FOSILNA GORIVA Kaustobioliti - stijene koje gore P

red

ava

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POTRONJA ENERGENATA U EU

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NALAZITA FOSILNIH GORIVA

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UGLJEN

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UGLJEN

Ugljen je kruto gorivo nastalo u prirodi sporim ili brzim procesom karbonizacije preteito iz ostataka kopnenog bilja.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STUPNJEVI POUGLJENJIVANJA

Lignit

Smei ugljen

Mrki ugljen

Kameni ugljen

Antracit Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UGLJEN KROZ GEOLOKU PROLOST

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

GLAVNI IZVORI UGLJENA

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRIMJENA

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PODZEMNI I NADZEMNI KOPOVI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROIZVODNJA U SVIJETU

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UGLJEN U HRVATSKOJ

Paleozojska leita male koliine u Lici

Kenozojska leita Istarski ugljenokopi i Promina u Dalmaciji eocenske starosti; Zagorski ugljenokopi oligocenske i miocenske starosti.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ULJNI KRILJAVCI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Oilshale.jpg

ULJNI KRILJAVCI

Sitnozrnate sedimentne stijene koje sadre poveanu koliinu kerogena (vrsta smjesa organskih kemijskih sastojaka) iz kojih se tehnolokim procesima mogu izdvojiti tekui ugljikovodici.

Nisu bili dovoljno dugo izloeni poveanoj temperaturi i pritisku, da bi iz njih nastala nafta.

Nemaju uvijek isti mineralni i kemijski sastav, razliitog su postanka i geoloke starosti.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/Kerogen

ORGANSKA TVAR

Organska tvar u ovim stijenama potjee od algi, spora, peludi, kutikula, te fragmenata vodenog i kopnenog bilja.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

VAN KREVELENOV DIJAGRAM

Omoguava klasifikaciju kerogena, pa se uljni kriljavci mogu podijeliti na terestrike, lakustrike i marinske.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NALAZITA

Pojavljuju se u mnogim zemljama, ali samo 33 drave imaju ekonomski vana leita. Meu njima se istiu Green River eocenske naslage u zapadnoj USA, kenozojske naslage u Queenslandu u Australiji, ordovicijske naslage u vedskoj i Estoniji, El-Lajjun leite u Jordanu, leita u Francuskoj, Njemakoj, Brazilu, Kini, junoj Mongoliji i Rusiji.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/Green_River_Formationhttp://en.wikipedia.org/wiki/Queenslandhttp://en.wikipedia.org/wiki/Jordanhttp://en.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://en.wikipedia.org/wiki/Mongolia

KUKERZIT

Uljni kriljavac naen u ordovicijskim stijenama Estonije.

Sadri vie od 60% organske tvari.

Koristi se za loenje i dobivanje nafte i plina. P

red

ava

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PORIJEKLO KUKERZITA

Nastao je u plimnoj zoni od cijanobakterija ili zelenih algi vrste Gloeocapsomorpha prisca, nalik dananjoj cijanobakteriji Entophysalis major.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRIMJENA ULJNIH KRILJAVACA

Iz kerogena se procesom pirolize dobiva sintetika nafta. Osobito su zanimljivi za proizvodnju kerozina i diesel goriva. Zagrijavanjem na dovoljno visoku temperaturu dobiva se i plin.

Uljni kriljavci mogu se koristiti i direktno za grijanje i gorivo u termoelektranama, te kao sirovina u kemijskoj industriji i proizvodnji graevnih materijala.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRIMJENA

Neke od primjena ukljuuju proizvodnju adsorbenata, fenola, smola, ljepila, sredstava za tamnjenje, bitumena za ceste, cementa, cigli, gnojiva, kamene vune, stakla i farmaceutskih proizvoda.

Neka leita sadre sumpor, amonijak, aluminij, uran i druge korisne tvari , kao npr. Dictyonema ejl u Estoniji.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/Basidiolichen

ULJNI KRILJAVCI KAO KONZERVACIJSKA LEITA

Neka nalazita, npr. u Green River formaciji u USA i Messelu u Njemakoj zatiena su kao konzervacijska leita i sadre izvrsno sauvane ostatke ptica i sisavaca.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NAFTA

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NAFTA

Nafta je prvi put dobila latinski naziv petroleum (kameno ulje) u djelu De Natura Fossilium, koje je 1546 objavio njemaki mineralog Georg Bauer, poznat kao Georgius Agricola.

U prirodi se pojavljuje kao goriva tekuina u stijenama razliite starosti, a sastoji se od mjeavine ugljikovodika razliite molekularne teine i drugih organskih komponenti.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/Georg_Bauer

KEMIJSKI SASTAV

Udio ugljikovodika varira od 50% u tekim uljima i bitumenima, do 97% teine u lakim uljima.

