nisu mu bili dostupni mnogi lijekovi

Je li točna tvrdnja da Vam je bolje nego Rockfelleru ?

Indeks potrošačkih cijena ne pokazuje utjecaj novih roba i usluga → ne vidi se tehnološki napredak u standardnim ekonomskim pokazateljima

1.2. PROIZVODNOST RADA

Što odreñuje životni standard Robinsona Crusoea ?

Sposobnost proizvodnje, jer troši samo ono što proizvede.

Proizvodnost rada je količina roba i usluga koju radnik

proizvede po satu.

9

proizvede po satu.

Japanski standard je porastao brže od argentinskog zato što su japanski radnici povećali svoju proizvodnost rada brže od argentinskih.

☺načelo: životni standard države ovisi o njezinoj sposobnosti proizvodnje roba i usluga.

Crusoe će upecati više riba ako ima:

- više štapova za pecanje (fizički kapital)

- ako je vještiji pecanju (ljudski kapital)

- ako su vode bogate ribom (prirodna bogatstva)

10

- ako izumi bolji mamac (tehnološko znanje)

Odrednice proizvodnosti rada su: fizički kapital,

ljudski kapital, prirodna bogatstva i tehnološko

znanje

Fizički kapital

- veća proizvodnost radnika ako imaju alat koji im je potreban za rad

- oprema i nekretnine koje se koriste za proizvodnju roba i usluga = fizički kapital ili jednostavno kapital

- važno obilježje kapitala: proizvedeni je čibmenik

11

- važno obilježje kapitala: proizvedeni je čibmenik proizvodnje

- kapital koji danas koristimo kao sirivinu u proizvodnji nakad je bio rezultat proizvodnje

- danas koristimo tokarski stroj, za proizvodnju tokarskog stroja koristila se neka druga oprema

Ljudski kapital

- skup znanja i vještina koje su radnici stekli obrazovanjem, usavršavanjem i iskustvom

- iako nije opipljiv kao fizički → povećava sposobnost proizvodnje roba i usluga i proizvedeni je čimbenik proizvodnje

12

- studenti se bave proizvodnjom ljudskog kapitala koji će se koristiti u budućoj proizvodnji

Prirodna bogatstva

- sirovine za proizvodnju roba i usluga koje nalazimo u prirodi

- tla, rijeke, zalihe minerala

- mogu biti obnovljiva (šume) i neobnovljiva (nafta)

13

- države bogate naftom (Kuvajt, Saudijska Arabija i dr.) bogate samo zbog zaliha nafte

- Japan jedna od najbogatijih zemalja svijeta ima slabe zalihe prirodnih bogatstava → uvozi ih

- prirodna bogatstva su važna, ali nisu presudna za postizanje visokog stupnja proizvodnosti rada

Tehnološko znanje

- razumijevanje najboljih načina proizvodnje roba i usluga

- nekad je poljoprivreda zahtijevala mnogo rada, a danas uz tehnologiju samo se mali dio stanovništva bavi poljoprivredom

- neke su tehnologije poznate svima (pokretna traka) a

14

- neke su tehnologije poznate svima (pokretna traka) a neke su dio privatnog vlasništva (Coca-Cola)

- sustav patenata daje privremeno eksluzivno pravo na tehnološko znanje → proizvodnja lijekova

- tehnološko znanje je kvaliteta priručnika, ljudski kapital je vrijeme koje su članovi društva posvetili njihovom proučavanju

Primjer za razmišljanje:

Prirodna bogatstva postaju ograničavajući faktor ekonomskom rastu. Logično na prvi pogled.

Napretci u tehnologiji često omogućavaju izbjegavanje takvih ograničenja.

Automobili troše manje goriva, izolacija novih kuća je

15

Automobili troše manje goriva, izolacija novih kuća je bolja, učinkovitije naftne platforme, reciklaža, razvoj novih vrsta goriva….

Prije 50 godina kositar i bakar svepristuni. Danas posuñe od plastike, optička vlakna od pijeska…

Mjereno cijenama, cijene su stabilne ili u padu.A nedostatak robe odražava se u cijenama.

1.3. EKONOMSKI RAST I JAVNA POLITIKA

Pitanje s kojim se suočavaju političari diljem svijeta. Što državna politika može učiniti kako bi povećala proizvodnost rada i rast životnog standarda ?

