14_mateljak_grubisic

177

Dr. sc. Dragana Grubii Redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomski fakultet u Splitu E-mail: [email protected] Dr. sc. eljko Mateljak Znanstveni novak-asistent Ekonomski fakultet u Splitu E-mail: [email protected] MEUOVISNOST ZASTUPLJENOSTI PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA I PROFITABILNOST I KONKURENTNOSTI PROIZVODNIH PODUZEA

UDK / UDC: 658.5 JEL klasifikacija /JEL classification: L23, L25 Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 14. sijenja 2013. / January 14, 2013 Prihvaeno za tisak / Accepted for publishing: 10. lipnja 2013. / June 10, 2013

Saetak

U ovom radu provedeno je istraivanje o utjecaju stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na profitabilnost i konkurentnost na primjeru poduzea strojogradnje. Rezultati istraivanja pokazali su da poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta nemaju veu profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih. Osim toga, rezultati istraivanja pokazali su da srednja poduzea imaju neto veu zastupljenost problema u planiranju kapaciteta od velikih, odnosno da nema znaajne razlike izmeu srednjih i velikih poduzea s obzirom na stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta. S druge strane, kada se analizira tip proizvodnog procesa rezultati su pokazali da izmeu tipova proizvodnog procesa i stupnjeva zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta postoji statistiki znaajna razlika ime se moe prihvatiti tvrdnja da poduzea koja imaju prekidani tip procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom procesa.

Kljune rijei: problemi u planiranu kapaciteta, profitabilnost, konkurentnost, veliina poduzea, tip procesa

EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XXII. (2013.) BR. 1. (177-196) Grubii, D., Mateljak, .: MEUOVISNOST...

178

1. UVOD Kapacitet (engl. capacity, lat. capacitas) se najjednostavnije moe

definirati kao maksimalna koliina outputa koju poduzee moe proizvesti u jedinici vremena. Ova definicija promatra kapacitet kao fiziku kategoriju koja se odreuje na temelju tehnikih karakteristika opreme (Coelli et. al., 2002). Prema takvoj, fizikoj definiciji, kapacitet je maksimalna koliina outputa koja moe biti proizvedena u jedinici vremena s postojeom opremom, uz uvjet da raspoloivi proizvodni imbenici nisu ogranieni. Nasuprot ovoj, postoji i ekonomska definicija kapaciteta, koja pod tim pojmom podrazumijeva najpovoljniji stupanj iskoritenja kapaciteta s tehnikog i ekonomskog stajalita (najvea razlika izmeu ostvarenih prihoda i rashoda). Osim toga, kapacitet se takoer moe definirati kao gornja granica ili maksimalna razina optereenja koju operativna jedinica moe izvriti (Stevenson, 1993).

Prilikom planiranja kapaciteta i njihova rada proizvodna poduzea mogu se susresti s razliitim problemima. Problemi u planiranju kapaciteta uvelike naruavaju kontinuiranu realizaciju proizvodnog procesa i time utjeu na poslovne performanse. Ukoliko su problemi u planiranju kapaciteta konstantno zastupljeni i ako isti imaju karakteristike ponavljanja, tada moe doi u pitanje opstanak poduzea. Da se to ne bi dogodilo, vano je pravovremeno identificirati nastale probleme i usmjeriti sve raspoloive resurse k njihovom otklanjaju. Jo vanije je predvidjeti nastanak problema i osigurati naine da se oni ne pojave.

Svaki tip industrije specifian je po nainu toka proizvoda, odnosno tipu i organizacijskoj metodi proizvodnje. Zato se moe oekivati da identificirani problemi u planiranju kapaciteta specifini za jednu industriju nee biti isti ili barem nee imati istu vanost u drugim industrijama. Budui da o problemima u planiranju kapaciteta ovisi izvrenje i uinkovitost proizvodnog procesa, ovo istraivanje bavit e se utvrivanjem stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta i njihovog utjecaja na profitabilnost i konkurentnost proizvodnih poduzea.

S ciljem dobivanja kvalitetnog odgovora na postavljeni problem, u ovom radu je definirana temeljna hipoteza istraivanja (H1) koja glasi: Poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ostvaruju veu profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih. Pored temeljne hipoteze, u radu su definirane jo dvije hipoteze koje glase:

H2. Velika poduzea imaju veu zastupljenost problema u planiranju kapaciteta od srednjih i

H3. Poduzea koja imaju prekidani tip proizvodnog procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom procesa.


179

Istraivanje navedene meuzavisnosti provedeno je anketom meu srednjim i velikim proizvodnim poduzeima u strojogradnji. Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta mjeren je skalom od 4 stupnja intenziteta (1-4), a profitabilnost, odnosno konkurentnost pokazateljima, kao to su: bruto profitna mara, neto profitna mara, temeljna snaga zarade, povrat na vlastiti kapital, povrat na ukupnu imovinu, ukupni trini udio i prihod po zaposlenom.

Pored utvrivanja meuovisnosti izmeu stupnjeva zastupljenosti problema u poduzeima i njihove profitabilnosti i konkurentnosti, radom se ele postii i sljedei ciljevi:

utvrditi koji su najee zastupljeni problemi u planiranju kapaciteta i u kojem su stupnju zastupljeni,

utvrditi stupanj zastupljenosti odreenih problema u planiranju kapaciteta s obzirom na tip proizvodnog procesa , te

utvrditi stupanj zastupljenosti odreenih problema u planiranju kapaciteta s obzirom na veliinu proizvodnih poduzea.

Planiranje kapaciteta je temeljni zadatak svake pripreme proizvodnje. Specifinost pojedinih industrija odreuje razliite naine i metode planiranja kapaciteta, pa se zato i razlikuju stupnjevi sloenosti planiranja kapaciteta. Problemi koji se pri tome javljaju mogu biti razliiti, a ovisno o brzini rjeavanja istih, odvijanje procesa proizvodnje moe biti manje ili vie uspjeno. Zato e se u nastavku ovog rada dati pregled identificiranih problema u planiranju kapaciteta koji su rezultat pregleda dosadanjih istraivanja.