Meu ugljikovodicima prevladavaju alkani i cikloalkani, te aromatski ugljikovodici. Od drugih komponenti treba spomenuti duik, kisik i sumpor, te u tragovima eljezo, nikal, bakar i vanadij.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Octane_molecule_3D_model.png

TEINSKI UDJELI ELEMENATA I TIPOVA

UGLJIKOVODIKA U NAFTI

ELEMENTI

Ugljik 83 to 87%

Vodik 10 to 14%

Duik 0.1 to 2%

Kisik 0.1 to 1.5%

Sumpor 0.5 to 6%

Metali ispod 1000 ppm

UGLJIKOVODICI

Parafini (alkani) 15-60 %

Nafteni (cikloalkani) 30-60 %

Aromati 3-30 %

Asfalti prosjeno 6 %

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

TEORIJE O POSTANKU NAFTE

ORGANSKE TEORIJE

Nastaje kompresijom i zagrijavanjem organskog materijala, vjerojatno kerogena. Glavni izvor su alge i zooplankton, koji pada na dno jezera ili mora, gdje vladaju anoksini uvjeti.

ANORGANSKE TEORIJE

Potjeu od ruskih geologa iz 1950.g.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UVJETI ZA NASTANAK LEITA

MATINA STIJENA koja sadri ugljikovodike zakopana duboko da se postigne odgovarajua temperatura i pritisak. Temperaturni raspon potreban za postanak nafte geolozi zovu naftni prozor.

KOLEKTORSKA STIJENA koja je porozna i propusna, pa se u njoj akumuliraju ugljikovodici.

IZOLATORSKI POKROV koji onemoguava rasprivanje nafte i plina.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

TERMIKA ZRELOST PELUDNA ZRNA I SPORE

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

TERMIKA ZRELOST KONODONTI -CAI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

REZERVOARI STRUKTURNE I STRATIGRAFSKE ZAMKE

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POVIJEST UPORABE STARI VIJEK

Herodot i Diodorus Siculus navode da je bitumen koriten za gradnju Babilonske kule, jer su se u blizini nalazili prirodni izvori na povrini.

Perzijanci, Arapi i Grci su je koristili u ratne svrhe.

Rimljani su eksploatirali naftu iz Dacijske provincije (danas Rumunjska).

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

POVIJEST UPORABE NOVI VIJEK

Najstarija buotina iz 4. stoljea naena je u Kini, bila je duboka 240 m, a builo se bambusovim cijevima. Nafta se tada koristila za proizvodnju soli (grijanje i evaporacija).

Kina i Japan koristili su naftu i plin u 7. st. za osvjetljenje i grijanje.

Ulice Bagdada bile su u 9. st. pokrivene katranom.

U Americi se spominje od 16. stoljea.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UPORABA DANAS

Goriva

Proizvodnja plastike

Lubrikanti

Vosak

Sumpor i sumporna kiselina

Katran i asfalt

Kemijska industrija

Medicinska terapija

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Medicinska uporaba

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NAFTA U HRVATSKOJ

Toponimi: Paklenica, Peklenica, Pakleni otoci, Smrdelje, Uljanik od davnina.

12. stoljee u knjigama dubrovakih trgovaca se spominje katran.

14. stoljee zapisi o uporabi u medicinske svrhe.

18. stoljee u knjigama se spominju nalazi nafte i bitumena na povrini.

19. stoljee poinje eksploatacija.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NAFTA U HRVATSKOJ

Panonski bazen Nafta i plin su eksploatirani od polovice 19. stoljea, pa sve do nedavno. Mi smo bili 5. zemlja u Europi koja je imala eksploataciju. Nedavno su istraivanja obnovljena s dobrim izgledima.

Dinaridi za sada nisu naene isplative koliine

Jadransko podmorje od nedavno se eksploatira plin.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

NAFTA U PANONSKOM PROSTORU

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PRIRODNI PLIN Sastoji se preteito od metana (85-95 %).

Najvei proizvoa prirodnog plina je Rusija, a velike zalihe se nalaze u podmorju Katara i Perzijskog zaljeva.

U Hrvatskoj ga najvie ima u Molvama (70% ukupnih zaliha).

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ULJNI PIJESCI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Syncrude_mildred_lake_plant.jpg

ULJNI PIJESCI

Nedavno su pridrueni svjetskim rezervama nafte. Naime s porastom cijena nafte i novim ekonominim tehnolokim procesima mogu se od njih izdvojiti i proizvesti korisni proizvodi.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ULJNI PIJESCI

Uljni pijesci sadre teke frakcije i tip su bitumenskih leita.

Oni su prirodne mjeavine pijeska ili gline, vode i ekstremno viskoznog varijeteta bitumena, a nastaju biodegradacijom nafte djelovanjem bakterija.

Naeni su irom svijeta, ali najvee koliine se eksploatiraju u Kanadi i Venezueli.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZALIHE NAFTE U SVIJETU

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

UKUPNE SVJETSKE REZERVE

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Total_World_Oil_Reserves.PNG

ZALIHE PLINA U SVIJETU

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

STRATEGIJA RAZVOJA

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

A i toga ima .

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

http://en.wikipedia.org/wiki/File:PrestigeVolunteersInGaliciaCoast.jpg

BITUMENSKE ZAMKE

Primjer La Brea, kvartarne starosti, u Los Angelesu.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r