13. septembar 2013
DESCRIPTION
13. septembar 2013.TRANSCRIPT
FILMSKI
PROGRAM
POSVE]EN
SOWI
SAVI]
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 36 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
strane 20. i 21.
SVE O
[QIVI
DOMA]ICE
Recepti za
Novo rukovodstvo RPK Kraqevo i ~elnici Grada razgovarali sa privrednicima
PROIZVODWA OPALA,
ZAPOSLENOST STAGNIRAstrana 3.
Ve~eras u Galeriji
„Risim”
strana 17.
NE HVALI
SE RE^IMA,
VE]
DELOM
Miloje ^urli}, vo}ar
iz Gorweg Milanovca
strana 12.
Od danas u Mr~ajevcima
strana 13.
strana 7.
PO^IWE
KUPUSIJADA
13. 14. i 15.
SEPTEMBAR
Doma}in „Kupusijade”
VELIMIR
ILI]
Iz bele{ki
Radojice
Jeremi}a
O
NASTANKU
I RAZVOJU
IVAWICE strane 8. i 9.
„SUMRAK”
HUMANOSTI
Nedostatak krvi
2 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Udr`avi uop{te ne
treba da postoji ko-
mora, ni regional-
na, ni srpska, ukoliko or-
gani vlasti ne prepoznaju
potrebu da uva`avaju auto-
ritet ove institucije. Ona
ne treba da bude “ikebana”,
ve} mora imati svoju ulogu,
prvenstveno prilikom do-
no{ewa sistemskih i zako-
na koji se ti~u privrede,
jer oni moraju pro}i kroz
ozbiqnu raspravu u komor-
skom sistemu, smatra Jako-
vqevi}. Me|utim, on izra-
`ava bojazan da }e, sude}i
po predlogu novog Zakona o
komorskom sistemu, biti
nastavqeno razgra|ivawe
ovih institucija, jer i on
predvi|a “centralizaciju u
Beogradu i marginalizaci-
ju preostalog dela Srbije”.
Prvi ~ovek Regionalne ko-
more je naglasio da je u pe-
riodu od januara do jula na
podru~ju koje “pokriva”
RPK zabele`en blagi pri-
vredni oporavak, prven-
stveno zbog smawewa in-
flatornog pritiska i
spoqnotrgovinskog defi-
cita, ali i stagnacija zapo-
{qavawa:
- Prema pokazateqima
RPKK, u Moravi~kom i Ra-
{kom okrugu je u ovom pe-
riodu zabele`en pad indu-
strijske proizvodwe, stag-
nacija zaposlenosti i rela-
tivan pad prose~nih zara-
da. Osim toga, evidentno je
usporavawe uvoza, porast
izvoza i pad deficita rob-
ne razmene. U ukupnim pri-
vrednim aktivnostima ova
dva regiona privreda ^a~-
ka u~estvuje sa 36,5 odsto,
odnosno vi{e od tre}ine i
zapo{qava 27,6 odsto rad-
nika, {to je tako|e zna~a-
jan kvalitet. Pokrivenost
uvoza izvozom iznosi 86,2
odsto, dok privreda ^a~ka
ima spoqnotrgovinski de-
ficit od 45,1 odsto, odno-
sno 63,6 pokrivenost uvoza
izvozom.
Posle privatizacije “^ip-
sare” tri zadruge i poqo-
privredni proizvo|a~i iz
~a~anskog kraja po~eli su
da rade za tu fabriku, a sa-
radwa }e slede}e godine bi-
ti pro{irena i na okolne
op{tine, tako da }e ona re-
dovno biti snabdevana do-
voqnim koli~inama krom-
pira, istakao je Aleksan-
dar Negojevi}, predsednik
Zadru`nog saveza za Mora-
vi~ki i Ra{ki okrug, po-
hvaliv{i odluku ~a~anske
SG da subvencioni{e pro-
izvodwu krompira i prak-
ti~no uposli skoro 400 po-
qoprivrednih proizvo|a-
~a. Oni `ele da rade, ali
imaju problem plasmana
proizvoda, rekao je on, i
apelovao na poqoprivred-
nike da se udru`uju u saveze
i zadruge, da bi lak{e obez-
bedili sigurna tr`i{ta i
cene svoje robe. Skup{tina
Srbije ne bi smela da dono-
si zakone koji se ti~u pri-
vrede, bez saglasnosti Ko-
more, kategori~an je Dra-
gan Jovi}, vlasnik privat-
ne firme “Alfako in`ewe-
ring” i predsednik Foruma
privrednika, koji je naveo
primer Zakona o javnim na-
bavkama. Insistirao je da
RPK uti~e na institucije
koje raspisuju javne nabavke
da smawe tro{kove ponu|a-
~ima i predvide da oni is-
puwavaju minimalne uslo-
ve. Predlo`io je i da stra-
nim bankama koje odobrava-
ju kredite za neke velike
investicije bude onemogu-
}eno da biraju izvo|a~e ra-
dova, odnosno diskvalifi-
kuju srpske firme. Pri-
vrednici du`e vreme tra`e
da se uprosti procedura,
smawi birokratija i ubrza
izdavawe dokumentacije
neophodne za gradwu i lega-
liazaciju i da lokalna sa-
mouprava obezbedi prostor
opremqen za industrijske
zone, jedna je od zamerki ko-
je je izneo Zoran Bojovi},
direktor “Uniprometa”. Od
dr`ave, pak, tra`i, da
predvidi takve mehanizme
na osnovu kojih bi porez od
preduze}a ubirala, po{to
ga ona naplate od kupaca i
da ta pla}awa postanu kraj-
we trasnparentna, a ne da
ih “politi~ki miqenici”
neka`weno izbegavaju.
- Privrednici `ele i da je-
dan deo gradskog buxeta,
opredeqen za privredu, bu-
de razvojni i namewen za
podsticaj zapo{qavawa
mladih, da bi se vratili
stru~ni kadrovi koji su
oti{li u inostranstvo.
Potrebne su nam inovacije,
nove tehnologije, stru~-
nost, a toga nema bez mla-
dih qudi - uveren je Bojo-
vi}.
Gde su granice minimuma
kvaliteta, kada je re~ o am-
bala`i za prehrambene
proizvode - limenkama i
poklopcima, na primer, pi-
tao je Cane Jovanovi}, su-
vlasnik preduze}a “Polo”,
upozoriv{i da }e zbog wi-
hovog lo{eg kvaliteta, ov-
da{wi proizvo|a~i tu|om
krivicom izgubiti i kupce.
On je tra`io i da na zakon-
ski na~in budu regulisani
tradicionalni srpski pro-
izvodi - ajvari, xemovi, ra-
kije, da pod etiketom tih
proizvoda ne bi “prolazi-
lo sva{ta”, poput ajvara od
paradajza i skroba.
Zbog spre~enosti da prisu-
stvuje sastanku, Mili} Po-
povi}, vlasnik preduze}a
“Interfud”, uputio je pi-
smo organizatorima skupa,
koga je pro~itala Biqana
Borovwak iz iste firme,
izazvav{i negodovawe me|u
~elnicima RPK i Grada, a
sa druge strane odobravawe
me|u mnogim privrednici-
ma. U wemu je Popovi}, po-
red ostalog, optu`io NBS
i vlast zbog lo{e monetar-
ne i poreske politke, zbog
koje izvoznici trpe velike
gubitke i ujedno i Pri-
vrednu komoru koja se se ni-
je suprostavila takvoj po-
litici. On smatra i da su
privrednici izgubili po-
verewe u Komoru i da je
neophodno da ona bude de-
mokratizovana i “predata
na upravqawe malim i
sredwim preduze}ima i
preduzetnicima, a ne veli-
kom kapitalu.” Wegove sta-
vove podr`ao je i Miloqub
\oki}, suvlasnik “Poqo-
otkupa”, koji kao stopo-
stotni izvoznik svake go-
dine bele`i velike gubit-
ke. Ukazao je i na lo{e od-
redbe poreskih zakona, zah-
tevaju}i da proizvo|a~i
porez pla}aju nakon reali-
zacije posla i insistirao
da Komora posredstvom
svojih predstavni{tava u
inostranstvu pomogne do-
ma}im proizvo|a~ima da
br`e napla}uju robu koju
izvoze. M.N.
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
NOVO RUKOVODSTVO RPK KRAQEVO I ^ELNICI GRADA RAZGOVARALI SA PRIVREDNICIMA
U prvom kvartalu u Srbiji je zabele`en rast BDP za
2,1, a u drugom za 0,6 odsto i rast izvoza, a usporava-
we uvoza. Evidentni su i blagi porast industrijske
proizvodwe i stagnacija inflacije. Ali nasuprot
tome, prvo polugo|e karakteri{u visoka stopa neza-
poslenosti, nizak nivo investicija i opadawe po-
tro{we, o ~emu svedo~i podatak da je promet u malo-
prodaji mawi za skoro 10 odsto. U velikom obimu
jo{ uvek su prisuitni i siva ekonomija i rad na cr-
no.
Devizne rezerve zemqe iznose oko 10,7 milijardi
evra, a referentna kamatmna stopa 11 odsto. Dinar
je u julu oja~ao, ali je 10. septembra zabele`ena we-
gova najni`a vrednost u ovoj godini. Ukupan spoq-
ni dug iznosi 26,1 milijardi dinara, od ~ega je
spoqni dug javnog sektora oko 57 odsto. U ovom pe-
riodu smawen je i deficit robne razmene za 24,8 od-
sto.
BR@I IZVOZ OD UVOZA
Lokalna samouprava je ostvarila dobru saradwu sa
ovda{wim privrednicima, Forumom privrednika i
poslovnim udru`ewima i ula`e maksimalne napore
da poboq{a privredni ambijent, privu~e nove inve-
stitore i olak{a poslovawe ovda{wim preduze}i-
ma, rekao je gradona~elnik Vojislav Ili}:
- Na{ ciq je i da za godinu - dve izjedna~imo cene
usluga koje pru`aju javna preduze}a za pravna i fi-
zi~ka lica, da bismo rasteretili privredu i pomo-
gli privrednicima da zaposle ve}i broj qudi i za-
dr`e postoje}e kadrove. Nastojimo i da obezbedimo
prostor za otvarawe industrijskih zona, zbog ~ega
}emo u buxetu za 2014. godinu planirati sredstva za
otkup nekoliko desetina hektara zemqi{ta pored
koridora 11, koje }emo infrastrukturno opremiti i
ponuditi potencijalnim investitorima.
INDUSTRIJSKE ZONE PORED
KORIDORA 11
3PRIVREDA
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
PROIZVODWA OPADA,
ZAPOSLENOST STAGNIRA
U nameri da od
{to ve}eg broja
privrednika iz de-
vet op{tina i gra-
dova u Moravi~kom
i Ra{kom okrugu,
koje “pokriva” Re-
gionalana pri-
vredna komora
Kraqevo, ~uje kon-
kretne probleme sa
kojima se oni suo-
~avaju u poslova-
wu, novoizabrano
rukovodstvo, na ~e-
lu sa predsedni-
kom Petra{inom
Jakovqevi}em i
potpredsednikom
Milisavom Novi~i-
}em, zapo~elo je
seriju sastanaka u
organizacionim je-
dinicama. Posle
Novog Pazara, ta-
kav skup odr`an je
u utorak u ^a~ku i
sa wega }e, kako je
najavio predsednik
Jakovqevi}, Vladi
i Skup{tini Srbije
biti upu}ene odre-
|ene sugestije i
predlozi, posebno
u oblasti monetar-
ne i kreditne po-
litike, poreskog
sistema, javnih na-
bavki.
Magistralni vre-
lovod u Nemawi-
noj ulici izgra-
|en je pre 30 godina, podse-
tio je direktor JKP “^a-
~ak” Petar Domanovi}, i
osim {to je poddimenzio-
nisan, tokom tri decenije
je prili~no havarisan,
{to je uzrokovalo ogromne
gubitke toplotne energije
i stvaralo velike proble-
me prilikom odr`avwa si-
stema i otklawawa ~estih
kvarova:
- Deonica koja }e biti
izgra|ena do po~etka grej-
ne sezone, bi}e ispitana i
pu{tena u pogon 15. okto-
bra. Radovi u ovoj godini
traja}e do 30. septembra,
do kada }e biti ura|ene dve
sekcije, od korita Lozni~-
ke reke, do vrti}a “Mali
kapetan” i “prelaska” iz
Nemawine u Balkansku
ulicu. Nakon toga izvo|a~
}e zatvoriti gradili{te,
da bi preduze}e blagovre-
meno pripremilo postroje-
wa za rad, napunilo vrelo-
vod i sistem stavilo pod
pritisak.
Domanovi} je zahvalio
i izvinio se stanarima u
Nemawinoj ulici, koja je
prakti~no pretvorena u
gradili{te, zbog ~ega im je
ote`an prilaz zgradama i
obe}ao da }e o{te}ene as-
faltne i zelene povr{ine
biti “vra}ene u prvobitno
stawe” i zadr`ano vi{e od
80 odsto stabala, odnosno
uklowena samo ona koja se
nalaze na trasi toplovoda.
Radovi su podeqeni na
13 sekcija, od kojih se prva
i druga, ~iji je zavr{etak
planiran do 1. septembra,
“prote`u” do novog vrti-
}a, odnosno do Ulice kneza
Vase Popovi}a, obja{wava
tehni~ki direktor JKP
“^a~ak” Nenad Ocokoqi},
tehni~ke karakteristike
investicije, progla{ene za
projekat za naredne tri de-
cenije:
-Umesto 20. jula, zbog
problema u isporuci mate-
rijala i opreme, radovi su
zapo~eti krajem avgusta,
zbog ~ega }e ove godine oni
trajati najdaqe do kraja
septembra, kada }e vrelo-
vodna mre`a biti napuwe-
na i stavqena pod priti-
sak. Ovih dana izvo|a~ }e
sti}i do raskrsnice sa
Balkanskom ulicom, koja je
prva komplikovana deoni-
ca, po{to se na woj nalaze
jedan objekat i svetlosna
signalizacija na trasi to-
plovoda. Ukupna du`ina
vrelovoda, od Lozni~ke re-
ke, do Ulice Stevana Pr-
voven~anog i Bulevara Vu-
ka Karaxi}a i od Lozni~ke
reke, Bulevarom oslobo|e-
wa do preduze}a “Slovas” i
tre}e trase od Nemawine,
preko Svetozara Markovi-
}a do centra grada, iznosi
4.000 metara, {to zna~i da
}e biti postavqeno osam
kilometara cevi.
Osim {to }e zameniti
dotrajali vrelovod, na ko-
me su lane gubici iznosili
21 odsto, nova mre`a }e
omogu}iti i prikqu~ewe
novih korisnika, me|u ko-
jima i ~itavog naseqa
“Slobodina kolonija”, ka-
`e Ocokoqi}, nagla{ava-
ju}i da su u ovoj investici-
ji “sabrana” najnovija sa-
znawa i nau~na dostignu}a
u oblasti energetike, zbog
~ega }e ovaj savremeni vre-
lovodni sistem biti za
grad kapitalni projekat za
narednih 30 godina.
Glavni izvo|a~ radova,
konzorcijum firmi
“[trabag” i “Logstor”, je
za ma{inske radove na tra-
si vrelovoda anga`ovao
ovda{wi “Univerzal”, dok
zemqane radove obavqa
ekipa iz ~a~anskog predu-
ze}a “[trabag Putevi”,
rekla je Mirjana Jakovle-
ska, rukovodilac gradili-
{ta iz “[trabaga”:
- [to se ti~e sekcije 1
i 2, koje su planirane u
2013. godini, za sada od-
li~no napredujemo. Po~eli
smo da radimo ~im je sti-
gao materijal i verujemo da
}emo planirani deo posla
okon~ati do 1. oktobra.
M.N.
4 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
PRO[LOG PETKA OZVANI^EN PO^ETAK RADOVA NA MAGISTRALNOM VRELOVODU
U NEMAWINOJ ULICI
Posle zamene cevovoda u Nemawinoj ulici, bi}e
stvorene mogu}nosti za prikqu~ewe novih korisni-
ka i za zna~ajne u{tede toplotne energije. Investi-
cija }e se sigurno vi{estruko isplatiti, uveren je i
gradona~elnik Vojislav Ili}, koji je pro{log pet-
ka sa saradnicima posetio gradili{te:
- Posle zamene vrelovoda, u toku grejne sezone ne}e-
mo strahovati od havarija i kvarova i da li }e poje-
dini stambeni blokovi ostati bez grejawa. Nadam se
da }e planirani radovi biti zavr{eni u predvi|e-
nom roku, do 1. oktobra, i nastavqeni kada bude za-
vr{ena grejna sezona.
INVESTICIJA ]E SE ISPLATITI
Posle rekonstrukcije toplovoda u centru grada,
energetski gubitak je zna~ajno smawen, sada je ni`i
od evropskog proseka i iznosi oko 4,5 odsto. Vrelo-
vod u Nemawinoj, koji predstavqa osnovu grejawa
grada, jer prenosi energiju za grejawe 60 odsto kori-
snika, pak, “ispu{tao” je skoro 23 odsto toplotne
energije, poredi direktor Domanovi}. On podse}a
da su za projektovawe i nadzor upotrebqena sred-
stva iz donacija, koja ~ine oko 15 odsto investicije,
dok je kredit obezbe|en uz kamatu od 2,5 odsto i grejs
period od dve godine. Preduze}e }e ga vra}ati od
2015. do 2019. godine, i to najve}im delom iz u{teda
na gubicima, koji su nastajali u staroj i dotrajaloj
mre`i, uveren je Domanovi}.
- Ovim cevima, dugim po 12 metara, te{kim po 950
kilograma, {irine pola metra i {est milimetara
debqine, “ide” 60 megavata energije. Ovakva slo`ena
i skupa infrastruktura se, nije preterano re}i, gra-
di jednom u 30 godina, jer ovom investicijom stvara-
mo ne samo sigurnost u isporuci toplotne energije,
ve} i mogu}nost za prikqu~ewe ve}eg broja novih
korisnika.
ENERGETSKI GUBITAK 23 ODSTO
GRAD
Prelaz do pola ulice
„Udarne rupe“ na ulicama ^a~ka odavno su ve} „zakrpqene“,
ali je posle ovih intervencija horizontalna signalizacija na
mnogim saobra}ajnicama postala gotovo nevidqiva. Jedan od
primera je pe{a~ki prelaz kod Saobra}ajno-ma{inske {kole,
gde se „zebra“ vidi samo do pola ulice, pa je mnogima, posebno
voza~ima, izgleda nejasno da li prelaz jo{ va`i. Mo`da zato
mnoge ~a~anske „fantome“ nije upla{ila ni saobra}ajna poli-
cija, koja je ovih dana bila ispod samog nadvo`waka. Da bi se
pre{la ova ulica, obi~no je potrebno dobro se naoru`ati str-
pqewem. Oni koji su u `urbi mogu da poku{aju na nekom dru-
gom pe{a~kom. Bilo bi dobro „vidqivom“. V. T.
FOTO GLAS
KAPITALAN OBJEKAT ZA GRADPosetom gradili{tu u Nemawinoj ulici, rukovodstvo JKP “^a~ak”
i ~elnici Grada ozvani~ili su pro{log petka po~etak rekonstruk-
cije magistralnog vrelovoda od Lozni~ke reke, do naseqa “Aveni-
ja 2”, koja }e biti finansirana iz kredita Nema~ke banke za raz-
voj, u ukupnom iznosu od 3,3 miliona evra, od kojih je 1,7 predvi-
|eno za zamenu ove deonice toplovoda. Preostala kreditna sred-
stva bi}e utro{ena u drugoj i tre}oj fazi radova, odnosno za
ugradwu cevnog kotla u gradskoj toplani, snage 22 megavata, i da-
qinski nadzor i upravqawe podstanicama. Za radove iz programa
KFW 4, koji se, osim u ^a~ku izvode u jo{ osam gradova u Srbiji, i
~iji je zavr{etak planiran do po~etka naredne grejne sezone, Mi-
nistarstvo energetike je raspisalo me|unarodni tender, na kome je
za izvo|a~a radova izabran konzorcijum austrijske firme “[tra-
bag” i danske kompanije “Logstor”.
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 5GRAD
Odsek za urbanizam sa {est slu`bi (slu-
`ba za normativne poslove iz oblasti pro-
stornog i urbanisti~kog planirawa, slu-
`ba za urbanisti~ke poslove, slu`ba za le-
galizaciju, slu`ba za infrastrukturu, slu-
`ba za upravne poslove iz oblasti gra|evi-
narstva i slu`ba za za{titu `ivotne sre-
dine) i Odsek za imovinsko pravne poslove
su dve organizacione jedinice u sastavu
Gradske uprave za urbanizam. Iako je ak-
tom o sistematizaciji radnih mesta pred-
vi|eno da veliki broj poslova u oblasti
prostornog planirawa, urbanizma, gra|evi-
narstva, stambene i komunalne delatnosti,
`ivotne sredine, imovinsko pravnih odno-
sa obavqa 41 radnik, ova GU zapo{qava 32
izvr{ioca, od kojih je, nagla{ava na~el-
nik Milo{ Milosavqevi}, 25 sa visokom
stru~nom spremom.
Osim {to je, zbog zakonskih ograni-
~ewa, kadrovski nedovoqno popu-
wena, Gradska uprava za urbanizam
nema ni adekvatan sme{tajni prostor i, su-
de}i po izgledu i opremqenosti kancela-
rija u strogom centru grada, nije pretera-
no re}i, da je pastor~e lokalne samoupra-
ve. Vi{egodi{we pri~e o preseqewu ovih
slu`bi i objediwavawu gradskih uprava,
nisu realizovane, ve} je i ova GU “pocepa-
na”, pa su tako odsek za imovinsko - pravne
poslove i slu`ba za legalizaciju sme{teni
u zgradi SG, {to ote`ava posao zaposleni-
ma i wihovu komunikaciju sa strankama.
Novi zakonski propisi dali su i nova
zadu`ewa i ovla{}ewa GU za urbanizam, a
najnoviji Zakon o posebnim uslovima za
upis prava svojine na objektima izgra|e-
nim bez gra|evinske dozvole joj je u opis
posla uvrstio i obavezu da sve zahteve za
legalizaciju “divqih” objekata dostavqa
Slu`bi katastra. Kada ih ona “obradi”,
prosle|uje ih upravi, koja je du`na da kata-
stru “vrati” podatke o tome da li je objekat
sagra|en na javnoj povr{ini, na saobra}aj-
nici, ili se, na primer, nalazi na dve par-
cele, podse}a Milosavqevi} i nagla{ava
da je Uprava svoj deo posla zavr{ila.
Me|utim, zbog nedovoqne obave{teno-
sti i nepotpunih obja{wewa, gra|ani su
na startu poverovali da je re~ o legaliza-
ciji, i kada su se uverili da je u pitawu sa-
mo upis svojine u katastarske kwige, postu-
pak ukwi`be je prakti~no stao.
Iako zaposleni u oba odseka i svim slu-
`bama nastoje da uvek iza|u u susret gra|a-
nima i da ih {to mawe “{etaju” od vrata
do vrata i od {altera do {altera i sve
“papire” im izdaju u zakonom predvi|enom
roku, ~esto su na udaru kritike. Stranke
im, uglavnom zbog neobave{tenosti i ne-
znawa, nekada pripisuju propuste koje pra-
ve druge gradske slu`be, ili javna preduze-
}a. U drugim slu~ajevima se `ale i negodu-
ju zbog toga {to na neka re{ewa, dozvole,
potvrde, ~ekaju du`e vreme, ne znaju}i da je
“zako~ilo” ne zbog subjektivnih, ve} zbog
objektivnih razloga, odnosno u resornim
ministarstvima ili drugostepenom orga-
nu. Upravo zbog toga i ~iwenice da u ovoj
oblasti ne postoji sistem zakona, ve} da je
ve}ina kontradiktorana, GU ne mo`e da
funkcioni{e kao “kancelarija za brze od-
govore”, kojom se hvale neke lokalne samo-
uprave, ka`e na~elnik Milosavqevi}. To
ilustruje na primeru izdavawa gra|evin-
ske dozvole kome, kako je nalo`io Zakon o
planirawu i izgradwi, prethodi davawe
informacije o lokaciji, odnosno da li na
woj mo`e da se gradi, ili ne. Pre izdavawa
lokacijske dozvole, Slu`ba za urbanisti~-
ke poslove u ovoj GU je obavezna da u roku
od 30 dana pribavi neophodne uslove, i
upravo u tom postupku dolazi do zastoja, ne
krivicom uprave, ve} prvenstveno repu-
bli~kih javnih preduze}a, “vezanih” za za-
kone u oblasti vodoprivrede, {umarstva,
`eleznice, puteva... Tu se dugo ~eka, mora
da se urgira i moli, ka`e on, i nagla{ava
da to stranke, ipak, ne treba da interesuje.
Ne `ele}i da isti~e rad nijedne slu`be,
niti radnih tela, na~elnik Milosavqevi}
ocewuje da je ove godine dobro radila ko-
misija za planove i podse}a da je u toku
procedura usvajawa izmena i dopuna Gene-
ralnog urbanisti~kog plana, koji je uskla-
|en sa novim zakonskim propisima i da
wemu rok “isti~e” slede}e godine, kada bi
trebalo da bude zapo~et postupak izrade
novog dokumenta. On nagla{ava da je, upr-
kos pritisku javnosti zbog predloga da
Ulica Svetog Save “prese~e” Gradski
park, struka na nivou grada rekla svoje:
“Posle javnog uvida, to re{ewe su jedno-
glasno prihvatile i strukture gradske vla-
sti. Sada ~ekamo {ta }e re}i nadle`no mi-
nistarstvo, komisija i JP “Gradac”, jer od
Gradske uprave ni{ta ne zavisi. Na`a-
lost, ova pri~a se godinama koristi u po-
liti~ke svrhe, a niko ne}e javno da ka`e da
se ovim re{ewem dobija jo{ dva hektara
gradskog parka i da }e deo do Ulice kraqa
Petra biti pretvoren u botani~ku ba{tu.
Protok saobra}aja bi u tom slu~aju bio br-
`i i samim tim i zaga|ewa u centru mawa,
za razliku od trenutne situacije, kada
Ulicom kraqa Petra u 15 sati prakti~no
ne mo`e da se pro|e. Ova saobra}ajnica bi
sa Ulicom 10 rasteretila saobra}aj u cen-
tru grada, u kome bi se stvorile mogu}no-
sti da se u gradskom jezgru organizuje jed-
nosmerni saobra}aj i da ono bude oslobo-
|eno intenzivnog saobra}aja.”
Upravo zbog ovog (ne) namernog odugo-
vla~ewa i ~ekawa da kona~no bude usvojen
GUP, nemogu}e je u praksi primeniti i ta-
kozvane planove ni`eg reda, odnosno {est
planova generalne regulacije, koji su tako-
|e pro{li “sito” i dobili pozitivne oce-
ne stru~ne komisije.
M. N.
Uokviru realizacije projekta „BE
NATUR – boqe gazdovawe lokaci-
jama NATURE 2000“, u Italiji je
od 3. do 7. septembra odr`an koordinaci-
oni sastanak, za koji je Grad ^a~ak, kao je-
dini partner iz IPA dr`ava, potpisao
Ugovor o subvenciji eksternih akcija
Evropske Unije, sa Delegacijom Evropske
Komisije u Beogradu. Sastanku su prisu-
stvovali predstavnici radnih timova iz
14 partnerskih organizacija koje se bave
za{titom prirode u sedam dr`ava Jugoi-
sto~ne Evrope.
Tokom koordinacionog sastanka raz-
motreni su svi aspekti realizacije Pro-
jekta, sve pravne procedure, procedure oko
na~ina izve{tavawa i finansijske admi-
nistracije, a odr`ane su i prezentacije
svih partnera o stepenu realizacije pred-
vi|enih aktivnosti. Odr`ana je i jedno-
dnevna me|unarodna konferencija o NA-
TURI 2000, kao razvojnoj {ansi Jugoi-
sto~ne Evrope, a prisutni su imali pri-
liku da obi|u rezervat prirode Tore Gua-
}eto, gde se grupa upoznala sa praksom ga-
zdovawa za{ti}enim podru~jima u Itali-
ji. Celokupan koordinacioni sastanak je
kao poseban motiv imao mogu}nosti za
razvoj odr`ivog turizma, pa su predstav-
nicima radnih timova prezentovani kam-
ping naseqa, biciklisti~ke i pe{a~ke
staze, objekti kulturnog nasle|a.
Za na{ grad je posebno zna~ajna razme-
na iskustava u oblasti razvoja odr`ivog
turizma, imaju}i u vidu Ov~arsko-kablar-
sku klisuru kao zna~ajan resurs i zna~ajno
prirodno i kulturno nasle|e na teritori-
ji na{eg grada.
PREDSTAVQAMO GRADSKE UPRAVE: GU ZA URBANIZAM
GUP NA POPRAVNOM, A VA@I DO 2015.
ISKUSTVA IZ
INOSTRANSTVA ZA NA[ GRAD
Od 1995. do marta 2010. godine u
^a~ku je podneto 25.465 zahteva za le-
galizaciju, a od 2003. do 2012. re{eno
3.200 predmeta i izdato toliko do-
zvola. Postupak legalizacije je, me-
|utim, obustavqen, jer je Ustavni sud
u junu ove godine poni{tio 15 odred-
bi zakona. Na~elnik Milosavqevi}
podse}a da je upravo ovda{wa GU za
urbanizam na 15 strana kucanog tek-
sta zakonodavcu uputila najdobrona-
mernije primedbe i sugestije, od ko-
jih je neke resorno ministarstvo i
ugradilo u novi tekst zakona. Iako je
Zakon o planirawu i izgradwi, do-
net 2011. godine, nekim uredbama po-
pravqan i dopuwavan, nikada nije
bio dobar, ocewuje on, {to je, uosta-
lom, i Ustavni sud dokazao, zbog ~ega
je svim lokalnim upravama za urba-
nizam doneo mnogo problema.
PREKINUT POSTUPAK
LEGALIZACIJE!
Predstavnici Grada prisustvovali koordinacionom
sastanku Projekta „BE NATUR” u Italiji
Milo{ Milosavqevi}
Uz ra~une za grejawe po novom ta-
rifnom sistemu, nadle`ni iz JKP
“^a~ak” su ovih dana korisnicima,
po tre}i put (ranije je to u~iweno u janu-
aru i maju ove godine) dostavili i obave-
{tewe o po~etku primene novog tarifnog
sistema, koji podrazumeva pla}awe usluga
na osnovu stvarnog utro{ka toplotne
energije, izra`enog u kilovat ~asovima,
{to zna~i da je kvadratni metar ukinut
kao obra~unska kategorija. Direktor Pe-
tar Domanovi} isti~e da je re~ o tehni~ki
ispravnijem i korektnijem re{ewu, jer se
uvo|ewem tarifnog sistema stvaraju uslo-
vi za individualnu naplatu i da svaki ko-
risnik pla}a onoliko koliko potro{i.
On nagla{ava da }e u ra~unima korisnika
za avgust i septembar biti sadr`an samo
fiksni deo obra~una, koji, konkretno za
stan od 50 kavdrata, iznosi oko 1.400 di-
nara, odnosno da }e varijabilni deo biti
pridodat od po~etka grejne sezone.
- Primena tarifnog sistema predvi|e-
na je novim Zakonom o energetici i odlu-
kom gradske Skup{tine o na~inu snabde-
vawa toplotnom energijom. Ona je i na{a
obaveza koju smo preuzeli potpisivawem
Memoranduma o razumevawu sa Evropskom
agencijom za rekonstrukciju - podse}a Do-
manovi}.
U obave{tewima upu}enim gra|anima,
ina~e, nagla{eno je da je JKP od 1. avgusta
zapo~elo obra~un i naplatu usluga greja-
wa po tarifnom sistemu i da ra~uni sadr-
`e fiksni deo, koji se pla}a od avgusta
ove, do avgusta naredne godine, u 12 jedna-
kih mese~nih rata, a varijabilni deo samo
{est meseci, dok traje grejna sezona. U
ovoj koloni bi}e prikazana stvarna i
o~itana potro{wa toplotne energije, iz-
ra`ena u kWh. S obzirom na to da }e u to-
ku grejne sezone ra~uni biti vi{i, JKP je
u obave{tewima sugerisalo korisnicima
da i u narednom periodu pla}aju mese~ne
iznose identi~ne zadu`ewima na osnovu
kvadrata grejne povr{ine.
Preduze}e je preporu~ilo i skup{tina-
ma stanara da u JKP provere da li su sve
grejne povr{ine “ukqu~ene” u obra~un
(ve{ernice, zajedni~ke prostorije, zatvo-
rene terase), da bi tro{kovi bili realno
raspore|eni. Pozvalo ih je i da sve infor-
macije o primeni tarifnog sistema po-
tra`e li~no u preduze}u, putem telefona
222 - 618, ili na sajtu www.jkpcacak.co.rs.
- Apelujemo na korisnike da redovno
izmiruju obaveze, jer se tako stvaraju uslo-
vi da grejna sezona po~ne na vreme. Prinu-
|eni smo da sve one koji ne pla}aju usluge
utu`imo nadle`nom sudu i iskqu~imo ih
sa daqinskog sistema - upozorio je Doma-
novi}, zahvaliv{i urednim plati{ama i
podsetiv{i da korisnici koji ra~une za
prethodni, plate do 20. u teku}em mesecu,
sti~u pravo na popust od pet odsto.
M. N.
KORISNICIMA DOSTAVQENI PRVI RA^UNI ZA GREJAWE
PO NOVOM TARIFNOM SISTEMU
KILOVAT ^AS POTISNUO
KVADRATNI METAR
6 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEDRU[TVO
Potpisivawem odluka o dodeli sub-
vencija poslodavcima koji su od-
lu~ili da otvore nova radna mesta
za nezaposlena lica sa evidencije Nacio-
nalne slu`be za zapo{qavawe, pro{log
petka je “zatvoren krug” i prakti~no rea-
lizovana tri programa aktivne politike
zapo{qavawa (samozapo{qavawe, novo
zapo{qavawe i javni radovi), za koje je iz
buxeta Grada u 2013. godini obezbe|eno
ukupno 30 miliona dinara. Sa{a Obrado-
vi}, pomo}nik gradona~elnika i predsed-
nik Lokalnog saveta za zapo{qavawe,
podse}a da su 32 poslodavca primila 41
nezaposleno lice, od kojih su {est inva-
lidi. Vrata svojih firmi za ove radnike
iz kategorije te`e zapo{qivih, otvorili
su “Alti” koji }e obezbediti posao za tri
invalidna lica, i “Uspon”, STZR “Mar-
ko” i “^ipsara” po jedno.
- Poslodavci su potpisali odluke i u
roku od 30 dana }e ih Nacionalna slu`ba
za zapo{qavawe obavestiti koju dokumen-
taciju treba da joj dostave, da bi potpisa-
li ugovore. Wihova obaveza je da radnike
prime na neodre|eno vreme, odnosno da im
obezbede posao najmawe 24 meseca. Ovaj
program, ina~e, realizujemo ve} {estu go-
dinu i gledaju}i efekte podsticaja koje
obezbe|uje Grad, ustanovili smo da je sko-
ro 80 odsto gra|ana koji su na ovaj na~in
do{li do posla jo{ uvek u radnom odnosu.
Za svako radno mesto poslodavci }e do-
biti po 200.000 dinara, odnosno za zapo-
slewe invalidnog lica po pola miliona
dinara. Iako su ovim programom bile
predvi|ene i subvencije za poslodavce ko-
ji “otvore” radne kwi`ice za samohrane
roditeqe, ta grupacija sa evidencije NSZ,
na`alost, nije smawena, jer su se, ka`e Ob-
radovi}, na konkurs prijavile samo dve
osobe koje, zbog toga {to nisu evidentira-
ne u Centru za socijalni rad, nisu mogle
da iskoriste buxetske pare za obezbe|ewe
posla. On veruje da ne}e biti zloupotreba
prilikom kori{}ewa ovih gradskih sub-
vencija, tim pre {to su sredstva obezbe|e-
wa koje zahteva NSZ izuzetno efikasna.
Po{to je podsetio da je re~ o jednom od
tri programa aktivne politike zapo{av-
wa, poslodavcima koji su potpisali odlu-
ke ~estitao je i zahvalio zamenik gradona-
~elnika Radenko Lukovi}:
- @elim vam uspeh u radu, da u nared-
nom periodu pove}ate profit, da novo-
primqeni radnici tome doprinesu i osta-
nu u radnom odnosu i posle “obaveznog”
perioda. Posebno priznawe i zahvalnost
odajem vlasnicima preduze}a koji su pri-
mili {est invalidnih lica. Realizacijom
tri projekta bi}e zaposleno 168 osoba, od
kojih 50 putem takozvanog samozapo{qa-
vawa, 41 u sistemu novog zapo{qavawa,
dok je 77 sugra|ana anga`ovano u javnim
radovima. Poslodavci }e dobiti po 200
hiqada dinara za svako novozaposleno li-
ce, odnosno po 500.000 za invalide.