2. TIPINI PROBLEMI PLANIRANJA KAPACITETA Prije nego to se prikau problemi u planiranju kapaciteta, potrebno je

navesti probleme s kojima se proizvodna poduzea susreu kod utvrivanja veliine i naina mjerenja kapaciteta. Budui da se veliina kapaciteta najee utvruje s obzirom na potranju za proizvodima, u proizvodnim poduzeima se moe pojaviti pozitivna i negativna rezerva kapaciteta. Pozitivna rezerva osigurava viak kapaciteta u odnosu prema prosjenoj potranji, dok negativna rezerva znai da prosjena potranja nadmauje kapacitet (Schroeder, 1993). Nedovoljna razina kapaciteta moe uzrokovati kanjenje u isporukama i visoku razinu zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu, dok viak kapaciteta moe uzrokovati poveanje trokova poslovanja zbog niske razine iskoritenosti kapaciteta (Bretthauer, 1996). S druge strane, u nainu mjerenja kapaciteta, proizvodna poduzea se susreu s problemom specificiranja skupne jedinice kapaciteta. U primjerima gdje postoji samo jedan proizvod ili gdje postoji nekoliko homogenih proizvoda, zajedniku je mjeru lako odrediti (komadi, kilogrami, metri i slino). Meutim, kad se izrauje sloeni asortiman proizvoda na istom postrojenju, kapacitet je mnogo tee definirati. U tim sluajevima, kao


180

mjeru kapaciteta treba koristiti vrijednost prodaje izraene u novcu (Schroeder, 1993).

Nakon prikazanih problema u utvrivanju veliine i nainu mjerenja kapaciteta, u nastavku rada prikazuju se problemi koji se najee pojavljuju u planiranju kapaciteta. Tako prema Slacku i ostalima (2006) postoji problem neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade operacija proizvodnog procesa. Posljedica ove neusklaenosti je pojava uskih grla u proizvodnji. Usko grlo proizvodnje je ona faza proizvodnje, onaj radni prostor, stroj, postrojenje, ureaj ili sredstvo za rad koje onemoguuje da se u potpunosti i zajedniki iskoriste sva raspoloiva sredstva (ugaj & Horvatec, 1985). Zbog pojave uskih grla u proizvodnji (Kuik & Tielemans, 1997) nastaju odreena kanjenja stroja u obradi nad predmetom rada zbog ekanja u redu (engl. queuering delay). Kao to se navodi u istraivanju, razlog nastanka kanjenja stroja na obradu predmeta rada je u situaciji kada jedan stroj u radnom centru istodobno prima vei broj razliitih predmeta koji dolaze na obradu u serijama. To znai da u poduzeu nema dovoljno raspoloivog kapaciteta. Kanjenje stroja na obradu predmeta rada rezultira duim ciklusom proizvodnje to moe uzrokovati gubitak prodaje, a u proizvodnji po narudbi (nalog potroaa) moe uzrokovati nepotivanje roka isporuke (Rajagopalan & Yu, 2001). Prethodno spomenuti problemi u ovom istraivanju rjeavaju se postavljanjem matematikog modela koji pomae menaderima da izvre terminiranje za svaki odabrani nalog s ciljem zavretka proizvodnog procesa prije roka isporuke, upotrebom koncepta grupne tehnologije ili postavljanjem pravila selekcije prema hitnosti, primjenom cjelobrojnog programiranja i koritenjem investicijskim modelom koji se temelji na optimalnom modelu proirenja kapaciteta (Chen et. al., 2009).

Prema Barkoviu (1999) problem koji se pojavljuje prilikom planiranja kapaciteta je promjenjivost, odnosno nestabilnost potranje za odreenim proizvodima. Budui da se utvrivanje veliine kapaciteta, kao osnovne faze u planiranju kapaciteta, donosi na temelju predviene potranje za proizvodima, veliko odstupanje izmeu stvarne i predviene potranje za proizvodima izaziva negativne posljedice na poslovanje poduzea. Ukoliko je proizvodni kapacitet u odnosu prema potranji odreenog proizvoda prevelik, tada e fiksni trokovi biti vei, poto je angairan preveliki kapacitet. Poveanje fiksnih trokova e voditi smanjenju proizvodnje to moe uzrokovati da potroai vie ne ele kupovati proizvod iz tog programa jer ti proizvodi nisu raspoloivi u svakom trenutku. Ukoliko je veliina kapaciteta manja u odnosu prema potranji za proizvodima, tada poduzee nee moi zadovoljiti potrebe svih kupaca te e kupci koristiti proizvode konkurenata. Tako dolazi do smanjenja trinog udjela poduzea, a time i prihoda poslovanja. Osim toga, nedovoljna razina kapaciteta moe uzrokovati i kanjenje u rokovima isporuke zbog zauzetosti svih raspoloivih kapaciteta. U rjeavanju problema nestabilnosti potranje za proizvodima poduzeima pomae primjena Monte Carlo simulacije podrane raunalnim software-om koja je u ovoj situaciji moe biti ograniena i upitna. Razlog tomu je to, prilikom kvalitetne primjene raunalnog software-a, poduzee treba na


181

raspolaganju imati podatke iz prolosti o veliini prodaje proizvoda, trinom udjelu poduzea, cijeni proizvoda, broju konkurenata, indeksu o snazi konkurencije te veliini trita (Yang & Haddad, 2001).

U podruju planiranja kapaciteta mogua je pojava problema raznolikosti u nalozima potroaa za koje je karakteristian razliit nain izvrenja, ali i razliita veliina kapaciteta po radnom nalogu. Ovaj problem je karakteristian prilikom planiranja kapaciteta na kratki rok u proizvodnji po narudbi (engl. make-to-order). To uzrokuje nemogunost uinkovitog planiranja kapaciteta zbog nestandardiziranosti procesa proizvodnje te moe uzrokovati kanjenje u isporuci proizvoda. Zbog toga poduzee, prije zaprimanja naloga, ne moe utvrditi tonu veliinu kapaciteta za taj posao to zahtijeva postojanje visoke razine fleksibilnosti. U tom sluaju, u trenutku primanja naloga moe se pojaviti problem manjka ili vika kapaciteta to moe uzrokovati negativne posljedice na poslovanje poduzea. U rjeavanju tog problema poduzee moe primijeniti ujedinjeni sustav planiranja kapaciteta (engl. unified capacity planning system) koji postupak planiranja kapaciteta povezuje s prilikama na tritu s ciljem odreivanja istovjetnih naloga na tritu. Cilj primjene ujedinjenog sustava u planiranju kapaciteta nije samo eliminirati prethodno spomenuti problem koji se pojavljuje prilikom planiranja kapaciteta, nego i unaprijediti organizacijske sposobnosti (smanjiti trokove, poveati fleksibilnost i omoguiti bre usluge) kako bi poduzea to bre odgovorila na trine promjene (Ashayeri & Selen, 2005).

U planiranju kapaciteta se takoer moe pojaviti i problem prekomjerne koliine zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu koji rezultira pojavom reda ekanja (engl. network of queues). U tom sluaju dolazi do odreenih ekanja na obradu to moe utjecati na neispunjenje roka isporuke ako se radi o proizvodnji po narudbi. Poduzea ovaj problem rjeavaju nabavkom dodatnog kapaciteta s kojim e se bre proizvesti odreeni proizvod i smanjiti ekanje, ali, s druge strane, to uzrokuje poveanje trokova poslovanja to utjee na rast cijene proizvoda, pad konkurentnosti, smanjenje iskoritenosti kapaciteta i pad prihoda poslovanja (Bretthauer, 1995).

