15047178-projekat12

21
ELEKTRICNE MREZE I DALEKOVODI - PROJEKAT NISKONAPONSKE NADZEMNE MREZE SADRŽAJ -Projektni zadatak -Tehnički opis -Proračun -Specifikacija materijala -Stubna lista Crteži: -Jednopolna šema mreže; -Situacioni plan mreže; -Noseći okrugli betonski stub; -Ugaono-zatezni okrugli betonski stub; -Niskonaponska noseća konzola; -Niskonaponska ugaona konzola; -Niskonaponska krajnja konzola; -Niskonaponska priključna konzola;

Upload: abdulhakk-agai

Post on 18-Dec-2015

74 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

projekat

TRANSCRIPT

ELEKTRICNE MREZE I DALEKOVODI - PROJEKAT NISKONAPONSKE NADZEMNE MREZE

ELEKTRICNE MREZE I DALEKOVODI - PROJEKAT NISKONAPONSKE NADZEMNE MREZE

SADRAJ

-Projektni zadatak -Tehniki opis -Proraun-Specifikacija materijala-Stubna lista Crtei:-Jednopolna ema mree;-Situacioni plan mree;-Nosei okrugli betonski stub;-Ugaono-zatezni okrugli betonski stub;-Niskonaponska nosea konzola;-Niskonaponska ugaona konzola;-Niskonaponska krajnja konzola;-Niskonaponska prikljuna konzola;TEHNICKI OPIS

PROVODNICI I ZASTITNA UZAD

Provodnici nadzemnih vodova slue za prenos elektrine energije, a zatitna uad koja se postavlja iznad faznih provodnika za zatitu od atmosferskih prenapona i za odvoenje struja kratkih spojeva. I jedni i drugi izloeni su raznim atmosferskim i hemijskim uticajima. Sa obzirom na njihovu namenu, oni moraju imati veliku specifinu elektrinu provodnost, moraju biti dovoljno elastini, otporni na razna mehanika naprezanja i atmosferske uticaje, a takoe i ekonomini.MATERIJAL ZA IZRADU PROVODNIKA I ZATITNIH UADI-Provodnici i zatitna uad se izrauju uglavnom od bakra, aluminijuma i elika.BAKAR:

-Bakar ima najveu specifinu elektrinu provodnost 56-58 Sm/mm i veoma dobru mehaniku vrstou. Za izradu provodnika primenjuje se isti elektrolitski bakar, i to za visokonaponske vodove tvrdo vueni, a za niskonaponske vodove tvrdo ili polutvrdo vueni.ALUMINIJUM:

-Aluminijum po elektrinim svojstvima dolazi odmah iza bakra. Njegova elektrina provodnost iznosi oko 61% provodnosti bakra. Za izradu provodnika upotrebljava se tvrdo vueni aluminijum, istoe najmanje 99,5% (oznaka E-95). Aluminijum je laki od bakra, a njegova cena je dosta nia, pa su i ukupni trokovi izgradnje nadzemnih vodova primenom aluminijumskih provodnika znatno manji. U pogledu fizikih i hemijskih svojstava, aluminijum ima niz nedostataka u odnosu na bakar.-U odnosu na metale koji se u tehnici najee koriste, aluminijum je termoelektriki vrlo negativan.-Zbog toga pri dodiru aluminijuma sa drugim metalima u vlanoj sredini dolazi do elektrolitske reakcije (bimetalna korozija) koja ga razara. Zbog male mehanike vrstoe, za vodove visokih napona se ne upotrebljavaju provodnici od istog aluminijuma, ve od legura aluminijuma ili u kombinaciji sa elikom.

ELIK -elik ima mnogo vei specifini elektrini otpor od bakra,ali i znatno veu mehaniku vrstou. Zbog slabe elektrine provodnosti, a i zbog jakog skin-efekta,retko se upotrebljava kao provodnik, i to u izuzetnim sluajevima na mestima velikih raspona. Da bi se zatitio od korozije mora biti dobro pocinkovan.UAD. -Ue se izrauje od sedam ili vie uporednih ica. Iznad centralne ice (jezgra) nalazi se, u zavisnisti od veliine preseka provodnika, jedna ili vie ica.STUBOVI : -Provodnici nadzemnog elektroenergetskog voda moraju biti na odreenoj visini iznad zemlje, na odreenomrastojanju, kao i na odreenoj udaljenosti od okolnih objekata. Elementi elektroenergetskog voda koji omoguavaju takvo postavljanje provodnika nazivaju se stubovi.NOSEI STUBOVI : -Pri normalnom pogonu, kad su svi provodnici celi i zategnuti, sile usled zatezanja provodnika sa obe strane stuba priblino su jednake po veliini, a suprotnog su smera, F1=F2. Rezultanta sila usled zatezanja provodnika, koje se prenosi na stub, priblino je jednaka nuli. Nosei stubovi, u stvari, nose teinu provodnika i opreme.ZATEZNI STUBOVI : -Zatezni stubovi se postavljaju ne mestima gde trasa skree za neki ugao na poetku i na kraju linije voda, kao i na odreenim mestima u prvoj liniji voda. Na taj nain zatezni stubovi mogu biti ugaoni, krajnji i rasteretni. Na svim tim stubovima rezultanta sila usled zatezanja provodnika je po veliini razliita.UGAONO-ZATEZNI STUBOVI :