Lukovi} je najavio da }e u buxetu za na-
rednu godinu biti izdvojena ve}a sredstva
za ovu vrstu podsticaja, jer kako je nagla-
sio, re~ je o zdravom modelu zapo{qavawa
sugra|ana i “ciqanom projektu”, s obzi-
rom na to da je nezaposlenost najve}i pro-
blem ne samo u ^a~ku, ve} i u ~itavoj dr-
`avi. M. N.
Smallville Kragujevac, moderni stambeni kompleks koji je postao sinonim za kva-
litet `ivota, nudi svojim potencijalnim kupcima stanove i lokale po najboqim ce-
nama.
Za dvosobne stanove i stanove na 5. i 6. spratu treba izdvojiti samo 833 evra/m2,
plus pdv, dok su lokali u prizemqu dostupni ve} od 667 evra/m2, plus pdv. Uz svaki
stan obezbe|eno je i gara`no mesto, a uz lokal parking mesto gratis!
Saznajte vi{e informacija o aktuelnoj ponudi na broj telefona 381 34 635 264
ili na sajtu www.smallville.rs.
Uorganizaciji ~a~anske Crkve, u
sredu je na obali Zapadne Mora-
ve, pored pomo}nog terena sta-
diona FK Borac, odr`an parastos
stradalima od komunisti~kog terora.
Goran Davidovi}, predsednik Komisije
za otkrivawe masovnih grobnica, tom
prilikom je podsetio da se na ovom me-
stu okupqaju svake godine kako bi oda-
li po~ast `rtvama komunisti~kog te-
rora.
- Komisija je nastavila rad. Me|u-
tim, imamo velikih te{ko}a, i pored
~iwenice da je Komisija od lokalne sa-
mouprave dobila pola miliona dinara,
{to smatram da je nedovoqno za ovaj ve-
liki posao. Veliki su problemi, jer se
i se}awa svedoka ne podudaraju. Na|eni
su neki materijalni ostaci koji ukazuju
da su izvr{ene egzekucije, ali smatram
da lokalnoj samoupravi nije u interesu
da nam pomogne. Nadam se da }emo usko-
ro imati i prve rezultate - rekao je, iz-
me|u ostalog, Goran Davidovi}, pozi-
vaju}i svedoke da se jave i daju dodatne
informacije, ukoliko wima raspola`u,
i na taj na~in pomognu u rasvetqavawu
istine.
Aco \enadi}, koordinator Komisi-
je i koordinator Ravnogorskog pokreta,
istakao je da Slovenija ima mawe ma-
sovnih grobnica od komunisti~kog te-
rora, a da je za tu namenu izdvojila dva
miliona evra.
- Kod nas su ta nov~ana sredstva be-
zna~ajna i ne treba da ih izdvaja lokal-
na samouprava, nego dr`ava, a ona nema
razumevawa, jer je ukinuta republi~ka
Komisija. Jasno je da dok su komunisti
na vlasti, te{ko }e se {ta uraditi. Sa-
vremena oprema nam je nedostupna, ali
jednom }emo dobiti validan skener ko-
ji }e ispitati teren i ako bude prona|e-
na grobnica, stadion }e morati da se
ru{i. Tada }e biti odgovorno rukovod-
stvo koje danas pravi stadion, a nije is-
pitalo {ta se nalazi ispod temeqa. ^a-
~anska Srpska pravoslavna crkva, koja
odr`ava parastos, godinama podse}a na
stradawe uglednih ^a~ana 1945. godine,
kada su mnogi stradali samo zbog toga
{to su bili pravoslavci i doma}ini.
Svedoci smo da danas imamo mnogo re-
habilitovanih stradalnika, {to samo
dokazuje koliko su veliki ratni zlo~i-
ni tog vremena. Znamo da ratni zlo~ini
ne zastarevaju, tako da Komisija za ot-
krivawe masovnih grobnica, kojih ima
i previ{e {irom otaxbine Srbije, po-
ku{ava da otkopa istinu i da se na
osnovu we nekome sudi - kazao je Aco
\enadi}, naglasiv{i da ih na to obave-
zuje i Rezolucija o osudi komunisti~-
kih totalitarnih re`ima, koju je done-
la EU, i koju, ako ho}emo u Evropu, mo-
ramo i mi prihvatiti, ali ne deklara-
tivno.
N. R.
POTPISANE ODLUKE O DODELI SUBVENCIJA POSLODAVCIMA ZA NOVO ZAPO[QAVAWE
TRI ZDRAVA MODELA
ZAPO[QAVAWA
Iako zapo{qava oko 30 radnika, privredno dru{tvo “Uspon” je odlu~ilo da iskori-
sti buxetska sredstva za podsticaj zapo{qavawa i u radni odnos primi jedno invalid-
no lice, {to je ne samo zakonska, ve} prvenstveno moralna obaveza i socijalno odgovo-
ran ~in, smatra jedan od suvlasnika firme Vladimir Krsti}:
- Ovo je zna~ajna pomo} firmama koje imaju mogu}nosti da prime i prihvate lica sa
odre|enim stepenom invaliditeta. Na{a iskustva su, nasuprot onima koji imaju neku vr-
stu odbojnosti prema ovoj kategoriji te`e zapo{qivih lica, izuzetno pozitivna, jer re~
je o veoma odgovornim i vrednim osobama koje intelektualnim i qudskim vrednostima
nastoje da nadoknade fizi~ki hendikep.
Studio “Maru{ka” nastoji da svake godine “raste i napreduje”, zbog ~ega je vlasnica
Maru{ka Topalovi} iskoristila mogu}nost i konkurisala za buxetka sredstva, zahva-
quju}i kojima je otvorila radno mesto za jednu fakultetski obrazovanu radnicu. Re~ je
o diplomiranom ekonomisti, koga, kako ka`e Topalovi}ka, firma sa 10 zaposlenih, ra-
nije nije mogla sebi da priu{ti: “Po{to da planiramo da i ubudu}e pro{irujemo pro-
izvodwu, svake godine }emo prakti~no imati potrebe za prijem dva radnika. O~ekujemo
da to budu kvalitetni i obrazovani qudi, {to }e doprineti i da budu}nost preduze}a
bude izvesnija. Dodela ovih sredstava je od izuzetnog zna~aja, jer, pored ostalog, potvr-
|uje da Grad misli o nama i da neko `eli da nam pomogne da budemo jo{ boqi.”
MORALAN I SOCIJALNO ODGOVORAN ^IN
NAJBOQE CENE STANOVA
I LOKALA U NASEQU SMALLVILLE
ODR@AN PARASTOS STRADALIMA
OD KOMUNISTI^KOG TERORA
„KOMISIJA POKU[AVA
DA OTKOPA ISTINU”
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
NEDOSTATAK KRVI
7TEMA
Kao i u ve}ini zdrav-
stvenih ustanova u
Srbiji, i u ~a~an-
skom Zdravstvenom centru
ve} godinama vlada “nesta-
{ica“ krvi. Ovaj problem
posebno je izra`en tokom
letwih meseci, kada je zbog
godi{wih odmora davala-
ca krvi mnogo mawe, a po-
trebe za ovom dragocenom
te~no{}u su ve}e. Brojni su
razlozi i uzroci koji su
doveli do toga da se na ove
nekada veoma masovne akci-
je, odaziva sve mawe qudi.
„Uru{avawe“ velikih
preduze}a u posledwih ne-
koliko decenija, sve ve}a
nezaposlenost i siroma-
{tvo kao da je „uru{ilo“ i
humanost u qudima... Da je
va`no dati krv za drugoga,
na`alost, mnogi od nas
shvate tek kad je nama ili
nekom na{em bliskom `i-
vot ugro`en. Pa i tada, ~e-
sto se ~uje pitawe: „Kako
bolnica nema krvi na zali-
hama?“
MALE AKCIJE
- VELIKI ZNA^AJ
Slu`ba za transfuziju
krvi u ~a~anskoj bolnici
godi{we prikupi oko 3.600
jedinica krvi. Sa ovom ko-
li~inom se „pokrivaju“ po-
trebe pacijenata iz ^a~ka,
Lu~ana, Gu~e, Ivawice, ne
samo kada su na le~ewu u
bolnicama u ovim mestima,
ve} i u drugim centrima –
Beogradu, Kragujevcu... Na-
~elnica Slu`be za tran-
sfuziju krvi u ~a~anskoj
bolnici dr Slavica Kita-
novi} ka`e da se doga|alo
da budu na minimumu zali-
ha, ali da nijedan pacijent
nije ostao nezbrinut, iako
je situacija sve te`a. Dnev-
ne potrebe su od 20 do 30 je-
dinica krvi, zbog ~ega bi
trebalo da postoji bar jed-
na akcija sedmi~no.
-Krv je za mnoga oboqe-
wa jedini lek, kao {to je
leukemija, koja je u porastu,
~ak i me|u mladim qudima.
Pove}ava se i broj pacije-
nata sa karcionomima, koji
posle hemioterapije moraju
da primaju trombocite...
Rezerve krvi su sve mawe,
pa se tada moraju anga`ova-
ti rodbina i prijateqi
obolelog, organizuju se
vanredne akcije, obave{ta-
vamo javnost putem medija
da nam treba krv... Imamo
registar davalaca sa ret-
kim krvnim grupama, wih je
oko sto i u slu~aju hitno-
sti skoro uvek se odazovu
na na{e pozive – obja{wa-
va dr Kitanovi} na~ine na
koje se prevazilaze „krize“,
nagla{avaju}i da u posled-
wih nekoliko godina veli-
ki zna~aj imaju „male“ ak-
cije koje organizuje neko-
liko privatnih preduze}a,
kao i one koje se sprovode u
mesnim zajednicama.
Najmasovnije su akcije
udru`ewa iz preduze}a
„Sloboda“ i Fabrike re-
znog alata. Preduze}e „Do-
mis“ svake godine organi-
zuje akciju, nedavno je to
uradio i „Alti“, ranije
„Znamgraf“, „Koka-kola“.
Dobru saradwu Slu`ba
ima sa „Uniprometom“, u
planu je akcija u preuze}u
„Alfako-in`ewering“, ~i-
ji je vlasnik Dragan Jovi}
godinama redovan davalac.
Pohvalno je i {to se mesne
zajednice u posledwe vreme
„takmi~e“ na ovaj na~in, pa
su tako organizovane akci-
je u „3. decembru“, Avlaxi-
nici, Paliluli, Lugovi-
ma...
UKQU^ITI MLADE
QUDE
Prose~na starost do-
brovoqnog davaoca krvi u
^a~ku je izme|u 40 i 50 go-
dina. Oni uglavnom ka`u
da dru{tvo za wih ima
„sluha“ - samo na re~ima!
Ve}ina vlasnika privat-
nih preduze}a smatra da je
davawe krvi „privatna
stvar“, pa se na prste jedne
ruke mogu nabrojati oni
koji zaposlenima omogu}a-
vaju zakonske slobodne da-
ne. I u mnogim zdravstve-
nim ustanovama vi{estru-
ki davaoci krvi, kad se raz-
bole, retko gde imaju pred-
nost. Osim plaketa i prije-
ma kod gradskih ~elnika,
grad ^a~ak, kao i ve}ina
drugih gradova u Srbiji,
sve mawe poma`e organizo-
vawe ovakvih akcija... U
sveop{toj krizi saose}aj-
nosti, mladi se veoma malo
„regrutuju u dobrovoqce“.
Slavica Cvetkovi},
~lan Udru`ewa dobrovoq-
nih davalaca krvi Fabrike
reznog alata, ka`e da se
prilikom organizovawa
godi{wih akcija naj~e{}e
sve svodi na pomo} i podr-
{ku same fabrike i li~no
anga`ovawe ~lanova. Udru-
`ewe ima dobru saradwu sa
sli~nim dru{tvima iz dru-
gih gradova Srbije, iz Re-
publike Srpske i iz dese-
tak gradova iz Crne Gore...
-Organizujemo dve akci-
je godi{we, na koje se oda-
zove od 250 do 300 qudi.
Wima je dovoqan mali znak
pa`we. Ali tada izostaje
pomo} dru{tva. Da bismo
dobro organizovali akcije
i dru`ewa, koja su veoma
zna~ajna, koristimo li~na
poznanstva... Tako je bilo u
avgustu, kada nam je u gosti-
ma bilo oko 50 davalaca iz
Crne Gore i Republike
Srpske. Zamolili smo grad
da nam pomogne da im obez-
bedimo preno}i{te i
obrok, ali nam je odgovore-
no da grad nema sredstava
za to. Znamo mi kakva su
vremena. Dajemo krv i ne
o~ekujemo ni{ta zauzvrat.
Ali, dovoqan je mali znak
pa`we i po{tovawa od
dru{tva. Mladih je veoma
malo me|u davaocima. Ne-
maju vremena, ka`u, a ustva-
ri nemaju podsticaj ni iz
svojih porodica, ni od dru-
{tva – ka`e Cvetkovi}eva,
koja je za proteklih 25 go-
dina krv dala 56 puta.
I na~elnica Slu`be za
transfuziju dr Kitanovi}
smatra da je problem {to
su dobrovoqni davaoci
slabo stimulisani i ani-
mirani, u ~emu posebnu
ulogu treba da ima Crveni
krst sa svojim volonteri-
ma. Ona dodaje da se sa edu-
kacijom mora krenuti od
{kolskih dana, kako bi naj-
mla|i shvatili va`nost i
samo zna~ewe ovog humanog
~ina. Akcije me|u ~a~an-
skim sredwo{kolcima su
veoma uspe{ne, ali posle
zavr{etka sredwe {kole,
mladih qudi gotovo da ne-
ma me|u „dobrovoqcima“.
-Veoma je va`no da deca
od najranijeg doba shvate
da na ovaj na~in mogu dru-
gome spasiti `ivot. Bilo
bi dobro da ^a~ak ima bar
jedan „transfuziomobil“
kakve ima Beograd, jer mno-
gi, posebno mladi, imaju
otpor prema bolnici, pa
bi akcije mogle ~e{}e da se
organizuju i na otvorenom.
Naravno, i vi{estruke da-
vaoce treba „stimulisati“,
bar malim znacima pa`we.
Trebalo bi da imaju pred-
nost na nekim {alterima,
pri lekarskim pregledima,
ultrazvuku, skeneru, mamo-
grafiji... Kad nam se obra-
te za pomo}, na{a Slu`ba
„interveni{e“ kod kolega
i tada uglavnom nema pro-
blema – ka`e dr Kitano-
vi}.
Krv mo`e dati svaka
zdrava osoba od 18 do 65 go-
dina. Davawe krvi je pot-
puno bezbedno, jer sva opre-
ma koja se koristi je apso-
lutno sterilna, isti~u u
Slu`bi za transfuziju kr-
vi. To je ujedno i provera
sopstvenog zdravstvenog
stawa, jer svi potencijalni
davaoci imaju lekarski
pregled, a krv prolazi kroz
sva laboratorijska ispiti-
vawa. Osim toga, sukcesiv-
nim davawem krvi podsti-
~e se ko{tana sr` da pro-
izvodi mlade krvne }elije.
- Dokazano je da se vi{e-
struki davaoci krvi br`e
oporavqaju u nekim bole-
stima – ka`e dr Kitanovi}
, dodaju}i da je jedna od
predrasuda i da se kod da-
valaca vremenom stvara ne-
ka vrsta zavisnosti. Krv
mo`e „prestariti“, jer je
rok upotrebe do 35 dana, a u
optimalnim uslovima ~u-
vawa do 42 dana. Rok za
trombocite je mnogo kra}i,
svega {est sati, a ako se ~u-
vaju u posebnim „me{ali-
cama“ mogu se koristiti u
periodu od pet do sedam da-
na. V. T.
Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika
zadu`en za dru{tvene delatnosti, ka`e da grad po-
ma`e i podsti~e dobrovoqno davala{tvo krvi - ko-
liko mo`e.
-Iz Udru`ewa FRA su nam se obratili za pomo}
ubrzo posle akcije dobrovoqnih davalaca krvi, ko-
ju je rukovodstvo grada organizovalo u junu i koja je
imala odli~an odziv. Povodom toga za daavaoce smo
priredili samo mali koktel. A oni su tra`ili da
im obezbedimo sme{taj i hranu za goste... Grad u tom
trenutku nije mogao da im iza|e u susret, jer Udru-
`ewe nije usaglasilo svoj program sa na{im aktiv-
nostima – rekao je Da~i}.
„NEUSAGLA[ENOST“ AKCIJA
Krv se daje sve ~e{}e „namenski“ - za nekog srod-
nika, prijateqa... Jedan od ovakvih davalaca je i
tridesetjednogodi{wi Goran Kuqanin koji je u
Slu`bu za transfuziju do{ao da pomogne ocu svog
prijateqa.
-Dao sam krv vi{e puta, ali samo kad me neko po-
zove. Po{to imam „deficitarnu“ nultu negativnu
krvnu grupu, ostavio sam svoje podatke za registar.
Za hitne slu~ajeve uvek }u dati krv – ka`e kratko
Kuqanin.
„NAMENSKI“ DAVAOCI
„SUMRAK“ HUMANOSTI
Dr Slavica Kitanovi} Slavica Cvetkovi}
Gradska bibliote-
ka „Vladislav Petko-
vi} Dis“ svim dobro-
voqnim davaocima
krvi omogu}ava bes-
platnu godi{wu ~la-
narinu. Zaposleni u
ovoj ustanovi su me|u
retkim u gradu koji
bar tako pokazuju svo-
ju zahvalnost prema
humanim qudima. Wi-
hov primer mogle bi
da slede i druge usta-
nove i preduze}a.
BIBLIOTEKA MISLI
NA DAVAOCE
8 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
IZ BELE[KI RADOJICE JEREMI]A
DRU[TVO
Po odluci
evropskih dr-
`avnika na
Be~kom kon-
gresu 1828.
godine doneto je re{ewe da
se Kne`evini Srbiji dode-
le izvesne grani~ne terito-
rije. Tom prilikom dode-
qeno je Srbiji sedam srezo-
va od Drine pa do iza Pro-
kupqa. Tad je prisajediwen
sr. Moravi~ki skoro ceo
Kne`evini Srbiji i grani-
ca je pomerena od Lise i ...
do Javora i Golije.
KNEZ MILO[
NAREDIO IZGRADWU
U tom vremenu dolazio je
u ovaj kraj knez Milo{
Obrenovi} i postavio je
vlasti u novodobivenim
srezovima. Za prvog na~el-
nika - stare{inu sr. Mora-
vi~kog postavqen je Sima
Jakovi} sa sedi{tem sreza u
Pridvorici.
Prilikom prolaska kne-
za Milo{a rekom Moravi-
com naredio je knez na~el-
niku Jakovi}u da podigne
sa gra|anima sreza jednu va-
ro{icu za sredi{te sreza,
i tad je pobijo jedan krst u
Prilikama za podizawe va-
ro{ice. Kako je po me|una-
rodnom ugovoru bilo pred-
vi|eno da se Turci koji su
`iveli u prisajediwenim
srezovima mogu iseliti i
svoje nekretnine prodati,
na~elnik Sima Jakovi} je
otkupio jedan ~ivluk od age
^avi}a, koji je imao svoj
han, ozidan u prizemqu od
kamena a sprat od drvene
gra|e, a to je na mestu gde je
danas novi hotel, vi{e
Elektri~ne centrale (na
kome sam kasnije namestio
elektr. mlin za prostu me-
qavu). ^ivluk je sadr`ao
zemqi{te od Glije~kog po-
toka ni`e Ivawice pa sve
do potoka ^udi}a vi{e
Mir~etinog imawa. To je
sve prozvano “Jakovi}a po-
qe”... Mesto na kom postoji
Ivawica bilo je barqivo i
obraslo ve}inom ivama. Ja-
kovi} sa kulu~arima pro-
~istio je od {ibqa ...to me-
sto je isparcelisao na uli-
ce, ~etiri uzdu`ne i neko-
liko prekih, i obele`io na
sredinskoj ulici tri mesta
za pijace. Veliki sto~ni
pijac odredio je gde je sada
park i pozadi do potoka
prema pijaci podignuta je
stara sreska zgrada - koja
vi{e ne postoji. Na sredi-
ni varo{ice ozna~io je pi-
jacu za hranu i namirnice i
na Zelenom vencu malu pija-
cu za drva i sto~nu hranu.
PRVU IVAWICU
ODNELA VATRA
Kad je Jakovi} isparce-
liso ulice pozvao je imu}-
nije seqake iz sreza da mo-
raju podi}i na dodeqenim
parcelama ku}u i radwu u
{to kra}em roku, a
prema svome
imu}nom sta-
wu. Zgrade
su primi-
tivno gra-
|ene, ve}i-
nom od
bondruka,
nepe~enih
cigqi i dr-
vene, pokriva-
ne letvom i sla-
mom. Ovo se obavqa-
lo sa jeseni 1832. i prole}a
1833. godine. Imu}niji se-
qaci op. [umqanske zauze-
li su skoro sve placeve oko
pijace, kao Petronije Pi-
vqak iz Ra{~i}a, bra}a
Popovi}i i Savi}i iz Sve-
{tice. Tako|e dobili su le-
pa mesta i imu}niji trgov-
ci seqaci iz sreza i podi-
gli dobre ku}e: kao Kuzman
[olaji} iz Lise, Milosav
Karaklaji} iz [arenika,
Todor Tutunovi} iz Rada-
qeva, Vu~i} Bojovi} iz Sr.
Reke, koji je bio narodni
poslanik i podigao je ku}u
sa drvenim balkonom prema
pijaci (koja je sad moja svo-
jina).
Podignuta varo{ica od
tako hr|avog materijala za-
palila se u 1844. godini i
izgorela je skoro cela, sem
nekoliko ku}a u ulici od
ispod brda ... Ostala je i
crkva, jer je od tvrdog mate-
rijala pravqena i nije bila
u blizini privatnih zgra-
da. Crkva je podignuta 1836.
godine od strane `iteqa
op{tina: Ivawice, [uma i
Lise. Kupqen je i dobro-
voqni prilog u Kne`evini
Srbiji i Beogradu, prilozi
su bili obilni zato {to je
narod u tek oslobo|enom
kraju re{en da podigne bo-
gomoqu. Po{to je varo{i-
ca izgorela, a u woj je bilo
naseqa od zanatlija i trgo-
vaca sa porodicama nekoli-
ko stotina du{a, odmah se
pristupilo obnovi izgore-
lih zgrada, zidawe zgrada
vr{eno je pravilnije i od
tvrdog materijala - kamena
i cigqe, i za nekoliko go-
dina obnovqena je Ivawi-
ca. Imala je nekoliko le-
pih zgrada koje i danas po-
stoje - kao ku}e \or|a i
Milana Petrovi}a, Tadije
Tutunovi}a i dve - tri zgra-
de Kuzmana [olaji}a koji
je bio doseqen u Ivawicu.
Zgrade su pokrivane
sa }eramidom ko-
ja i danas slu-
`i. Varo{i-
ca je bila
naseqena
v e } i n o m
od gra|ana
i zanatlija
iz okolnih
sela sreza,
ali je bilo do-
sta prebeglih po-
rodica iz Sanxaka -
Sjenice i Nove Varo{i, jer
su be`ali od Turaka u oslo-
bo|enu Kne`evinu Srbiju.
Od tih doseqenika iz San-
xaka bilo je dosta uglednih
trgovaca u Ivawici: Mi-
lan~i} Petrovi} koji je
ozidao onu veliku zgradu do
dana{we Bioskopske sale,
pa \or|e Petrovi}, koji je
zidao one dve velike zgrade
na sto~noj pijaci put Ja-
vorske ulice koja i danas
pripada naslednici Dari
Petrovi}, pa Gavrilo Pe-
trovi}, Risto Toma{evi},
Dimitrije Radulovi} i dr.
PRVI KAPITAL OD
TRGOVINE SVIWAMA
Ivawi~ki trgovci,
oslawaju}i se na svoje kala-
uze po srezu, trgovali su sa
stokom, ko`om, vunom, ko-
zinom, lojem, voskom i tom
sli~no od seoski proizvo-
da, a naro~ito je se mnogo
trgovalo sa mr{avim svi-
wama, koje su trgovci lu~i-
li na odre|enim mestima po
srezu i u ~oporima 100 - 200
kom. terali sa ~obanima u
[abac i prodavali na ske-
li za izvoz u Austro - Ugar-
sku. Proizvodwa sviwa bi-
la je vrlo dobro razvijena u
celom srezu. Imu}niji se-
qak imao je po 10 - 15 krma-
~a i ~im mu se koja oprasi
ode kod trgovca u Ivawicu
ili wegova kalauza u selo i
na svako prase dobije pred-
ujam po dukat u zlatu, {to
mu slu`i za doma}e potre-
be, prasad hrani i podi`e i
kad dostignu te`inu od 20 -
25 oka dogoni na lu~ad i
predaje ih po odre|enoj ce-
ni onom kupcu od kog je uzeo
predujam. Ovaj posao sa od-
gojem sviwa napredovao je
mnogo od 1860. do 1885. god.
Posao su u velikom obimu
obavqali Kuzman [olaji},
\or|e i Milan~i} Petro-
vi}i, Petronije Pivqak i
jo{ neki - svi preko kalau-
za po selima.
Posle rata 1876 - 77. go-
dine Ivawica je po~ela na-
glo napredovati i razvija-
ti se u svakom pogledu, jer
su novi putovi pred rat
prose~eni, a stari popra-
vqeni. Qudi su nabavqali
boqu zapregu, videv{i to
od vojske koja je za vreme ra-
ta bivakovala oko Ivawi-
ce, a bile su u Javorskoj voj-
sci brigade Rudni~ka i
[aba~ka koje su u pogledu
saobra}ajnih sredstava
mnogo izmakle od na{eg
kraja. Sva roba koju je na{
srez imao za izvoz i uvoz u
Ivawicu preno{ena je na
tovarnim kowima, do rata
i neku godinu posle. Tek po-
sle rata po~ela su odlaziti
po neka volovska kola za
Beograd, za prenos robe.
Put je trajao 16 - 18 dana do
Beograda i natrag ... Od
1880 - 90. godine u Ivawici
je radilo 50 - 60 trgova~kih
i zanatliskih radwi. Po-
stojao je u Ivawici Abaxi-
sko - terzijski i Trgova~ki
esnaf, sa 40 - 50 punoprav-
nih ~lanova. Postojala je
Gra|anska ~itaonica, koja
je osnovana 1884, a 1888. go-
dine imala je 36 redovnih
~lanova. Postojala je Gra-
|anska pozori{na dru`ina,
koja je zimi prire|ivala po
nekoliko predstava. Mu-
{karci su igrali i `enske
uloge i obla~ili `enska
odela, jer se `enske nisu
mogle pridobiti za ~lani-
ce.
IVAWI^ANI GAJE VO-
]E I IZVOZE PEKMEZ
Posle godine 1880, kada
je Austro - Ugarska po~ela
carinski rat primewivati
na izvoz iz Srbije, a naro-
~ito kad je vra}eno nekoli-
ko ~opora sviwa sa granice
i trgovci pretrpeli velike
Ugledni ivawi~ki trgovac Radojica Jeremi} (1876 - 1964), o ~i-
jem `ivotnom putu smo pisali u pro{lom broju “Glasa”, osta-
vio je za sobom bele{ke o svom mestu, koje uz minimalna skra-
}ewa i izmene, neophodne zbog o{te}enosti rukopisa, objavqu-
jemo u ovom broju. Izvorni tekst poti~e iz 1956. godine, a sa~u-
vala ga je Jeremi}eva unuka Jelena Lukovi}
O NASTANKU I RA
“Ivawicom
je prozvana zato
{to je taj deo Ja-
kovi}a poqa bio
obrastao ve}i-
nom ivama”
Slava trgovaca, 1932. u Ivawici
Hotel Spasovi} u Ivawici
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 9DRU[TVO
{tete, odgoj sviwa u srezu je
obustavqen, jer su pale u
bescewe. Brdski seqaci
pre{li su na odgoj ovaca i
govedi, a seqaci niz reku
Moravicu po~eli su naglo
saditi vo}e: {qive maxar-
ke i jabuke budimke, tako da
je od 1895 - 1912. godine vo-
}arstvo davalo srezu veli-
ki doprinos. [qive su
pretvarane u rakiju, a su{e-
ne izno{ene na {qivarske
pijaca u Vaqevo i ^a~ak.
Oko 1900. godine rod {qi-
va bio je obilan, te je se po-
~eo prera|ivati u pekmez za
izvoz u inostranstvo. Ovim
poslom bavilo se nekoliko
trgovaca iz Ivawice: Mi-
lutin Popovi}, Grujica Je-
li}, Svetozar Jeremi}, Ga-
vrilo Bo{kovi} i drugi. U
1903. godini izra|eno je u
srezu Moravi~kom preko
200 vagona pekmeza od {qi-
va. Sama firma Radojevi} i
Jeremi} izradila je 52 vago-
na. Pekmez je prevla~en ra-
baxijskim kolima do Kra-
gujevca kao najbli`e `ele-
zni~ke stanice i odatle iz-
vo`en u inostranstvo. Kad
je podignuta `elezni~ka
pruga do ^a~ka i Po`ege
po~eo je izvoz jabuka, daski
i greda za unutra{wost Sr-
bije, po{to je ovaj srez obi-
lovao sa prvoklasnim ~eti-
narima.
Godine 1910. firme Mi-
hailovi} i Paligori} iz
Kragujevca uzeli su u eks-
ploataciju {ume u Goliji,
izvukle parnu ma{inu za
preradu smr~evine u Sred.
Reci i montirali je do
1912. godine, kada im je za
vreme rata izgorela. No, iz-
vesni trgovci iz Ivawice
i bogatiji seqaci koji su
imali svoje {ume podigli
su strugare na pogon vodom
i taj se posao lepo razvijao,
tako da smo imali 10 - 12
poto~ara - strugara. Prvu
strugaru u Goliji podigli
su Milutin Popovi} i Gru-
jica Jeli}, u Beloj Reci
Svetozar Jeremi}, u Sred-
woj Reci bra}a Petrovi}i,
u Vionici bra}a Pejovi}i,
i drugi.
U VARO[ICU STI@E
STRUJA
U godini 1907. pokrenuo
sam ja sa nekoliko mla|i
trgovaca iz Ivawice da is-
koristimo pad reke Mora-
vice, na kom je bila jedna
vodenica poto~ara Milo-
vana [olaji}a a koju je ot-
kupio Milutin Popovi},
da bi na tom mestu podigli
Elektri~nu centralu, ali
kako u Ivawici nije bilo
pojedinaca da bi to podi-
gli, to smo odlu~ili da
osnujemo Akcionarsko
elektr. dru{tvo sa kapita-
lom od 100.000 dinara ...
Tad smo pristupili upisu
akcija, kupovini zemqi-
{ta, pripremi planova za
branu, jaz i zgradu za ma{i-
neriju, za{to smo proveli
skoro dve godine dana. Iz-
radili smo varo{ku mre`u
za osvetqewe radwi i sta-
nova, tako da smo uo~i Bo-
`i}a 1910. godine pustili
prve zrake elektri~ne sve-
tlosti po celoj varo{ici.
Stanovni{tvo nije znalo
da }emo to ve~e pustiti
osvetqewe, pa kad je oko
osam ~asova uve~e sinulo,
sve je bilo na nogama i pro-
velo do neko doba no}i na
ulicama. Cena osvetqewa
bila je dinar i po mese~no
na sijalicu od 16 sve}a.
Na{a je tre}a po redu
podizana hidrocentrala u
Srbiji. Docnije smo podi-
gli mlin za prostu meqavu,
sa dva para kamewa, koji je
bio sme{ten u ^avi}a kona-
ku u prizemqu, zatim jedan
gater za strugawe daski i
greda, pa dve vunovla~are, a
docnije radionicu za izra-
du drvene buradi za pekmez
i izradu sanduka za pakova-
we jabuka i {tajgni za siro-
vu {qivu. Sve je to isprav-
no radilo do 1945. i tad je
predato Narodnim vlasti-
ma bez ikakve naplate, od
~ega je obrazovano preduze-
}e “Golija”.
POSLE PRVOG
SVETSKOG RATA
Ceo narod sreza bio je
sedam ratnih godina istro-
{en i fizi~ki i materijal-
no... Pojedinci su po~eli
da obnavqaju imawa, zgrade
i radwe, ali je kapitala ne-
dostajalo. Ali, tad nastupa
ekonomska kriza u celoj ze-
mqi, od 1924. do 1932. bila
je nesta{ica i novca i ro-
be, sve je poskupelo, te su
mnogi trgovci ispropadali
sa svojim poslovima. Od
1935. u masi je nastupilo
poboq{awe, a i rodne go-
dine, te su se po~eli opora-
vqati gra|ani sreza, jedan
deo proizvodwom stoke a
drugi deo rodom {qiva i
jabuka koji je bio obilan i
dobro unov~avan... U srezu
Moravi~kom otkrivena su
dva rudnika antimona, u
Lisi a docnije u Glije~u. U
Lisi je dobio pravo istra-
`ivawa neki rudar Kne`e-
vi} iz ^a~ka i u 1905. godi-
ni dobio je pravo na eks-
ploataciju i to pravo pro-
da Francuzu koji osnuje Ak-
cionarsko dru{tvo Lisa za
va|ewe i topqewe rude, koje
je po~elo 1906. da razvija
poso. Podigli su dve topio-
nice i druge sporedne zgra-
de, ali im je nedostajao ka-
pital, a rudnik je bio sa ru-
dom siroma{an, te su bili
prinu|eni prodati rudnik
ili obustaviti rad, te pri
kraju 1910. Francuzi ustupe
rudnik i sve gra|evine i pe-
}i na Bukovici jednom ne-
ma~kom preduze}u (tad mi je
propalo 50.000 franc. fra-
naka koliko sam imao akci-
ja upla}eno). Nema~ka fir-
ma dovede stru~ne qude za
antimonske rude i razviju
mnogo boqe poso od Fran-
cuza. Rudnik antimona u
Gle~i dobio je u ekspoata-
ciju jedan Jevrejin iz Beo-
grada Ezra Kajon i podigao
u ivaw. varo{ici jednu to-
pionicu rude antimona u
antim. bra{no, to izvozio
u inostranstvo, i radio od
1938. do rata 1941. god, kad
je posao morao da napusti i
pobegne iz zemqe, a Nemci
zauzmu wegov rudnik u Gli-
je~u. Topionicu u Ivawici
zatvore, a rudu iz Gle~a vu-
kli su u topionicu na Buko-
vici i radili su do kraja
1944. godine. Oba ova rud-
nika krajem 1945. uzele su
Narodne vlasti, sa svima
postrojewima, alatom i
zgradama, i otpo~eli u
1946. g. rad i radili neko-
liko godina, i obustavili,
jer su rashodi bili ve}i od
prihoda a oskudevali su u
qudima koji su poznavali
posao. Danas postoji ~ita-
va kolonija i topionica
~ije zgrade iskori{}uje Jug.
Armija.
IZ BELE[KI RADOJICE JEREMI]A
ZVOJU IVAWICE
K}erke ivawi~kih trgovaca, Prilike 1912. godinaRadojica Jeremi} sa grupom Ivawi~ana na vodopadu
10 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 11MARKETING
marketing 032/342-276
12 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINESELO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40
pasuq 300
paprika 30 - 60
paradajz 50
krastavac 60
praziluk 120
tikvice 50
boranija 200
brokoli 300
plavi patlixan 50
kupus 20
karfiol 80
per{un 30
{argarepa 60 - 70
cvekla 100
spana} 250
zelena salata 30
crni luk 60
beli luk 400
VO]E
{qive 30 - 40
suve {qive 300
jabuke 40 - 60
kru{ke 50 - 60
breskve 50 - 80
nektarine 50 - 80
lubenice 15
gro`|e 50 - 70
ju`no vo}e 100 - 240
orasi 1.400
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350 - 370
jaja 8 - 13
kajmak 500 - 600
sir 250 - 350
pr{uta 1.400 - 1.600
slanina 300 - 800
suxuk 800
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici - nema
prasi}i 230 - 250
ovce 120
jagwad 220
p{enica 24 - 25
je~am 25
kukuruz 20 - 22
Usali Gradskog ve}a,
pro{log ~etvrtka je,
po drugu put, odr`an
sastanak Saveta za poqo-
privredu, a povodom raspo-
dele preostalih sredstava,
iz Programa mera podr{ke
za sprovo|ewe poqopri-
vredne politike i politike
ruralnog razvoja, koja su na-
mewena za subvencionisawe
kamata na kratkoro~ne po-
qoprivredne kredite. Ovu
odluku usvojila je Skup-
{tina grada 22. marta, me-
|utim, po{to nije bilo za-
interesovanih za ova sred-
stva, Savet za poqoprivre-
du je predlo`io Gradskoj
upravi za lokalni ekonom-
ski razvoj da se ova odluka
poni{ti, i da se novom ova
sredstva preusmere na druge
pozicije.