Prema Akkanu (1997) u planiranju kapaciteta proizvodna poduzea se mogu susresti s problemom ograniene veliine proizvodnih kapaciteta. To znai da proizvodna poduzea ne mogu prihvatiti sve naloge potroaa i trebala bi biti spremna odbaciti proizvodnju onih naloga potroaa iji rok isporuke ne mogu zadovoljiti pod pretpostavkom da ne narue profitabilnost poduzea. Meutim, novi (primljeni) radni nalog ne moe biti dodan u proizvodni proces, bez odreenih promjena u terminiranju prethodno zaprimljenih radnih naloga.

Suprotno navedenom, kada planiranje proizvodnje uzima kapacitet zaprimanja zaliha kao limitirajui imbenik, mogu se javiti problemi vezani za planiranje proizvodnje s ogranienim kapacitetom zaprimanja zaliha (Liu & Tu, 2008). To se esto dogaa u procesnoj industriji, kao to su petrokemijska industrija, industrija prerade hrane, industrija stakla, rafinerije i papirna industrija.


182

Naime, u rafinerijama proizvodnja se obino izvrava s dovoljno visokim kapacitetima koji su usklaeni s kapacitetom spremnika odreenog proizvoda. U toj industriji proizvodna poduzea ne mogu imati viak kapaciteta zbog velikih trokova odravanja. Ukoliko su potrebe potroaa vee od kapaciteta zaprimanja zaliha, tada nee doi do potpunog zadovoljenja potreba to uzrokuje gubitak prodaje proizvodnog poduzea. Ako su potrebe potroaa manje od kapaciteta zaprimanja zaliha, tada poduzee moe u potpunosti zadovoljiti potrebe potroaa, ali ima visoke trokove odravanja zaliha i kapaciteta koji poveavaju ukupne trokove poslovanja, a time i prodajnu cijenu proizvoda. Poveanje prodajne cijene proizvoda izaziva nezadovoljstvo kod kupaca to takoer uzrokuje gubitak prodaje zbog pada potranje za tim proizvodom.

Sljedee problemsko podruje planiranja kapaciteta vezuje se za zastarjelost proizvodne opreme. Proizvodna oprema treba imati karakteristike odreene proizvodima koji se proizvode i procesima koje treba izvriti. Kakva e biti njezina uinkovitost ovisi o stupnju njene zastarjelosti. Dok je novijom proizvodnom opremom poduzee sposobno, uz tekuu proizvodnju, proizvesti i nove, sofisticiranije proizvode, zastarjelom opremom moe samo proizvesti zastarjele proizvode. Kada poduzee ima zastarjelu proizvodnu opremu, tada je sve ea pojava kvarova iste to uzrokuju zastoje cjelokupnog proizvodnog postrojenja, te se tako produuje ciklus proizvodnje. Osim toga, pojava uestalih kvarova, odnosno zastoja proizvodne opreme, uzrokuje niu razinu prinosa opreme u proizvodnji i nisku razinu iskoritenosti kapaciteta s obzirom na uestalu potrebu odravanja iste (Catay et. al., 2003).

Pored openito navedenih problema koji se mogu javiti u planiranju kapaciteta, zanimljivo je napraviti analizu istih prema tipu proizvodnog procesa (linijskom, prekidanom i projektnom). Tako se kod linijskog tipa proizvodnog procesa susree problem ogranienog zaprimanja zaliha koji je odreen veliinom kapaciteta. Ovaj problem se esto pojavljuje u petrokemijskoj industriji, industriji prerade hrane, industriji stakla, rafinerijama i papirnoj industriji za koji je karakteristian kontinuirani tip proizvodnog procesa, a u kojima se nastoji da veliina kapaciteta ne bude prevelika u odnosu prema potranji. Problemi neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade operacija i prekomjerne koliine zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu pojavljuju se kod prekidanog tipa proizvodnog procesa. Problem neusklaenosti kapaciteta s vremenima izrade operacija dogaa se kada poduzee ne vodi aurnu evidenciju slobodnih i zauzetih kapaciteta koju usporeuje s vremenima izrade pojedinih operacija. U tom sluaju, vrijeme izrade pojedinih operacija moe se podudarati s vremenom zauzetosti kapaciteta to uzrokuje nastanak uskih grla i kanjenje stroja u obradi. Problem prekomjerne koliine zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu javlja se u prekidanom tipu proizvodnog procesa kao posljedica pokuaja da se to vie materijala progura kroz proces, ne vodei rauna o tome koliki je kapacitet. Zato predmeti rada/poluproizvodi provedu 90-95% vremena u ekanju da ih se obradi. Budui da prekidani i projektni tip proizvodnog procesa rade najee po nalozima potroaa, problemi raznolikosti u nalozima potroaa i


183

ograniena veliina proizvodnih kapaciteta zastupljeni su kod ova dva tipa proizvodnog procesa. Ovo zahtjeva visoku razinu fleksibilnosti koja je vie izraena kod projektnog tipa proizvodnog procesa nego kod prekidanog. Problem raznolikosti u nalozima potroaa se prvenstveno odnosi na mogunost ispunjenja razliitih zahtjeva od strane naruitelja, dok se problem ograniene veliine proizvodnih kapaciteta dogaa ukoliko je broj naloga potroaa vei od maksimalne razine kapaciteta. U tom sluaju ni prekidani ni projektni tip proizvodnog procesa nee moi primiti naloge potroaa ili e morati doi do promjena u terminiranju zaprimljenih radnih naloga, ako se eli ispuniti novi nalog. Problemi u planiranju kapaciteta koji se zajedniki pojavljuju kod linijskog, prekidanog i projektnog tipa proizvodnog procesa su promjenjivost, odnosno nestabilnost potranje za odreenim proizvodima i zastoj proizvodne opreme. Ukoliko je proizvodni kapacitet kod linijskog, prekidanog i projektnog tipa proizvodnog procesa vei od potranje za proizvodima, tada dolazi do vika kapaciteta to uzrokuje poveanje fiksnih trokova, neuinkovitost proizvodnog procesa i smanjenje proizvodnje. Zastoj proizvodne opreme, kao drugi zajedniki problem za sva tri tipa proizvodnog procesa, ovisi o zastarjelosti proizvodne opreme. Kod proizvodnog procesa koji ima vei stupanj zastarjelosti opreme mogua je ea pojava odreenih zastoja u proizvodnom procesu (Grubii & Mateljak, 2011).

Analizirajui niz dostupnih istraivanja iz podruja planiranja kapaciteta, od kojih je dio upravo bio prikazan, pokazalo se da istraivanje koje su autori postavili do sada nije provedeno, kako u svijetu, tako i u RH. Zato su autori osmislili konceptualni model kojim su istraivali povezanost izmeu zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta te profitabilnosti i konkurentnosti proizvodnih poduzea.