Važnost ulaganja i štednje

Kapital je proizvedeni čimbenik proizvodnje i društvo

16

Kapital je proizvedeni čimbenik proizvodnje i društvo može mijenjati količinu kapitala koje posjeduje.

☺jedno od deset načela: načelo ustupaka

Veće ulaganje u proizvodnju kapitala automatski znači manje ulaganja u proizvodnju roba i usluga za tekuću potrošnju.

Društvo mora trošiti manje i štedjedi veći dio tekućeg dohotka kako bi ulagalo u kapital.

Rast temeljen na ovaj način nije besplatan → žrtvuje sa sadašnja potrošnja roba i usluga kako bi se u budućnosti moglo trošiti više.

Poticanje štednje i ulaganja, jedan je od načina na koji država može potaknuti gospodarski rast.

17

država može potaknuti gospodarski rast.

Zemlje koje veliki dio svog BDP-a odvajaju za ulaganje imaju i visoki ekonomski rast.

Moguće je da visoka ulaganja uzrokuju visoki ekonomski rast, ali i da visoki ekonomski rast potiče visoka ulaganja, ipak mnogi ekonomisti kažu da viskoka ulaganja vode do visokog ekonomskog rasta.

Opadajući prinosi

Ako država poveća stopu štednje, zalihe kapitala će se povećati, što će dovesti do povećanja proizvodnosti rada i bržeg rasta BDP-a.

Koliko će dugo ta viša stopa trajati.

Kapital je podložan zakonu opadajućih prinosa.

18

Kapital je podložan zakonu opadajućih prinosa.

S povećanjem raspoloživog kapitala, dodatna proizvodnja koja je posljedica dodane jedinice kapitala pada.

Zbog zakona opadajućih prinosa, povećanje stope štednje polučuje viši ekonomski rast samo privremeno.

“Catch-up” učinak ili učinak dostizanja

Zemlja će lakše postići brzi rast ako je u startu relativno siromašna.

Učinak početnog stanja na ekonomski rast naziva se “catch-up” učinak ili učinak dostizanja

U siromašnim zemljama radnicima nedostaju i

19

U siromašnim zemljama radnicima nedostaju i najosnovniji alati → mala količina uloženog kapitala znatno će povećati njihovu proizvodnost

U bogatim zemljama radnici imaju na raspolaganju velike količine kapitala i s tolikom količinom kapitala po radniku na početku, dodatni uloženi kapital ima relativno slab učinak na proizvodnost.

20Izvor: ibid. str. 546.

Inozemna ulaganja

Ulaganje kapitala koje posjeduje i kojim upravlja inozemni ulagač naziva se izravno inozemno ulaganje.→ kada Ford Motor izgradi tvornicu u Hrvatskoj

Ulaganje koje financira stranac, a kojim upravljaju domaći pojedinci ili skupne naziva se portfeljnim

21

domaći pojedinci ili skupne naziva se portfeljnim ulaganjem.→ kada amerikanac kupi dionice TVIN-a

- u oba slučaja američka se štednja koristi za financiranje hrvatskih ulaganja

Iako se dio dohotka vraća vlasnicima u inozemstvu, strana ulaganja povećavaju proizvodnost rada.

- inozemna ulaganja su i način da se siromašne zemlje upoznaju sa tehnologijom

Mnogi ekonomisti savjetuju vladama slabije razvijenijih zemalja da postupno ukidaju ograničenja koja se odnose na inozemno vlasništvo nad domaćim kapitalom.

Svjetska banka i Meñunarodni monetarni fond

22

Svjetska banka i Meñunarodni monetarni fond osnovani nakon Drugog svjetskog rata nastoje potaknuti dotok kapitala siromašnim zemljama.

Obrazovanje

Ulaganje u ljudski kapital jednako je važno za dugoročni ekonomski uspjeh neke zemlje kao i ulaganje u fizički kapital.

Način vladine politike poboljšanja životnog standarda je osiguravanje kvalitetnih škola i poticanja stanovništva da tu klavitetu iskoristi.

23

stanovništva da tu klavitetu iskoristi.