Prema re~ima predsed-
nika Saveta za poqoprivre-
du profesora dr Draga Mi-
lo{evi}a, sredstva u iznosu
od 10 miliona dinara ne}e
biti utro{ena za prvobit-
ne namene, jer nema zainte-
resovanih poqoprivredni-
ka. Konkurs traje do 31. ok-
tobra, a, kako ka`e profe-
sor Milo{evi}, pretposta-
vqa se da ne}e biti zainte-
resovanih do kraja konkur-
sa, zbog ~ega je predlo`eno
da bude prekinut i preosta-
la sredstva ulo`ena u obla-
sti gde }e dati najve}i efe-
kat, u vo}arstvo, povrtar-
stvo, ratarstvo i ostale
grane poqoprivrede. Pro-
fesor Milo{evi} isti~e da
sistemi za navodwavawe i
nabavqawe mre`a za pro-
tivgradnu za{titu treba da
budu prioriteti pri raspo-
deli preostalih sredstava:
- Tih 10 miliona treba
rasporediti za druge name-
ne za subvencije u poqopri-
vredi. Ta sredstva treba da
budu preusmerena za osnov-
ne oblasti poqoprivrede
koje se subvencioni{u, a
prvenstveno za sisteme za
navodwavawe. Najve}i efe-
kat na razvoj poqoprivrede
imaju sistemi za navodwa-
vawe. Imali smo dva u`a-
sno su{na leta, a nema godi-
ne bez potrebe za navodwa-
vawem.
Savet za poqprivredu }e
na slede}oj sednici razma-
trati izve{taj o utvr|iva-
wu kriterijuma za dodelu
sredstava, podnetog od stra-
ne Gradske uprave za lokal-
ni ekonomski razvoj.
N. R.
Projekat
"Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira
Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije
Republika Srbija
Ministarstvo kulture
i informisawa
Miloja ^urli}a iz Gor-
weg Milanovca zati~emo
u vo}waku koji se nalazi
na porodi~nom imawu u
Drenovi. Wegova supruga
Vera donosi kafu i pitu
sa vo}em za najvrednije i
najpouzdanije radnike,
kom{ije Sla|u, Iliju i
Radicu, koji im poma`u
u kupqewu {qiva. Iako
je pro{lo podne i jutar-
wa sve`ina ve} davno
i{~ezla, dobro raspolo-
`ewe ih ne napu{ta.
“Kom{ija nas do sada
nadgledao, a pred fotoa-
paratom vredno pozira”,
u {ali ka`e Sla|a, ne
prekidaju}i da priku-
pqa plodove “kraqice
vo}a”.
Kako obja{wava doma}in
Miloje, vo}arstvom se
uspe{no bavi ve} desetak
godina, na porodi~nom imawu u
Drenovi. Zanimqivo je da je naziv
sela Drenova starog porekla, o ko-
me postoji vi{e pri~a. Drenova je,
po jednoj pri~i, dobila naziv po
drenu, {ibqu koje raste na ovom
podru~ju i ra|a sitne ko{ti~ave
plodove crvene boje. Ova pri~a je
malo verovatna, jer su ovde oduvek
rasle guste hrastove i bukove {u-
me, a dren je rastao na ivicama {u-
maraka i pa{waka, pa se nije isti-
cao me|u ostalim drve}em, da bi
po wemu selo dobilo ime. Ali, bez
obzira na to kako je Drenova dobi-
la naziv, na{ sagovornik isti~e
da je ovo podru~je idealno za ba-
vqewe vo}arstvom. “Na ovom tere-
nu se ne treba zanositi p{enicom
i kukuruzom, jer ovde ne posti`u
dobre prinose”, savetuje Miloje
^urli}. Prvo je zasadio vo}e za
potrebe doma}instva, ali po{to
mu to nije bilo dovoqno, odlu~io
je da pro{iri zasad. Podigao je
vo}wak na parceli od hektar i 20
ari. Danas ima oko 1.000 stabala
kru{ke viqamovke i oko 300 sta-
bala ostalog vo}a, {qiva, kajsija,
tre{awa, vi{awa, jabuka, odno-
sno, kako ka`e, svo vo}e koje treba
jednom doma}instvu.
- Lepo je kad od prole}a do jese-
ni uvek ima{ da ubere{ neku vo}-
ku. Ali, koliko je to isplativo...
Ovo {to ja odr`avam, oko hektar
zasada, isplati se, ali nema velike
zarade. Pre pet - {est godina ~eti-
ri tone kru{aka su bile vrednije,
nego danas deset tona. Mogao si
vi{e da vajdi{ sa mawim prino-
som. Sada se ~ak kasni i sa pla}a-
wem robe. Nisam ba{ prezadovo-
qan cenom, ali boqe nema. Na pri-
mer, otkupna cena kru{ke je pro-
{le godine bila 42 dinara, a sada
je 35 - podse}a na{ doma}in.
Na pitawe da li za ambiciozne
vo}are postoji nada, Miloje ^ur-
li} ka`e da vidi perspektivu u vo-
}arstvu, ali ne na malim povr{i-
nama, jer “tek na dva - tri hektara
~ovek mo`e da ima neku ra~unicu”.
^urli}i poseduju svu neophod-
nu mehanizaciju za vo}arstvo, kao
i savremen sistem za navodwavawe.
Ipak, najvi{e vode ra~una o ade-
kvatnoj za{titi vo}a od bolesti i
{teto~ina, pridr`avaju}i se save-
ta stru~waka.
Na{ sagovornik isti~e da ko-
risti dr`avne subvencije kad god
mo`e, ali smatra da bi dr`ava vi-
{e trebalo da poma`e ne samo vo-
}arima, ve} uop{te poqoprivred-
nim proizvo|a~ima. Neophodno je
da dr`ava organizuje i usmerava
proizvodwu i plasman robe.
- Tako|e su potrebna i ve}a pod-
sticajna sredstva. O~ekujem ve}u
podr{ku dr`ave, da obezbedi pla-
sman, sigurnije tr`i{te, {to ne-
dostaje ovom kraju. Bilo bi dobro
da se formira neka zadruga, otkup-
no mesto. Kada bi postojalo neko
udru`ewe ili zadruga, prvi bih se
u~lanio. Udru`ewe bi mnogo po-
moglo vo}arima, bili bi motivi-
sani za rad, jer bi imali sigurnost
da }e prodati ono {to proizvedu -
nagla{ava Miloje ^urli}, dok
{etamo kroz vo}wak.
Ipak, i pored svih problema sa
kojima se vo}ari susre}u, savetuje
mladima ovog kraja da se bave vo-
}arstvom, napomiwu}i da je posle
analize zemqi{ta i odgovaraju}eg
geografskog polo`aja, najbitnije
pridr`avati se saveta agrarnih
stru~waka.
Na vrhu vo}waka, odakle se pro-
stire savr{en pogled i gde razgo-
vor privodimo kraju, je “klupica
za odmor”, na kojoj ve} u`ivaju
vredni radnici. Doma}in Miloje,
kao veoma prijatan i vedar ~ovek,
otkriva nam da je “klupicu za od-
mor” napravio, u trenucima doko-
lice, za wegovu najve}u `ivotnu
podr{ku, suprugu Veru.
- Ne volim da se hvalim re~ima,
vi{e volim delom. Rad, rad i samo
rad. Ako radi{ ima{ ~emu da se
nada{, ako ne radi{ nema{ ~emu
da se nada{, to je uvek bio moj mo-
to - ka`e Miloje ^urli}.
N. R.
SAVET ZA POQOPRIVREDU O RASPODELI PREOSTALIH SREDSTAVA NAMEWENIH
ZA SUBVENCIONISAWE KAMATA NA KRATKORO^NE POQOPRIVREDNE KREDITE
PREUSMERAVAWE SREDSTAVA
NA DRUGE POZICIJE
NE HVALI SE RE^IMA,
VE] DELOM
MILOJE ^URLI], VO]AR IZ GORWEG MILANOVCA
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 13SELO
Organizatori manife-
stacije, Turisti~ka or-
ganizacija ^a~ka, Me-
sna zajednica Mr~ajev-
ci i Organizacioni
odbor “Kupusijade”, za
veliku mr~ajeva~ku
smotru narodnog stva-
rala{tva pripremili
su veoma sadr`ajan i
atraktivan kulturno-
umetni~ki program.
Pokroviteq manife-
stacije je grad ^a~ak, a
generalni sponzor
“Apatinska pivara”.
Doma}in ovogodi{we
“Kupusijade” je mini-
star gra|evinarstva i
urbanizma Velimir
Ili}.
Tradicionalna mani-
festacija “Kupusi-
jada”, 11. po redu,
osta}e zapam}ena po veoma
atraktivnom kulturno-
umetni~kom programu, koji
}e i ovog septembra okupi-
ti na hiqade stvaralaca,
u~esnika i takmi~ara.
Prema proceni organiza-
tora, o~ekuje se da }e Mr-
~ajevce za tri dana, koliko
manifestacija traje, pose-
titi na desetine hiqada
qudi, koji }e u`ivati u ne-
ponovqivoj smotri srp-
skog narodnog stvarala-
{tva i najboqem svadbar-
skom kupusu.
“Kupusijada” se odr`a-
va od 2003. godine. Osim po
dobrom kulturno-zabavnom
programu, prepoznatqiva
je po jelu, koje se priprema
na tradicionalan na~in.
Okosnicu manifestacije
~ini takmi~ewe u pripre-
mawu svadbarskog kupusa,
na kome se za presti`ne na-
grade “Kupusijade”, zlatni,
srebrni i bronzani lonac,
nadme}u brojne ekipe, poje-
dinci, ugostiteqi i me-
{tani Mr~ajevaca kroz ak-
ciju “Celo selo kuva”.
Pripreme za takmi~ewe
u kuvawu svadbarskog kupu-
sa po~iwu sutra, u devet sa-
ti, kada }e ispod zemqanih
lonaca biti potpaqene va-
tre. U 10 sati startuje i ak-
cija “Celo selo kuva”. Za
qubiteqe izvornog narod-
nog stvarala{tva, od 12 do
19 ~asova bi}e organizo-
van Kulturno-umetni~ki
maraton folklornih i pe-
va~kih grupa iz razli~i-
tih krajeva Srbije i sused-
nih zemaqa. Zaqubqenici
u sport ima}e priliku da
u`ivaju u fudbalskoj utak-
mici Orlovac - Borac ^a-
~ak (pioniri), koja po~iwe
u 16 ~asova. Koncert na-
rodne muzike bi}e organi-
zovan u 20 ~asova. Nastupi-
}e Orkestar Bobana Kopu-
novi}a i solisti Sne`ana
Kopunovi}, Aleksandar
Ili}, Biqana Jevti} i Ne-
mawa Kujunxi}.
U nedequ, 15. septembra,
u ranim jutarwim ~asovi-
ma bi}e potpaqene vatre za
finalno takmi~ewe u kuva-
wu svadbarskog kupusa. Od
12 do 18 ~asova bi}e orga-
nizovan Kulturno-umet-
ni~ki maraton kulturno-
umetni~kih dru{tava i iz-
vornih grupa. Fudbalska
utakmica Orlovac - [uma-
dija 1903 Kragujevac po~i-
we u 15 ~asova. Progla{e-
we pobednika u kuvawu
svadbarskog kupusa za sve
kategorije takmi~ewa i
uru~ivawe presti`nih na-
grada “Kupusijade” plani-
rano je za 18, dok }e kon-
cert Kulturno-umetni~kog
dru{tva “Venac” po~eti u
18,30. Koncert “Bistrika”
i Biqane Krsti} bi}e or-
ganizovan u 20 ~asova.
V. S.
U subotu, 14. septembra, u Mr~ajevcima }e biti
odr`ana akcija dobrovoqnog davala{tva krvi.
Ekipe Slu`be za transfuziju ~a~anske Bolnice i
Crvenog krsta uzima}e krv od dobrovoqnih davala-
ca od 10 do 13 ~asova u Domu kulture Mr~ajevci.
HUMANITARNA AKCIJA
NA “KUPUSIJADI”
Centralni doga|aj
“Plodova Zapadnog
Pomoravqa” i ovog
puta je bila “Berza
hrane” u Domu kultu-
re. Svoje proizvode su
izlo`ili vo}ari, po-
vrtari, pekari, kola-
~ari, p~elari, cve}a-
ri i travari. Ciq ove
manifestacije je bio
da se okupe poqopri-
vrednici, prera|iva-
~i poqoprivrednih
proizvoda i potenci-
jalni kupci.
Organizator “Plodo-
va Zapadnog Pomo-
ravqa”, koji su, od
6. do 8. septembra, odr`ani
po sedmi put, bilo je Udru-
`ewe povrtara Zabla}e,
kao suorganizatori pojavi-
li su se Centar za razvoj se-
la Zabla}e, RPK Kraqevo
OJ ^a~ak i MZ Zabla}e,
dok je generalni pokrovi-
teq i ovoga puta bio Grad
^a~ak.
Otvaraju}i manifesta-
ciju, gradona~elnik Voji-
slav Ili} je ocenio da je iz
godine u godinu sve vi{e
izlaga~a i posetilaca, {to
govori o zna~aju poqopri-
vredne proizvodwe.
- Potencijale poqopri-
vredne proizvodwe nismo
dovoqno iskoristili, ali
se nadam da u budu}nosti
ho}emo, jer je to u interesu
razvoja ovog kraja i prospe-
riteta Srbije. Imaju}i u
vidu, da pored energetske
krize, imamo i krizu sa
hranom, vrlo je zna~ajno da
se ekonomska kriza mo`e
prevazi}i na najlak{i na-
~in, ulagawem u poqopri-
vrednu proizvodwu i pre-
hrambenu industriju, {to
je logi~an izbor i sigurna
investicija. Zadatak dr`a-
ve i lokalne samouprave je
da podsticajnim sredstvi-
ma poma`e srpskom doma-
}inu, {to je u interesu svih
nas. I daqe }emo se anga-
`ovati, da u okviru Stra-
tegije razvoja na{eg grada,
poqoprivrednici dobiju
mesto koje im pripada - re-
kao je, izme|u ostalog, gra-
dona~elnik Ili}.
Petra{in Jakovqevi},
predsednik Regionalne
privredne komore Kraqe-
vo, istakao je da ga je ohra-
brilo {to je na izlo`bi
hrane video veliki broj
prera|iva~a, jer je, kako je
kazao, o~ekivao da }e na
ovoj manifestaciji domi-
nirati povrtari:
- Prera|iva~i }e sigur-
no, kada “narastu”, zameni-
ti one velike kombinate
koji su radili u prera|i-
va~koj i prehrambenoj in-
dustriji. Sigurno je da
ovim vrednim qudima, pro-
izvo|a~ima i prera|iva~i-
ma, ne treba pomo} u radu,
ali svakako im treba po-
mo} {ire zajednice u orga-
nizovawu, okupqawu i za-
jedni~kom nastupu na tr`i-
{tu. Nu`no je udru`ivati
se, jer udru`eni u klastere
mogu zajedno nastupiti, po-
nuditi robu i tra`iti svo-
ju {ansu.
U ime doma}ina, re~i
zahvalnosti izlaga~ima i
gostima uputila je Sne`a-
na Markovi} \urovi}, ko-
ordinatorka Centra za
razvoj sela Zabla}e. Prema
wenim re~ima, na ovogodi-
{woj manifestaciji je bi-
lo vi{e izlaga~a, nego
prethodnih godina, ali i
ve}i broj potencijalnih
kupaca, {to je izuzetna
prilika da doma}i proiz-
vo|a~i sklope nove ugovo-
re.
Osim “Berze hrane”, na
kojoj su predstavqeni po-
qoprivrednici ovog kraja
i potencijali na{eg podne-
bqa, trodnevnom manife-
stacijom obuhva}eni su i
Sajam prate}e industrije u
poqoprivredi, narodno
stvarala{tvo, kulturno-
umetni~ki i sportski pro-
gram.
Tre}eg dana je organizo-
vano takmi~ewe u pe~ewu
prasi}a i jagwi}a na ra-
`wu, kao i u pripremawu
satara{a. Prvo mesto u pe-
~ewu prasi}a osvojila je
ekipa “Ravnogorci”, a sle-
de je “Generacija 78” i “Zof
i Lupko”. “Ravnogorci” su
bili najuspe{niji tim i u
pe~ewu jagwi}a, na drugo
mesto plasirala se ekipa
“Ro|aci”, a na tre}e “Agro
doma}in”. Pobednik u pri-
premawu satara{a je “Ele-
stra”, ekipa “Zof i Lupko”
izborila se za drugu, a “Ti-
grovi” za tre}u nagradu.
Bogoqub Veli~kovi} iz
Zabla}a proizveo je najve}u
krtolu, te{ku 1,553 kilo-
grama, a od kompanije
“^ips vej” je dobio nov~anu
nagradu u iznosu od 20.000
dinara.
U okviru manifestacije
prire|ena je i izlo`ba de~-
jih crte`a na temu “Plodo-
vi Zapadnog Pomoravqa”.
Za najboqi je ocewen rad
Milice Luki}, drugo me-
sto osvojio je Antonije Vu-
~eti}, a tre}e Tamara Jako-
vqevi}, u~enici O[ “Vla-
dislav Petkovi} Dis”.
N. R.
DANAS PO^IWE 11. MR^AJEVA^KA „KUPUSIJADA”
NEPONOVQIVA SMOTRA NARODNOG
STVARALA[TVA I NAJBOQI KUPUS NA BALKANU
U ZABLA]U ZAVR[ENA TRODNEVNA MANIFESTACIJA „PLODOVI ZAPADNOG POMORAVQA”
„BERZA HRANE“ SA NAJVE]IM BROJEM
IZLAGA^A I POTENCIJALNIH KUPACA
Vojislav Ili}, Sne`ana Markovi} \urovi} i Petra{in Jakovqevi}
14 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
U OKVIRU PROJEKTA “POKRENIMO NITI” NARODNOG MUZEJA U ^A^KU
marketing 032/342-276
DRU[TVO
Diplome je po zavr-
{etku te~aja dobi-
lo {est mladih
tkaqa i 11 pola-
znica {kole plete-
wa
Ciq projekta “Po-
krenimo niti -
{kola pletewa i
tkawa” jeste da se o~uva
tradicija i mlade genera-
cije zainteresuju za tkawe
i pletewe, ve{tine koje su
u srpskom narodu negovane
i razvijane vekovima, a u
novije vreme po~ele da i{-
~ezavaju sa na{ih prosto-
ra, kazala je Sne`ana A{a-
nin, etnolog u ~a~anskom
Muzeju i rukovodilac pro-
jekta, na otvarawu izlo`be
u holu Gimnazije.
Krajem pro{le godine,
podsetila je ona, Muzej je
sa projektom “Pokrenimo
niti” konkurisao kod Mi-
nistarstva kulture i do-
bio sredstva, {to je omogu-
}ilo nabavku tri razboja i
neophodnog materijala. Te-
~aj je organizovan u part-
nerstvu sa Gimnazijom, to-
kom letweg raspusta u u~i-
onicama ove {kole. Sa po-
laznicama, me|u kojima je
najvi{e bilo gimnazijal-
ki, radile su dve instruk-
torke - pletewu ih je u~ila
Leka Bojovi}, a tkawu Bi-
qana Anxi}, koje su im i
dodelile diplome.
- Sve devojke su bile vredne
i veoma zainteresovane, a
interesovawe je najva`nijeda bi se ova ve{tina savla-
dala. Prezadovoqna sam,
vreme je da prestanem da
pletem i da taj posao pre|e
na mla|e - ka`e Leka Bojo-
vi}.
Nove pletiqe i tkaqe
predstavile su se raznovr-
snim odevnim i ukrasnim
predmetima. Uspele su da
izrade kape, {alove, torbe,
krparice, xempere... Ono
{to nije zavr{eno izlo`e-
no je zajedno sa iglama i
nitima.
- Volim ru~ne radove, a sa-
da se ukazala prilika da
nau~im da ih izra|ujem.
Brzo sam po~ela da pletem
- radosno }e Sara @uwi},
gimnazijalka koja namera-
va da studira primewenu
umetnost.
Profesorka likovne kul-
ture Sne`ana Biorac, koja
je odabrala polaznice, na-
gla{ava da je interesovawe
za {kolu pletewa i tkawa
bilo veliko i da se prija-
vilo duplo vi{e osoba ne-
go {to je ovoga puta moglo
da bude primqeno.
E.V.
IZLO@BA RADOVA IZ [KOLE
PLETEWA I TKAWA
Ukanadskom gradu Vikto-
rija je od 17. do 25. avgu-
sta, u organizaciji Me|una-
rodne konfederacije harmo-
nika{a, odr`ano takmi~ewe
harmonika{a „66. svetski
kup“, na kome su u~estvovali
i predstavnici Srbije, me|u
kojima na{ sugra|anin Mar-
ko [evarli}.
Iako je Marko osnovne stu-
dije zavr{io u [paniji, a
master trenutno poha|a u Ne-
ma~koj, on je, kao biv{i |ak
kragujeva~ke sredwe muzi~ke
{kole, bio predstavnik Fa-
kulteta muzi~ke umetnosti
iz Kragujevca. Srpska ekipa
je bila veoma uspe{na, Mar-
ko je osvojio tre}e mesto u se-
niorskoj konkurenciji, dok
je sa svojim kolegom Niko-
lom Kerkezom (duo harmoni-
ka) zauzeo drugo mesto u kate-
goriji kamerne muzike.
I ostalim predstavnicima
Srbije pripale su zna~ajne
nagrade. Tako je Bo`idar Ra-
ji} osvojio prvo mesto u ju-
niorskoj konkurenciji, Ni-
kola Pekovi} drugo mesto u
seniorskoj konkurenciji,
dok je u kategoriji “master”
Nikola Kerkez zauzeo prvo
mesto. Priznawe za izuzetne
zasluge u razvoju harmonike
kao akademskog instrumenta
dobio je profesor Miqan
Bjeleti}.
Kup se svake godine odr`ava
u drugoj zemqi, prema kon-
ceptu i zahtevima koje posta-
vqa pred u~esnike spada u
najva`nija svetska takmi~e-
wa, a {kole na wega {aqu
svoje najboqe predstavnike.
E.V.
SRPSKI HARMONIKA[I
USPE[NI U KANADI
OSTVARIO SVOJ SAN,
UPISAO FDU
GIMNAZIJALAC NIKOLA STANKOVI], JO[ JEDAN
^A^ANIN U SRPSKOM GLUMI[TU
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova,
peglawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro-
|endana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih
prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih
i poslovnih prostorija i priprema za
tehni~ki prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolaga-
wu 24 ~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i
nepokretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici
(stolwaka, posteqine, }ebadi, zavesa i osta-
log rubqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja,
uno{ewe, izno{ewe, demonta`a i monta`a
name{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va-
{ih dvori{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjute-
ra i wihovo odr`a-
vawe
- popravka i izra-
da va{ih aku-
sti~nih i
elektri~-
nih `i~anih instrumenata (gitara,
mandolina, bas primova, i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svad-
be, ro|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorija-
ma)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo
polirawe (plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Mnogi sredwo{kolci
ma{taju da se nakon
zavr{enog fakulteta bave
onim {to najvi{e vole, {to
je, na`alost, danas redak
slu~aj. Te sre}e }e biti
osamnaestogodi{wi ^a~a-
nin Nikola Stankovi}, po-
{to }e se, kako on ka`e, we-
gova vannastavna aktivnost
pretvoriti u wegovu profe-
siju. Nikola je ove godine
upisao glumu, na FDU u Beo-
gradu, i to posle zavr{ene
tre}e godine Gimnazije
Kakav je ose}aj postati
student Fakulteta dramskih
umetnosti?
-Divno je postati student
glume. Ja sam to `eleo, za to
sam se borio... Upisao sam
fakultet na op{tu radost
okoline, mada i daqe nisam
svestan svog uspeha. A kako
je to studirati, tek }u vide-
ti...
Od kada se bavi{ glu-
mom?
- Bavim se glumom od sed-
mog razreda osnovne {kole.
U prvoj godini Gimnazije
sam upisao i [kolu glume
kod Drage ]iri}.
Kako je izgledalo pripre-
mawe za prijemni?
- Mesec dana sam i{ao na
konsultacije. Prijavio sam
se za {iri krug, gde je konku-
rencija velika. Pro{ao sam
u u`i krug, od 30 prijavqe-
nih i tada sam i odlu~io da
nastavim daqe.
Ko je bio u komisiji?
- U komisiji su bili
prof. Biqana Ma{i} Alek-
si}, Dragan Petrovi} Pele
i mnogi profesori sa fakul-
teta.
Da li te je neko spremao
za prijemni?
- Sam sam se spremao i
ponosan sam na sebe {to sam,
na neki na~in, sam postigao
taj uspeh. Naravno, imao sam
veliku podr{ku porodice.
Osim porodice, ~ija po-
dr{ka ti je jo{ zna~ila?
-Na prvom mestu porodi-
ce, ali i devojke, nekih pro-
fesora iz Gimnazije i, na-
ravno, moje u~iteqice Gori-
ce \okovi}.
Da li te je neko “ko~io”
pri upisu na fakultet?
- Neki profesori u {ko-
li me nisu razumeli. Sma-
trali su da idem u pogre-
{nom smeru. To me je mnogo
nerviralo, ali sam odlu~io
da ipak “radim na svoju ru-
ku”.
Ko ti je od poznatih glu-
maca uzor?
- Na prvom mestu Dragan
Mi}anovi}, jer je vrhunski
glumac koji se maksimalno
posve}uje radu, kako na fil-
mu, tako i u pozori{tu.
[ta o~ekuje{ od studira-
wa i gde vidi{ sebe posle?
- Vidim sebe prvenstveno
u pozori{tu, a o~ekujem da
}e na fakultetu biti te{ko,
da }e biti puno izazova, na
{ta su nas ve} upozorili,
psihi~kih i fizi~kih napo-
ra. Ali, o~ekujem i da }e mi
biti zanimqivo.
Da li }e ti nedostajati
^a~ak?
- Nedostaja}e mi u Beo-
gradu porodica, prijateqi,
trg, park, “Srpski pab”, ali
to }e me sve ~ekati kad do|em
vikendom u ^a~ak. Za sada je
fakultet na prvom mestu.
Teodora Filipovi}
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 15KULTURA
Gran pri, nagradu “Zlatni
{tift” dobio francuski film
“Konkubinin banket”, ~iji je
autor Hefang Vei
^lanovi `irija, @or` [vicgebel
iz [vajcarske (predsednik), An-
drea Martiwoni iz Italije i
Mark Xejms Rols iz Belgije, izrazili su
zadovoqstvo kvalitetom filmova u tak-
mi~arskom programu 7. Me|unarodnog fe-
stivala animacije Animanima 2013 u ^a~-
ku.
- S obzirom da je danas relativno lako
napraviti dobre filmove, zahvaquju}i
novoj digitalnoj tehnologiji, takmi~ewe
na festivalima je poput takmi~ewa za
Oskara. Svaki film koji pro|e na festi-
valu, prakti~no je dobitnik Oskara. Na
svim festivalima koje pratim, po tri - ~e-
tiri filma su nastala u Srbiji i, narav-
no, srpski animirani filmovi su veoma
dobri - rekao je, izme|u ostalog, @or`
[vicgebel.
@iri 7. Me|unarodnog festivala ani-
macije Animanima 2013, koji je odr`an od
5. do 8. septembra, odlu~io je da Gran pri,
nagradu “Zlatni {tift” dobije francuski
film “Konkubinin banket”, ~iji je autor
Hefang Vei. ^lanovi `irija su bili im-
presionirani ovim filmom, naglasiv{i
da je na wih ostavio dubok utisak “suptil-
nim i istovremeno sna`nim prikazom li-
kova kojima je maestralno udahnut `ivot,
krajwe jednostavnim stilom, koji na pre-
divan na~in evocira i o`ivqava jedan
istorijski bogat umetni~ki oblik”. Na-
gradu C & M Special za najboqu animiranu
reklamu ili muzi~ki spot dobio je Donato
Sansone iz Italije za “Uovokids”. Poseb-
nu nagradu `irija dobio je belgijski film
“Oko jezera”, ~iji su autori Noemi Mar-
sili i Karl Rozens. Specijalna priznawa
`irija za najboqu re`iju do-
bio je film “Feral”, Danijela
Sousa iz SAD, a za najboqu
animaciju film “Zigenort”,
~iji je autor Toma{ Popakul
iz Poqske. Za najboqi scena-
rio nagra|en je film “Kiki
Ponparnas”, autorke Ameli
Aro iz Francuske i za najbo-
qi dizajn zvuka nagra|en je
film “Konkubinin banket”,
~iji je autor Hefang Vei iz
Francuske.
@iri, u sastavu Petra Zlo-
noga iz Hrvatske (predsednica), Marica
Kicu{i} (Srbija) i Iva ]iri} (Srbija),
nagradu “Periskop” za najboqi film tak-
mi~arskog programa za decu dodelio je
filmu “Riba od rezanaca”, ~iji je autor
Kim Jin Man iz Ju`ne Koreje. Petra Zlo-
noga dodelila je specijalno priznawe
filmu “Pti~ica i list”, autorke Lene
Van Doren iz [vajcarske, Iva ]iri}
filmu “Zeleni zubi”, autorke Svetlane
Andrianove iz Rusije, a Marica Kicu{i}
filmu “Mesec koji je pao u more”, ~iji je
autor Akira Oda iz Japana.
Nagrada publike pripala je filmu “Bo-
les”, autorke [pele ^ade` iz Slovenije.
Specijalno priznawe festivala Ani-
manima 2013 za doprinos umetnosti ani-
macije dodeqeno je zna~ajnom imenu
evropske i svetske animacije @or`u
[vicgebelu, animatoru i reditequ iz
[vajcarske, koji je odr`ao predavawe
“Kako stvaram animirani film”. Nakon
zavr{etka studija na `enevskoj [koli za
dekorativne umetnosti, [vicgebel pro-
vodi nekoliko godina rade}i u jednoj re-
klamnoj agenciji, da bi 1970. godine, osno-
vao GDS Studio sa Klodom Lijetom i Da-
nijelom Suterom. Od tada je kao produ-
cent i re`iser ostvario 17 kratkih ani-
miranih filmova, koji se naro~ito bazi-
raju na medijumu slikawa na celuloidnim
tablama. Pored karijere autora filmova,
@or` se bavi izradom postera i freski.
Tre}eg dana festivala Andrea Marti-
woni, autor filmske muzike za kratke
animirane filmove, odr`ao je predavawe,
na temu “Animirani zvu~ni pejza`”, po-
sve}eno dizajnu zvuka u animiranom fil-
mu, a u okviru posebne projekcije
predstavio savremenu italijansku
animaciju.
Na ceremoniji zatvarawa Ani-
manime, umetni~ki direktor festi-
vala Milen Alempijevi}, zahvalio
je glavnom pokrovitequ Gradu ^a~-
ku, Ministarstvu kulture, kolega-
ma iz Doma kulture, gostima, pu-
blici i ostalim prijateqima fe-
stivala na finansijskoj, program-
skoj, organizacionoj, medijskoj i
svakoj drugoj podr{ci. U okviru
projekcije nagra|enih filmova,
prikazan je film polaznika radio-
nice “Animiraj (se)”, koju je vodila
Marica Kicu{i}, animatorka i rediteq-
ka iz Beograda.
Prema oceni organizatora, ovogodi-
{wi festival je bio pose}eniji od pret-
hodnog, a qubiteqi animacije su mogli da
vide oko 190 filmova iz vi{e od 30 zema-
qa sveta, kao i da u`ivaju u atraktivnim
posebnim i prate}im programima. N. R.
Dok }e se za vikend u Mr~ajevcima
kr~kati svadbarski kupus u zemqanom
loncu, ni ^a~ak ne}e biti uskra}en za
sli~nu atmosferu. U kafani “Moja dru-
ga ku}a”, u okviru “SARMA FESTA”,
koji se odr`ava u petak, subotu i nedequ,
13, 14. i 15 septembra, kr~ka}e se i sar-
ma i kupus u zemqanom loncu, a svi oni
koji su bar jednom bili gosti ove kafa-
ne, znaju da je dobra atmosfera zagaran-
tovana.
Posle vi{egodi{weg u~estvovawa na
“Kupusijadi”, organizatori su, na nago-
vor gostiju kafane, odlu~ili da deo te
atmosfere prenesu u ^a~ak, kome mawka
dobrih manifestacija, a sve u ciqu o~u-
vawa gradske i kafanske kulture.
S obzirom na to da je kafana “Moja
druga ku}a” nosilac “Zlatnog lonca”
Kupusijade 2007. godine, kupus i sarma
koji }e se spremati u ^a~ku, obe}avaju
pravi ukus i gurmanski do`ivqaj. Uz to,
zvuci tamburice na uvo, garantuju dobar
provod u kafani “Moja druga ku}a”.
Ako ste qubiteq dobrog i}a i pi}a,
zvuka starogradske muzike i retke grad-
ske kafanske atmosfere, ne propustite
“SARMA FEST”. I. M.
Muzi~ki festival “Pri^a”, koji je
trebalo da se odr`i pro{log vikenda od-
lo`en je za danas. Kako organizatori obja-
{wavaju, proces pribavqawa potrebnih
dozvola za zatvarawe Ulice bra}e Gli{i-
}a, radi odr`avawa Festivala na otvore-
nom, zahtevao je vi{e vremena nego {to je
bilo predvi|eno, pa je festival odlo`en
za sedam dana.
Sem datuma odr`avawa, sve ostalo
ostaje isto. Karte kupqewe za Festival
va`e, a organizatori ka`u da o~ekuju ve-
liki broj posetilaca. Svi ve} najavqeni
bendovi nastupi}e i ve~eras, osim benda
“Samostalni referenti”, umesto koga su
planirani gosti iznena|ewa.
Da podsetimo, Festival }e u 21 sat
otvoriti ^a~anin Nikola Radovi} sa
“Zdu{nom Podr{kom”, koji }e tom prili-
kom promovisati i svoj budu}i album. Po-
red wega nastupi}e poznata imena srpske
rok scene, me|u kojima su “JU GRUPA”,
“SUNSHINE”, “THE DIBIDUS” (koji ~ine
biv{i bendovi “Familija” i “Vampiri”)
i “Pera Joe and Sunburst”.
Festivalska zona bi}e na otvorenom, a
posetiocima }e na raspolagawu biti {an-
kovi sa pi}em, mobilni toaleti, obezbe|e-
we i terenske jedinice prve pomo}i. Ko
jo{ uvek nije kupio kartu, ve~eras }e to
mo}i da u~ini, po ceni od 400 dinara.
I. M.
ZAVR[EN 7. ME\UNARODNI FESTIVAL ANIMACIJE ANIMANIMA 2013
PETAK, SUBOTA I NEDEQA POZNATI MUZI^ARI NASTUPAJU U ^A^KU
„SARMA FEST”
U KAFANI „MOJA DRUGA KU]A“
VE^ERAS FESTIVAL
„PRI^A 2013“
NAJBOQI „KONKUBININ BANKET“
@or` [vicgebel, Milen Alempijevi}, Andrea Martiwoni i Mark Xejms Rols
16 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
„VIDOVITE
PRI^E“
Qubivoja R{umovi}a i
Du{ana Petri~i}a za
decu, mame i tate
Dva kultna autora za de-
cu, Qubivoje R{umovi} i
Du{an Petri~i}, posle 40
godina ponovo stvaraju za-
jedno! Izdava~ka ku}a La-
guna objavila je kwigu „Vidovite pri~e“ koja je namewe-
na deci ali i wihovim roditeqima. Kwiga sadr`i ukup-
no 31 pri~u koje je napisao Quba R{um i isto toliko
ilustracija Du{ana Petri~i}a. Glavni junak je Vid iz
Talambasa, neobi~an de~ak koji se susre}e sa svojim dru-
garima `ivotiwama. ^itaju}i „Vidovite pri~e“ upozna-
jemo ^vorka, ^udnog Stvora, ma~ora [, pijanog Mi{a,
stranca \uru i mnoge drugare. Kroz igru, skakutawe i tr-
~awe Vid savladava mnoge va`ne pojmove o `ivotu: pri-
~aju}i sa sovom, detli}em, ma~kom i raznim drugim bi}i-
ma, Vid sti~e odgovornost, u~i {ta je neznawe, qubav i
druge stvari. Pri~e imaju i filozofski karakter.
Inspiraciju za „Vidovite pri~e“ Quba R{um je dobio
od dvoipogodi{weg unuka Vida, a posebnima ih ~ini i
saradwa Qubivoja R{umovi}a i Du{ana Petri~i}a, po-
znatog ilustratora i karikaturiste. Wihova saradwa je
40 godina bila na pauzi jo{ od kultnih kwiga za decu
„Jo{ nam samo ale fale“ i „Nevidqiva ptica“ koje su na
sajmovima kwiga u Lajpcigu i Moskvi dobile nagrade.
Treba dakle verovati onoj narodnoj da je i tre}a - sre}a!
U isto vreme kada i na srpskom, „Vidovite pri~e“ su
objavqene i na engleskog jeziku u prevodu ~uvenog stvara-
oca za decu Timotija Xona Bajforda, pod nazivom „Clair-
voyant Tales“.