Temeljem analize prethodno navedenih istraivanja, moe se zakljuiti da u poduzeima postoji sedam temeljnih problema u planiranju kapaciteta, i to: neusklaenost kapaciteta s vremenima izrade operacija proizvodnog procesa; promjenjivost, odnosno nestabilnost potranje za odreenim proizvodima; raznolikost u nalozima potroaa; prekomjerna koliina zaliha poluproizvoda u proizvodnom procesu; ograniena veliina proizvodnih kapaciteta; ogranieno zaprimanje zaliha i zastoj proizvodne opreme. Zbog razliitih interpretacija prethodno navedenih problema u teoriji i praksi, za potrebe ovog rada trebalo je svaki identificirani problem pojasniti i eventualno preoblikovati radi lakeg razumijevanja istog, prilikom provoenja empirijskog istraivanja. Time se dolo do deset problema u planiranju kapaciteta, i to: ekanje predmeta rada na obradu (repovi ekanja); kanjenje stroja/postrojenja u obradi (tehniki nedostatak stroja; loe badarenje); viak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama narudbi odreenog proizvoda); manjak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama narudbi odreenog proizvoda); usko grlo (zalihe u toku procesa); nestandardizirani proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama proizvoda; nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja kooperanta (posljedica: gubitak narudbe); kvar proizvodne opreme zbog


184

zastarjelosti; kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja, te kvar proizvodno opreme zbog ostalih razloga. Ovih deset identificiranih problema u planiranju kapaciteta bili su osnova za planirano istraivanje, s tim da je deseti problem u sebi sadravao opisane probleme koje su pojedina poduzea sama navela. Kako je broj tih problema bio relativno mali, njihovo ukljuivanje nije bilo znaajno za daljnju analizu, te je ovaj problem iskljuen iz obrade.

U nastavku rada prikazat e se rezultati provedenog istraivanja, odnosno utjecaj stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na profitabilnosti i konkurentnost proizvodnih poduzea te razina zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta s obzirom na tip proizvodnog procesa (linijski, prekidani i projektni) i veliinu poduzea (srednja i velika).

3. REZULTATI ISTRAIVANJA POVEZANOSTI STUPNJA ZASTUPLJENOSTI PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA NA PROFITABILNOST I KONKURENTNOST PROIZVODNIH PODUZEA

3.1. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA Istraivanje povezanosti stupnja zastupljenosti problema u proizvodnji i

profitabilnosti i konkurentnosti provedeno je u proizvodnim poduzeima, i to u strojogradnji. Strojogradnja je izabrana jer se radi o poduzeima u kojima je postupak planiranja i ostvarenja proizvodnje sloen, pa je vjerojatnost pojave problema vea nego u drugim djelatnostima. U uzorak su izabrana srednja i velika poduzea za koja se opet pretpostavilo da su bolji izbor od malih poduzea zbog sloenosti procesa i uloge problema koji se u tim procesima mogu pojaviti. Istraivanje je provedeno meu direktorima ili rukovoditeljima proizvodnje u razdoblju od 04. 04. 2012. do 27. 05. 2012. godine, a instrument istraivanja bio je upitnik.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u Republici Hrvatskoj u strojogradnji postoji 67 velikih i srednjih proizvodnih poduzea, kojima su poslani upitnici. Od ukupno 67 poslanih anketnih upitnika, 29 ih je u potpunosti odgovorilo na isti. Stopa povrata iznosila je 43,28%. Anketni upitnik sastojao se od dva dijela, i to:

Prvi dio odnosio se na osnovne podatke o poduzeu, kao to su ifra djelatnosti, godina osnivanja poduzea, veliina poduzea i tip proizvodnog procesa prema toku materijala.

Drugi dio, izmeu ostalog, ispitivao je stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na temelju skale od etiri stupnja intenziteta (1=nikad se ne pojavljuje; 2=rijetko se pojavljuje; 3=esto se pojavljuje; 4=uvijek se pojavljuje). Pored identificiranih deset problema, ispitanici


185

su mogli navesti i druge probleme s kojima se poduzea susreu u planiranju kapaciteta.

Obrada podataka napravljena je uz pomo statistikog paketa SPSS 17.0. Metode koje su se pri tome koristile bile su:

deskriptivna statistika za opis varijabli poput veliine poduzea, tipa proizvodnog procesa, te problema u planiranju kapaciteta,

srednje vrijednosti za izraun prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta po pojedinom poduzeu,

klaster analiza (hijerarhijska klaster analiza, euklidska udaljenost te standardizirane vjerojatnosti varijable upotrebom z koeficijenta) za utvrivanje nieg i vieg stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta,

analiza varijance za utvrivanje statistike znaajnosti razlika izmeu vieg i nieg stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta i ostvarene profitabilnosti i konkurentnosti,

korelacija izmeu pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti s obzirom na vii i nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta,

Hi-kvadrat test povezanosti izmeu stupnjeva zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta i veliine poduzea te tipa proizvodnog procesa.

Obraenim podacima koristilo se za prihvaanje ili odbijanje temeljne hipoteze rada. Kako je naprijed ve navedeno, istraivanje je obuhvatilo devet problema koji se najee pojavljuju u planiranju kapaciteta, kao to su: ekanje predmeta rada na obradu, kanjenje stroja/postrojenja u obradi, viak kapaciteta, manjak kapaciteta, usko grlo, nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama proizvoda, nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja kooperanta, kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti i kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja. S druge strane, za mjerenje profitabilnosti koriteni su sljedei pokazatelji: bruto profitna mara, neto profitna mara, temeljna snaga zarade poduzea, povrat na vlastiti kapital, povrat na ukupnu imovinu, dok je konkurentnost mjerena putem ukupnog trinog udjela i prihoda po zaposlenom. Za izraun prethodno navedenih pokazatelja koriteni su obvezni financijski izvjetaji, raun dobiti i gubitka i bilanca, objavljeni na internet stranici FINE te internet portalu boniteti.com. u 2011. godini.

3.2. OSNOVNI PODACI O ISPITIVANIM PODUZEIMA Kako je ve na poetku istaknuto, istraivanje je napravljeno meu

srednjim i velikim poduzeima strojogradnje. Od 67 srednjih i velikih poduzea. upitnik je ispunilo njih 29, temeljem kojih je napravljeno ovo istraivanje. Prije


186

prikaza rezultata istraivanja, dat e se pregled temeljnih karakteristika analiziranih poduzea, kao to su veliina poduzea (po broju zaposlenih) i tip proizvodnog procesa (prema toku materijala).