-Postavljaju se na mestima gde trasa voda skree za ugao vei od 20. Na njima je rezultanta sila usled zatezanja provodnika utoliko vea ukoliko je ugao skretanja trase voda vei.KRAJNjI STUBOVI:

-Postavljaju se na kraju linije voda, kao i pri prelasku sa nadzemnog na podzemni vod, jer moraju trajno da izdre optereenje od pune sile zatezanja provodnika samo jedne strane. Takvi stubovi se postavljaju i na ulasku ili izlasku iz transformatorske stanice, jer na kratkom rastojanju od zgrade transformatorske stanice do prvog stuba provodnici su veoma malo zategnuti, kako konstrukcija zgrade ne bi bila ugroena.RASTERETNI STUBOVI:

-Postavljaju se u prvoj liniji voda radi lakeg montiranja voda, a i radi ogranienja mehanikih oteenja, do kojih moe doi bilo usled ruenja nekog stuba, bilo usled prekida jednog provodnika. U sluaju oteenja nekog dela voda u prvoj liniji, ono bi se prenosilo sa jednog noseeg stuba na drugi, jer nosei stubovi se iz ekonomskih razloga ne preraunavaju na takva optereenja.BETONSKI STUBOVI :

-Betonski stubovi se razlikuju po konstrukciji i nainu izrade. Po konstrukciji se razlikuju dva tipa betonskih stubova i to armirano-betonski i prenapregnuti. Armirano-betonski stubovi se armiraju obinim armaturnim gviem potrebnih dimenzija, dok se prenapregnuti betonski stubovi armiraju armaturama, prenaprezanje. Oba tipa se izrauju na dva naina: centrifugiranjem ili vibriranjem kalupa.Vibrirani stubovi:

-Za razliku od centrifugalnih, se izrauju tako to se kalup ne okree ve vibrira na posebnom vibro-stolu, usled ega se betonska masa zbija uz armaturu i kalup.Centrifugalni stubovi:

-Se izrauju tako to se u kalup stavi najpre armaturni skelet od gvoa. Zatim se u kalup sipa betonska masa. Nakon toga se kalup okree velikom brzinom, usled toga se betonska masa vrsto zbija uz zidove kalupa.Betonski stubovi se najee primenjuju kao jednostruki, dvostruki i portalni.Armirano betonske konzole za betonske stubove se posebno izrauju, a zatim se na mestu postavljanja privruju za stub. Betonskim zatvaraima na vrhu stuba spreava se da voda prodire u njegovu upljinu.IZOLATORI ZA NISKI NAPON : -Ovi izolatori se dele na potporne i zatezne izolatore. Potporni izolatori su zvonastog oblika. Primenjuju se izolatori oznake (po JUS-u) N95 sa plastinom navojnom aurom. Zatezni izolatori su valjkastog oblika. Primenjuju se uglavnom izolatori sa oznakom Z80, a upotrebljavaju se na onim mestima u niskonaponskim vodovima gde dolaze do izraaja vea mehanika naprezanja (npr. na zateznim stubovima).KONZOLE : -Goli provodnici elektroenergetskih nadzemnih vodova niskog napona postavljaju se na stubove preko potpornih izolatora, privrenih na savijene ili prave nosae izolatora. Savijeni nosai izolatora privruju se direktno za stub,a pravi na stubne konzole.STUBNE KONZOLE : -Stubne konzole se mogu podeliti prema funkciji koju ima stub u liniji voda. Tako se konzole dele na nosee i zatezne. Stubne konzole su obino izraene od istog materijala kao i sam stub, osim za poliesterske i drvene stubove koji imaju aluminijumske ili eline konzole.ELINE KONZOLE :- Izrauju se od profilisanog elika ili savijenih elinih limova. Od korozije su zatiene vruim cinkovanjem.ALUMINIJUMSKE KONZOLE: -U poslednje vreme se konzole za niskonaponske vodove najee izrauje od aluminijumske legure (AlMgSi 0,5). U odnosu na eline, konzole od aluminijumskih legura su znatno lake i ne treba ih tititi od korozije.BETONSKE KONZOLE : -Betonske konzole su dosta teke i glomazne, ali znatno jeftinije od elinih, za vodove istih karakteristika. Primenjuju se samo na betonskim stubovima. Oblik i dimenzije usklaene su sa vrstom i dimenzijama odreenih betonskih stubova.STEZALjKE : -Koriste se za spajanje provodnika pri izradi strujnih mostova, privrivanje provodnika na izolatorske lance i za spajanje provodnika pri prelazu podzemnog voda u nadzemni. Od njih se zahteva pouzdan spoj u elektrinom, ali i mehanikom pogledu.ODREIVANjE POTREBNOG BROJATRAFOSTANICA-Potreban broj trafostanica dobija se na osnovu ukupne potrebneinstalisane snage. Potrebna instalisana snaga u transformatorskimstanicama napona 10/0,4 kV dobija se prema izrazu:Pts=Pmukrp/cosfts , gde su:Pmuk - ukupno izraunato maksimalno optrereenjer -faktor rezerve (koji na primer za rezervu od 25% iznosi 1,25)p -faktor gubitaka snage u mrei (na primer za gubitke od 5% iznosi 1,05)cos -proseni faktor snagefts -faktor istovremenosti transformatorskih stanica.