Obavezna literatura za sve rodi-
teqe
Odgajawe uspe{ne dece nije re-
zultat slu~ajnosti. Pojavila su se
nova, mo}na saznawa o tome kako da
se deci pomogne da napreduju, otkri-
}a koja su preokrenula {kole, domo-
ve i `ivote. Pol Taf, autor kwige
„Tajna uspe{ne dece“ koju je objavila Laguna zaronio je u
nau~ne podatke i savetovao se sa stru~wacima i napisao
ovaj priru~nik.
U kwizi „Tajna uspe{ne dece“ upozna}emo novu genera-
ciju istra`iva~a i pedagoga, koji prvi put koriste nau~-
ne alatke da razotkriju kqu~ni faktor uspeha kod dece, a
osnovna ideja ove kwiga jeste da je za uspeh presudan karak-
ter – a ne kognicija – a karakter se mo`e vaspitavati!
Svaku pri~u o detiwstvu i uspehu uglavnom dovodimo u
vezu s inteligencijom: uspevaju ona deca koja imaju dobar
rezultat na raznim testovima. Ali u kwizi „Tajna uspe-
{ne dece“ Pol Taf pokazuje da su za uspeh mnogo bitniji
kvaliteti koji se odnose na karakter: istrajnost, radozna-
lost, savesnost, optimizam i samokontrola.
Rane `ivotne neda}e, pokazali su nau~nici, ne odre|u-
ju samo uslove u kojima deca rastu ve} mogu promeniti i
fizi~ki razvoj wihovog mozga. Ali inovativni mislioci
{irom na{e zemqe koriste sad to znawe da deci pomognu
da prevazi|u ograni~ewa `ivota u bedi. Uz pravu pomo},
{to je Taf izuzetno dobro dokumentovao u kwizi, i deca
koja rastu u najnepovoqnijim okolnostima mogu posti}i
zadivquju}e uspehe.
Ova izazovna kwiga ispuwena nadom mogla bi promeni-
ti na~in na koji vaspitavamo decu, ure|ujemo {kole i or-
ganizujemo sigurnosnu dru{tvenu mre`u. Osim {to }e na-
dahnuti ~itaoce i zaokupiti im pa`wu, tako|e }e prome-
niti wihovo razumevawe detiwstva.
Pol Taf
„TAJNA USPE[NE
DECE“
Peto dru`ewe pesnika Srbije pod nazivom “Poet-
sko }o{e”, koje na atraktivan na~in organizuje
~a~ansko Udru`ewe qubiteqa poezije i muzike
“Moravsko predve~erje”, odr`ano je posledweg dana avgu-
sta u nesvakida{wem ambijentu Kowi~kog kluba “Griva”
u Prijevoru. U dru{tvu ovih plemenitih `ivotiwa i ra-
snog vu~jaka, koga je pripitomila vlasnica Kluba i qu-
bazna doma}ica ovog dru`ewa Milkica Mladenovi},
svoje odabrane stihove govorili su, ili pevali, pesnici
iz kwi`evnih klubova Beograda, ^ukarice, Bawa Luke,
]uprije, ^a~ka i Kraqeva. Wih tridesetak, pratio je ko-
la` viceva koje su dramski govorili Stevo Markovi} i
Irena, a pratila ih i wegova muzi~ka grupa Mirjana Ma-
rinkovi} i Zoran, pevali su ruske teme, a u dva kruga
oglasili su se: Slobodan Boca Baji}, Dobrila Maxare-
vi}, Atanasije Savi}, Milica Mima Dmitrovi}, Svetla-
na Vu~kovi}, Aleksandra Mi{i}, Mirjana Marinkovi},
Dragana To{i}, Bora Blagojevi}, Milka I`ogin, Ma-
tilda Jankovi}, Sne`ana Petrovi}, Slobodan Jovano-
vi}, Du{an @ivkovi}, Dim~e Milo{evski, Stojan Rat-
kovi}, Jovan Bundalo, Nada \or|evi}, Dragana \urko-
vi}, Zorica Le{ovi}, Nada Tanaskovi}, Danka \urko-
vi}, Grozdana Loli}, Maria @ujovi}, Lepa Be`ani},
Olica Milutinovi}, Gorjana Dabi}... Nakon dva kruga
pesni~kog nadgorwavawa sa zvucima prirode u prijevor-
sku suton, pesnike je do~ekala i poneka da se “prekrste”,
zemqani lonac toplog pasuqa i gitara, na kojoj se, uz
Steva Markovi}a, oglasio i na{ vajar iz Pariza Rasko
Marinkovi}, tako da je pesni~ko dru`ewe potrajalo do
kasno u no}... Z. L. S.
- Vasiq Mahnu, pesnik iz
Ukrajine koji `ivi u SAD
i pesnici iz Beograda,
Aleksandar Petrov i Qu-
binko Jeli} dobi}e ovo
presti`no i jedino me|u-
narodno kwi`evno pri-
znawe UKS i KDM
Pod pokroviteqstvom Grada ^a~-
ka i u organizaciji Kwi`evnog dru-
{tva “Mr~ajevci” i Udru`ewa kwi-
`evnika Srbije 22. i 23. septembra
bi}e odr`ani tradicionalni me|u-
narodni 13. Mr~ajeva~ki pesni~ki
susreti. Ove godine, povodom jubi-
larnog 50. Me|unarodnog beograd-
skog susreta pisaca, koji }e sve~ano
biti otvoreni narednog petka u Cen-
tru “Sava” u Beogradu, presti`no
priznawe Mr~ajev~kih susreta pone-
}e tri pesnika. “Povequ Morave”,
koja se dodequje na pesni~koj pozor-
nici na obroncima [umadije, za ce-
lokupan stvarala~ki opus, odlukom
`irija upravnih odbora Udru`ewa
kwi`evnika Srbije i Kwi`evnog
dru{tva “Mr~ajevci” dobi}e: Vasiq
Mahnu, pesnik iz Ukrajine koji `ivi
u SAD i pesnici iz Beograda Alek-
sandar Petrov i Qubinko Jeli}.
Imena laureata bi}e saop{tena u po-
nedeqak u Udru`ewu kwi`evnika
Srbije, a na{a redakcija je zahvaqu-
ju}i predsedniku KD “Mr~ajevci”
Lunetu Levajcu u prilici da prva
objavi ovu ekskluzivnu informaciju.
U programu 13. susreta, koji }e za-
po~eti tradicionalnim pesni~kim
maratonom i trajati dva dana, poja-
vi}e se veliki broj stvaralaca iz
kwi`evnih klubova ^a~ka, Gorweg
Milanovca, Bawa Luke, Kru{evca,
Mr~ajevaca, kao i gosti koji dolaze
organizovano iz Beograda sa 50. Me-
|unarodnog susreta pisaca.
Z. L. S.
Kwi`evno dru{tvo “Mr~ajevci” i Udru`ewe kwi`evnika Srbije, kao organizatori 13.
Me|unarodnih mr~ajeva~kih pesni~kih susreta, raspisuju
KONKURS
za najboqe mlade pesnike
Pravo u~e{}a na konkursu imaju svi u~enici osnovnih i sredwih {kola. Radove na temu:
[umadija, zavi~aj, Morava, dostaviti na adresu: Kwi`evno dru{tvo “Mr~ajvci”, Dom kul-
ture, Ul. Miloja Stojanovi}a bb, 32 210 Mr~ajevci, najkasnije do 20. septembra 2013. godine.
Svaki u~esnik treba da dostavi po tri pesme na zadate teme, otkucane i potpisane {ifrom,
sa razre{ewem {ifre u posebnom kovertu. Najuspe{nijima }e biti dodeqene tri nagrade (pr-
va, druga i tre}a), u nedequ 22. septembra 2013. godine.
POZNATI LAUREATI 13. MR^AJEVA^KIH PESNI^KIH SUSRETA
TRI „POVEQE MORAVE”
STIHOVI ME\U GRIVAMA
“POETSKO ]O[E” U PRIJEVORU
Bratstvo porodica Levajac osnovano 2009. godine sa
ciqem da neguje tradicionalne i savremene vredno-
sti porodice i reafirmi{e uspomenu na svog slav-
nog pretka, Raka Levajca (1777-1833), ~uvenog vojvodu u
Prvom i drugom srpskom ustanku, borca za oslobo|ewe od
turskog jarma, organizuje sutra u Mojsiwu u 11 ~asova Na-
rodni sabor “Zahvalna Srbija”, rekao je u utorak na kon-
ferenciji za novinare Qubi{a Levajac, predsednik ovog
Bratstva. Nakon parastosa wegovim saborcima i vojvodi
Raku Levajcu, sahrawenom pored ulaza u crkvu Velike Go-
spojine u Mojsiwu, u kojoj je uz blagoslov vladike Hrizo-
stoma pre ~etiri godine postavqena spomen plo~a, bi}e
odr`an prigodan kulturno-umetni~ki
program. Na ~iwencu da se i druge poro-
dice u svetu okupqaju ukazao je kwi`ev-
nik Tihomir Levajac, koji `ivi u Bawa-
luci, ali je malo porodica koje imaju u
istorijsku sre}u i obavezu da neguju i re-
habilituju uspomenu na slavnog pretka.
U tom smislu na inicijativu Bratstva, a
na predlog MZ Ko{utwak vojvoda Rako Levajac dobio je
svoju ulicu u ^a~ku, a Qubi{a Levajac je pokrenuo inici-
jativu i za podizawe spomenika. O programu u kome }e na-
stupiti kulturno umetni~ka dru{tva iz Parmenca i Bawa
Luke, frula{, guslar i drugi, govorio je Miloqub Petro-
vi}, predsednik parmena~kog KUD “Milisav Petrovi}”.
Z. L. S.
SUTRA U MOJSIWU BRATSTVO PORODICA LEVAJAC ORGANIZUJE NARODNI SABOR
„ZAHVALNA SRBIJA“
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 17KULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do
11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi-
`ari Vulkan u Roda centru.
U kwizi Druga stra-
na pono}i, igrali su
majstorsku igru qubavi,
po`ude i smrti.
Sada, u Pono}nim
uspomenama, oni koji su
pre`iveli, sre}u se da
odigraju posledwu par-
tiju...
Progowena tragedi-
jom, bez se}awa na pro-
{lost, jedna lepa `ena
o~ajni~ki poku{ava da
se vrati u stvarnost.
Krije se u udaqenom ma-
nastiru u Gr~koj, i `eli
da izgradi novi `ivot
za sebe. Ona je Ketrin
Daglas, predodre|ena da
se jo{ jednom suo~i sa okrutnom, harizmati~nom mo}i
Konstantina Demirisa, gr~kog brodovlasnika koji je
ubio wenog mu`a i koji `ivi sa samo jednim ose}awem –
`eqom da se osveti. Sada, u blistavim metropolama po-
sleratne Evrope, Demiris je spreman da izvede posledwi
~in svog |avolskog plana – i zatre svaki trag opasne taj-
ne ~iju pora`avaju}u istinu samo Ketrin zna.
Pod pla{tom no}i,
nikakva pravila ne va-
`e...
Nezaboravna heroina
dobi}e i vi{e nego {to
je o~ekivala nakon {to
se kona~no prepusti qu-
bavi.
Za legije prosaca ko-
ji je obo`avaju, bi}e po-
prili~no iznena|ewe
kada ledi Sofi Jork,
k}erka markiza od Bran-
denburga, odbije bra~nu
ponudu `estokog i ras-
kala{nog Patrika Fo-
uksa u korist finog ali
pomalo dosadnog Bredo-
na ^etvina, lorda Slaslova. Mo`da Bredon ima titulu
erla, ali Sofine usne bride od Patrikovih tajnih poqu-
baca. Ipak, uverena je da }e on zauvek ostati razvratnik
i zato radije bira wegovog u{togqenog prijateqa. Pa-
trik je {okiran i povre|en wenom odlukom, jer ovaj po-
nosni zavodnik beznade`no je zaqubqen u Sofi.
Kada se Patrik preru{i kako bi u~inio Bredonu
uslugu, strastveni par na}i }e se o~i u o~i. Shvativ{i
da ne mogu da odole jedno drugom, ven~a}e se na brzinu,
me|utim, oboje imaju skrivene strahove koji }e dovesti do
nesporazma i umalo sve upropastiti.
Nesta{no nevina{ce i prefiwena bitanga odigra}e
svoj ples – Sofi }e spoznati {ta je potrebno da zadr`i
mu{karca, a Patrik nau~iti najva`niju lekciju o quba-
vi.
Eloiza Xejms
KAD OTKUCA PONO]
Sidni [eldon
PONO]NE USPOMENE
Izlo`bom “Nade`da Petro-
vi}, s obe strane objektiva”,
otvorenom u utorak, 10. sep-
tembra, Umetni~ka galerija “Nade-
`da Petrovi}” pridru`ila se obele-
`avawu 140 godina od ro|ewa velike
srpske i ~a~anske slikarke. Re~ je o
postavci Spomen zbirke Pavla Be-
qanskog iz Novog Sada, ~ija je uprav-
nica, dr Jasna Jovanov ujedno autor
ovog, svojevrsnog otkri}a u stvarala-
{tvu Nade`de Petrovi} (1873-1915),
kojim je osvetqen jo{ jedan, do sada
nedovoqno istra`en aspekt umetni~-
kog anga`mana najzna~ajnije slikar-
ke moderne, a to je fotografija. Iz-
lo`ene su retko ili nikada prikazi-
vane fotografije, koje same name}u i
naziv postavke - “s obe strane objek-
tiva”, po{to postavku ~ine, ne samo
fotografije na kojima je sama umet-
nica, ve} i one, koje je li~no foto-
grafisala iz svoje umetni~ke vizure,
postavqaju}i kao modele, kako ~la-
nove svoje porodice, bliske li~no-
sti, okru`ewe, tako i ~itav svoj slo-
jeviti dru{tveni anga`man, na raz-
li~itim dru{tveno-istorijskim po-
qima, budu}i aktivna i kao bolni-
~arka u ratovima. Veoma zna~ajna je
~iwenica da se umetnica ovim medi-
jem bavila u kontinuitetu, pasioni-
rano i da je bila verovatno prva `e-
na ratni fotograf na ovim prosto-
rima. Postavka u ^a~ku dopuwena je
i delima iz fonda Umetni~ke galeri-
je.
Izlo`ba je premijerno prikazana
u Spomen zbirci Pavla Beqanskog
(1892-1965) u Novom Sadu, diplomate
i kolekcionara koji
se u periodu izme|u
dva svetska rata po-
svetio stvarawu ko-
lekcije moderne
srpske umetnosti, za
javnost otvorene
1961. godine i sadr-
`i 185 antologij-
skih dela od 37 au-
tora, me|u kojima je
i 14 remek dela Na-
de`de Petrovi}.
Usledila su pred-
stavqawa u Domu
Vojske Srbije u Beo-
gradu i Muzeju sa-
vremene umetnosti u
Bawaluci. Otvara-
wu u ^a~ku je prisu-
stvovala i kustos
izlo`be Jasmina
Jak{i} Subi} iz Spomen zbirke Pa-
vla Beqanskog.
Ovo je drugi projekat na kome
uspe{no sara|uju Spomen zbirka Pa-
vla Beqanskog i ~a~anska Umetni~ka
galerija, nakon izlo`be “Pjer Kri-
`ani} - hroni~ar jednog vremena”,
istori~arke umetnosti Marije Radi-
sav~evi}, koja je trenutno postavqe-
na u Domu omladine u Beogradu i iza-
ziva veliko interesovawe i medija i
publike, podsetila je direktorka ~a-
~anske Umetni~ke galerije Milica
Petronijevi} i zahvalila autorki
izlo`be “Nade`da Petrovi} - s obe
strane objektiva” dr Jasni Jovanov,
{to je doprinela otkrivawu jo{ jed-
nog zna~ajnog, a nepoznatog segmenta
Nade`dine bogate umetni~ke i qud-
ske prirode.
Izlo`ba je realizovana uz podr-
{ku Ministarstva kulture i infor-
misawa Republike Srbije i Sekreta-
rijata za kulturu i javno informisa-
we Vlade AP Vojvodine, a zahvaquju-
}i saradwi s institucijama i poje-
dincima, kao i potomcima porodice
Petrovi}. U postavci se pored broj-
nih printova fotografija, mogu vi-
deti i fotoaparati kojima se umet-
nica slu`ila na po~etku 20. veka, no-
{wa sa kosovskim motivima, jedna
skulptura i albumi sa serijama poro-
di~nih i drugih portreta, koje pot-
pisuje slavna slikarka. Izlo`bu u
^a~ku je otvorio pomo}nik gradona-
~elnika Aleksandar Da~i}. Kolek-
tiv Umetni~ke galerije ponudi}e
stru~no vo|ewe kroz postavku utor-
kom i ~etvrtkom od 18 ~asova sve do
1. oktobra, do kada }e izlo`ba biti
otovorena. Z. L. S.
Sezonu umetni~kih sadr`aja u Galeriji “Risim” zapo~e}e ve~eras u 19
~asova izlo`bom i filmskim programom posve}enim glumici Sowi
Savi} pod naslovom “Devojka iz grada”. Otvarawu }e prisustvovati
gosti iz Jugoslovenske kinoteke iz Beograda, a bi}e prikazana mawe poznata
autorska ostvarewa ove avangardne i svestrane umetnice, rekao je Predrag
@ivkovi}, urednik filmskog i video programa Umetni~ke galerije “Nade`da
Petrovi}”, koja je staralac umetni~ke i filmske zaostav{tine Sowe Savi}, po
`eqi wene majke. U prizemqu Galerije “Risim” }e biti projektovana i publi-
ci poznata ostvarewa ove glumice, dok }e u obli`woj ba{ti restorana “Samu-
raj”, nakon projekcija, svirati grupa “Supernaut”, s kojom je Savi}eva inten-
zivno sara|ivala. @eqa organizatora ovog programa je da se uz medijsku podr-
{ku formira multikulturalni centar i legat Sowe Savi}, pod ~ijim krovom
}e svoje mesto za se}awe na}i i brojni drugi zaslu`ni ^a~ani iz sveta filmske
i pozori{ne umetnosti. Z. L. S.
VE^ERAS FILMSKI PROGRAM POSVE]EN SOWI SAVI] U GALERIJI „RISIM”
DEVOJKA IZ GRADA...
FOTOGRAFIJA U FOKUSU IZLO@BE SPOMEN ZBIRKE
PAVLA BEQANSKOG U UMETNI^KOJ GALERIJI
„NADE@DA PETROVI],
S OBE STRANE OBJEKTIVA“
18 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEKULTURA
PROFESOR DR BO[KO SUVAJXI], GOST OGRANKA VUKOVE ZADU@BINE,
O KOSOVU U EPSKOJ NARODNOJ POEZIJI
Zavr{ni program Letwih dana kulture u na{em gradu
organizovao je Ogranak Vukove zadu`bine, kao Udru-
`ewe “^uvari dela Vuka Karaxi}a”, pro{log ~etvrt-
ka u saradwi sa Regionalnim centrom za profesionalni
razvoj zaposlenih u obrazovawu, gde je zanimqivo predava-
we na temu “Kosovo u epskoj narodnoj poeziji” odr`ao dr
Bo{ko Suvajxi}, profesor Filolo{kog fakulteta u Beo-
gradu. Suvajxi} je predsednik Dru{tva za srpski jezik,
~lan UO Vukove zadu`bine i predsednik Me|unarodnog
komiteta slavista, osnovanog 1929. godine, ~iji je rad ob-
novqen u Beogradu 1955. godine, a 2018. }e biti odr`an ve-
liki Svetski kongres slavista upravo u na{oj prestonici,
najavio je profesor.
Neguju}i tradicionalne vrednosti na{e duhovne kultu-
re, mi u Ogranku Vukove zadu`bine kao ~uvari simbola i
ba{tine sopstvenog identiteta, smatrali smo svojom du-
`no{}u da progovorimo o istorijskim ranama vezanim za
kosmetski prostor, ali, jezikom narodne poezije. U to ime,
brojnu publiku je pozdravila predsednik Ogranka mr Gro-
zdana Komadini}, istakav{i da na{a epska poezija i “je-
ste i nije istorija, ali je narod uvek u ne~emu tra`io upo-
ri{te, da bi nastavio svoj `ivot i borbu daqe”, kao i
upravnik Vukove zadu`bine Slavko Vejinovi}, koji je ~a-
~anski Ogranak izdvojio kao jedan od najuspe{nijih u za-
du`binarskoj mre`i. Direktorka Regionalnog centra Go-
rica Stanojevi} rekla je da }e se ponovo u~iti u {kolama
narodna poezija i da je potrebno obnavqati to kolektivno
pam}ewe. Svojim bar{unastim glasom ve~e je oplemenila
Sara Plazini} pevaju}i kosovske pesme, s kojom je na kraju
i ~itava publika zapevala, ne retko i kroz suze, “Ej dragi,
dragi, bo`urove sadi”, maturanti ~a~anske Gimnazije Jo-
vana Lazovi} i Pavle Glinti} recitovali su odlomak iz
pesme “Smrt majke Jugovi}a”, a u~enici iz {kole u Trnavi,
koje je scenski pripremila nastavnica Mila Mutavxi},
prikazali su odlomak iz pesme “Kosovka devojka”.
KOSOVSKI BOJ JE TRAJAO JEDAN DAN
- Nijedan izvor iz perioda Boja na Kosovu ne govori o
porazu hri{}anstva. Pouzdano se zna da je boj trajao samo
jedan dan, verovatno samo jedno pre podne, i da su oba vla-
dara poginula, knez Lazar i sultan Murat, pouzdano se zna
da je u boju u~estvovao i Vuk Brankovi}, na ~ijem se posedu
bitka odvijala, i da je sultan Murat do{ao sa oba svoja si-
na, Bajzitom i Jakubom, kao i najva`nijim vojskovo|ama iz
Male Azije, dakle, sa najve}om vojnom silom... To je bila
strahovito krvava bitka, gubitke je imala i jedna i druga
strana, ali se od tih gubitaka srpska strana nije oporavi-
la. Turci su se vratili u Jedrene da se oporave i da krenu
daqe. Brankovi} se spasio, a ve}ina hri{}anske vojske je
ostala na bojnom poqu, a sve ostalo polako postaje legenda
- rekao je profesor Suvajxi}, pozivaju}i se na istorijske
izvore o doga|aju koji je bio osnova budu}eg vekovnog mi-
ta.
U deset kultnih spisa o knezu Lazaru, koji su nastali
posle samog boja od 1390. do 1420. godine, a neki spadaju u
red najlep{ih spisa na{e sredwevekovne kwi`evnosti, na
primer, Jefimijina “Pohvala knezu Lazaru”, govori se o
vencima duhovne pobede, koja je ostvarena velikom `rtvom
na bojnom poqu.
- Na osnovu ovih spisa knez Lazar Hrebeqanovi} je i
kanonizovan. Jedan od najzna~ajnih spisa toga doba jeste
“@itije despota Stefana Lazarevi}a” Konstantina Filo-
zofa, u kome se govori o Kosvoskom poqu i Lazarevoj pogi-
biji, ali i nekom ko je veoma blagorodan i ko je izvr{io
podvig i ubio turskog sultana. Tu su dva me|usobno pove-
zana oslonca kosovske legende, re~ je o junaku koji vr{i
podvig i izdajniku koji }e da okleveta junaka. I jedna i
druga legenda su se razvijale tako da su dovele do procesa
naknadne istorizacije i konkretizacije, odnosno indivi-
dualizacije. U nizu istorijskih spomenika pomiwe se i da
je postojala nekakva nesloga u hri{}anskom taboru, i gru-
pa devet zaverenika, me|u wima i neimenovani junak koji je
ubio sultana, vizantijski izvori pomiwu Milo{a Kobi-
lu, a tek krajem 15. veka pomiwe se i ime junaka, Kobili},
a potom Obili} - ka`e dr Bo{ko Suvajxi} i navodi dva
kruga izvora o Kosovskom boju.
VIZIJA NACIONALNE ISTORIJE
Prvi i najstariji sloj narodnih pesama su velike pesme
dugog stiha - bugar{tice (15-16 slogova) u kojima je velika
pa`wa posve}ena Milo{u Kobilovi}u i na~inu wegovog
hvatawa, sa nizom mitolo{kih ostataka, koji u narodnoj
kwi`evnosti postaje mitolo{ki heroj koji se u kosmogo-
nijskom smislu suprotstavqa demonu, a ne samo epski ju-
nak. Tu je vite{ki motiv sahrawivawa pod nogama vlada-
ra, motiv zava|anih `ena oko porekla i prvenstva vlasti o
kome je neprimereno govoriti, ali vekovima se prosejava-
lo ono {to ostaje, do Vuka se de{avalo “resetovawe” tra-
dicije, ali ta spona sa istorijom ostaje, jer je su{tina ep-
skog pevawa da se upravo o~uva spomen na ono {to je vred-
no spomena. U epskoj poeziji anga`ovane su upravo najvi{e
instance u vi{em smislu kada se ka`e “Sve je sveto i ~esti-
to bilo i milome Bogu pristupa~no” da bi se “opravdao”
poraz, kako se to ispostavilo kasnije u istorijskim izvo-
rima, a kao razlozi se navode: brojnost turske vojske, izda-
ja Vuka Brankovi}a i Bo`ija voqa. Vitalnost Kosovske le-
gende `ivi i u svim pesmama Filipa Vi{wi}a, iako on pe-
va tokom Prvog srpskog ustanka o pobedi, sa vizijom naci-
onalne istorije.
- Ta velika pri~a o `rtvovawu i slobodi je u na{e vre-
me prili~no banalizovana, to su univerzalne stvari i re-
cimo optu`ivati epsku narodnu poeziju za neko {irewe
nasiqa i mr`we ili Wego{a, isto je {to i optu`ivati
[ekspira za pedofiliju zbog Romea i Julije, ili Getea za
crnu magiju zbog Fausta... To je potpuno besmisleno, i tra-
`iti ne{to izvan kwi`evnosti je pogubno. Ta kosovska
epika isti~e ono va`no, prelamawe kolektivne tragike
kroz prizmu individualnog udesa (Kosovka devojka, Smrt
majke Jugovi}a...) Epske narodne pesme su na{a klasika, je-
dina i prava, rekao je Vasko Popa, na woj smo odrasli, a
sama kosovska legenda pru`a pogled u dubinu srpske tradi-
cije, u sticawe carstva u duhu, koje se mo`e posti}i samo
duhovnom `rtvom. Da se “Smr}u za ideju, sama ideja sa~uva
od smrti”, ~uvena je misao istori~ara Radovana Samarxi-
}a - rekao je Suvajxi}. Z. L. S.
“Carsku gozbu/ pred tebe ja bih/ prostr-
la zorom/ u svitawe/ pa beri sa mene/ sve
{to ti i{te/ qubav i slasti/ ispi iz mene/
posledwu kap/ mu{kosti/ svojoj utoli `e|/
Carsku gozbu/ pod tebe ja bih/ prostrla
krotko/ u suton blag/ pa pusti zveri/ i pti-
ca poj/ medonosni prizovi/ p~eliwi roj/
semenom pesme/ neka nam po{krope strast/
Carsku gozbu/ oslikaj trenom/ purpurnom
bojom/ukrasi ram/ spusti u du{u/ srebrni
pehar/ pa nosi seme/ i nosi plod/ i nosi
stablo/ i nosi rod/nosi i mene/kud god da
krene{/ u oku svom/ slavi trenutak/ i ja }u
isto/ dok se na gozbi sladim/ detiwe ~i-
sto...
Pesma “Gozba carska”, ~a~anske poetese
Milice Mime Dmitrovi}, potpisna {i-
from “Amajlija”, zavredela je drugu nagra-
du na konkursu qubavne poezije koji Bi-
blioteka “Jovan Tomi}” u Novoj Varo{i,
raspisuje ve} deset godina. Nagradu je ^a-
~anki, na kwi`evnoj ve~eri pro{log pet-
ka u novovaro{koj Biblioteci, uru~ila
direktorka Nera ^ovi}, a pesme iz wenih
kwiga kazivali su glumci Amaterskog po-
zori{ta iz Nove Varo{i, Indira Gen~i}
(kustos ovda{weg Muzeja) i Vladimir Du-
lanovi} (kwi`ni~ar, re`iser, glumac i
kompletan scenski radnik). Pored na-
gradne diplome i monografskog izda-
wa kwige o stanovni{tvu ovog kraja,
pesnikiwa je nagra|ena i vikend bo-
ravkom na Zlataru. Pro~itav{i svo-
ju nagra|enu pesmu “Carska gozba”,
Milica Dmitrovi} je zahvlalila or-
ganizatorima konkursa i uputila po-
hvale da su sjajni doma}ini. Tre}u
nagradu je dobila Dragana \urkovi},
ali }e je preuzeti naknadno.
Milica Dmitrovi} je vi{e od dve
decenije prisutna na kwi`evnoj sce-
ni rodnog grada i Srbije. ^lan je
Kwi`evne zajednice Jugoslavije,
Udru`ewa kwi`evnika Srbije, Udru-
`ewa publicista u ^a~ku, a uspe{no
se oprobala u raznovrsnim `anrovi-
ma. Objavila je {est kwiga poezije
(“@eqa, ki{e, klackalice”, “Na
stranputici du{e”, “Mima 3”, “Bih li to
snena”, “Nova }utawa” i “^ulo qubavi”),
kwigu kratkih pri~a “Amajlija” i dva ro-
mana: “Teo”i “Mer”. Recenzenti su joj bi-
li: mr Jelena Kova~evi}, mr Marijana
Matovi}, publicista Qiqana Bulatovi},
kwi`evnici: Antonije Markovi}, Mili-
jan Despotovi}, Jovan Nikoli} Jof, Dra-
gan Jovanovi} Danilov, Verica Tadi} i
Milosav Buca Mirkovi}.
U~esnik je brojnih pesni~kih susreta u
Srbiji, Republici Srpskoj, Bugarskoj i
dobitnik vi{e nagrada na kwi`evnim
konkursima. Samo u toku posledwe dve go-
dine pobrala je tre}u i drugu
nagradu na konkursu qubavne
poezije u Novoj Varo{i; Po-
hvalu za pesmu u ]upriji 2012;
Nagradu “ART KVADRAT” za
pesmu u Kazanlaku u Bugar-
skoj; tre}u nagradu za kratku
pri~u IK ALMA, Beograd
2012; prvu nagradu za kratku
pri~u u ]upriji - “Moravske
tajne” 2012; drugu nagradu za
pri~u u Barajevu 2012. i Po-
hvalu za qubavnu pesmu na
istom konkursu Kwi`evnog
kluba “Jovan Du~i}” 2013;
Pohvalu na konkursu “Milo-
van Vidakovi}” za pri~u u Bu-
dimpe{ti 2012; Pohvalu na
konkursu u Ni{u 2013, drugu
nagradu za najlep{u qubavnu pesmu KK
“Dis” u Ba~koj Palanci 2013... Milica
Mima Dmitrovi}, svojim sugra|anima
prepoznatqiva je i kao radnik “Urban-
projekta”, stvaralac je rasko{nog talen-
ta, od koga mo`emo o~ekivati jo{ mnoga
kwi`evna dostignu}a. Z. L. S.
MILICI MIMI DMITROVI] DRUGA NAGRADA ZA QUBAVNU POEZIJU BIBLIOTEKE U NOVOJ VARO[I
PISAC RASKO[NOG TALENTA
Uru~ivawe nagrade:
Milica Mima Dmitrovi} i Nera ^ovi}
Profesor dr Bo{ko Suvajxi}
NA[A KLASIKA, JEDINA I PRAVA
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 19MARKETING
marketing 032/342-276
20 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINERECEPTI
[qive oprati, o~istiti od
ko{tica i staviti u ve}u te-
glu. Dodati koricu cimeta,
klin~i}e i suvo gro`|e,
prethodno namo~eno u rum.
Sve preliti vinom i teglu
povezati. Po{to odstoji 15
dana na sobnoj temperaturi,
vino pa`qivo odliti, sipati
u boce i dobro ih zatvoriti.
Suva {qiva u odnosu na drugo suvo vo}e ima dvostruko
ve}u antioksidansnu mo}. U sastavu suvih {qiva nalazi
se koncentrovan sorbitol i vlakna, koja im daju ve}i
laksativni efekat u odnosu na sve`e {qive. Laksativno
delovawe {qive ima veliku prednost jer je, zbog nedo-
voqne fizi~ke aktivnosti i nezdrave ishrane smawena
aktivnost creva, naro~ito kod starijih osoba.
[qive se su{e kada su dobro zrele. Cele plodove {qi-
va, bez va|ewa ko{tica, rasporediti po re{etkastoj
podlozi tako da ne le`e jedna na drugoj. Su{iti ih na
suncu, preko celog dana. Mesto na kojem se su{e treba
da bude sun~ano i za{ti}eno od pra{ine i insekata.
Predve~e dasku sa {qivama uneti unutra da ne bi preko
no}i ovla`ile. Ukoliko nema uslova za su{ewe na
suncu, mogu se su{iti u rerni. Po~etna tem-
peratura treba da bude 50 stepeni, sa od-
{krinutim vratima rerne kako bi para
izlazila. Tokom su{ewa plodove okre-
tati. Kad su upola osu{ene, {to se po-
znaje po sme`uranoj qusci, poja~ati
temperaturu na 65 stepeni. Osu{ene {qi-
ve dr`ati u platnenoj kesi.
Deset do dvanaest suvih {qiva dnevno
spre~avaju gubitak ko{tanog tkiva prouzroko-
van opadawem nivoa estrogena. I na taj na~in {to
snabdevaju organizam boronom, mineralom koji olak{a-
va apsorpciju kalcijuma.
Suve {qive sadr`e i mo}ni antioksidans beta karoten.
^etvrtina {oqe suvih {qiva obezbe|uje 17 odsto pre-
poru~enih dnevnih doza vitamina A beta karoten). Suve
{qive su izvor kalijuma, koji {titi kardiovaskularni
sistem. Dodajte ih u `itarice koje jedete za doru~ak,
u`inu, koristite u kola~ima ili
pravite od wih pire kojim }ete
da prema`ete jutarwi tost ka-
ko biste spre~ili pojavu visko-
kog pritiska i ateroskleroze.
Spre~avawe opstipacije (zatvo-
ra) je najpoznatija uloga suvih
{qiva. Na ovaj na~in se smawuje
rizik raka debelog creva i pojave
hemoroida.
[QIVE ZA BOQI RAD CREVA[QIVE I KOZMETIKA
Sreda, 18. septembarUtorak, 17. septembarPonedeqak, 16. septembarPetak, 13. septembar Nedeqa, 15. septembarSubota, 14. septembar
110
C
190
C
110
C 130
C 130
C 140
C 80
C
200
C
150
C
200
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 19. septembar
Slaba ki{aDelimi~no obla~noDelimi~no obla~no
200
C 190
C190
C200
C
VedroMogu}a slaba ki{a Delimi~no obla~noVedro
Sastojci:
- 250 g suvih {qiva
- korica cimeta
- 4 klin~i}a
- 150 g suvog gro`|a
- 2 ka{ike ruma
- 3 litra vina
Hranqiva maska od {qiva
Potrebno vam je tri zrele
ispasirane {qive, ka{ika
meda i 10 AD kapi koje mo-
`ete kupiti u svakoj apote-
ci. Ovu smesu pustite da se
osu{i na licu, pa je posle
20 minuta isperite tuferi-
ma natopqenim u ~aj od ka-
milice
Maske za suvu ko`u
Nekoliko krupnih, zrelih i
mekanih {qiva oqu{tite i
umutite u glatku masu. Do-
dajte ka{i~icu meda i gli-
ne koliko da se napravi le-
pa ka{a. Ukoliko je ko`a
jako suva, dodajte i ka{i~i-
cu pavlake. Nama`ite ma-
sku na ~istu ko`u i dr`ite
20 do 30 minuta. Glinu uvek
me{ajte plasti~nom ili dr-
venom ka{i~icom.
qiva sadr`i topqiva di-
jetetska vlakna (pektin),
koja deluju blagotvorno
kod sni`ewa holesterola
u krvi i zatvora. Nau~na istra`ivawa
pokazuju da se konzumirawem dvanaest
{qiva dnevno posle osam sedmica sma-
wuje holesterol - LDL (los holeste-
rol).
[qive, uz jo{ neke vrste vo}a (jabuke,
vi{we, kru{ke, kajsije) sadr`e sorbitol -
{e}erni alkohol koji se koristi kao zame-
na za {e}er u proizvodwi slatkih dijetet-
skih proizvoda namewenih dijabeti~arima
i ostalim osobama koje smeju konzumirati
ograni~ene koli~ine {e}era.
Sve`e {qive su odli~an izvor vitamina
C, koji je mo}an prirodni antioksidant.i
poma`e organizmu da razvije otpornost
prema infektivnim agensima i da izbaci
{tetne slobodne radikale.