Prva analizirana karakteristika bila je veliina poduzea koja je temeljena na broju zaposlenih. Prema tom kriteriju, u Republici Hrvatskoj postoje tri veliine poduzea: mala, srednja i velika. Kao to je ve navedeno, u ovom istraivanju analizirana su samo srednja (50-249 zaposlenika) i velika poduzea (250 zaposlenika i vie), a njihova zastupljenost prikazana je u tablici 1.

Tablica 1.

Veliina poduzea u strojogradnji

Veliina poduzea Broj poduzea Postotak (%) Srednja poduzea (50-249) 14 48,3 Velika poduzea (250 i vie) 15 51,7 Ukupno 29 100,00

Izvor: Istraivanje autora

Iz tablice 1. vidi se da je istraivanjem obuhvaeno 14 (48,3%) srednjih, te 15 (51,3%) velikih poduzea, odnosno da su obje skupine poduzea zastupljene u priblino istom broju.

Druga karakteristika prema kojoj su analizirana poduzea je tip proizvodnog procesa. Prema toku materijala razlikuju se tri tipa proizvodnih procesa: linijski, prekidani i projektni. Koji tipovi proizvodnih procesa su zastupljeni u analiziranim poduzeima prikazuje tablica 2.

Tablica 2.

Poduzea prema tipu proizvodnog procesa

Tip proizvodnog procesa Broj poduzea Postotak (%) Linijski tip proizvodnog procesa 7 24,1 Prekidani tip proizvodnog procesa 15 51,8 Projektni tip proizvodnog procesa 7 24,1 Ukupno 29 100,0


Iz tablice 2. vidljivo je da najmanji broj analiziranih poduzea (7 ili 24,1%) koriste linijski i projektni tip proizvodnog procesa, dok najvei broj poduzea (15 ili 51,8%) ima prekidani tip proizvodnog procesa.


187

3.3. ANALIZA PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA I NJIHOVOG UTJECAJA NA PROFITABILNOST I KONKURENTNOST Kako je prije ve reeno, odreeno je devet problema koji se pojavljuju

u planiranju kapaciteta, te je ostavljena mogunost da ispitanici sami navedu neki problem koji nije definiran. Istraivanje problema planiranja kapaciteta bilo je dio ireg istraivanja o planiranju kapaciteta, te je na ovaj dio istraivanja odgovorilo 15 ispitanika od ukupno 29 (52%). Ovi ispitanici su, pored devet unaprijed odreenih problema u planiranju kapaciteta, naveli dodatnih jedanaest problema, prikazanih u tablici 3.

Tablica 3.

Ostali problemi u planiranju kapaciteta

Problemi Broj poduzea Postotak (%)

Optereenost proizvodne opreme 2 13,3

Loe rukovanje proizvodnom opremom 4 26,7

Mijenjanje plana proizvodnje 1 6,7

Uvoenje novih programa i alata 1 6,7

Pregrijavanje proizvodne opreme 1 6,7

Izrada unikatnih proizvoda 1 6,7

Loa kvaliteta materijala 1 6,7

Lom proizvodne opreme zbog dotrajalosti 1 6,7

Vremenske neprilike na radnom mjestu 1 6,7

Zastarjelost proizvodne opreme 1 6,7

Neredovito servisiranje proizvodne opreme 1 6,7

Ukupno 15 100,00


Kao to prikazuje tablica 3., najvei broj poduzea (4 ili 26,7%) navodi problem loeg rukovanja proizvodnom opremom. Razlog tome moe biti nedovoljna uvjebanost ili nedovoljno poznavanje opreme, to moe rezultirati loim proizvodima, ponavljanjem operacija, odnosno ekanjem i zastojima. Osim ovog problema, kod dva poduzea, ili 13,3%, je zastupljen problem optereenosti proizvodne opreme. Ovaj problem u planiranju kapaciteta utjee na pojavu zastoja, ekanja predmeta rada na obradu te mogueg oteenja proizvodne opreme to moe uzrokovati probijanje roka isporuke, niu proizvodnost, nii stupanj iskoritenosti kapaciteta, te visoke dane vezivanja.


188

Temeljni dio ovog istraivanja odnosio se na identificiranje tipinih problema u planiranju kapaciteta i stupnja njihove zastupljenosti u poduzeima strojogradnje. Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta utvrdio se na temelju prosjenih ocjena svakog identificiranog problema, koje su se kretale od 1 do 4. Tako su poduzea, ije su prosjene ocjene problema bile 1, inila skupinu poduzea bez problema u planiranju kapaciteta, jer se isti nikada ne pojavljuju. S druge strane, poduzea ije su prosjene ocjene bile vee od 1, inile su skupinu poduzea s odreenim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, jer se problemi kod istih pojavljuju rijetko (ocjena 2), esto (ocjena 3) ili uvijek (ocjena 4).

Obradom dobivenih rezultata pokazalo se da su prosjene ocjene tipinih problema u planiranju kapaciteta (ekanja predmeta rada na obradu, kanjenje stroja/postrojenja u obradi, viak kapaciteta, manjak kapaciteta, usko grlo, nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama proizvoda, nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja kooperanta, kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti, kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja te kvar proizvodne opreme zbog ostalih razloga) kod svih analiziranih poduzea vee od 1. Iz toga proizlazi da se kod svih analiziranih poduzea problemi u planiranju kapaciteta pojavljuju, ali s razliitim stupnjem zastupljenosti.

Razliiti intenziteti zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta bili su temelj za svrstavanje poduzea u dvije skupine, onih koja imaju nii i onih koja imaju vii stupanj zastupljenosti problema. Metoda kojom se napravila ova klasifikacija bila je klaster analiza, prema Ward metodi, a unutar koje su se primijenile podmetode, poput hijerarhijske klaster analize, euklidske udaljenosti te standardizirane vjerojatnosti varijable upotrebom z koeficijenta (Hair et. al., 2010). Rezultati klaster analize prikazani su u tablici 4.

Tablica 4.

Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta

Problemi u planiranju kapaciteta Stupanj zastupljenosti

Nii Vii ekanja predmeta rada na obradu (repovi ekanja) 2,36 2,71 Kanjenje stroja/postrojenja u obradi (tehniki nedostatak stroja; loe badarenje) 2,00 2,05

Viak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama narudbi odreenog proizvoda) 1,17 2,50

Manjak kapaciteta (znaajnije promjene u koliinama narudbi odreenog proizvoda) 1,95 3,43

Usko grlo (zalihe u toku procesa) 2,14 2,71 Nestandardiziran proizvodni proces zbog velikih varijacija u karakteristikama proizvoda 2,18 2,86

Nemogunost instaliranja dodatnog kapaciteta ili angairanja kooperanta (posljedica: gubitak narudbe) 1,55 2,57


189

Kvar proizvodne opreme zbog zastarjelosti 2,29 2,32 Kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja 2,14 2,14


Kao to se vidi iz tablice 4., prosjene ocjene pojedinog problema manje su kod poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema, nego kod poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema. Jedino su kod problema kvar proizvodne opreme zbog neredovitog odravanja dobivene iste prosjene ocjene. Temeljem ovih podataka sva analizirana poduzea klasificirana su prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta (tablica 5).