Usvajamo: cos=1, fts=1 , r=1,25, p=1,05Pts=129.91,251,05/11 , Pts=170.4 kwBroj transformatorskih stanica e biti:n=Pts/Pt Pt - tipska trafostanican=170.4/250n=0,681-Za ovaj sluaj usvajam jednu trafostanicu sa transformatoromsnage 250 kVA .PRORAUN POTREBNE VISINE STUBAL= t + L + f + D + ct=1,6 m - dubina ukopavanja stubaL=7 m - duina stuba iznad zemljef=0,15 m - maksimalni ugibD=0 - vertikalno rastojanje izmedju provodnikac=0,25 m - vertikalno rastojanje od provodnika do vrha stubaL= 1,6 + 7 + 0,15 + 0 + 0,25L=9 m VISINA STUBAPRORAUN MAKSIMALNE SNAGEU DOMAINSTVUPid=22 kw , fi= f(Pid) =0,475 - sa dijagrama , nd=34-Vrno optereenje jednog domainstva:Pvd=Pidfi, Pvd=220.475 , Pvd=10.45 kw-Ukupno vrno optereenje : Pvuk=Pvdnd , Pvuk=10.4534Pvuk=355.3 kw-MAX snaga domainstva : Pmd=Pvukfnfn = f+ (1-f)1/ndf=f(Pvd)=0,195-sa dijagrama

Pmd=355.30,333 , fn=0,195+(1-0,195)1/34Pmd=118.3 kw , fn=0,0.333 , Pmukd=PmdfPmukd=118.30,9Pmukd=106.47 kW

-MAX snaga po jednom domainstvu:Pm1d=Pmukd/nd , Pm1d=106.47/34 ,Pm1d=3.13 kWPRORAUN MAKS. SNAGE RADIONICEPirad=41 kw firad=fi(Pir)=0,37 sa dijagrama , nrad=2Pmuk=(106.47+22.62+15.3)0,9Pmuk=129.951 kW

Vrsno optereenje:Pvr=Pirfi=410.37 = 15.17kW

Ukupno vrsno opterecenje :Pvukr = Pvrnr=15.172=30.34 kWfn=f+(1-f)1/nr , f=f(Pvr)=0.18Maksimalna snaga radionica:Pmr = Pvukrfn=30.340.74=22.62 kW fn=0.18+(1-0.18)0.69Pmuk/r = Pmrf=22.621=22.62 kWMaksimalna snaga jedne radionice:Pmr = Pmukr/nr=22.62/2=11.31 kWPRORAUN MAKSIMALNE SNAGE DOMA ZDRAVLjAPidz=51 kw fn=1 ndz=1Vrno optereenje Doma Zdravlja:Pvdz=Pidzfi=510.3=15.3 kWfn=f+(1-f)1/1fn=1Ukupno vrno optereenje:Pvukdz=Pvdzndz=15.31= 15.3 kWMaksimalna snaga Doma Zdravlja:Pmdz=Pvukdzfn=15.31=15.3 kWUKUPNO OPTEREENjE :Pmuk=(Pmd+Pmrad+Pmdz)f f=0,9,Pmuk=(106.47+22.62+15.3)0,9Pmuk=129.951 kW

SPECIFIKACIJA MATERIJALAProvodnik Al/C 95/12 mm --------------------------------------5220 mNoseci betonski okrugli stub -----------------------------------26 komUgaono-zatezni betonski stub ---------------------------------4 komNoseca niskonaponska konzola ------------------------------26 komNiskonaponska ugaona konzola ------------------------------4 komPrikljucna konzola a-N9-NNK-5 -------------------------------37 komOdvodnik prednapona -------------------------------------------9 komUzemljivac ----------------------------------------------------------3 komNoseci izolator N95-----------------------------------------------104 komZatezni izolator Z80-----------------------------------------------172 komPravi nosac izolatora NS95-------------------------------------104 komNosac izolatora SP 105------------------------------------------172 komZatezna stezaljka -------------------------------------------------16 komOdvojna stezaljka -------------------------------------------------148 kom