Sve`e {qive su veoma dobar izvor vita-
mina A i beta karotena. Vitamin A je neo-
phodan za vid i za odr`avawe zdrave ko`e
[qiva zbog sadr`aja vitamina B-kom-
pleksa poma`e kod psihi~kih nemira i po-
te{ko}a s koncentracijom, ja~a srce i
imunitet, reguli{e probavu, ~isti organi-
zam i odstrawuje iz wega {tetne materije,
te podsti~e rad jetre i popravqa apetit.
Osobe koje imaju problema sa bubrezima
ili imaju bolove u `u~i trebalo bi da jedu
{qive u veoma malim koli~inama.
[qiva krvne sudove ~isti od masnih na-
slaga.
[QIVE(Prunus domestica)
[
Nutritivne vrednosti (100g)
Energetska vrednost porcije - 54.0 kcal
Voda - 118.0 %
Sadr`aj vlakana: - 2.0 g
Sadr`aj ugqenih hidrata - 14.0 g
Kalcijum - 4.0 mg
Kalijum - 173.0 mg
Magnezijum - 8.0 mg
Fosfor - 11.0 mg
Vitamin A - 32.0 mg
Vitamin C - 32.0 mg
Folna kiselina - 2.0 mg
SUVE [QIVE
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 21RECEPTI
SLATKA ZIMNICA OD [QIVA
Priprema:
Kre~ razmuti u polovini vo-
de predvi|ene za kre~nu vodu,
a zatim dodati celu koli~i-
nu. Ostavite da se kre~ sleg-
ne, a voda izbistri.
[qive sasvim tanko oqu{ti.
Pa`qivo odvojiti bistru vo-
du od kre~a i spu{tati u wu
{qive. Posle sat izvaditi
{qive iz kre~ne vode i pa-
`qivo ih, pomo}u |ev|ira,
oprati u nekoliko voda. Sva-
koj {qivi izvaditi ko{ticu,
paziti da se ne pokvari oblik
{qive. Na mesto ko{tice
ubaciti ~etvrtine jezgra ora-
ha.
U {erpi za kuvawe slatka, od
{e}era i ~a{e vode skuvajte
gust sirup. Pre nego {to je
sirup potpuno gotov, spustite
u wega kolutove oqu{tenog
limuna. Pripremqene {qive
polako spustite u sirup i ku-
vajte oko 25 minuta.
Pred kraj kuvawa dodati ma-
lo razre|enog limuntusa.
Skinuti slatko sa {poreta,
pa`qivo ga openiti i pokri-
ti mokrim ~istim platnom.
Potpuno se isto sprema i bez
oraha.
Ostaviti da stoji nekoliko
~asova pa onda sipajti u ~i-
ste, suve tegle.
SLATKO OD [QIVA SA ORASIMA
Sastojci:
1kg {qiva
1kg {e}era
1 limun
malo limuntusa
250 g kre~a
~etvrtine jezgra oraha
4 litra vode za kre~nu vodu
1 ~a{a vode za sirup
Priprema:
[qive oprati. Ise}i po-
pre~no, o~istiti od ko{tica
i nakon toga izmeriti. U {i-
ru {erpu staviti {e}er i do-
dati vodu i ostaviti ga na ti-
hoj vatri da se istopi. Kada
sok po~ne da vri dodati ise-
~ene {qive.
Nastaviti sa kuvawem. Ka{i-
kom pa`qivo odstraniti pe-
nu (nikako nemojte me{ati
slatko, ve} dr{ke {erpe po-
lako okre}ite levo - desno.
Ponovite nekoliko puta, tako
se pena skupi na sredinu {er-
pe, na taj na~in ka{ikom }ete
je lak{e odstraniti).
Ped kraj kuvawa dodati kri-
{ke limuna i li{}e bosiq-
ka. Slatko dobija poseban
ukus i miris. Izvaditi li-
{}e bosiqka.
Sa gotovim vru}im slatkom
puniti vru}e tegle.
Napuwene tegle uviti u toplo
i ostaviti da se preko no}i
hladi.
U slu~aju da volite da su zr-
na {qiva malo tvr|a, posle
ce|ewa, {qive dr`ite 60 mi-
nuta u kre~anoj vodi.
SLATKO OD NEQU[TENIH [QIVA
Sastojci:
1 kg o~i{}enih {qiva
800 gr {e}era
2-3 kri{ke limuna
2-3 lista bosiqka
150 ml vode
Priprema
[qive dobro oprati, o~isti-
ti od ko{~ica razdvojiti na
polovine i poslagati na du-
bqu posudu za pe~ewe. Posuti
{e}erom, lagano prome{ati,
staviti u rernu zagrejanu na
200-220°C i pe}i dva do dva i
po sata. Povremeno malo pro-
me{ati.
Kada je postignuta `eqena gu-
stina, dodati rum i puniti u
vru}e tegle. Odmah ih zatvo-
riti i staviti u toplu rernu
da se ohlade do idu}eg dana.
XEM OD PE^ENIH [QIVA
Sastojci:
3 kg {qiva
1 kg {e}era
1-1,5 dl ruma
Priprema:
[qivama najpre povaditi
ko{tice, pa ih samleti, treba
da dobijete tri kg samlevenih
{qiva. Meqite ih na vodeni-
cu koja odvaja qusku. Tako sa-
mlevene {qive i {e}er kuva-
ti na sredwoj vatri. Kuvati
sat- sat i po, (zavisi od zre-
losti {qiva i od ja~ine tem-
perature). Kuvano je kada xem
postane gu{}i, mo`da ne}e
izgledati tako, ali kada se
ohladi bi}e. Skinuti sa {po-
reta, dodati rendanu ~okola-
du i me{ati dok se ~okolada
ne istopi.
Kada xem bude mlak sipati u
zagrejane tegle i staviti u
rernu da se dobije pokorica.
XEM OD [QIVA SA ^OKOLADOM
Sastojci
3 k g{qiva
3 kg {e}era
300 gr ~okolade
Priprema:
[qive oprati, o~istiti od
ko{tica, prepoloviti ili na
~etvrtine, Kuvati ih u 2 li-
tra vode dok ne omek{aju, 30
minuta pa ih samleti (u
blenderu ili multiprakti-
ku). Nakon toga procediti
kroz gazu ili cedaqku. Doda-
ti {e}er, limunsku kiselinu
i proce|eni sok u kojem su se
kuvale {qive (na gazi ostanu
komadi}i {qive), ostatak vo-
de od dva litra, i to je ukup-
no 4 litra, te ponovno kuva-
ti 10-15 minuta. Sipati u
zagrejane (u rerni) fla{e, pa
pasterizovati.
SOK OD [QIVA
Sastojci:
1 kg {qiva
4 l vode
200 gr {e}era
2 male ka{i~ice limunske
kiseline
malo cimeta
Priprema:
[qive sa karanfil~i}em,
cimetom i vodom pome{ati i
kuvati 20-25 minuta pa proce-
diti. Dodati {e}er i vanil
{e}er i ostaviti da odstoji
10 sati, pa dodati alkohol i
ostaviti jo{ dve sedmice.
LIKER OD [QIVA
Sastojci:
750 gr {qiva, o~i{}enih
1 karanfili}
1 {tapi} cimeta
500 ml vode
350 gr {e}era
20 gr vanilin {e}era
1/2 l belog ruma
1/2l vodke
Priprema:
Sve staviti u {erpu i kuvati
na tihoj vatri oko sat vreme-
na uz ~esto me{awe. Dok je
jo{ vru}e staviti u tople sta-
klene tegle i zatvoriti.
XEM OD SUVIH [QIVA
Sastojci:
2 {oqe suvih {qiva
1 {oqa {e}era
1 {oqa vode
sok od jednog limuna
Priprema:
[qive staviti u dubqu posu-
du za kuvawe. Dodati {e}er,
vanil {e}er i sok od limuna,
sve dobro prome{ati i kuva-
ti na sredwoj temperaturi.
Kada provri kuvati 60 minu-
ta uz povremeno me{awe.
Omek{ale {qive skloniti sa
{poreta i usitniti {tapnim
mikserom, dodati usitweni
ananas i nastaviti kuvawe na
maloj temperaturi 60 minuta
uz ~e{}e me{awe, pa dodati
naseckane orahe. Kuvati xem
jo{ oko 15-tak minuta. Sipa-
ti u zagrejane tegle. Dobro ih
zatvoriti i okrenuti naopa-
ko 10 minuta .
XEM OD [QIVA SA ANANASOM
I ORASIMA
Sastojci:
1 kg {qiva-odstraniti ko-
{tice i ise}i na ~etvrtine
250 gr ananasa-usitniti na
blenderu
100-150 gr oraha-iseckati
500 gr {e}era
2 vanil {e}era
2 ka{ike soka od limuna
Priprema:
Mawe {qive samo oprati i
stavqati u tegle, a ve}e pre-
poloviti i izvaditi ko{ti-
ce. Po `eqi {qive mo`ete da
oqu{tite. Prelijte ih vru-
}im sirupom i pasterizovati
15-20 minuta.
PASTERIZACIJA
Vreme zagrevawa kod pasteri-
zacije je kratko, a temperatu-
ra je oko 80 stepeni, tako da u
namirnicama ostaje mnogo vi-
tamina Tegle ili staklene
fla{e se napune, zatvore i
slo`e u lonac (da se ne bi me-
|usobno dodirivale, a na dno
lonca staviti novine ili ku-
hiwsku krpu). Sipati vode do
3/4 fla{e ili tegle, poklopi-
ti lonac i zagrejati dok ne
provri. Zimnicu uvijemo u
}ebe ili debeli pe{kir i
ostavimo da se postepeno
hladi. Ovako se uni{tavaju
mikroorganizmi odgovorni
za kvarewe hrane.
Pasterizacija u rerni
Tegle dobro zatvoriti i po-
re|ati u hladnu rernu. Ukqu-
~iti rernu na 100 stepeni, a
tajmer na 90 minuta. Kada se
oglasi zvono tajmera, iskqu-
~iti rernu. Ostaviti tegle da
se potpuno ohlade (24 sata),
pa ih tek onda izvaditi.
KOMPOT OD [QIVA
Sastojci za teglu
od kilo {qiva
3 ka{ike {e}era
8 ka{ika vode
22 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINESAOBRA]AJ
No}na mora svakog voza~a nije samo da se wemu i we-
govim saputnicima dogodi ne{to nepredvi|eno,
ve} i da me|u prvima do|u na mesto saobra}ajne ne-
zgode u kojoj ima povre|enih. U takvim slu~ajevima hra-
brost i spremnost da se pomogne drugima nisu uvek na pr-
vom mestu, nego znawe. Osnovno medicinsko i znawe o tome
{ta bi prvo trebalo uraditi da bi i ostali putnici koji
sti`u na lice mesta na vreme primetili nezgodu i izbegli
opasnost. Do mesta saobra}ajne nezgode ne moraju uvek pr-
vi da stignu voza~i drugih automobila ili teretnih vozi-
la. To mogi biti i pe{aci, biciklisti, motorxije... Sada
konkretno govorimo o voza~ima koji u svom automobilu
moraju imati komplet prve pomo}i, trougao, svetle}i pr-
sluk. U svakom slu~aju, prema novom Zakonu o bezbednosti
saobra}aja (~lanovi 167. i 168.) svi u~esnici u saobra}aju
obavezni su da pru`e pomo} povre|enima u nezgodama, u
skladu sa svojim mogu}nostima i znawem, kao i da o tome
obaveste nadle`ne slu`be. Po novom Zakonu i na~inu po-
lagawa voza~kih ispita za sve kategorije, budu}i voza~i
moraju da poha|aju teorijsku i prakti~nu nastavu iz prve
pomo}i. Obuku u ^a~ku, posredstvom Crvenog krsta, spro-
vodi dr Branko Kujunxi}. I pre nego {to je po~eo da radi
sa budu}im voza~ima, dr Kujunxi} je u pru`awu prve pomo-
}i obu~io pripadnike Omladinske terenske jedinice Cr-
venog krsta. Oni su nekoliko puta pokazali sugra|anima
{ta su nau~ili, a kako najavquju u ovoj organizaciji, bi}e
organizovane nove obuke za ~lanove wihove OTJ.
[TA PRVO URADITI?
Ukoliko se zatekne na licu mesta, svaki voza~ mora
najpre proceniti bezbedonosnu situaciju i pru`iti neo-
dlo`nu pomo} unesre}enima. Potom poziva nadle`ne slu-
`be, policiju, hitnu medicinsku pomo}, vatrogasce (na-
ro~ito ako je povre|eni zarobqen u automobilu, u slu~a-
ju po`ara na mestu nezgode, pada dalekovoda, izlivawa
toksi~nih materija). Svaki voza~ koji se zatekao na mestu
nezgode obavezan je da sa~eka dolazak nadle`nih slu`bi i
pomogne im, po potrebi.
Kako postupiti na mestu
saobra}ajne nezgode:
1. Parkirati bezbedno svoje vozilo i ukqu~iti sva ~e-
tiri pokaziva~a.
2. Osvetliti mesto nezgode svojim farovima.
3. Ne pretr~avati preko ulice ili magistarale.
4. Obu}i reflektuju}i prsluk.
5. Upozoriti ostale u~esnike u saobra}aju o nezgodi po-
stavqawem sigurnosnog trougla na 50 metara u vangrad-
skim, odnosno 15 do 20 m u gradskim zonama.
6. Pri}i vozilu, izvu}i kontakt kqu~ i zadr`ati ga
kod sebe i kasnije ga predati policiji.
7. Povu}i ru~nu ko~nicu, ako je to mogu}e i spre~iti
pokretawe i prevrtawe vozila.
8. Ne dozvoliti pu{ewe cigareta na mestu nezgode.
9. Neaktivirani vazdu{ni jastuci se mogu naknadno
aktivirati i o tome bi posebno trebalo voditi ra~una.
10. Proveriti da li postoji opasnost od pada dalekovo-
da, izlivawa goriva, toksi~nih materija i izbijawa po-
`ara. Ukoliko je vozilo ve} zapaqeno ili postoji opa-
snost od po`ara, curi gorivo... nikako mu ne prilaziti,
ve} pozvati 192 (policija), 193 (vatrogasna spasila~ka
ekipa) i 194 (hitna medicinska pomo}).
NAJVA@NIJA JE BEZBEDNOST
PRU@AOCA POMO]I
U slu~aju saobra}ajnih nezgoda, bezbednost osobe koja
pru`a pomo} je na prvom mestu. Kada su oni zadovoqeni,
potrebno je uzeti iz svog automobila komplet prve pomo-
}i ili iz vozila unesre}enog, staviti za{titne rukavice
i pri}i povre|enom. Trebalo bi zatra`iti pomo} i od
ostalih prisutnih na mestu saobra}ajne nezgode.
- Sve mere prve pomo}i pru`aju se na mestu nezgode ne
pomeraju}i povre|enog. Naravno, u slu~aju da je ugro`en
`ivot osobe koja pru`a pomo}, mo`e se, u saradwi sa
ostalima, povre|eni pomeriti na bezbedno mesto poseb-
nim tehnikama, Rautekov hvat sa zemqe ili sedi{ta vozi-
la.
Prvo {to je potrebno uraditi po prilasku povre|eni-
ma je primarni pregled. On podrazumeva procenu svesti i
disawa. Sledi sekundarni pregled celog tela, “od glave
do pete”, detaqnije utvr|ivawe postoje}ih povreda i sti-
cawe uvida u neodlo`ne i dodatne mere pomo}i - navodi
dr Branko Kujuxi}.
Z. J.
(U slede}em broju:
Kako pru`iti pomo} u slu~aju te{kih povreda)
OBAVEZE VOZA^A KOJI NAI\U NA SAOBRA]AJNU NEZGODU
SA^UVAJ SEBE, POMOGNI DRUGOM
Arhiva: Pokazne ve`be volontera Crvenog krsta
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 23VODI^
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
KLUB „VELVET”
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
“SRPSKI PAB”
- Subota, 14. april
- Svirka "DUDA I KOLE"
(eks Mamurni qudi), 22 ~asa
GRADSKA BA[TA
Broj za rezervacije
063-620-333
PIVNICA
„CITY PUB”
Gospodar
Jovanova 22,
telefon 032/228 - 310 KAFE “[TO DA NE”
PETAK 13. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
13:00 NIKO KAO JA-r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI – r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 INTERAKCIJA
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA 14. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 KONCERT
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 INTERAKCIJA-r
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 MUZI^KA APOTEKA
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA 15. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM – MALA PRINCE-
ZA
15:30 VEZE
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 SPORTSKA GALAKSIJA
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 KARUSEL
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK 16. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRICICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 KARUSEL-r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI – ZASTAVA FILM
21:00 MILANOVA^KA SEDMI-
CA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK 17. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strast –
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM –
ZASTAVA FILM – r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 Beli luk I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA
–r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA 18. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 INTERAKCIJA-r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA –Izlog strasti –
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK 19. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-r.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -
TV
PROGRAM
TV
PROGRAM
////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
FESTIVAL
„PRI^A”
- Petak, 13. septembar,
Ulica bra}e Gli{i}a u 21 ~as
U^ESTVUJU
Nikola Radovi} i “Zdu{na podr{ka”,
“£ ˆ— ˇ ,
SUNSHINE ,
THE DIBIDUS
i Pera Joe and Sunburst .
GALERIJA “RISIM”
- Petak, 13. septembar u 19 ~asova
Multimedijalna izlo`ba
“SOWA SAVI]
- DEVOJKA IZ GRADA”
DOM KULTURE
- Petak, 13. septembar - Izlo`ba slika
Dragana Jovanovi}a, slikara iz ^a~ka,
Likovni salon u 20 ~asova
- Utorak, 17. septembar - Kwi`evno ve-
~e sa VAWOM BULI]EM, sredwi hol u
20 ~asova
24 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINELU^ANI
Predstavnici op-
{tine Lu~ani po-
setili su pro{le
sedmice pred{kolce u
Osnovnoj {koli u Kotra`i
i uru~ili im tom prili-
kom prigodne poklone. Po-
`elev{i da uspe{no savla-
daju pred{kolski program,
bojanke i bojice mali{a-
nima je podelio predsednik
op{tine Mladomir Srete-
novi}.
U Osnovnoj {koli “Ko-
tra`a” ove godine nastavu
poha|a 13 pred{kolaca. U
grupi ima devet de~aka i
~etiri devoj~ice, koji se
polako navikavaju na prve
radne obaveze.
- Drago mi je {to smo
danas uspeli da obradujemo
pred{kolce. Trudi}emo se
da se ova lepa praksa neguje
i u narednim godinama. Mi
u lokalnoj upravi smo na
svojim sastancima ve} zau-
zeli stav da }emo i daqe iz-
dvajati zna~ajna sredstva
za igra~ke, {kolski pri-
bor, nastavna sredstva i
opremawe {kolskih objeka-
ta - rekao je Mladomir
Sretenovi}, dodaju}i da
op{tina Lu~ani postaje
prepoznatqiva po tome
{to u svom buxetu oprede-
quje zna~ajna sredstva za
{kolsku i studentsku omla-
dinu, kao i stimulisawe
ra|awa. U ovoj godini u
oblast obrazovawa je ulo-
`eno oko pet miliona di-
nara. Za narednu 2014. go-
dinu planirano je da se
sredstva udvostru~e, da de-
ca dobiju boqe uslove i
{kolski pribor, jer bez
ulagawa u omladinu i weno
obrazovawe - nema ni na-
pretka, istakao je Sreteno-
vi}.
Grupa pred{kolaca u
Kotra`i je jedna od ~etiri,
koje su formirane u okviru
pripremnog pred{kolskog
programa. Ostale su u Gu~i,
Vi~i i Gora~i}ima. U Lu-
~anima i Gu~i postoje jo{
~etiri grupe celodnevnog
boravka. U osam vaspitnih
grupa ima 124 de~aka i de-
voj~ica, 11 mawe nego pro-
{le godine. Kako isti~e
Qiqana Dmitri}, direk-
tor Pred{kolske ustanove
“Na{a radost”, vrti}i su
veoma dobro opremqeni i
imaju izuzetne uslove za
rad sa decom.
- Ove godine nismo uspe-
li da organizujemo rad gru-
pe pred{kolaca u Osnovnoj
{koli u Kaoni. Nije bilo
zainteresovanih roditeqa
da upi{u svoju decu i na ~e-
tvoro~asovni pred{kolski
program u Lu~anima. Po-
red obaveznog vaspitno-
obrazovnog rada, ove godi-
ne akcenat }emo staviti i
na dru`ewe pred{kolaca
sa podru~ja Op{tine. Prvo
takvo okupqawe bi}e orga-
nizovano u prvoj nedeqi
oktobra, a nakon toga za
Novu godinu, kada }e zajed-
no do~ekati Deda Mraza.
Imamo i rekreativni pro-
gram koji obuhvata zimova-
wa i izlete - rekla je Qi-
qana Dmitri}. Ona je naja-
vila i da }e prioritet u
2014. godini biti realiza-
cija projekta energetske
efikasnosti, koji je ve}
pripremqen.
Predstavnici lokalne
samouprave su istog dana
posetili i pred{kolce u
osnovnim {kolama u Vi~i
i Gora~i}ima. V. S.
[ahovski klub “Jelica PEP” iz
Gora~i}a osvojio je prvo mesto
i {ampionsku titulu na takmi-
~ewu Prve lige Srbije u Kragujevcu. Veli-
ki napor i rad u protekle ~etiri godine
postojawa ovog kluba, uz podr{ku sponzo-
ra Visoke {kole za poslovnu ekonomiju i
preduzetni{tvo iz Beograda, krunisan je
na najboqi mogu}i na~in.
U ostvarewu istorijskog uspeha u~e-
stvovali su velemejstor Natalija @ukova,
~lan reprezentacije Ukrajine i nekada-
{wa {ampionka Evrope, `enski velemaj-
stor Jovana Vojinovi}, ~lan reprezenta-
cije Srbije, `enski internacionalni maj-
stori Marija Raki}, ~lan reprezentacije
Srbije, i Jovana Eri}, ~lan studentske re-
prezentacije Srbije, `enski velemajstor
Mirjana Mari} i `enski majstorski kan-
didat Tamara Kezele. Kapiten i trener
ekipe je internacionalni majstor Jovan
Todorovi}.
Osvajawem {ampionske titule, prve u
istoriji ekipnog sporta Draga~eva, klub
je stekao pravo u~e{}a na Kupu evropskih
{ampiona u {ahu, koji se odr`ava od 19.
do 27. oktobra na Rodosu. Time }e biti is-
pisana jo{ jedna svetla stranica u isto-
riji draga~evskog sporta.
Mu{ka {ahovska ekipa “Jelica PEP”
startuje sutra na takmi~ewu Druge lige
Srbije i glavni je favorit za osvajawe pr-
vog mesta.
Ekolo{ko dru{tvo “Draga~evo” je
udru`ewe gra|ana osnovano 10. sep-
tembra 1998. godine u Gu~i i bavi se
programom obnove, za{tite i razvoja pri-
rodnog, kulturnog i duhovnog nasle|a
Draga~eva. Kao i svaka organizacija, koja
ima {irok delokrug rada, susretalo se sa
brojnim problemima. Od svog nastanka,
borilo se protiv neinformisanosti, ne-
znawa i starih navika pojedinaca ili od-
re|enih interesnih grupa, u nastojawu da
podigne svest gra|ana o zna~aju o~uvawa
prirodnih, kulturnih i duhovnih vredno-
sti. Bilo je neophodno vreme da se razbiju
predrasude o misiji ove organizacije, jer
je vrlo dugo tuma~ena na pogre{an na~in.
Zahvaquju}i entuzijazmu i velikoj upor-
nosti ~lanova, danas se ovo ekolo{ko dru-
{tvo svrstava u grupu najmasovnijih udru-
`ewa gra|ana u Draga~evu.
Kao najzna~ajnije rezultate rada u
ovom udru`ewu navode: uvo|ewe “ekolo-
{ke stolice” u radu svih op{tinskih or-
gana, koje datira iz 1999. godine, usvajawe
deklaracije “Draga~evo ka ekolo{koj sre-
dini”, prema kojoj je obnova, za{tita i
razvoj prirodnog, kulturnog i duhovnog
nasle|a postala zvani~na obaveza lokalne
zajednice, u~e{}e u izradi strate{kog
programa “Agro - ekolo{ki i turisti~ki
razvoj Draga~eva”, kao i doprinos u dono-
{ewu Deklaracije o zabrani genetski mo-
difikovanih organizama i proizvoda na
podru~ju op{tine Lu~ani.
Ekolo{ko dru{tvo je na po~etku svog
rada sa~inilo popis najzna~ajnijih pri-
rodnih i kulturnih dobara u Draga~evu i
^a~ku, koja bi mogla biti pod za{titom
dr`ave. U~estvovalo je u predlagawu, ob-
radi, reviziji, izradi stru~ne osnove,
progla{ewu i upravqawu nad za{ti}e-
nim prirodnim dobarima: Ov~arsko-ka-
blarska klisura, kao predeo izuzetnih od-
lika, R}anska pe}ina - spomenik prirode,
Radanova gora u zaseoku Veles, u selu Gu~a,
kao spomenik prirode i semenska {umska
zajednica, stabla Draga~eva i ^a~ka kao
spomenici prirode. Dru{tvo se anga`o-
valo i u brojnim drugim aktivnostima,
kao {to su programi u oblastima privre-
de, poqoprivrede i socijalne za{tite, tu-
rizma i sli~no. Realizovali su i Teledom
program u Draga~evu, u okviru koga je ob-
u~eno vi{e od 600 osoba za rad na ra~una-
rima i pru`eno vi{e stotina hiqada ra-
znovrsnih usluga. Pomagalo je ~esto u is-
tra`ivawima, obradi i objavqivawu
kwiga i publikacija o Draga~evu i Draga-
~evskom saboru truba~a.
- Zadovoqni smo rezultatima koje smo
ostvarili u prethodnih 15 godina. ^esto
smo se suo~avali sa brojnim pote{ko}ama,
ali nismo posustali u sprovo|ewu zacrta-
nih programskih aktivnosti. Drago nam je
{to smo u ovim te{kim vremenima uspeli
da okupimo qude i pomognemo razvoj Dra-
ga~eva u mnogim oblastima. U narednom
periodu planiramo brojne aktivnosti,
ali }e realizacija postoje}ih i novih
programa, bez obzira na na{u dobru voqu
i veliki entuzijazam, najvi{e zavisiti od
obezbe|ewa sredstava - istakao je Du{an
Ivanovi}, predsednik Izvr{nog odbora
Ekolo{kog dru{tva “Draga~evo”, koji je,
ina~e, bio i pokreta~ inicijative da se
ovo udru`ewe osnuje.
Ivanovi} isti~e da su prioriteti u
budu}em radu Dru{tva: nastavqawe zapo-
~etog u oblasti za{tite prirodnog nasle-
|a planina, izvora mineralnih voda, biq-
nog i `ivotiwskog sveta, kao i kulturne i
duhovne ba{tine draga~evskog kraja, rea-
lizacija postoje}ih i izrada novih proje-
kata, unapre|ewe rada Dru{tva i wegovo
daqe podmla|ivawe prijemom novih ~la-
nova, koji pripadaju mladim generacija-
ma.
V. S.
ISTORIJSKI USPEH DRAGA^EVSKOG SPORTA
[AHISTKIWE
“JELICE” [AMPIONKE
EKOLO[KO DRU[TVO „DRAGA^EVO”
OBELE@ILO 15 GODINA RADA
VERNO ^UVAJU PRIRODNU
I KULTURNU BA[TINU
PREDSTAVNICI OP[TINE SA PRED[KOLCIMA U KOTRA@I
BOJANKE I BOJICE NA DAR!
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 25LU^ANI
Na sednici Op{tinskog ve}a
utvr|en je predlog odluke o
osnivawu Doma zdravqa Lu~a-
ni. Kada odluka pro|e skup{tinsku
proceduru i kada se ispune svi uslovi
koje zakon propisuje, op{tina Lu~ani
}e preuzeti od Republike osniva~ka
prava i ingerencije nad tom zdravstve-
nom ustanovom. ^itava zakonska proce-
dura trebalo bi da se zavr{i do kraja
godine, kada isti~e i posledwi rok da
se iz Zdravstvenog centra “Dr Dragi{a
Mi{ovi}” ^a~ak izdvoji lu~anski Dom
zdravqa, koji trenutno ima 139 zaposle-
nih. Prema deobnom bilansu, vrednost
kapitala Doma zdravqa Lu~ani iznosi
oko 65,8 miliona dinara. S obzirom na
to da je presek ura|en 31. decembra 2012,
~lanovi Op{tinskog ve}a su sugerisali
da se u deobni bilans unesu podaci o
ste~enoj imovini tokom ove godine.
Kako je istakao Mladomir Sreteno-
vi}, predsednik op{tine, lokalna sa-
mouprava je u ovoj godini ulo`ila zna-
~ajna sredstva u objekte zdravstvene za-
{tite, a izdvojeno je i pet i po miliona
dinara za nabavku dva sanitetska vozi-
la.
- Svih prethodnih godina dr`ava,
Zdravstveni centar u ^a~ku i lokalna
samouprava poklawali su veliku pa`wu
objektima, opremi i kadrovima ove na-
{e zdravstvene ustanove. Na{ Dom
zdravqa je me|u prvima dobio akredita-
ciju, {to predstavqa potvrdu wegovo-
vog kvaliteta u svakom pogledu. Kada
preuzmemo Dom zdravqa, u samom startu
ne}e nam biti neophodna velika ulaga-
wa, jer imamo dobre uslove u svim
zdravstvenim objektima, ali je na{a
obaveza da u narednom periodu obezbe-
dimo sredstva za sve materijalne tro-
{kove na{e zdravstvene ustanove - ista-
kao je Sretenovi}, dodaju}i da nakon
prihvatawa deobnog bilansa i osniva~-
kog akta, sledi dono{ewe Statuta i iz-
bor v.d. direktora ustanove, kao i ~la-
nova Upravnog i Nadzornog odbora.
USVOJEN PROGRAM
POSLOVAWA DIREKCIJE, UZ
OBAVEZU DORADE!
^lanovi Op{tinskog ve}a su razma-
trali i usvojili program poslovawa JP
“Direkcija za izgradwu” za ovu godinu.
Prema re~ima Sretenovi}a, program je
tek sada do{ao na red za usvajawe zbog
toga {to je dugo trajala procedura raz-
dvajawa javnih preduze}a. Prema fi-
nansijskom planu, ukupni buxetski pri-
hodi ovog preduze}a iznose 90,1 milion
dinara. ^lanovi Op{tinskog ve}a su
izrekli brojne kritike na ra~un rada
“Direkcije” i naglasili da se sedmina
op{tinskog buxeta izdvaja za to javno
preduze}e, a da se, osim krpqewa udar-
nih rupa pred Sabor truba~a, u oblasti
putne infrastrukture nije video nika-
kav napredak. Op{ta ocena op{tinskih
ve}nika je da je “Direkcija za izgrad-
wu” zatajila i i kada su u pitawu inve-
sticije, koje ne zahtevaju velika nov~a-
na sredstva. Re~eno je i da su prepolo-
vqena sredstva od Ministarstva sao-
bra}aja, tako da umesto planiranih 18,
lokalna samouprava dobija devet mili-
ona dinara za rekonstrukciju puteva.
Miroslav Radoji~i} je izneo stav da bi
trebalo uraditi detaqan plan za asfal-
tirawe lokalnih nekategorisanih pute-
va, koji }e jasno precizirati koji su to
putni pravci i kojom dinamikom }e bi-
ti izvo|eni radovi. Konstatovao je da je
dosta ura|eno na javnoj rasveti na pod-
ru~ju ~itave op{tine, ali da bi u poje-
dinim mesnim zajednicama, koje imaju
predimenzionisan broj svetiqki, tre-
balo izvr{iti redukciju i na taj na~in
ostvariti u{tedu. Deo tih sredstava,
prema wegovom vi|ewu, treba usmeriti
na letwe odr`avawe puteva. Slobodan
Kori}anac je predlo`io da nadle`ni u
“Direkciji” za slede}u sednicu pripre-
me detaqan izve{taj o radu u prethod-
nih devet meseci, iz koga }e se jasno vi-
deti gde su pare oti{le, {ta je ostalo i
za koje namene }e biti utro{eno. Vese-
lin Jovanovi} je uputio apel Nenadu
Matija{evi}u, novom v.d. direktoru
“Direkcije”, da pod hitno raspi{e jav-
ne nabavke za puteve, kako bi se iskori-
stila planirana sredstva i vreme da se
do kraja godine zavr{i {to vi{e posla.
Zamerio je {to sredstva opredeqena za
nabavku ma{ina i opreme stoje neutro-
{ena, a kamioni bi mogli da rade na te-
renu i ne bi se gubilo dragoceno vreme.
- Mi smo na po~etku godine slu{ali
ambiciozne planove prethodnog ruko-
vodstva, ali je malo toga realizovano.
Evidentno je da su pojedine primedbe
~lanova Op{tinskog ve}a na mestu, po-
sebno u oblasti putne infrastrukture,
ali i vodosnabdevawu, koje nam je najva-
`nije. Javno preduze}e je moralo mnogo
vi{e da uradi, kako bi se zavr{io si-
stem vodosnabdevawa “Rzav”, kada se go-
vori o rezervoarima i sekundarnoj vo-
dovodnoj mre`i u pojedinim mesnim za-
jednicama. O~ekujemo da }e preduze}e
koje je izabrano na tenderu zavr{iti u
narednih mesec i po dana kompletnu re-
gulaciju sistema, pra}ewe rada pumpi i
nivoa vode u rezervoarima - rekao je
Sretenovi}, dodaju}i da su prikqu~ci
za doma}instva uglavnom zavr{eni, ali
da posao nije priveden kraju u potpuno-
sti u mesnim zajednicama Negri{ori,
Du~alovi}i i Tijawe.
EKSKLUZIVNO PRAVO ZA
OBAVQAWE KOMUNALNE
DELATNOSTI
Op{tinski ve}nici su razmatrali i
usvojili {estomese~ni program poslo-
vawa za ovu godinu JKP “Komunalac”,
koje je tako|e osnovano pre dva meseca.
Finansijskim planom je predvi|eno da
}e ovo preduze}e ostvariti prihod od
51,8 miliona dinara, a planirani ras-
hodi su za 60 hiqada mawi. “Komuna-
lac” bi trebalo da u narednom periodu
posluje i na dohodovnom principu, jer
nije ~isto buxetsko preduze}e, pa su se
ve}nici saglasili da se “Komunalcu”
dodeli iskqu~ivo pravo za obavqawe
komunalne delatnosti na podru~ju Op-
{tine. Kako je re~eno, cene komunalnih
usluga nisu uskla|ivane od 2004. godi-
ne. Bilo je odre|enih primedbi i na
predlo`eni cenovnik usluga. Prema
proceni ~lanova Ve}a, veliki nedosta-
tak programa poslovawa je {to ne obu-
hvata komunalno ure|ewe mesnih zajed-
nica, pa bi ga u tom smeru trebalo i do-
raditi. Dopunu zahteva i investiciono
i teku}e odr`avawe objekata i instala-
cija kojima gazduje preduze}e. Predlo-
`eno je i da se ugrade zbirni vodomeri
u seoskim mesnim zajednicama, kako bi
se kontrolisala potro{wa vode i uma-
wili gubici. Program je usvojen, uz
obavezu da se dopuni u pojedinim seg-
mentima do naredne sednice.
- “Komunalac” je u prethodne dve go-
dine brinuo o grejawu oko 230 stanova u
Gu~i. Pro{la grejna sezona je pokazala
da su na jednom delu sistema instalaci-
je i parni kotlovi totalno dotrajale i
da im je neophodna rekonstrukcija, {to
zahteva zna~ajna ulagawa, pa je rukovod-
stvo preduze}a obavestilo korisnike da
tokom naredne zime ne}e mo}i da im
obezbede grejawe. ^lanovi Ve}a su zau-
zeli stav da se nadle`ni iz “Komunal-
ca” sastanu sa predstavnicima stanara
zgrada, korisnika grejawa, i pod hitno
utvrde za koje delove sistema se neome-
tano mo`e obezbediti grejawe. Tamo gde
ustanove da ne postoje tehni~ki uslovi,
gra|ani }e za ovu zimu, silom prilika,
morati da potra`e alternativno re{e-
we - rekao je Sretenovi}.
^lanovi Op{tinskog ve}a su dali
svoju saglasnost i na pravilnik o radu
i unutra{woj organizaciji i sistema-
tizaciji radnih mesta Turisti~ke orga-
nizacije Lu~ani. Utvrdili su i predlog
godi{weg programa za{tite, ure|ewa i
kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta
u dr`avnoj svojini za ovu godinu.
V. S.
ODR@ANA 37. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A
UTVR\EN PREDLOG ODLUKE O
OSNIVAWU DOMA ZDRAVQA
26 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 27OGLASI
Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa
(Sl. Glasnik RS 72/2009) i ~lana 41. Statuta Pred{kolske ustanove "Radost" ^a~ak,
Upravni odbor Pred{kolske ustanove "Radost" ^a~ak, na sednici odr`anoj 06. 08.