Tablica 5.

Poduzea prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta

Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta Broj poduzea

Postotak (%)

Nii 21 72,4 Vii 8 27,6 Ukupno 29 100,00


Kao to je vidljivo iz tablice 5., nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ima 21 poduzee ili 72,4%, dok vii stupanj zastupljenosti problema ima 8 poduzea ili 27,6%.

Pored utvrivanja stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, u radu se ispitalo na koji nain isti utjeu na profitabilnost i konkurentnost poduzea. Prije ispitivanja njihove meuovisnosti, utvrdile su se prosjene vrijednosti pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti kod poduzea s viim i niim stupnjem zastupljenosti problema u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Pod pretpostavkom da su se sva poduzea kroz promatrano razdoblje zadrala u istoj skupini (nii i vii stupanj) zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, u tablici 6. prikazan je trend kretanja promatranih pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti.

Kao to prikazuje tablica 6., poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti svih pokazatelja profitabilnosti, ali ne u cijelom promatranom razdoblju. Tako poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema imaju vee prosjene vrijednosti bruto profitne mare i povrata na vlastiti kapital u cijelom promatranom razdoblju (od 2007. do 2011.) od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih. Poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti neto profitne mare i povrata na ukupnu imovinu u razdoblju od 2007. do 2010. godine od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema, dok obrnuto vrijedi u 2011. godini. to se tie pokazatelja temeljne snage zarade poduzea, poduzea s niim stupnjem


190

zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti istog od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema u razdoblju od 2007. do 2009 godine, dok obrnuto vrijedi u 2010. i 2011. godini. Budui da, u veini primjera kroz promatrano razdoblje, poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju vee prosjene vrijednosti pokazatelja profitabilnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih, ispitana je znaajnost razlika izmeu ovih skupina poduzea. Ispitivanje je provedeno analizom varijance (ANOVA) koja je pokazala da kod niti jednog pokazatelja profitabilnosti, tonije kod bruto profitne mare (p=0,19), neto profitne mare (p=0,72), temeljne snage zarade poduzea (p=0,70), povrata na ukupnu imovinu (p=0,97) i povrata na vlastiti kapital (p=0,19) ne postoji statistiki znaajna razlika izmeu poduzea s niim i viim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta.

Tablica 6.

Prosjene vrijednosti pokazatelja profitabilnosti i konkurentnosti od 2007. do 2011. godine prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta

Stup. zas.

Pok.

Promatrano razdoblje sig. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Nii BPM 0,32 7,27 6,68 4,80 5,75 0,19 Vii BPM -1,21 -5,55 0,19 -2,88 3,83 Nii NPM -0,45 -4,24 -2,44 -8,69 -3,37 0,72 Vii NPM -2,56 -9,26 -5,03 -11,74 1,46 Nii TSZ 1,38 1,82 0,92 -3,72 -3,02 0,70 Vii TSZ -0,45 -0,61 -0,70 -0,89 6,81 Nii ROA -0,04 0,33 -0,14 -2,83 -5,14 0,97 Vii ROA -1,26 -2,94 -1,78 -3,95 1,13 Nii ROE -1,95 2,67 1,87 2,13 4,25 0,19 Vii ROE -11,84 -5,50 -2,52 -10,85 0,10 Nii PPZ 61180,36 69782,77 67948,93 63501,72 65217,86 0,26 Vii PPZ 75903,97 83082,70 74851,79 79636,72 89606,00 Nii UTU 2,30 3,26 3,72 3,80 3,53 0,03

* Vii UTU 7,26 9,82 10,71 12,42 12,01


*Signifikantnost testa na razini od 0,05

Legenda: BPM-bruto profitna mara; NPM-neto profitna mara; TSZ-temeljna snaga zarade; ROA-povrat na ukupnu imovinu; ROE-povrat na vlastiti kapital; PPZ-prihod po zaposlenom; UTU-ukupni trini udio

to se pak tie pokazatelja konkurentnosti (ukupni trini udio i prihod po zaposlenom) rezultati istraivanja pokazuju obrnuti trend. U cjelokupnom promatranom razdoblju poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju manje prosjene vrijednosti kod oba pokazatelja konkurentnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, to je suprotno postavljenoj hipotezi. Kao i kod profitabilnosti, analizom varijance (ANOVA) ispitana je znaajnost razlika


191

izmeu ovih skupina poduzea s obzirom na pokazatelje konkurentnosti. Rezultati su pokazali da izmeu poduzea koja imaju nii i vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ne postoji statistiki znaajna razlika s obzirom na ostvareni prihod po zaposlenom (p=0,26), mada je on vei kod poduzea koja imaju vie zastupljene probleme. Za razliku od prihoda po zaposlenom, situacija je drukija kada je u pitanju ukupni trini udio. Naime, izmeu promatranih skupina poduzea i ukupnog trinog udjela postoji statistiki znaajna razlika (p=0,03), odnosno poduzea koja imaju u veoj mjeri zastupljene probleme u planiranju kapaciteta, ostvaruju i vei ukupni trini udio. Zanimljivo je uoiti da poduzea koja imaju vei stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ostvaruju bolje pokazatelje konkurentnosti, nego profitabilnosti, a poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema obrnuto. Meutim, na temelju ukupnih rezultata ne moe se prihvatiti hipoteza da poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju veu profitabilnost i konkurentnost od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih.

3.4. UTJECAJ VELIINE PODUZEA I TIPA PROCESA NA ZASTUPLJENOST PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA Na stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta mogu utjecati

broji imbenici, od unutranjih, na koje poduzee moe utjecati do vanjskih, na koje ne moe ili vrlo malo moe utjecati. Neki od unutarnjih imbenika, koji su se promatrali u ovom radu, su veliina poduzea i tip proizvodnog procesa.

U svrhu utvrivanja povezanosti izmeu veliine poduzea i zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta analizirana su srednja i velika poduzea u strojogradnji. Pretpostavka je bila da e izmeu analiziranih skupina poduzea biti znaajnije razlike u stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, jer se oekuje da e vea zastupljenost problema biti u velikim, nego u srednjim poduzeima zbog vee kompleksnosti i diferenciranosti poslovanja. Zato je ispitivanje ove tvrdnje provedeno Hi-kvadrat testom, a rezultati su prikazani u tablici 7.

Tablica 7.