Oportinuitetni trošak → odricanje zarada studenata koje su za to vrijeme mogli steći

Pozitivna eksternalija → ako zamisli pojedinca postanu dio društvenog skupa znanja

Odljev mozgova → osiromašuje zemlju

Vlasnička prava i politička stabilnost

Rast zaštite vlasničkih prava i promocija političke stabilnosti → način na koji političari mogu stimulirati ekonomski rast

Sveopće poštovanje vlasničkih prava → osnovni preduvjet dobrog funkcioniranja sustava cijena

24

Izuzetna važnost sudova u tržišnoj ekonomiji → kraña, osiguravanje ispunjavanja uvjeta ugovora

Nefunkcioniranje pravnog sustava → nepoštivanje ugovora, neplaćanje, podmićivanje, korupcija

Mogućnost revolucija i državnih udara - nestabilnost

Ekonomski napredak jednim dijelom ovisi i o političkom napretku.

Učinkovito sudstvo, pošteni dužnosnici državne administracije, stabilan sustav → viši životni standard nego u zemljama gdje sudstvo ne funkcionira, dužnosnici korumpirani, a revolucije i državni udari česti.

25

Slobodna trgovina

Izolacijska politika nekih od najsiromašnijih zemalja svijeta → potreba za “zaštitom” nejake industrije od strane konkurencije kako bi mogle rasti i postati konkurentnije

Danas većina ekonomista misli da je za siromašne zemlje bolja otvorenija politika

26

zemlje bolja otvorenija politika

Ako neka zemlja izvozi žito i od tih transakcija uvozi čelik → kao da je otkrila tehnologiju pretvaranja žita u čelik

Zemlje s dobrim geografskim položajem lakše trguju sa ostatkom svijeta → izlaz na more, luke..

Istraživanje i razvoj

Glavni razlog zbog čega je danas životni standard viši nego prije stotinu godina je napredak tehnološkog znanja.

Telefon, tranzistor, računalo, motor sa unutarnjim sagorjevanjem…

27

Znanje je javno dobro → uloga države je da potiče istraživanje i razvoj novih tehnologija kao što osigurava i nacionalnu obranu.

Patentni sustav potiče pojedince i tvrtke da se bave istraživanjem.

Rast stanovništva

Veći broj stanovnika = veći broj radne snage, ali i veći broj potrošača

Thomas Robert Malthus (1766-1834)

- sve mnogobrojnije stanovništvo dovodit će u pitanje sposobnost opskrbe i zbog toga će svijet biti osuñen na

28

sposobnost opskrbe i zbog toga će svijet biti osuñen na vječito siromaštvo

- tehnologija je poništila učinke porasta broja stanovnika: pesticidi, gnojiva, poljoprivredni strojevi, nove vrste usjeva…

- manji broj poljoprivrednika hrani veći dio stanovništva jer se proizvodnost povećala

Razvodnavanje raspoloživog kapitala

- kakav bi utjecaj rast stanovništva mogao imati na ekonomski rast → pitanje modernih teoretičara

- visoki rast stanovništva smanjuje BDP po radniku jer brzi porast broja radnika rasporeñuje temeljni kapital na veći broj radnika

29

→ u slučaju brzog rasta broja stanovnika, svaki će radnik raspolagati manjom količinom kapitala

→ manja količina kapitala po radniku = niža proizvodnost po radniku i niži BDP po radniku

Promicanje tehnološkog napretka

- pozitivna strana rasta stanovništva → pokretač tehnološkog napretka i ekonomskog prosperiteta

- ako na svijetu ima više ljudi, onda ima i više znanstvenika, izumitelja i inženjera koji mogu doprinijeti tehnološkom napretku od kojega će imati svi koristi

30

svi koristi

Michael Kremer → argumentira da se kroz povijest svjetska stopa ekonomskog rasta povećavala ukorak sa rastom svjetskog broja stanovnika

- svjetska stopa ekonomskog rasta bila je brža 1800 godine kada je na svijetu živjela milijarda ljudi, nego 500 godine pne kada je brojilo 100 milijuna

PITANJA:

1. U čemu je razlika izmeñu životnog standarda i kvalitete života ?

2. Objasnite stopu rasta BDP-a ?

3. Što je proizvodnost rada i koje su njene odrednice ?

4. Da li su prirodna bogatstva ograničavajući faktor ekonomskom rastu ?

31

5. Objasnite kako državna politika može utjecati na povećanje proizvodnosti rada ?

6. Kakva je veza izmeñu opadajućih prinosa i učinka dostizanja ?

7. Koje su vrste inozemnih ulaganja ?

8. Zbog čega se nisu ostvarile prognoze Roberta Malthusa ?