2013. godine, raspisao je
KONKURS
ZA IZBOR DIREKTORA
Naziv radnog mesta: Direktor
Broj izvr{ilaca: 1 na period od 4 godine
U s l o v i:
- Za direktora Ustanove mo`e da bude izabrano lice vaspita~, stru~ni saradnik
koje ima odgovaraju}e visoko obrazovawe na studijama drugog stepena ( master
akademske studije, specijalisti~ke akademske studije ili specijalisti~ke strukovne
studije ) u skladu sa Zakonom o visokom obrazovawu (Sl. Glasnik RS 76/05, 100/07 -
autenti~no tuma~ewe, 97/08 i 44/10 po~ev od 10. 09. 2005. godine na osnovnim studi-
jama u trajawu od najmawe ~etiri godine po propisu koji je ure|ivao Visoko obrazo-
vawe do 10. septembra 2005; dozvolu za rad, licencu za vaspita~a ili stru~nog sarad-
nika; obuku i polo`en ispit za direktora Ustanove; najmawe pet godina u Ustanovi
nakon ste~enog odgovaraju}eg obrazovawa kao i druge uslove odre|ene u ~lanu 120.
Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa.
- Za direktora Ustanove mo`e da bude izabrano lice koje ima odgovaraju}e visoko
obrazovawe prvog stepena ( osnovne akademske odnosno strukovne studije ), studija-
ma u trajawu od tri godine ili vi{e obrazovawe za vaspita~e; dozvolu za rad; obuku
i polo`en ispit za direktora Ustanove i najmawe deset godina rada u pred{kolskoj
ustanovi na poslovima vaspitawa i obrazovawa nakon ste~enog odgovaraju}eg obra-
zovawa kao i druge uslove odre|ene u ~lanu 120. Zakona o osnovama sistema obrazo-
vawa i vaspitawa.
- Izabrani direktor koji nema polo`en ispit za direktora, du`an je da ga polo`i
u roku od godinu dana od dana stupawa na du`nost .
- Uz prijavu na konkurs, kandidat za izbor direktora podnosi slede}u doku-
mentaciju:
- overenu fotokopiju diplome o ste~enom odgovaraju}em obrazovawu
- overenu fotokopiju dokaza, licence za vaspita~a ili stru~nog saradnika
- potvrdu o radnom iskustvu
- uverewe o dr`avqanstvu Republike Srbije
- izvod iz kwige ro|enih
- lekarsko uverewe da ima psihi~ku i fizi~ku i zdravstvenu sposobnost za rad sa
decom ( proveru psihofizi~kih sposobnosti za rad sa decom vr{i nadle`na slu`ba
za poslove zapo{qavawa primenom standardozovanih postupaka ).
Uverewe iz kaznene evidencije iz ~lana 120. stav 1. ta~ka 3. Zakona o osnovama
sistema obrazovawa i vaspitawa, Ustanova pribavqa po slu`benoj du`nosti, pre
dono{ewa odluke o izboru direktora.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
Prijavu sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u dva primerka u roku od 15
dana od dana objavqivawa konkursa, na adresu: Pred{kolska ustanova "Radost"
^a~ak, ulica Nade`de Petrovi} broj 8, sa naznakom: "Prijava za izbor direktora -
NE OTVARATI" .
Predsednik Upravnog odbora
Radivoje Domanovi}
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
DONETOM RE[EWU PO ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE
O POTREBI PROCENEUTICAJA NA @IVOTNU SREDINU
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-119/13-IV-2-
01 o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne
telefonije “^A Dragi{e Mi{ovi} 2 (Zdravstveni centar) - ^A64, ^AU64, na
dimwaku postoje}e gasne kotlarnice i novoj betonskoj platformi pored objekta
gasne kotlarnice, na k.p.br. 6640 K.O. ^a~ak u ul. Dr Dragi{e Mi{ovi} br. 205 u
okviru kompleksa bolnice Zdravstvenog centra ^a~ak, investitora “Telekom
Srbija” a.d. Beograd.
Navedenim re{ewem utvr|ena je obaveza nosioca projekta da za navedeni projekat
izradi studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu i odre|en je obim i sadr`aj
studije.
Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na
doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se
izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se
preko prvostepenog organa.
NA^ELNIK UPRAVE,
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
PRODAJEM
BALIRANO SENO I SLAMU
Telefon
za informacije:
032/385 - 950
BALETKI STUDIO Doma kulture ^a~ak vr{i upis novih ~lanova uzrasta od 7 do 10
godina u pripremne grupe Baletskog studija. Upis se vr{i od 9. do 20. septembra, svakog
radnog dana od 8 do 15 ~asova. Pripremne grupe i ansambl Baletskog studija Doma kul-
ture po~iwu da rade 1. oktobra 2013. godine. Informacije na telefon 225-073
28 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM petosoban nov
stan, Qubi} kej, dupleks, pe-
ti sprat, ima lift. Tel. 032/
349-849
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 77.78 m2, kod resto-
rana “Brvnara”, 6. sprat, cg,
lift. Cena 50000 eura. Tel.
063/ 691-761, 032/ 342-190.
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 128 + 12 m2, centar
grada, 2 sprat, nov, cg, cena
105.000 eura. Tel. 032/ 342-
190
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2. Tel. 063/ 735-
0-260
PRODAJEM trosoban stan
od 77 m2, centar, 7 sprat, cg,
lift, cena 40000 eura. Tel.
063/ 691-761, 032/342-190.
PRODAJEM trosoban stan
od 75 m2, dupleks, Avenija 2.
Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM trosoban stan
od 62 m2 u Beogradu - Rako-
vica, 2 sprat, cg, interfon,
klima, parking mesto, blind
vrata, ugradna kuhiwa, nov.
Cena 54000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190
PRODAJEM trosoban stan
u centru, prvi sprat, pogo-
dan za poslovni prostor.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 75 m2, kod H. Morave. Tel.
060/ 345-0-043
PRODAJEM trosoban stan
na Alvaxinici, prvi sprat.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 78 m2, na Vinari, renovi-
ran. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM trosoban stan,
centar grada, drugi sprat,
pogodan za poslovni pro-
stor. Cena 52.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan,
u centru grada. Tel. 064/ 158-
9-363
PRODAJEM trosoban stan
u centru, kod pijaca, renovi-
ran. Cena 42.000 eura. Tel.
062/ 514-429
PRODAJEM trosoban stan
kod Hotel Morave, prvi
sprat, CG, terasa, ukwi`en.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 76 m2, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 54 m2, na Qubi} keju,
~etvrti sprat, cg, lift. Ce-
na 38000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190
PRODAJEM dvoiposoban
stan, nov, na Alvaxinici,
tre}i sprat, odmah useqiv.
Cena 22.000 eura. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM dvoiposoban
stan 78 m2, {iri centar, du-
pleks, 3. sprat, cg, gara`a 24
m2 (struja, voda, video nad-
zor, kanal za kola), podrum,
zidan (struja, voda). Cena
52000 eura. Tel. 063/ 691-761,
032/342-190
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 57 m2, ulica Qubi}-
ska. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 66 m2, kod H. Mora-
ve. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM dvosoban stan
od 53 m2, na Alvaxinici,
tre}i sprat, cena 33000 eura.
Tel. 063/ 691-761, 032/ 342-
190.
PRODAJEM dvosoban stan
od 49 m2 u blizini {kole
“Dragi{a Mi{ovi}”. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2 na Keju. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, {iri centar grada
, 3. sprat, komplet renovi-
ran, cena 29000 eura. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 69 m2, prvi sprat, strogi
centar, ulica H. Veqkova.
Tel. 032/ 371-263, 064/ 181-7-
247
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, na Gradskom {eta-
li{tu. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM dvosoban stan
od 44 m2 kod H. Morave. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 54 m2 blizu Hotel Mora-
ve, sedmi sprat, terasa, cg,
lift. Cena 33000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, u Nemawinoj uli-
ci. Tel. 061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban stan
u Nemawinoj, noviji, tre}i
sprat, ima lift. Cena 35.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 m2, u G. Milanovcu,
ul. Vuka Karaxi}a. Tel. 032/
344-684, 064/ 127-6-727
PRODAJEM dvosoban stan
od 50 m2, kod Medicinske
{kole. Tel. 063/ 273-2-92
PRODAJEM dvosoban stan
u centru, renoviran, sa no-
vim name{tajem i belom teh-
nikom. Cena 35.000 eura. Tel.
062/ 514-429
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 54 m2, centar, kori-
sna povr{ine 40 m2, 6. sprat,
CG, lift. Cena 24.000 eura.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u {irem cen-
tru. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u blizini H.
Morave. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan, drugi sprat, lift, uli-
ca Qubi}ska. Tel. 063/ 127-5-
630
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43+10 m2, kod resto-
rana “Brvnara”, 6. sprat,
lift. Cena 29.500 eura. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
u centru, prvi sprat, CG, re-
noviran. Cena 24.000 eura.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM jednosoban stan
od 45 m2 u Nemawinoj ulici.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM jednosoban stan
u centru, prvi sprat, povoq-
no. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM garsoweru od
26 m2, na Keju. Tel. 063/ 349-
333
PRODAJEM garsoweru od
25 m2, na Alvaxinici , sa
ili bez stvari, mogu} dogo-
vor. Cena17.500 eura sa stva-
rima, 16500 eura bez stvari.
Tel. 032/ 342-190, 060/ 4342-
190,
PRODAJEM stan od 40 m2
ulica Qubi}ska. Cena 34.000
eura. Tel. 064/ 146-87-32
PRODAJEM garsoweru od
27 m2, drugi sprat, centar.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru od
30 m2, CG- kalorimetri, tre-
}i sprat, nova, ima lift.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru na
Alvaxinici, povoqno. Cena
18.000 eura. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM nove stanove,
mogu}nost subvencije, 700 e /
m2. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM stan - ku}u, u
Obili}evoj 12. Tel. 032/ 374-
759
PRODAJEM stan od 77 m2,
u centru grada. Tel. 032/ 224-
590
PRODAJEM stan od 63 m2
na Alvaxinici. Cena 33.000
eura. Tel. 064/ 146-87-32
PRODAJEM stan od 57 m2, u
Aveniji 2. Cena 31.000 eura.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 76 m2,
Balkanska, drugi sprat. Tel.
032/ 349-849
PRODAJEM stan od 18 m2,
5. sprat, ulica Nemawina.
Cena 16.500 eura. Tel. 064/
137-4-137
PRODAJEM stan od 66 m2
na Gradskom {etali{tu,
drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 63 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/
131-2-544
PRODAJEM stan od 38 m2,
ulica Svetog Save. Cena
23.000 eura. Tel. 064/ 146-87-
32
PRODAJEM stan od 27 m2,
centar. Cena 20.000 eura.
Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 63 m2, u
centru grada. Tel. 063/ 127-5-
630
PRODAJEM stan od 58 m2,
kod H. Morave, prvi sprat.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 53 m2
kod Solida. Mo`e na kredit
ili na rate. Tel. 061/ 115-9-
863
PRODAJEM stan od 52 m2,
Kej, tre}i sprat. Cena
28.000 eura. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM NOVU
NAME[TENU GAR-
SOWERU , CENTR
GRADA, ZAPOSLENIM
OSOBAMA. TEL. 224-
590, 063/ 735-0-260
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod “
Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2.Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN LETWI
POPUST. TELEFONI:
032/800 200 i
063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE
ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A.
CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490
IZDAJEM KOMPLETNO NA-
ME[TEN DVOSOBAN STAN,
CG, KTV,2 KUPATILA.
TEL. 032/ 373-571, 064/
829-2-720
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439HITNO PRODAJEM KU]U
3 KM OD GU^E, PREMA
GORA^I]IMA, OKO 100
M2, SA 38 ARI PLACA,
SA GARA@OM,
SAOGRA\ENIM PLACEM.
NA PLACU MLAD
VO]WAK I VINOGRAD,
RZAVSKA VODA,
STRUJA.POGODNO ZA
STOVARI[TE. CENA
POVOQNA. TEL. 032/
876-351, 063/ 747-8-125
PRODAJEM plac od 15
ari u Miokovcima, sa
objektom od 10 m2, ima
struja i voda. Cena 1.700
eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM KU]U U
KOTRA@I, CELOKUPNO
DOMA]INSTVO, NA PUTU
^A^AK-IVANjICA. IMA
DOZVOLA, TAPIJA,
LEGALIZOVANO.INFOR-
MACIJE NA
TEL. 032/ 856-123,
ili www.trubaguca.com
PRODAJEM VIKEND
KU]U U GORWOJ ATENI-
CI OD 27.5 M2, 1 AR
PLACA, LETWIKOVAC 16
M2, GARA@A, POMO]NI
OBJEKTI POD JEDNIM
KROVOM 13.5 M2,
VO]WAK 12 ARI I
[UMA 9 ARI. CENA
7.500 EURA. TEL. 063/
691-761, 342-190
IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu
Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228
PRODAJEM HITNO dve
ku}e od 75 m2 i125 m2 na
Alvaxinici, plac od 4
ara. Mo`e zamena za
stan, uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.Hitno
Tel. 063/843-0-214
PRODAJEM U GORWOJ TR-
NAVI , ISPOD PLANINE
JELICE, KU]U OD 2 SOBE,
KUHIWE, LETWIKOVAC I
GARA@A I 12 ARI VO]WA-
KA MLADE [QIVE STERLEJ-
KE, ^A^ANSKA RODNA, ORA-
SI I 9 ARI [UME BAGREM.
TEL. 064/ 198-3-844
IZDAJEM JEDNOSOBAN,
NAME[TEN STAN U
U@ICU ZA STUDENTE ILI
\AKE. ZASEBAN ULAZ.
TEL: 031/518-081
KU]U U U@EM DELU
GRADA ILI STAN U
NOVOGRADWI MEWAM
ZA STAN U BEOGRADU.
TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM KU]U 100
M2, SRE\ENA, CENTAR
GRADA, CG. CENA
70.000 EURA. TEL. 063/
7350-260, 224-590
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogre-
va. Li~na izrada. Tel.
065/ 590-0-651, 032/
391-964
PRODAJEM KU]U U
U@EM DELU GRADA,
ILI MEWAM ZA STAN
U BEOGRADU.
TEL: 223-116 OD 9-18
IZDAJEM JEDNOSOBAN
STAN U DRAGA^EVSKOJ
ULICI, ZASEBAN ULAZ.
TEL: 032/332-761
EKSKLUZIVNO,
JEDINSTVENO,
POVOQNO!!! PRODA-
JE SE PARCELA 66 ARI,
BEZ POSREDNIKA U
INDUSTRIJSKOJ ZONI
^A^AK, ULICA NIKOLE
TESLE, PREKO PUTA
BENZINSKE STANICE "
SPONIT".
TEL. 063/ 283-867,
066/ 976-0-844
PRODAJEM HITNO
dve ku}e od 75 m2 i125
m2 na Alvaxinici, plac
od 4 ara. Mo`e zamena
za stan , uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.
HITNO!
Tel. 063/ 843- 0- 214
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI
PLACA I POMO]NIM
OBJEKTIMA. TEL. 032/
556-2-644
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
PRVA LIGA SRBIJE
AMERI^KI FUDBAL
29SPORT
Mladu ekipu ~a~anskih
An|eoskih ratnika sutra
u Kragujevcu o~ekuje va-
treno kr{tewe. Igra~i od
12 do 15 godina u~estvova-
}e na turniru za mlade i
poku{ati da pobede riva-
le iz Kragujevca, Kraqe-
va, Pirota i Po`arevca.
Svaka ekipa odigra}e po
dve utakmice.
Ve} za 15 dana, 28. septem-
bra, ^a~ak }e biti doma-
}in Turnira mladih.
RATNICI
OSVAJAJU
KRAGUJEVAC
Prvi poraz u novoj se-
zoni fudbaleri Bor-
ca do`iveli su kod
ku}e u ~etvrtom kolu Prve
lige Srbije. Jedini gol na
utakmici postigao je Stoja-
novi} u 31. minutu iz pena-
la. Pre toga doma}i igra~i
su imali nekoliko nereali-
zovanih prilika.
Nije mnogo pro{lo od je-
danaesterca, a start nad Ra-
danovi}em i Boranija{evi-
}em u kaznenom prostoru
Sloge nije sankcionisan
najstro`om kaznom. Zato je
sudijski trio, Ilija Brdar
(Novi Sad), Matija Na|
Olajo{ (Subotica) i Du{an
Cvjeti}anin (Sombor), is-
pra}en zvi`ducima sa tri-
bina na kraju prvog poluvre-
mena.
Spornih sudijskih odlu-
ka bilo je i u drugom polu-
vremenu. Podeqeno je osam
`utih kartona. Nekoliko
puta su intervenisale i le-
karske ekipe, ali sudija je
samo tri minuta produ`io
utakmicu.
- Borac je bio boqi, dik-
tirao tempo, imao prilike i
poluprilike, ali ne i stopo-
stotne. Konstantno su pri-
tiskali i zato moram da po-
hvalim moje centarhalfove
koji su izneli sav teret utak-
mice, kao i ume{nost napa-
da~a. Poku{avali smo da
igramo, koliko su nam do-
zvolili - izjavio je trener
Sloge Nenad Vani}, nekada-
{wi igra~ Borca.
- Objektivno, osim prvih,
20, 30 minuta, kada smo ima-
li pritisak i inicijativu,
ekipa nije pru`ila ono {to
mo`e i mora. Imali smo
prilike za gol, dosta preki-
da, vi{e od 15 udaraca iz
kornera, ali {to zbog na{eg
lo{eg izvo|ewa i wihove
sjajne zadwe linije, oni su se
izborili za rezultat. Slabo
smo se kretali u napadu i
igrali, kada smo imali po-
sed lopte, bez sigurnosti i
samopouzdawa. Ako je neko
mislio da je Borac superio-
ran u ovoj ligi, danas smo
pokazali da nismo. Do ko-
na~nog ciqa }e biti jo{
prepreka, u to sam siguran,
ali i da }emo ga dosti}i.
Svesni smo da imamo mladu
ekipu i da pojedini igra~i
ose}aju jak pritisak u ova-
kvim utakmicama. Publika
nas je protiv Sloge podr`a-
la u velikom broju i `ao mi
je {to im nismo poslali
pravi poziv i za slede}u
utakmicu kod ku}e - rekao je
trener Borac Dejan Vuki}e-
vi}.
Za su|ewe protiv Sloge,
Vuki}evi} je jedino proko-
mentarisao da je bilo dosta
situacija koje su prouzroko-
vale nervozu na terenu:
- Voleo bih i da mi imamo
na gostovawu takvo su|ewe.
Ali, ne}u tra`iti opravda-
we u sudijama, bavim se ti-
mom, a oni nisu igrali ona-
ko kako `elim. Ne sme nijed-
na sudijska odluka da uti~e
na na{u igru.
Druga dva prvoliga{a iz
Moravi~kog okruga su zabe-
le`ili pobede u ~etvrtom
kolu. Metalac je u U`icu sa-
vladao Jedinstvo, 0;1, a Mla-
dost kod ku}e In|iju, 2:0.
Z. J.
Na stadionu u Mojsiwu,
pred oko 70 gledalaca, vi-
|en je lepr{av i fer fudbal.
Doma}in osokoqen pobedom iz
prvog kola nije o~ekivao partiju iz snova
mlade i poletne ekipe Keja. Dobro pripre-
mqen teren i idealno vreme obe}avali su od-
li~an me~ i pravu goleadu. Utakmica je po~e-
la otvoreno i sa pravim {ansama na obe
strane. Prvi pogodak vi|en je u 11. minutu.
Idealno naba~en korner u peterac doma}ina
ne koristi Obrenovi} i poga|a pre~ku. Na
odbijenu loptu natr~ava Uro{evi} i preci-
znim udarcem donosi prednost gostima. Kej
je iskoristio pometenost doma}ina i ubrzo
do{ao do drugog gola. Izuzetan prodor Vujo-
vi}a i prekr{aj na ivici {esnaesterca. Svi
na stadionu su bili ube|eni da je prekr{aj
za penal, ali je sudija bio neumoqiv. Slobo-
dan udarac {utira kapiten Ostoji}. Name-
{ta loptu, hvata mali zalet i BUM! Kej vo-
di 2:0.
Posle drugog gola, Kej se povla~i na svoju
polovinu i posed lopte prepu{ta doma}inu.
Do 35. minuta igralo se izme|u dva {esnae-
sterca sa nekoliko prilika za obe ekipe. A u
tom 35. minutu slede dva iskqu~ewa. Kod do-
ma}ina crveni karton za kapitena, a u gostu-
ju}em timu iskqu~en je \urovi}. Taj trenu-
tak kao da je dao krila doma}inima koji po-
sti`u pogodak. Gre{ku odbrane koristi de-
setka i smawuje sigurnu prednost gostiju. Do
kraja prvog dela nije se dogodi-
lo ni{ta vredno pomena.
Drugo poluvreme startuje to-
talnom dominacijom gostiju.
[anse su se re|ale kao na traci. ^itava eki-
pa delovala je sve`e i uigranije. Veliku bor-
benost Simi}a i i teledirigovani pas kori-
sti kapiten Ostoji} i neverovatnim udarcem
donosi novu prednost Keju od dva gola. Ka-
piten se poneo kapitenski i svoj drugi gol
podelio sa navija~ima. Pou~eni gre{kom iz
prvog dela, gosti nisu dozvolili novo sma-
wewe rezultata. Par odli~nih odbrana Ta-
di}a i rutinskih intervencija odbrane bili
su dovoqni da wihova mre`a miruje do kraja
utakmice. Kona~an ishod bio je re{en u 68.
minutu. Ostoji} uzima loptu i sa dvadesetak
metara od gola kre}e da ni`e doma}e defan-
zivce kao ~uweve, jedan, drugi, tre}i, golman
i na kraju gol. Kakva majstorija!!! Kakav uz-
dah pripadnica lep{eg pola koje su pohrli-
le na stadion u Mojsiwu.
Slavqe je ve} po~elo. Kej rutinski privodi
me~ kraju. Radost prve pobede igra~i dele sa
svojim najvernijim navija~ima. I odlazak
ku}i prolazi u slavqeni~koj atmosferi,
drage kom{ije izlaze na svoje terase i po-
zdravqaju ovu sjajnu generaciju. Proslava
traje do kasno u no}. To svakako ne}e utica-
ti na ovu sjajnu ekipu, da}e im vi{e motiva
i vere u sebe. Do slede}e pobede...
Milan Vasiqevi}
ZONA MORAVA
^etvrto kolo
Vodoja`a - Orlovac 1:0
Draga~evo - Rudar 1:1
Arsenal - Takovo 0:3
Omaldinac - Polet 1:1
Peto kolo
Nedeqa, 16:00
Polet - Metalac
Takovo - Omladinac
Tutin - Draga~evo
Orlovac - [umadija 1903
Takovo - Omladinac
Tre}e kolo Okru`ne lige
Moravi~kog okruga obe-
le`io je prekid utakmice
Miokovci - Dowa Vrbava.
Spartak je nastavio pobed-
ni~ki niz i u Gorwoj Gorev-
nici savladao Jedinstvo sa
0:1. Jedini gol postigao je
Ivan Parezanovi} u 37. mi-
nutu, posle asistencije Vla-
dimira Smiqani}a. U kom-
{ijskom derbiju Slatina je
slavila u Zabla}u protiv
Omladinca, 1:2. Doma}i su
poveli u 18. minutu golom
Vladimira Spasojevi}a, a
gosti su preokrenuli rezul-
tat u posledwih deset minu-
ta. Izjedna~io je Jeli~i} u
80, a Drulovi} donosi pobe-
du gostima u samoj zavr{ni-
ci, u 90. minutu. Tri boda u
gostima osvojili su Ov~ar
pobediv{i Napredak u
Svra~kovcima (2:3), Mla-
dost iz Preqine je savlada-
la Goru{icu u Vi~i (1:4),
dok je Mladost iz Atenice
slavila u Prijevoru, (1:2).
Tri boda zaradio je i Rudar
u Katrzi, pobedom nad Mo-
ravom, 1;3.
Backovac junajted slavio je
prvi put u sezoni. U Dowoj
Vrbavi savladao je Jedin-
stvo iz Kowevi}a sa 2:1. Oba
gola za Backovac postigao je
\or|evi} u 20. i 47. minutu,
a u ekipi Jedinstva u listu
strelaca se upisao Marko
Resimi}.
Ponovqen seminar slu-
`benih lica Fudbalskog
saveza Moravi~kog okruga
bi}e odr`an u utorak, 17.
septembra, u 16:30 ~asova.
Mesto odr`avawa “Modo
xungla” Preqina.
SEMINAR
U „MODO
XUNGLI”
GRADSKA LIGA
OSTALI REZULTATI
MAJSTORIJA NOVAJLIJA
Morava - Kej
1 : 4
GFL
Strelac - Lugovi 2:1
Zadrugar - Rakova 2:3
Budu}nost - Parmenac 2:4
Preme}a - Polet Gori~ani4:2
Planinac - Vujan 0:1
Tre}e kolo
14. i 15. septembar, 16:30
Lugovi - Planinac
Rakova - Strelac
Kej - Zadrugar
Malba - Morava
Parmenac - ^a~ak 94, subota
Polet - Budu}nost
Vujan - Preme}a
SRPSKA LIGA ZAPAD
^etvrto kolo
[umadija - Polet 0:2
Sloboda - Mladi radnik 0:2
Peto kolo
Polet - Jo{anica ND 2011,
nedeqa, 11:00
Pobeda - Sloboda
^etvrto kolo
14. i 15. septembar, 16:30
Slatina - Mladost P, subota
Mladost A - Goru{ica
Spartak - Prijevor
Jedinstvo K - Jedinstvo GG
Dowa Vrbava - Backovac junajted
Rudar - Miokovci
Ov~ar - Morava
Omladinac - Napredak
Peto kolo
18. septembar, 16:30
Napredak - Slatina
Morava - Omladinac
Miokovci - Ov~ar
Backovac junajted - Rudar
Jedinstvo GG - Dowa Vrbava
Prijevor - Jedinstvo K
Goru{ica - spartak
Mladost P - Mladost A
OKRU@NA LIGA
PRVA POBEDA
BACKOVCA
In|ija - Borac
Metalac - Teleoptik
Be`anija - Mladost
POZIV
Da se publika vra-
}a na stadion FK Bo-
rac, svedo~e i pozivi
navija~ke grupe “Ma-
{inerija”. Plakate su
bile oblepqene na vi-
{e mesta u gradu.
Borac - Sloga Petrovac na Mlavi
0 : 1
Borac: Petri}, Bora-
nija{evi}, @ivkovi},
Radanovi}, Masla}, Mar-
tinovi} (Milojevi}), Jo-
vi~i}, Nikoli}, Zo}evi}
(Ma{ovi}), Jeremi} (Pa-
vi}evi}), Ra{kovi}.
Sloga: Milinovi},
Popovi}, Bosman, Mi-
{i}, Stevi}, Stojkovi},
Stanisavqevi} (Pani}),
Stojanovi} (Raki}evi}),
Apia, Plani}, Antanasi-
jevi}.
@uti kartoni: Radanovi}, Masla}, Nikoli}, Jere-
mi} (Borac), Stojakovi}, Apia, Plani}, Antanasije-
vi} (Sloga).
Omladinci Borca pora`eni su pro{log vikenda
na Alvaxinici od ^SK Pivare sa 0:1 i posle ~eti-
ri odigrane utakmice, sakupili su dva boda i nala-
ze se na 14. mestu.
Kadeti su ubedqivo 3:0 izgubili na gostovawu od
Vojvodine. Sa samo jednim bodom zauzimaju 15. pozi-
ciju na tabeli.
Pioniri su u Ni{u izgubili od Nacionala sa
1:0. trenutno su 11. sa ~etiri osvojena boda.
PORA@ENI I MLADI
PETO KOLO
PETROVAC ODNEO TRI BODA
30 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
DRIFTING
AUTO TRKE
Zano{ewe automobila
tokom vo`we, sposobnost
voza~a da na atraktivan
na~in bo~nim prokliza-
vawem i zano{ewem zad-
weg dela pre|e stazu. U
sr`i dobrog drifta je
spojiti pet, {est poveza-
nih okreta bez ikakvih
smetwi ili zaustavqawa.
Tehnike su razne, od one
sa kva~ilom do ru~ne
ko~nice.
[TA JE DRIFTING?
SPORT
Na finalu Ku-
pa Srbije za
starije juniore,
odr`anom pro{le
nedeqe u Novom
Sadu, atleti~arka
AK ^AAK Tijana
Joki} zauzela je
sedmo mesto u ba-
cawu kugle. Rezul-
tat koji ohrabruje,
s obzirom na to da
je Tijana jo{ uvek
pionirka. Marko
Tvrdi{i} je istr-
~ao li~ni rekord
u trci na 3.00 me-
tara i zauzeo je ~e-
tvrto mesto.
Dan pre, u subotu,
^AAK je uzeo sedam medaqa
u Jagodini na zavr{nom
mitingu “Kad nema tarta-
na, dobra je i {qaka”. Zla-
to su uzeli Tijana Miluno-
vi}, Tijana Joki} i Bogdan
Jokovi}, srebro Teodor To-
mi} i \or|e Soldatovi}, a
bronze Katarina Propado-
vi} i Ogwen Nikoli}.
Za najuspe{nije takmi~are
u celoj seriji mitinga pro-
gla{eni su Tijana Miluno-
vi} i Bogdan Jokovi}. Na
svih sedam mitinga u~e-
stvovalo je oko hiqadu dece
iz dvadesetak klubova.
Od nedavno je i ^a~ak
~lan velike porodice
Svetskog centra realnog ai-
kidoa (SCRA). Veliku poro-
dicu ~ini vi{e od 200 klu-
bova i sekcija {irom sveta.
Aikido je prva i jedina me-
|unarodna ve{tina prizna-
ta jo{ 2003. godine. Samo u
na{oj zemqi ve`ba je pet,
{est hiqada qudi.
U dogovoru sa ~elnim qudi-
ma Svetskog centra i osni-
va~em Qubomirom Vra~are-
vi}em (10. dan), osnove real-
nog aikidoa u ^a~ku posta-
vio je instruktor Goran Jo-
va{evi}.
- Klub An|eo je rezultat mog
dugogodi{weg rada i isku-
stva. Na po~etku smo i ima-
mo solidan broj ~lanova,
ali kako smo velika porodi-
ca, uvek smo otvoreni za no-
vajlije. Do|ite i ve`bajte sa
nama. Potrudi}emo se da
vam bude lepo i da steknete
nova iskustva. Kako god bi-
lo, svako iskustvo je vredno
- poziva Jova{evi} nove
~lanove.
Treninzi u klubu An|eo su
svakog radnog dana od 19 do
22 sata u Kablarskoj ulici
broj 7 (Auto {kola Jovano-
vi}). Z. J.
@eqko \uni-
sijevi} od-
branio je pro-
{log vikenda ti-
tulu {ampiona u
klasi SP na brd-
skoj trci u Zaje-
~aru “Vr{ka ~uka
2013”. U general-
nom plasmanu
pripalo mu je
tre}e mesto.
@eqko je i pro-
{le godina na
brdskoj trci
osvojio titulu
{ampiona. Z. J.
@EQKO PONOVO [AMPION
ATLETIKA
KRUNA ZA TIJANU I BOGDANA
SLOBODA
NA ATLETSKOM KUPU
REALNI AIKIDO I U ^A^KU
OSNOVAN KLUB
AN\EO
NEPOBEDIVI
NEMAWA
UNovom Sadu u~estvovala
su i ~etiri atleti~ara
Slobode. Prvog dana Bojana
Kali~anin je bila prva na
400 metara (58:52), na istoj
razdaqini u drugoj grupi
Majda Kozoder je na ciq sti-
gla peta. U ukupnom plasmanu
Majda je zauzela deveto mesto.
Baca~ica kopqa Jelena Vu~i-
}evi} bila je druga sa rezul-
tatom 37,96 m. Najtrofejniji
takmi~ar Slobode Nemawa
Koji} osvojio je prvo mesto u
trci na 1.500. (3:58,82).
Drugog dana Bojana je bila
~etvrta na 200 m (26:00), Jele-
na peta u bacawu kugle
(9,87m), a Nemawa prvi na 800
m (1:53,54).
Atleti~arke Slobode ekipno
su zauzele deveto mesto.
marketing 032/342-276
SPEKTAKL U ^A^KUSPEKTAKL U ^A^KUNa stazi “Autopre-
voza” pro{log
vikenda odr`ana
je jo{ jedna drift trka.
[ansu da se poka`u i
ovoga puta nisu imali sa-
mo profesionalci. Osim
atraktivne vo`we i ve-
{tina koje su voza~i de-
monstrirali, veliki broj
posetilaca privukli su
vo`wa drift taksijem,
tjuning stajling izlo`ba,
atraktivna vo`wa motor-
cikla Radoslava Mihai-
lova, zgodne devojke, a za
zabavu se pobrinuo DJ
Marchez.
Devetnaestogodi{wi
virtuoz na motoru Rado-
slav Mihailov izmamio
je odu{evqewe i poneki
krik `enske publike. Ni-
je ni mu{karce ostavio
ravnodu{nim. Ni{ta ma-
wi utisak nije ostavio i
nepobedivi Bugarin, ali
i drugi u~esnici drift
trke. Mnogi posetioci
po prvi put su videli ne-
{to {to je nama samo u
domenu ideje, auto na hi-
dro pogon. Umesto goriva
- voda. Oni koji su ga
predstavili ka`u, ate-
stiran je u Evropskoj uni-
ji.
Brojnim qubiteqima
drift trka nije smetalo
ni {to su se ku}i vratili
sa nekoliko slojeva pra-
{ine na sebi i mirisom
vrelih guma.
Na trci SDC Stage 3, naj-
vi{e bodova dobio je Bu-
garin Todor Dunev 110, za
wim su Hrvat Marko Br-
kqa~i} 80 i Slovenac
Uro{ Berdajs 60. U~e-
stvovale su i dve devojke,
Iva Rusinova je dobila
deset bodova, kao i Mili-
ca Tiki}.
Na kraju sezone u ukupnom
plasmanu vodi Marko Br-
kqa~i} 290, Todor Dunev
je na drugom mestu sa 150,
a tre}i Dario Skoko koji
ima 140 bodova.
Drift trku na stazi u Ko-
wevi}ima organizovali
su Auto tjuning klub,
SDC i Tjuning stajling.
Z. J.
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 31SPORT
Pre odlaska na turnir u Temi{var,
ko{arka{i Borac Mocart sporta
odigrali su dve pripremne utak-
mice. Pro{le nedeqe su ugostili rumun-
sku Konkordiju, a u utorak gostovali Sme-
derevu. Rumune su pobedili sa 97:70 (20/16,
20/22, 32/8, 25/24). Ekipa koju predvodi ^a-
~anin Vladimir Lu~i} je novajlija u ru-
munskoj elitnoj ligi.
Pre tri dana u gostima su ^a~ani po-
ra`eni od Smedereva 1953 sa 70:66 (14/14,
19/13, 15/18, 22/21).
Borac Mocart sport danas i sutra igra
turnir u Rumuniji na kome u~estvuju jo{
tri ekipe, Balkan Botevgrad, Vojvodina i
doma}in Temi{var. Prvu utakmicu BMS
igra danas sa Balkan Botevgradom. Sutra
su polufinalne i finalne utakmice. Po
povratku ku}i, ~eka ih jo{ jedna prija-
teqska utakmica sa Slovena~kim Grosu-
pqem. Utakmica }e biti odigrana u sredu,
18. septembra, u hali KK Borac. Dva dana
kasnije, 20. i 21. septembra Borac Mocart
sport nadmeta}e se na turniru u Vi{egra-
du. Z. J.
Odavno su `ene zauzele
svoje mesto u sportu.
U tome ih, kao i mu-
{karce, podr`ava i medici-
na, ukoliko se pridr`avaju
najva`nijih zdravstvenih
pravila. Kako je i priroda
`ene druga~ija, po`eqno je
osnovna medicinska znawa
na vreme usvojiti. Jo{ uvek
nisu skroz i{~ezle nedoumi-
ce da li sportistkiwe mogu
aktivno da treniraju i da se
takmi~e u danima ciklusa,
kako trudno}a uti~e na ba-
vqewe sportom, u kojim si-
tuacijama bi trebalo umere-
no dozirati fizi~ku aktiv-
nost... Na sva ova pitawa od-
govara dr Dragana Sti{o-
vi}, ginekolog-aku{er.
- Menstruacija nije pre-
preka za aktivno bavqewe
sportom. Evidentno je i da
sportistkiwe imaju mawe
bolne cikluse i da ne krvare
mnogo. One ~ak lak{e pre-
brode i predmenstrualne te-
gobe. De{ava se da na va-
`nim takmi~ewima spor-
tistkiwe ponekad lekovima
odlo`e ciklus. To nije opa-
sno, ukoliko nije u~estala
pojava - ka`e dr Sti{ovi}.
Prepreka za bavqewe
sportom nije ni trudno}a.