Test razlike problema u planiranju kapaciteta i veliine poduzea

Prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta

Srednja poduzea (50-249) Velika poduzea (250 i vie)

2,25 2,19

sig. 0,90 Izvor: Istraivanje autora


192

Kao to se vidi iz tablice 7., srednja poduzea imaju prosjenu ocjenu problema u planiranju kapaciteta 2,25, a velika 2,19. Ova ocjena je neto manja u velikim poduzeima, mada se oekivalo da e u njima biti vea. Prema vrijednosti prosjenih ocjena, zakljuuje se da se kod obje skupine poduzea problemi u planiranju kapaciteta rijetko pojavljuju, i da veliina poduzea nije presudna za stupanj zastupljenosti problema (p = 0,90). Zakljuno, ne moe se prihvatiti tvrdnja da velika poduzea imaju neto veu zastupljenost problema u planiranju kapaciteta od srednjih, odnosno da sloenija priprema proizvodnog procesa i diferenciranost poslovanja kod velikih poduzea uzrokuje neto vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od onog u srednjim poduzeima.

Drugi imbenik koji moe utjecati na zastupljenost problema u planiranju kapaciteta je tip procesa. Za analizu tipa proizvodnog procesa koristila se uobiajena klasifikacija na linijske, prekidane i projektne procese. Budui da je za prekidani tip proizvodnog procesa karakteristino da se svaka vrsta proizvoda obrauje na razliit nain s isprekidanim tokom obrade, zastupljenost problema u planiranju kapaciteta kod ovog tipa procesa oekivano je vea nego kod linijskog i projektnog tipa procesa. Za ispitivanje ove pretpostavke takoer se koristio Hi-kvadrat test, a rezultati su prikazani u tablici 8.

Tablica 8.

Test razlike problema u planiranju kapaciteta i tipa procesa

Prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta

Linijski tip procesa Prekidani tip procesa Projektni tip procesa 1,97 2,33 2,22

sig. 0,10


Iz tablice 8. vidi se da izmeu tipova proizvodnih procesa ne postoje velike razlike s obzirom na prosjene ocjene problema u planiranju kapaciteta. Prosjene ocjene kreu se u rasponu od 1,97 do 2,33, pa bi se moglo rei da su problemi u planiranju kapaciteta neto zastupljeniji u prekidanom (2,33) u odnosu prema projektnom tipu procesa (2,22), a najmanje u linijskim procesima (1,97). Meutim, jesu li razlike statistiki znaajne ispitano je Hi-kvadrat testom, koji je pokazao da izmeu tipova proizvodnog procesa i stupnjeva zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta postoji statistiki znaajna razlika (p = 0,10). Iako ovaj rezultat signifikantnosti (na razini od 10%) ne daje snanu statistiku osnovu za navedeni zakljuak, moe se prihvatiti tvrdnja da poduzea koja imaju prekidani tip proizvodnog procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom proizvodnog procesa.


193

4. ZAKLJUAK Planiranje kapaciteta temeljni je zadatak pripreme proizvodnje koji

poduzeu omoguuje realizaciju proizvodnog procesa. Prije pokretanja novog proizvodnog procesa poduzee najprije utvruje postojeu razinu kapaciteta koju usporeuje s veliinom potranje za odreenim proizvodima. Na temelju toga utvruje moe li se postojeom razinom kapaciteta zadovoljiti postojea potranja. Ukoliko je potranja za proizvodima vea od postojee razine kapaciteta, tada poduzee ima manjak kapaciteta kojeg rjeava podugovaranjem ili nabavljanjem dodatnog kapaciteta, a ukoliko je potranja za proizvodima manja od postojee razine kapaciteta, tada u poduzeu postoji viak kapaciteta koji moe trokovno opteretiti proizvodni proces.

Prilikom planiranja kapaciteta mogua je pojava razliitih problema koji naruavaju kontinuitet proizvodnog procesa. U ovom radu provedeno je istraivanje utjecaja stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta na profitabilnost i konkurentnost proizvodnih poduzea strojogradnje. Rezultati su pokazali da poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, u veini primjera, imaju vee prosjene vrijednosti svih pokazatelja profitabilnosti od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih, iako razlika izmeu njih nije statistiki znaajna; bruto profitna mara (p=0,19), neto profitna mara (p=0,72), temeljna snaga zarade poduzea (p=0,70), povrat na ukupnu imovinu (p=0,97) i povrat na vlastiti kapital (p=0,19). Za razliku od toga, poduzea koja imaju nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju manje prosjene vrijednosti kod oba pokazatelja konkurentnosti (ukupni trini udio i prihod po zaposlenom) od poduzea s viim stupnjem zastupljenosti istih. U ispitivanju znaajnosti razlika, rezultati su pokazali da ne postoji statistiki znaajna razlika izmeu poduzea s niim i viim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta s obzirom na visinu prihoda po zaposlenom (p=0,26; p>0,05), ali ona postoji kada je u pitanju ukupni trini udio poduzea s veim stupnjem problema imaju vei trini udio od poduzea s manjim stupnjem problema (p=0,03; p


194

naravi, a drugi moe biti vezan za nedovoljno razvijenu trinu utakmicu, po kojoj proizvode ne prodaje kvaliteta, ve dogovor izmeu poslovnih partnera.

Pored navedenog, u radu je provedeno istraivanje utjecaja organizacijskih imbenika, tonije veliine poduzea (po broju zaposlenih) i tipa proizvodnog procesa, na zastupljenost problema u proizvodnim poduzeima. Rezultati istraivanja pokazuju da izmeu stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta i veliine poduzea ne postoji statistiki znaajna razlika (p=0,90), to znai da velika poduzea nemaju sloenije probleme od srednjih. Razlog zbog kojeg se velika i srednja poduzea ne razlikuju znaajno prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta, prije svega, lei u injenici da su obje skupine poduzea ocijenile probleme vrlo rijetkima.

to se tie veze izmeu tipova proizvodnih procesa i stupnja zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta pokazalo se da postoji statistiki znaajna razlika (p=0,10), odnosno da poduzea koja imaju prekidani tip proizvodnog procesa imaju vii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta od poduzea s linijskim i projektnim tipom proizvodnog procesa.

Mada je u ovom radu naglasak bio na utvrivanju stupnja zastupljenosti uobiajenih problema u planiranju kapaciteta (identificiranih u dosadanjim istraivanjima), posebno su istraeni problemi koje su sama navela analizirana poduzea. Tako se pokazalo da najvei broj poduzea u strojogradnji (26,7%) ima problem loeg rukovanja proizvodnom opremom i optereenost proizvodne opreme (13,3%).