Pliva~ice na primer, mogu
trenirati do ~etiri i po me-
seca. Ali, ono {to je najva-
`nije, po`eqno je da trudne
sportistkiwe sve fizi~ke
aktivnosti sporovode u do-
govoru sa lekarom. Vrlo ~e-
sto, majke se vra}aju na teren
nekoliko meseci posle poro-
|aja.
Specifi~na re`im va`i
i za `ene koje se aktivno ba-
ve sportom, a boluju od hro-
ni~nih zapaqewa.
- Sportistkiwama koje
imaju hroni~ne zapaqenske
procese savetujem da pripre-
me i treninge po~nu malo ra-
nije, nego wihove saigra~i-
ce. Bilo kakav nagli fizi~-
ki napor mo`e da poja~a za-
paqenski proces. Zato je po-
`eqno da one ranije samoi-
nicijativno po~nu da treni-
raju.
Vrlo je va`no razlikova-
ti aktivno i rekreativno
bavqewe sportom. Svaki
profesionalni sportista bi
trebalo da nastavi da se ba-
vi nekom fizi~kom aktivno-
{}u i nakon zavr{etka ka-
rijere. To je izuzetno va`no
zbog rada srca. Kada je re~ o
rekreativcima, svaka `ena
mo`e odabrati disciplinu
koja joj najvi{e odgovara,
danas ima toliko mogu}no-
sti - navodi dr Sti{ovi}.
Ona ka`e i da sport ne
uti~e na kasniju ili raniju
pojavu klimaksa. Prevashod-
no, klimaks je individualan
proces i na wega uti~u drugi
spoqni faktori, na~in `i-
vota, stres, ali ne i sport.
O ovim i ostalim saveti-
ma dr Dragana Sti{ovi} de-
taqnije je nedavno govorila
u edukativno - sportskoj
emisiji “Top sport” na “Mo-
joj televiziji”. U ovoj emisi-
ji o sportu i medicini govo-
rio je i dr Mihailo
Lukovi}, a planirano je gos-
tovawe stru~waka
razli~itih profila.
Z. J.
Nastupom na prvenstvu Srbije junior-
ke Odbojka{kog kluba ^a~ak ove go-
dine startuju pre seniorki. Takmi~i}e se
devojke ro|ene 1995. i mla|e, a u~estvuje 11
ekipa. Prvenstvo }e biti odigrano 14. i
15. septembra.
Takmi~ewe seniorki u Regionalnoj li-
gi po~iwe sredinom oktobra. Nadmeta}e
se devet ekipa.
Od 2. septembra po~ela je da radi i
{kola odbojke OK ^a~ak. U toku je upis
dece u {kolama “Ratko Mitrovi}”, “Dr
Dragi{a Mi{ovi}”, “Preqina”, “Mili-
ca Pavlovi}” i Gimnaziji. Kontakt tele-
foni za detaqnije informacije su:
064/118-74-63 i 060/022-26-38.
Na terenima TK Sloboda, 8. i 9.
septembra, odr`an je {esti tra-
dicionalni turnir dublova
mla|ih veterana ^a~ka. U izuzetno fer i
sportskoj atmosferi, bez ijednog inci-
denta, takmi~ilo se 16 dublova. Posle
napornih kvalifikacionih me~eva po
grupama, do finala su stigle dve ekipe,
Nov~i} - Stefanovi} i Novakovi} -
Petkovi}. U fenomenalnom me~u koji je
trajao dva sata pobedili su Novakovi} i
Petkovi} sa 2:1 u setovima.
I ove godine je takmi~ewe vo|eno pod
~vrstom palicom predsednika Upravnog
odbora Dragana ]irkovi}a, uz pomo}
~lanova Marka Nov~i}a i Lazara Ave-
ji}a.
O popularnosti ovog turnira svedo~i
veliko interesovawe sponzora, ali su
pravo da se pojave kao pokroviteqi iz-
borili Primus renta-car i Makro bela.
Upravni odbor turnira
ODBOJKA[KI KLUB ^A^AK
JUNIORKE OTVARAJU SEZONU
BORAC MOCART SPORT TENISKI TURNIR MLA\IH VETERANA
POBEDNICI
NOVAKOVI] I PETKOVI]
U SERIJI KONTROLNIH
UTAKMICA
SAVETI GINEKOLOGA
PO ^EMU SU
SPORTISTIKIWE
U PREDNOSTI?
Dr Dragana Sti{ovi}
32 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
PRODAJEM stan od 49 m2,
na Keju. Cena 30.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM hitno i povoq-
no stan u Beogradu, Krwa~a
/kod Metroa /, od 46 m2, sa te-
rasom. Lokacija odli~na. Tel.
060/ 151-9-130, 065/ 528-4-877
PRODAJEM stan od 48 m2,
ulica Kneza Vase Popovi}a.
Tel. 061/ 661-1-124
PRODAJEM stan od 48 m2, u
Obili}evoj ulici. Tel. 064/
217-6-052
PRODAJEM stan od 57 m2, u
Aveniji 2. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 43 m2, u
Nemawinoj ulici. Tel. 032/
228-457
PRODAJEM nov stan od 43
m2, na Alvaxinici. Tel. 064/
262-9-109
PRODAJEM stan od 49 m2,
ulica Svetog Save. Cena
28.850 eura. Tel. 064/ 146-87-
32
PRODAJEM stan od 31 m2 u
Bawalu~koj ulici. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 30 m2,
centar. Cena 24.000 eura. Tel.
064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod Hotel Morave. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod Hotel Morave. Tel. 032/
348-927
PRODAJEM stan u ^a~ku, u
ulici M. Nik{i}a. Tel. 032/
391-754
PRODAJEM stan od 42 m2,
kod Medicinske {kole. Cena
21.000 eura. Tel. 064/ 146-87-
32
PRODAJEM stan u Sin|eli-
}evoj ulici. Tel. 065/ 641-4-
140
PRODAJEM stan od 40 m2,
na Qubi} keju. Tel. 064/ 137-4-
137
PRODAJEM mawi jednoso-
ban stan, CG, lift, tre}i
sprat, Vinara. Tel. 063/ 127-5-
630, 224-590
PRODAJEM nov stan od 43
m2, na Alvaxinici. Tel. 064/
262-9-109
PRODAJEM stan od 66 m2,
Svetog Save. Tel. 064/ 137-4-
137
PRODAJEM stan od 31 m2,
ima posebno sobu, terasu, kod
H. Morave. Cena 23.000 eura.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM stan od 47 m2 na
Keju, u zgradama od fasadne
cigle. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM lokal od 11 m2 ,
u ^a~ku, centar grada. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM ku}u od 150 m2
sa 5. ari placa, Lugovi. Tel.
063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 68 m2, u
Balkanskoj ulici. Tel. 064/
26-29-109
PRODAJEM ku}u od 175 m2,
5 ari placa, kod Trnavske re-
ke. Tel. 063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 70 m2, sa
3 ara placa , na @elezniku.
Tel. 063/ 600-938
PRODAJEM ku}u u Gori~a-
nima, sa 50 ari placa. Tel.
061/ 188-0-429
PRODAJEM ku}u od 70 m2,
34 ara placa, u Loznici. Tel.
064/ 26-29-109
PRODAJEM ku}u od 57 m2, sa
1.5 ari placa kod G. bedema.
Cena 21.000 eura. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u od 100 m2 i
25 ari placa u Topoli. Tel.
061/ 641-7-105
PRODAJEM ku}u od 150 m2,
sa 2.6 ari placa, Qubi}. Mo-
`e zamena za stan. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u od 80 m2 sa
4 ara placa na Suvom Bregu.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 100 m2 u
Ko{utwaku. Tel. 554-5-147
PRODAJEM ku}u od 150 m2,
2.5 ari placa kod {kole “Rat-
ko Mitrovi}”. Tel. 063/ 453-
043
PRODAJEM ku}u od 100 m2,
legalizovana, P+PK, u Me|u-
vr{ju , Peji~ina krivina, do
jezera, 6 ari placa, podrum, 2
parking mesta. Tel. 063/ 691-
761, 032/342-190.
PRODAJEM dve prizemne ku-
}e na 6 ari placa na Alvaxi-
nici. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM ku}u u Atenici
160 m2, P+PK, 9, 61 ar placa,
24 m2 pomo}ne prostorije,15
m2 gara`a, cg, cena 50000 eu-
ra. Tel. 063/691-761, 032/342-
190
PRODAJEM ku}u od 90 m2, 4
ara placa, u Qubi}u. Tel.
063/453-043
PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1
ar zemqe, u ulici Vojvode
Stepe. Tel. 032/ 228-457
PRODAJEM ku}u u Loznici
od 110 m2, 34 ari placa. Cena
20.000 eura. Tel. 032/ 342-190,
063/ 691-761
PRODAJEM ku}u - stan od 48
m2, ulica Obili}eva12. Tel.
032/ 374-759, 064/ 217-6-052
PRODAJEM dve ku}e , poseb-
ne stambene jedinice , od 75
m2 i125 m2, na Alvaxinici,
sa placem od 4 ara. POVOQ-
NO I HITNO. Tel. 063/ 843-
0-214
PRODAJEM ku}u od 75 m2 ,
P+1, u Zabla}u , 6 ari placa,
cena 20000 eura. Tel. 063/ 691-
761, 032/342-190
PRODAJEM dve ku}e od 74 +
56 m2, sa 4.5 ari placa, u Ko-
{utwaku. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u u Trbu{a-
nima, 150 m2, 5 ari placa,
grejawe na ~vrsto gorivo. Ce-
na 57000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190
PRODAJEM ku}u od 200 +
PK, sa 18 ari placa, u Qubi-
}u. Tel. 064/ 26-29-109
PRODAJEM ku}u i 10 ari
placa u Kulinova~kom poqu.
Tel. 064/ 471-7-483
PRODAJEM ku}u od 220 m2,
sa 7. ari placa, sre|ena, u Qu-
bi}u. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 70 m2, i
4 ara placa u Kulinova~kom
poqu. Tel. 063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u u Ko{ut-
waku od 56 m2, sa 3,74 ari
placa, cena 33000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190
PRODAJEM ku}u od 50 m2 sa
12 ari placa u Dowoj Trep~i.
Tel. 064/ 131-2-544
PRODAJEM ku}u od 46 m2, sa
12 ari placa, u Prijevoru.
Cena 10.000 eura. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u u Prijevo-
ru od 100 m2, sa 50 ari livade
i 25 ari {ume, CG. Tel. 060/
434-2-190, 342-190
PRODAJEM ku}u u Vidovi
od 100 m2, PO+P+1, 50 ari
livada, 25 ari {uma, cena
26000 eura. Tel. 063/691-761,
032/342-190.
PRODAJEM vikend ku}u u
Ov~ar Bawi od 50 m2, 2 ara
placa, cena 10000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u. Lokacija budu}nosti.
Tel. 060/ 558-9-296
PRODAJEM vikendicu u Lo-
znici, od 20 m2 sa pomo}nim
objektima, sa 20 ari placa.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM vikend ku}u na
Karauli 60 m2, 38 ari placa
(15 ari pod borovom {umom),
cena 16000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190
PRODAJEM seosko doma}in-
stvo u Slatini, tri ku}e od
30 m2, 50 m2 i 42 m2, na 70 ari
placa, pomo}ni objekti 200
m2. Cena 30000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190
PRODAJEM doma}instvo u
Lipnici sa 3.5 ha oku}nice.
Tel. 063/ 652 - 804
PRODAJEM doma}instvo u
Ka~ulicama. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM seosko doma}in-
stvo u Dowoj Gorevnici, ku}a
P- 60 m2 na 50 ari placa, 120
stabala vo}a, sala{, senik,
pomo}ni objekti. Cena 20000
eura. Tel. 032/342-190,
063/691-761
PRODAJEM seosko imawe u
G. Gorevnici sa 90 ari placa.
Tel 032/ 346-541
PRODAJEM seosko doma}in-
stvo u Grabu, ku}a 70 m2 na 30
ari placa, 55 ari obradive ze-
mqe, 1,50 ha {ume, 11 km. od
centa grada. Cena 20000 eura.
Tel. 063/691-761
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM odli~an jednoso-
ban stan, {iri centar grada.
Tel. 060/ 558-9-296
IZDAJEM u Beogradu- Vo-
`dovac, kompletno name{ten
stan za studente. Tel. 064/ 668-
6-601
IZDAJEM stan od 55 m2 na
Novom Beogradu, kod fonta-
ne. Tel. 063/ 829-3-949
IZDAJEM dvoiposoban stan
u Beogradu, ulica Vojvode
Stepe, name{ten, CG i klima.
Tel. 064/ 237-6-939
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan u Novom Beogradu,
ulica Gandijeva 108, za stu-
dente. Tel. 032/ 344-899, 065/
635-9-979
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan, drugi sprat, Op-
{tina Novi Beograd. Tel.
065/ 667-9-023
IZDAJEM jednosoban stan u
Beogradu - Dor}ol , nije u
zgradi . Tel. 064/ 569-6-242,
064/ 133-7-286
IZDAJEM name{ten jednoso-
ban stan u Beogradu, Cvetkova
pijaca, blizu centra, TA gre-
jawe. Tel. 064/ 371-2-307
IZDAJEM name{ten jednoso-
ban stan za studente, u Beo-
gradu, ulica \ev|eli~ka 5,
kod \eram pijace. Tel. 069/
816-0-071, 032/ 880-091
IZDAJEM stan u Beogradu,
kod Vuka, za studentkiwe, in-
terfon, CG, telefon. Tel. 063/
843-4-149
IZDAJEM dvoiposoban stan
na Miqakovcu, za studente.
Tel. 063/ 802-0-522
IZDAJEM dvosoban stan, po-
seban ulaz, grejawe i struja.
Tel. 032/ 537-2-816
IZDAJEM name{ten stan u
centru grada. Tel. 061/ 115-9-
863
IZDAJEM name{ten stan kod
SUP-a, ulica Cerska. Tel.
063/827-5-217
IZDAJEM jednosoban nena-
me{ten stan, poseban ulaz, ku-
}a. Grejawe TA. Tel. 032/ 332-
761
IZDAJEM jednosoban name-
{ten stan, kuhiwa, dnevna so-
ba, kupatilo, grejawe na gas i
TA. Tel. 064/ 031-7-072
IZDAJEM dvosoban nename-
{ten stan od 60 m2, {iri cen-
tar, u Ciganmali. Tel. 537-2-
816, 060/ 099-5-005
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan u N. Beogradu, kod
fontane, blizu fakulteta
“Megatrend”. Tel. 063/ 862-1-
781
IZDAJEM stan od 33 m2, u
Beogradu, terasa, tre}i sprat,
CG, kablovska, kod Student-
skog doma, za zaposlena li-
ca.Tel. 069/ 455-1-757
IZDAJEM u Beogradu, sobu
za studentkiwu, sa upotrebom
kuhiwe i kupatila. Tel. 064/
257-7-435
IZDAJEM u Beogradu, Meda-
kovi} 3, name{ten i opre-
mqen, trosoban stan, dve te-
rase, grejawe, dva lifta, peti
sprat. Mogu} dogovor na du-
`i period. Tel. 063/ 270-028
IZDAJEM nename{ten stan
od 65 m2 u centru , na prvom
spratu. Tel. 064/ 391-3-059
IZDAJEM povoqno jednoso-
ban stan ( dvori{na ku}a ).
Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stanove u ulici
Qubi}skoj 50, kod Fakulteta.
Tel. 343-667, 065/ 610-7-999
IZDAJEM name{ten stan od
64 m2 u U~iteqskoj ulici.
Tel. 063/ 844-2-791
IZDAJEM prazan jednosoban
stan, u Nemawinoj ulici. Tel.
063/ 844-2-574
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan na Alvaxinici,
tre}i sprat, ima lift. Tel.
031/ 388-7-792, 066/ 487-792
IZDAJEM sobu za u~enice sa
upotrebom kuhiwe i kupatila
u Nemawinoj ulici. Tel. 064/
134-8-125
IZDAJEM sobu u~enici ili
studentkiwi u stambenoj zgra-
di sa CG. Tel. 341-900, 061/
210-0-778
IZDAJEM sobu za dve u~eni-
ce - studentkiwe, grejawe, in-
ternet, kablovska, u`i cen-
tar. Tel. 064/ 969-36-36
IZDAJEM name{tenu garso-
weru na Qubi} Keju, ul. Da-
nice Markovi} . Tel. 063/
525-888, 354-285
IZDAJEM name{tenu garso-
weru na Qubi} Keju, useqiva.
Tel. 060/ 623-0-085
IZDAJEM name{tenu sobu za
studente i |ake, blizu Tehni~-
kog fakulteta. Tel. 062/ 977-0-
228
IZDAJEM kancelarijski i
magacinski prostor na od-
li~noj lokaciji. Tel. 063/
635-033
IZDAJEM name{tenu garso-
weru. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM name{ten troso-
ban stan na Gradskom {etali-
{tu. Tel. 064/ 834-5-226
IZDAJEM kompletno name-
{ten dvosoban stan, CG, KTV,
2 kupatila. Tel. 032/ 373-571,
064/ 829-2-720
IZDAJEM jednosoban nena-
me{ten stan na Alvaxinici.
Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM jednosoban name-
{ten stan i garsoweru kod
Fakulteta, grejawe, TA pe}.
Tel. 060/ 029-1-263, 032/ 391-
977
IZDAJEM jednosoban name-
{ten stan , kuhiwa, dnevna
soba, kupatilo, parking. Tel.
064/ 334-4-061
IZDAJEM jednosoban stan
kod “Kalimera”, zasebna ku}a,
novogradwa. Tel. 346-865
IZDAJEM jednosoban nena-
me{ten stan u centru Beogra-
da, na du`i vremenski period.
Tel. 063/ 803-3-676
IZDAJEM jednosoban nov na-
me{ten stan. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM dvosoban poluna-
me{ten stan, parno grejawe,
KTV. Tel. 061/ 135-3-338
IZDAJEM ~etvorosoban na-
me{ten stan u Aveniji. Cena
150 eura. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM potpuno opremqe-
nu ku}u od 40 m2 kod „Slobo-
dine“ raskrsnice. Tel. 064/
336-8-222
IZDAJEM ku}u od 48 m2, u
nasequ Trbu{ani. Tel. 064/
018-8-754
IZDAJEM name{tenu mawu
ku}u, u`i deo grada. Tel. 225-
646, 064/ 434-9-842
IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod
Rasadnika u Trbu{anima.
Tel. 064/ 223-5-592
IZDAJEM name{tenu mawu
ku}u u u`em delu grada. Tel.
225-646, 064/ 434-9-842
IZDAJEM jednokrevetnu so-
bu za studenta u stanu, centar
grada, CG. Tel. 064/ 970-9-653
IZDAJEM sobe u blizini
Medicinske {kole. Tel. 032/
373-624
IZDAJEM jednosoban nena-
me{ten stan, poseban ulaz,
grejawe na TA, ku}a. Tel. 032/
332-761
IZDAJEM name{tenu sobu,
upotreba kuhiwe i kupatila.
Strogi centar. Tel. 064/ 102-
2-759
IZDAJEM name{tenu ku}u,
kod SUP-a. Tel. 063/ 827-5-
217
IZDAJEM sobe za studente i
|ake. Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stan sa CG, za u~e-
nicu ili zaposlenu devojku u
ulici Kneza Vase Popovi}a.
Tel. 066/ 910-3-044
STANOVI
P-27 m2, 2.sprat, CG, centar.
Cena 20.500 eura
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 6. sprat, CG, kod
Medicinske {kole. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000 eura
P-34 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 20.000 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, H.
Morava. Cena 24.000 eura
P-40 m2, 8. SPRAT, CG,
Vinara. Cena 24.000 eura
P-42 m2, 4. sprat, TA, kod
{kole "Milica Pavlovi}".
Cena 21.000 eura
P-43 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 31.000 eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000 eura
P- 45 m2,2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
{etali{te. Cena 41.000 eura
P- 49 m2, 2. sprat, CG,
Svetog Save. Cena 29.000
eura
P-50 m2, 1. sprat, TA,
Obili}eva. Cena 26.000 eura
P-50 m2, 4 sprat, CG,
S.Markovi}a. Cena 35.000
eura
P-52 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, TA,
Bawalu~ka. Cena 29.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, 1. sprat, CG-
kalorimetri, Kej, nov. Cena
42.000 eura
P-57 m2, VP, CG, Avenija 2.
Cena 31.000 eura
P-58 m2, 8. sprat, CG, Kej.
Cena 33.000 eura
P-59 m2, 1. sprat, TA, Ind.
zona. Cena 21.000 eura
P-60 m2, 4. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 40.000
eura
P-64 m2, 9. sprat,
Alvaxinica. Cena 36.000
eura
P-65 m2,2. sprat, CG -
kalorimetri, kod Lukoil, nov
sa stvarima. Cena 61.000
eura
P-66 m2, 7. sprat, CG, S.
Save. Cena 33.000 eura
P- 68 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 38.000 eura
P-70 m2, 3. sprat, CG,
Avenija 2. Cena 40.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, TA, centar.
Cena 50.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 63.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000 eura
K U ] E
P-56+34 m2, 6 ari placa,
Lugovi. Cena 40.000 eura
P- 45 m2, 1.5 ari, centar.
Cena 40.000 eura
P-46 m2, na 12.40 ari,
Prijevor. Cena 9.000 eura
P-57 m2, 1.5 a, kod gradskom
bedema. Cena 21.000 eura
P-60 m2, 5 ari, Prijevor.
Cena 21.000 eura
P- 60 m2, 6 ari, Avenija.
Cena 35.000 eura
P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko
poqe. Cena 30.000 eura
P-70 m2, na 34 a, Loznica.
Cena 19.000 eura
P-70 m2, 50 ari, Atenica.
Cena 20.000 eura
P-80 m2, na 4 ara, Suvi Breg.
Cena 26.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi{.
Cena 32.000 eura
P-68 m2, Balkanska. Cena
24.000 eura
P-120 m2, 5 ari, Qubi}
P-150 m2, 2.5 ari, kod O[
"Ratko Mitrovi}". Cena 44.000
eura
P- 150 m2, 2.3 ara, kod {kole
Ratko Mitrovi}. Cena 44.000
eura
P-175 m2, 5 ari, kod
Trnavske reke. Cena 31.000
eura
P-190 m2, 5.6 ari, Loznica.
Cena 41.000 eura
P-240 m2 + 64 m2, 12 ari,
Viqu{a. Cena 70.000 eura
P-220 m2, 7 ari, Qubi}.
Cena 58.000 eura
P-200 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 51.000 eura
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 33OGLASI
IZDAJEM lokal , u centru gra-
da. Tel. 225-431
IZDAJEM lokal od 60 m2 , cen-
tar grada. Tel. 063/ 711-0-511
IZDAJEM lokale u ulici Qu-
bi}skoj 50, kod Fakulteta. Tel.
343-667, 065/ 610-7-999
IZDAJEM poslovni prostor
od 80 m2, strogi centar, pogod-
no za ordinaciju, pekaru, kance-
lariju. Tel. 064/ 102-2-759
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2 , centar grada. Tel.
225-431
IZDAJEM novoizgra|ene gar-
sowere za studente, u centru
Kragujevca. Tel. 060/ 337-2-600
MEWAM jednosoban stan sa
CG, 3. sprat, kod {kole “Dragi-
{e Mi{ovi}”, za ve}i stan uz
doplatu, na sli~noj lokaciji.
Tel. 064/ 158-9-363
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Parka, za odgo-
varaju}i u Beogradu. Tel. 063/
844-2-791
PLACEVI
PRODAJEM plac od 1 ha u
Prislonici, 500 eura/ar (nije
fiksna cena), pored asfaltnog
puta, pogodan za hale i maga-
cinski prostor. dostupna sva
infrastruktura. Telefon
063/691-761
PRODAJEM plac od 8 ari,
Zlatibor - Vodice. Povoqno.
Tel. 063/ 745-0-760
PRODAJEM placeve. Tel. 064/
118-8-485
PRODAJEM plac od 44 ara u
Trnavi kod {kole, dostupna sva
infrastruktura, cena 300 eu-
ra/ar. Telefon 032/342-190.
PRODAJEM plac od 10 ari
ili 5 ari, voda, brvnara, kame-
ni most Trbu{ani. Tel. 060/
754-5-011
PRODAJEM plac od 5,5 ari u
Atenici, sa temeqom od 100 m2
i gra|. materijalom (6000 blo-
kova, armatura), sa gra|evin-
skom dozvolom i projektom,
36000 eura. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM plac u Industrij-
skoj zoni, iza Dominga. Tel.
069/ 248-5-195
PRODAJEM imawe i 2 ku}e u
Pakovra}u, blizu ^a~ka. Tel.
064/ 196-4-705
IZDAJEM plac od 15 ari sa
objektom od 80 m2, u Parmencu.
Tel. 064/ 250-7-493
PRODAJEM plac od 15 ari u
Miokovcima, sa objektom od 10
m2, ima struja i voda. Cena
1.700 eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM plac od 63 ara, u
Prislonici, Vasovi}a kosa.
Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM plac 10, 99 ari u
Preqini, dostupna sva infra-
struktura, cena 5500 eura. Tele-
fon 063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM plac od 5 ari, u
^a~ku, kod Trnavske reke. Tel.
060/ 600-3-323
PRODAJEM plac od 60 ari u
Preqini. Tel. 032/ 341-867, 065/
517-4-957
PRODAJEM 4 ara placa sa vi-
kendicom na jezeru u Kni}u.
Tel. 064/ 545-8-989
PRODAJEM povoqno livadu
od 40 ari, u Rtarima. Tel. 064/
124-1-806
PRODAJEM plac od 4 ara, na
Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM parcelu u Mr~a-
jevcima od 2.3 hektara. Tel. 062/
260-556
PRODAJEM plac od 23,32 ara
u Trnavi, dostupna sva infra-
struktura, cena 15000 eura. Te-
lefon 063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM plac od 30 ari u
Kulinovcima iznad hale “Ko-
los”. HITNO I POVOQNO.
Tel. 064/ 384-0-198
PRODAJEM placeve od 4 ara i
30 ari, u Trbu{anima. Tel. 061/
110-5-134
PRODAJEM parcelu od 30 ari
, na putu za Gu~u. Na placu ima
voda i struja. Tel. 032/ 366-163
PRODAJEM plac od 5 ari uz
asfalt, ima struja i voda , na
Topalovom Brdu. Tel. 064/ 335-
1-637
PRODAJEM plac od 5.5 ari, u
Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439
PRODAJEM plac od 25 ari.
Tel. 064/ 471-7-483
RAZNO
PRODAJEM gara`u od 15.5 m2
u zgradi, ulica Mila Ivkovi}a
4. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM {poret na drva
Alfa, malo kori{}en. Tel. 064/
164-3-319
PRODAJEM pe} “Kraqicu” u
dobrom stawu. Tel. 064/ 134-1-
239
PRODAJEM {poret na drva
marke “Smederevac”. Tel. 060/
550-0-525
PRODAJEM elektri~ni {po-
ret. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ma{inu za ve{.
Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM dve ve{ ma{ine.
Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM ma{inu za {ivewe
marke “ Singer”. Tel. 064/164-3-
319
PRODAJEM ma{inu za {ivewe
“ Bagat - Danica “. Tel. 060/
418-3-333
PRODAJEM ma{inu za sudove .
Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ve}i fri`ider.
Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM fri`ider “Obo-
din”. Tel. 343-594
PRODAJEM malo kori{}en
TV aparat. Vrlo povoqno. Tel.
062/ 199-1-015
PRODAJEM “Gorewe” friz sa
komorom. Povoqno. Tel. 343-
594
PRODAJEM {iva}u ma{inu
“Nikoleta”, sa dodacima za vez,
kao nova. Tel. 064/ 134-1-239
PRODAJEM belu pamu~nu kva-
litetnu ~ipku, {irine 5 cm.
Tel. 371-685
PRODAJEM prenosive dvori-
{ne su{ilice za ve{. Tel. 374-
125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM polovne gume 13-
ice, i 14-ice. Tel. 060/ 550-0-525
PRODAJEM `ensku krznenu
{ubaru, nova. Tel. 371-685
PRODAJEM tezgu i police za
trgovinsku radwu. Tel. 032/ 371-
685
PRODAJEM polovnu stolari-
ju. Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM dva nova drvena
sobna prozora sa ukrasnim lajs-
nama. Cena 10.000 dinara. Tel.
065/ 216-1-345
PRODAJEM povoqno polovna
prozorska krila i plotove vra-
ta, raznih dimenzija. Tel. 032/
334-346, 065/ 333-4-346
PRODAJEM polovnu stolariju
sa duplim krilima i aluminijum-
skim roletnama. Tel. 032/ 334-
218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM “ U” profil od 3 i
5 metara. Tel. 063/ 118-3-333
PRODAJEM kosa~icu na struju.
Tel. 064/164-3-319
PRODAJEM prskalicu za vo}e.
Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM krompir za ishranu
sviwa. Tel. 543-3-215
PRODAJEM korpu za vagu, za
merewe stoke. Tel. 556-1-495
PRODAJEM kotlove na ~vrsto
gorivo, ekonomik, kvalitet i
u{teda ogreva. Li~na izrada.
Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964
PRODAJEM kompresor “Prva
petoletka” Trstenik sa bocom od
120 litara. Tel. 063/ 118-3-333
PRODAJEM kompresor Atlas -
Kopko, boca 260 litara. Tel. 060/
418-3-333
GARSOWERE
23m2, vp, nov, cg, 20000
eura, [iri centar
22m2, vp, cg, 18500 eura,
Hotel Morava
30m2, vp, nov, gas, 23000
eura, [iri centar
25m2, vp, ta, 17500 eura,
Avlad`inica
26m2, vp, ta, 18500 eura,
Qubi} kej
30m2, 3 sprat, cg, nov,
23500 eura, Avenija 2
27,40m2, 3,5,6 sprat,cg,
lift,novi
JEDNOSOBNI STANOVI
35,60m2, vp, 28000 eura,
Centar
38 m2,2 sprat,ta, 25500
eura, [iri centar
38m2, 3 sprat,ta, 25000
eura, Bate Jankovi}a
38m2, 4 sprat, cg, 28000
eura, [iri centar
42m2, 4 sprat, ta, 23000
eura, O[ Milica
Pavlovi}
45m2, 2 sprat, cg, 30000
eura, Hotel Morava
38m2, vp, cg, 22500 eura,
Ljubi} kej
JEDNOIPOSOBNI
STANOVI
43+10m2, 6 sprat, cg,
29500 eura, Restoran
Brvnara
43m2, 4 sprat, ta, 28000
eura, Ljubi} kej
45m2, vp, cg, 28000 eura,
Avenija 1
47m2, 4 sprat, ta, 32000
eura , Slobodino
igrali{te
38m2, 4 sprat, eg, 26000
eura, Avlad`inica
46m2, sa stvarima, ta, 4
sprat, 23000 eura, Po`ega
42m2, 4 sprat, terasa, ta,
26000 eura, Ljubi} kej
DVOSOBNI STANOVI
59m2, 4 sprat, cg, 39500
eura, Avlad`inica
47+10m2, 13 sprat, cg,
28000 eura, Hotel Morava
55m2, 1 sprat, ta, 29000
eura, Ljubi} kej
55m2, vp, ta, 28000 eura,
Ljubi} kej
61m2, 1 sprat, ta, 39000
eura, Hotel Morava
58,61m2, 1 sprat, ta,
19000 eura, Fabrika
hartije
47m2, 4 sprat, nov, cg,
34000 eura, [iri centar
55m2, 3 sprat, eg, 33000
eura, Bate Jankovi}a
51m2, 6 sprat, cg, lift,
36000 eura, Hotel Morava
55m2, 3 sprat, ta, 29000
eura, Nemawina
60m2, 9 sprat, lift, cg,
37000 eura, Avlad`inica
58,30m2, 6 sprat, cg,
35000 eura, Ljubi} kej
52m2, 3 sprat, cg, 38000
eura, Gradsko {etali{te
62,80m2, 3 sprat, cg,
35000 eura, Avlad`inica
83m2, 2 sprat, ta, 55000
eura, Strogi centar
57m2, 5 sprat, lift, cg, sa
stvarima, 37000 eura,
Avenija 2
45m2, 2 sprat, renoviran,
29900 eura, Nemawina
52m2, 4 sprat, ta, 33000
eura, Ljubi} kej
56m2, 5 sprat, cg, 2
terase, 32000 eura,
Nemawina
64m2, 1 sprat, cg, 45000
eura, Restoran Brvnara
57m2, 2 sprat, cg, adapti-
ran, 41000 eura, Ljubi}
kej
47m2, vp, cg, 30000 eura,
Ljubi} kej
60m2, 8 sprat, cg, 36000
eura, Hotel Morava
55m2, vp, cg, 31000 eura,
Avenija 2
67m2, prizemqe,ta, 52000
eura, Strogi centar
53m2, 3 sprat, cg, lift,
33000 eura, Avlad`inica
54m2, 7 sprat, cg, lift,
33000 eura, Hotel Morava
52m2, 4 sprat, ta, 33000
eura, Qubi} kej
60m2, 5 sprat, cg, 38000
eura, Avlad`inica, fasad-
na cigla
65m2, 1 sprat , 700
eura/m2, Avlad`inica
DVOIPOSOBNI
STANOVI
56m2, nov, 3 sprat,cg,
43000 eura, Ljubi}ska
54m2, 4 sprat, cg, lift,
renoviran, 38000 eura,
Ljubi} kej
63,38m2, 9 sprat, cg,
lift, 33000 eura,
Avlad`inica
68m2, 1 sprat, gas, 40000
eura, [iri centar
78m2, 3 prat, cg, gara`a,
podrum, 52000 eura, [iri
centar
85m2, 1 sprat, 700
eura/m2, Avlad`inica
TROSOBNI STANOVI
75m2, 1 sprat, cg, 50000
eura, Hotel Morava
75m2, 5 sprat, cg, 39000
eura, Hotel Morava
76m2, 7 sprat, cg, 45000
eura, Avenija
68m2, 3 sprat, cg, 600
eura/m2, Nemawina
77m2, 7 sprat, cg, 40000
eura, Centar
75m2, 2 sprat, cg, 45000
eura, Nemawina
81,47m2, 9 sprat, lift,
cg, 53000 eura, Hotel
Morava
62m2, 2 sprat, cg, 54000
eura, Beograd
^ETVOROSOBNI
STANOVI
77,78m2, 6 sprat, cg,
lift, 50000 eura,
Restoran Brvnara
128+12m2, 2 sprat, nov,
cg, 98500 eura, Centar
KU]E
75m2, P+1, 6 ari, 20000
eura, Zabla}e
380m2, P+1+PK, 25 ari,
120000 eura, Preqina
56m2, eg, cg ~vrsto, 3,74
ara, 33000 eura,
Ko{utwak
259,62m2, SU+P+1,9
ari, 138000 eura,
Parmenac
70m2, SU+P+PK, 2 ara,
40000 eura, Kopaonik
160m2, P+PK, 9,61 ar,
50000 eura, Atenica
150m2, 5 ari plac ,
57000 eura, Trbu{ani
100m2, P+PK, 6 ari,
36000 eura, Pejicina
krivina uz jezero
172m2, P+PK,19 ari,
35000 eura, Loznica
100m2, PO+P+1,75 ari,
26000 eura, Vidova
56m2, P+1, 1,56 ari,
25500 eura, Dacova
kafana
110m2, PO+P+PK, 34
ara, 20000 eura, Loznica
110m2, SU+P+PK, 34
ara, 20000 eura, Loznica
PLACEVI
23,32 ara , 15000 eura,
Trnava
3 ara, 6000 eura, Igalo
44 ara, 10000 eura,
Trnava
10,99 ari, 5500 eura,
Preqina
4 ara, 2800 eura,
Pakovra}e
44 ara , 1000 eura/ar,
Trnava put ^A-KV
3-5 ari, 1300 eura/ar ,
Tara- Zaovinsko jezero
1 ha , 500 eura/ar,
Prislonica
5,5 ari,temeq, projekat,
gr|.mat., 36000 eura,
Atenica
SEOSKA DOMA]INST-
VA
Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari,
20000 eura
Dowa Gorevnica, ku}a,
50 ari, 20000 eura
Trnava, ku}a, 60 ari,
18000 eura
Slatina, 3 ku}e, 70 ari,
30000 eura
VIKEND KU]A
Karaula, 37 ari , 16000
eura
Vidova, 75 ari , 26000
eura
Ov~ar Bawa, 2 ara,
10000 eura
Gorwa Atenica, 22 ara,
7500 eura
Loznica, 15 ari, 5000
eura
Pakovra}e, 6,6 ari,
15000 eura
LOKALI PRODAJA
60m2, 2 sprat, strogi cen-
tar, 800 eura/m2
IZDAVAWE-
POSLOVNI PROSTOR
60m2, 250 eura, kod
{kole Ratko Mitrovi}
IZDAVAWE- STAMBENI
PROSTOR
60m2, nename{ten, 130
eura, kod {kole Ratko
Mitrovi}
40m2, name{ten, 130
eura, kod Prehrambene
{kola
60m2, nename{ten, 150
eura, Centar
53m2, nename{ten, 130
eura , Avenija 1
Kompletnu ponudu
Agencije "GA[O NEKRET-
NINE" mo`ete videti
na sajtu WEB NEKRET-
NINE.
AGENCIJI “GA[O
NEKRETNINE” POTREBNI
STANOVI SVIH
STRUKTURA.
STANOVI
P- 40 m2, jed-
noiposoban, 2. sprat,
lift, noviji, bez ula-
gawa, ulica Qubi}ska.
Cena dogovor
P- 29 m2, jednosoban,
CG, lift, terasa, Vinara.
Cena 24.000 eura.
P-28 m2, nova garsow-
era, Sin|eli}eva, sa
kuhiwom. Cena24.000
eura
P- 33 m2, jed-
noiposoban, nov, sa pla-
harima, CG, lift,
Alvaxinica. Cena
21.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 20.000
eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Ce-
na 28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena
dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eu-
ra
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena 80.000 eura sa
PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, novi-
ji, garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban,
CG, 2. sprat, kod Hotel
Morave
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 36.500 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Ce-
na 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2
+ stan 55 m2/, Dom Zdra-
vqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Ce-
na 36.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mo-
sta, 60 m2, 10 ari placa,
ukwi`ena. Cena 28.000
eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa
PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2,
nov. Cena 1.700 e/ m2 sa
PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2,
nov. Cena 1.700 e/m2
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
PRODAJEM stan u Beogradu 40m2
, drugi sprat, CG, Dediwe
(izme|u Belog dvora i VMA cena 55.000 eura)
060/434-2-190
34 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
P-20 m2, ul. Nemawina , 6.
sprat, CG, klima, renoviran.
Cena 17.000 eura
P-25 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, TA. Cena 18.000 eura
P-26 m2, Qubi} Kej, 3.
sprat TA, name{ten. Cena
16.000 eura
P-26 m2, nova, centar, 3.
sprat, terasa, CG, lift.
Cena 23.000 eura sa PDV-
om
P-26 m2, Vojni odsek, 1.
sprat, EG, terasa. Cena
21.000 eura
P-29 m2, nova, Avenija 2,
3. sprat, CG, terasa, lift.
Cena 22.000 eura
P-30 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa. Cena 25.000
eura
P-33 m2, centar, sa spav.
sobom, 4. sprat CG, ostaje
deo name{taja. Cena 28.000
eura
P-34 m2, centar, 1. sprat,
CG, pogodan za poslovni
prostor. Cena 24.000 eura
P-38 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, terasa, zgra-
da od fasadne cigle. Cena
23.000 eura
P-38 m2, Qubi} kej, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 24.000
eura
P-38 m2, nov, centar, 1.
sprat, sa spav. sobom, CG,
terasa. Cena 36.000 eura
sa PDV-om
P-40 m2, centar, 4. sprat,
CG, sa spav. sobom, pogled
na {etali{te, name{ten,
renoviran. Cena 36.000
eura
P-40 m2, nov, kod Med.
{kole, 4. sprat, lift, CG,
terasa, gara`a. Cena
31.000 eura
P-44 m2, Hotel Morava, 4.
sprat, CG, terasa. Cena
25.000 eura
P-46 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG. Cena 28.000 eura
P-46 m2, nov, Obili}eva,
pogodan za poslovni pros-
tor. Cena 35.000 eura
P-45 m2, noviji, Nemawina,
3. sprat, lift, CG, terasa.
Cena 35.000 eura
P-45 m2, Nemawina, 2.
sprat, CG, komplet renovi-
ran. Cena 30.000 eura
P-46 m2, Avenija 1, VP, CG,
terasa, zgrada od fasadne
cigle. Cena 28.000 eura
P-48 m2, centar, 4. sprat,
CG, terasa. Cena 33.000
eura
P-48 m2, Alvaxinica, 4.
sprat, CG, terasa, lift.
Cena 32.000 eura
P-45 m2 + 13 m2,
Nemawina, dupleks, 5.
sprat, lift, CG. Cena
30.000 eura
P-49 m2, Avenija 2, 4.
sprat, lift, CG, zgrada od
fasadne cigle, name{ten.
Cena 32.000 eura
P-49 m2, Kej, zgrada od
fasadne cigle, CG, podrum.
Cena 30.000 eura
P-50 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, TA. Cena 26.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, TA, terasa. Cena
28.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, 2.
sprat, sa dve spav. sobe, TA,
terasa. Cena 32.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, noviji,
sa dve spav. sobe, CG, lift,
terasa. Cena 28.000 eura
P-52 m2, nov, Alvaxinica,
3. sprat, EG, terasa, sa dve
spav. sobe. Cena 28.000
eura
P-54 m2, centar, kod
Dezerta, 1. sprat, CG,
terasa, pogodan za poslovni
prostor. Cena 38.000 eura
P- 57 m2, Avenija 2, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 31.000
eura
P-58 m2, Qubi} kej, 6.
sprat, lift, CG, terasa,
pogled na Moravu. Cena
35.000 eura
P-58 m2, Hotel Morava,
prvi sprat, CG, terasa, lift.
Cena 31.000 eura
P-60 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, TA, terasa.
Cena 36.000 eura
P-62 m2, noviji,
Obili}eva, CG, terasa.
Cena 40.000 eura
P-66 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa, pogodan za
poslovni prostor. Cena
50.000 eura
P-66 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, trosoban, CG, terasa,
lift. Cena 40.000 eura
P-68 m2, centar, u zgradi
kod [ipada, 2. sprat, TA,
terasa. Cena 40.000 eura
P-68 m2, 1. sprat, gas,
pogodan za poslovni pros-
tor.Cena 40.000 eura
P-69 m2, centar, blizu
Po{te, gas, terasa, 1. sprat,
gara`a. Cena 46.000 eura
P-70 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
lift, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 45.000
eura
P-72 m2, nov, centar, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
70.000 eura sa PDV-om
P-72 m2, nov, Avenija 2, 2.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
terasa, lift. Cena 58.000
eura
P-73 m2, Obili}eva, 1.
sprat, CG, terasa, u
odli~nom stawu. Cena
58.000 eura
P-73 m2 + 6 m2 terasa,
Alvaxinica, 1. sprat, CG,
terasa, zgrada od fasadne
cigle. Cena 60.000 eura
P-74 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, CG, terasa, lift,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 50.000 eura
P-75 m2, Avenija 2, 4.
sprat, dupleks, CG, terasa,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 38.000 eura
P-75 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
47.000 eura
P-75 m2, nov, kod fakulte-
ta, 3. sprat, CG, terasa.
Cena 60.000 eura
P-76 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG, terasa, odmah
useqiv. Cena 40.000 eura
P-76 m2, Balkanska, 2.
sprat, CG, dve terase. Cena
45.000 eura
P-78 m2, Vinara, 6. sprat,
lift, CG, dve terase. Cena
50.000 eura
P-80 m2, Qubi} kej, 4.
sprat, CG, terasa, ukwi`en.
Cena 45.000 eura
P-90 m2, Hotel Morava,
CG, lift, terasa, gara`a.
Cena 50.000 eura
P-92 m2, nov, Kej, dupleks,
5. sprat, sa 5. spav. soba,
CG, lift. Cena 55.000 eura
sa PDV-om
P-95 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, dupleks, CG,
terasa. Cena 80.000 eura
K U ] E
P-60 m2 ( P+1), plac 10
ari, Pakovra}e, brvnara,
dva bunara, ulaz sa
asfaltnog puta, plastenik,
vo}wak, fontana. Cena
20.000 eura
P-70 m2, plac 4.13 ari,
kod Proletera. Cena 45.000
eura
P-70 m2 + 60 m2, plac 5
ari, Alvaxinica. Cena
50.000 eura
P-80 m2+45 m2, plac 5
ari, centar, blizu KMN-a.
Cena dogovor
P-90 m2, plac 10 ari,
Trbu{ani, kod kamenog
mosta. Cena 28.000 eura
P-92 m2, plac 5 ari, {kola
Ratko Mitrovi}. Cena
48.000 eura
P-98 m2, plac 2 ara , kod
Bor~eve hale ili zamena za
stan. Cena 45.000 eura
Seosko doma}instvo, sa
7 ha zemqe u komadu,
pomo}ne prostorije. Cena
25.000 eura
P-105 m2 ( P+1 ), plac 2
a, Amixina. Cena 50.000
eura
P-120 m2, plac 4.20 ara,
blizu fakulteta. Cena
dogovor
P-250 m2, sa dva lokala u
prizemqu, plac 8 ari na
bedemu. Cena 70.000 eura
LOKALI
Rakova, 135 m2 sa magaci-
nom, kod Doma. Cena 10.000
eura
Viqu{a, 170 m2 sa maga-
cinom, plac 10 ari. Cena
7.000 eura
P-16 m2, centar, iza
Galije. Cena 3000 e/ m2 (
dogovor )
P-18 m2, Qubi} kej. Cena
18.000 eura
P-35 m2, centar, blizu
pijace. Cena 60.000 eura
P-49 m2, Alvaxinica. Cena
38.000 eura
P-72 m2, S. Markovi}a.
Cena 80.000 eura. Mogu}a
podela na dva lokala od po
36 m2 sa mokrim ~vorom
P-105 m2, dupleks, kod
Hotel Morave. Cena 60.000
eura
PLACEVI
P-80 ari, Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta. Cena 800
e/ar
P-40 ari, kod Bolnice.
Cena 1000 e / ar
HITNO! PRODAJEM DVOSOBAN RENOVI-
RAN STAN KOD [KOLE MILICA
PAVLOVI],2. SPRAT. POVOQNO. CENA
30.000 E
www.stannekretnine.rs
P-22.5 m2, PR, CG,
S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej
. Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG.
Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA,
H.Morava. Cena 23.000
eura
P- 36 m2, PR, CG,
Qubi}ska. Cena 29.000
eura
P-37 m2, PR, CG, Kej.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG,
Solunska. Cena 34.000
eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG,
{iri centar. Cena 31.000
eura
P-51 m2, 2. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 31.000
eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA,
Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA,
B.Jankovi}a. Cena 30.000
eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
M.Nik{i}a. Cena 36.000
eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija
1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA,
Kej, Pri{tinska. Cena
31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG,
H.Morava. Cena 38.000
eura
P-53 m2, 3. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 33.000
eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej.
Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA,
Nemawina. Cena 36.000
eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska, nov. Cena
50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija
2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 35.000
eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG,
Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG,
Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG,
K.Milo{a. Cena 37.000
eura
P-58 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 42.000
eura
P-58 m2, 9. sprat, CG,
Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA,
S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG,
S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 41.000
eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 41.000
eura
P-67 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 38.000
eura
P-68 m2, PR, TA,
Balkanska. Cena 29.000
eura
P-70 m2, 2. sprat, CG,
Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG,
Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 58.000
eura
P-74 m2, 5. sprat, CG,
Kalu}erice. Cena 44.000
eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,
Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara
Lazara, nov. Cena 62.000
eura
P-78 m2, 6. sprat,
K.V.Popovi}a. Cena
53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG,
S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG,
Vinara. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat,
Nemawina/ dupleks. Cena
87.000 eura
P- 52 m2, Qubi}ska, 3.
sprat, CG. Cena 39.000
E.
P- 55 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 32.000 E
P- 68 m2, Bawalu~ka, 4.
sprat, CG. Cena 44.000
E.
P- 48 m2, Avenija 1, VP.
Cena 29.000 E.
P- 58 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 34.000 E
P- 77 m2, u`i centar,
CG. Cena 42.500 E.
P-42 m2, Kej, 4.sprat,
CG. Cena 26.000 E
P-38 m2, Nemawina, 3.
sprat. Cena 22.000 E
P-54 m2, Kej, CG. Cena
31.000 E
P-58 m2, Qubi}ska, CG.
Cena 37.000 E
P-77 m2, centar, 4.
sprat, CG, renoviran. Ce-
na 42.500 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa,
G.Atenica. Cena 10.500
eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe,
V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa,
Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara
placa, S.Park. Cena
35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa,
V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari,
\.Milovanovi}. Cena
65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari
placa, Obili}eva. Cena
67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara
placa, Ko{utwak. Cena
67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa,
centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari
placa, {iri centar. Cena
72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara
placa, [iri centar. Cena
82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari
placa, centar. Cena 83.000
eura
P-120+65+100 sa 3.8.
ari placa, Zelengorska.
Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari
placa, centar. Cena
125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari
placa, centar. Cena
140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari
placa, Atenica. Cena
37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7
ari placa, Suvi Breg. Cena
33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa,
Gorwa Trep~a. Cena 40.000
eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30
m2 sa 6.ari placa,
Trbu{ani. Cena 37.000
eura
KKUU]]EE
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 35OGLASI
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
GARSOWERE
P-23 m2, 4. sprat, H. Morava, 15.000
eura
P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.500
eura
P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000
eura
P-26 m2, 6. sprat, Merkator, 19.000
eura
P-26 m2, 3.sprat, Kej, 17.500 eura
P-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.500
eura
P-19 m2, 13. sprat, Kneza Milo{a,
17.000 eura
P-27 m2, 2.sprat, centar, 20.000 eura
JEDNOSOBNI
P-30 m2, 3. sprat, Vinara, 24.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, Kej, 18.000 eura
P-38 m2, 3. sprat, H. Morava, 23.000
eura
P-34 m2, 1. sprat, centar, 23.200 eura
P-42 m2, 4. sprat, Med.{kola, 22.000
eura
P-44 m2, 2. sprat, Med. {kola, 30.000
eura
P-40 m2, 2. sprat, Qubi}ska, 33.000
eura
DVOSOBNI
P-54 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 35.000
eura
P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.850
eura
P-45 m2, 3. sprat, Nemawina, 31.000
eura
P-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000
eura
P-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 31.000
eura
P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000
eura
P-53 m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000
eura
P-42 m2, 5. sprat, Avlaxinica, 27.000
eura
P-53 m2, 1. sprat, H. Morava 31.000
eura
P-63 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 40.000
eura
P-60 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000
eura
P-65 m2, 1. sprat, H. Morava, 35.000
eura
TROSOBNI
P-55 m2, 13. sprat, Kej, 26.000 eura
P-66 m2, 7. sprat, H. Morava, 34.000
eura
P-66 m2, 2. sprat, H. Morava, 35.000
eura
P-65 m2, 2. sprat, centar, 45.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura
P-71 m2, 3. sprat, nov, Obili}eva, 780
eura + PDV
P-78 m2, 1. sprat, H. Morava, 66.000
eura
P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov,
44.000 eura
P-67 m2, 1.sprat, centar, 40.000 eura
P-76 m2, 3.sprat, Balkanska, 43.000
eura
P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000
eura
P-81 m2, 1.sprat, Kneza Vase Popovi}a,
51.000 eura
P-120 m2, 6. sprat, Sv. Markovi}a,
61.000 eura
P-138 m2, Solunska, plac 2.5 a, 70.000
eura
P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a,
60.000 eura
P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a,
78.000 eura
P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000
eura
P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000
eura
P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000
eura
P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a,
40.+50.000 eura
P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000
eura
P-80 m2, Bolnica, plac 4.22 a, 37.000
eura
P-60 m2, Avenija 1, plac 3 a, 30.000 eura
P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a,
25.000 eura
P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000
eura
P-81 m2, 7.jula, plac 5 a, 41.000 eura
P-80 m2, Suvi Breg, plac 3 a, 36.000 eura
P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000
eura
P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura
STANOVI
KU]E
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
PRODAJEM satelitski tawir
sa motorom i pozicionerom.
Tel. 063/ 749-4-846
PRODAJEM fotequ “ Mojca”.
Tel. 060/ 346-3-990
PRODAJEM fotequ za masa`u,
pru`a veliki broj kombinacija
masa`a, kontrola preko daqin-
skog. Pogodna sa welnes i fitnes
centre, kao i salone lepote. Tel.
064/ 945-6-205
PRODAJEM polovan bra~ni
krevet sa jogi du{ecima. Tel.
063/ 844-2-791
PRODAJEM dva polovna kau~a.
Tel. 032/ 343-594
PRODAJEM drva za ogrev, ce-
rovina i grabovina. Tel. 061/
291-6-355
PRODAJEM suva vo}na drva.
Tel. 032/ 556-1-495
PRODAJEM vretenaste tuje.
Tel. 064/ 453-9-912
PRODAJEM ve}u koli~inu drva
za ogrev, vrlo povoqno. Tel. 060/
661-8-835
PRODAJEM gra|u od smreke,
odli~no za krovne konstrukcije.
Tel. 5561-495
PRODAJEM postoqe za sunco-
bran. Tel. 064/ 294-2-141, 032/
374-125
PRODAJEM prikolicu za put-
ni~ki auto. Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM ~etvorodelni re-
gal. Tel. 064/ 272-0-585
PRODAJEM o~uvan regal. Cena
po dogovoru. Tel. 064/ 455-9-243
PRODAJEM o~uvan garderober
300/170. Tel. 064/ 166-7-767
PRODAJEM drvenu ukrasnu vi-
trinu. Tel. 032/ 371-685
PRODAJEM trpezariju od pu-
nog drveta. Tel. 060/ 346-3-990
PRODAJEM dva kau~a i dve fo-
teqe. Tel. 064/164-3-319
PRODAJEM dve kante bitume-
na. Tel. 032/ 374-125
PRODAJEM traktorsku priko-
licu . Tel. 065/ 207-4-383
PRODAJEM traktorsku korpu .
Cena 150 eura. Tel. 066/ 910-9-
889
PRODAJEM vaqak za traktor
IMT. Tel. 060/ 661-8-835
PRODAJEM TA pe} Elind, 3.5.
Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM stre~ foliju, 5 kg /
900 din. Mo`e pla}awe i preko
ra~una. Tel. 032/ 382-518, 061/
111-6-439
PRODAJEM {tence nema~kog
ov~ara. Rezervacije na tel. 064/
229-9-816, 060/ 554-6-825
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Volkswagen Lupo
1.0 benzin, pre{ao 97.000 km,
2003.godi{te. Cena 2.450 eu-
ra.Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM Opel Kadet Suzu 1.3,
89-go godi{te. Registrovana do
juna 2014.godine. Tel. 060/ 036-7-
820
PRODAJEM Ford Eskort 92. go-
di{te, dobar, gara`iran, vla-
snik 5. godina, plin, registro-
van godinu dana. Tel. 064/ 183-7-
109
PRODAJEM Zastavu 101 Skala
55, 2004. godi{te, sa ugra|enim
plinom. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM Opel Combro 1.7
dizel, pre{ao 160.000 km,
2003.godi{te. Kupqen nov kod
nas. Cena 1. 999 eura.Tel. 064/
240-2-699
PRODAJEM Renault Lagunu ,
2003. godi{te, 1.9. DCI karavan,
u dobrom stawu, mo`e zamena.
Tel. 060/ 418-3-333
USLUGE
IZRADA kotlovskih industrij-
skih oxaka , i ostali bravarski
radovi. Tel. 066/ 910-9-889
IZRADA traktorskih korpi po
`eqi. Tel. 066/ 910-9-889
IZRADA ma{inskih cementnih
ko{uqica, izvo|ewe gipsanih
radova, postavqawe zvu~ne, ter-
mo i hidroizolacije. Izvo|ewe
svih betonskih radova. Tel. 064/
615-2-763
BRAVARIJA, gus, aluminijum-
sko zavarivawe. Tel. 066/ 910-9-
889
NAJPOVOQNIJE kwigovod-
stvene usluge. Tel. 064/ 196-4-705
OZBIQNA, odgovorna `ena nu-
di pomo} u ku}i, negu starih bo-
lesnih osoba i dece. Tel. 066/
075-957, 824-500
OZBIQNA `ena, sa iskustvom
vaspita~a nudi uslugu ~uvawa
dece. Tel. 064/ 102-2-759
POMA@EM Va{oj deci pred-
{kolskog i {kolskog uzrasta,
ni`ih razreda u savladavawu
gradiva, u~iteq. Tel. 064/ 255-1-
520, 032/ 332-664
RAD SA decom pred{kolskog i
{kolskog uzrasta do 4. razreda,
dipl. u~iteq. Tel. 064/ 0777-900
DAJEM nov~ane pozajmice sa
ili bez zaloga, uz sudsku overu
ugovora. Tel. 062/ 144-2-818
USPE[NO le~im hemoroide
~ajevima.
USLUGE ~i{}ewa poslovnog i
stambenog prostora, izuzetno
kvalitetno i povoqno. Tel. 062/
856-0-561
USLUGE cepawa i strugawa dr-
va. Povoqno. Tel. 064/ 444-3-163
USLUGE popravke le|nih ba-
karnih prskalica, brenta~a,
plasti~nih prskalica, mu{tika,
prekida~a i dizni. Tel. 064/ 120-
6-572
USLUGE zavarivawa gusa i alu-
minijuma. Tel. 069/ 870-5-061
USLUGE ure|ivawa zelenih po-
vr{ina. Tel. 063/ 313-390
USLUGE ko{ewa i ra{~i{}a-
vawa svih vrsta zaraslih i zapu-
{tenih travnatih povr{ina.
Tel. 065/ 458-6-162
USLUGE ~uvawa Va{eg deteta.
Tel. 062/ 211-827
USLUGE dostavqawa uvek sve`e
doma}e piletine na ku}nu adre-
su. Tel. 062/ 145-3-575, 064/ 569-9-
920
ZAPOSLEWE
FRIZERSKOM SALONU po-
trebna radnica sa iskustvom.
Tel. 060/ 358-6-710
POTREBNI gra|evinski maj-
stori, vi{e profila, za rad u
Austriji. Tel. 062/ 146-5-949
POTREBNI ugostiteqski rad-
nici, za rad u srpskom restoranu
u Austriji. Tel. 062/ 146-5-949
POTREBNI gra|evinski maj-
stori, svih struktura sa isku-
stvom, za rad u Rusiji. Sve obez-
be|eno. Tel. 064/ 566-6-191
^ITUQE
POSLEDWI POZDRAV
na{oj dragoj
MILKI TODOSIJEVI]
(1. 7. 1918 - 11. 9. 2013)
19. 9. 2009 - 19. 9. 2013.
Pro{le su ^ETIRI duge godine
od kada nije sa nama na{a draga
majka, supruga i baka.
Mnogo nam nedostaje{.
PORODICA
RADMILA JOCI]
Dana 18. 9. 2013. navr{ava se
DESET GODINA
od smrti na{eg dragog
Uz veliku qubav i po{tovawe
pamti}emo te sa ponosom.
Porodice MIKOVI]i TOMOVI]
RADI[E MIKOVI]A
BURGIJE
SE]AWE
18. 9. 2003 - 18. 9. 2013.
Navr{ava se DESET GODINA
od smrti na{eg dragog Toma.
Uspomenu na dragi lik ~uvaju:
deca i supruga VERA.
16351
TOMISLAV TOMO
ILI]
36 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
Policija ..........................................
Hitna pomo}.....................................
Bolnica ...........................................
Dom zdravqa....................................
Medicina rada ...............................
Vatrogasna slu`ba ..........................
Ta~no vreme .....................................
Obave{tewa ....................................
Prijava telefonskih smetwi ........
AMSS .................................................
Apoteke:
"Dr Mom~ilo Katani}" ...................
"Dr Dragi{a Mi{ovi}" .................
Grad ^a~ak .....................................
JP "Gradac" .......................................
JKP "Komunalac" .............................
JKP "Gradsko zelenilo"...................
JKP "Vodovod" .................................
JKP "^a~ak" ......................................
"Elektrodistribucija" ....................
"Autoprevoz" ....................................
@elezni~ka stanica ......................
Dom kulture ....................................
Biblioteka ......................................
Arhiv ...............................................
Narodni muzej .................................
Umetni~ka galerija ........................
Bioskop "Sutjeska" ...........................
Turisti~ka organizacija ...............
Crkva ...............................................
Veterinarska stanica ....................
Institut za vo}arstvo ....................
Poqoprivredna savetodavna
i stru~na slu`ba ^a~ak ..
VA@NI TELEFONI
192 i 363-000
194
307-000
225-717
224-278
193
195
11811
19771
032/381-087
340- 385
222-296
309-099
303-202
557-8-207
537-3-760
303-600
320-672
222-084 i 341-991
224-246
221-390
225-073
223-608 i 340-960
222-729
222-169
222-375
342-268
343-721
343-900
320-230
221-413
320-710
S qubavqu i ponosom ~uva}emo uspomenu na tebe.
O@ALO[]ENI: sinovi SINI[A i RA[O,
snahe MILENA, SVETLANA i QIQANA,
unuci i praunuci.
Dana 9. 9. 2013. godine prestalo je da
kuca veliko i plemenito srce moga oca
Ovim putem `elim da se zahvalim
Slu`bama Hitne medicinske pomo}i,
ku}nog le~ewa i zdravstvene nege i ode-
qewu op{te hirurgije ~a~anske bolnice.
Zahvalna }erka ZORICA
MILINKA
RADOJKOVI]A
1936 - 2013
U nedequ, 15. septembra 2013. navr{ava se
18 GODINA od kako nije sa nama
DU[AN DULE
STALOVI]
Uspomenu na tebe ~uvaju i sa ponosom te se se}aju:
supruga MILANKA, sinovi SLOBODAN i DEJAN,
snaja JELENA, unuka AN\ELIJA.
16346
^ITUQE
Dana 12. septembra 2013. navr{ilo se
SEDAM GODINA od smrti na{eg dragog
RADOJA RACA
PLAZINI]A
iz Je`evice
Dana 17. septembra, navr{ava se 20 GODINA
od smrti na{eg
DIMITRIJA
BO[KOVI]A
1930 - 1993
Dana 16. septembra, navr{ava se 20 GODINA
od smrti na{eg sina, oca i brata
DU[KA
KNE@EVI]A
DULA
Na{ voqeni
POSLEDWI POZDRAV ujaku od
sestri}a BRANKA sa porodicom
46887
ZVONIMIR
ZVONKO
MUWI]
1932 - 2013
Dana 14. 9. 2013. navr{ava se 40 dana od smrti na{eg
dragog oca
MILOMIRA
DA^EVI]A
SE]AWE
14. 9. 2007 - 14. 9. 2013.
MILIJA
NEDI]
SE]AWE
na drage roditeqe
MARIJA
12. 9. 2007 - 12. 9. 2013.
VELIBOR
24. 11. 2007 - 24. 11. 2013.
Na{ drug i prijateq
TERZI] ZORAN
TERZO
iz ^a~ka
1954 - 2013
Dana 14. 9. 2013. navr{ava se 40 dana od smrti
na{eg brata
Dani prolaze a mi se i daqe ne
mirimo sa tim da te zaista nema.
Oti{ao si iznenada ali trag
tvog `ivota je ostao neizbrisiv.
S' ponosom te pomiwemo.
Tvoja bra}a MIROSLAV i MILAN sa porodicama.
16344
@UNI]
MILETE
POLUGODI[WI POMEN
U subotu, 14. septembra u 12 sati
na Gradskom grobqu u ^a~ku obele`i}emo pola
godine od smrti na{eg oca i supruga.
Zahvaqujemo ro|acima, kumovima i prijateqima za
podr{ku i ukazanu pa`wu u proteklom periodu.
Sara i Nata{a Cvijovi}
upl.
Arsenije-Arso D.
Cvijovi}
1964 - 2013
iz ^a~ka
SE]AWE
17. 9. 2009 - 17. 9. 2013.
Sestra MILENA JAKOVQEVI]
DRAGAN
STEFANOVI]
iz Qubi}a
U subotu 14. septembra 2013. godine u 12
~asova na grobqu u Mr~ajevcima obavi}emo
~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj
Uvek }emo se se}ati tvog divnog
lika i tvoje neizmerne dobrote.
Zauvek }emo te nositi u na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI
upl.
DMITRI ILI]
1934 - 2013
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 37
Vreme koje je pro{lo ne mo`e
izbrisati iz na{ih srca svu
tvoju dobrotu i qubav koju si svima nama pru`ao.
Sa ponosom te pomiwemo.
Supruga KATARINA, sin VLADE
i k}erka VAWA sa porodicom
16341
Sudbina je prekinula tvoj
`ivot ali nikad ne}e prekinuti se}awe na tebe i
`alost zbog tvog preranog odlaska.
TVOJI: majka MILUNKA, sinovi MILOVAN
i VLADIMIR, sestre DU[ICA i GORICA
16338
Osta}e nam ve~no u srcima i se}awu.
TVOJI: supruga MILENA, k}erke BIQANA
i RADMILA, sestra MARA, unuci NIKOLA, ANA,
URO[ i zet MILOVAN
16339
tiho i dostojanstveno, mirno, kao
{to je i `iveo, preminuo je 5. sep-
tembra 2013. godine.
Wegova plemenitost i odanost
porodici ostaje zauvek u srcima i se}awima wegovih
najbli`ih, a na{a qubav i zahvalnost ~uva}e ga od zabo-
rava.
Zahvaqujemo se rodbini, kom{ijama i prijateqima koji
su tog dana bili sa nama.
WEGOVI: supruga DRAGICA, }erke MARINA
i EMINA sa porodicama.
16342
OBRAD
RADOSAVQEVI]
1937 - 2013
Wegova deca: BANE, MIMA, MILAN
16343
SAVI]
iz Viqu{e
Vreme koje je pro{lo nije umawilo se}awe i qubav na
Vas.
Sa ponosom Vas pomiwemo i u srcu nosimo.
K}erka BISA i sin MIKO sa porodicama.
upl.
preminuo je u dalekoj Kanadi.
Se}amo se lepih godina mladosti provedenih sa wim.
^VORO, RADICA, [I[O, QIQA, PANTO,
DARKA, MIRA, LIDIJA, KENEDI i DUWA
16350
NEDOSTAJE[ NAM.
TVOJI NAJMILIJI
16352
U ponedeqak 9. septembra navr{ilo se 40
dana od smrti na{eg dragog
Veliko hvala za sve lepe trenutke,
pa`wu i qubav koju si nam nesebi~no
pru`ao.
Majka Milunka, supruga Mira, sestra Marija,
sinovi Goran i Marko, snaje Zorica i Marina,
unuk Nikola, unuka Milica.
ANDRIJE SENI]A
Dana 14. 9. 2013. navr{ava se 40 dana
od smrti moga oca
MILETE
@UNI]A
Hvala ti za sve lepe trenutke sa tobom.
Sa ponosom }emo te pomiwati i u srcu nositi.
K}erka OLIVERA, zet SINI[A,
unuke JOVANA, IVANA i ANA-MARIJA
16354
Parastos }e se odr`ati na
~a~anskom grobqu
u 12.30 ~asova
^ITUQE
SE]AWE
12. 9. 2010 - 12. 9. 2013.
TODOR TO[KE
KOVA^EVI]
NIKADA TE NE]E ZABORAVITI
TVOJA SUPRUGA TINA
upl.
Bio si veliki ~ovek, po`rtvovan,
oli~ewe dobrote i zato nema dana da
te ne pomenemo.
ACO i MOLA
16345
RODOQUBA
TRIPKOVI]A
Sa bolom i tugom obave{tavamo rodbinu, prijateqe
i poznanike da je na{a draga
RADMILA RADA
TOPALOVI]1941 - 2013
iz Gu~e
Dan za danom, pro|e i pet godina.
Nekome mo`da prebrzo, nama jako
sporo. Praznina i bol sa kojima smo
navikli da `ivimo. I se}awa. Samo
to, jer tebe nema. Nedostaje{ nam majko.
Tvoja Daca i Sr|o sa porodicama.
16348
QUBINKA MI[
15. 9. 2008. - 15. 9. 2013.
Obave{tavam rodbinu i prijateqe
da je na{ dragi
ZVONIMIR ZVONKO
MUWI]
1932 - 2013
taksista iz ^a~ka
SE]AWE
12. 9. 2006 - 12. 9. 2013.
Sa tugom te se se}am, sa ponosom u
srcu nosim i ~uvam od zaborava.
Tvoja keka NADA
16340
RADOJE RACO
PLAZINI]
iz Je`evice
Dana 16. 9. ove godine navr{ava se
^ETRDESET DANA
od kada je preminuo na{
MIODRAG MI]O MANDI]
iz Viqu{e
1931 - 2013
S ponosom i tugom ~uvamo ga u trajnom se}awu.
Sestra RU@A TOMOVI], bra}a MILAN i MILUN, sinovac
\UR\E i sestri} RADENKO PROTI] sa porodicama.
16347
SAVO MUJKANOVI] MUJO
1958 - 2013
POSLEDWI POZDRAV NA[EM SAVU
KOLEKTIV
HE „ELEKTROMORAVA”
^A^AK
fak.
38 PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE
posle kra}e bolesti preminula dana 5. 9. 2013. godine
u 23,55 ~asova u 73-oj godini `ivota.
Sahrana drage nam pokojnice obavqena je u subotu 7.
9. 2013. godine u 15 ~asova na grobqu u Gu~i.
O@ALO[]ENI: sinovi MIHAJLO
i ALEKSANDAR, sestra DRAGANA, snahe
NATA[A i MARIJANA, unuci LUKA, MARKO i
IGOR, unuka MA[A i ostala mnogobrojna rodbina.
16353
preminuo dana 7. septembra 2013.
u 81-oj godini `ivota.
O@ALO[]ENA PORODICA MUWI]
16344
Dana 11. 9. 2013. navr{ilo se DESET
GODINA od prerane smrti na{eg dragog
^ITUQE
13. 9. 2011 - 13. 9. 2013.
Moja draga majka
MIRJANA
JE^MENICA
a 9. 7. 2013. godine bilo je 23 godine od smrti na{eg
oca DU[ANA PI[^EVI]A, i 11. 9. 2013. godine
bilo je 16 godina od smrti na{e majke RADOJKE.
Uspomenu na wih ~uvaju suprug i sin MI[O
i zaove-}erke MILA i QIQA sa porodicama.
MIRJANA
BLA@I]
PI[^EVI]
14. septembra je PET GODINA
otkada nisi sa nama
Godine prolaze, se}awa ostaju. Qubav prema tebi je
ve~na. Neka te ~uvaju an|eli, a mi }emo te ~uvati od
zaborava.
TVOJI: suprug VELIMIR, sin MILUTIN
i }erka DARA sa porodicama.
DRAGOJLA
OBRADOVI]
ro|ena Kova~evi}
SE]AWE
16. 9. 1993 - 16. 9. 2013.
TILKA
BOGI]EVI]
SE]AWE
na na{e drage roditeqe, povodom godi{wice smrti
SRETENOVI]
iz sela Rti - Gu~a
U subotu, 14. septembra u 13 ~asova na grobqu u selu Rti
dava}emo GODI[WI POMEN na{oj dragoj majci.
Uspomenu na wihove drage, svetle i plemenite likove ~uvaju:
}erke ROSA i QIQA, zet MI]O, unuci MI[KO, SA[A
i IGOR sa porodicama.
46877
17. 9. 1983 - 17. 9. 2013.
Se}awe i qubav imaju snagu
`ivota, a uspomene i misli ~uvaju te u
na{im srcima.
TVOJI: majka STOJKA i brat DRAGAN sa porodicom
46878
DANKA KOVA^EVI]
ro|ena @ivkovi}
15. 9. 2007 - 15. 9. 2013.
DRAGOJ
Postoji{ i traje{ kroz najlep{e
uspomene jer si to zaslu`ila.
GORICA
46879
MILICI MICI
MILOJEVI]
Obave{tavamo prijateqe da je na{ dragi
ANDRIJA SRETENOVI]
preminuo dana 30. 8. 2013. u 92- oj godini `ivota.
O@ALO[]ENA PORODICA SRETENOVI]
OGLASI
I ^ITUQE
PRIMQENI
DO SREDE
DO 12 SATI
BI]E
OBJAVQENI
U PETAK
OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE 39
Dvadeset godina je pro{lo od smrti na{e drage majke,
bake i prabake.
Uspomenu na wu ~uvaju }erke QIQANA
i JOVANKA sa porodicama.
Dana 15. 9. 2013. godine, bi}e GODINA DANA
od kako nije sa nama na{a voqena supruga i snaha
RADOJE
10. 12. 1988 - 2013.
(25 godina)
DESANKA
24. 9. 2012 - 2013.
(1 godina)
Dana 17. septembra 2013. godine, navr{ava
se ~etrdeset tu`nih dana, od kada nije sa nama
na{ voqeni
ALEKSANDAR
MARINKOVI]
U subotu, 14. septembra u 11.00 sati dava}emo
~etrdesetodnevni pomen na ~a~anskom grobqu.
Sa tugom i bolom wegovi najmiliji: supruga
MARINA, }erka JELENA, sin DRAGAN, unuk
MIHAJLO i snaha SOWA
16336
Od cve}a }u majko
tebi venac plesti,
to }e biti majko
moje ispovesti,
to }e biti majko ve~no,
ve~no hvala, jer ti si
za mene sve najboqe
dala, koliko si meni
dala mila mati, vi{e niko,
niko nije mogao dati...
Da si na vreme rekla:
"Od mene dovoqno"
jo{ bi bila me|u nama.
]erka SNE@ANA,
unuke SANDRA i MINA
PETAK 13. SEPTEMBAR 2013. GODINE