LITERATURA Akkan, C. (1997): Finite-capacity scheduling-based planning for

revenue-based capacity management. European Journal of Operational Research, 100(1), str. 170-179

Ashayeri, J., Selen, W. (2005): An application of a unified capacity planning system. International Journal of Operations & Production Management, 25(9), str. 917-937

Barkovi, D. (1999): Uvod u operacijski management. Sveuilite u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek

Bretthauer, K. M. (1995): Capacity planning in network of queues with manufacturing applications. Mathematical and computer modelling, 21(12), str. 35-46

Bretthauer, K. M. (1996): Capacity planning in manufacturing and computer networks, International journal of operational research, 91(2), str. 386-394


195

Catay, B., Erenguc, S. S., Vakharia, A. J. (2003): Tool capacity planning in semiconductor manufacturing. Computer & Operations Research, 30(9), str. 1349-1366

Chen, C. S., Mestry, S., Damodaran, P., Wang, C. (2009): The capacity planning problem in make-to-order enterprises. Mathematical and computer modelling, 50(9-10), str. 1461-1473

Coelli, T., Grifell-Tatje, E., Perelman, S. (2002): Capacity utilisation and profitability: A decomposition of short-run profit efficiency. International Journal of Production Economics, 79(3), str. 261-278

Grubii, D.; Mateljak, . (2011): Identificiranje problema u planiranju kapaciteta i njihove posljedice, Proceedings of Croatian Scientific Conference of Management Department Management, Leadership and Organisation in XXI Century,(Dis) continuities in the practice of organization and management, 1(1), str. 43-53.

Hair, J., F., Jr; Black, W., C.; Babin, B., J.; Anderson, R., E. (2010): Multivariate Data Analysis. London: Prentice Hall

Kuik, R., Tielemans, P. F. J. (1997): Setup utilization as a performance indicator in production planning and control. International journal production economics, 49(2), str. 175-182

Liu, X., Tu, Y. (2008): Production planning with limited inventory capacity and allowed stockout. International Journal of Production Economics, 111(1), str. 180-191

Rajagopalan, S., Yu, H., L. (2001): Capacity planning with congestion effects. European Journal of Operational planning, 134(2), str. 365-37

Schroeder, R. (1993): Upravljanje proizvodnjom: Odluivanje u funkciji proizvodnje. Minnesota: Sveuilite Minnesota

Slack, N., Chambers, S., Johnston, R. (2006): Operations and process management. London: Prentice Hall

Stevenson, W. J. (1993): Production/Operations management. Sydney: Rochester Institute of Technology

ugaj, M., Horvatec, Z. (1985): Organizacija proizvodnje u samoupravnom socijalizmu. Zagreb: Informator

Yang, H., Haddad, K. (2001): Capacity planning using Monte Carlo Simulation: An illustrative application of commonly available PC software. Managerial finance, 27(5), str. 35-34


196

Dragana Grubii, Ph. D. Full professor with tenure Faculty of Economics, Split E-mail: [email protected] eljko Mateljak, Ph. D. Research assistant Faculty of Economics, Split E-mail: [email protected] CORRELATION BETWEEN THE INCIDENCE OF CAPACITY PLANNING PROBLEMS AND PROFITABILIY AND COMPETITIVENESS OF MANUFACTURING COMPANIES Abstract

The paper investigates the effect of problems in capacity planning on profitability and competitiveness in a machine building company. The research results show that companies with a lower incidence of problems in capacity planning are not more profitable or more competitive. It is also revealed that although the medium-sized companies have a bit higher incidence of problems in capacity planning than the large ones there is no significant difference between them. On the other hand, when analysing different types of manufacturing processes the results show that there is a statistically significant difference among them in incidence of capacity planning problems. This leads to the conclusion that in companies with an intermittent manufacturing process this incidence is higher than in companies with the line and project manufacturing processes.

Keywords: problems in capacity planning, profitability, competitiveness, size of firm, type of production process

JEL classification: L23, L25

Iz tablice 1. vidi se da je istraivanjem obuhvaeno 14 (48,3%) srednjih, te 15 (51,3%) velikih poduzea, odnosno da su obje skupine poduzea zastupljene u priblino istom broju.Druga karakteristika prema kojoj su analizirana poduzea je tip proizvodnog procesa. Prema toku materijala razlikuju se tri tipa proizvodnih procesa: linijski, prekidani i projektni. Koji tipovi proizvodnih procesa su zastupljeni u analiziranim poduze...Tablica 2.Poduzea prema tipu proizvodnog procesaIzvor: Istraivanje autoraIz tablice 2. vidljivo je da najmanji broj analiziranih poduzea (7 ili 24,1%) koriste linijski i projektni tip proizvodnog procesa, dok najvei broj poduzea (15 ili 51,8%) ima prekidani tip proizvodnog procesa.3.3. ANALIZA PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETA I NJIHOVOG UTJECAJA NA PROFITABILNOST I KONKURENTNOSTKako je prije ve reeno, odreeno je devet problema koji se pojavljuju u planiranju kapaciteta, te je ostavljena mogunost da ispitanici sami navedu neki problem koji nije definiran. Istraivanje problema planiranja kapaciteta bilo je dio ireg istra...Tablica 3.Ostali problemi u planiranju kapacitetaIzvor: Istraivanje autoraObradom dobivenih rezultata pokazalo se da su prosjene ocjene tipinih problema u planiranju kapaciteta (ekanja predmeta rada na obradu, kanjenje stroja/postrojenja u obradi, viak kapaciteta, manjak kapaciteta, usko grlo, nestandardiziran proizvod...Razliiti intenziteti zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta bili su temelj za svrstavanje poduzea u dvije skupine, onih koja imaju nii i onih koja imaju vii stupanj zastupljenosti problema. Metoda kojom se napravila ova klasifikacija bila...Tablica 4.Stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapacitetaIzvor: Istraivanje autoraKao to se vidi iz tablice 4., prosjene ocjene pojedinog problema manje su kod poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema, nego kod poduzea s viim stupnjem zastupljenosti problema. Jedino su kod problema kvar proizvodne opreme zbog neredovit...Tablica 5.Poduzea prema stupnju zastupljenosti problema u planiranju kapacitetaIzvor: Istraivanje autoraKao to je vidljivo iz tablice 5., nii stupanj zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta ima 21 poduzee ili 72,4%, dok vii stupanj zastupljenosti problema ima 8 poduzea ili 27,6%.Izvor: Istraivanje autora*Signifikantnost testa na razini od 0,05to se pak tie pokazatelja konkurentnosti (ukupni trini udio i prihod po zaposlenom) rezultati istraivanja pokazuju obrnuti trend. U cjelokupnom promatranom razdoblju poduzea s niim stupnjem zastupljenosti problema u planiranju kapaciteta imaju ...3.4. UTJECAJ VELIINE PODUZEA I TIPA PROCESA NA ZASTUPLJENOST PROBLEMA U PLANIRANJU KAPACITETAIzvor: Istraivanje autora

14_mateljak_grubisic

Documents